PROIZVODNJA,TRANSPORT I UGRADNJA SVJEZE BETONSKE MJESAVINE

Tehnički zahtjevi gradjevinePod konstruktivnim stajalistima betonska građevina se dijeli u 4 područja:

-jednostavna betonska građevina-armirano betonska građevina-prednapeta betonska građevina-specijalna betonska građevina

Betonske građevine se sastoje od građevinskih dijelova :temelja,podova,zidova,stubova.Ako sena gradilište ne dovozi gotov betonski element,nego se kao svjezi beton treba ugraditi ugrađevinu,tada je oplata nuzna.Gradnja betona se sastoji od:a) nabavljanje i dovoz pojedinih gradjevinskih materijala pijesak,sljunak,cement,voda,celikb) priprema potrebnih materijala za konstruktivne dijelove u dovoljnoj mjeri i kvalitetic) ugradnja gradjevinskih materijala

Betone mozemo podijeliti u zavisnosti od materijala od kojeg su napravljeni na:teske(zapreminska masa visa os 2800kg/m),normalne (2000-2800),laki betoni (do 2000)

1.2 PROIZVODNJA BETONA-vrsi se u betonarama po tacno odredjenoj recepturi koja je napravljena od straneverifikovane ustanove ili instituta.Svjezi beton,u pogledu na njegovu konzistenciju,oznacavase kao kruti,plasticni ili tekuci beton.Od konzistencije betonske mase zavisi i nacinugradnje.Sistem betonske ugradnje moze se shvatiti kao slika dva krizajuca lanca,gdje sejedan lanac sastoji od djelimicnih clanova betonskog podrucja a drugi se tvore odljuske.Zajednicki povezani clan predstavlja tehnoloske sisteme transporta za prelazak svihmjesnih puteva.Svaki djelimicni sistem predstavlja svoj vlastiti pravilni krug.Cilj mora bitioptimalan,kontinuiran,skupni tok.

1.3 UGRADNJA I ZBIJANJE BETONAUgrađivanje betona je proces punjenja pripremljene oplate svjezom betonskommasom,ispunjavanje prostora oko armature i umetaka za ostavljanje otvora ili praznina uelementu,kao i zbijanje betonske mjesavine primjenom nekog od tehnickih sredstava.Na osnovu polozaja konstruktivnog elementa i slozenosti istog imamo relativno jednostavnedjelimicne procese ugradnje betona.Prvi slucaj je kada se svjezi beton moze dovesti direktnodo mjesta ugradnje transportnim sredstvom.Teza situacija je kada se beton iz transportnogsredstva treba presuti u manje posude i transportovati do mjesta ugradnje ili se praznjenjeposude mora izvoditi sa velike visine iznad mjesta betona.Varijante ugradnje betona:1. Unos i podjela direktno sa transportnim sredstvom.

Direktna ugradnja ovisi o uvjetima povrsine u radnom podrucju.Kod betoniranja plocanajpogodnija je posuda dizalice,koja opet kod uskih zidova ili stubova zbog velike povrsineposude stvara poteskoce.Posuda dizalice posjeduje cilindar ili kuglastu formu sa guracimaviska,okruglim zatvaracima i zaustavnim klapnama za istovar sa strane ili na dnu izapreminom od 250-1500l.2. Unos i podjela sa toboganom

Pomocna konstrukcija tobogan u upotrebi je kada se unosenje svjezeg betona,dogadja izjedne pozicije iznad betonirajuceg dijela,npr.sa skele u nize nalazeci zidni okvir.Tobogani sunacinjeni kao pravokutni ili trokutne trepne od drveta ili lima,odnosno limom obradenogdrveta;na gornjem kraju za bolje obavljanje zadatka,postavlja se lijevak.3.Unos betona sa crijevnim sistemomZa unos betona u gotovo vertikalni smijer sa visokim mjestom punjenja koristi se cijev,koja je

izradena od lima sa lijevkom i iz jedinstvenih 1m dugih i cca 30cm debelim komadimacijevi.Oni se ubadaju jedan u drugoga,spojeni sa spojnicama.4.Utovar u posebne posude kible i prenos a kranovima ili autodizalicama do mjesta ugradnjeBetonska mjesavina se iz miksera istresa u vibro-silos ili direktno u posude za beton posebnenamjene koje su prilagodene za kacenje sa kranom ili autodizalicom kojima se prenose domjesta ugradnje i vrsi istresanje betona na mjestu ugradnje.Istresanje betona se izvodipomocu posebnog zglobnog mehanizma.5.Ugradnja betona sa autopumpamaUnovije vrijeme se beton najvise ugradjuje sa autopumpom.Pumpa se postavi pored objekta isa teleskopskom rukom i fleksibilnim crijevima se beton transportuje na mjestougradnje.Beton za transport autopumpom mora biti dovoljno plastican da se mozeugradivati,a da se ne ugroui vodocementni faktor.Zbog toga se praktikuje da beton zatransport autopumpom bude najmanje marke MB 30,i najvise frakcije agregata do 16mm.

