TEHNIKE PLIVANJA
description
Transcript of TEHNIKE PLIVANJA
plivanje seminarski rad
SADRŽAJ
TEMA:
PLIVANJE
Strana:
1. UVOD.................................................................................................................................... 21.1 ISTORIJA PLIVANJA................................................................................................ 2
2. PLIVANJE I PREDNOSTI KOJE ONO NUDI................................................................ 43. STILOVI PLIVANJA.......................................................................................................... 5
3.1 KRAUL – SLOBODNI STIL...................................................................................... 63.2 LEĐNI KRAUL.......................................................................................................... 73.3 PRSNO PLIVANJE.................................................................................................... 73.4 DELFIN STIL PLIVANJA......................................................................................... 8
4. PLIVANJE I ZDRAVLJE................................................................................................... 94.1 ZDRAVLJE ZGLOBOVA........................................................................................ 104.2 KAPACITET PLUĆA............................................................................................... 104.3 ZDRAVLJE SRCA................................................................................................... 114.4 POVEĆANJE MIŠIĆNE MASE I SNAGE.............................................................. 114.5 HOLESTEROL......................................................................................................... 114.6 DIJABETIS............................................................................................................... 114.7 ALTERNATIVA KOD POVREDA......................................................................... 124.8 OSVJEŽENJE LJETI................................................................................................ 124.9 DRUŠTVENA AKTIVNOST................................................................................... 124.10 DRUŠTVENA AKTIVNOST................................................................................. 124.11 POBOLJŠANJE FLEKSIBILNOSTI...................................................................... 13
5. NASTAVNO-TRENAŽNI RAD....................................................................................... 136. ZAKLJUČAK..................................................................................................................... 147. LITERATURA................................................................................................................... 15
plivanje 1
plivanje seminarski rad
1. UVOD
Plivanje se u istoriji čovečanstva pojavilo poprilično rano. Stručnjaci ističu kako je
plivanje ljudima urođeno, a da je jedina prepreka kod učenja plivanja strah. Moguće je uočiti da
bebe instiktivno rade pravilne pokrete u vodi, što upućuje na zaključak da je to nešto što je
usađeno u genima. U XX veku plivanje postaje sve popularnije. Počeli su se graditi zatvoreni i
otvoreni bazeni, zbog čega plivanje više nije samo letnja aktivnost. Danas je plivanje jedan od
najpopularnijih sportova, a definitivno najpopularniji oblik letnje aktivnosti.
Izuzev prednosti za zdravlje, koje su zaista brojne i značajne, plivanje je zabavno i
najbolji način osvežavanja u vrućim letnjim danima. Plivanje je samo po sebi oblik sporta, ali je
čovek u potrazi za zabavom osmislio razne aktivnosti u vodi koje uključuju i plivanje.
Plivati mogu sve osobe, nezavisno od uzrasta ili težine. S obzirom da se plivanjem ne opterećuju
zglobovi, a tijelo se nalazi u gotovo bestežinskom stanju, plivanje ne predstavlja napor
organizmu, ali s druge strane je jedina aktivnost tokom koje je svaki deo tela aktivan1.
1.1 ISTORIJA PLIVANJA
Jos su starogrcki mislioci ukazivali na funkcionalno jedinstvo pojedinaca-jedintsvo duha
i tela (u zdravom telu zdrav duh).Tokom istorije ova ideja se u zavisnosti od drustvenih
specificnosti menjala,uglavnom gubila svoj prvobitni smisao, npr. u feudalnom drustvu sportska
aktivnost se svela na ocuvanje ratnicke forme u periodima mira(veliki viteski turniri).Tokom
srednjeg veka crkva je dominirala drustvenim zivotom ,te su svatanja koja je ona diktirala
zabranjivala i osudivala sva telesna zadovoljstva u koje se ubrajao i sport.
U vreme stvararanja velikih nacinalnih pokreta u evropi (pocetak XIX. veka) Javljaju se
pokusalji da se sport iz kasarni prenese u drustvo medu mlade,te da oni budu „branioci
domovine". U narodu su se ljudi takmicili u sasvim drugim sportskim granama, i to:borba na
balvanima,bacanje kamena sa ramena,trcanju,jahanju,penjanju uy drvo i dr.Tako su se okupljali i
zadrzavali pozitivan i kolektivni duh i jedinstvo.
