Tehnička regulativa gradnje PROZORI I STAKLA Zahtjevi i toplinsko ...

TEHNIČKO VELEUČILIŠTE U ZAGREBU

Graditeljski odjel

10010 Zagreb, Avenija V. Holjevca 15

Tema:

Tehnička regulativa gradnje

PROZORI I STAKLA

Zahtjevi i toplinsko-izolacijske karakteristike

dr. sc. Zoran Veršić, dipl.ing.arh.

i

1998

STRUČNO USAVRŠAVANJE

OVLAŠTENIH ARHITEKATA I OVLAŠTENIH INŽENJERA

XVII. tečaj 14. i 15. studenog 2014.

1

Prozori

U vanjskim pregradama - zidovima građevine izvode se prozorski otvori u svrhu osvijetljavanja prostorija dnevnim svjetlom i za njihova provjetravanje.

U prozorske otvore ugrađuju se prozori, koji kao i pregrada / zid u kojem se nalaze, odvajaju unutarnje prostore građevine od vanjskog prostora, preko stakla propuštaju dnevnu svjetlost, a pomoću krila koja se mogu otvarati kada je to potrebno, omogućavaju provjetravanje prostorija.

2

Zahtjevi za prozor

• osvjetljenje prostorija

• provjetravanje prostorija

• toplinska zaštita

• zvučna zaštita

• zaštita od atmosferskih utjecaja

• zaštita od osunčanja (insolacije)

• sigurnost

3

Tehnički propis za prozore i vrata (NN 69/06)

• u svrhu ispunjavanja bitnih zahtjeva za građevinu, propisuju se tehnička svojstva i drugi zahtjevi za građevne proizvode – prozore i vrata koji se ugrađuju u građevine

• način potvrđivanja sukladnosti prozora i vrata s navedenim zahtjevima.

Vrata u smislu ovoga Propisa su vrata namijenjena isključivo prolazu pješaka.

Prozorima odnosno vratima u smislu ovoga Propisa smatraju se:

• vanjski prozori odnosno vrata, ugrađeni u građevinske otvore građevnih dijelova koji razdvajaju unutarnji prostor građevine od vanjskog prostora,

• ostali prozori odnosno vrata, na koje se odnose zahtjevi otpornosti na opterećenje vjetrom, vodonepropusnosti, propusnosti zraka, prolaska topline, zvučne izolacije te otpornosti na požar i propuštanje dima.

4

Prozorima odnosno vratima smatraju se i stijene, po konstrukciji slične prozorima ili vratima, koje se ugrađuju u građevinske otvore na isti način kao prozori ili vrata.

Prozori i vrata smiju se ugraditi u građevinu ako ispunjavaju zahtjeve propisane ovim Propisom i ako su za prozor odnosno vrata izdane izjave o sukladnosti u skladu s odredbama posebnog propisa.

Tehnička svojstva prozora i vrata moraju biti takva da, u predviđenom roku trajanja građevine, uz propisanu odnosno projektom određenu ugradnju i održavanje, oni podnesu sve utjecaje uobičajene uporabe i utjecaje okoline, tako da građevina u koju su ugrađeni ispunjava bitne zahtjeve.

Prozori i/ili vrata proizvedeni prema projektu za potrebe ugradnje u tu građevinu, smiju se ugraditi ako je za prozor odnosno vrata dokazana uporabljivost u skladu s projektom i ovim Propisom.

Dokumentacija s kojom se isporučuju prozori i/ili vrata mora sadržavati:

– podatke koji povezuju radnje i dokumentaciju o sukladnosti prozora odnosno vrata i izjave o sukladnosti odnosno potvrde o sukladnosti, – podatke u vezi s označavanjem prozora odnosno vrata propisane u Prilogu ovoga Propisa, i – druge podatke značajne za rukovanje, prijevoz, pretovar, skladištenje, ugradnju, uporabu i održavanje prozora i/ili vrata te za njihov utjecaj na bitna svojstva i trajnost građevine.

5

Svojstva prozora odnosno vrata za predvidive uvjete uobičajene uporabe građevine i predvidive utjecaje okoliša na građevinu u njezinom projektiranom uporabnom vijeku moraju se odrediti projektom građevine, osobito u vezi: – otpornosti na opterećenje vjetrom, – vodonepropusnosti, – propusnosti zraka, – prolaska topline, – zvučne izolacije, – otpornosti na požar i propuštanje dima.

Uvjeti za ugradnju, uporabu i održavanje prozora i vrata moraju se odrediti projektom građevine tako da se ispune bitni zahtjevi i drugi uvjeti koje mora ispunjavati građevina.

Ako je projektirani uporabni vijek građevine duži od projektiranog uporabnog vijeka prozora i/ili vrata, projektom se moraju odrediti uvjeti i način njihove zamjene.

Kod rekonstrukcije odnosno adaptacije građevine, novougrađeni prozori i/ili vrata smiju imati jednaka ili povoljnija svojstva od postojećih ugrađenih prozora ili vrata odgovarajućeg položaja i namjene u građevini, a dokazivanje uporabljivosti tih prozora odnosno vrata provodi se odgovarajućom primjenom norma na koje upućuje ovoga Propisa.

Kod održavanja građevine odgovarajuće se primjenjuju odredbe stavka 1. ovoga članka, s time da se ne smije mijenjati oblik i veličinu zamijenjenih prozora odnosno vrata.

