ŠTA TREBA ZNATI I KAKO POSTUPATI - Školski portal obrazovanje/UNICEF - Razvojno... · Grafikon 5:...
Transcript of ŠTA TREBA ZNATI I KAKO POSTUPATI - Školski portal obrazovanje/UNICEF - Razvojno... · Grafikon 5:...
ŠTA TREBA ZNATI I KAKO POSTUPATI U ODNOSU NA RANI RAZVOJ DJETETA
Razvojno-edukativna uputstva i informativni materijal
Podgorica, 2016.
SADRŽAJ:
I. UVOD ................................................................................................... 7
II. KONCEPTUALNI OSNOV .................................................................. 9
III. TEORIJSKI OKVIR ............................................................................ 13
A.Razvojmotorike(krupnaifinamotorika) ....................................... 17
B.Govorno-jezičkirazvoj/komunikacija ............................................. 18
C. Kognitivni razvoj ............................................................................ 21
D. Socio-emocionalni razvoj .............................................................. 23
E. Briga o sebi .................................................................................... 30
IV. RAzvoJnA mApA: štA tRebA znAti i kAko poStupAti ........ 34
Izdavač:UNICEF Crna Gora
Autori:mr tamara milić, psihologicaSenka Živković, logopedicamarija Jovović,vaspitačicaTatjana Sabolski, pedagogica-psihologicamarijana vukićević ivančević, psihologica
Lekturaikorektura:Sanja mijušković
Fotografije:uniCeF Crna Gora / Duško miljanić
Grafičkaobrada:IMPULS studio
Štampa:DPC, Podgorica
Tiraž:1000 primjeraka
Godinaizdanja:Podgorica, 2016.
Potrebna je dozvola da se reprodukuje bilo koji dio publikacije. Molimo vas, kontaktirajte UNICEFCrnaGora(StankaDragojevićabb,EkozgradaUjedinjenihnacija,81000Podgorica,CrnaGora,Tel:+38220447400;Fax:+38220447471;E-mail: [email protected]).Dozvolaćebitidatabesplatnoobrazovnimineprofitnimorganizacijama.
7Šta treba znati i kako postupati u odnosu na rani razvoj djeteta
I. UVOD
Sistempredškolskogvaspitanjaiobrazovanjaodpresudnogjeznačajazasveukupanrast,razvojiformiranjeličnosti,aimaipozitivnesocio-ekonom-skeefektenadruštvoucjelini.
U Strategiji Evropa 2020,koja ranoučenjeprepoznajekao jednuodprio-ritetnihoblasti,jasnojenaglašenznačajstimulacijeuranomrazvojuđece.Jedan od ciljeva koje ovaj dokument postavlja jeste da do 2020. godine 95% đeceuzrastaod trigodinedopolaskauosnovnuškolubudeobuhvaćenoranimvaspitanjemiobrazovanjem.Evropskaunijajejoš2002.godinefor-mulisala tzv. Ciljeve iz Barselone, kao skup prioriteta usmjerenih na obezbje-đivanjepristupačneikvalitetnezaštitezanajmanje90%đecetoguzrasta.
Strategija ranog i predškolskog vaspitanja i obrazovanja u Crnoj Gori 2016–2020.kaosvojevodećenačelopostavljazahtjevdaseobezbijedizadovolje-njerazvojnihpotrebazasvuđecuodrođenjadopolaskauškolu.Tajciljpo-drazumijevaizgrađeneprogramskeiinfrakstrukturnekapacitetezapružanjeodgovarajućihusluga,kompetentankadariaktivnoangažovanjezajednicai roditelja.
Program „Podrška obuhvatu i kvalitetu predškolskog vaspitanja i obrazova-nja,“kojijepodržalakancelarijaUNICEF-auCrnojGori,usmjerenjena:(1)pristuppredškolskomobrazovanju iobuhvatđecepredškolskimobrazova-njem, (2)kvalitetvaspitno-obrazovnihuslugaupredškolskimustanovama,(3) prelazak iz sistema predškolskog vaspitanja i obrazovanja u osnovnuškolu, u smislu stvaranja ambijenta jednakih šansi za sve.
SvakodijeteuCrnojGorizaslužujedamuseobezbijedeuslovizanajboljimogućipočetakkakobiostvarilopostignućausvimoblastimarazvoja.Vođe-ni tim uvjerenjem, pripremili smo uputstva za podsticanje i evaluaciju pojedi-nihrazvojnihoblasti,kojasunamijenjenavaspitačimairoditeljima,kaoprvimučiteljimađeteta.Ovajrazvojno-edukativniiinformativnimaterijalosmišljenjesnamjeromdadoprinese jačanju roditeljstva iaktivnojuloziporodiceuvaspitanjuiučenjuđeteta.
Naime,uradusporodicamauočenojeniznegativnihpojava,ponašanja inavikakoji nevodedobrobiti đeteta i kojebi stoga trebalomijenjati.Sva-kodnevnaizloženostvelikombrojukontradiktornihinformacijamožedjelovatizbunjujućenaroditelje.Mnogiodnjih,poduticajemneprovjerenihinestruč-nih smjernica, nerijetko su u nedoumici što je korisno za dijete, a što ne, kako usmjeritinjegovrazvojikojegrešketrebaizbjeći.
8 9Šta treba znati i kako postupati u odnosu na rani razvoj djeteta
II. KONCEPTUALNI OSNOV
Uperiodu predškolskog vaspitanja i obrazovanja učenje imanajznačajnijiuticajnarazvojukupnihsposobnostiđece.Bogata literatura izoblastipsi-hologijeiekonomijegovorioznačajupredškolskogobrazovanjazakasnijaobrazovnapostignućađeteta,aliionjegovimširim,socio-ekonomskimefek-tima na društvo u cjelini.
Neuronaukanampotvrđujedatrebaposvetitiposebnupažnjurazvojuđecepredškolskoguzrastabudućidajetodobakadaseodvijanajintenzivnijira-zvojvišihmoždanihfunkcija.Činjenicadajeneurološkirazvojnajintenzivnijidopetegodineživotaupućujenavažnostulaganjauučenjeinjegovustimu-laciju u najranijem uzrastu.
Nadalje,mnogeempirijskestudijeukazujunaznačajnepozitivnesocio-eko-nomskeefektesistemapredškolskogvaspitanja iobrazovanjanadruštvo.NobelovacDžejmsHekmanistraživaojeisplativostulaganjauobrazovanjeu zavisnosti od uzrasta. Prema njegovim nalazima, ukoliko bi se u svako
Grafikon 1: Razvoj ljudskog mozga
IZVOR: C. Nelson, From Neurons to Neighbourhoods (Shonkoff & Phillips, Eds., 2000).
Ovapublikacijanamijenjenajevaspitačima,aliiroditeljima.Vaspitačimaovajmaterijal trebadaposluži zaplaniranje i individualizacijupooblastima ra-zvoja,aosmišljenjetakodapodstaknepotencijaleđece.Smatramodapo-nuđeniprimjeri,smjerniceipreporukemogubitiodpomoćidaseuradnimprostorima, domovima i van njih primjenjuju kreativne, primjerene, ciljane i strukturisaneaktivnosti,usmjerenenarazvojđeteta.
10 11Šta treba znati i kako postupati u odnosu na rani razvoj djeteta
Grafikon 3:Povraćajinvesticijauljudskikapital
Izvor: Efficiency and equity of European education and training policies (Woessmann, 2008).
Grafikon 4: Predškolsko vaspitanje i obrazovanje i rezultati PISA 2012. u Crnoj Gori
IZVOR: PISA 2012, Crna Gora.
odđecerazličitihuzrastauložiopojedandolar,najvišebise isplatiodolaruloženudijetenajranijeguzrasta(dotrigodine),zatimonajuloženudijetepredškolskog uzrasta, pa u dijete školskog uzrasta, dok investiranje u oso-bukojajezavršilaformalnoobrazovanjedonosinajmanjipovraćaj.Drugimriječima,ulaganjeuranoučenjeimaznatnovećiefekatnegoakosetakvoinvestiranjeobavljakasnijeuživotu.
Grafikon 2:Povraćajinvesticijauljudskikapitaluzavisnostioduzrasta
IZVOR: The case for investing in young (Heckman, 2012).
Unaučnimkrugovimakoji sebavedobrobiti i razvojemđecepredškolskoobrazovanje odavno je prepoznato kao jedanodnajvažnijih instrumenatasocijalne inkluzije i rješavanja problema siromaštva. Kvalitetni predškolski programi doprinose smanjenju napuštanja škole i ponavljanja razreda, do boljihobrazovnihpostignuća,stopanezaposlenostisesmanjuje,kaoistopakriminalaidrugihnefunkcionalihponašanja(Lynch,2005).Ulaganjeupredš-kolsko obrazovanje višestruko se isplati, a posebnu dobrobit imaju oni koji sunajvišedruštvenoizolovani(OECD,2006;EACEA,2009;OECD,2011).
AnalizerezultataPISAtestiranjasprovedenog2009.godineu34zemlječla-niceOrganizacijezaekonomskusaradnju irazvoj(OECD),sugerišuda jepohađanjepredškolskogobrazovanjapovezanoskasnijimuspjehomuče-nika.Takosuuoblastičitalačkepismenostiboljerezultate(uprosjeku)imalipetnaestogodišnjacikojisudužeodgodinupohađalipredškolskoobrazova-njenegoonikojinijesu.Razlikaunivoučitalačkepismenostiiznosilaje54poena,štoodgovarajednojipogodiniformalnogobrazovanja.
13Šta treba znati i kako postupati u odnosu na rani razvoj djeteta
III. TEORIJSKI OKVIR
Publikacija “Šta treba znati i kako postupati u odnosu na rani razvoj djeteta” osmišljenajesnamjeromdabudepodsticajpozitivnomodnosusđetetom,građenjuotvorenekomunikacije,međusobnoguvažavanjaipovjerenja,kaoidadoprineserazvijanjusamopouzdanjađeteta.Kakoseđecaośećajuina-činnakojiseponašajuumnogomezaviseodporukakojedobijajuododra-slih.Đecijeveomavažnodaispuneočekivanjaodraslih.Zatoihjepotrebnoohrabriti, pohvaliti i podsticati njihovu samostalnost i individualnost.
Utomsmislu,djelotvorneporukezadijetejesu:
�� Razumijem te.�� Slušam te.�� Vjerujemutebe.�� Jakosimivažan/važna.�� Važnojetruditise.
Dijetetrebadaznadamujeroditelj/starateljilivaspitačicanaraspolaganju,ukolikomujepotrebnapomoć,ohrabrenjeioslonac.
Segmentirazvojaseprožimaju,utičujedannadrugi,međusobnoseuslovlja-vaju.Svakarazvojnafazaimasvojeosobenosti,aliisvakodijeteimasvojeindividualnekarakteristike,tempoidinamikurazvoja.Stogajeodgovarajućaranastimulacijaipodrškaveomaznačajnaiuvelikojmjeriutičenadaljitokrazvojađeteta.
