Tankoćutnije od jezika -...

PregledničlanakUDK111:81:165.212Primljeno7.1.2010.

Ćiril ČohPrvagimnazija,PetraPreradovića14,HR–42000Varaždin

[email protected]

Tankoćutnije od jezika

Sažetak»Sve što postoji u onom drugom je drugačije nego u sebi« (Kuzanski). Ljudski svijet je posredovani svijet te može biti posve odvojen od onoga što je svijet u sebi, a što se danas naziva neposrednošću, životom, autentičnom egzistencijom. Racionalnost, simboličko mišljenje, jezik, povezuju nas s realnošću, ali prepušteni sebi samima zarobljavaju beskonačnu različitost stvarnosti i supstituiraju bogatstvo života hiperrealnošću i ekstenzijama (Baudrillard, McLuhan).Izgubljeni smo u simbolima jer nam nedostaje, kaže Kuzanski, tankoćutnost za razlikovanje simbola od onoga što oni simboliziraju. Kant to proširuje na razlikovanje svijeta za nas od svijeta po sebi, upozoravajući da je naše iskustvo svijeta određeno naočalama kroz koje ga gledamo. Kuzanski nam nudi naočale koje omogućuju spomenutu tankoćutnost. Uspoređuje ih s dragocjenim kamenom berilom kroz koji postaje vidljivo ono što je inače nevidljivo. To je medij tankoćutniji od jezika. Za Platona njegovo poznavanje bijaše uvjet da se uđe u Akademiju.

Ključne riječisvijet,medij,znanstvenirealizam,imaginacija,simbolizacija,naivniempiricizam,narciso-idnisimbolizam,struktura,»intelektualnenaočale«, tetraktys

1.

Stvarnost, tajnašsvijetkojiautentično ilikrivospoznajemo i razumijemo,koji gradimo ili razaramo, koji slijedimo do njegova ispunjenja ili ga pakpromašujemo,nijenamneposredno dan,većnamjeposredovan.Prisutanunašemiskustvu,paionomznanstvenom,nijeonakavkakavjeusebi.PremaKantu, čovjek nosi u svomumu apriorne forme osjetilnosti i razuma kojeomogućujuioblikujunjegovoiskustvo.Oneseslikovitoprikazujukaonaoča-le,medijkrozkojigledamoidoživljavamosvijet.Svijetjenjimaodređen,anemožemoihskinuti.Inetrebamo.Naprotiv.ImajućiuviducjelinuKan-tovefilozofije,sustavukojemjeKritika čistog umatekjedanorganskidio,ovuslikumožemoidrugačijeshvatiti.1Spomenutenaočaletunisumedijkojiiskrivljujesvijetdabiihtrebaloodbaciti.Onesumedijkrozkojisevidirazli-kaizmeđusvijeta za nasisvijeta po sebi,atimeisvijetsam.Svijetjecjelinakojajeovomgranicomomogućenaiuspostavljenailigauopćenema.

1

Kant izuzetno cijeni znanost kojapočivanaracionalnomistraživanjuiiskustvu,aliunje-zinojmetodiipristupuvidinebilokakvo,većbitno ograničenje. To se ograničenje unutarznanstvenogumanemože,aliinetrebapre-koračiti. Postavljanjem granice unutar cjeli

nesvijeta,tasecjelinaupravoiuspostavlja.Praktičkium,postavljensonustranugranice,imaprimatpredteorijskim.Akoteorijskiumtugranicunevidi,zatvaraseusvijetbezbiti,svrhe,vrijednostiismisla.

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA120God.30(2010)Sv.4(563–579)

Ć.Čoh,Tankoćutnijeodjezika564

NikolaKuzanski, filozof s kraja srednjega vijeka, također govori o jednomtakvommediju,azovegaintelektualnim naočalama. Uspoređujegasdrago-cjenimkamenomberilom.Beril je naimedragi kamenkojem se pripisivalamoćdačinividljivimonoštojeprijebilonevidljivo.Krozanjsejasnovididajeprispodobaistinesamoprispodoba,daseistinanemožeprispodobitinisjednomprispodobom.Uviđanjeterazlikečovjekudajemoćotvaranjapremaistinskomibespretpostavnom.KuzanskiiKantuviđajugranicurazumskogiliznanstvenogmišljenjateupozoravajunaopasnostnjezinaukidanja.Kadlogikairačunanjepostanumišljenje,bitćeizgubljenbitak,strastzaistinom,moralomiizvornimživotom.Današnjimrječnikomrečeno,čovjekćepostatikiborg.KodKuzanskogiKantaradiseotomedačovjekisvijet istinskibudu.Neinteresiraihnekisvijetizaovog,negoonoštomidanaszovemoneposrednoš-ću,životom,autentičnomegzistencijom.Nietzschetozoveistinom,imajućipritomuvidubeskonačnoodstojanjeodracionalnostiispoznaje.Doksera-cionalnostispoznajakodKuzanskogiKantauvažavajuipostavljajuuodnospojavnogaibitnoga,kodNietzscheasenanekimmjestimanjegovafilozofi-ranjapotpunoisključuju.Nietzschejedoživiovladavinuonogaštonemožeinesmijevladati.Svjedokobezvlađivanjačovjekaisvijetaponekadgubivoljudaupohlepnomintelektutražibilokakvuvrijednostifunkcionalnost:

»Unekomzabitnomkutkusvemira, treperavorazlivenaubezbrojnesunčevesustave,bilojejednomzviježđena kojemu lukave životinje iznađoše spoznavanje.To je bila najobjesnija inajlažljivijaminutapovijestisvijeta.«2

UnastavkugovoraospoznajiNietzschejenazivakukavnom,sjeninalik,pro-laznom.Onaseunutarprirodepojavljujebezsvrhe,samovoljno.Onanemamisijudavodinadljudskiživot.Samoječovjekkaonjezintvoracuzimatakopatetičnokaodabiseunjojokretaleosisvijeta.Onanapuhava,zastireočiiosjetilazasljepljujućommaglom.Njezinučinakjezabluda,aglavnesilepre-tvaranje,obmanjivanje,ulagivanje,laganjeivaranje,lepršanjeokoplamenataštine.Nakrajuzaključujedaništanijenepojmljivijeodtogakakosemeđuljudimamogaopojavitipošteničistporivzaistinom.SličnodanaspišeJohnZerzan:

»Možemolirećidastvarnoživimo?(…)Zaštomodernadruštvaimajutakomnogoteškoćauproizvodnjiodraslihsposobnihzaintimnost,posao,uživanjeietičkiživot?Zaštosuznakoviuništenaživotatakorašireni?«3

AlizaZerzanasvijetičovjeksuobezvrijeđeniiizvanvladanjazbogposvedrugihrazloga.Neradisevišeovladavininaiskustvuutemeljeneznanosti,većovladavinisimbola.Umjestodaposredujuspramsvijeta,danamgaotva-rajuidaju,onipostajuprepreka:

»Činisedaproživljavamopaduopisivanje,čijedubineiposljediceteksadapotpunoshvaćamo.Udoslovnojvrstifalsifikacije,simbolisuprvoposredovalistvarnostiondajezamijenili.«4

Posebnosetoodnosinajezik,verbalnukomunikaciju:

»Verbalnakomunikacijadiojeodmakaoddruštvenestvarnostilicem-u-lice,iomogućavafi-zičkuodvojenost.Riječuvijekstojiizmeđuljudikojiseželemeđusobnopovezati,olakšavajućismanjivanjeonogaštosenemorarećidabibiloizrečeno.«5

JeanBaudrillardčakgovoriosavršenomzločinunadstvarnošću.

»Nemavišesmrti:besmrtnostklona.Nemavišedrugosti:istovjetnostirazlika.Nemavišezavo-đenja:spolnaravnodušnost.Nemavišeiluzije:hiperrealnost,Virtual reality.Nemavišetajne:prozirnost.Nemavišesudbine.Savršenzločin.«6



Originalukojidvojnikkopiranemanitraga.Onjesavršenouništen.Onobitiupotpunostismozamijenilisizgledati.Neosjetljivostnarazlikuizmeđusimbolaionogaštosimbolodređuje,takodasesamomsimboludajemoćdavladanadonimkojigajestvorio,MarshallMcLuhanpovezujesmitomoNarcisudajućimupritomjednonovotumače-nje:

»MladijeNarcismisliodajenjegovodrazuvodinetkodrugi.Tajmujezrcalniprodužetaktoli-koumrtvioopažanjedajepostaoservomehanizamvlastiteproduženeiliponovljeneslike.Nim-faEkopokušalajezadobitiNarcisovuljubavulomcimanjegovagovora,aliuzalud.Biojeneo-sjetljiv.Prilagodiosesvomprodužetkuipostaozatvorensustav.Smisaojeovogamitadaljudeodmahočarasvakiprodužetaknjihsamihusvakommaterijalurazličitomodnjihsamih.«7

Uovomnašempromišljanjubavimosepojmommedijdabismoboljerazu-mjeliopasnostiokojimagovoreovdjecitiraniNietzsche,Zerzan,BaudrillardiMcLuhan.Nećemogovoriti, baremne direktno, o konkretnimmedijima,posebnoneonimmasovnim,pačakniojezikuiostalimsustavimasimboli-ziranja.Započetak,nekanammedijbudu»intelektualnenaočale«kojeomo-gućuju tankoćutni pogled razlikovanja simbola i onog što simbol označava.Unastavkućemotajpojamproširitiiprodubiti.