6

Prilog: Tehnička svojstva i drugi zahtjevi za prozore i vrata, te način potvrđivanja sukladnosti 1. Područje primjene 2. Specificirana svojstva, potvrđivanje sukladnosti i označavanje 3. Ispitivanje 4. Održavanje svojstava 5. Projektiranje 6. Popis priznatih tehničkih pravila i norma

HRN EN 14351-1:2006 Prozori i vrata – norma za proizvod, izvedbene značajke – 1. dio: Prozori i vanjska pješačka vrata bez otpornosti na požar i/ili propuštanje dima

7

Prozor

• zaštita od gubitka topline iz grijanog prostora

• prijemnik za Sunčevu energiju

Toplinski gubici kroz prozor

• transmisijski gubici (HT)

• ventilacijski gubici (HV)

Koeficijent prolaska topline U (W/m2K)

• stare zgrade U = 3.00 do 3.50 W/m2K

• nove zgrade U = 1.40 do 1.80 W/m2K

• niskoenergetske i pasivne kuće U = 0.80 do 1.00 W/m2K

8

Prozori prema broju krila (po dubini)

a) jednostruki prozori

• s jednostrukim ostakljenjem

• s dvostrukim ostakljenjem

b) dvostruki prozori

• klasični tip (odvojena krila)

• spojni prozori (krilo na krilo)

c) trostruki prozori (specijalni)

Uw ≥ 5.2 W/m2K

Uw ≥ 3.0 W/m2K

Uw ≥ 2.9 W/m2K

*obično IZO staklo (ispuna suhi zrak)

9

Uw = 2.7 W/m2K

Uw = 2.4 W/m2K

10

Materijal za izradu prozora

• drvo

• čelik

• aluminij

• PVC

• kombinacije materijala

• kompozitne konstrukcije

Kompozitne konstrukcije, kod kojih se razne vrste materijala koriste na optimalan način – metali i drvo za postizanje mehaničke čvrstoće, razne vrste toplinsko izolacijskih materijala za povećanje otpora prolasku topline, te razne vrste završnih obloga kojima se povećava trajnost konstrukcija prozora.

Uw = 2.9 W/m2K

Uw = 3.1 W/m2K

11

Drveni prozor

Za zadržavanje dimenzionalne stabilnosti i povećanje čvrstoće, drveni profili za izradu prozora u pravilu se izrađuju od lameliranog drva, koje ima bolje mehaničke karakteristike od masivnog drva.

Koeficijent prolaska topline okvira prozora je kod drvenih prozora primarno definiran debljinom prozorskog profila (najčešća dimenzija danas je 68 mm) i koeficijentom toplinske vodljivosti materijala – λ=0,13 do 0,18 W/mK, te se postiže vrijednost Uf = 1,1 do 1,8 W/m²K

12

ALU prozor

profil bez prekinutog

toplinskog mosta

Metalni okviri prozora se izrađuju od čeličnih ili aluminijskih profila, u pravilu s prekinutim toplinskim mostom osim kod specifičnih konstrukcija u interijerima.

Koeficijent prolaska topline tih okvira je zbog velike toplinske vodljivosti metala visok i kreće se u rasponu od Uf=1,5 do 3,2 W/m²K.

profil s prekinutim

toplinskim mostom

13

Čelični profili

profil s prekinutim

toplinskim mostom

14

PVC prozor

Prozori od plastičnih masa su u početnim fazama primjene bili izrađivani od različitih sastava plastičnih masa, kao i stakloplastičnih kompozita, da bi se ustalilo korištenje polivinil klorida (PVC).

Vrijednost koeficijenta prolaska topline okvira ovisi o broju komora. Najčešće vrijednosti Uf <1.4 W/m²K. Noviji modeli Uf <0.9 W/m²K.

PVC prozor

- višekomorni profili

15

Kombinacije materijala

Najveći potencijal u razvoju pokazuju kompozitne konstrukcije, kod kojih se razne vrste materijala koriste na optimalan način – metali i drvo za postizanje mehaničke čvrstoće, razne vrste toplinsko izolacijskih materijala za povećanje otpora prolasku topline, te razne vrste završnih obloga kojima se povećava trajnost konstrukcija prozora. Kompozitne konstrukcije okvira prozora postižu vrijednosti Uf oko 0.7 W/m²K, te u kombinaciji s višestrukim LowE ostakljenjem postižemo prozore s koef. prolaska topline nižim od 0.8 W/m²K.

Drveni prozor s vanjskom alu oblogom PVC prozor s vanjskom alu oblogom

16

Kombinacije materijala

17

Ugradnja prozora - materijali

18

Ugradnju prozora (montažu) dijelimo na tri osnovne razine: unutarnja razina (1)

-odvajanje vanjske i prostorne klime, -zaštita od vlage, -paronepropusno

srednja razina (2) -toplinska izolacija, -mehaničko učvršćivanje, -zvučna izolacija

vanjska razina (3) -zaštita od vremenskih utjecaja, -otpornost na kišu, -paropropusnost -UV stabilnost

20

Izoterme kod različitih ravnina ugradnji prozora

Izvor: Gealan - praktični priručnik, 2006.

Izoterme su linije koje spajaju točke istih temperatura pomoću kojih je moguće proračunima prikazati raspodjelu temperatura unutar građevinskih elemenata.

21

Zidarsko sidro

Zidarsko sidro - učvršćenje doprozornika u nosivi dio zida / mogućnost izmicanja prozora po dubini zida

22

Ugradnja prozora

Izvor: Hella

23

Prozorska klupčica

24

Ugradnja na način prikazan na slikama infracrvene (IC) termografije jasno pokazuje vrlo niske temperature na spoju prozora i zida - potencijalno mjesto za kondenzaciju.

Nepravilna ugradnja prozora

Snimak IC kamerom iznutra (zima)

Prozor - snimak vanjske prozorska klupčice

25

IZO staklo

H

26

Pojačana toplinska zaštita postiže se primjenom IZO stakla kojima su tehnološki poboljšana svojstva djelovanjem na prijenos i zračenje toplinskog protoka.

• Zamjena suhog zraka inertnim plinovima (argon, kripton);

• Korištenje u sastavu IZO stakla LOW-E stakla (na površinu stakla deponira se osobito selektivan sloj molekula oksida koji reflektiraju samo toplinsko zračenje IC - zrake).