Razvojđetetamožesepratitiipodsticatikrozpetosnovnihrazvojnihoblasti:
1.Motoričkirazvoj(krupnaifinamotorika)2. Razvoj govora, komunikacije3. Kognitivni razvoj4.Socio-emocionalnirazvoj5.Brigaosebi/samopomoć
Prijedetaljnijegpredstavljanjarazvojnihoblastiželimodanaglasimodasvađecaimajupotrebuzasigurnošću,spoljašnjomkontrolom,odlučnošću,dis-ciplinom.Naime,nakonrođenjaprvosejavljajednoopšte,difuznostanjeuz-buđenostiukontinuumuzadovoljstvo–nezadovoljstvo.Iztogopštegstanjaprijatnosti/neprijatnostipostepenoseizdvajajurazličiteemocije:pozitivneilinegativne,uzavisnostiodtogadalisuinakojinačinzadovoljeneosnovneđetetovepotrebe.Svakipojedinacimaciljeve(motiveipotrebe)koježelipo-
14 15Šta treba znati i kako postupati u odnosu na rani razvoj djeteta
Gorenavedenesmjernicepomažuuspostavljanjuinadograđivanjumotiva-cijekodđeteta.Uliteraturiizoveoblastičestosepravirazlikaizmeđutzv.in-trinzične,iliunutrašnje,iekstrinzične,spoljašnjemotivacije.Unutrašnjumo-tivacijučinisveonoštonasiznutrapokrećenaaktivnost,određujujućinjensmjer,intenzitetitrajanje.Spoljašnjumotivacijuodređujuvanjskifaktori.
U praksi, unutrašnja motivacija odnosi se na aktivnosti koje su same po sebi nagrađujuće–čitanje,igra,hobijiisl.Oneodđetetatražepredanostipod-stičuje;nagrade,ukolikopostoje,odsporednogsuznačaja.Kadajeriječo
� Uvažiteđetetovebiološke/fiziološkepotrebe.
� Osluškujteizadovoljiteđetetoveemocionalnepotrebe(blizina,dodir,utjeha).
� Učinitedasedijeteośećazaštićeno–onoželisigurno i organizovano okruženjeukojempostojiizvijesnost i stabilnost.
� Imajte na umu da dijete ima svojprirodniritam–kaošto sunce izlazi i zalazi.
� Ustalitevrijemebuđenja–nekabudeoko7sati.
� Ustalite vrijeme za dnevno spavanje–približnouistovrijeme svakoga dana.
� Ustalitevrijemezavečernjiodlazaknaspavanje–nekabudeuintervalu20h–21h.
� Nekadijeteuvijekjedesjedećiu hranilici, a kasnije za stolom.
� Stabilan dnevni ritam vodi do ustanovljavanja rutina i stvaranja pozitivnih navikađeteta.
� Omogućitepredvidljivost–takosestvarajupozitivne navike.
� Dnevnurutinukodkućevažnojeuskladitisonomkojedijeteimauvrtiću.
� Omogućiteđetetudauspostaviuredanritam–time ispunjavate njegovu potrebuzasigurnošću,ljubavlju i pripadanjem, a iz pozitivnih interakcija kasnije ćeserazvijatiprijateljske,partnerske i druge relacije.
� Buditestrpljiviiuporni–iakoiziskuje energiju, taj trud i ulaganje daju rezultat.
� Nemojte nikada brzo odustajati–imajtenaumudajetonajznačajnijeulaganje.
naučite me da budem sigurno, samostalno, odgovorno, usredsrijeđeno dijete
stićiičijeispunjavanježivotčinivrijednimismislenim.Osnovseuspostavljau najranijem periodu razvoja, koji karakteriše suštinska potreba za postavlja-njemodređenihgranica,dosljednošću,uređenošću.Natajnačinizbjegavaseanksioznost,redukujenesigurnostiispunjavaprirodnatendencijađetetakajedinstvu,cjelovitostiiintegraciji.Tojetemeljnakomeseformirasamo-pouzdano,stabilnoifokusiranodijete.Kaoradniokvirzaovajrazvojno-edu-kativnimaterijalposlužilanamjehijerarhijaljudskihpotrebakojujepostavioameričkipsihologAbrahamMaslov,akojajenesamoveomazastupljenaustručnojliteraturi,većiprepoznataiširokoprimjenjivaupraksi.
Prema Maslovljevoj teoriji, ljudske potrebe mogu se grupisati u pet kate-gorija. Idućiodnajnižihdonajviših, tuspadajufiziološkepotrebe,potrebezasigurnošću,zapripadnošću,zauvažavanjem isamoostvarenjem.Hije-rarhija ljudskihpotrebaobičnoseprikazujeuvidupetodjelnepiramide,pričemusvakagrupapotrebapredstavljajedannivo.
1. Osnovnefiziološkepotrebe–zahranom,vodom,kiseonikom,spavanjem,senzornom stimulacijom i dr.
2. Potrebezasigurnošću–zastalnošću,redom,strukturom,predvidljivošću3. Potrebezapripadanjemiljubavlju–prijesvegaporodičnojgrupi4.Potrebezapoštovanjem–poštovanjemsamog/samesebeipoštovanjem
od strane drugih ljudi5. Potrebe za samoaktualizacijom – iskorišćavanje svih potencijala koje
pojedinac ima
Grafikon 5: Maslovljeva hijerarhija potreba
16 17Šta treba znati i kako postupati u odnosu na rani razvoj djeteta
Spoljašnji (eksternalni)motivimorali bi imati samododatnu, sekundardnufunkciju.Onibitrebalodaposlužekakobisepostojećamotivacijastimulisa-la,učvrstila.Natajnačinseizbjegavadaeksternalnimotivpostaneprimarnimotiv(npr.,situacijakadaciljučenjanijeproširitisvojaznanjaivještine,većdobitinagradu).
A. Razvoj motorike (krupna i fina motorika)
Okoprvogrođendanadijetepraviprvekorake,počinjedabudemotornosa-mostalnije,aujednoiznatiželjnije.Potrebazakretanjemurođenaje,prirod-napotrebakojadijetevodikaistraživanjusvijetaokosebe.Uovojrazvojnojfaziđetetujepotrebanprostorbezsuvišnihstvarikojepredstavljajupotenci-jalnuopasnostzanjegovokretanje.Obezbjeđivanjemsigurnog,bezbjednog,ali i podsticajnogprostora zadijete, kakou vrtićkom tako i u porodičnomokruženju,izbjećićemostalnezabraneinećemosputavatinjegovupotrebuzaistraživanjem.
Dijeteuzrastaokogodinedanaigrasetakoštoskupljairazbacujeigračke,paondaponovoukazujenanjihkoristećisegestovima.Uuzrastuoddvijegodine,onopomažeodraslimauraspremanjuigračaka.Međutim,ukolikosetouvrtićuikodkućeodđetetanetraži,ononećerazvitifizičkinaviku,nitiizgraditiosnovzastrukturisanuigru,odgovornost,usredsrijeđenost,usmje-renost,postavljanjeokvirairelacijapočetak–kraj.
Fizičkaaktivnostpredstavljaosnovuzasveukupnirazvojđetetajersenjomepodstičenjegovokognitivno,emocionalnoisocijalnosazrijevanje.Doprino-sećiprvenstvenorazvojukrupnemotorike,fizičkaaktivnostposljedičnouti-čeinaintelektualnirazvoj.Unajranijemuzrastu,intelektualnirazvojđetetaodvijasekrozmotorneradnje,azasnivasenaučenjuputemistraživanja,uviđanja,upoznavanjaokoline.Nemanjevažno–podsticanjemoverazvoj-
Dijeteželibitivažno,ostvaritisvojeciljeve.
Zatogapodstičite,podržite,pomozitemudaostvariuspjeh.
Dijeteželidabudeonoštojeste.
Zatopoštujteindividualnostđeteta,pomozitemudaupoznasebeidruge, prihvati vlastitu prirodu, izrazi sopstvene potencijale i sopstve-
nuželjuzarastomirazvojem.
spoljašnjoj motivaciji, aktivnosti su samo sredstvo za postizanje drugog cilja. Stoga, ako nema nagrade, nema ni aktivnosti. Ponašanje pojedinca obliko-vanojeiusmjerenoobjemavrstamamotivacije.Ipak,postojinizvažnihra-zlogazbogkojihkodđetetatrebanjegovatiipodsticatiunutrašnjumotivaciju.
Razvijanjeunutrašnjemotivacijepodrazumijeva:
�� Podsticanježeljezastvaranjem�� Usmjerenostkacilju(upornost,marljivost,potrebazapostignućem)�� Jačanjeznatiželje,fasciniranostproblemom�� Stvaranje pozitivne slike o sebi, odsutnost straha od kritike, postavljanje visokih,alidostižnihstandarda�� Nezavisnost, individualnost, preduzimljivost…
Odrasli–roditelji,staratelji,praktičariidrugiprofesionalci–svojimdjelova-njemistimulacijomodređenihinteresovanjamogupozitivnouticatinastva-ranjeunutrašnjemotivacijekodđeteta,čimeseobezbjeđuje:
�� Ośećajkompetentnosti,samoefikasnosti–JA MOGU.�� Ośećajnezavisnosti,autonomije–MOGU SAM/SAMA.�� Pozitivnaslikaosebi–SAMOPOŠTOVANJE.
Razvoj unutrašnje motivacije potpomažu:
� Stimulativni roditelji
� Izazovni zadaci
� Ohrabrivanjepokušaja
� Uravnoteženonagrađivanje
� Vrednovanjetruda
� Podsticajna sredina iučenje
� Postepeno osamostaljivanje
Razvoj unutrašnje motivacije ometaju:
� Pretjerana zaštita, ignorisanje pokušaja i truda
� Preveliki pritisak
� Prenaglašavanje uspjehaipostignuća
� Nekritičkasamostalnost
� Nestimulativna okolina
� Neadekvatne metode podučavanja
18 19Šta treba znati i kako postupati u odnosu na rani razvoj djeteta
odgovorimanapitanjađetetaipravilnoformiranimrečenicamaodraslidajumodelnjegovogdaljegjezičkograzvoja.
Opštepreporukezavaspitačeiroditelje:
�� Adekvatnim podsticanjem motorike govornih organa (blagovremenim uvođenjemčvrstehraneuishranuđeteta,njenimžvakanjem,gutanjem)stvaraju se uslovi za pravilan razvoj logomotornog aparata, a time i govornih sposobnosti.�� Za govorni razvoj predškolskog đeteta u velikoj mjeri je zaslužna
adekvatna stimulacija, i to od najranije dobi pa sve do usvajanja predčitalačkihvještina.�� Za razvoj govorno-jezičkih i komunikacijskih vještina đeteta veoma jevažnodaseodraslipravilnoizražavaju,imenujupredmete,redovnomučitaju,razgovarajusnjimoslikamaitekstu.Dijetepritomtrebapodsticatidaštosamostalnijeopisujeslikeisadržajpriče.�� Prevelika izloženost TV i internet sadržajima, odnosno odsustvodvosmjerne komunikacije, usporava i/ili preusmjerava govorni razvojđeteta.
Ujaslenim,paiustarijimgrupama,imamnogođecekojakoristecuc-leilisasobomnoseflašicejernijesunaviknutadajedučvrstuhranu.Dugotrajna upotreba varalica stvara nepravilnost zuba i vilice, što je najčešćiuzrokorganskihdislalija,odnosnološeformiranihglasova.
neoblastiprevenirasegojaznostđece,deformitetikičmeistopala.Razvojfizičkipasivnogđeteta,lišenogkretanjaiigre,nijeadekvatnostimulisanpaononećeupotpunostirazvitisvojepsiho-fizičkepotencijale.Stogajevrijemekojedijeteprovodiuzuređajesavremenetehnologijeneophodnoograničiti.