1 Mikić, B.: Psihomotorika, Filozofski fakultet, Tuzla, 1995.upravljanje vještinama i fizičkim aktivnostima
plivanje 2
plivanje seminarski rad
U burzuaskom drustvu sport je postao ogledalo drustvenih odnosa.Sport postaje sredstvo
povezivanja klasnih struktura,politicke emancipacije, zarade. Sport u demokratskom drustvu se
uklapa u humanitarne principe.Sport danas trebe da doprinese razvijanju mladog coveka.Da bi
sport bio jedan od vidova covekove kreativnosti,da bi kroz njega mogla izrazavati zdrava
potreba za takmicenjem,za igrom,za ostvaranjem onog istinskog,ljudskog,moraju biti resena
osnovna egzistancijalna pitanja:materijalna,moralna,psiholoska.
2. PLIVANJE I PREDNOSTI KOJE ONO NUDI
Plivanje je motorička aktivnost čoveka koja predstavlja održavanje i kretanje u vodi u
horizontalnom položaju, sopstvenom lokomocijom, bez pomoći pomoćnih sredstava. Zbog
sredine u kojoj se obavlja, plivanje ima posebnih karakteristika i specifičnosti koje značajno
utiču na morfološki, funkcionalni, biomotorički, psihološki i intelektualni razvoj ličnosti. Plivač
u vodi se nalazi u nestabilnoj poziciji, bez čvrstog oslonca, što doprinosi karakterističnoj pojavi
gubljenja težine, pošto težinu tela neutrališe sila potiska vode. Ovakav neutralni položaj
omogućava plivaču da se lokomotornim aparatom kreće različitim intezitetom, bez većih
problema i statičkih naprezanja, što doprinosi harmoničnom razvoju tela (posebno značajno na
mlađem uzrastu). Kontinuirana plivačka aktivnost pozitivno utiče na rast i razvoj kostiju i
zglobova, tako da je moguća velika primenjljivost već u ranom dobu. U plivanju dolazi do
hipertrofije propulzivnih mišićnih grupa (m. latissimus dorsi, m. pectoralis maior, m. teres
maior, m. triceps braschi), koji uz visoko usvojenu motoričku kretnju, racionalno utiču na
cikluse zaveslaja, da i kod povećanja brzine vrhunskih plivača, tehnika ostane nepromenjena.
Mišići plivača stalno prelaze iz stanja maksimalnog dinamičkog napora za vrijeme propulzivnog
pokreta u stanje relaksacije uz lagano naprezanje antagonista za vrijeme retropulzije stvarajući
„osećaj ritma plivanja“.
Muskulatura plivača, nezavisno o radu u aerobnim ili anaerobnim uslovima, adaptira se
na vodenu sredinu, tj. poseduje važan kinestetički osećaj za vodu koji se stiče samo dugotrajnim
i sistematskim treniranjem. Kontrakcija mišića koju proizvodi zaveslaj plivača (zbog
plivanje 3
plivanje seminarski rad
specifičnosti vodene sredine) mora imati brzinsko snažnu komponentu uz duže repetativno
ponavljanje, pa je za delovanje rada mišića važnija relativna snaga2.
Pod uticajem sile gravitacije tijelo vrši pritisak na vodu, dok se sila potiska suprotstavlja i
deluje u suprotnom smeru (Arhimedov zakon). Sila reakcije zavisi od specifične težine tela
(mišići-kosti-voda-mast), volumena tela, dela tela nad vodom i pod vodom i volumena količine
vazduha koji se nalazi u plućima (vitalni kapacitet). Kako je kod dugoprugaša, vaterpolista, žena
i dece veći sadržaj masnog i vodenog tkiva u organizmu i „plovnost“ im je veća. Kad ove dve
sile nemaju isto mesto delovanja javlja se obrtni moment, gde kaudalni deo tone, a kad se mesta
delovanja podudare, sile se poništavaju i tijelo pluta.
U vodi se prilikom plivanja javljaju određeni otpori koji se značajno razlikuju od kretanja
na suvom, tako da je potrebno izvesno vrijeme da se organizam adaptira na vodenu sredinu i
savlada tehniku kretanja u vodi (plivanja). Za vrijeme plivanja aktivna je skoro cela
muskulatura, gornji i donji ekstremiteti, trup i karlični predeo. Plivači vrijemenom postaju
snažni, proporcionalno razvijeni i dobrog držanja tela. Potkožno masno tkivo, kao zaštita
organizma od gubljenja toplote u vodi, čini njihovu siluetu oblom.