27

Punjenje međuprostora između stakala plinom ili mješavinom plinova je široko rašireni postupak za poboljšanje toplinskih i akustičkih svojstava IZO stakla. Primjenu prije svega nalazi plin argon za smanjenje prolaza topline. Plin SF6 (sumpor-heksafluorid)* primjenjivan je do kraja 2004. godine za poboljšanje zvučne izolacije. Nakon toga počelo se s primjenom plina kriptona za poboljšanje toplinske i zvučne izolacije. To je značajnije podiglo cijenu stakla, a problem je povezan i sa ograničenom količinom plina kriptona. Primjena plina SF6 uvjetuje smanjenje toplinske izolaciie, što je rezultiralo primjenu plina SF6 kao sastavni dio mješavine plinova zajedno s argonom. Stupanjem na snagu Propisa o toplinskoj zaštiti u Njemačkoj (WSVO - Wärmeschutzverordnnung) 1995. godine, kao i Pravilnika Europske unije (Verordnung (EG) Nr. 842/2006) od 17.05.2006.godine nije dozvoljena primjena IZO stakla za zvučnu zaštitu punjenih čistim plinom SF6.

*Plin sumpor-heksafluoridom (SF6) spada u skupinu plinova koji utječe na klimu i na povećanje efekta staklenika. Jedna tona plina SF6 nanosi štetu atmosferi koja se može usporediti s 24000 tone ugljičnog dioksida (CO2). Istraživanja su pokazala da gotovo polovica svih dosadašnjih emisija plina SF6 u atmosferi potječe iz IZO stakla punjenih ovim plinom. Prosječno trajanje IZO stakla iznosi 25 godina te se nakon upotrebe i zbrinjavanja otpadnog stakla oslobađa velika količina plina SF6.

28

U - vrijednosti različitih tipova stakla

zrak zrak

IC reflektirajući sloj

29

Stakla niske emisije (LOW-E) - kontrola gubitka energije U proizvodnji stakla na površinu stakla deponira se osobito selektivan sloj molekula oksida koji reflektiraju samo toplinsko zračenje (IC - zrake). Kroz stakla "niske emisije" gubi se manje topline jer ta stakla dio energije vraćaju natrag u pravcu iz kojeg ona dolazi.

nisko emisivni depozit

protok topline nastale grijanjem

vraćena toplina

vraćena toplina

izgubljena toplina

30

Parametri koji određuju staklo

• Svjetlosni parametri (τv ,....)

• Energetski (toplinski) parametri (U, g, ....)

32

U - koeficijent transmisijskog prolaska topline Parametar koji pokazuje prolaz toplinske energije iz toplijeg u hladniji prostor kroz određenu prepreku (barijeru). - Pokazuje količinu topline koja se prenosi kroz staklo iz toplijeg u hladniji prostor izraženo u Wattima za svaki m2 staklene površine i za svaki K razlike temperature između dva prostora.

g - stupanj propuštanja ukupne energije sunčeva zračenja

Parametar pokazuje zbroj (sumu) sunčeve energije koja je kroz staklo prošla neposredno (direktno) i one koja je kroz staklo prošla posredno (indirektno) tj. zračenjem apsorbirane energije iz samog stakla u prostor iza stakla.

- Pokazuje koliko posto toplinske energije od 618 W/m2 prolazi kroz određeno staklo neposredno i posredno (direktno i indirektno). Indirektno prolazi toplinska energija koju je staklo apsorbiralo, a onda svojim hlađenjem prenijelo u unutarnji prostor.

τv - transmisija svjetlosti (LT) Parametar pokazuje količinu svjetlosti u % koja prolazi kroz staklo. - Pokazuje koliko posto svjetlosti od 448 W/m2 prolazi kroz određeno staklo.)

Parametri koji određuju staklo

33

Ostakljenje - U i g vrijednosti

U - vrijednost g - vrijednost

34

U - koeficijent transmisijskog prolaska topline

g - stupanj propuštanja ukupne energije sunčeva zračenja

τv - transmisija svjetlosti

U

Svojstva stakla u odnosu na različite kompozicije ostakljenja

U

g

τL

35

PRILOG B

POPIS NAJVEĆIH DOPUŠTENIH VRIJEDNOSTI KOEFICIJENATA

PROLASKA TOPLINE, U, GRAĐEVNIH DIJELOVA ZGRADE KOJE TREBA

ISPUNITI PRI PROJEKTIRANJU NOVIH I REKONSTRUKCIJI POSTOJEĆIH

ZGRADA I UTVRĐENE VRIJEDNOSTI TEHNIČKIH SVOJSTAVA NEKIH

GRAĐEVNIH PROIZVODA S KOJIMA SE MOGU PROVODITI DOKAZNI

PRORAČUNI PROPISANI OVIM PROPISOM

Tehnički propis o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zaštiti u zgradama (NN 97/2014)

36

Napomena: Θe,mj,min je srednja mjesečna temperatura vanjskog zraka najhladnijeg mjeseca na lokaciji zgrade.

37

Tablica 1. Najveće dopuštene vrijednosti koeficijenta prolaska topline, U [W/(m²·K)], građevnih dijelova novih zgrada, malih zgrada i zgrada s manjom ploštinom korisne površine grijanog dijela zgrade (AK < 50 m²) i nakon zahvata na postojećim zgradama

Norma HRN EN ISO 10077-1 - Toplinske svojstva prozora, vrata i zaslona – Proračun koeficijenta prolaska topline – 1. Dio: Općenito

U ovoj normi su opisani postupci za proračun koeficijenta prolaska topline prozora i vrata, koji se sastoje od ostakljenja ili neprozirne ispune ugrađene u okvir, sa i bez zaslona.