Evonekolikoopštihpreporukazavaspitačeiroditelje:
�� Obezbijediti đetetu uslove za spontanu igru. Dijete ne treba sputavatiukretnjamasvojstvenimuzrastuvećmuobezbijeditibezbjedanprostorza njihovo izvođenje (prevrtanje, puzanje, hodanje, trčanje, skakanje,preskakanje,provlačenje,okretanje,igresloptomisl.).�� Omogućiti đetetu svakodnevni boravak na svježem vazduhu. Boravakuprirodiveomajevažanzadijete.Stogapriorganizacijivremenatrebavoditi računa o tome da dijete svakodnevno boravi i igra se napolju,umjesto da je pasivno, lišeno aktivnog kretanja i igre.�� Podsticati razvojfinemotorikeđetetakroz igruskockama,sakupljanjemanjih igračaka, manipulaciju sitnim predmetima, držanje olovke.Preporučenesuaktivnostisrazličitimmaterijalima(plastelin,platno,papir,tijesto), korišćenje papira različite teksture na više načina (gužvanje,lijepljenje, rezanje) i sl. Dijete kod kojeg je podsticana fina motorikapravilnoćedržatiolovkuislakoćomizvoditigrafomotornepokrete.�� Važnojedadijeteučidaprepoznajesimbole.Pisanjeslova,međutim,netrebaforsirati.
b. Govorno-jezički razvoj/komunikacija
Osnovnefunkcijegovorajesurazmjenainformacijaikomunikacija.Jezikjeosnovno sredstvo komunikacije kojim se oblikuje i prenosi poruka. Komu-nikacijapredstavljadvosmjerniproces,aodvijaseuokvirurealnihživotnihsituacija. Funkcija komunikacije je višestruka: uspostavljanje i održavanjeodnosa sdrugima, prenošenje informacije, traženjeodgovora.Dijete krozkomunikacijuizražavaonoštomisli,ośeća,onapredstavljaokvirioslonacnjegovojmaštiikreativnosti.Načinnakojidijetekomunicirajedanjeodpo-kazateljanjegovogukupnograzvojnogstatusa,uključujućiinivosocijaliza-cije.
Jezičkirazvojđecesvihuzrasnihgrupapodstičeserazličitimaktivnostima–govorno-jezičkim,matematičko-logičkim,fizičkim,igrovnim.Nauzrastuod(oko)trigodinestvaraseosnovamaternjegjezika,kojaseunarednomperi-odudaljeizgrađujeistrukturira.Dijetenesvjesnousvajajezičkapravila,aza-timučestalomupotrebompočinjedaihprisvajaispontanokoristi.Strpljivim
20 21Šta treba znati i kako postupati u odnosu na rani razvoj djeteta
Jedanjeodrazlogakojiroditeljinajčešćenavodedaobjasneodlaganjepo-laskađetetauškolujestenjegovanedovoljnamotivisanostinezainteresova-nostzačitalačke,odnosnografomotorneaktivnosti(tačnije,pisanje).Stogatreba imati na umu da je prisiljavati dijete da savladava ili usavršava neko znanjeprijenegoštojesamozrelozato–nesamonedjelotvorno,negoištetno.
� Koristiteslikovnice–čitajtesvakodnevnoponekupričuilibajku.
� Objasniteđetetuštajetoknjiga/slikovnica;predočitemudasvakapričaimasvojnaslov, radnju, tok i kraj.
� Tokomčitanja,objašnjavajteznačenjeriječikojesuđetetunejasne.
� Postavljajteđetetupitanjatokomiposliječitanjapriče,komentarišitenjensadržaj.
� Napravite svoju verziju slikovnice/pričekojusteprethodnopročitali.
� Buditeisamiautoripričeilislikovnice.Dopustiteđetetudaosmislinaslovitokpriče.Možetezajednoilustrovativašu knjigu, osmisliti korice, kombinujućirazličiteslikovnetehnike, materijale.
naučite me da koristim knjige
C. Kognitivni razvoj
Kognitivnirazvoj jerazvojsposobnostisnalaženjaiučenjakrozživotnesi-tuacije.Onzapočinjepraćenjemireagovanjemnadešavanja izokoline,anastavljasenjenimistraživanjem,učenjemputempokušajaipogrešaka,uo-čavanjauzrokaiposljedicatekonstantnimrazvijanjemopštihznanja.
Kognitivnirazvojjeaktivanproces.Toznačidaunjemuđecaintenzivnouče-stvuju,konstruišućisvojerazumijevanjesvijeta.Intelektualnirazvojodvijasekroznekolikokvalitativnorazličitihnivoa.Prvijenivokonkretnog,kadadijeteučipomoćupredmeta izsvojeneposredneokoline.Onoupočetkuznanjausvajaslučajno,azatimihpočinjetemeljitinauvidimastečenimkrozpoku-šaje ipogreške.Dijeteupoznajesvojuokolinu,predmetekojigaokružuju(zvuk,tvrdo/meko…),prvenstvenonaosnovumotornihradnji,aliiprekočul-
Čitanje i pisanje dijete uči u školi, ali pripreme počinju mnogo prije samog procesa opismenjavanja.Važnoje,međutim,naglasitidadijetetrebadapoč-ne da usvaja pisani jezik nakon što ovlada govornim jezikom. Nije dobro pre-ranozapočetiprocesopismenjavanja,prijenegoštodijeteovladaosnovnimgrafomotornimigovorno-jezičkimvještinamaistekneprimjerenukognitivnui emocionalnu zrelost.
Pozitivnojepodsticatiđetetovusposobnostprepoznavanjaslovaibrojeva,noteaktivnostinetrebamiješatisprocesomučenjaslovaibrojeva.Treba,dakle,koristitisadržajekojiseodnosenaprepoznavanjesimbola.
� Govoritepravilno,pružitedobargovornimodelđetetu.Nemojtemutepati–izgovorriječitrebadabudejasan,rečenicagramatičkiispravna.Maženjem,oponašanjemgovorasvojstvenogđecipodržavatenepravilangovor,produžavategovornunezrelostđetetailošeutičetenaprocesnjegovogbudućegopismenjavanja.
� Motivišite dijete na razgovor. Čestomupostavljajtepitanja i nemojte se zadovoljavati s kratkim odgovorima(2–3riječi).
� Podstičitedijetedariječimaizražavasveštoośeća,radi,misli…
� Prepričavajtezajednoprethodnopročitanupriču,bajku, dnevna dešavanja,
događaje.Pomoziteđetetupostavljanjempitanja,ohrabrujućiganasamostalnoprepričavanje.
� Igrajtesđetetomgovorneigre:,,Naslovo,naslovo”,,,Gluvihtelefona”,,,Izmišljenapriča”.Možeteisamiosmislitineku govornu igru.
� Kada dijete govori nepravilno, neispravljajtegavećjednostavnoponoviteriječizgovarajućijepravilno.
� Negovoritepredđecompogrdneriječi.
� Ohrabritedijeteda,,budeglumac/glumica”,daseigra imitativnih igara.
naučite me da jasnije, izražajnije govorim i povećam fond riječi
22 23Šta treba znati i kako postupati u odnosu na rani razvoj djeteta
D. Socio-emocionalni razvoj
Značajsocio-emocionalnograzvojauočavaseusvakojoblastiđetetovogži-vota. Sposobnost uspješnog prepoznavanja i ovladavanja sopstvenim emo-cijama,razumijevanjaośećanjaipotrebaljudiizokruženjaiostvarenjapozi-tivnogodnosasnjimapredstavljajučrstuosnovuzadaljirazvojđeteta.
Polazakuvrtićunosivelikupromjenuuživotđeteta.Onodolaziunovuine-poznatu sredinu, a brigu o njemu preuzimaju osobe koje mu nijesu dovoljno bliske.Izaroditeljepolazakuvrtićpredstavljaprekretnicu.Tojeprvipravikorakurazvijanjusamostalnostiđetetaiučenjusocijalizacije.Periodadapta-
� Svakodnevne aktivnosti u vrtiću,uvršnjačkojgrupi,porodici, podrazumijevaju i sređivanjeodjećeiobuće.Dajteđetetuzadatakdagrupiše odjevne predmete po boji, svojstvu… Na taj načinonoćeistovremenoučitiirazvijatinavikečuvanjaiodlaganjaodjećeiobuće.
� Podstaknite dijete da grupiše kockeidrugeigračkeponekojosobini(boji,veličini,obliku…).
� Ohrabritegadaučestvujeuraspoređivanjuposuđai postavljanju stola.
� Podstaknite ga na igre i aktivnosti brojanja i pridruživanja(čaša,stolica,jastuka…).
� Tokomšetnjemožeterazgovarati o automobilima koji prolaze pored vas
(kojesuboje,veličine,dalivozebrzoilisporo…).
� Vježbajtebrojanje–kamenčićinaplaži,spratovizgrade,drvorediuparku,voćnjaku…
� Razgovarajteotomeodčegaje nešto napravljeno (npr., prozor–stakloilidrvo;kuća,omiljenaigračka,stolica,nekidrugipredmet…).
� Vršiteeksperimentetragajućiza odgovorom na neko pitanje. Naprimjer,štoćesedesitiakokocke s ledom utopimo u toplu vodu, kako dobiti pjenu i sl.
� Sami napravite slagalicu ili domine od kartona ili papira u boji.
naučite me da logički razmišljam i rješavam zadatkenihorgana(oko,uho,koža/dodir…).Stogajevažnoobezbijeditidauprvimgodinamaživota imadovoljnostimulacije idanjegovrazvojbudeštovišezasnovan na iskustvu.
Preporuke–idejezaaktivnosti:
�� Omogućitiđetetujednostavneigreoponašanja.�� Koristitireflekse,jednostavnenavike.�� Omogućitiđetetudaposmatraradodraslihilidrugeđece.�� Obezbijeditimaterijalekojipodstičujednostavnekategorizacijeisortiranja.�� Ponuditi đetetu predmete iz njegovog okruženja kojima se moguproizvoditirazniefekti.�� Omogućitivrijemeiprostorzaigre,,Kaoda…”.�� Omogućitiđetetudaistražuje,pronalazi,osmišljava.�� Ohrabritidijetedakreiranoveigre.
� Imajte na umu da je dijete ličnostzasebe,sasopstvenimrazvojnimpotencijalima–onojeaktivno,kreativnobiće.
� Dijeteučikrozigru,spontanoistražujući,stupajućiu kontakte s drugim ljudima, vršnjacima.
� Da bi se dijete spontano i slobodno igralo, potrebno mujeiskustvo,doživljaji,
odgovarajućiprostor,vrijeme,didaktičkiidrugimaterijali, partneri za igru…Omogućitemuto.
� Dozvoliteđetetudabude nezavisno, da ima inicijativu, da u svemu što gaokružujevidimogućnost,prilikuzaučenje.
naučite me da u svemu vidim mogućnost za učenje
Ukolikostalnoobavljamonekeaktivnostiumjestođeteta,onoćeizgubitiin-teresovanjezanjih.Istovremeno,timedoprinosimodadijeterazvijedoživljajsebe kao nekoga ko nije dovoljno sposoban da sam obavlja aktivnosti.
Mnogojekorisnijepodsticatidijetedasamoneštoučini ipritomgauvijekpohvaliti za trud, a ne samo za uspješno obavljen zadatak.
24 25Šta treba znati i kako postupati u odnosu na rani razvoj djeteta
Roditelji najčešće griješe ako u fazi adaptacije:
� Prijete/zastrašujudijeteodlaskomuvrtić
� Odustajuodvrtićatokomprocesaprilagođavanja
� Tražealternativnarješenjazabriguođetetu
� Otvorenopokazujusvojunesigurnostpredđetetom
� Odlazeodđetetabez pozdrava
� Predugosezadržavajuna vratima radne sobe i, uopšte,uvidokruguđeteta
Roditelji mogu ubrzati i olakšati proces adaptacije ako:
� Realnopredstaveđetetušto podrazumijeva boravakuvrtiću
� Razumiju vlastite i emocije đetetaiistrajnisuuprihvatanju promjena
� Jasnoinarazumljivnačinpredočeđetetuvrijemekojećeprovestibeznjih
� Naglase apsolutnu sigurnost svog povratka i ne opraštaju se dugosđetetom
� Definišuaktivnostikojimaćesedijetebavitiuvrtićuionjimagovoreafirmativno
cijenanovusredinumožebitiveomastresanzadijete,aliizanjegoverodi-telje.Stogajeveomavažnodavaspitač/icaostaviutisakpouzdaneisigurneosobeidanatajnačinzadobijepovjerenjeroditelja.