Plivanje se smatra veoma korisnom gimnastikom, naročito za mlad organizam koji je
usled relativno slabe muskulature trupa i dugog sedenja u školskoj klupi, izložen raznim
deformitetima kičmenog stuba. Sistematsko plivanje takođe utiče na poboljšanje rada organa za
disanje (čestim udisajima razvija se grudni koš i povećava vitalni kapacitet) i sistem krvnih
sudova (plivanje ubrzava cirkulaciju krvi i pospešuje snagu srčanog mišića i ekonomičniju
funkcionalnost).
Dijete za vrijeme plivačkog treninga potroši puno energije, što se kasnije manifestuje
osećajem gladi i pospanosti. Zbog toga ,mora se voditi računa o pravilnoj ishrani i unosu
elektrolita. Obuka u plivanju predstavlja povoljno područije za vaspitanje mladog naraštaja.
Neplivač se susreće sa nepoznatom i objektivno opasnom sredinom sa kojom se mora
sprijateljiti. On u tom procesu savlađuje strah od vode, i ulaže napor da pokretima ruku i nogu,
koristeči otpor vode kao oslonac, pokreće svoje tijelo napred. Pri tom grupni rad utiče na
formiranje društveno pozitivnih osobina kao što su: kolegijalnost, prijateljstvo, tolerancija,
razumevanje itd. Poznato je da kod neplivača voda izaziva strah, a kod plivača - radosno
osećanje. Uporedo sa napredovanjem u obuci plivanja raste radosno raspoloženje i plivanje
postaje uživanje za dijete. Višegodišnji proces treninga plivanjem, utiče na umni i estetski razvoj
2 Mikić, B.: Psihomotorika, Filozofski fakultet, Tuzla, 1995.upravljanje vještinama i fizičkim aktivnostima
plivanje 4
plivanje seminarski rad
mladih i može se smatrati odličnim sredstvom moralnog vaspitanja i formiranja pre svega
voljnih osobina (samopouzdanje,upornost,uspešnost..) ličnosti od strane trenera.
Obuka plivanja počinje još u najranijim godinama života. Na početku u društvu svojih
roditelja deca odlaze leti na more, jezera, bazene i navikavaju se na vodu kroz igru; a kasnije
brčkanje u plićaku i održavanje na površini sa pomagalima ili bez. Ovako pripremljeni mališani,
pristupaju obuci plivanja i uz nadzor stručnog trenera prolaze kroz sistem učenja plivačkih
tehnika u izabranom klubu.
Dijete koje ima strah od vode, uzrokovan nesigurnošću ili možda nekim vidom davljenja,
imaće duži period prilagođavanja na vodu i učenja plivačke tehnike. Uspešno savlađivanje
plivačke tehnike vezano je za finu koordinaciju pokreta ruku i nogu. Zbog toga učitelj plivanja
treba da insistira da se deca opuste u vodi, pravilno dišu i da pokrete udovima izvode pravilno
pri ispruženom telu. Obuci plivanja treba pristupiti redovno i biti uporan u treniranju dok se ne
stekne “osećaj vode” i postigne zadovoljavajuće znanje plivačkih tehnika. Obuka plivanja nije
ista kod dece i odraslih jer deca lakše mogu da prevaziđu strah od vode.
3. STILOVI PLIVANJA
U takmičarskom plivanju se pravi razlika izmedju četiri osnovna stila:
kraul – slobodni stil;
leđni kraul;
prsno plivanje i
delfin.
3.1. KRAUL – SLOBODNI STIL
plivanje 5
plivanje seminarski rad
Većina svetski poznatih teoretičara, jednoglasno je ocenila da kraul stil predstavlja
osnovu za takmičarsko plivanje, a to je potkrepljeno činjenicom da je kraul najracionalniji,
najbrži i na svakom plivačkom takmičenju najzastupljeniji (disciplina 50, 100, 200, 400, 800,
1500 m muški i ženski i dve štafete 4x100 i 4x200 – muški i ženski).