U normi se uzimaju u obzir:

• različite vrste ostakljenja (staklo ili plastika; jednostruko ili višestruko ostakljenje; s ili bez slojeva niske emisije; s međuprostorima punjenim zrakom ili drugim plinovima);

• razne vrste okvira (drvo; plastika; metal s i bez prekida toplinskih mostova; metalni okvir s točkastim metalnim vezama, npr. nožicama, ili bilo koja kombinacija materijala);

• u odgovarajućem slučaju, dodatan toplinski otpor zbog djelovanja različitih vrsta zaslona, ovisno o njihovoj zrakopropusnosti.

Određivanje koeficijenta prolaska topline UW

38

Proračun koeficijenta prolaska topline prozora UW (HRN EN ISO 10077-1)

Jednostruki prozori

fg

ggffggW AA

ΨlUAUAU

+

++=

Ug - koeficijent prolaska topline ostakljenja;

Uf - koeficijent prolaska topline okvira;

Ψg - koeficijent duljinskog prolaska topline

zbog kombiniranog toplinskog utjecaja

ostakljenja, odstojnika i okvira

39

Ostakljenje

Vrsta plina u međuprostoru (koncentracija plina ≥ 90 %)

Vrsta

Staklo

Normalna emisivnost

dimenzije mm

Zrak

Argon

Kripton

SF6

NAPOMENA Vrijednosti koeficijenta prolaska topline u tablici izračunate su prema EN 673. One vrijede za navedene emisivnosti i koncentracije plina. U slučaju određenih ostakljenja, emisivnost i/ili koncentracija plina može se s vremenom promijeniti. Postupci za vrednovanje učinka starenja na toplinska svojstva ostakljenja navedeni su u prEN 1279-1 i peEN 1279-3.

Tablica C.2 – Koeficijent prolaska topline Ug dvostrukog i trostrukog ostakljenja ispunjenog različitim plinovima

(HRN EN ISO 10077-1)

40

Ostakljenje Vrsta plina u međuprostoru (koncentracija plina ≥ 90 %)

Vrsta Staklo Normalna emisivnost

dimenzije mm Zrak Argon Kripton SF6

dvostruko ostakljenje

staklo bez dodat. sloja

(normalno) 0,89

4-6-4 3,3 3,0 2,8 3,0

4-9-4 3,0 2,8 2,6 3,1

4-12-4 2,9 2,7 2,6 3,1

4-15-4 2,7 2,6 2,6 3,1

4-20-4 2,7 2,6 2,6 3,1

jedna ploča stakla s dodat. slojem ≤0,4

4-6-4 2,9 2,6 2,2 2,6

4-9-4 2,6 2,3 2,0 2,7

4-12-4 2,4 2,1 2,0 2,7

4-15-4 2,2 2,0 2,0 2,7

4-20-4 2,2 2,0 2,0 2,7


4-6-4 2,7 2,3 1,9 2,3

4-9-4 2,3 2,0 1,6 2,4

4-12-4 1,9 1,7 1,5 2,4

4-15-4 1,8 1,6 1,6 2,5

4-20-4 1,8 1,7 1,6 2,5


4-6-4 2,6 2,2 1,7 2,1

4-9-4 2,1 1,7 1,3 2,2

4-12-4 1,8 1,5 1,3 2,3

4-15-4 1,6 1,4 1,3 2,3

4-20-4 1,6 1,4 1,3 2,3


4-6-4 2,5 2,1 1,5 2,0

4-9-4 2,0 1,6 1,3 2,1

4-12-4 1,7 1,3 1,1 2,2

4-15-4 1,5 1,2 1,1 2,2

4-20-4 1,5 1,2 1,2 2,2 41

trostruko ostakljenje

staklo bez dodat. sloja (normalno)

0,89

4-6-4-6-4 2,3 2,1 1,8 2,0

4-9-4-9-4 2,0 1,9 1,7 2,0

4-12-4-12-4 1,9 1,8 1,6 2,0

dvije ploče s dodat. slojem ≤0,4

4-6-4-6-4 2,0 1,7 1,4 1,6

4-9-4-9-4 1,7 1,5 1,2 1,6

4-12-4-12-4 1,5 1,3 1,1 1,6


4-6-4-6-4 1,8 1,5 1,1 1,3

4-9-4-9-4 1,4 1,2 0,9 1,3

4-12-4-12-4 1,2 1,0 0,8 1,4


4-6-4-6-4 1,7 1,3 1,0 1,2

4-9-4-9-4 1,3 1,0 0,8 1,2

4-12-4-12-4 1,1 0,9 0,6 1,2


4-6-4-6-4 1,6 1,3 0,9 1,1

4-9-4-9-4 1,2 0,9 0,7 1,1

4-12-4-12-4 1,0 0,8 0,5 1,1

NAPOMENA Vrijednosti koeficijenta prolaska topline u tablici izračunate su prema EN 673. One vrijede za navedene emisivnosti i koncentracije plina. U slučaju određenih ostakljenja, emisivnost i/ili koncentracija plina može se s vremenom promijeniti. Postupci za vrednovanje učinka starenja na toplinska svojstva ostakljenja navedeni su u prEN 1279-1 i peEN 1279-3.

Ostakljenje Vrsta plina u međuprostoru (koncentracija plina ≥ 90 %)

Vrsta Staklo Normalna emisivnost

dimenzije mm Zrak Argon Kripton SF6

42

Koeficijent prolaska topline okvira - Uf

Dodatak D (obavijesni) - HRN EN ISO 10077-1

Vrijednosti Uf određene pomoću numeričkih proračunskih postupaka (konačnih elemenata, konačnih razlika) u skladu s EN ISO 10077-2, mogu se koristiti kao ulazni podaci za proračune, isto kao i vrijednosti Uf dobivene izravnim mjerenjima pomoću postupka u vrućoj komori u skladu s EN 12412-2.