Sugestijedateudaljem tekstunamijenjenesuvaspitačima i roditeljima,aodnosesenaperiodadaptacijeđetetanavrtić.
vaspitač otežava adaptaciju đeteta ako:
� Kritikuje dijete koje se teže/sporijenavikavanavrtić,iliuprisustvuđetetapredočavaroditeljimanjegovo ,,loše ponašanje”
� Pokazuje nezainteresovanost za onoštodijeteośeća,traži,ispoljava
� Dajeđetetulažnaobećanja(npr.,,,Roditeljićedoćizapetminuta”)
� Nema kvalitetnu komunikaciju, ne dijeli informacijesroditeljima
� Nudiđetetuneodgovarajućiizborsadržajaiaktivnosti
� Oduzimađetetuigračkukojujedonijeloodkuće,grubogaumiruje, prisiljava ga da uzima obroke onda kad nije spremno
vaspitač će olakšati adaptaciju ako:
� Omogućidasedijetepolako navikava i postepenoprodužavavrijemeboravkauvrtiću
� Obezbijediđeciprilagođeni atraktivan radni prostor
� Organizujeaktivnostikojesuđeciinteresantne,kojeće,,držati”njihovupažnju
� Ima individualizovan pristupđetetu(predlažemu, npr., da donese omiljenuigračku)
� Pokazuje razumijevanje separacionih strahova đetetaiuvažavaih(npr., preuzima dijete od roditelja s osmjehom iohrabrenjem)
� Izgrađujesaradničkiodnos s porodicom (panoi, sastanci, individualnirazgovori)
26 27Šta treba znati i kako postupati u odnosu na rani razvoj djeteta
�� Važnojesaslušatidijete–prepoznatiiuvažitinjegovaośećanja.�� Dozvolitiđetetu,uodređenojmjeriiunekimsituacijama,daučinasvojimgreškama.Kodprezaštićenogđetetarazvijaseośećajmanjevrijednosti.�� Pohvalepozitivnoutičunaslikukojedijetestvaraosebi.�� Zahtjevdadijeteneštoučini, ilineučini, trebapropratitiobjašnjenjem.Dijetetrebadaznazaštoseodnjegaočekujedaseuodređenojsituacijiponašanaodređeninačin.�� Kada se đetetu upućuje kritika, onamora biti usmjerena isključivo naneodgovarajućeponašanjeđeteta,nikakonanjegovuličnost.�� Pohvaliti dijete zaprimjerenoponašanje,posvetitimupažnju.Takoseđetetujasnostavljadoznanjaštojepoželjnoponašanjetedatakotrebai da nastavi.
PremaKonvencijiodječjimpravima,igrajepravođetetainajznačajnijise-gmentnjegovograzvoja.Odsamogrođenjadijetekrozigruistražujesvijetiotkrivasvojemogućnosti.Igraje,dakle,primarninačinnakojidijeteučiosebi,drugimaiokolini.Budućidajeuniverzalna,instinktivna,poznatasvojđeci,igrapredstavljaosnovodrastanjaiformiranjanjihovihličnosti.
Dijetekrozigruuči,razvijase,otkrivasebeisvijet.Točiniputempokušajaipogrešaka,eksperimentisanjemsrazličitimmaterijalima,zvukovima,sred-stvima,istraživačkimidrugimnačinima,igranjemuloga.Krozigrudijetera-zvijaośećajsigurnosti,samostalnosti,samokontrole,kompetencijenasvimpodručjima.
Nijedovoljnodadijetesamoposmatra isluša,potrebno je ida istražuje iotkriva.Načinnakojiseigraiuključujedrugeuigrujedanjeodpokazateljarazvoja.Poželjnojedauigri,osimgotovih,koristi i igračkekojeizrađujesroditeljimailivaspitačima.Takoćedijetebitibogatijezaiskustvostvaranja,aośećajponosazbogvlastitogdoprinosapodstaćićenjegovosamopouzda-nje i kreativnost.
Iskustvopokazujedađecajaslenoguzrastačestoujedajujednidruge.Važ-nojedaroditeljiipraktičariznajudajeriječorazvojnojpojavikrozkojudijeteprolaziikojaćenakonodređenogvremenanestati.Tojezapravozaostatakizprethodnerazvojnefaze,ukojojjepomenutoponašanjebilojedanodka-rakterističnihnačinanakojidijetespoznaje,istražujesvojuokolinu.Udaljemtekstunavodimojošnekeodmogućihrazlogazaštodijetegrize,štovaspi-tačimairoditeljimamožepomoćiurazumijevanjuovepojaveipronalaženjuadekvatnihodgovora:
�� Rastzubića�� Načinizražavanjafrustracije(umor,glad...)�� Izrazpotrebeđetetadadođedonekogcilja(npr.,uzmeigračkuoddrugogđeteta)–akodijetenijeudovoljnojmjerirazviloverbalnesposobnosti�� Nesvjesnaradnja–dijetetoguzrastaneshvatadatimenanosiboldrugoj
osobi �� Impulsivna reakcija usljed nedostatka samokontrole ili prevelikog uzbuđenja
Važnojedavaspitač/roditeljznadapredvidisitacijuukojojbidijetemoglodaugrizeidamudâprilikudasesmiri.Akodougrizaipakdođe,trebareagovatismireno,aliodlučno.Preporukajedase,umjestokritikaidužihobrazlaganja,đetetuuputikratkaijasnaporuka,npr.:,,Neujedaj”,,,Toboli”,,,Toseneradi”.
Zadijetejevažnodarazvijesposobnostprepoznavanjairazumijevanjasop-stvenihemocija,kaoivještinedasestimemocijama,,nosi”.Drugimriječi-ma,danaučidaseprikladnoponaša.Važnojeidadijeteznadaprepoznaemocijedrugih,daihrazumijeisaośećasnjima,daizgrađujeiodržavakva-litetne odnose s prijateljima, porodicom i drugima.
Opštepreporukezavaspitačeiroditeljezaovuoblastrazvoja:
�� Ohrabrivati dijete da izražava svoje emocije, ali ga učiti da to čini nasocijalizovannačin.�� Bitidobarmodelđetetu–dijeteposmatrakakoseviponašateireagujeteuodređenimsituacijamainatajnačin,ugledajućisenavas,učiiizgrađujesvojnačinponašanja.�� Svakogadanaposvetitiđetetumakarpopolasata:čitatimu,razgovarati,
savjetovati ga, pohvaliti…�� Uključiti dijete u različite socijalne odnose. To će omogućiti da onopostanesvjesnodrugeđece,odraslih,njihovihdoživljaja,različitihuglovaposmatranja i shvatanja iste pojave.
28 29Šta treba znati i kako postupati u odnosu na rani razvoj djeteta
Navikekojejestekloukućidijetejaslenoguzrastapokušavadapreneseuvrtić.JednaodtihnavikajestegledanjeTV-a,tačnije,crtanihfilmova.Premapodacimakojedobijamoodroditelja,djecasveranijepočinjudapratecrtanefilmove.
Donjauzrasnagranicasvakodnevnosepomjerananižepadanasjednogo-dišnjadjecauglavnomvećgledajuTV.Rana iprevelika izloženostuticajucrtanihfilmova,TV-reklama,igricaisl.,najčešćeutičenatodadijetekasnijeprogovori,anepovoljnoseodražavainainterakcijuikomunikacijuđetetasvršnjacima i odraslima.
Roditelji čestogriješekaduzimanjeobrokapovezujusgledanjemcr-tanihfilmova.Trebaznatidagovorkojiserazvijapoduticajemcrtanihfilmovanajčešćenemafunkcijukomunikacije.Zatobibilopoželjnouklo-nititelevizoreizradnihsobajaslicaizamijenitiihmuzičkimuređajimaiinstrumentima.Tobiomogućilodasekodđecenaspontannačinpodsti-čekoordinacijapokreta,razvijaośećajzaritam,memorija,sposobnostslušanja...
� U kutku za igru napravite mjesto za pribor i materijal za kreativni rad.
� Tijestomožeposlužitikao materijal za igru irad–umijesitegaidodajte malo boje.
� Koristite novinski papir kao inspiraciju za kreativni radsđetetom.
� Podstaknite dijete da nešto samo nacrta ili napravi. Pitajte gaštojenacrtalo/napravilo.Neka pokuša da objasni zbog čegajebaštoodabralo.
� Naučitedijetedareciklira–odvajajtezajednoambalažuiodnjepraviterazličitepredmetekojisekasnije mogu koristiti.
� Odrazličitihtkanina,starihmajica,pantalona,čarapa,mogu se napraviti lutke.
� Eksperimentišite i igrajte se s bojama.
naučite me da budem kreativan/kreativna
kako odabrati dobru igračkuDabiigraispunilasvojusvrhu,važnojedabudeprimjerenađetetu.Prilikomodabiraigračakapotrebnojevoditiračunao:
� Interesovanjimaiuzrastuđeteta–akojedijete,,preraslo”igračku,bićemudosadna,aakojojnije,,doraslo”,budićekod njega nezadovoljstvo i narušavati samopouzdanje.
� Sigurnosti–igračkanesmijeimatioštrekrajeve,oštećenja,sitnedjelove,štetneboje.
� Higijeni–akodijetestavljaigračkuuusta,trebaosiguratidaonauvijekbudečista.
� Sposobnostimađeteta–dijetemorarazumjetikakoseigračkakoristi.
� Mogućnostimakorišćenja–đetetutrebaobezbijeditiigračkekojepodstičuaktivnost,maštu,kreativnost,pronalaženjenovihrješenja.
� Dalipomažeuostvarivanjukontakatasdrugima. � Dajednostavnijaigračkapružađetetuvišemogućnostizarazličiteigre,nadogradnju.
� Organizujteđetetuprostorzaigru. Dijete treba da zna da je to samo njegovo mjesto, odaklemožedauzmeigračkui vrati je nazad kad god to poželi.Timepomažeteđetetudarazvijenavikečuvanja,održavanjasvojihstvari.
� Voditeračunadaigračkekoje dijete koristi budu primjerene uzrastu i da ga ne mogu ozlijediti.
� Ako dijete koristi neku edukativnuigračkuili
igračkukojaserastavljai sastavlja, igrajte se zajedno,pokažitemu.
� Naučitedijetedanakonzavršeneigreuvijekodložiigračkenamjestokojejeunaprijedodređeno.Pokažitemu to svojim primjerom.
� Naučitegadadijeliigračkesdrugima(sbraćom,sestrama,drugarima).
naučite me da se igram s igračkama
30 31Šta treba znati i kako postupati u odnosu na rani razvoj djeteta
�� Podsticati samostalno izražavanje potreba i inicijativu u komunikaciji,ponašanju.�� Naučitidijetedazaključavaiotključavavrata,pričemumoraznatiikomesmijeotvoritikadajesamokodkuće.�� Predočitiđetetukadaikakomožedakoristitelefon.�� Znati od čega se dijete boji ili što ga brine kada je samo – razmotritimogućeopasnesituacijeipodučitigakomedaseobratizapomoć.�� Razgovaratisđetetomosigurnostiirizicimaprilikomigranjaudvorištu,
u toku organizovanih šetnji, samostalnog boravka napolju, pri odlasku u prodavnicu i sl. �� Dozvolitiđetetudasamoodeuprodavnicu.