Zbijanje betonaZbijanje materijala prilikom ugradnje svjezeg betona sluzi reduciranju rupicastog prostorakroz premjestanje zrnaca ono je svedeno na min.Neugradeni beton je smjesa u kojoj postojemjehurici vazduha cija je eliminacija,usljed trenja cestica agregata nemoguca bez primjenemehanickih dejstava.Dejstvo se moze ostvariti probadanjem mase metalnim sipkama.Postupci zbijanja betona se razlikuju prema principima rada na:nabijanje.ubadanje ikucanje.drmanje,vrtenje,stiskanje i sokiranje.Vrtenje,stiskanje i sokiranje se na gradilistu ne mogu primjenjivati vec samo u specijaliziranimpogonima.Najvazniji postupak nabijanja predstavlja tehnika drmanja,kod koje se mehanickivalovi uvode u svjezu mjesavinu krute i plasticne konzistencije,tako da se zbog vibracijazrnasti dijelovi medusobno optimalno mijenjaju raspored.Vibriranje je tehnicki bezgreske,sposobno,odgovorno i ekonomski isplativo.Vibratore razlikujemo po vrstiproizvedenih vibracija,smijera zamaha i uvoda energije u mjesavinu (unutrasnji i vanjski).Nagradilistima se najcesce koriste unutrasnji ili ronilacki vibratori poznati pod nazivompervibratori.

PERVIBRIRANJE BETONA

Vibriranje betona je uobicajeno i siroko rasprostranjen postupak ugradjivanja betonsk mase.Bazira sena aktiviranju sopstvenih vibracija cestica mjesavine pomocu uredaja koji nateze na povrsinuelementa.Vibratori rade na komprimovani vazduh ili elektricnu energiju tako sto se pomocuekscentricno postavljenog rotora pobudjuje oscilovanje cestica sredine u kojoj se nalaze.Za efikanostugradjivanja vrlo je vazan pravilan sastav betonske mjesavine.Uspjesno se ugradjuju sve mjesavineciji je v/c faktor odnos u intervalu 0.38-0.65 optimalna vrijednost v7c odnosa je oko 0.50.Treba paziti

na sljedece slucajeve:ukoliko tijelo vibratora pod dejstvom svoje tezine i pobudjenih vibracija ne tonesa lakocom u neugradjenu masu,vec je potrebno utiskivati iglu u nju,a priliko izvlacenja igle ostajeprostor koji okolna masa tesko ili nikako ne ispunjava.Tada se radi o krutoj mjesavini nepogodnoj zarad.Ukoliko je mjesavina u toj mjeri zasicena vodom i sitnim cesticama agregata da pod uticajempobudenih vibracija u okolini igle nastaje vidljiva segregacija zrna uz naglo izdvajanje tesne fazeimamo slucaj nepravilno sastavljene mjesavine.Vibriranje svježe mase je praćeno pojavom usmjerenog kretanja zrna agregata što stvara segregacijumješavine pa se veličina amplitude i frekvencije kao i trajanje obrade vibriranjem , određuju uzavisnosti od konzinstencije betonske mase i krupnoće zrna.Na veličinu amplitude i frekvencije uvelikoj mjeri utiču konzinstencija mase i krupnoća zrna.Svaka veličina zrna agregata ima svojuoptimalnu frekvenciju.Pervibrator su metalni cilindri zaobljenih krajeva koje radnici uranjaju u masu i zahvaljujući malomprečniku mogu dospjeti do gotovo svih prostora unutar oplate a imaju ugrađen ekscentar kao izvorvibracija.Zavisno od dimenzija elemenata koji se izrađuje bira se prečnik pervibratora (r) jer odnjegove veličine (0.30-20mm) zavisi radijus dejstva (R) pervibratora.

POVRŠINSKO VIBRIRANJE BETONAOva metoda ugrađivanja ne zahtijeva promjene sastava betonske mješavine već obrađuje iste onesmjese koje se mogu ugrađivati pervibratorima.Kako bi se ubrzala izrada konstrukcije vibratori sepričvrste na veće dijelove oplate , na onim mjestima i u onolikom broju koji će obezbijediti kvalitetnougrađivanje materijala.Time se eliminiše vrijeme postavljanja i skidanja opreme za ugrađivanje pa seodmah nakon pripreme oplate može pristupiti ulivanju i vibriranju materijala.Oplatni vibratori imajudva pogonska sredstva : komprimovani vazduh ili najčešće električnu energiju.Vibratori napneumatski pogon pod radni m opterećenjem mijenjaju frekvencu oscilovanja i cio sistem težipostizanju razonance vibriranja.Efikasnost prenošenja energije sa vibratorom na kalum i ulivenubetonsku masu zavisi od kvaliteta veze kalup-vibraciona ploča, primjenjuje se pneumatsko ,hidraulično ili obično , mehaničko pričvršćivanje.Za proizvodnju gotovih betonskih dijelova koristi setzv. vibrostol, koji se montira na stol i djeluje kao proizvođač vibracija.Na stol se stavlja kalup u koji sepuni beton i nakon uključivanja vibratora prenosi vibracije.Primjenom oplatnik vibratora koji se napogodan način pričvršćuju na oplatu nije moguće postići onakav kvalitet sabijanja kao primjenomvibrostolova.Princip rada površinskih vibratora je uslovio izmjenu osnovonog konstrukcijskog rješenjavibratora pa im je dejstvo znatno smanjeno u odnosu na vibroigle.Trajanje obrade betonavibriranjem zavisi od konzinstencije betona , tj. od krutosti smjese .Odnos količine cementa i sintefrakcije agregata ima značajan uticaj na nju.Dobri rezultati se mogu očekivati ukoliko u betonu sanajvećim zrnom D=32mm ima 350-400kg sitne frakcije, a za D=16mm je neophodni udio sitne frakcijeoko 400-450kg/m3 mješavine. Odnos vode sitnog agregata bi u kvalitetnoj mješavini trebao biti uintervalu 0.45-0.50.Osim konzinstencije bitan uticaj ima i vibraciono sredstvo kao i to da li sevibriranje izvodi pod opterećenjem ili ne.