2.

Svijetiposredovanje,odnosnomedijkrozkojiseonodogađa,međusobnosuuskopovezanipanemožemoshvatitijednobezdrugoga.Počnimoodpojmasvijet.Podnjimemislimonacjelokupnostsvegaštojest,štonijenekipopisilizbrojsvegaštoseunjemunalazi,većjednastrukturirana cjelina.8Onuklju-čujesveonočimesedanasbaveprirodneznanosti,aliunjegaspadaionoštojeodznanošćuposredovaneprirodeposverazličito,aliopetsnjompovezano–duhovnastvarnostčovjekaidruštva.Unutarsvijetapostojipodručjekojesemožespoznatimatematičkipreciznoiegzaktno.Takavsepristupostvarujemjerenjemukvantitativnomsmislu,amožemoganazvatirealizmom.Tuspoznajnisubjekt»uzimamjeru«objektupostavljenomprednjega.Aliusvijetupostojiionoštojetakvimmjerenjemnesamoneshvatljivonegosenjimeizobličuje,degradira,pačakiukida.Zatoje potrebna još jedna sasvimdrugačijamjera. Platon je u dijalogu o istin-skomdržavnikurazlikujeodonekvantitativne(poson)ivežejeuzkvalitetu

2

Friedrich Nietzsche,O istini i laži u izvanmoralnom smislu, Matica hrvatska, Zagreb1997.,str.7.

3

John Zerzan, »Trka za prazninom; propastsimboličkemisli«,Zarez 65,preuzetoshttp://www.stocitas.org/zerzan%20trka%20za%20prazninom.htm.

4

Isto.

5

Isto.

6

ŽanBodrijar(JeanBaudrillard),Savršeni zločin,ČasopisBeogradskikrug,Beograd1998.,str.123.

7

Marshall McLuhan, Razumijevanje medija. Mediji kao čovjekovi produžeci, Goldenmar-keting–Tehničkaknjiga,Zagreb2008.

8

StrukturaseovdjemisliusmisluDiltheyeve,odnosnoGadamerovehermeneutike:»Struk-tura označava veze dijelova od kojih se ni-jednoga ne poima tako da bi mu pripadalaprednost. Tome odgovara nešto očigledno,naimedauživomorganizmunijedandionedolazinaprvomjestoijediniobavljazadaćuvođenja,dokbiostalibilidrugogranga.Na-protiv,svisudijeloviuorganizmuujedinjeniisvimusluže.Strukturaznačidanepostojinajprijenekiuzrok,aondanekiučinak,negodaseradiomeđusobnojigrisu-djelovanja.«Hans-GeorgGadamer,Početak filozofije, Sco-pus,Zagreb2000.,str.22–23.



(poion).9Ovaznanstvenostkojasezasnivanasasvimdrugačijemmjerenjunepočivanasubjektobjekt relaciji gdjesubjektuzimamjeruobjektupoku-šavajućipritompotpunoisključitisvojusubjektivnost.Onapočivanaintersubjektivnosti.Jedinstvena znanost o prirodi, čovjeku i njegovu svijetu nijemoguća, jersedvaposverazličitamjerenjanemogusvestinajedno.Istotakonemožese jednoodnjihukinuti:oba suza spoznaju i životpodjednakoznačajna.Noipak,kvantitativnomjerenjenemožesamosebeobjasniti.Onopostajerazumljivotekizkvalitativnogkojegausebiuključujekaojedanodsvojihmomenata.Svijet jeprije svegaono svjesno, intersubjektivno i tekunutartogapostojineštokaopriroda,aspektrazumljivkrozsubjekt-objektrelaci-ju.Onoštozovemoprirodomkaopredmetomprirodnihznanostiisamataprirodnaznanost razumljivo je tekkrozhermeneutiku.Zatoonanijesamometodaduhovnihznanosti,već,kakokažeGadamer,»temeljniuvidotomeštomišljenjeispoznavanjeuopćeznačizačovjekaupraktičnomživotu,čakikad radimoznanstvenimmetodama«.10BogHermes,čije jebožanstvounazivutedisciplinesumišljeno,kaoposrednikusebirazgraničenogasvije-ta,nevladasamojednimnjegovimdijelom,većcjelinomisvimodnosimaunutarnje.

3.

Svijetnijeunaprijeddan.Nijetonekaunaprijedpripremljenaonostranostkojasamočekadami,zatočenicinekoglažnogiliprividnogsvijeta,unjuuđemo.Naprotiv,svijetječovjekovamogućnost,uvijekiznovaugrožavana,pasezanjegatrebastalnoboritiprotivsilakojegaizobličujuidestruiraju.Tesusileprisutneutendencijirazdvajanjaprirodnogiduhovnog,unemoćiuočavanjanjihoverazlike,umeđusobnomniveliranjui isključivanju,uneprihvaćanjučinjenicedanamjesvijetnužnoposredovan.Nazvatćemoihnaivnim empiricizmominarcističkim simbolizmom.SuprotstavljanjetimsilamasuptilnojeizloženoupričiEdgaraAlanaPoeaUkradeno pismo.11Tapriča,kojajepunovišeodtoga,zaintrigiralajepsihoanalitičaraifilozofaJacquesaLacanakojijojje1954.posvetioposebniseminar.12Unjojprepoznajerazlaganjeotrimarazličitimpozicijamasubjektapremaukradenompismu:realno,imaginarnoisimboličko.Pričudijelinadvadijela.Usvakomprepoznajeistustrukturu:tritočkenavrhovimatrokutasčetvrtomusredištu.

kralj prefekt p p kraljica ministar ministar Dupin

Istastrukturasrazličitimsubjektimananjezinimpozicijamausvakomdijelupriče.Izuzetakjepismokojeuobadijelazauzimasredišnjupoziciju.PremaLacanuobjestruktureprikazujupozicijerealnog,imaginarnogisimboličkog.Toznačidarealnozastupakraljuprvojiprefektudrugoj,imaginarnokralji-cauprvojiministarudrugoj,simboličkoministaruprvojiDupinudrugoj.KažimoodmahdazanašuraspravuLacanovainterpretacijanijeupotpunostiprihvatljiva.Uostalom,nebavimosenjegovomtemom.Prihvaćamostruk-turukoju jeonupriči otkrio, ali unjoj vidimo različitepozicije subjekta.PreuzimamoLacanovterminnaivniempiricizam,aostaladva,imaginarnoisimbolično,sizmjenomznačenja.Govorimoosličnom,alinikakoneoistom.Slažemosedajepostupakpolicijeupričiusporedivspostupkomprirodne



znanosti.Poputnjeonapostupadetaljno,iscrpno,egzaktno,precizno,zbogodsutnostivišeperspektiveslijepoibesplodno.Alitonikakonijenaivni empiricizam. Pozicijanaivnog empiricizma upriči je samomoguća, odnosnonije aktualizirana.Policijski prefekt zastupapoziciju znanstvenog realizmakojajeustalnojopasnostidaseokreneunaivniempiricizam.13

Lacanpripisujepozicijunaivnog empiricizmanesamoprefektunegoikralju.Naimekralj je u svom»uvidu« također slijep.Ali to nije sljepilonaivnog empiricizmavećjednoposvedrugačije.(Ne)Postupcikraljaneusporedivisuspostupcimaprefekta.Prefektjeoštrouman,akadnevidi,nevidizbogsvojeoštroumnosti(alizahvaljujućinjojsamćejeseodrećiislučajprepustitiDu-

9

Platon,Pol. 284a–285a (uhrvatskomizda-nju:Platon,Država. Državnik, Maticahrvat-ska, Zagreb 1942., str. 449–450). Gadamerovo mjesto komentira ovako: »Ali kakvućemomjerunaćikadgovorimoo simetriji iljepoti? Platon kaže da je to metrion,mjerakoju svakobiće imau sebi.Kao i sviGrci,onpritomnajprijemislinaživobiće.Bićejeponajprijeneštoživo.Isvijetjevelikaživo-tinjakojadiše–takosuosjetilnoGrcividjelisvijet.Alinamajesadavažanpojammetrion,mjera kojunešto imau sebi samome i kojukao harmonia potom susrećemo i u teorijiglazbe,auparalelnojuporabijezika–hygeia,zdravlje–takođerjeharmonia.Tojesttakvosuglasjerazličitogujedinstvukoječiničudoorganskog života.« Hans-Georg Gadamer, Ogledi o filozofiji umjetnosti,AGM(Biblio-tekaMeta),Zagreb2003.