� Izađiteizvrtića,stana,kuće…prošetajte, nastojte da što više vremena provodite napolju. Neka vašu šetnju ne osujeti slabiji vjetar ili kiša –tosuprirodnepojave,adijetestičezanjegavrijednoiskustvo. Razgovarajte o tomeštozapažadokvjetarduva, dok pada kiša. Po povratkumožetesastavitipričicu,datiđetetudailustrujeviđeno,doživljeno.
� Istražujtenapolju–možetesakupljatigrančice,listove,kamenčiće,apotomstimmaterijalomosmislitizajedničkirad(nekipredmet,panoisl.)
� Igrajtesđecompokretnihigara,pokažiteimkojihsteseigara vi igrali u djetinjstvu.
� Razvijtekodđetetanavikupravilnogodržavanjahigijenetijela.Pokažitemusvojimprimjerom–zajednoperitezube, ruke, umivajte se, pomozite mu prilikom kupanja.
� Odveditedijetenanekusportsku utakmicu ili je zajedno odgledajte. Razgovarajte o tome.
� Raditezajednovježbeoblikovanja.
naučite me da budem zdravo
Sprvimhigijenskimnavikama, tj.odvikavanjemodpelena, trebazapočetiondakadajedijetefiziološkispremnozatajčin.Premaprocjenistručnjaka,tojeuzrastizmeđu18.i24.mjeseca,anajkasnijedo36.mjesecadijetebitrebalodausvojitenavike.Međutim,iskustvopokazujedasegornjagranica
E. Briga o sebi
Dabidijetenaučilosamostalnodasebrineosebi,važnojedaroditeljiiprak-tičarisarađuju.Praktičarimorajupoznavatirazvojnislijed,odnosnoštoseodđetetaodređenerazvojnedobiočekuje.Takoćemoćinapravinačindauka-žuroditeljimanaznačajosamostaljivanjaiupoznajuihstimštosuprioritetiza njihovo dijete s obzirom na uzrast. Na primjer, dijete uzrasta od oko dvije godinetrebalobidamožesâmodaskidaodjećunaraskopčavanje(otkop-čanu)idauzpomoćoblačiodjevnipredmetdugihrukava.Odtrogodišnjakaseočekujevećistepensamostalnosti,npr.,daznadaobučeodjevnipredmetkojisenavlačiprekoglave,daobuvačizme.
Aktivnostikojeserealizujuuvrtićuneophodno jeprodužiti iuporodičnomokruženju.Važno je,naprimjer,sroditeljimanapravitidogovordastrpljivosačekajudijetedasebezpomoćiobujeiliobuče.Treba,dakle,izbjegavatiužurbanost,nestrpljivost,verbalnepokudeikritike,kojilošeutičunasamo-pouzdanjeđetetaiusporavajuprocesnjegovogosamostaljivanja.
Kroz redovne i svakodnevne aktivnosti potrebno je ohrabrivati dijete da se samoobuče,obuje,umije,očešlja,operezube,upotrebljavaWC,pospremikrevet isvojestvari,pokupi igračke.Zaučinjenogauvijek trebapohvaliti.Takosejačasamopouzdanjeđetetajersvima(roditeljima,drugarima,vas-pitnomosoblju)pokazujedamožebezpomoći,samostalnodauradinekuaktivnost.
Opštepreporukezaroditeljeivaspitače:
�� Podsticatiđecudasamostalnouzimajuobroke,pijunapitke,svlačeseioblače(shodnouzrastu)–naprijemuiodlaskuđetetaizvrtića,prilikomdnevnog odmora.�� Podsticati ih na samostalnije održavanje higijene – odlazak u toalet,
pranje ruku itd. �� Naučitidijetedabrineosvojimstvarima–orancusastvarimakojedonosiodkuće,garderobi…�� Razvijati kodđetetaodgovornost–naučiti gadanakon igrepospremiigračke(ugrupiikodkuće),dabrineosvompriboruiradnimlistovima,učestvujeuuređivanjuradnesobe…�� Kroz igru i aktivnosti za razvijanje finemotorike, učiti đecu da vezujupertle,samostalnootkopčavajuizakopčavajudugmad.�� Podsticati ihdasamirješavajumeđusobnenesporazume– izbjegavati
ulogu ,,sudije”.
32 33Šta treba znati i kako postupati u odnosu na rani razvoj djeteta
pomjera pa trogodišnjaci koji još nose pelene danas nijesu rijetkost. Nagla-šavamodajevrlovažnodadijeteovenavikerazvijapravovremeno,kaoida jednomotpočetiprocesne trebaprekidati ipraviti ,,pauze”.Ukoliko je,dakle,procesodvikavanjaodpelenazapočet,dijetenetrebadaihnosiniuvrtiću–tojezanjegazbunjujućaporuka,kojaodlažeuspostavljanjenavike.Istotako,akoodvikavanjeđetetaodpelenazapočneuvrtiću,poželjnojedaroditeljtajprocespodržiinastaviuporodičnomokruženju.
Samostalnostuishranivišestrukojeznačajanmomenaturazvojuđe-teta.Zatogatrebanavićinahranukojanijekašastaikojumožesamodauzima.Učećisepravilnomžvakanjuigutanjudijetestvarauslovezarazvoj logomotornih vještina, koje su osnov za pravilan razvoj govornih sposobnosti, tj. artikulaciju glasova. Dok samostalno jede, ono palcem i kažiprstomhvatakomadićehraneitako,uizvjesnojmjeri,razvijamoto-rikušake.Osimtoga,samostalnostuishranidoprinosirazvijanjusamo-pouzdanjakodđeteta–jerjeneštouradilozasebe.
Opštepreporukeodraslima–praktičarimairoditeljima
�� Pružatiidozvoljavatisveneznačidavatiđecinajbolje.�� Svakom đetetu potrebne su granice i jasna pravila da bi se ośećalosigurnim. U postavljanju pravila i granica treba voditi računa ouravnoteženostiipravojmjeri.Pravilanetrebadabuduniprevišekruta,niprevišefleksibilna.Postavljanjemgranicadijetećenaučitištosetačnoodnjegaočekuje.�� Đeci treba dati model lijepog i primjerenog ponašanja. Dijete uči pomodelu,oponašanjemodraslih.Važnoještoodrasli(roditeljiivaspitači)čine,anesamoštogovore.�� Izuzetno je važno da u porodici postoje definisane uloge, pravila iodgovornosti.Sačiniteporodičnapravila,kojaćeobuhvatitiiponašanjeodraslih–takoćedijetelakšeprihvatitivlastitezadatkeidobitimodelzaučenjeodgovornogponašanja.Odraslitrebadosljednodasepridržavajuustanovljenihpravila i daprateda li dijetepoštujedogovor.Takođe jevažnodapravilakojavažeukruguporodicebuduusaglasjusonimakojaseprimjenjujuuvrtiću.�� Dijete trebadadobijepovratnu informacijuu vidupohvale ili korekcijeneprikladnogponašanja.Takoučištojeprihvatljivoponašanje,primjerenotojilisličnojsituaciji.
�� Kažnjavanje nema dugotrajnog efekta na promjenu ponašanja đeteta.Primjenakazneneučidijeteničemunovom(osimagresivnosti).Korisnijejepokazatiđetetuštoseodjegaočekuje.�� Kvalitetnoprovođenjevremenasđecomodvelikogjeznačaja.Uskladusmogućnostima,potrebnoimjeomogućavatinovaiskustvakrozkojaćenajbržeinajvišeučitiosebiisvijetuokosebe(obilazakmuzeja,pozorišta,knjižare,izletuprirodi…).�� Pripremite dijete za školu. Tokom boravka u grupi, raditi na osamostaljivanju đeteta,njegovojsposobnostiprivikavanjananovapravila,radnenavike,zahtjeveiočekivanja.Poželjnojedasesličnapripremaodvijaikodkuće,uzpodrškuisavjetestručnihsaradnikaivaspitačkogkadra.
Kako reagovati u situacijama kada se dijete neprimjereno po-naša (nekontrolisani ispadi, agresivnost…):
Time out–privremenoisključivanjeizaktivnosti,kojeđetetuobezbje-đujevrijemezarazmišljanje,smirivanje.Riječjeofizičkomudaljavanjuđetetaodmjesta/situacijeukojojjedošlodoneprimjerenogponašanja.Odreditemjestousobi,malitepih,stolicu,ćošak.Timeouttrajetačnoodređenibrojminuta.Dabisezavršio,dovoljnojedadijeteobjasnisvo-jeponašanjei/ilidaseizvini.
Oduzimanje privilegija – zabranakorišćenjaprednosti, uskraćivanjenekeaktivnosti.Privilegijeseđetetuvraćajukadatosvojimponašanjemzasluži(,,dokažese”).Ukidanjeprivilegijaieventualnaprimjenakaznetreba da odgovara počinjenom prekršaju. Dijete treba da zna što gaočekujeukolikoponovoprekršidogovorenapravila,štoznačidaposlje-diceponovljenogprekršajamorajubitiunaprijedutvrđene.
34 35Š
ta tr
eba
znat
i i k
ako
post
upat
i u o
dnos
u na
rani
razv
oj d
jete
ta
iv. R
Azv
oJn
A m
ApA
: štA
tR
ebA
znAt
i i k
Ak
o p
oSt
upA
ti
��U
ZRA
ST 0
–3 m
jese
ca��R
AZV
OJN
A O
BLA
ST��ti
piČ
An
RA
zvo
J Đ
etet
A��k
Ak
o p
oD
StiC
Ati R
Azv
oJ
Đet
etA
Raz
voj m
otor
ike
(kru
pna
i fina
mot
orik
a)��Po
činje
da di
že gl
avu k
ad le
ži na
stom
aku.
��Ok
reće
glav
u na o
bje st
rane
dok l
eži n
a leđ
ima.
��St
iska i
drži
vaš p
rst u
ruci.
��Igr
a se r
ukam
a, pr
inosi
ih us
tima.
��Po
gledo
m pr
ati pr
edme
t koji
se po
mjer
a u
stran
u, us
mjer
ava r
uku u
prav
cu pr
edme
ta.
��Dr
žite i
grač
ku iz
nad đ
etetov
e glav
e i
tražit
e (po
dstič
ite ga
) da j
e dos
egne
.��Pr
užite
đetet
u fizič
ki ko
ntakt
i takti
lni po
dstic
aj (d
odir)
.��Ne
ka ig
račk
e i os
tale s
tvari k
oje ga
okru
žuju
budu
u jar
kim, v
eseli
m bo
jama.
Gov
orno
-jezi
čki r
azvo
j/ko
mun
ikac
ija��Gu
če, o
glaša
va se
.��Ob
radu
jte se
i nas
mijte
đetet
u kad
se og
lasi, d
ajte
mu po
vratnu
infor
macij
u, po
tvrdit
e da s
te ga
čuli.
��Un
osite
se đe
tetu u
lice,
tepajt
e mu.
Kog
nitiv
ni ra
zvoj
��Re
aguje
na zv
uk (o
kreće
glav
u pre
ma iz
voru
zvuk
a).
��Oč
ima p
rati o
sobu
koja
se kr
eće.
��Šu
škajt
e igr
ačko
m, zv
ecka
jte zv
ečko
m s
đetet
ove l
ijeve
i des
ne st
rane
da bi
poče
lo da
okre
će gl
avu k
a izv
oru z
vuka
.
Soci
o-em
ocio
naln
i raz
voj
��Od
drug
og do
treć
eg m
jesec
a raz
vija s
e tzv
. so
cijaln
i osm
ijeh –
dijet
e poč
inje d
a rea
guje
osmi
jehom
na po
javu l
judsk
og lic
a.��Um
iri se
kada
ga uz
mete
u nar
učje.