TORKETIRANJE BETONABeton se osim u horizontalnim slojevima ugrađuje i preko predhodno obrađene stijenske mase čija jepovršina u nagibu.Takvi slučajevi se najčešće javljaju kod osiguravanja bokova otvorenih ilipodzemnih iskopa kada nastaje potreba da se na neke vertikalne zidove ili tavanicu nanese slojbetona.Beton se armira čeličnom mrežom koja se pričvršćuje za stijensku podlogu ankerima od

rebrastog betonskog čelika.U izbušenu i očišćenu bušotinu se pod pneumatskim pritiskom ugrađujecementni malter spravljen u razmejri 1:1 od pijeska čije je makslimalno zrno D=3mm.Nakon toga se umalter podužno utiskuje anker koji mora biti toliki da mu nakon ugradnje vidljivi dio bude dugnajmanje 15cm.Za taj kraj se , zavarivanjem ili vezivanjem pričvršćuje čelična mreža.Makslimalnozrno agregata mora biti bar 2x manje od debljinje sloja koji se ugrađuje i bar 3x manje od prečnikacijevi kroz koju se mlazni beton transportuje.Ugao pod kojim se torkret-beton nanosi na nekupovršinu mora biti veći od 450.Mašina pod pritiskom nabacuje masu na površinu koja se betoniradajući u jednom prolazu sloj debljine oko 2cm odnosno 3-4cm na vertikalnim i kosim površinama.Dabi se obezbijedilo kvalitetno prijanjanje betona uz podlogu treba sačekati da se ona dovoljno prosušiod podzemne vode.Ako je priliv vode stalan treba na pogodnim mjestima ugraditi cjevčice zadreniranje podloge.Cjevčice ostaju na svojim mjestima do završetka vezivanja prvog sloja a zatim seuskraćuju, zatvaraju drvenim čepićima i nanosi se sljedeći sloj betona.Da ne bi došlo do odvajanjaslojeva treba nakon svakog prelaska sačekati da nanijeti sloj dobije potrebnu čcrstoću ali ne toliko dabeton završi sa vezivanjem.U toku rada treba kontrolisati debljinu nanijetog sloja.Prije nanošenjanovog loja podlogu treba pažljivo poklasiti.U koliko se obrađuju horizontalne površine treba voditiračuna da se mlaz pomijera lagano, preko tek nabačene svježe mase.Torkret-beton se pod opisanimuslovima dobro sabija, brzo vezuje i za par sati nakon izrade sloja dostiže neophodnu čvrstoću.

VAKUUMIRANJE BETONA-je rijetko i primjenjuje se za obradu betona u horizontalnim kalupima: kod prefabrikacije, zabetonske podove i međuspratne konstrukcije.Na obrađenu površinu betona se postavlja laki ,prenosni višeslojni panoi čiju kontaktnu stranu čine guste mreže koje imaju zadatak da zadrže sitnečestice iz mješavime kada oprema za vakuumiranje pri pod pritisku od 0.65-0.70 bara počne da izvlažisuvišnu vodu iz svježeg betona.Brzina odvijanja procesa obrade vakuum opremom zavisi od v/cfaktora, dozaže cementa i karakteristika agregata.Drobljeni agregat je pogodniji od riječnog agregatajer obezbjeđuje veću filtracionu sposobnost svježeg betona.Debljina tretiranog sloja ne treba da jeveća od 30cm. Brzina vakuum postupka je najviše 1cm/min, jer se vakuumiranje obavlja istovremenosa obradom betona vibriranja i na taj način olakšava oslobađanje viška vode i vazduha.Brzina obradeje u Intervalu 0.5-0.8cm/min. Vakumiranje karakterišu ove tehnološke osobine:-Betonska mješavima se formira sa uobičajenom količinom vode a svježa masa se ugrađujevibratorima ili pervibratorima.-Na obrađenu površinu betona se 30min nakon ugrađivanja postavljaju višeslojni vakuum – panoi.-Vakumiranje pod pritiskom od 0.65-0.70 bara izvlači suvišnu vodu sve dok se ne dostigne najviše v/c– 0.38.Za uspješno provođenje postupka obrade vakumom i postizanje visokog kvaliteta betona bitni suparametri :-Dužina trajanja obrade vakumom- Dužina trajanja obrade vibriranjem pri vakuumiranju-Sastav betosnke mješavine-Debljina sloja betona koji se obrađuje vakuumom

Za provođenje obrade vakumom potrebna je sljedeća oprema: vakuum pumpa,sistem razvodnihcijevi odgovarajuće dužine i pano koji se stavlja na površinu betona.Prije početka rada treba provjeriti ispravnost vakuum pumpe.U toku rada se na mjerniminstrumentima može pratiti količina izvučene vode.Po završenoj obradi prekida se isisavanje i upušta

atmosferski vazduh te se dispozitiv lako odvaja od površine koja se obrađuje.Beton je poslije obradeveoma suh i površinu treba zaštiti pokrivanjem ili premazom nekih zaštitnim sredstvom.Poroznatkanina se mora skinuti sa sita i oprati poslije svake upotrebe.Prednosti koje pruža obrada vakuumasu sljedeće: olakšano je ugrađivanje betona, rad može da se odvija u gotovo svim vremenskimuslovima, zahvaljujući savršenoj fizičkoj obradi moguće je čak i sa manjim dozama cementa ostvaritiisti kvalitet i mehaničke karakteristike betona, poslije vakumiranja postiže prividnu čvrstoću od 100-150kPa, što omogućuje izradu betonskih panela jednog nad drugim.Ovaj način obrade ima manu u vidu vidljivog otiska mreže vakuum-panoa na određenoj površini ali seneravnine mogu skinuti mašinskom ili ručnom obradom.