Kod kraul tehnike tijelo „leži“ na grudima, na površini vode blizu horizontale, sa minimalnim
napadnim uglom, tako da su glava i rameni pojas malo više postavljeni u odnosu na kaudalni deo
i stopala. Glava je uronjena sa licem u vodi, postavljena tako da je brada neznatno odvojena od
grudi. U toku plivanja, primećuje se naizmenično okretanje tela u levu i desnu stranu oko donje
ose (rotacija). To je rezultat kretanja rukama koji pomaže u redukciji čeonog otpora i produžetku
zaveslaja.3
Rad nogu je naizmeničan u pravcu – gore-dole (propulzivni deo je naglašen udarcima
stopala na dole, a retropulzivni deo predstavlja kretanje stopala na gore). Ti pokreti treba da su
ritmički koordinisani, tako što se pokreti naizmenično izvode - gore-dole, oko donje ose tela.
Rad nogu, iako ima sekundarnu ulogu u ukupnoj propulziji pri kretanju plivača (gipkost skočnog
zgloba značajno povećava efikasnost rada nogu), značajno doprinosi pravilnom položaju tela i
glave.
Rad rukama je cikličan, ostvaruje najveću propulziju i ima primarnu ulogu u pokretanju
tela napred. Karakteristično je, i neophodno, da se šake u propulzivnom delu zaveslaja, kreću
krivolinijskom traektorijom (S zaveslaj), što se postiže savijanjem ruke u zglobu lakta (položaj
aktivanog lakta) i njegovim kretanjem ispod tela. U njihovom radu prepoznatljive su dve
osnovne faze: propulzivne - koja se sastoji od vučenja (insweep) i odgurivanja vode (upsweep) i
pripremne – vađenja i prenosa ruke kroz vazduh (exit and relex), ulazak u vodu, produženja
zaveslaja (entry and stretch) i zahvatanja vode (downsweep to catch).
3.2. LEĐNI KRAUL
3 Mikić, B.: Psihomotorika, Filozofski fakultet, Tuzla, 1995.upravljanje vještinama i fizičkim aktivnostima
plivanje 6
plivanje seminarski rad
Samo ime ove tehnike ukazuje na položaj tela u vodi koji je jedinstven u sportskom
plivanju. Po brzini kretanja leđna tehnika je treća, posle kraula i delfina.
Osnove leđne tehnike slične su kraulu, uz dve značajne razlike: glava nije u celosti uronjena u
vodu, što znači da nema potrebe za okretanjem i zaveslaji se izvode sa strane. Ovaj položaj ruku
razlog je što je leđni stil manje efikasniji od kraula. Savrijemena tehnika leđnog plivanja
predstavlja šestoudarnu koordinaciju (jedan ciklus rukama, šest nogama). Tijelo „leži“ u potpuno
ravnom položaju na vodi, s tim što su rameni pojas i glava postavljeni više u odnosu na karlicu i
noge, a zbog karaktera kretanja ruku u propulziji tijelo se rotira oko uzdužne ose.
Rad nogu je identičan kao kod kraula stim što se propulzivna faza obavlja u kretanju
stopala nagore, a retropulzivna – na dole. Pri tome, da bi rad nogu bio usaglašen, stopala se u
plantarnoj fleksiji, moraju razmaknuti oko donje ose tela i kolena ne smeju izlaziti izvan vode.
Iako nema primarni značaj pravilan rad nogu obezbeđuje pravilan položaj tela, smanjujući
„napadni“ ugao i tako olakšava rad ruku.
Rad ruku kod leđnog plivanja je prepoznatljiv u naizmeničnom smenjivanju propulzivne
i retropulzivne faze jednom, pa drugom rukom. Šaka se kreće zakrivljenom putanjom u smeru
gore-dole. Takav pokret šake uzrokuje nastajanju tri jaka impulsa. Položaj šake treba prilagoditi
svakoj promeni smera. To prilagođavanje je praćeno postepenim ubrzanjem šake prema kraju
zaveslaja. Pri ulasku u vodu ruka je ispružena. Nakon toga lakat se savija do otprilike 90 stepeni
u trenutku kad šaka prođe pokraj ramena. Od ove tačke, podlaktica se ispruža i šaka završava
zaveslaj potiskom unazad, do kukova.