��Op
ušta
tijelo
i priv
ija se
uz va
s dok
ga no
site.
��Pl
ače k
ad ne
što že
li (gla
dno j
e, um
orno
, pos
pano
...).
��Pr
ičajte
mu s
talno
nešto
, oba
sipajt
e ga p
ažnjo
m.��Ma
zite s
e, pr
ičajte
s đe
tetom
i igr
ajte s
e s
njim
tokom
hran
jenja,
oblač
enja,
kupa
nja.
��Od
govo
rite na
đetet
ov pl
ač je
r on j
e odr
az nj
egov
ih po
treba
– fiz
ičkih
(nah
ranit
e ga,
pres
vucit
e, pr
ovjer
ite
da li
mu je
toplo
/hlad
no) i
emoc
ionaln
ih (d
ržite
dijete
u n
aruč
ju, po
kažit
e mu d
a ste
tu, ut
ješite
ga...)
.
��Po
smatr
ajte i
prati
te re
akcij
e đete
ta u r
azlič
itim
situa
cijam
a – ka
d je g
ladno
, pos
pano
, opu
šteno
– n
aučić
ete da
razli
kujet
e njeg
ove p
otreb
e. ��Ra
zvija
jte ko
d đete
ta tzv
. sigu
rnu b
azu t
ako š
to će
te s n
jim iz
grad
iti čv
rstu v
ezu i
razv
iti po
vjere
nje
– prve
form
irane
veze
umno
gome
odre
đuju
način
us
posta
vljan
ja od
nosa
toko
m cij
elog ž
ivota.
36 37Š
ta tr
eba
znat
i i k
ako
post
upat
i u o
dnos
u na
rani
razv
oj d
jete
ta
��Do
zvoli
te đe
tetu d
a istr
ažuje
pred
mete
tako š
to ih
stavlj
a u us
ta.
��Im
enujt
e pre
dmete
kojim
a je s
vako
dnev
no ok
ruže
no.
Soci
o-em
ocio
naln
i raz
voj
��Ob
raća
pažn
ju na
ljuds
ka lic
a.��Ob
radu
je se
osob
ama k
oje po
znaje
, glas
no se
smije
.��Um
iri se
kad č
uje zv
ukov
e, na
ročit
o glas
ove.
��Lju
ti se a
ko m
u se u
zme i
grač
ka.
��Ma
zite s
e i pr
ičajte
s đe
tetom
toko
m sv
akod
nevn
ih ak
tivno
sti.
��Us
talite
njeg
ovu d
nevn
u ruti
nu –
neka
term
ini i
mjes
ta za
obro
ke i s
pava
nje bu
du uv
ijek i
sti.
��Izb
jegav
ajte č
este
i izne
nadn
e pro
mjen
e – o
ne m
ogu u
znem
iriti d
ijete.
��Po
kuša
jte da
svojo
m int
onac
ijom,
mim
ikom,
ge
stiku
lacijo
m tre
nutak
đetet
ove l
jutnje
i ne
godo
vanja
pretv
orite
u igr
u; po
trudit
e se d
a nje
govu
pažn
ju od
vratite
od uz
roka
/povo
da
ljutnj
e, pr
eusm
jerav
ajući
je na
nešto
drug
o.��Os
im vr
emen
a koje
posv
ećuje
te os
novn
oj br
izi i
njezi
đetet
a, ob
ezbij
edite
i vrije
me za
igru
s nji
m.
��Uv
ažite
pojav
u raz
ličitih
emoc
ija ko
d đete
ta,
dajte
mu d
o zna
nja da
je to
u re
du, d
a ra
zumi
jete,
da st
e tu d
a ga s
mirite
i utje
šite.
��Na
ljutnj
u rea
gujte
bez t
enzij
e, um
irite g
a.��Po
kažit
e mu,
na pr
imjer
, dru
gu ig
račk
u, ili
ukaž
ite na
dr
ugi n
ačin
na ko
ji mož
e da z
adov
olji s
voje
potre
be.
��Po
kažit
e mu n
ačin
na ko
ji mož
e da s
e isp
olji
a da n
ije ug
roža
vajuć
i za n
jega i
drug
e.
��U
ZRA
ST 4
–6 m
jese
ci��R
AZV
OJN
A O
BLA
ST��ti
piČ
An
RA
zvo
J Đ
etet
A��k
Ak
o p
oD
StiC
Ati R
Azv
oJ
Đet
etA
Raz
voj m
otor
ike
(kru
pna
i fina
mot
orik
a)��Dr
ži čv
rsto g
lavu.
��Do
k lež
i na s
tomak
u, pr
etura
se na
leđa
, ok
reće
se, p
revrć
e u ob
a pra
vca.
��Ka
da ga
držit
e usp
ravn
o, od
upire
se vr
hovim
a prst
iju.
��Je
dnom
ruko
m po
seže
za ig
račk
om do
k lež
i na l
eđim
a. ��Hv
ata pr
edme
t cije
lom ša
kom,
ra
zgled
a ga i
tres
e ruk
om.
��Igr
ajte s
e sva
kodn
evno
na po
du, n
eka d
ijete
bude
malo
na le
đima,
malo
na st
omak
u. ��Dr
žite d
ijete
u usp
ravn
om po
ložaju
, s no
gama
na
podu
/tvrd
oj po
dlozi
dok m
u pjev
ate, p
ričate
.��Po
stavit
e igr
ačku
ispr
ed đe
teta k
ada j
e bu
dno i
leži
na st
omak
u; šu
škajt
e i zv
ecka
jte
igrač
kom
da bi
dijet
e pos
eglo
za nj
om.
Gov
orno
-jezi
čki r
azvo
j/ko
mun
ikac
ija��Pr
oizvo
di zv
ukov
e/ogla
šava
se.
��Na
govo
r majk
e odg
ovar
a guk
anjem
.��Os
tvaru
je ko
ntakt
očim
a.��Vo
kaliz
uje dv
a glas
a ili v
iše.
��Ob
radu
jte se
i nas
mijte
đetet
u kad
se og
lasi.
��Pr
ičajte
, pjev
ajte đ
etetu
svak
odne
vno
– kao
vid p
ovra
tne in
forma
cije.
��Im
itirajt
e zvu
kove
koje
proiz
vodi,
ali
koris
tite i j
asan
govo
r.
Kog
nitiv
ni ra
zvoj
��Ob
raća
pažn
ju na
govo
r dru
gih.
��Pr
inosi
ruke
i pre
dmete
ustim
a (ist
ražu
je sv
ijet o
ralno
).��Ma
nipuli
še pr
edme
tima i
razg
leda i
h.��Pr
ati po
gledo
m kru
žno k
retan
je pr
edme
ta.��Pr
oizvo
di zv
ukov
e pom
oću p
redm
eta.
��Dr
žite i
grač
ku u
vidno
m po
lju đe
teta,
zveč
ite/
šušk
ajte n
jome l
agan
o je p
omjer
ajući
kako
bi
je dij
ete po
gledo
m pr
atilo
i okre
talo g
lavu.
��Dr
žite i
grač
ku iz
nad đ
etetov
e glav
e, tra
žite
(pod
stakn
ite ga
) da j
e dos
egne
.��Igr
ajte s
e “sk
rivan
ja” iz
vidn
og po
lja (n
pr.: „
Đe
je __
__?”
– sa
krijte
se –
„Evo
ga/je
.”).
38 39Š
ta tr
eba
znat
i i k
ako
post
upat
i u o
dnos
u na
rani
razv
oj d
jete
ta
��Vj
ežba
jte s
đetet
om du
vanje
kroz
sla
mčicu
, gaš
enje
plame
na sv
jećice
.��Im
itirajt
e zvu
kove
i rije
či ko
je dij
ete iz
gova
ra.
Kog
nitiv
ni ra
zvoj
��Ist
ražu
je ru
kama
i usti
ma (s
tavlja
pred
mete
u usta
).��Po
seže
za pr
edme
tima k
oje uo
či/že
li.��Ud
ara p
redm
etima
o sto
(ili o
dr
uge p
redm
ete/po
vršine
).��Vo
li da s
e ogle
da.
��Tr
aži p
redm
ete ka
da ih
sakri
jete.
��Po
činje
da po
kazu
je ka
žipsto
m.
��Og
lašav
a se/r
eagu
je na
muz
iku.
��Do
zvoli
te đe
tetu d
a istr
ažuje
svoju
ok
olinu
i pre
dmete
u njo
j.��I d
alje k
orist
ite ig
re “s
kriva
nja”.
��Op
isujte
pred
mete
koje
dijete
poka
zuje
prsto
m, ko
ji priv
lače n
jegov
u paž
nju.
��Po
stavit
e ogle
dalo
tako d
a dije
te mo
že da
se
ogled
a i na
prav
ite ig
ru od
toga
.��Pu
štajte
đetet
u muz
iku.
Soci
o-em
ocio
naln
i raz
voj
��Pr
uža r
uke d
a bist
e ga p
odigl
i.��Ma
še ili
bar r
eagu
je na
“pa-
pa”.
��Im
a omi
ljenu
igra
čku.
��Re
aguje
na sv
oje im
e.��Ve
zano
je za
jedn
u oso
bu, b
oji se
od ne
pozn
atih.
��St
rah o
d odv
ajanja
uobič
ajena
je i p
rolaz
na
faza r
azvo
ja na
ovom
uzra
stu.
��Na
stavit
e s ja
snim
dnev
nim ru
tinam
a, stv
orite
đetet
u oś
ećaj
sigur
nosti
, njeg
ujte t
oplu
i prija
tnu at
mosfe
ru.
��Po
kažit
e da s
te uv
jek tu
za nj
ega,
sigur
ni i p
ouzd
ani.
��Ak
o je d
ijete
veza
no za
odre
đenu
igra
čku/
pred
met k
oji ko
d njeg
a stva
ra oś
ećaj
sigur
nosti
(tz
v. pr
elazn
i obje
kat),
uvaž
ite to
.��Po
stepe
no, o
pušte
no i s
mire
no uv
odite
dijet
e u
situa
cije u
kojim
a je n
jegov
stra
h oče
kivan
i izra
žen.
��Ka
da se
nađe
u no
voj s
ituac
iji ili
nepo
znato
m ok
ruže
nju, d
ozvo
lite m
u da t
raži
vašu
blizi
nu.
Uvjer
ite ga
da st
e tu,
da je
sigu
rno.
Sam
opom
oć/b
riga
o se
bi��Sa
m/a j
ede k
eks.
��Do
zvoli
te đe
tetu d
a sam
o drži
i jed
e kek
s.
��U
ZRA
ST 7
–9 m
jese
ci��R
AZV
OJN
A O
BLA
ST��ti
piČ
An
RA
zvo
J Đ
etet
A��k
Ak
o p
oD
StiC
Ati R
Azv
oJ
Đet
etA
Raz
voj m
otor
ike
(kru
pna
i fina
mot
orik
a)��Di
že se
u śe
deći
polož
aj dr
žeći
se
za pr
ste od
rasle
osob
e.��Od
ržava
nakra
tko ra
vnote
žu u
śede
ćem
polož
aju.
��Po
diže s
e u po
ziciju
za pu
zanje
(na k
oljen
a i dl
anov
e).
��Uz
ima p
redm
ete pr
stima
i palc
em,
prem
ješta
igrač
ku iz
ruke
u ru
ku.
��Sv
e bac
a na p
od.
��Do
zvoli
te đe
tetu d
a sam
ostal
no vj
ežba
ra
vnote
žu u
śede
ćem
polož
aju.
