Lav Vigotski - Od Psihologije Umetnosti Do Umetnosti Psihologije
Tablica 1. Metodologija pojedinog istraživanja · u podru čju psihologije rada i organizacijske...
Transcript of Tablica 1. Metodologija pojedinog istraživanja · u podru čju psihologije rada i organizacijske...
Uzorak Instrumenti (uz HTI-L i HTI-S) Postupak
UVOD
Dosadašnja su istraživanja utvrdila da testovi integriteta predstavljaju valjane i korisne mjerne instrumente
Tablica 1. Metodologija pojedinog istraživanja
Uzorak Instrumenti (uz HTI-L i HTI-S) Postupak
o Upitnik nepoželjnog organizacijskog ponašanja (NOP-S) (Tomšić,
Testiranje je provedeno u okviru
Dosadašnja su istraživanja utvrdila da testovi integriteta predstavljaju valjane i korisne mjerne instrumenteu području psihologije rada i organizacijske psihologije. Osim što predviđaju opću radnu uspješnost,testovi integriteta predstavljaju efikasne prediktore nepoželjnog organizacijskog ponašanja kao što sukrađe, verbalne prijetnje i zlostavljanje drugih, neopravdani izostanci s posla i kašnjenja ili neki drugi oblici
1370 studenata
Jerneić, Tonković Grabovac, 2014)o Skale organizacijske i
interpersonalne devijantnosti
redovne nastave. Polovica sudionika bila je u anonimnoj
krađe, verbalne prijetnje i zlostavljanje drugih, neopravdani izostanci s posla i kašnjenja ili neki drugi obliciinterpersonalne i organizacijske devijantnosti (npr. Ones i Viswesvaran, 2001; Van Iddekinge i sur., 2012).Budući da za takvim testovima u istraživanjima i praksi upravljanja ljudskim potencijalima postoji velikapotreba i kod nas, konstruirali smo Hrvatski test integriteta (HTI-LS; Tonković i Jerneić, 2012). Test se 1 studenata
različitih studija
interpersonalne devijantnostio priznanja registriranih nepoželjnih
ponašanjao broj ukora tijekom školovanja
bila je u anonimnoj situaciji (N1A=185), a druga polovica (N =185) u
potreba i kod nas, konstruirali smo Hrvatski test integriteta (HTI-LS; Tonković i Jerneić, 2012). Test sesastoji od dvije skale. Skala HTI-L se temelji na mjerenju ličnosti, a skala HTI-S se temelji na mjerenjustavova. Ispitujući psihometrijska svojstva testa dosad smo prikazali rezultate analiza koje se odnose naosjetljivost, pouzdanost i teorijsku valjanost testa (Tonković Grabovac i Jerneić, 2013). Te su analize
studijao broj ukora tijekom školovanjao postojanje kaznenog i
prekršajnog postupka
(N1B=185) u neanonimnoj situaciji primjene
osjetljivost, pouzdanost i teorijsku valjanost testa (Tonković Grabovac i Jerneić, 2013). Te su analizepokazale da obje skale, kao i test u cjelini, imaju primjerene metrijske karakteristike i zadovoljavajućukonstruktnu valjanost. U ovom radu bit će prikazani rezultati novijih analiza koje se odnose na ispitivanje prekršajnog postupka
o kriteriji uspjeha u studijuo prosječna ocjena na studijuo prosječni broj izlazaka na ispit
situaciji primjene upitnika.
81 student
konstruktnu valjanost. U ovom radu bit će prikazani rezultati novijih analiza koje se odnose na ispitivanjepraktične valjanosti testa.
CILJ o prosječni broj izlazaka na ispito broj ponovno upisanih kolegija2
diplomskog studija psihologije
Testiranje je provedeno u okviru o izostanci s nastave
CILJ
Cilj rada je ispitati kriterijsku valjanost Hrvatskog testa integriteta (HTI-LS).
METODApsihologije provedeno u okviru
redovne nastave, u neanonimnoj situaciji primjene.