METODE BETONIRANJA U ZIMSKIM USLOVIMA

Uticaj niskih temperatura na pojedine vrste radova moze biti neznatan i vrlo maloposkupljivati rad u zimskim uslovima,ali moze biti i toliki da se rad ne preporucuje zbogtehnoloskih problema koji se i uz velika finansijska ulaganja tesko mogu savladati.Beton jevazan za tok radova u zimskim uslovima da zahtijeva posebne organizaciono-tehnicke itehnoloske mjere jer je uticaj niskih temperatura na njegova svojstva i sigurnost konstrukcijenemoguce zanemariti.Kriticna cvrstoca betona je cvrstoca materijala u trenutku dostizanjaambijentalne temperature,tj. Minimalna cvrstoca koju beton odraden na usvojeni nacin moraimati u trenutku zamrzavanja.Ona pokazuje zrelost materijala nakon primjene planiranihpostupaka obrade i odreduje strategiju izbora metode.Vrijednost minimalne cvrstoce jefunkcija vrste cementa i uslova ocvrscavanja pa mozemo prihvatiti preporuku RILEM-a i kaomjerodavnu vrijednost smatrati cvrstocu od 5Mpa.Kod betonskih konstrukcija izvedenihugradnjom betona na licu mjesta,cvrstoca koja mora biti postignuta do pocetka zamrzavanjamora biti precizirana u projektu izvodjenja radova.Da bi se medu brojnim metodamabetoniranja u zimskim uslovima mogao izvrsiti pravilan izbor neophodno je poznavati nekekarakteristike:1.projektovani prakticni ucinak tehnoloskog sistema2.karakteristike oplate3.projektovanje cvrstoca betona4.karakteristike upotrijebljenog cementa5.sastav betonske mjesavine6.modul povrsine elemenata konstrukcije7.vrsta konstrukcijskog sistema8.temperatura vazduha9.geografsko podrucje lokacije gradilista

Metode rada u zimskim uslovima se razlikuju po brojnim parametrima i neophodno je usvojitipravi kriterijum za izbor optimalne.Preporucuje se da metoda bude takva da djeluje putempovecanja ili bar ocuvanja povrsinske teperature betona cime se eliminise teperaturnigradijent i pojava termo-prslina.Od vremena kada je shvaceno da beton pod visomteperaturom brze sazrijeva traju napori da se u svjezu betonsku masu toplota unese na stoefikasniji i jeftiniji nacin.Postupke ove vrste mozemo podijeliti na one kojizagrijavaju:pojedine komponente betonske mjesavine,spravljenju betonsku

mjesavinu,ugradenu betonsku mjesavinu.

TERMOS METODAIzmedu temperature betona u toku ocvrscavanja i brzine ocvrscavanja postoji direktnoproporcionalan odnos pa su inzinjeri usmjerili napore u pravcu ocuvanja toplote koju jegenerisao cement aktiviran mijesanjem sa vodom.Egzotermni procesi u betonskoj masi mogusamo djelimicno nadoknaditi gubitke toplote.Zastita betona od niskih temperatura i jakogvjetra je bazirana na izradi zastitnog omotaca koji je navucen na ramove nosaca,gdje seostavlja prostor izmedju omotaca i oplate i dozvoljava da u taj prostor bude upumpana vrelapara iz kotlova za proizvodnju pare.Primjena vrelog vazduha kao alternativnog nosacatoplote je zbog malog toplotnog kapaciteta vazduha takodje neracionalna,a u radu stvaraefekat pustinjskog vjetra koji karakterise izrazena oslobodjena vlaga iz betona.

ZAGRIJAVANJE KOMPONENATA BETONANeki istrazivaci su pokusali da produzenim mijesanjem svjeze spravljene mjesavine sastojakabetona iskoristi efekat trenja cestica agregata i time mjesavini podignetemperatura.Utvrdeno je da je za povecanje pocetne temp. Od samo 30C nuzno izvrsitidodatnih 5min mijesanja,a za tehnoloski gotovo zanemarljivih 60C porasta treba dopunskimijesati beton citavih 60 min.Primjena pare pod pritiskom kao nosaca toplote dajeadekvatnu zamjenu za toplu vodu ali ubrzava vezivanje i znatno utice na pad obradljivostisvjeze mase pa je preporucljivije narocito u slucaju vecih transportnih duzina,instaliratijednostavan uredjaj za paru na samoj auto-mjesalici.Tada se para javlja kao griajc a ujedno,uvidu kondenzata,podmazuje kontakte zrna agregata i reaguje s cementom.Dodavanje vodesluzi za korekciju konzistencije.Zagrijavanje agregata u rotacionim susiliccama pomocu vrelogvazduha je nesto efikasnije od aktivnog ravoda pare kroz deponiju agregata jer zagrijavaagregat do 300C ali trosi daliko vise energije.