10

Hans-GeorgGadamer, »Od riječikpojmu«, u:Hans-GeorgGadamer,Čitanka, Maticahr-vatska,Zagreb2002.,str.125.

11

Zanašu je raspravuovapričavažnau svimsvojimdetaljima,nopredugačkajedabismojeovdjeiizvornoprenijeli.Zatoćemojesamoprepričati:Kraljicajedobilapismo.Počelagaječitati, aunjeneodajeulazikralj.Sadržajpismajetakavdabijejakougroziopredkra-ljemipokušavagasakriti.Nokakojebilovećprekasno, samoga jeokrenula i položilanastol.Sadržajpismajebioskriven,avidljivaje ostala samo adresa.U tom trenutkuulaziministar.Onprepoznaje rukopis adrese, pri-mjećujekraljičinuzbunjenostiprozrenjezinutajnu.Počeojeskraljemrazgovaratioposlo-vima,anakonnekogvremenaizsvojetorbeizvadipismosličnogizgleda,alibeznačajnogsadržaja,tegastavljanastolporedkraljičina.Nastavljasrazgovoromiuzimapismosasto-la.Naravno,nijeuzeosvojevećkraljičino.Kraljništaneprimjećuje.Kraljicasvetovidi,alinereagiradanebikraljuskrenulapozor-nostnapismoinjegovoprikrivanje.Takojepalapodministrovumoćkojomseonpočeokoristitiupolitičkesvrhe.Dovedenadoočaja,povjerilaseprefektupolicije.Ponudilamujetakovelikusvotudaovajnemorarazmišljati

ocijenisredstavakojaćeuložitiusvojeistra-živanje.Koristećiseključevimakojaotvarajusvavrata,mjesecimajesustavnopretraživaosvaku ladicu, svaki kutak, ispremještao svestvari, svaku posebno ispitujući. Čak je sastručnjacimaopremljenimspecijalnimalatomskidaopločesastolovaiostalihkomadana-mještaja. Najjačim mogućim mikroskopimaistraživali su je li neki dio namještaj bušenijelipismosakrivenoutakonastaluudubi-nu.Upotrijebilisujošmnogedrugemetodeisredstva,alisveuzalud.Ništanisuotkrili.UdrugomdijelunascenustupadetektivDu-pinkomenemoćanprefektpovjeravaistragu.On polazi od saznanja daministar nije ludipjesnik, kako to misli prefekt, već ozbiljanmatematičar i jak pjesnik.Dupin je uvjerendajeministaruskrivanjupismaimaonaumukakvom ga osobom prefekt smatra i kojimsetometodamapolicijasluži.Dupinpretpo-stavljadajeministarhtiotoistraživanjeuči-nitibesmislenimtepismouopćenijesakrio,većga je takovješto izložiodagaonajkojiga hoće pronaći znanstvenim istraživanjemuopćenemoževidjeti.Učiniojeneštotolikojednostavno, toliko jasno i tolikomudro daje samo izvornom matematičko-pjesničkomumu uočljivo, a znanstvenoj oštroumnostisakriveno. (Senekina rečenica Nil sapientie odiosius acumine nimio − Mudrosti ništa nije mrskije od pretjeranog oštroumlja stoji kaomotočitavepriče).VještimmanevromDupinjeuspioovopismozamijenitisličnim,dabiganakontogaprekoministraproslijediokra-ljici.Notimejeučiniomnogovišeod toga:ostavio jeministrau lažnomuvjerenjuda jepismoidaljesakriveno.

12

O značaju priče za razumijevanjeLacanovepsihoanalizeifilozofijeiscrpnopišeSeanHo-meru jednomodizdanjaRoutledge Critical Thinkers.Essential Guides for Literary Studies:SeanHomer,Jacques Lacan, Routledge,London2005.,str.45–48.

13

Pitajmoseštobisedogodilodajekraljičinasituacijabilaprepuštenanamilostinemilostprefektu,dajeprefektbiooholidakraljičinslučajnijeprepustioDupinu.



pinu).Sdrugestranekraljjeslijepjerjeduhovnotup,nemoćandarazlikujejednopismooddrugoga,davidištosestimpismima,snjim,skraljicomiministromdogađa.Tunjegovunemoćdarazlikujeoriginalnopismoodonogkojesamotakoizgleda,vežemozanarcistički simbolizam.Kraljevjepolo-žajutojpozicijikolikojak,tolikobeznadan,dajejediniizlazdagasesnjemakne.14Pismoje,premdatoupričinestoji izričito,vjerojatnoufunkcijidržavnogprevrata.Ministarneželizaštititikraljainjegovnarcisoidniporedak,aliseneželinipriklonitikraljicibezpokrića.Svojimjepostupkomstavljanakušnju,sveštoonjestisveštoonahoćebiti,stavljaupitanje.Ministarpreispitujezaslužujelionanjegovunaklonost,imalionamoćkojajepotrebnavladaru,moželibitizamjenazanarcisoidnogkralja.Udrugomdijelupričeministarćesvojusituacijuzamijenitikraljičinom.Sadajeonusituacijipreispitivanja.Tojeistasituacija,alineiistapozicija.Mi-nistarusvojojpozicijiimamoćkojukraljicausvojojnema.Onjeustanjuiodgovoritinapitanjeukojemsenalazi.Kraljicanematemoći.Onapitanjeukojemsenašlanijepostavila,paganemoženirazriješiti.Upitanjejujestavioministar,apitanjarazriješioDupin.Onaimasamomoćprepoznavanjatogadaseupitanjunalaziimoćkojommožepovjeritidrugimadajeizpitanjaizvedu.Nazvatćemojeimaginacijom.AmoćpostavljanjairazrješavanjapitanjakojaupričipripadaministruiDupinunazvatćemosimbolizacijom.Dabisačuvalosvojustalnuprisutnostusredištu,pismoputujepoperiferiji.Odkraljiceodlaziministru,odministraDupinu,odDupinaprefektupolicije,odprefektapolicijevraćasenatragkraljici.Onokruži,alineuizopačenomkrugu (circulus vitiosus),kakobi semogloprosuditi izLacanove interpre-tacije,15većuhermeneutičkom.Pismokoje jenapočetkukraljicudržalouvlastiministraupovratkujojdajemoćnadnjime.Sukob,kojijenapočetkunastaojerjeministarkraljicustavioupitanje,okrenutćeseusukobkojiće,akoministarbudedosljedandosadašnjempostupanju,dovestidoizmirenja.Izpočetnogstanjaugroženosti,lišenostiipraznineuspostavljase,kaoune-kommuzičkomdjelu,stanjeispunjenja.

4.

KodPlatonanailazimonaslikekojećenampomoćidajošdubljesagleda-momeđusobni odnos znanstvenog realizma, imaginacije i simbolizacije tenjihovuoprekupremanaivnomempiricizmuinarcisoidnomempiricizmu.TosutričuveneusporedbeizVI.iVII.knjigeDržave:osuncu,špiljiicrti.Ovezadnjeproblematizirajuodnosunutarcjeline svijetarazdijeljenenaonogore(izvanšpilje)ionodolje(ušpilji).ProblempostavljenuUkradenom pismui ovdje je prepoznatljiv.U špilju su namjesto autentičnih bića i predmetapostavljenabićaipredmetikojinjimasamosliče,aumjestosuncakaoideje Dobraovdjesvijetlinjemusličnavatra.Umjestopravesvinjenaprimjertujenjezinaskulptura,aumjestonekogupotrebnogpredmeta,neštonjemusličnoštoničemunesluži.16

Ušpiljisenalazesužnjiprikovanizastijenu.Onigledajuuslikelažnihbićaipredmetaštoimsenalazeizaleđa,mislećidajetojedinastvarnost.Njihovouvjerenjesenemijenjaniondakadihnetkouspijeokrenutiiukazatiimnapredmetekojiseutimslikamaodražavaju.Onisujednostavnonemoćnidapovežu»original«islikuzatoštojetaj»original«lišensvojeoriginalnosti.NjihovajepozicijapozicijakraljaizprvogdijelaPoeovepriče,pozicijanarcisoidnogempiricizma.