o izostanci s nastaveo provjera znanja na 2 obavezna
kolegija iz područja psihologije rada
104 studenata
METODA
Kriterijsku valjanost testa ispitali smo na prigodnom uzorku zaposlenika i na više uzoraka studenata saSveučilišta u Zagrebu. Uz Skalu ličnosti (n=31) i Skalu stavova (n=33), u nekim smo uzorcima kao
situaciji primjene.rada3 diplomskog studija psihologije o 5-faktorski upitnik ličnosti (IPIP-
Sveučilišta u Zagrebu. Uz Skalu ličnosti (n=31) i Skalu stavova (n=33), u nekim smo uzorcima kaoprediktorske varijable koristili još i upitnike ličnosti (IPIP-100 , IPIP-300 i HEXACO) kako bismo utvrditi imali naš test integriteta dodanu valjanost u odnosu na temeljne dimenzije ličnosti iz petfaktorskog modela.Kao kriterijske mjere u uzorcima studenata korištene su subjektivne i objektivne mjere uspješnosti u studiju psihologije o 5-faktorski upitnik ličnosti (IPIP-
300/IPIP-100) (Goldberg i sur., 2006)
o kriteriji uspjeha u studiju489
Sudionici su HTI ispunjavali anonimno, zajedno
Kao kriterijske mjere u uzorcima studenata korištene su subjektivne i objektivne mjere uspješnosti u studijute mjere registriranih i neregistriranih nepoželjnih ponašanja, dok su u uzorku zaposlenika kao kriterijskemjere korištene njihove subjektivne procjene o nepoželjnim organizacijskim ponašanjima počinjenim uposljednjih godinu dana. Nepoželjna organizacijska ponašanja zaposlenika mjerena su pomoću ad hoc o kriteriji uspjeha u studiju
o prosječna ocjena na studijuo prosječni broj izlazaka na ispit4
489 studenata i alumna različitih
anonimno, zajedno s upitnikom IPIP-100 i drugim
posljednjih godinu dana. Nepoželjna organizacijska ponašanja zaposlenika mjerena su pomoću ad hockonstruiranog upitnika s česticama (n=89) koje se prema klasifikaciji Gruys i Sacketta (2003) mogu svrstatiu 11 kategorija. Detaljnija metodologija za svaki uzorak opisana je u Tablici 1. o
o broj ponovno upisanih kolegija (samo za uzorak 4)
različitih studija
100 i drugim upitnicima ličnosti u okviru većeg istraživanja
u 11 kategorija. Detaljnija metodologija za svaki uzorak opisana je u Tablici 1.
REZULTATI
Rezultati analiza na studentskim uzorcima prikazani su u Tablici 2, a na uzorku zaposlenika u Tablici 3. U istraživanja o HEXACO upitnik ličnosti (Lee i
Ashton, 2008)
Rezultati analiza na studentskim uzorcima prikazani su u Tablici 2, a na uzorku zaposlenika u Tablici 3. Utabelama su osim korelacija s pojedinim kriterijskim mjerama uspješnosti u studiju i nepoželjnogorganizacijskog ponašanja prikazani ishodi hijerarhijskih regresijskih analiza u kojima je ispitana dodana
193
o skale Emocionalnost, Esktraverzija, Ugodnost, Savjesnost, Otvorenost
Anonimne odgovore u prigodnom uzorku
valjanost HTI-LS povrh prediktivne valjanosti osobina ličnosti iz petfaktorskog modela ličnosti. Rezultati uTablici 2 pokazuju da su obje skale testa integriteta značajno povezane i s mjerama uspješnost u studiju i smjerama nepoželjnih ponašanja s time da su s potonjim kriterijem te korelacije prema očekivanjima u
5zaposlenika različitih profila i
Savjesnost, Otvorenost iskustvima (u obradama nije korištena skala Iskrenosti-Skromnosti)
u prigodnom uzorku sudionika individualno su prikupili studenti
mjerama nepoželjnih ponašanja s time da su s potonjim kriterijem te korelacije prema očekivanjima upravilu veće. Također, nalazi regresijskih analiza na uzorku studenata psihologije (uzorak 3) sugeriraju datest integriteta ima dodanu valjanost za različite mjere uspjeha. Ove nalaze snažno potkrepljuju rezultatianaliza provedenih na zaposlenicima (Tablica 3). Neovisno o tome jesu li kriterij predstavljale globalne ili profila i
organizacijaSkromnosti)
o ad hoc sastavljen Upitnik nepoželjnih organizacijskih
prikupili studenti psihologije.
analiza provedenih na zaposlenicima (Tablica 3). Neovisno o tome jesu li kriterij predstavljale globalne ilispecifične mjere nepoželjnog organizacijskog ponašanja zaposlenika, sve korelacije s testom integritetabile su značajne i uglavnom umjereno visoke. K tome je i ovdje utvrđena dodana valjanost testa integritetapraktički za sve oblike nepoželjnog organizacijskog ponašanja.
nepoželjnih organizacijskih ponašanja (Jerneić i Tonković Grabovac, 2013)
praktički za sve oblike nepoželjnog organizacijskog ponašanja.
Tablica 2. Rezultati KriterijiUspješnost u studiju Nepoželjna ponašanja
Prosječna ocjena na Provjere znanja na Broj izlazaka Broj ponovno Izostanci s Organizacijska Interpersonalna Broj ukora# Prekršajni Kazneni
Tablica 2. Rezultati
istraživanja na
studentskim Prosječna ocjena na studiju
Provjere znanja na obaveznim kolegijima
Broj izlazaka na ispit#
Broj ponovno upisanih kolegija#
Izostanci s nastave#
Organizacijska devijantnost#
Interpersonalnadevijantnost#
Broj ukora# Prekršajni postupak#
Kazneni postupak#
HTI-L ,11 – ,23** ,28* – ,30** ,12 –,23** ,10 – ,34** ,28* – ,37** ,53** – ,55** ,43** – ,53** ,32** – ,55** ,12 – ,38** ,10 – ,26*
studentskim
uzorcima
HTI-L ,11 – ,23** ,28* – ,30** ,12 –,23** ,10 – ,34** ,28* – ,37** ,53** – ,55** ,43** – ,53** ,32** – ,55** ,12 – ,38** ,10 – ,26*HTI-S ,11 – ,29** ,21 – ,33** ,02 – ,20 ,03 – ,30** ,10 – ,14 ,31** – ,34** ,30** – ,36** ,12 – ,35** ,06 – ,32** ,01 – ,26**HTI-LS ,15* – ,23** ,16 – ,27* ,08 – ,24** ,07 – ,35** ,00 - ,18 ,47** – ,57** ,41** – ,47** ,26** – ,55** ,14 – ,38** ,02 – ,26*Dodana valjanost (∆R2) ,129* ,098* ,056* - ,032* - - - - -
Napomena: Dodana valjanost... dodana valjanost skala HTI-L i HTI-S povrh 5-faktorskog upitnika ličnosti; **... p<,01; **... p<,05; #... kriterijske mjere su rekodirane da bi korelacije bile pozitivnog predznaka.