PRIMJENA PROTIVMRAZNIH DODATAKA

Kada su neophodne visoke rane čvrstoće betona ne treba primjenjivati hladne betone ali uslučaju masivnih betonskih blokova,gradijent rasta čvrstoće na pritisak nije bitan pa metodapostaje primjenljiva.Prilikom izbora dodatka treba voditi računa da je u pogledu ubrzavanjavezivanja redoslijed akceleratora po efikasnostisljedeći:CaCl2,NaCl,Na2,SO4,KCl,Ca(NO3)2.Količina aditiva koja obezbjeđuje najintenzivnijesazrijevanje betona ne zavisi toliko od ambijentalnih uslova očvršćavanja,već više od v/codnosa i sastava cementa koji utiče na dinamiku razvoja hidratacione toplote pa i na brzinuhlađenja.Beton spravljen sa dodacima ne smije biti prepušten niskoj srednjoj ambijentalnojtemperaturi prije nego što dostigne određenu čvrstoću.Nakon ugrađivanja beton sadodacima sazrijeva bez potrebe za bilo kakvim dopunskim aktivnostima.Ukoliko se na ekstremno niskoj temperaturi od -350C za 3 dana želimo dobiti 50% MB trebabeton ugraditi sa tbp=150C i primijeniti kompleksni protivmrazni dodatak u ukupnoj količini 2-6%-u zavisnosti od vrste i karakteristike oplate.U zavisnosti od ambijentalnih uslova,željene dinamike sazrijevanja betona i karakteristikaaditiva vrši se njihovo doziranje,a kao optimalna preporučuje se ona koncentracija aditiva

koja zamrznutom betonu,poslije 28 dana sazrijevanja u normalnim uslovima,daje 85-90%MB.Većom količinom hemijski aktivnog materijala bi se mogla garantovati puna sigurnost protivzaleđivanja ali bi se pojavio problem inertnosti vode unijete u mješavinu koja više ne bireagovala sa vezivnim materijalima na uobičajen način.Zato se manjom dozažomprotivmraznih sredstava dozvoljava djelimičan prelazak vode u led.Betonske mješavine pripremljene za rad u zimskim uslovima traže manju količinu vode uodnosu na mješavine pripremljene za normalne uslove rada,ali se obradljivost hlednihbetona uvećava primjenom odgovarajućih aditiva.U određenim slučajevima,za rad u blažimtemperaturnim režimima i betone sa relativno malim učešćem hloridnih soli unijetih umješavinu putem aditiva, v/c odnos se može smanjiti uvećanjem količine cementa uzzadržavanje iste količine vode.

ZEMLJANI RADOVIProučavanje tehnologije zemljanih radova zapravo je proučavanje primjene pojedinihgrađevinskih mašina i uređaja u međusobno povezanom djelovanju koje na kraju dajeodređeni proizvod,tj. prirodni zemljani materijal prerađen u korisnu građevinu.Zemljaniradovi se izvode upotrebom mehanizacije.Udio fizičkog rada u izradi zemljanih radovaneznatan je i postoji jedino kod vrlo malih objekata,gdje zbog prostornog ograničenja nijemoguće koristiti mašine.Važno je tačno odrediti praktičan kapacitet mašina za sve vrste zemljanih radova uključujućitransport,uz sve potrebne kojeficijente ograničenja u odnosu prema tehničkom kapacitetu ito:-kojeficijent rastresitosti

- kojeficijent vremena- kojeficijent organizacije- kojeficijent zahvata i dr koji dolaze u obzir.

VRSTE ZEMLJANIH RADOVAZemljani radovi su sastavni dio izgradnje svih objekata niskogradnje i visokogradnje.Zemljaniradovi se u osnovi sastoje od iskopa i transporta iskopanog materijala koji disponira udaljnjem procesu na:-odlaganje (privremeno ili stalno)-daljnju preradu-ugradnjuPrije iskopa potrebno je izvršiti pripremu i izvesti opće i posebne radove.Iskopu možeprethoditi bušenje i miniranje čvrste stijene,radi njenog rasipanja ili razbijanja.Zemljanimradovima može prethoditi zaštita i odvodnja zemljanih objekata,kako tokom izrade ne bidošlo do deformacije i opterećenja objekata.

ARMIRAČKI RADOVI

Pod armiračkim radovima se smatraju sve aktivnosti na pripremi,izradi,transportu iugrađivanju sredstava koja se koriste za armiranje betonske konstrukcije.Beton je potrebno ojačati čeličnim profilima.Projektanti imaju na raspolaganju profileizrađene od čelika različitih površinskih i mehaničkih karakteristika koje koriste prilikom

projektovanja armirano-betonskih konstrukcija.Projektanti su odgovorani za izbor vrstečelika,obima i dimenzija profila,dok su izvođači radova odgovorni da se projektovanaarmatura po projektu i ugradi.Kod armiračkih radova je učešće mehanizovanog rada sveveće,posebno u oblasti pripreme i obrade profila.