Uvladajućojsupozicijionikojisuizašliizšpiljeiponovoseunjuvratili.Budućidasuusuncemobasjanomsvijetugledalipravepredmeteunjihovimodrazima,17uistinumoguvidjetištosetoušpiljizbiva.Onisuustanjupre-poznatidasusjenepodmetnutih»bića«i»predmeta«samosjeneida»bića«i»predmeti«nisupravi,većsamonjimaslični.Utakvuuviduočitujesemoćsimbolizacije.Onisebemogupostavitiupitanjeiiztogpitanjaizaći.Mogunapustitišpiljuiponovoseunjuvratiti.Utojšpiljimoguupitanjepostavitionekojitosaminemoguipomoćiimdaizsvojeupitnostiizađu.Sužnjiušpiljinalazeseunajtežojmogućojpoziciji,gotovobeznadnoj.Dabimogliizaćivan,trebalibiuvidjetiodnosizmeđu»originala«islike,aonsemožeuvidjetitekizvanšpilje.Kakojemogućedaušpiljisagledajuonoštosetekvanimoževidjetiikakomoguvidjetitoštojevani,akobeztoguvidanemoguizaći?Platonrazrješenjevidiusjećanju.Dušaznakakoizgledajupravobićeipravipredmet,jerjenjezinopravomjestoupodručjuvladavineSunca,odnosnoideje Dobra.Zatoonamožeusebiuspostavitiideju,odnosnosliku (izgled)izvornogbićaiizvornogpredmeta.Vođenauvidomutuslikuonajepokrenutapremaizlazu.Pozicijaidejamaoslobođenasužnjapozicijajeimaginacije.Podmetnutombićuilipredmetuoslobođenisužanjneželido-pustitimjestokojeunjegovusvijetutrenutnozauzima.Onhoćeusvojsvijetvratitionoštounjegazaistaspada.Postavljenjeupitanjeiiznjegaželiizaći.Pedagozivještisimbolizacijiutomesumuspremnipomoći.Unutarusporedbeošpiljirazlikujemočetirifazekoječinejednucjelinuza-tvorenuukrug:prikovanostsužnjazastijenu,oslobađanjeodlanacaiokre-tanjeodsjena,izlazakizšpilje,povratakušpilju.Poprišteautentičnaživotanijeuprostoruizvanšpiljevećunjoj,aostvarujesezamjenomsvjetlavatrezasunčevusvjetlost.Tojeistjerivanjeidola,asnjimaipodmetnutihzamjenazaistinskabićaiistinskepredmete.18Nikadsetodokrajanemožeostvariti.Istjeraniidoliseponovnovraćaju.Malosuncakrozuskekanaleušpiljudopi-retestanovnicimatrebasvjetloidolotvornevatre.Malosunca,maloDobrogatekzatren,alitojedovoljnodaživotbudelijep,bogat,aprijesvegaintere-santan.Strukturaprepoznatljivauusporedbiošpiljiprisutnajeiuusporedbiocrti.Podjelomcrtenadvanejednakadijelaiprenošenjemteistepodjeleunutarsvakogodnjihuspostavljaseodnosmislivogiosjetilnogteodnosunutarmi

14

Određenjeovepozicijekaobeznadnenepod-razumijevadabi trebalo izsvijetaodstranitisveonekojiseunjojnalaze.Njunezauzimabilokojisubjekt,većonajkojemjepovjere-na sva vlast. Njegovim micanjem maknulabi se narcisoidna vladavina, što preostalimnarcisoidnima daje šansu da izađu iz ovogzla.

15

Lacanupriči prepoznajeponavljanjeuvijekisteuvjetovanosti.TimeštojeDupinkraljiči-nopismozamijeniosvojim,ponoviojepostu-pakkojijenapočetkuučinioministaritimepaoulanacuvjetovanja.

16

NaprimjerskulpturaPlamenaDejanoffakojaizgledapotpunojednakokaokućniusisivač,stomrazlikomštosenjimenemožeusisivatiprašina.

17

Sjeneiliodrazibićaipredmetaušpiljibitnose razlikuju od onih izvan špilje. Ove prvePlaton zove sjene slika, a druge božanskim odrazima(phantasmata theia)– usp.Platon,Resp. 532 c (u hrvatskom izdanju: Platon,Država, Naklada Jurčić, Zagreb 1997., str.289).Tadrastičnarazlikapotječeodtogaštobožanski odrazi upućujunapravabićaipred-mete,aliizatoštoihsvatkotkoihvidinikadanećepoistovjetitispravomzbiljom,veććeunjimavidjetisamoonoštoonijesu.

18

Paul Ricoeur bi rekao: »Kloniti idole značiistodobno simbolima dati da govore.«Vidi:JadrankaBrnčić,»Biblijskitekstimetánoia«,Obnovljeni život64(4/2009),str.443.



slivogiunutarosjetilnog.Tajjeodnosuvijeknekakav,nabeskonačnomnogonačinadisharmoničan,alimožebitiiusklađentakodasumislivoiosjetilnomeđusobno i svakounutar sebe izmireni.19Kroz tu podjelu uspostavljamoljestvicu na čijem suosjetilnom dijelu ono imaginarno (slika stvari) i onorealno (samastvar), aumislivom dijeluonosimboličko (slikapredmeta)20tekonačnosamaideja Dobra.Onajistiproblemkojismoprepoznaliušpiljimožeseprepoznatiinacrti:namjestoautentičnihbićaipredmetapostavlje-nasubićaipredmetikojinjimasamosliče,aumjestosuncakaoideje Dobraovdjesvijetlinjemusličnavatra.Njegovojerazrješenjeu istjerivanjupod-metnutihbićaipredmeta,odnosnoupovratkuonihautentičnih.Adogađaseopetusilaskuonogmislivog uosjetilno.Kakovećrekosmo,Platonova crtasemoženarazličitenačinepodijelitidabipokazivalaodnosmislivogiosjetilnog,alijesamojednapodjelatakvadaomogućujesilazakmislivoguosjetilno,njegovonastanjivanjeuosjetilnom.Evojedneodonihizbeskonačnogmnoštva:

osjetilno mislivo

slikapredmeta predmet idejapredmeta Dobro

Odnosizmeđumislivogiosjetilnog,odnosnounutarmislivogiunutarosjetilnogovdjeje takopostavljendaneomogućujesmještanjemislivog (ideja predmetaiidejaDobra)usliku predmeta.Takovoštoomogućenojesamousljedećemodnosu:21

osjetilno mislivo

slikapredmetapredmet idejapredmeta Dobro

Dobro idejapredmeta

Ovupodjelumožemonazvatipodjelompopravoj mjeri.Tekseponjojideja Dobrauistinuuspostavljaikaotakvaspuštaizmislivoguosjetilno.Promaša-jemtepodjeleideja Dobra zamijenjenajeidejom »Dobra«,idolomkojinjojsamosliči.Tekjepopravoj mjeripredmetnacrtipostavljenuistinupredmet,njegova ideja zaistanjegova ideja, a slika predmeta zaista slika predmeta.Svakadrugapodjela,pamakarnanjojbilonaznačenomjestozaideju Dobra,neomogućujeprikazteideje,većsamoidolakojijehoćezamijeniti.Preostajenam jošprikaznaivnogempiricizma.Onneprihvaćapodjelunaosjetilnoimisaonojerjeuvjerendamožeizravnodoćidospoznajepredme-ta.Makakonemogućimizgledalodasetoprikaženacrti,tajjeprikazipakmoguć.Onupravopokazujesavbesmisaotakvapristupapredmetu.TojecrtakojomZenonizElejedokazujedatakvacrtanijemoguća.Ponjemukretanjeodpočetnedozavršnepozicijenijemogućeakoseprijetoganedosegnesre-dina(medij).Alitasesredinanemožeuspostavitijerbiseprijetogatrebalauspostavitiopetsredinakojabitoomogućila.Sredina(medij)nijemogućajerjujesubjektvećnapočetkuisključio.

5.

OštrukritikumišljenjakojesvijetupristupadirektnonalazimoinačuvenommjestuuPlatonovu Fedonu22 nazvanommagna charta europske metafizike.