Nepoželjna organizacijska ponašanjaTablica 3. Rezultati
istraživanja na
predznaka.
Nepoželjna organizacijska ponašanjaNOP# Organizacijska
devijantnost#Interpersonalna
devijantnost#Krađe# Uništavanje
imovine#
Zlouporaba informacija#
Zlouporaba vremena i resursa#
Nepoštivanje pravila
sigurnosti#
Izostanci# Slaba kvaliteta
rada#
Zlouporaba alkohola#
Zlouporaba droga#
Neprilično verbalno
ponašanje#
Neprilično fizičko
ponašanje#
istraživanja na
uzorku
zaposlenika resursa# sigurnosti# rada# ponašanje# ponašanje#
HTI-L ,47** ,46** ,33** ,35** ,28** ,33** ,24** ,29** ,42** ,44** ,29** ,21** ,44** ,26**
HTI-S ,34** ,42** ,30** ,23** ,21** ,23** ,22** ,15* ,29** ,33** ,22** ,17* ,28** ,20**
zaposlenika
HTI-S ,34** ,42** ,30** ,23** ,21** ,23** ,22** ,15* ,29** ,33** ,22** ,17* ,28** ,20**HTI-LS ,43** ,42** ,39** ,30** ,27** ,30** ,25** ,23** ,38** ,41** ,27** ,21** ,38** ,25**
Dodana valjanost (∆R2) ,111** ,103** ,095** ,052** ,045** ,060** ,034* ,071** ,049** ,085** ,041* ,023 ,105** ,044*
Napomena: Dodana valjanost... dodana valjanost skala HTI-L i HTI-S povrh 5-faktorskog upitnika ličnosti; **... p<,01; **... p<,05; #... kriterijske mjere su rekodirane da bi korelacije bile pozitivnog predznaka.
ZAKLJUČAK
Dobiveni rezultati podržavaju praktičnu valjanost
LITERATURA1. Gruys, M.L. i Sackett, P.R. (2003). Investigating the dimensionality of counterproductive work behavior. International Journal of Selection andDobiveni rezultati podržavaju praktičnu valjanost
HTI-LSa. Test značajno predviđa uspjeh u studiju i studentska nepoželjna ponašanja, a za neke kriterijske mjere ima i dodanu valjanost povrh pet
1. Gruys, M.L. i Sackett, P.R. (2003). Investigating the dimensionality of counterproductive work behavior. International Journal of Selection and
Assessment, 11, 30-42.
2. Ones, D.S. i Viswesvaran C. (2001). Integrity tests and other criterion-focused occupational personality scales (COPS) used in personnel selection. International Journal of Selection and Assessment, 9, 31-39.
kriterijske mjere ima i dodanu valjanost povrh pet velikih dimenzija ličnosti. Također, testom se uspješno predviđaju nepoželjna organizacijska
International Journal of Selection and Assessment, 9, 31-39.
3. Tomšić, A. i Jerneić, Ž., Tonković Grabovac, M. (2014). Razvoj upitnika nepoželjnog organizacijskog ponašanja za studentsku populaciju. Suvremena
psihologija. 17, 5-20.
4. Tonković, M. i Jerneić, Ž. (2012). Hrvatski test integriteta. Zagreb: Filozofski fakultet, Odsjek za psihologiju.uspješno predviđaju nepoželjna organizacijska ponašanja zaposlenika i na općoj i na specifičnoj razini.
4. Tonković, M. i Jerneić, Ž. (2012). Hrvatski test integriteta. Zagreb: Filozofski fakultet, Odsjek za psihologiju.
5. Tonković Grabovac, M. i Jerneić, Ž. (2013). Konstrukcija i validacija hrvatskog testa integriteta. Priopćenje na 21. Dani Ramira i Zorana Bujasa, Zagreb, travanj 2013.
6. Van Iddekinge, C.H., Roth, P.L., Raymark, P.H. i Odle-Dusseau, H.N. (2012). The criterion-related validity of integrity tests: An updated meta-analysis. 6. Van Iddekinge, C.H., Roth, P.L., Raymark, P.H. i Odle-Dusseau, H.N. (2012). The criterion-related validity of integrity tests: An updated meta-analysis. Journal of Applied Psychology, 97, 499-530.