VRSTE I KARAKTERISTIKE ARMATURE

Razvoj armature se kretao u dva pravca:1. U pravcu poboljšavanja karakteristika svakog materijala posebno2.u pravcu obezbjeđenja što kvalitetnijeg sadejstva armature i betona

Sadejstvo čelika i betona je neophodno jer armaturni profili betonu daju neophodnuduktilnos,a beton svojom nepropustljivošću štiti armaturu od agresivnih uticajasredine.Potreba da se u sklopu razvoja montažnog uređaja i teorijskih postavki proračunakonstrukcija prema graničnim stanjima betonski elementi učine što manjih poprečnihpresjeka uslovila je razvoj tehnologije izrade armaturnog materijala.Armaturne mreže i Bi-čelik su donijeli napreka u oblast boljeg sadejstva betona ičelika.Mnogo važniji je bio razvoj tehnologije izrade armature sa rebrima pravilnoraspoređenim po njenoj površini.Razikuju se:tor čelik i rebrasti čelik.Rebrasti čelik omogućava ostvarenje stanja u betonskom elementu pri kojima veličinanastalih prslina ne utiče štetno na njegov izgled,trajnost i vodonepropustljivost.Primjenamreža i rebrastih profila korisnija je sa stanovišta ušteda na montaži armature.Čelik za armiranje je materijal čija je srednja vrijednost zapreminske mase 7,85 t/m3,a srednjavrijednost kojeficijenta termičke diletacije 10 X 10 -6/0C.Firme nabavljaju armaturni materijal iz različitih izvora pa uz materijal moraju biti isporučenipodaci o:1.Kvalitetu materijala2.Klasi duktilnosti3.Dimenzijama profila4.Površinskim karakteristikama armaturnog gvožđa5.Mogućnosti zavarivanja armaturnih profila

Armatura se ugrađuje u betonske elemente u cilju njegovog ojačavanja i postizanjaneophodne otpornosti na statička i dinamička opterećenja,temperaturne uticaje,skupljanje.Armaturu možemo podijeliti na:glavnu,podeonu i montažnu.U betonske elemente se često ugrađuju različiti oblici ankerovanih metalnih formi koje sekoriste za izradu veze:-betonskog prefabrikovanog elementa sa betonskom konstrukcijom-betonskog elementa sa metalnom konstrukcijom-betonskog elementa sa opremom i instalacijama objekta.

ARMATURA ZA PREDNAPREZANJE

Razvoj tehnologije proizvodnje ili obrade građevinskih materijala omogućio je unapređenjeprocesa gađenja.Da bi se u poprečnom presjeku apsorbovali veliki naponi zatezanja morala

se primijeniti armatura velike otpornosti na kidanje.Njena interakcija sa betonom jezahtijevala uvođenje novih pravila i postupaka prijene pa je oblast primjene dobila i posebannaziv-prednaprezanje.Za prednaprezanje se koriste profili 02-120 izrađeni od čelika.Sila prednaprezanja sa čelika na beton može biti prenijeta tzv. kotvama sa kablovima zaprednaprezanje.Kotva predstavlja sklop više elemenata,a njena namjena je :-da obezbijedi pravilan raspored i podjednako zatezanje svih žica-da žice za prednaprezanje pouzdano drže u istegnutom stanju-da silu zatezanja preko oslonačkog presjeka prenesu na betonski element,a da pri tome nedođe do pojave prslina i cijepanje betona.

Kotve se dijele u 3 osnovne grupe i mogu biti:1. Normalne kotve (pojavljuju se u varijantama:normalne kotve za postavljanje nabeton,normalne kotve za postavljanje u beton)2. Fiksne kotve (su pasivne kotve jer sluze za fiksiranje jednog kraja kabla kod jednostranogprednaprezanja u kome je drugi kraj kabla normalna kotva)3. Nastavne kotve

KARAKTERISTIKE I PRIMJENA MIKRO-ARMATURE

Mikroarmaturni beton predstavlja mješavinu klasičnog betona sa odgovarajućom količinomarmature u vidu čeličnih vlakana,karbonskim vlaknima,staklenim vlaknima i plastičnihvlakana.Vlaknasta ojačanja taknih i krutih materijala su uvodila nove proizvode u oblastiazbest-cementnih prefabrikanata. Od 1970.god. čelična vlakna počinju da ulaze ugrađevinsku proizvodnju,da bi u posljednjih par godina i citavi objekti bili izvedeniarmiranjem jedino pomocu vlaknastih čestica metala.U početku razvoja ove vrste tehnologijevlakna su bila debljine 0,25-0,65mm i dužine 2-6cm.Mikro-armatura može u potpunosti zamijeniti klasičnu armaturu pokazujući mnogobrojneprednosti u odnosu na nju:1.dozvoljava betoniranje odmah poslije postavljanja oplate2.dozvoljava prekide u radu čime proizvodni tok čine manje osjetljivim na spoljašnje uticaje iporemećaje u snadbijevanju3.povećanjem žilavosti betona4.sprečava pojavu površinskih prslina u pločama5.eliminiše sve probleme sa korozijom6.dozvoljava kreativnije oblikovanja betonskih elemenata jer nema problema u vezi saoblikovanjem detalja klasične armature i očuvanja minimalnog zaštitnog sloja.

Čelična vlakna se isporučuju u kartonskim kutijama ili u džakovima i pomoću dozatora unoseu mješalicu.Brzina doziranja mora biti usklađena sa brzinom miješanja kako ne bi došlo donagomilavanja vlakana i produženja homogenizacije.