Ako nisu dostupni nikakvi drugi podaci, u proračunima se mogu koristiti vrijednosti za odgovarajuće vrste okvira dobivene iz priloženih tablica i dijagrama.

Daljnji razvoj ne bi trebao biti ograničen tabličnim vrijednostima Uf. Vrijednosti za okvire koji nisu opisani u tablicama treba odrediti mjerenjima ili proračunima.

fg

ggffggW AA

ΨlUAUAU

+

++=

Uf

43

Ψg - koeficijent duljinskog prolaska topline (W/mK) / Psi - value

zbog kombiniranog toplinskog utjecaja ostakljenja, odstojnika i okvira

fg

ggffggW AA

ΨlUAUAU

+

++=

Ig x Ψg

44

Izoterme za: Θe = -5°C, Θi = +20°C

Ψg - koeficijent duljinskog prolaska topline (Psi - value)

45

http://www.swisspacer.com/

Uw – razlika 0,1 do 0,4 W/m2K 46

Stück Beschreibung Maße System 1 Aluminiumelement 3.000,0 mm x 2.000,0

mm Schüco ASS 50 (MCo)

1 Typ 1A 3.000,0 mm x 2.000,0 mm

Schüco ASS 50 (MCo)

Profile / Kombinationen Uf W/(m˛K) Rahmenfläche m˛

Ansichtsbreite * Länge

Isolationsabstand / Isolierstege

5 148060 3,4+ 0,215 PA 1 148060 / 148340 5,6+ 0,179 PA 3 148060 / 148340 5,5+ 0,178 PA 4 148060 / 148340 6,1+ 0,227 PA 2 148260 / 148340 4,7+ 0,179 PA Profile / Kombinationen gesamt 5,0 0,978

Verglasung Ug W/(m˛K) Glasfläche m˛ Abstandhalter

8-16-6 1,1 5,024 TPS-Kömmerling Verglasung gesamt 1,1 5,024 Glasrandverbund Psi W/(mK) Länge m

8-16-6 0,080 12,814 Glasrandverbund gesamt 0,080 12,814 Gesamtfläche m˛ 6,00 Rahmenanteil 16,29 %

Nennwert Uw 1,9 W/(m˛K) Ermittlung des Nennwertes des Wärmedurchgangskoeffizienten Uw für Fenster / UD für Türen nach EN ISO 10077-1:2009. Der Bemessungswert Uw,BW / UD,BW des Wärmedurchgangskoeffizienten ist gleich dem Nennwert. + = Der Uf-Wert für Profile mit Polyamid-Stegen wurde mittels systemabhängigen Aufschlägen (siehe Schüco Uf-Wert Planungsmappe) auf den Uf-Wert der Profile mit Polythermid-Stegen berechnet. Der endgültige Uf-Wert ist durch einen Prüfbericht einer notifizierten Prüfstelle nachzuweisen.

48

U - vrijednost g - vrijednost

Ug = 1,10 W/m2K

g ≤ 0,60

Ug = 0,70 W/m2K

g ≤ 0,50

Manji gubici i manji dobici !

49

Prozori sa zatvorenim zaslonima (HRN EN ISO 10077-1)

Zaslon s vanjske strane prozora uzrokuje dodatan toplinski otpor, koji potječe i od sloja zraka obuhvaćenog između zaslona i prozora, i od samog zaslona. Koeficijent prolaska topline prozora sa zatvorenim zaslonom, UWS , izračuna se slijedećom jednadžbom:

RUU

∆+=

WWS /1

1

UW - koeficijent prolaska topline prozora;

∆R - dodatan toplinski otpor zbog sloja zraka obuhvaćenog između zaslona i prozora i zbog samog zatvorenog zaslona.

50

Dodatan toplinski otpor za pet razreda zrakopropusnosti zaslona određuje se pomoću slijedećih jednadžba:

- zasloni vrlo velike zrakopropusnosti:

∆R = 0,08 m2·K/W

- zasloni velike zrakopropusnosti:

∆R = 0,25 Rsh + 0,09 m2·K/W

- zasloni srednje zrakopropusnosti (na primjer masivni zasloni od drva, drvene rebrenice s međusobno preklapajućim masivnim daščicama, drvene, plastične ili metalne rolete sa sudarnim letvicama):

∆R = 0,55 Rsh + 0,11 m2·K/W

- zasloni male zrakopropusnosti:

∆R = 0,80 Rsh + 0,14 m2·K/W

- nepropusni zasloni:

∆R = 0,95 Rsh + 0,17 m2·K/W

pri čemu je Rsh toplinski otpor samog zaslona.

51

Navedene jednadžbe vrijede za Rsh<0,3 m2·K/W. Ako nisu dostupne izmjerene ili izračunate vrijednosti Rsh, mogu se koristiti tipične vrijednosti navedene u dodacima G i H. Za vanjske ili unutarnje žaluzine, koristite se navedene jednadžbe s Rsh = 0.

NAPOMENA 1 - Dodatak H sadrži daljnje podatke o propusnosti zaslona.

NAPOMENA 2 - Izraz ∆R za nepropusne zaslone predstavlja trenutnu najbolju

procjenu, a daljnji razvoj može dovesti do drugih vrijednosti.

Dodatni toplinski otpor za prozore sa zatvorenim zaslonima Dodatak G (obavijesni) - HRN EN ISO 10077-1

Kad je poznat toplinski otpor samog zaslona - Rsh (dobiven proračunom ili mjerenjem), dodatan toplinski otpor - ∆R trebalo bi izračunati koristeći prikladan izraz (5.3). U tablici G.1 navedene su neke tipične vrijednosti toplinskog otpora zaslona i odgovarajuće vrijednosti ∆R, koje se mogu koristiti u nedostatku vrijednosti Rsh dobivenih mjerenjem ili proračunom.