3.3. PRSNO PLIVANJE
Prsna tehnika spada u najstarije sportske tehnike plivanja, i zastupljena je još od prvih
takmičenja. Ova tehnika je jedinstvena po tome što se sve faze plivanja (propulzivna i
retropulzivna) obavljaju u vodi, pa je i ovo osnovni razlog zašto je i najsporija i, koordinacijski,
najteža. Od samog uvođenja na plivačka takmičenja prsna tehnika je doživljavala razne tehničke
promene: delfin-prsno, plivanje pod vodom, itd.
plivanje 7
plivanje seminarski rad
Godinama je prsni stil bio usporavan pravilima koje su birokrate nametali da bi se
zadržao izvorni stil. Danas imamo moderna pravila koja dozvoljavaju plivaču da potpuno zaroni
u jednom delu zaveslaja i tako za kratko smanji čeoni otpor, da izvodi gibanja kukovima pri
koordinaciji ruku i nogu i da ruke izbacuje na površinu u retropulzivnom delu zaveslaja. Sve to
je značajno poboljšalo rezultate.
Tijelo „leži“ na vodi na grudima, a pri naizmeničnom kretanju ruku i nogu menja se
napadni ugao (najveći na kraju propulzije rukama, a najmanji na njihovom početku), što nam
ukazuje na još jedan razlog njegove sporosti. Kretanja nogu su istovrijemena i simetrična. U
retropulzivnoj fazi noge se savijaju istovrijemeno ka telu u zglobu kolena, dok su kolena blizu,
stopala su opuštena i više razmaknuta u položaju everzije. U momentu kad stopala imaju najviši
položaj ispod vode i nalaze se u dorzalnoj fleksiji, počinje propulzivna faza, energičnim
istovrijemenim opružanjem nogu, pri polukružnom kretanju stopala nazad i nadole, što
„odguruje“ vodu. Na kraju ove faze, noge su sasvim opružene i svi nožni zglobovi su skoro
sastavljeni. Rad nogu, za razliku od ostalih tehnika u prsnom plivanju, podjednako sa rukama,
utiče na opštu propulziju4.
Rad ruku, takođe, sadrži propulzivni (polukružno vučenje i odgurivanje vode) i
retropulzivni deo (ispružanje ruku ispred glave) zaveslaja. Za uspešno plivanje prsnim stilom
neophodna je dobra koordinacija (smenjivanje rada ruku i nogu). Kad su ruke u propulziji, noge
su u retropulziji i obrnuto. Kod prsnog plivanja izdah se vrši na kraju polukružnog kretanja ruku,
kada ramena imaju najvišu poziciju, a izdah – kada se glava kreće neznatno napred u fazi
kliženja.
3.4. DELFIN STIL PLIVANJA
Delfin je druga po brzini tehnika plivanja. Ova tehnika je doživljavala najviše promena kroz
svoju evoluciju (iz leptira u delfin), a kao tehnika datira iz 50-tih godina XX veka. Po mnogim
stručnjacima, a i po gledaocima, delfin je najatraktivnija tehnika plivanja.
Kao i kod kraula, tijelo „leži“ na grudima na površini vode i sa blago uronjenom glavom. Karakteristična
su kretanja ramenog i karličnog pojasa (gore-dole), što je uslovljeno naizmeničnim pokretima ruku i
nogu. Ovakvo kretanje povećava napadni ugao tela u odnosu na kraul stil, pa je i zato sporija tehnika.
Koordinacija savrijemene delfin tehnike sastoji se od jednog ciklusa rukama i dva udara nogama, gibanja
tela i udaha i izdaha.
4 Miran Kondric, Gordana Furjan-Mandic-Fizicka priprema plivačaa i metodi vježbe u vodi 2002 god.,
plivanje 8
plivanje seminarski rad
Rad nogu je istovrijemen i skoro simetričan u pravcu dole-gore, i u njega je uključen i karlični
pojas.
Razlikuju se dve faze:
pripremna, u kojoj se stopala od najniže pozicije kreću na gore ka najvišoj poziciji i
osnovna ili propulzivna, u kojoj stopala od najviše pozicije, ispod površine vode, izvode snažan
udarac nadole (kick).
Pri tim pokretima položaj karličnog pojasa se kreće od najviše pozicije, na kraju propulzivnog
udara, do najniže na kraju pripremne faze (up and down beat).
Rad ruku je istovrijemen i simetričan i zasniva se na istom principu kao kod kraul tehnike. Efikasnost
zaveslaja zavisi od pravovrijemenih pokreta (uronjavanje) glave, zaveslaja rukama i dvoudarnog rada
nogu (koji osigurava stalan i visok položaj kukova). Ako tijelo nije u idealnom položaju delfin je vrlo
teška tehnika plivanja.