��Ne
ka di
jete ś
edi u
uglu
kreve
tića,
ili ga
podu
prite
jas
tučići
ma ka
ko bi
mog
lo sa
mo da
se od
ržava
u ś
edeć
em po
ložaju
i vjež
ba ra
vnote
žu.
��Uč
ite ga
uzro
čno-
poslj
edičn
im ve
zama
kro
z igr
u “Ub
aci/iz
vadi
kock
u iz k
utije”
, ko
trljan
je lop
te, gu
ranje
autić
a.��Ne
korite
dijet
e – ra
dije t
ražit
e od n
jega d
a ur
adi n
ešto
što sm
atrate
pože
ljnim
. Na p
rimjer
, um
jesto
“pre
stani”
, bolj
e je r
eći: “
Vrije
me je
za
śeđe
nje”,
“vrije
me je
za je
lo” i s
l…��Ne
izlaž
ite di
jete d
ugotr
ajnom
bora
vku u
sta
tično
m po
ložaju
(u kr
evetu
, ljulj
ašci
i sl.).
Gov
orno
-jezi
čki r
azvo
j/ko
mun
ikac
ija��Pr
oizvo
di zv
ukov
e: “d
a”, “
ga”,
“ka”,
“ba”
(ili v
eć “d
a-da
”, “b
a-ba
”).��Po
činje
imitir
ati zv
ukov
e i ge
stiku
laciju
/ pok
rete
drug
ih.��Ra
zumi
je jed
nu rij
eč.
��Po
navlj
ajte r
adnje
, pok
rete,
glas
ove z
a đete
tom.
��Vj
ežbe
“ček
anja”
reak
cije đ
eteta
na po
menu
tu rije
č.��Či
tajte
đetet
u sva
kodn
evno
.��Pr
ičajte
mu,
razg
ledajt
e zaje
dno s
likov
nice,
imen
ujte i
opisu
jte pr
edme
te i b
oje.
��Im
enujt
e stva
ri i os
obe s
kojim
a je
dijete
svak
odne
vno u
konta
ktu.
��Po
tkrep
ljujte
dijet
e dok
brblj
a i ig
ra se
s pr
edme
tima.
40 41Š
ta tr
eba
znat
i i k
ako
post
upat
i u o
dnos
u na
rani
razv
oj d
jete
ta
��Mo
žda v
eć ko
risti i
jedn
ostav
ne
riječi
(„tata
”, „m
ama”
, „o-
o”).
��Ra
zumi
je “n
e” , “
dođi”
.
��Go
vorite
spor
o, ko
ristite
kratk
e i je
dnos
tavne
fraz
e.��Či
tajte
mu sv
akod
nevn
o, ra
zgled
ajte
zajed
no sl
ikovn
ice i p
ri tom
imen
ujte i
op
isujte
pred
mete,
likov
e, bo
je.��Da
jte đe
tetu d
a jed
e čvrs
tu hr
anu.
��Igr
ajte s
e: du
vanje
m ba
lončić
a od s
apun
ice,
duva
njem
u slam
čicu,
gaše
njem
plame
na sv
ijeće
i sl.
, pod
stiče
te ra
zvoj
motor
ike go
vorn
ih or
gana
.
Kog
nitiv
ni ra
zvoj
��Po
činje
da im
itira u
česta
le ra
dnje
odra
slih,
a pre
dmete
koris
ti svrs
ishod
no (n
pr., iz
ča
še pi
je, sl
ušali
cu pr
inosi
uhu i
sl.).
��Pr
uža p
redm
et ka
da za
tražit
e.��Tr
aži p
redm
ete iz
van v
idnog
polja
.��Vo
li jed
nosta
vne d
ruštv
ene i
gre.
��Uč
i pute
m po
kuša
ja i p
ogre
šaka
.
��Do
zvoli
te đe
tetu d
a lup
a pre
dmeti
ma
o sto
ili jed
nim o
drug
i.��Sa
krijte
man
je igr
ačke
i pre
dmete
i po
dstič
ite di
jete d
a ih t
raži.
��Pj
evajt
e i pu
štajte
đetet
u muz
iku, p
jesme
za đe
cu.
��Igr
ajte s
e iga
ra “M
oj re
d – tv
oj re
d”, “
Prvo
ja, p
a ond
a ti”,
„Sad
ću da
te uh
vatim
”, ili
„Đe j
e__?
Evo
ga”.
��Ne
dozv
olite
đetet
u da p
redu
go śe
đi i g
leda T
V i in
terne
t sad
ržaje.
Soci
o-em
ocio
naln
i raz
voj
��Ta
pše r
ukam
a uz p
ozna
te pje
sme.
��Uč
estvu
je u r
azvij
enije
m vid
u rec
iproč
ne ig
re
(dod
avan
je “Te
bi/me
ni”, “
Ja-ti-
ja-ti”,
razm
jena
igrač
aka,
pona
vljan
je ra
dnje
i sl.).
��Po
kazu
je int
eres
ovan
je za
đecu
i odr
asle.
��Ob
asipa
jte di
jete p
ažnjo
m – p
otkrije
pite g
a svo
jim
glaso
m, od
obra
vanje
m, oh
rabr
ivanje
m, po
ljupc
ima
i maž
enjem
za sv
a prik
ladna
, želj
ena p
onaš
anja.
��St
vara
jte pr
ilike z
a inte
rakc
iju.
��Ak
o se d
ijete
pona
ša ne
prikl
adno
, rec
ite ja
sno
“Ne”
, ali g
a ne t
ucite
, ne k
ažnja
vajte
, ne p
ovisu
jte
ton i n
e prim
jenjuj
te du
ga ob
jašnje
nja.
��U
ZRA
ST 1
0–12
mje
seci
��R
AZV
OJN
A O
BLA
ST��ti
piČ
An
RA
zvo
J Đ
etet
A��k
Ak
o p
oD
StiC
Ati R
Azv
oJ
Đet
etA
Raz
voj m
otor
ike
(kru
pna
i fina
mot
orik
a)��Us
taje s
amos
talno
(kor
isti n
amješ
taj/pr
edme
te/va
s).��Mo
že sa
mosta
lno da
śedn
e, pu
zi.��St
oji sa
mosta
lno, p
ridrža
vajuć
i se.
��Iz
stojeć
e poz
icije
može
da se
spus
ti u ś
edeć
u a da
ne pa
dne.
��Po
činje
da se
kreć
e, dr
žeći
se za
namj
eštaj
.��Mo
že da
napr
avi b
ar če
tiri ko
raka
ako g
a prid
ržava
te.
��Po
činje
da uz
ima s
itne p
redm
ete
koris
teći p
alac i
kažip
rst.
��Po
kuša
va da
šara
po pa
piru.
��Do
zvoli
te đe
tetu d
a sam
ostal
no vj
ežba
da
śedi,
ustaj
e, pa
da, p
ridrža
va se
, cup
ka.
��Da
jte đe
tetu s
itne p
redm
ete ko
ji su b
ezbje
dni
(kugli
ce od
papir
a, sit
ne dj
elove
hran
e…)
kako
bi vj
ežba
lo mo
toriku
ruke
i prst
iju.
��Ob
ezbij
edite
đetet
u dov
oljno
pros
tora z
a što
bezb
jednij
e izv
ođen
je ak
tivno
sti (r
azmj
estite
na
mješ
taj, z
aštiti
te dje
love k
oji m
ogu b
iti op
asni;
ne
ka pr
ostor
bude
u fun
kciji
razv
oja đe
teta)
.��Mo
tiviši
te dij
ete da
se kr
eće a
nimira
jući g
a da
se kr
eće o
d tač
ke A
do ta
čke B
.��Ne
dozv
olite
da se
vaš s
trah d
a se d
ijete
ne po
vrijed
i pre
nese
na nj
ega –
to ga
mož
e uč
initi n
esigu
rnim
i man
je sp
retni
m.��Ak
o dije
te pa
dne,
ne re
agujt
e bur
no i u
splah
ireno
.��Ak
o dije
te do
živi n
eusp
jeh, u
vijek
ga po
dstič
ite
na no
ve po
kuša
je, ve
rbaln
o i ne
verb
alno.
��Or
ganiz
ujte p
riklad
ne i z
anim
ljive a
ktivn
osti
kroz i
gru i
u nji
ma ak
tivno
učes
tvujte
.
Gov
orno
-jezi
čki r
azvo
j/ko
mun
ikac
ija��Pr
oizvo
di pu
no ra
zličit
ih zv
ukov
a (“m
amam
ama”
, “ba
baba
ba”,
“dad
ada”
).��Im
itirajt
e zvu
kove
koje
dijete
proiz
vodi
i pod
stakn
ite
ga da
ono i
mitira
zvuk
ove k
oje vi
proiz
vodit
e.��Pr
ičajte
đetet
u dok
ga hr
anite
, pre
svlač
ite, k
upate
.
42 43Š
ta tr
eba
znat
i i k
ako
post
upat
i u o
dnos
u na
rani
razv
oj d
jete
ta
��U
ZRA
ST 1
3–18
mje
seci
/ 1
- 1,5
god
ina
��R
AZV
OJN
A O
BLA
ST��ti
piČ
An
RA
zvo
J Đ
etet
A��k
Ak
o p
oD
StiC
Ati R
Azv
oJ
Đet
etA
Raz
voj m
otor
ike
(kru
pna
i fina
mot
orik
a)��St
oji, k
reće
se pr
idrža
vajuć
i se z
a djel
ove n
amješ
taja.
��Pr
avi p
ar sa
mosta
lnih k
orak
a. ��Pe
nje se
po na
mješ
taju,
većim
pred
metim
a.��Tr
či u k
rug.
��Uz
ima,
nosi
i pre
mješ
ta pr
edme
te.��Ba
ca lo
ptu u
ciljan
om pr
avcu
.��Ot
vara
i list
a slik
ovnic
e tvrd
ih ko
rica i
listov
a.��Im
itiraju
ći va
še po
krete,
vuče
prav
e crt
e olov
kom
po pa
piru.
��Ob
ezbij
edite
đetet
u uslo
ve za
spon
tanu i
gru,
ne sp
utava
jte ga
u kre
tnjam
a svo
jstve
nim
uzra
stu i o
bezb
ijedit
i bez
bjeda
n pro
stor
za nj
ihovo
izvo
đenje
(hod
anje,
trča
nje,
skak
anje,
okre
tanje
oko s
voje
ose,
i sl.).
��Da
jte đe
tetu i
ntera
ktivn
e igr
ačke
, one
koje
se gu
raju
i vuk
u, on
e koji
ma se
izvo
de sv
rsish
odne
radn
je.��Igr
ajte s
e kuv
anja
s đete
tom.
��Či
tajte
đetet
u sva
ki da
n; ne
ka sa
mo ok
reće
listov
e (tz
v. tvr
dih sl
ikovn
ica),
a pre
dmete
u sli
kovn
icama
im
enujt
e i po
kazu
jte na
izmjen
ično (
ja-ti-j
a-ti).
��Igr
ajte s
e koc
kicam
a, igr
ačka
ma s
otvor
ima
za um
etanje
razn
ih ob
lika,
puzla
ma i d
rugim
igr
ama k
oje po
dstič
u kor
išćen
je ob
je ru
ke.
��Da
jte đe
tetu d
a boji
, pok
azujt
e mu k
ako d
a crt
a lini
je go
re-d
olje i
lijev
o-de
sno (
potkr
ijepit
e sv
aki p
okuš
aj im
itacij
e ovih
radn
ji).
Gov
orno
-jezi
čki r
azvo
j/ko
mun
ikac
ija��Fu
nkcio
nalno
koris
ti 5, 6
riječ
i.��Po
kuša
va da
imitir
a rije
či ko
je izg
ovar
ate.