52

Vrsta zaslona

Tipičan toplinski otpor zaslona

Rsh

m2·K/W

Dodatni toplinski otpori pri određenoj zrakopropusnosti zaslona1) ∆R

m2·K/W

Velika zrakopropusnost

Srednja zrakopropusnost Mala zrakopropusnost

aluminijske rolete 0,01 0,09 0,12 0,15

drvene i plastične rolete bez pjenaste ispune

0,10 0,12 0,16 0,22

plastične rolete s pjenastom ispunom 0,15 0,13 0,19 0,26

drveni kapci debljine 25 mm do 30 mm 0,20 0,14 0,22 0,30

1) Definicija zrakopropusnosti zaslona dana je u dodatku H.

Tablica G.1 - Dodatni toplinski otpor (∆R) za prozore sa zatvorenim zaslonima

53

Propusnost zaslona Dodatak H (obavijesni) - HRN EN ISO 10077-1

Za različite vrste zaslona, mjerilo za ocjenu zrakopropusnosti se može izraziti pomoću pojma ukupnog efektivnog razmaka između zaslona i elemenata oko njega u skladu sa slikom.

bsh = b1 + b2 + b3

b1, b2 i b3 - prosječni razmaci po rubu, donje, gornje i bočne strane zaslona (slika H.1).

b3 je uključen samo za jednu stranu, budući da bočni razmaci manje utječu na propusnost od razmaka na gornjoj i donjoj strani.

54

Razred Propusnost zaslona bsh mm

1 vrlo velika zrakopropusnost bsh > 35

2 velika zrakopropusnost 15 ≤ bsh < 35

3 prosječna zrakopropusnost 8 ≤ bsh < 15

4 mala zrakopropusnost bsh ≤ 8

5 zrakonepropustan bsh ≤ 3 i b1 + b3 = 0 ili b2 + b3 = 0

NAPOMENA 1 - U slučaju razreda zrakopropusnosti 2 i više, ne bi trebali postojati otvori u samom zaslonu NAPOMENA 2 - Za zaslone razreda zrakopropusnosti 5 važe slijedeći kriteriji: a) rolete Uzima se da je širina bočnih i donjih rubnih razmaka jednaka 0, ako su u vodilice, odnosno na posljednjoj letvici rolete, ugrađene trake za brtvljenje. Smatra se da je širina gornjeg razmaka jednaka 0 ako su na ulaznom otvoru kutije za roletu ugrađene trake za brtvljenje s usnama ili četkicama na obje strane rolete ili ako je kraj rolete pomoću naprave (opruge) pritisnut uz materijal za brtvljenje na unutarnjoj površini vanjske strane kutije za rolete. b) drugi zasloni Postojanje djelotvornih traka za brtvljenje na tri strane i širina razmaka na četvrtoj strani manja od 3 mm.

Tablica H.1 – Odnos između propusnosti i ukupnog efektivnog rubnog razmaka između zaslona i elemenata oko njega

Alternativan postupak ustanovljavanja da je zaslon razreda 5 predstavlja provjera mjerenjem da je tok zraka kroz zaslon manji od ili jednak 10 m3 /(h·m2) pri razlici tlaka od 10 Pa.

55

Insolacija

Insolacija (osunčanje) je ozračivanje Sunčevim zrakama na površini Zemlje.

Insolacija se definira gustoćom toka, snage, na jedinicu ploštine na horizontalnoj površini Zemlje.

Jedinica insolacije je W/m2, a za veće jedinice vremena (dan, mjesec i godinu) J/danm2.

Sunčane zrake se sastoje iz cca 5% UV zraka (kratkih valova koje staklo ne propušta), cca 45% zraka vidljivog spektra (valova srednjih duljina), te cca 50% IC zraka (dugih valova).

Sunčane zrake nisu jednake jakosti u svako doba godine, jer njihov efekt ovisi o kutu upada i prividnoj visini sunca.

56

Zaštita od osunčanja

Članak 19. / Tehnički propis...... NN 97/14

(1) Pregrijavanje prostorija zgrade zbog djelovanja sunčeva zračenja tijekom ljeta potrebno je spriječiti odgovarajućim tehničkim rješenjima.

(2) Kada je tehničko rješenje iz stavka 1. ovoga članka naprava za zaštitu od sunčeva zračenja prozirnih elemenata u omotaču zgrade, tada za prostoriju s najvećim udjelom ostakljenja u ploštini pročelja, odnosno krova koji pripadaju toj prostoriji, produkt stupnja propuštanja ukupne energije kroz ostakljenje, uključivo predviđene naprave za zaštitu od sunčeva zračenja, gtot, i udjela ploštine prozirnih elemenata u ploštini pročelja, odnosno krova promatrane prostorije, f, za prozirne elemnente ploštine do 2m2 u ovojnici boravišnih prostorija grijanog dijela zgrade treba ispuniti zahtjev:

- gtot·f < 0,15 kada srednja mjesečna temperatura vanjskog zraka najtoplijeg mjeseca na lokaciji zgrade jest ≥ 21 °C, odnosno

- gtot·f < 0,20 kada srednja mjesečna temperatura vanjskog zraka najtoplijeg mjeseca na lokaciji zgrade jest < 21 °C i ≥ 19,5 °C

- gtot·f < 0,25 kada srednja mjesečna temperatura vanjskog zraka najtoplijeg mjeseca na lokaciji zgrade jest < 19,5 °C

57

Zaštita od osunčanja

Članak 19. / Tehnički propis...... NN 97/14

(3) Za sve prozirne elemente iz stavka 2. ovoga članka čija ploština po pripadajućoj

prostoriji iznosi više od 2 m2, stupanj propuštanja ukupne energije kroz ostakljenje, uključivo

predviđene naprave za zaštitu od sunčeva zračenja, gtot, treba ispuniti zahtjev: :