OBRADA ARMATUREPriprema armature se vrši u proizvodnim jedinicama smještenim u zatvorenom prostoru-pogonima.Transposrt armature u pogonu obavlja se kranovima ili transportnim kolicima.Nagradilištima koje nemaju podršku armiračkih pogona za radnike moraju graditi armiračke

nadstešnice takvih dimenzija da se ispod njih mogu smjestiti:radni stol za savijanjearmature,mašina za sječenje armature,aparat za zavarivanje i prostor za izradu armaturnihkoševa.Mašinskom obradom armature se razdvajaju greške u radu od grešaka uprojektovanju.Mali zaštitni sloj betona ne može biti posljedica nepravilno savijene šipke većposljedica izostanka ili nepravilnog rasporeda podmetača za armaturne profile.U ponudi mašina za armaturu na tržištu su zastupljena sljedeća 4 tipa mašina:

1.mašine za obradu armature isporučene u kalemovima-su po broju modela najbrojnije.Obrada na njima podrazumijeva ispravljanje,sječenje i

savijanje šipki armature.Deponovana dugo ili na nepropisan način armatura dobija slojpovršinske rđe koji treba očistiti prije ugrađivanja šipki.Dio rđe se skida već u faziispravljanja,prolaskom šipke kroz niz parova valjka.Najnoviji modeli su pretežno opremljeničetkama i odlikuju ih sljedeće karakteristike:-brzina izvlačenja i ispravljanje armature ide do 2m/s-minimalna dužina šipki je 750-800mm-postoji mogućnost savijanja armature po dužini i na oba kraja šipke koja može biti dužine do12m-vrijeme promjene oblika profila je oko 5sVelika pažnja proizvođača je posvećena elektronskoj podršci proizvodnje.Planovi proizvodnjese automatski prikazuju na monitoru a proizvodne linije snadbijevaju podacima izkompijutera.Na taj način vlasniku mašine se omogućava:-povećanje produktivnosti za 15-25%-sortiranje podataka i pisanje propratnih dokumenata-smanjenje škarta sa prosječnih 3-5% na industrijski nivo od 1%-optimizacija korišćenja uskladištene armature-memorisanje velikog broja armature

2.mašine za obradu armature isporučene u šipkama-predviđene su za rad sa prečnicima armature od 6-55mm.Armatura se iz deponovanogsnopa izdvaja automatski i brzo siječe prema mjeri,savija i skladišti.Može se istovremenosavijati više šipki,a postoji mogućnost memorisanja velikog broja pozicija.Brzina obrade je 90-120m/min,maksimalna dužina šipki sirovog materijala je 24m a prosječni radni ciklus trajesamo 15sec.Postoji mogućnost povezivanja sa kompijuterom smještenim u kontrolnompunktu radi optimizacije sječenja i formiranja pratećih dokumenata.Mašinu mora da napajastruja od 380V.

3.mašine za pravljenje mrežaste armature-Mašine inostranih proizvođača su ortogonalne i sastoje se od podužnih i poprečnih šipkiistog prečnika i istog razmaka u oba pravca ili različitih prečnika i razmaka u obapravca.Podužne šipke armature su prečnika 6-16mm i nalaze se na 6 kalemova sa kojih seizvlače,sijeku i dopremaju na transportnu traku.Nosivost armaure se razlikuje u zavisnosti od oblika i veličine okca mreže ,tj oko toga da lis u:-R mreže-uzdužno nosive mreže čije su uzdužne i porečne šipke ukrštene u oblikupravougaonika,a prečnici uzdužnih i poprečnih šipki su isti-Q mreže_porečno nosive mreže čije su uzdužne i poprečne šipke ukrštene u obliku

kvadrata,a prečnici uzdužnih i poprečnih šipki su isti.4.mašine za pravljenje armaturnih koševa-proizvodi samo mali broj firmi.Na tržištu se mogu nabaviti modeli koji prave armaturnekoševe prečnika 40-160cm.Koš se pravi na taj način što se preko podužno postavljene grupešipki većeg prečnika spiralno namotava i mjestimično zavaruje tanja armatura odmorana saposebnog kalema.Operater podešava razmak armature i brzinu rotacije koša u zavisnosti odbroja vazova koje želi da napravi.Dužina koša se može povećati do 12m.

PROBLEMI ZAŠTITE ARMATUREPoseban razvoj u vezi sa trajnošću konstrukcija objekata izrađenih od armiranog betona jeagresivno dejstvo korozije koja napada kako armaturu tako i sam beton.Posljedice ove pojavesu:fleke na površini konstrukcije,velike prsline u betonu.U toku izvođenja radova treba viševoditi računa o radnoj disciplini i precizno poštovati tehnička uputstva kako ne bi došlo do:-izrade zaštitnog sloja nedovoljne debljine-zagađivanje betona agresivnim materijalima-slabog sastava betonske mješavine-ugrađivanje neočišćene armature.Na trajnost betona utiče više faktora organizacione i tehnološke prirode ali se kao najopasnijijavlja pojava rđe usljed zagađivanja betona hloridima.Formiranje rđe je vremenski proces kojise javlja na površini armaturnog gvožđa u prisustvu rastvora jona iz tečne faze betonskemješavine i najbrže je pri temperaturama 20-300C,a nešto manje pri višimtemperaturama.Pojava rđe je je prirodni proces koji se javlja u svim uslovima.Opasnost pobeton se javlja usljed povećanog sadržaja hloridnih jona.Tada se intenzivnije razvijaelektrohemijski proces pri kome se,zbog nehomogenosti samog čelika,a i veze betona iarmature,inicira kretanje elektrona u armaturi i uzrokuje strujanje jona u elektrolitnojcementnoj pasti.Usljed djelovanja jona iz normalnog rastvora cementa u vodi dolazi dostvaranja tankog,zaštitnog filma rđe na površini armature.Da nema athezije betona i armature čestice rđe bi se odvajale od šipke i kroz pore betonaizvlačile na površinu elemenata ne razarajući okolni beton.Beton se opire do trenutka kadaekspanzija sloja rđe nadmaši elastična svojstva zaštitnog sloja,a zatim se krto lomi,prslinešire,a dijelovi zaštitnog sloja otpadaju.Rđa uporno razara betonski zaštitni sloj otvarajućiprostor za slobodniji pristup drugih,agresivnih faktora okruženja objekata.