Na svaki zaveslaj rukama idu dva udarca nogama. Prvi udarac se izvodi u trenutku kada šake
ulaze u vodu, a drugi kada ruke vrše poslednji potisak prema nazad, na samom kraju zaveslaja. Položaj
glave određuje ukupan položaj tela - lice izlazi iz vode pre šaka a isto tako ulazi u vodu pre šaka.
Zaveslaj rukama se sastoji iz tri dela: ka spolja, ka unutra i ponovo ka spolja. Pri ulasku u vodu ruke su
skoro ispružene, samo malo šire od ramena. Nakon ulaska u vodu šake idu malo ka spolja i kružno
formirajući gornji deo „ključaonice“. Kad ruke dođu ispod tela, lakat je maksimalno savijen pod 90˚.
Nakon toga ruke završavaju zaveslaj i ponovo „vuku“ kružno ali ovaj put ka spolja iza kukova
U zaveslaju delfin tehnike postoje dve faze:
propulzivna (vučenje i odgurivanje vode) i
retropulzivna (ulazak i izlazak ruku iz vode i prolazak kroz vazduh).
4. PLIVANJE I ZDRAVLJE
Plivanje je sport koji je koristan za ceo naš organizam. Ono je vrsta fizičke aktivnosti koja
pozitivno utiče na zdravlje i celokupni organizam. Plivanje je jedan od najboljih oblika vežbanja, jer
poboljšava rad svih organa, posebno srca. Stabilizuje krvni pritisak i jača celokupni kardiovaskularni
sistem.
Plivanjem se povećava kapacitet pluća, leči se bronhijalna astma u kombinaciji sa lekovima i
povećava se prohodnost respiratornih puteva. Ono služi za ispravljanje deformiteta kičme, u slučaju kada
je osoba pogrbljena, na primer. Kičmeni stub je rasterećen, a mišići trupa su maksimalno angažovani.
plivanje 9
plivanje seminarski rad
Plivanje je posebno korisno u slučaju bolesti zglobova, jer doprinosi poboljšanju koordinacije pokreta,
smanjenju bolova i otoka i drugih poremećaja kostiju zglobova i poboljšava njihovu pokretljivost.
Plivanje može doprineti i lečenju šećerne bolesti jer insulin pada tokom plivanja. Ono deluje
opuštajuće na nervni sistem. Plivanje je trening kojim se treniraju ruke, noge, ledja, ramena, grudni koš i
zadnjica, što znači celokupna muskulatura tela, tako da može dovesti do zavidne linije i građe. Znači,
redovnim treninzima plivanja možete doći do idealne figure jer su njime svi mišići angažovani i tako se
definišu.
Plivanje je delotvornije od vežbi na suvom, jer voda pruža veći otpor od vazduha. Tako se
plivanjem, u odnosu na trčanje, otprilike troši četiri puta više energije za isto rastojanje.
4.1. ZDRAVLJE ZGLOBOVA
Plivanje pruža nešto što ni jedna druga aerobna vežba ne može pružiti: mogućnost pokretanja
svakog dela tela, a da se pri tome ne stvara pritisak na koštani sistem. Tokom plivanja se ne stvara
pritisak na zglobove. Kad je tijelo uronjeno u vodu do pojasa, čovek nosi samo 50% svoje težine, kada je
uronjeno do prsa, nosi tek 25 do 35% svoje težine, a kada je uronjeno do glave, nosi samo 10% svoje
težine. To znači da je plivanje idealno za one koji imaju problema sa ukočenošću mišića i bolnim
zglobovima.
S obzirom da ne dolazi do stvaranja pritiska na zglobove, plivati mogu osobe svih uzrasta.
Licima treće dobi je plivanje odličan način rekreacije jer je u pokretu svaki deo tela, a opet ne dolazi do
stvaranja pritiska ni na jednom delu tela.5
4.2. KAPACITET PLUĆA
Jednim istraživanjem se ustanovilo da sredovečni muškarci i žene plivanjem poboljšavaju
kapacitet pluća, a on se u periodu od 12 nedelja povećao za 10%. Količina krvi koju srce pumpa se
takođe povećala, i to za 18%.
5 Miran Kondric, Gordana Furjan-Mandic-Fizicka priprema plivačaa i metodi vježbe u vodi 2002 god.,
plivanje 10
plivanje seminarski rad
4.3. ZDRAVLJE SRCA
Plivanjem se pokreće svaki mišić tela, uključujući i onaj najvažniji - srce. Plivanje jača srce i
efikasnije pumpa krv, čime se poboljšava cirkulacija u telu.