TugaSokraturazgovorusasvojimprijateljimaSimijomiKebetomdovodidoapsurda,pokazujućidajeonoslijepozaprave,odnosnounutrašnjeuzroke.Osjetljivosamozavanjske,mehaničkeuzroke,onobiSokratovusituacijuuzatvoruobjasnilopoložajemmišićaikostiju,zglobovarukuinogunjegovatijela.OnonemožeobrazložitizaštoSokrat,unatočmogućnostidanapustizatvor,idaljeunjemuostaje,jernemauvidumoćrazlogakojiSokratunedozvoljavajuizlazak.Umjestoprve plovidbe, tj. izravnog istraživanja uzrokaosjetilne stvarnostikojanedopiredocilja,dospoznaje,Sokratnudidrugu plovidbu.Tojebi-jegodneposrednoguduhovno-inteligibilnusferukojuzove logoi.Pod timpodrazumijevamedij23kojiomogućujeuviduteleološkoustrojstvokozmosa.Pitajućiosvijetu,nepitaseonjegovunastanku,početku.24Izbjegavastran-puticuimišljenjudajepravismjer:pitaseoizvorukojiizvodiporedaksvijetaunjegovojcjelokupnosti.OdgovorvidiuidejiDobra.25

Nekastvarjesttastvarakosudjelujeuideji Dobra,akojedobra.Aliistotakoonajesttastvarakosudjelujeusvojojideji.Dušajeneštorazličitoodsvihstvari.Ona je živa ibesmrtna.Nijeharmonija tijelakojanestajenjegovimraspadanjem.Onaživiikadteharmonijenema.26OvdjeprepoznajemoistustrukturukojujeLacanotkrioupričioukradenompismu:tritočketrokutasčetvrtomusredištu:

idejaD

duša stvar

19

OpširnijuargumentacijuzaovuneuobičajenuinterpretacijuPlatonove crtevidi:ĆirilČoh,Otkriveno lice kruga, Kruzak,Zagreb2004.,str.31–44.

20

Platon u ovaj segment smještavageometrijske entitete. NouX.knjiziDržave cjelokup-na problematika odnosa predmeta i njegoveidejeuvišesenavratasvodinaodnosunutartrojstva: ideja predmeta, predmet kao slikaideje i slika predmeta kao slika slike ideje.PaulPritchardsmatradasepredmetispoznajekodPlatona i ovdje, kad je riječousporedbi o crti,mogudijelitiinaovatriontološkarazreda.PaulPritchard,Plato’s Philosophy of Mathematics, AcademiaVerlag,St.Augustin1995.,str.94.

21

Prvaslikaprikazujeodnos8:4izmeđuosjetilnog imislivogštozasobompovlačiodnos4:2unutarosjetilnog, odnosno 2:1 unutarmislivog.Jedinijemogućiodnoskojiomogućujesmještajmislivog u nižem segmentuosjetilnog (slika predmeta)zlatnorezni odnos (a:b)= (a+b):a.Samou tomodnosudiocrtekojipripada segmentu mislivog jednak je dijelukojipripadasegmentuslikepredmeta.

22

Usp.Platon,Phaid. 97c–103a(uhrvatskomizdanju:Platon,Fedon,NakladaJurčić,Zag-reb1996.,str.106–114).

23

Tukvalifikacijuza logoi izričitokoristiJureZovko u svom uvodu u PlatonovaFedona.VidiPlaton,Fedon,str.24.

24

PlatonovSokratizbjegavapitanjeonastankuipočetkusvijetajernanjeganemaodgovora.Kadbigaibilo,onzarazumijevanjesvijetanebiimaoznačaja.SličnoKantuKritici čistog umau transcendentalnojdijalekticiopo-vrgava mogućnost racionalne kozmologije.Pitanjeopočetku inastankumožeseposta-viti,alisenanjeganemožeodgovoriti.Zbognedostatka takvaodgovoranismoniučemubitnomuskraćeni,većpremanečemdrugom,alisadabitnom,usmjereni.

25

»UidejiDobrase‘cjelina’prviputpokazujeu smislu koji je temeljno različit od cjelineshvaćenekaozbrojsvihpojedinačnihdijelo-va.(…)Gledanosovogstajališta,modernesuznanostinalikantičkojhistoriji:onegomilajuneodređenomnoštvoiskustavakojenikadanemožedoprijetidosvega,docjeline,jercjeli-nanijeiskustvenipojam,odnosnonikadanemožebitidana.«H.G.Gadamer,Početak filozofije,str.53–54.

26

Todadušanijeistoštoiharmonija,jerisamatražiharmoniju,jedanjeodSokratovihargu-menataobesmrtnostiduše.



Ideja Dobrajeusredišnjoj,odnosnovladajućojpoziciji,itozatoštojeuspo-stavljenaharmonijaizmeđuduše, ideje istvari:stvarsudjelujeu idejikojudušaspoznajedabitimetadušabilaudjelatnomodnosupremastvari.Možeserećiiobrnuto:stvar,idejaidušasuuharmonijijerjeusredištuuspostav-ljenaideja Dobra.Nousredištunemorabitiideja Dobrajerstvar,dušaiidejanemorajubitiuharmoniji.Toneznačidasredištemoženestati.Kadideja Dobraunjemunijeprisutna,onoidaljepostoji,alijepraznoilijepakzamijenjenonečimštojeideji Dobrasamoslično,idolkojitrebaukloniti.StrukturustritočkeičetvrtomtočkomusredištunalazimoiuDržavi.Tusegovoriotrima»dijelovima«duše:strasti,voljaium:

razum mudrost d p volja strasti hrabrost promišljenost

Kadameđunjimavladapraviporedakiharmonija,ondajeiduša,prikazanau središtu, također u harmoniji (prikaz lijevo).Vrijedi i obrnuto, ako dušanijeuharmoniji, u toj harmoniji nisuni njezini»dijelovi«.Dušakojanijeuharmonijisamasasobomponašasekaoodsutna.Njenomjestousredištuzauzimaneštoštojojjesamoslično,usmislunekogvanjskog jakojeseneslažesonimunutrašnjim.Dušakojajeuharmonijisamasasobompostiževrline(prikazdesno).Tosu:promišljenost,hrabrost,mudrostipravednost.Razumnomdijeludušepripa-davrlinamudrosti,alimudrostseneostvarujeakoovajdiodušenijeusklađenspreostalimdvama.Mogućnostjetogusklađivanjausredišnjojvrlini,upravednosti.Odsutnošćupravednosti,odnosnoprave mjereusredištu,vrlinesenaperiferijiizokrećuuporoke.Akoseprava mjeraprekoračuje,tisuporoci:pohlepazamaterijalnimitjelesnim,začašću,zaznanjem.Akosepakprava mjeranedoseže,dušapadauneosjetljivostzamaterijalnoiputeno,umalo-dušnostiodsutnostsamopoštovanja,umisaonutupost.

6.

Uspostavasredišnjetočkeunutarsvijetaštogausvomodnosučinestvari,duša i ideje,uspostavaharmonijeunutarduševnihmoći,a istotakoipo-vratakukradenogpismauPoeovojpriči,nedogađasedirektnovećposredovanjem.Tojezatoštosredišnjatočkanijedodatakonimanavrhovimatrokuta.Ona je od tih triju odvojena.Odnos između periferije i središtaodnos je onog odvojenog, što je samo posredovanjem spojivo. Posredo-vanjepodrazumijevadavezameđutočkamanijedirektna,daseneuspo-stavljanaprostopovlačenjemlinijaizmeđutrokuta.Zato,govorećioovojstrukturi,možemosamouvjetnogovoritionekomtrokutu.Toštopovezujetočkemeđusobnonaperiferiji,odnosnosvenjihzajednosasredištem,nijenekiobručizvedenodstranicatrokutaililinijomkružnice.Točkeseupo-sredovanjupovezujutakodasenedodiruju,onakokakoslikauogledalupovezujesebesonimštosobompredstavlja.27Posredovanjeneograničava,većukidagranice.Ononebacauokove,većoslobađa.Dabiposredovanjemoglobitiposredovanje,morabititankoćutno,odsvegaštojest,odsvegaštouopćemožebiti,tankoćutnije, dabitutankoćutnost moglosvemupo-dariti.



Natakvupriroduposredovanjaunutarstrukturesvijetaistrukturestvarina-dahnutoukazujeMartinHeidegger,posebnoupredavanjimaGrađenje, stanovanje, mišljenje iStvar. Tustrukturučiničetvorstvo:zemlja, nebo, bogovi i smrtnici. Unjemujegornjeodvojenoodonogdonjegujedinstvurazličitosti,zahvaljujućiposredovanjuzajednobiva.Toposredovanjezovečetvorenjem.Ononijenasilno,većnenametljivo,savitljivo,gipko,prilagodljivo,lako,pri-sno,kaoozračještovladaudomuilignijezdu.Ononijeobruč,većprstenirazigranokolo.28

Izgorerečenogproizlazidanamstrukturakojučinetri točkenavrhovimatrokutasčetvrtomusredištunijedostatnazaprikazonogštoseutojstrukturidogađa.Središnjatočkaitrinaperiferijidanesunamodvojeno,bezvidljivogposredovanja,alimismounapastidaih»spojimo«linijomtrokutailikruga.To jezatošto je tastrukturasamodio jednesloženijestrukture,onešto jepitagorejcizovučetvorstvo(tetraktys),anemačetiričlanavećdeset.IzaPla-tonovaučenjaoharmonijistvari,dušeiideja,izanjegovaučenjaoharmonijisvijetastojidekada,aneneketritočkesčetvrtomusredištu.Ono istošto jevidljivoustrukturidekadePlatonprikazuje inacrti. Inesamoon.Ovakvodvojakoprikazivanječetvorstva,odnosnodekade,ukruž-nomipravolinijskomnaćićemoiurenesansnomplatonizmu.FranePetrićuNova de universis philosophia objašnjavastrukturusvijetakaoporedakbićai izlažeihnaljestvicioddevetčlanova,suprotstavljajući imkaode-seto apsolutno Jedno (Unum) iz kojeg sve proizlazi.29 Ti se redovi nižujedanizadrugoganaljestvici,ukazujućinaporedakukojemizprethodnognužno slijedi potonje:CORPUS, forma, qualitas, natura,ANIMA,mens,vita,esentia,UNITAS.Utomjeporetkujasnovidljivaizdvojenostsredišnjeduše (anima), jednoće (unitas)kaoonogprvogi tijela (corpus)kaoonogposljednjeg.