- gtot < 0,15 kada srednja mjesečna temperatura vanjskog zraka najtoplijeg mjeseca na lokaciji zgrade jest ≥ 21 °C, odnosno

- gtot < 0,20 kada srednja mjesečna temperatura vanjskog zraka najtoplijeg mjeseca na lokaciji zgrade jest < 21 °C i ≥ 19,5 °C

- gtot < 0,25 kada srednja mjesečna temperatura vanjskog zraka najtoplijeg mjeseca na lokaciji zgrade jest < 19,5 °C

58

Srednja mjesečna temperatura vanjskog zraka najtoplijeg mjeseca

na lokaciji zgrade [°C]

Površina prozirnih otvora promatrane prostorije

do 2,0 m2

Površina prozirnih otvora promatrane prostorije

veća od 2,0 m2

< 19,5°C gtot . f < 0,25 gtot < 0,25

≥ 19,5°C i < 21°C gtot . f < 0,20 gtot < 0,20

≥ 21°C gtot . f < 0,15 gtot < 0,15

Prozirni elementi pročelja moraju zadovoljiti uvjete:

NAVEDENI ZAHTJEVI SE ODNOSE NA ORIJENTACIJE: ISTOK, JUG I ZAPAD

gtot - stupanj propuštanja ukupne energije kroz ostakljenje, uključivo predviđene

mjere za zaštitu od sunčeva zračenja

f - učešće ploštine otvora u ukupnoj ploštini promatranog pročelja

59

Članak 20. / Tehnički propis...... NN 97/14 Za prozore orijentirane prema sjeveru ili one koji su cijeli dan u sjeni, najveće dopuštene vrijednosti produkta gtot·f iz članka 19. stavaka 2. i 3. ovoga Propisa smiju se povećati za 0,25. Kao sjeverna orijentacija podrazumijeva se područje kuta između smjera sjever i pravca okomitog na površinu fasade, koji odstupa od smjera sjever do 22,5°.

60

f - učešće ploštine prozirnog otvora u ukupnoj ploštini pročelja promatrane prostorije

f =

površina promatranog pročelja se određuje prema unutarnjim dimenzijama prostorije

svijetla širina x svijetla visina

površina otvora površina promatranog pročelja

površina promatranog pročelja

širina promatranog pročelja

površina otvora

61

(4) Provjera ispunjenja zahtjeva iz stavka 2. i 3. ovog članka provodi se za svaku projektom predviđenu različitu vrstu naprave za zaštitu od sunčeva zračenja.

(5) Vrijednosti produkta gtot·f iz stavka 2. ovoga članka i vrijednosti gtot iz stavka 3. odnose se na slučaj kada je pokretna naprava za zaštitu od sunčeva zračenja u zatvorenom položaju.

(6) Stupanj propuštanja ukupne toplinske energije kroz ostakljenje uključivo i predviđenu jednu napravu iz stavaka 2. i 3. ovoga članka određuje se prema izrazu:

gtot = Fw . g⊥ . Ff

. Fc gtot stupanj propuštanja ukupne energije kroz ostakljenje Fw faktor umanjenja zbog ne okomitog upada sunčeva zračenja, = 0,9 g⊥ stupanj propuštanja ukupne sunčeve energije kroz ostakljenje kod okomitog upada zračenja utvrđuje se prema (tablica 2, Prilog B)

Ff faktor umanjenja zbog učešća okvira u prozirnom građevnom dijelu, izražen kao količnik između ploštine prozirnog dijela i ukupne ploštine građevnog dijela (prozirni dio + okvir), FC faktor umanjenja naprave za zaštitu od sunčeva zračenja, (tablica 3, Prilog B)

62

Faktor Ff

faktor umanjenja zbog učešća okvira u prozirnom građevnom dijelu izražen kao količnik ploštine prozirnog dijela i ukupne ploštine građevnog dijela

Ff =

površina otvora

FF – udio neprozirnih dijelova (okvira)

(1 - FF) – udio prozirnih dijelova (ostakljenja)

površina ostakljenja

površina otvora

površina ostakljenja (površina stakla bez okvira)

63

Vrijednosti veličina g⊥ i FC u pravilu, utvrđuju se mjerenjima, a mogu biti prema tablicama 2 i 3, prilog B Propisa:

Redni broj Tip ostakljenja g⊥ (-)

1 Jednostruko staklo (bezbojno, ravno float staklo) 0,87 2 Dvostruko izolirajuće staklo (s jednim međuslojem zraka) 0,80 3 Trostruko izolirajuće staklo (s dva međusloja zraka) 0,70 4 Dvostruko izolirajuće staklo s jednim staklom niske emisije

(Low-E obloga) 0,60

5 Trostruko izolirajuće staklo s dva stakla niske emisije (dvije Low-E obloge)

0,50

6 Dvostruko izolirajuće staklo sa staklom za zaštitu od sunčeva zračenja

0,50

7 Staklena opeka 0,60

Tablica 2. Računske vrijednosti stupnja propuštanja ukupne energije ostakljenja, g⊥ (-), kod okomitog upada sunčeva zračenja

64

Redni broj Naprava za zaštitu od sunčeva zračenja FC (-)

1 Bez naprave za zaštitu od sunčeva zračenja 1 2 Naprava s unutrašnje strane ili između stakala

2.1 - bijele ili reflektirajuće površine i malene transparentnosti a) 0,75 2.2 - svijetle boje i malene transparentnosti 0,80 2.3 - tamne boje i povišene transparentnosti 0,90

3 Naprava s vanjske strane 3.1 - žaluzine, lamele koje se mogu okretati, otraga provjetravano 0,25 3.2 - žaluzine, rolete, kapci (škure, grilje) 0,30

4 Strehe, lođe b) 0,50 5 Markize, gore i bočno provjetravane b) 0,40

Tablica 3. Faktor umanjenja naprave za zaštitu od sunčeva zračenja, FC (-)

a) Transparentnost naprave za zaštitu od sunčeva zračenja:< manja od 15% smatra se malenom, a transparentnost u iznosu ≥ 15% ili većem smatra se povišenom. b) Navedena vrijednost vrijedi za slučaj kad je spriječeno direktno osunčanje prozora.