4.4. POVEĆANJE MIŠIĆNE MASE I SNAGE
Naučnici su jednim istraživanjem utvrdili da će 8 nedelja svakodnevnog plivanja mišićnu masu
tricepsa (zadnji deo ruku) povećati za 23.8%. Povećanjem mišićne mase će se smanjiti procenat masti u
telu, zbog čega će zdravlje celokupnog organizma biti poboljšano. Plivanje pruža znatno veći otpor od
trčanja. Naime, tokom trčanja osoba prolazi kroz vazduh, koji telu ne predstavlja naročito opterećenje,
dok se kod plivanja tijelo suprotstavlja vodi, zbog čega svaki pokret postaje vežba otpora i snage.
Plivanje se takođe pokazalo odličnim za poboljšanje zdravlja kostiju, naročito kod žena u
postmenopauzi6.
4.5. HOLESTEROL
Plivanje uravnotežuje nivo dobrog i lošeg holesterola. Za svaki 1% smanjenja holesterola, rizik
od bolesti srca se smanjuje za 3.5%. Plivanje ojačava arterije i njihovu fleksibilnost. Naime, osobe treće
dobi koje su redovno plivale imale su jednaku funkciju arterija kao osobe u tridesetima i četrdesetima.
4.6. DIJABETIS
Plivanje 3 puta nedeljno po 30 minuta smanjuje rizik za nastanak dijabetesa za 10%. Takođe, kod
osoba obolelih od dijabetesa tipa 1, plivanje će izrazito pomoći jer će povećati osetljivost tela na insulin.
6 Miran Kondric, Gordana Furjan-Mandic-Fizicka priprema plivačaa i metodi vježbe u vodi 2002 god.,
plivanje 11
plivanje seminarski rad
4.7. ALTERNATIVA KOD POVREDA
Kada se sportisti povrede, profesionalci im gotovo uvek savetuju plivanje. Plivanje će
povređenog sportistu održati u formi i pomoći kod rehabilitacije. Otpor koji voda pruža telu povećaće rad
mišića, ali neće se stvarati pritisak koji se stvara kod uobičajenog vežbanja na tlu.
4.8. OSVJEŽENJE LJETI
Verovatno nema boljeg osećaja leti od ulaska u osvežavajuću vodu ili more. Plivanje opušta,
osvežava i odličan je način vežbanja jer istovrijemeno hladi tijelo, ali ga i pokreće.
4.9. DRUŠTVENA AKTIVNOST
Plivanje i ostale aktivnosti su nešto što se može da radi sa porodicom i prijateljima. Plivanje je
odličan izbor roditeljima da podstaknu decu na fizičku aktivnost kako bi sprečili pojavu gojaznosti, koja
je sve češća među decom i mladima.
4.10. MRŠAVLJENJE
Plivanjem se troši veliki broj kalorija, od 500 pa do 650, zavisno od intenziteta kojim se pliva.
Nedavno istraživanje je pokazalo da se plivanjem, nezavisno od stila plivanja, troši nešto manje kalorija
za razliku od trčanja i vožnje bicikla. Međutim, plivanje ne predstavlja opterećenje zglobovima kao
vožnja bicikla i trčanje.
Ovaj sport pozitivno utiče na rešavanje masnih naslaga na bedrima. Leđnim plivanjem i
udaranjem nogama kružnim pokretima podstiče se cirkulacija u područjima gde se nakuplja celulit. 7
7 Miran Kondric, Gordana Furjan-Mandic-Fizicka priprema plivačaa i metodi vježbe u vodi 2002 god.,
plivanje 12
plivanje seminarski rad
4.11. POBOLJŠANJE FLEKSIBILNOSTI
Za razliku od vežbanja na spravama u teretani, kojima se retko vežba čitavo tijelo, plivanje
zahteva da korišćenje svakog dela tela. Ruke se kreću u širokim lukovima, trbušni mišići i leđni mišići su
napeti, a bokovi se pokreću zajedno s nogama. Svakim pokretom prema napred kvalitetno se isteže tijelo
od glave do pete.