27

UPlatonovojusporedbiošpiljiposredovanjeje božanskoogledavanjepravihbića i pred-metauvodiiliuogledalu.Tusubićaipred-meti dalje bića i predmeti, a njihove slike idalje samonjihoveslike,ali istovremenosujedno.Ovojezrcaljenjenespojivosonimiz-međulažnihbićaipredmetainjihovihsjenaupećini.Ononespaja,većrazdvaja,totakoradikalno da sjena ostaje nespojiva s onimodčegadolazi, čak i kad je taj njezin izvorvidljiv.

28

»Četvorovanjepostojikaoprisvajajućaogle-dalskaigraonihštosujednostavnopoverenijedno drugom. Ono postoji kao svetovanjesveta. Ogledalska igra sveta je kolo prisva-janja. Stoga kolo ne obuhvata ono četvoropoput obruča.Kolo je prsten koji povezuje,pošto igra kao ogledanje. Prisvajajući, kolozemljuinebo,božanstvaismrtnikeobasjavasjajemnjihovejednostavnosti.Sijajući,prstenzdružujeovočetvoro,svudaotvorenzagone-cinjihovesuštine.Sabranasuštinapovezuju-će ogledalske igre sveta jeste uprstenjenost(Gering). (…) Ugnedžljiv, savitljiv, gibak,prilagodljiv, lak–nanašemstaronemačkomkažeringigering.Ogledalskaigrasvetujećeg

sveta,kaouprstenjenostprstena,otimaneboizemlju,božanstvaismrtnike,iprenosiihunjihovusopstvenuprilagodljivost,kružnusa-vitljivost njihove suštine. Iz uprstenjavajućeogledalske igre događa se stvaranje stvari.«MartinHajdeger, »Stvar«, u:MartinHajde-ger(MartinHeidegger), Mišljenje i pevanje,Nolit,Beograd1982.,str.122–123.Prijevodpredavanja»Stvar«nalaziseiu:MartinHe-idegger, Kraj filozofije i zadaća mišljenja, Naprijed, Zagreb 1996., ali stranica teksta(između212i213)nakojojsenalaziovajci-tatnijeotisnuta.

29

»Nakon prvog jednog cjelokupna sveukup-noststvarisastojiseoddevetstupnjeva.(…)PravojestogaPitagorarekao,dasustvarikaobrojevi,jersusastavljeneodonihštosubli-žeiodonihštosudaljeodjednoće.Iakosenevaramo,dosadjebioskrivenrazlogzaštosepuninabrojaobuhvaćadeseticom.«FranePetrić (Franciscus Patricius), »Panarchia«,23 vb, u:Nova sveopća filozofija (Nova de universis philosophia), Sveučilišna naknadaLiber,Zagreb1979.



Upravosutotritočkenašetriangularnestrukture.AkoodnjihodvojenoJedno (Unum)stavimousredištetrokuta,uspostavljaseodnoskojismodosadpromatraliizakojirekosmodasenemožerazriješitibezposredovanja.Atojeposredovanjemogućekrozpreostalihšest točaka.Upravoonenedostajunašemdosadašnjempromatranjučetvorstva, odnosnodekade,aimajufunkci-juposredovanjakojuzbognjihoveodsutnostinismomoglividjeti.Pogledajmo strukturupoložajabrojevaunutarčetvorstva, odnosnodekade.Vidimodasurastavljeninatrisklopa:3,6,9;0;1,2,4,5,7,8.Prvi(6,3,9)jerazmještennavrhovima»trokuta«,drugise(0,odnosno10,većprematomejelionosredišnjeodsutnoiliprisutno)nalaziusredištu,atreći(1,2,4,5,7,8)posredujeunutarprvogteizmeđuprvogidrugog.30NaprikazuPetri-ćevihredovabićavidimodasedesnastranicatetraktysova»trokuta«najprijepovezujelinijomsdonjompaslijevom;linijasevraćaopetnalijevustranicudabiodatleprešlanadesnu,asnjeopetnadonju:sdonjesevraćanadesnuinakrajuzavršavanalijevoj,tamogdjejepočela.Linijaposredovanjaovimnedotičeonoizmeđučegaposreduje:direktnonespajatritočkenavrhovimaninjihsasredišnjom.Onajenenametljiva,alidokonateče,središnjasetočkadarujeonimanavrhovima,aonedarujusebenjoj;ujednosesvejednadrugojdaruju.

7.

Tražećimedijkojinamomogućujepristupsvijetu,naišlismonastrukturukojaiunutarsebeukazujenatodajeinjojpotrebanmedijkakavonasamahoćebiti.Ovastrukturakaomedijnijesamomedij,većjeiizričajotomešto jemedij,kakoonposreduje išto je to izmeđučegaposreduje.31Kaoda time hoće zadobiti naše povjerenje. S razlogom jer je veoma upitnosmijeliseimožeuhermeneuticikakvupoznajemoPlatonovbijeg u logoetumačitinaovajnačin.Izgledadajojsehoćepodmetnutineštoštoonani-kakonemožeprihvatitikaosvoje.Uostalom,izgledadajeopćeprihvaćenoshvaćanjedapodlogoiPlatonmislinajezik.Imalitetraktysstimeikakveveze?PostojemjestanakojimaGadamerizričitoukazujenavelikiznačajtetraktysazaPlatonovufilozofiju.32Ipak,tojošuvijeknijeukazivanjenastrukturu koja bi kaomedij u posredovanju svijeta imala prednost predjezikom.



SasvimdrugačijestojistvarkodHeideggera,posebnounjegovuUvodu u metafiziku.Ontuukazujenaonoizajezikaiizagovora,atimeiizacjelokupnestvarnosti.ParmenidiHeraklitsutozvali:logos,physis,harmonia,aletheiaili naprostoeinai –biti.Logos ne znači ni smisao, ni riječ, ni učenje, čaknismisaonekogučenja,već,kakokažeHeidegger,»stalnuusebivladajućuizvornu sabirajuću sabranost – izvorno ujedinjavajuće jedinstvo onoga štostremidaseraziđe«.33Riječuskovezanazalogos,riječphysisnemapunovezesonimštomidanaszovemo prirodom, predmetom fizike, kemije, biologije, ekologije.Grci suphysisomzvalionoštoizsamogasebeizrasta,pojavljujeseidaljeusebistoji,izrastajućiprebivajuće vladanje, rastnekeruženaprimjer.Podrastomseov-djenepodrazumijevakoličinskopovećavanje,postajanjevišimivećim. Ononijepojavakojuopažamoizmeđudrugihpojavaonogaštobiva.Krozphysisseonoštobivaispitujeucjelini.34Physisjebitakzbogkojegaonoštobivatekpostajeiostajeopažljivo.35Grcinisuutimpojavamarazabiraliphysis,većobrnuto: »Na osnovu nekog poetskomisaonog osnovnog razabiranja bitkaotkrilosenjimaonoštosuonimoralinazvatiphysis.«36Razabiranjebitka,physisa,logosaprethodisvakomrazabiranju.Heraklit namnogomjesta kaže da ljudi logos i physis ne razumiju, da nesabirulogos,neobuhvaćajuujednoštoje,premdasuprotno,jednosdrugimiduće.Njihoviinajljepšisvjetovisamosuhrparazbacanogsmeća.37Lišenimoćiunutrašnjeharmonijeonogabiti,predajuseblještaviluvanjskeharmoni-jepukogizgleda.Ljudineprodirudologosaiakotoriječimaidjelimastalnopokušavaju.Nozapravo semuvajuamo-tamo i svaštanaklapaju.Logos jeigovor,alinegovorriječima.Tojegovortankoćutnijiodriječi.Međutimiriječimogubititankoćutne,osjetljivenanajfinijenijanseonogaštojest,alisamoakoproizlazeizrazabiranjalogosa,togsamogjest.Zerzanova kritika jezika i govora kao nedostatnog i sputavajućeg sredstvaneposrednekomunikacije,kojusmonapočetkuspomenuli,stojisamokaodioistine.Jezikigovorsunezamjenjivi.Nisuupitanjuoni,većnjihovaizvor-nost.Heideggerkaže:

»Samo tamogdjese logosotvara,glasanje riječipostaje riječ.Samo tamogdjese razaznajebitakonogaštojest,pukoosluškivanjepostajeslušanje.Onikojilogosneshvaćajunisuustanju

30

Sklopoveunutardekadamožemouočitiitakodanekibrojpodijelimosasedam.Nikadasemeđu decimalama neće pojaviti 3, 6, 9, 0,negosamo1,2,4,5,7,8itouvijekuporetku1–4–2–8–5–7–1.