IZVOĐENJE ARMIRAČKIH RADOVAPriprema za rad sa armaturom počinje izborom isporučioca i ugovaranjem načina pakovanjarobe,transporta i manipulacije.Prilikom prijema armature na gradilištu obavezno mora bitiprisustno odgovorno lice koje će procijeniti stepen oštećenosti i odlučiti o eventualnomodbijanju prijema,tj. Vaćanju isporučene količine.Na neka gradilišta u inostranstvu sedoprema i morskim putevima pri čemu određeno vrijeme provodi na lučkim deponijamačekajući utovar.Tu biva izloženja dejstvu vjetrova sa mora koji donose so i talože je napovršini šipki.U toku noći se na armaturu kondenzuje vlaga koja stupa u reakciju sa solima ikorozija uzima maha.Armaturu treba štititi sve vrijeme:prekrivanjem u toku transporta i deponovanjem uzatvorenim skladištima na bezbjednoj udaljenosti od tla.U našem podneblju je uobičajena pojava male,površinske rđe i ona se u praksi ne smatra

suviše štetnom jer je beton pojede u toku sazrijevanja,ali se na svaki ozbiljniji napad korozijemora odgovoriti čišćenjem šipki.Obradom armatura se slaže u snopove koji se povezuju ioznačavaju etiketama od plastike koje sadrže informaciju o građevini,dijelukonstrukcije,poziciji armiranja,debljini šipke i broju komada.Armatura se u oplatu unosi u obliku:a) pojedinačnih,pravih ili oblikovanih komadab) zavarenih armaturnih mrežac) prefabrikovanih armaturnih formi.Prilikom dovođenja armature u projektovani položaj postavljaju se distanceri i provjerava seravnomjerna udaljenost šipke od najbliže površine oplate.Upotrijebljeni distanceri mogu bitiod tanje armature,drveta i plastike,ali su najbolji podmetači izrađeni od maltera ili betonakoji treba uliti u oplatu.Zadatak armirača je da postave armaturne profile u projektovanipoložaj,ali odgovorna stručna lica moraju prije prijema postavljene armature i početkaugrađivanja betona provjeriti:da li postavljena armatura ima projektovani poprečnipresjek,da li maksimalni razmak šipki rebraste aramture ne prelazi granice,da li minimalnirazmak šipki obezbjeđuje efikasno ugrađivanje betona i ostvarenje projektovanog stepenaprijanjanja armature i betona.Minimalne dužine preklopa nenosivih žica mrežaste armature zavise samo od uslovaadhezije,pa je preporuka,da ukoliko su uslovi iz postizanje kvalitetne adhezije:-dobri-dužina preklopa bude 15cm ili 2 podužna čvora-loši-dužina preklopa je 20cm ili 3 podužna čvora

UGRAĐIVANJE ČELIKA ZA PREDNAPREZANJEFunkcija čelika za prednaprezanje je da u prednapregnute elemente građevinske konstrukcijeunese silu tako da se pod dejstvom te sile,sopstvene težine,spoljnih opterećenja i drugihuticaja,naponi zatezanja izbjegnu ili toliko smanje da se u konstrukciji ne pojaveprsline.Osnovne operacije sa kablovima za posredno prenošenje sile prednaprezanjasu:krojenje kablova,uvlačenje i ručno zatezanje,utezanje kablova,zaklinjavanje kablovamehaničko i hidraulično,spuštanje kablova,kontrola sila u kablovima i zaštita kablova.Armatura za prednaprezanje se transportuje i isporučuje u koturovima pa prije prijemaisporuke treba utvrditi da li je propisano bila upakovana i na propratnoj dokumentacijiprovjeriti da li kvalitetom odgovara zahtjevima projekta.Položaj kablova u elementu provjerava se u karakterističnim presjecima i mora ispunjavatiuslove za pravilno ugrađivanje i zaštitu od korozije:a) u horizontalnom redu kablova najviše se 2 kabla mogu naći jedan pored drugog,a razmakovakvih parova kablova u istom redu mora biti najmanji 1,5b) u svakom horizontalnom i vertikalnom redu kablova njihov najmanji razmak mora biti većaod 2 dimenzije: 1ɸ ili 1dc) najmanje odstojanje zaštitne cijevi kabla od spoljne površine elementa mora biti veća od 2dimenzije: 1ɸ ili 4cm.