5. NASTAVNO - TRENAŽNI RAD
Mnogobrojna iskustva i istraživanja pokazuju da je mogucće ne zamorano obučavanje nego i
sistematsko upražnjavanje plivanja bez opasnosti po zdravlje i tjelesni razvoj dečaka i devojčica. Rano
usmjeravanje ne protivreči svestranom i stvaralačkom osposobljavanju čovjek, jer se pravilnom
usmjerenim nastavno-trenažnim radom može obezbjediti skladan fizički i duhovni razvoj slobodne
licnosti. Zbog toga su moguća tolika vrhunska ostvarenja dječaka i djevojčica do 14 godina u postizanju
svjetskih, olimpijskih i kontinentalnih rekorda. Rano indicirano upražnjavanje plivačkog sporta dovelo je
i do ranog sportskog usmjeravanja kojim se razvijaju svestrane sposobnosti. I ne samo to.
Mališani i devojčice koji se bave ovim sportom su, prema izjavi njihovih trenera i plivačkih
stručnjaka primjerni u izvršavanju školskih i drugih obaveza. U prilog ovim navodima idu i istraživanja
prof. P.Ostranda (1965) koji je sa ekipom lekara fiziologa, psihologa i sportskih stručnjaka pratio
treniranje postignute rezultate i posljedice intenzivnog sportskog rada mladih plivačica Švedske. Za taj
eksperiment odabrano je 30 plivačica iz četiri plivačka kolektiva u uzrastu od 12-16 god. Sve one su
naučile plivati izmedu 5-8 god. a većina je počela da sistematski trenira plivanje izmedju 10-13 god.
(najkasnije sa 15 god.). Intenzivan svakodnevni rad i treniranje čiji je obim ljeti prelazio i preko 10 km.
dao je pet rekorderskih rezultata Švedske, tri evropska i tri svjetska rekorda. Samo istrazivanje je
pokazalo:
da takav sistematski trenazni rad sa mladim plivačicama nije štetan po zdravlje
djevojaka;
nisu zapažena nikakva pogoršanja u statusu zdravlja i menstrualnog ciklusa;
u školi su sve plivačice bile primjerne učenice,a medu njima je bilo i 13 odličnih;
ispitivanja su pokazala visok nivo funkcionalnih sposobnosti organizma plivačica i
nakon pestanka treniranja (i postepenog "izvodenja" iz rezima treninga),takode nisu
registrovane nikakve stetne posledice po zdravlje devojaka.
plivanje 13
plivanje seminarski rad
6. ZAKLJUČAK
Bilo da se radi o rekreativnom i povrijemenom ili profesionalnom bavljenju plivanjem,
ono svakako ima pozitivno dejstvo na ljudski organizam. To zbog toga što tokom plivanja,
pokreti koji se rade u vodi, pri tome uz malo ulaganja fizičkog napora, veoma intenzivno utiču
na razgibavanje čitavog skeletnog i mišićnog sistema. Poznati su primeri u kojima su tretmani
plivanja otklonili čak i blage i teže oblike i probleme invaliditeta i nepokretnosti.
Tokom plivanja, apsolutno, ne postoji tačka na telu koja ostaje neangažovana. Upravo
zato, ovaj sport se i preporučuje kao idealna rekreacija, ali i rehabilitacija, nakon sportskih
povreda, uganuća, istezanja i preloma. Ni jedan kopneni sport nije toliko delotvoran i koristan
kao plivanje. Osim pozitivnog i blagotvornog delovanja na stanje i zdravlje tela, plivanje
istovrijemeno ima izuzetno pozitivan i blagotvoran uticaj i na um. Ono oslobađa loših misli,
napetosti i nagomilanog stresa i otklanja osećaj anksioznosti, depresije i psihičkog nemira.
Upravo zato, može se reći, da je plivanje sport koji podstiče ravnotežu i ukupan balans
duha i tela. Nakon plivanja, javlja se osećaj opuštenosti i rasterećenosti, raspoloženosti, zatim,
puno mirniji i kvalitetniji ritam sna, kao i kvalitetnija komunikacija sa okolinom.
plivanje 14
plivanje seminarski rad
7. LITERATURA
www.teretana-fitnes.com/dobrobiti-plivanja/
Mikić, B.: Psihomotorika, Filozofski fakultet, Tuzla, 1995.upravljanje vještinama i fizičkim
aktivnostima
Koritnik, M.: 2000 igara, Savez društava "Naša djeca" tehnike plivanja
Miran Kondric, Gordana Furjan-Mandic-Fizicka priprema plivačaa i metodi vježbe u vodi 2002
god.,
Muris Hadžikadunic, Mirjana Madarevic-Metodika nastave fizičkog odgoja 2004.
plivanje 15