31

OvimneželimrećidačuveneriječiMarshallaMcLuhana»medijjeporuka«trebashvatitiuovomkontekstu.Nezatoštotonebibilomo-guće,većzatoštotražiširiokvirodonogkojijezadannašomtemom.

32

»Platonu je bilo razumljivo pitagorovskitetraktys iskoristiti kao vodeću shemu bro-jevnog niza. On je tu prvu deseticu očitogledao kao prashemu svega poretka i ispu-nio promjenljivim sadržajem, ako smijemovjerovati Aristotelovom iskazu. Zatvorenapiramida broja deset ujedno, pak, zasnivaotvaranjebrojanjaubeskonačno.Mnoštvojeonomnogoujednom,atomeodgovarashema

dvojstva kojoj se nemože pripisati nikakavodređenisadržaj.Tojenačelosvegmišljenjai sveg razlikovanja.«Hans-GeorgGadamer,»Platonkaoportretist«,u:Hans-GeorgGada-mer,Čitanka, str. 259. SpominjućiAristote-la,Gadamermislina:Metafizika,Λ8,1073a16–23;Fizika,Γ8,206b28–33.

33

Martin Hajdeger (Martin Heidegger), Uvod u metafiziku, VukKaradžić,Beograd 1974.,str.144.

34

Isto,str.31.

35

Isto,str.32.

36

Isto.

37

Heraklit,fr.124.



dačujunitidakazuju.Oninisuustanjudasvojopstanakdovedudouspostaveubitakonogaštojest.Onitumarajuuokrugusvogasamo-smisla(svojeglavosti).Oniuvažavajusamoonoštoimupravonadolazi,štoimlaskaištoimjepoznato.«38

Logosjemedijukojemkazivanjepostajepravokazivanje,aslušanjepravoslušanje.

8.

Štojes»intelektualnimnaočalama«NikoleKuzanskogštosmoihspomenuliuuvodnomdijelunašegrazlaganja?Odgovaralinjegovberilmedijukojimseovdjebavimo?PremaknjiziDe berylloulogajetogmedijauotklanjanjune-potpunoga,razumomograničenogznanja,dabiseoslobodilomjestozapravoznanje.KrozPoeovupričurečeno,njimesedržistalnaudaljenostautentičnogpismaodpodmetnutogivodibrigadaseovoprvonezamijenidrugim.»Sveštopostojiuonomdrugomjedrugačijenegousebi.«39Čovjeksvojimrazu-momneodređujekakvesustvariusebi.Ljudskamjera40dopiredostvaritakodaihisključujeizcjeline.Zatomoraustuknutipredmjeromkojatucjelinučuva.Razumnemožeuspostaviticjelinujernemožedosegnutipodudaranje oprečnog (coincidentia oppositorum).41Tonammoguomogućitiponuđene»intelektualnenaočale«,premdaseinjimanaoružaničestospotičemo,vraća-mometodirazumaipokušavamoonoštopripadasavršenompogledurazum-ski razlagati.42Odbožanskogapadamouono ljudsko, razlaganjeo svemunampostajekrhkoitanko.KnjigaDe beryllopisanajejednostavno43itrebaposlužitionimakojiimajupoteškoće u razumijevanju njegovih drugih djela, posebno djelaDe docta ignorantia.Uovomsedjelusuptilnarazlikaizmeđuljudskeibožanskemjerepokazujenapunosloženijemprimjeru,naodnosupovršinevišekutnikaikru-ga,odnosnoduljinepravecrteikružnogluka:

»Nemožestogakonačniumpomoćusličnostitočnodokučitiistinustvari.Istina,naime,nijeni‘više’ni‘manje’,onasesastojiunečemnedjeljivominemožejetočnoizmjeritiništaštonijeisamoistinito,kaoštoine-krugnemožeizmjeritikrug,čijese‘biti’sastojiunečemnedjeljivom.Um,dakle,kojinijeistina,nikadaneshvaćaistinutakotočnodaonanebimoglabitishvaćenabeskonačnotočnije.Onsepremaistiniodnosionakokakosevišekutniciodnosepremakrugu:štovišemnogokutabudeupisanouvišekutniku,tojeonsličnijikrugu,nonikadmunepostajejednakpaiakobiumnažaokutoveubeskonačno,osimakosenebisveonaistovjetnostskru-gom.«44

UdjeluDe circuli quadratura Kuzanskipokazujedakvadratilibilokojiviše-kutnik i krug nisu entiteti iste vrste, premda semože utvrditi da određenivišekutnikmožedoćibližezadanomkruguoddrugoga.Višekutnikmožebitivećiilimanji,alinemožedosegnutiapsolutnimaksimumniustvarnostiniumogućnosti.Uusporedbisvišekutnicimakojidopuštaju»veće«i»manje«,područje kruga je područje apsolutnogmaksimuma.45Ono što se broji nemožedosegnutisnagushvaćanjajedinstva,amnogostrukostnemožedoseg-nutisnagujednostavnosti.

»Svi teolozi traže sigurnu točnost posredstvom kojemogu dosegnuti vječnost sličnu krugu,jedinstvenuinajjednostavniju.Alibeskonačnamoćjenesumjerljivasabilokojomne-beskonač-nom,kaoštopodručjekrugaostajenesumjerljivosabilokojimpodručjemne-kruga.«46

»Intelektualnenaočale«NikoleKuzanskog,paiovesuptilnijekojeobrazla-žeuDocta ignorantia iDe circuliquadratura, nedopirudaljeododredbemedijakojomsmopočelinašepromišljanje– ono što omogućuje tankoćutni pogled razlikovanja simbola i onog što simbol označava. Njimesemožeču-



vatidistinkcijaizmeđuovostranogionogpotpunoodvojenog,alisenjimenemoževidjetikakoseonaprevladava.Onnemamoćposredovanja,moćsimbolizacije,većsamoimaginacije.KuzanskinemožekrozkruggledationoštoPlatongledakrozstrukturučetvorstva,odnosnodekade.Tonemoraznačitidakrugičetvorstvo,odnosnodekada,jednomdrugomnepripadaju,većsamodaKuzanskitupripadnostneuočava.

9.

Čuvajućikrug odonogštonanjega samosliči inikada,makakomubiloslično,krugomnepostaje,Kuzanskijerazgraničiogeometrijukaodisciplinumjerenjazemljeodtakozvanesvete geometrije(geometria sacra)kojomsecjelina svijetarazmjeravabožanski.Svakaodnjihimasvoje,ničimzamjenji-ve,mjestoiulogu.TosudvijeodtripozicijesubjektaprepoznateuPoeovojpriči.Prvajeznanstvenirealizam,adrugaimaginacija.Onesemorajume-đusobnouskladitidasenebiizopačile,prvaunaivni empiricizam, adrugaunarcisoidni simbolizam.NjihovskladimeđudjelovanjeprikazaojeRafaelnačuvenojAtenskoj školi.Tomsefreskomzaokružujecjelokupnaeuropskatradicijaodantikedorenesanse,izkojenimidanašnjinebismosmjelibitiisključeni.Pogledajmotufreskukrozmedijkojimsmosebavili.Učinitćemotospra-vomjerseionasamatimmedijembavi.Naimeukompozicijilikovaprepo-znatćemostrukturukojučinetritočkenavrhovima»trokuta«sčetvrtomusredištu.Nagornjemsuvrhu»trokuta«PlatoniAristotel,dvaučiteljakojisemeđusobnonadopunjujuuodnosuidejeistvari.Platonsrukompodignutom

38

M.Hajdeger,Uvod u metafiziku, str.145.

39

De beryllo,capitulumIV.NikolausvonKues,»Deberyllo.UbendenBeryll«, u: Phylosophischtheologische Werke, Lateinisch-deuts-ch, Band 3, FelixMeiner Verlag, Hamburg2002.,str.4.

40

KuzanskiseslažesProtagoromdaječovjekmjera svih stvari, ali dodaje da ta njegovamjeranijeprava.Vidi:De beryllo,capitulumV.Isto, str.6.