65

66

Primjer

≥ 21°C Površina prozirnih otvora

promatrane prostorije veća od 2,0 m2

gtot < 0,15

gtot = Fw . g⊥ . Ff

. Fc

20% okvira - udio ostakljenja Ff = 0,80

bez naprave za zaštitu od osunčanja (Fc=1)

g⊥ = 0,21


naprava za zaštitu od osunčanja s unutrašnje strane (Fc=0,80)

g⊥ = 0,26

< 19,5°C Površina prozirnih otvora

promatrane prostorije veća od 2,0 m2

gtot < 0,25


bez naprave za zaštitu od osunčanja (Fc=1)

g⊥ = 0,35


naprava za zaštitu od osunčanja s unutrašnje strane (Fc=0,80)

g⊥ = 0,43

(9) Ako se zaštita od pregrijavanja prostorija zgrade koja nastaje zbog djelovanja sunčeva zračenja tijekom ljeta rješava tehničkim rješenjem različitim od rješenja iz stavaka 2. i 3. ovoga članka, tada primjena takvog drugog rješenja ne smije dati nepovoljniji rezultat zaštite od zahtjeva iz istog stavka.

OKATECH OKASOLAR

67

Kod gradnje niskoenergetskih objekata pored posebno dobre izolacije, vrlo je važna i zrakonepropusnost omotača zgrade.

Posljedice: Skoro savršeno zabrtvljen objekt!

Uzroci pojave kondenzacije i plijesni kod suvremenih prozorskih sistema

68


Pojava kondenzata i plijesni u većim razmjerima, u utorima prozorskih okvira, primijećena je u Njemačkoj oko 2002. godine. Posebno kod niskoenergetske i pasivne gradnje. Što je Blower-Door Test bio pozitivniji, bila je jača pojava kondenzata. Pri tome relativna vlažnost zraka u prostoru nije bila odlučujuća!

Iako je odnos relativne vlažnost zraka bitan faktor kod nastanka kondenzata, činjenica je da je pojava kondenzata moguća i kod vrlo niske vrijednosti relativne vlažnosti zraka od samo 35%!

Plijesan u međuprostoru

69

Sistemi i načini prozračivanja

1) pasivni sistemi prozračivanja 2) aktivni sistemi prozračivanja

- Pasivni sistemi prozračivanja služe za permanentno prozračivanje prostora i u pravilu se ne mogu regulirati

- Aktivni sistemi prozračivanja imaju različite upravljačke module kojima se može programirati način rada uz mogućnost senzorskog upravljanja u ovisnosti o okruženju.

Samo ispravno prozračivanje prostora štiti od vlage i plijesni!


70

Prozor nasuprot vrata Prozor/vrata potpuno otvoreni

Jak propuh

1 do 5 Minuta

Prozor potpuno otvoren Velika izmjena zraka bez propuha

Najkvalitetniji način!

5 do 10 Minuta

Prozor poluotvoren Umjerena izmjena zraka

10 do 15 Minuta

Prozor nasuprot vrata Prozor otklopljen/Vrata potpuno otvorena

Umjereni propuh

15 do 30 Minuta

Prozor otklopljen Loša cirkulacija

Miješanje toplog i hladnog zraka!

30 do 60 Minuta

Preporuka: Prozračivati najmanje 3 puta na dan 5 – 10 minuta u ovisnosti o vanjskoj temperaturi. Pravilo: što je hladnije kraće vrijeme prozračivanja!

71

1) Pasivni sistemi i načini prozračivanja

Prozračivanje pomoću dodatnih elemenata ugrađenih na prozorski element – permanentno prozračivanje

Prednost: - Prozračivanje se vrši neovisno o našem prisustvu - Vrlo niski troškovi nabave - Nema dodatnih radova u prostoru

Nedostatak: - Prozračivanje je konstantno i neovisno o vremenskim prilikama - Opasnost da previše „ohladite” prostor ako ste odsutni duži vremenski

period

72

AirMatic – primjer ugradnje na profilu sa srednjom brtvom TROCAL 88+

1) Pasivni sistemi i načini prozračivanja

73

2) Aktivni sistemi prozračivanja

Prozračivanje pomoću dodatnih sistema ugrađenih uz prozorski element – kontrolirano prozračivanje Decentralni moduli za prozračivanje i ovlaživanje zraka Centralni ventilacijski sustavi za klimatizaciju Prednost:

- Prozračivanje se vrši neovisno o našem prisustvu - Mogućnost programiranja i daljinskog upravljanja – ne kod svih - Mogućnost postavljanja filtera za pelud - Relativno niski troškovi nabave - Minimalni dodatni radovi u prostoru – napajanje el. en. - Preporučljivo kod sanacija postojećih objekata

74


AirTronic – jednostavno rješenje za svježi zrak

Elektromehanički ventili reagiraju na tlak zraka u prostoru

75


PremiVent - Inteligentan način prozračivanja

- Mogućnost programiranja količine protoka zraka do 60 m3/h - Izmjenjivač topline vraća do 80% topline u prostor

76


- Decentralni sistem prozračivanja - Mogućnost filtera različitih namjena - Kontrola ovlaživanja prostora - Jednostavna montaža

77

78

HVALA NA PAŽNJI !

Tehnička regulativa gradnje PROZORI I STAKLA Zahtjevi i toplinsko ...

Documents

Transcript of Tehnička regulativa gradnje PROZORI I STAKLA Zahtjevi i toplinsko ...