41

De beryllo,capitulumXXII.Isto, str.40.

42

Isto.

43

PočetakprikazaveomapodsjećanaSokratoveriječiuVI.knjiziDržave(Resp.509d)kojimaGlaukonu objašnjava mogućnost sagledava-nja odnosa između vidljivog i nevidljivog,osjetilnog i isaonog.Tamo je riječopodjelicrte,aovdjeopodjelitrstike.Kuzanskisvomčitateljukaže:»Akoželišvidjetiprispodobunašetehnikeuzmiuruketrstiku:iprelomijeposredini.«Isto,str.10.U nastavku Kuzanski pomoću ovako podi-jeljene crte izvodi polukružnicu. Rotacijom

polovice crte koja počinje s pozicije čitavecrte(promjerkružnice)Kuzanskiukazujenapovećavanjekutakojegpolovicacrtezatvaraspromjerom.Tajkutpostajesvevećiiveći,a kada polovica crte padne na poziciju pro-mjera,postajetakovelikdavećinemožebiti.Alitajnajvećimogućikutujednojeinajma-njimogući, takomali damanji od njega nemožepostojati.Uspostavljamogauobrnutojrotaciji, gdje se od najvećeg mogućeg kutauspostavljasvemanjiimanji.Kadsenajvećimogućikutvidikaonajmanjimogući,ondasekaouzrcalu,odnosnoprispodobi,vidiap-solutno prvo počelo, ono što je tako velikodaodnjeganepostojiništavećeitakomalodaodnjeganepostojiništamanje,auzrokjesvega,imalogaivelikoga.

44

De docta ignorantia,Liberprimus,capitulumIII.NikolausCusanus(NikolaKuzanski),De docta ignorantia (O učenom neznanju),Insti-tutzafilozofiju,Zagreb2007.,str.69i71.

45

NikolausvonKues,»Decirculiquadratura«, u:Die mathematischen Schriften, FelixMe-inerVerlag, Hamburg 1979. (zweite, verbe-sserteAuflage),str.40.

46

Isto,str.51.



premagoreupozoravadaseunutarcjeline svijetamorapromišljationoštojeodnjegaposveodvojeno.Daideja Dobra,onoprvo,nijeodsvegaostalo-gaposveodvojena,tadaposredovanje,okojemgovoriuTimejuštogadržipodrukom,nebibilonipotrebno.47NasredinuukazujeiAristotelsvojomdesnicomi ljevicom.NjegovadesnicapredstavljapovučenuhorizontalunaPlatonovudesnicomnaznačenuvertikalu.U ljevicidržiNikomahovu etiku,izmeđuostalog, raspravuopravoj mjeriumoralnomdjelovanju.Izuzetnojeteškodosegnutije,kaoštojeteškopogoditisredište kruga,48posebnoakonanjegovojperiferijiimamouviduborbučuvstava,voljeirazuma.NadonjemdesnomvrhutrokutaštogaprepoznajemounutarAtenske školevidimoArhimeda(moždaEuklida).Sašestaromurucizaokupljenjenekimsloženimgeometrijskimizvodom.Okružujegaskupinasljedbenika,matema-tičarakojiutojdisciplinipronalazenačinovladavanjasvijetomstvari.Pred-stavljajuznanstvenirealizampovezansAristotelovimfilozofskim realizmom.Nadonjemlijevomvrhutrokuta,povezansPlatonovimidealizmom,nalazisePitagora,takođerokružensljedbenicima.Proučavaprikazmuzičkeharmonijebaziranenatetraktysu49ipišesvojuknjigu.NatuknjigupogledbacaParme-nid,radećitakonasvojoj.Malopodalje,aopetuistomdruštvu,nadsvojimbilješkamasjedidubokozamišljeniHeraklit.

Gledamopisanjetrijuknjigao prirodi.UHeraklitovojiParmenidovojjezikjeusvojojupotrebi,kakosvjedočiHeidegger,nadišaogotovosveštoćekasnijebitirečeno,takodačovjekgubivoljudapiše.Aliipak,makakogovorunjimabiotankoćutan,onenebibilemoguće.TonampokazujeiRafael,bezgovorakojijejoštankoćutniji.Pogledajmonakrajuiučetvrtutočku,onuusredištu.PrednamaležipolugoliDiogen.Odijeloje,alinesamoto,negočakižlicu,smatraoekstenzijomkojojse,dabiostaočovjek,nesmijeprilagoditi.Hodajući izmeđuonovremenihkiborga,supaljenomjesvijećomtražiočovjeka.Rugalisumusejersumislilidajenajvišim Dobromsmatraoneposjedovanje.PogriješilisujersuDiogeno-vosredstvozamijenilinjegovimciljem.AdotogseciljanemoradoćisamonaDiogenovnačin.Sredstvasemogumijenjati,aliciljnisčiminiskim.JednomseDiogenupredtimnajvišimiodsvegadrugogodvojenimciljemprepriječioijedanodnajvećihvladaraupovijesti,hotećigatobožedarivati.NoDiogen je to shvatiokaopodmetanje pa jeodnjegazatražiodamusesasvimeisasobomsamim–makne.Samosetakospašavaičuvaistinskavladavinasvijetapredonimakojibisvijetisveunjemuhtjelisebipodrediti,onemoćatiiobezvrijediti.



Ćiril Čoh

Beyond the Sensibility of Language

Abstract“Whatever exists, exists otherwise in something else than it exist in itself” (Nicolaus Cusanus). The world of man is a mediated indirect world and it can exist completely separate from what the world in itself is, the latter being referred to today as immediacy, Life, authentic existence. Rationality, symbolic thought, and language connect us to the reality, but when they are left to themselves they reduce otherwise infinite variety within the reality and substitute the richness of life with hyperreality ad extensions (Baudrillard, McLuhan).We are lost in the world of symbols, according to Cusanus, because we lack the sensibility to differentiate the symbol from the signified symbolized. Kant extends this to the opposition between the worldforus and the worldperse, thereby pointing out that our experience of the world is determined by the spectacles through which we see it. Cusanus on the other hand offers the spectacles that enable us to achieve the before mentioned sensibility, comparing them to the semiprecious stone beryl, which enables otherwise invisible objects to become visible if observed through the stone. The concerned medium is thus more sensible than language. Plato made the cognition of this medium a prerequisite for entry into his Academy.

Key wordsworld,medium,scientificrealism,imagination,symbolization,naïveempiricism,narcissistsymbolism,“intellectualglasses”,tetraktys

47

»Alidvapojedinačnanemoguselijeposasta-vitibeztrećeg;usredinimorapostojatinekavezadabisetadvaspojila.Najljepšabivezabilaonakojabi i samusebe ionoštospajašto više sjedinila, a to prirodno na najljepšinačinpostižeproporcija.«Thim.31c.Preve-denoprema:Platon,Timaj,Mladost,Beograd1981.,str.71.

48

»Dakle, dostatno je rečeno da je ćudorednakrepost srednost, i kojim načinom, te da jesrednost izmeđudvaporoka, onoga što jeusuvišku ionogašto jeumanjku,ada je ta-kvajertežipogoditisredinu,iučuvstvimaiudjelatnostima.Stogajenapornobitivaljan.Teško je, naime, pronaći sredinu u svemu,kao što sredinu kruga nemože naći svatko,negosamoznalac;takoseisrditimožesvatkoi lako,a isto idavati i trošitinovac,aliuči-niti topravojosobi,upravojmjeri,upravovrijeme, s pravim razlogom i načinom, niti

možesvatkonitijelako;zbogtogajedobroirijetkoihvaljenoilijepo«.Nikomahova etika, 1109a,930.Vidi:Aristotel,Nikomahova etika, Globus i Sveučilišna naklada, Zagreb1988.,str.37.

49

Odnosi među brojevima tetraktysa (1, 2, 3,4) predstavljaju osnovnemuzičke intervale:diapason (oktava) 2:1; diatesaron (kvarta)4:3;diapente(kvinta)3:2.Najmanjiinterval,epogdoon, mala sekunda, određen je odno-som8:7.Naprikazukoji senalazinaRafa-elovojfrescičitljivjenazivepogdoonitonaliri između pozicijeVIII. iVIIII.Na liri suoznačeni i ostali intervali (diapason izmeđuXII.iVI.,diatesaronizmeđuXII.iVIIII.teizmeđuVIII.iVI.,tediapenteizmeđuXII.iVII.teizmeđuVIIII.iVI.)alisunafrescine-čitljivi.Ispodlirenaprikazuvidiserasporedtočakautetraktysu,snaznakomdajenjihovzbrojbrojdeset.

Tankoćutnije od jezika -...

Documents

Transcript of Tankoćutnije od jezika -...