��Ra
zumi
je jed
nosta
vne v
erba
lne za
htjev
e i z
ahtje
ve pr
opra
ćene
gesti
kulac
ijom
(npr.
, “Da
j” + is
pruž
ena r
uka)
.
��Ko
ristite
kratk
e i je
dnos
tavne
fraz
e ka
da go
vorite
đetet
u.��Po
stavlj
ajte j
edno
stavn
a pita
nja.
Sam
opom
oć/b
riga
o se
bi��Sa
mo pr
inosi
hran
u usti
ma, ž
vaće
je, je
de pr
stima
.��Pi
je iz
šolje
dok j
e prid
ržava
te.��Po
maže
pri o
blače
nju.
��Do
zvoli
te đe
tetu d
a ruk
ama i
straž
uje hr
anu
razn
ih tek
stura
i da s
e sam
ostal
no hr
ani.
��Oh
rabr
ite đe
tetov
o sam
ostal
no
izvođ
enje
pojed
inih r
adnji
.
44 45Š
ta tr
eba
znat
i i k
ako
post
upat
i u o
dnos
u na
rani
razv
oj d
jete
ta
��Ja
vljaju
se zn
aci lj
ubom
ore (
nego
duje
kad d
rugo
dijet
e priv
uče p
ažnju
).��Igr
a se s
amo u
prisu
stvu d
ruge
đece
.
��Po
štujte
potre
bu đe
teta d
a se s
amo
igra,
ne in
sistira
jte na
dijel
jenju.
��Om
oguć
ite đe
tetu p
riliku
da za
počn
e igr
u s d
rugim
a (od
lasko
m na
igra
lište
i sl.).
��Po
dstič
ite ga
da do
zvoli
drug
u/dru
garic
i da
se ig
ra s
njego
vim ig
račk
ama.
��Or
ganiz
ujte a
ktivn
ost u
kojoj
je ne
opho
dna
sara
dnja,
a ne
takm
ičenje
.��Im
ajte r
azum
ijeva
nja za
đetet
ovu l
jubom
oru –
uvaž
ite
njego
vo pr
avo d
a isp
olji i
manje
prija
tne em
ocije
.��Ot
krijte
u ko
jim si
tuacij
ama d
ijete
najbu
rnije
reag
uje
i nas
tojte
da ih
redu
kujet
e. Im
ajte i
pak n
a umu
da ne
mo
žete
zašti
titi di
jete o
d svih
situa
cija k
oje iz
aziva
ju ne
prija
tna oś
ećan
ja, ni
ti bi to
za nj
ega b
ilo ko
risno
.��Po
kuša
jte da
mu o
bjasn
ite da
i dru
ga đe
ca/od
rasli
im
aju sv
oje po
trebe
, ali m
u to p
redo
čite n
a njem
u bli
zak n
ačin
(sliko
vno,
imita
cijom
, igro
kazo
m).
Sam
opom
oć/b
riga
o se
bi��Je
de ka
šikom
i pije
samo
stalno
(iako
pros
ipa).
��Po
maže
toko
m ob
lačen
ja (is
pruž
i ruku
/nogu
).��Sa
zuva
cipe
le, sv
lači č
arap
e, ru
kavic
e.
��Ne
požu
rujte
dijet
e, ne
radit
e stva
ri umj
esto
njega
.��Bu
dite s
trpljiv
i s đe
tetom
, omo
gućit
e mu d
a vjež
ba
samo
stalno
hran
jenje,
oblač
enje,
svlač
enje
i sl.
��Pr
onađ
ite pr
ihvatl
jive a
ltern
ative
– np
r., ak
o dije
te že
li da
hoda
samo
stalno
, doz
volite
mu t
o kad
a je m
jesto
bezb
jedno
, ali i
nsist
irajte
da va
s na u
lici d
rži za
ruku
.
��Up
otreb
ljava
fraz
u od d
vije r
iječi.
��Po
činje
da ra
zvija
ośeć
aj au
tonom
ije,
samo
stalno
sti u
odno
su na
rodit
elje/s
tarate
lje
– izra
žava
nesla
ganje
ili od
bijan
je ko
risteć
i tzv.
sema
ntičk
o “ne
” (ge
stovn
o i ve
rbaln
o “ne
”).
��Ob
jašnja
vajte
đetet
u rad
nje ko
je za
jedno
radit
e, im
enuju
ći pr
edme
te ko
je ko
ristite
: “Sa
d per
emo
ruke
sapu
nom
i vod
om, p
a ih s
ušim
o peš
kirom
…”.
��Do
vršite
riječ
koju
dijete
poku
šava
da iz
govo
ri i pr
i tom
je pr
oširit
e. Np
r., po
kazu
jući n
a voz
ilo, d
ijete
kaže
“a”
ili “a
uto”,
a vi k
ažete
: “Br
avo!
Jeste
, to je
crve
ni au
to.”
��Do
zvoli
te đe
tetu d
a pok
aže s
voje
nesla
ganje
. Pr
ihvati
te ga
kada
je op
ravd
ano,
a kad
a nije
, ne
inati
te se
već j
edno
stavn
im rje
čniko
m ob
jasnit
e zaš
to ne
prihv
atate
njego
vo “n
e”.
Kog
nitiv
ni ra
zvoj
��Im
itira o
dras
le u j
edno
stavn
im ra
dnjam
a; po
činje
simbo
lička
igra
“Kao
da”.
��Po
kazu
je int
eres
za is
traživ
anje
okoli
ne.
��Ka
d čuje
ime p
redm
eta/sl
ike,
pogle
da u
prav
om pr
avcu
. ��Pr
onala
zi sk
riven
e pre
dmete
koje
nije t
eško
otkri
ti.��St
avlja
jeda
n pre
dmet
u dru
gi i v
adi g
a.��Zn
a da p
okaž
e bar
tri d
ijela
tijela
(nos
, sto
mak,
ruka
, nog
a, gla
va, o
ko).
��Po
drža
vajte
, pod
stičit
e akti
vnos
ti “Ka
o da
”, os
mišlj
avajt
e igr
e u ko
jima s
e im
itiraju
radn
je i p
ostup
ci dr
ugih.
��Uč
ite di
jete d
a pok
azuje
djelo
ve tij
ela.
��Pj
evajt
e đete
tu pje
smice
kod k
ojih s
u rije
či pr
aćen
e pok
retim
a, izv
odite
ih za
jedno
. ��Igr
ajte s
e sak
rivan
ja pr
edme
ta.��Po
drža
vajte
rado
znalo
st đe
teta i
njeg
ovu p
otreb
u za
istra
živan
jem (u
bezb
jednim
uslov
ima)
.
Soci
o-em
ocio
naln
i raz
voj
��Po
kazu
je str
ah od
odva
janja
od bl
iskih
osob
a, str
ah od
novih
situa
cija i
nepo
znati
h ljud
i. ��Ko
risti j
edno
stavn
u ges
tikula
ciju:
za
odbij
anje
– “ne
” i/ili
odma
huje
glavo
m; za
po
zdra
v – “p
a-pa
” i/ili
maše
ruko
m i s
l.
��Pr
užajt
e đete
tu pa
žnju,
ohra
brujt
e njeg
ove p
okuš
aje,
pohv
alite
ga za
svak
o prik
ladno
/pože
ljno p
onaš
anje.
��Po
sveti
te viš
e paž
nje po
tkrep
ljivan
ju po
željn
ih po
naša
nja i p
okuš
aja ne
go ka
žnjav
anju
nepr
iklad
nog
pona
šanja
i njeg
ovom
preu
smjer
avan
ju.
46 47Š
ta tr
eba
znat
i i k
ako
post
upat
i u o
dnos
u na
rani
razv
oj d
jete
ta
��Zn
a da p
okaž
e bar
pet d
jelov
a tije
la (o
ko, u
ho,
glava
, usta
, zub
i, nog
a, ru
ka, s
tomak
).��Pr
epoz
naje
pred
mete
iz sv
akod
nevic
e i
zna č
emu s
luže,
tj. ka
ko se
koris
te.��Sp
aruje
jedn
ostav
ne pr
edme
te (ča
rape
sa
čara
pama
, živo
tinje
sa ži
votin
jama,
sliku
hran
e sa
sliko
m hr
ane,
igrač
ku sa
igra
čkom
i sl.).
��Ne
zabo
ravlj
a nau
čeno
/savla
dano
.
��u t
akvim
aktiv
nosti
ma (a
ktivn
osti u
kući,
sit
uacij
a kod
dokto
ra, u
prod
avnic
i…).
��Im
enujt
e rad
nje i p
ostup
ke pr
isutne
u sv
akod
nevn
im ak
tivno
stima
, obja
šnjav
ajte i
h.��Igr
ajte s
e pok
retni
h iga
ra u
kojim
a je z
adata
k pok
azati
i/il
i imen
ovati
odre
đene
djelo
ve tij
ela (u
z odg
ovar
ajuće
pje
sme z
a đec
u); m
ožete
razg
ovar
ati o
tome č
emu
nam
služe
odre
đeni
djelov
i tijel
a i đe
se na
laze.
��Ra
citujt
e đete
tu kra
tke pj
esme
u ko
jima s
e pom
inju d
jelov
i tijel
a.��U
toku s
vako
dnev
nih ak
tivno
sti, p
itajte
dijet
e za
šta se
nešto
koris
ti (u k
ući, n
a ulic
i, u pa
rku),
prov
jerav
ajući
pri to
m da
li je
razu
mjelo
; uko
liko j
e po
trebn
o, po
jasnit
e mu,
pruž
ite do
datne
infor
macij
e.��Oh
rabr
ujte d
ijete,
pohv
alite
njego
ve
ideje,
asoc
ijacij
e, ra
zmišl
janja.
Soci
o-em
ocio
naln
i raz
voj
��Isp
oljav
a raz
ličite
emoc
ije: s
trah,
ljutnj
u, kri
vicu,
rado
st.��La
ko se
nalju
ti (po
činje
faza n
apad
a bije
sa).
��Že
li da k
ontro
liše d
ruge
, sva
đa se
, prko
si.��Br
ani s
voje
stvar
i.��Uč
estvu
je u p
arale
lnoj ig
ri (igr
a se
samo
stalno
pore
d dru
ge đe
ce, n
e mor
a da
se pr
idruž
i, ali n
e kva
ri tuđ
u igr
u).
��Đe
tetu t
reba
sigu
rna,
pred
vidiva
okoli
na,
svak
odne
vica s
jasn
om st
ruktu
rom,
da
bi se
ośeć
alo si
gurn
o, na
stavil
o s
istra
živan
jem i s
lobod
nim ra
zvoje
m.��Hv
alite
i potk
replj
ujte d
ijete
za sv
aki o
blik
prim
jeren
og/po
željn
og po
naša
nja.
��Op
isujte
emoc
ije ko
je dij
ete is
polja
va (n
pr.:
“Ti s
i sre
ćna k
ad si
u pa
rku!”
i sl.).
��Ra
zvija
jte em
patiju
kod đ
eteta
(npr.
, kad
neko
dij
ete pl
ače,
ohra
brite
ga da
ga za
grli).
��U
ZRA
ST 1
9–24
mje
seca
/ 1,
5 - 2
god
ine
��R
AZV
OJN
A O
BLA
ST��ti
piČ
An
RA
zvo
J Đ
etet
A��k
Ak
o p
oD
StiC
Ati R
Azv
oJ
Đet
etA
Raz
voj m
otor
ike
(kru
pna
i fina
mot
orik
a)��Tr
či, sk
ače i
šutira
loptu
. ��Ot
vara
vrata
.��Pe
nje se
step
enica
ma, s
ilazi
niz
stepe
nice u
z drža
nje za
ruku
.��Po
diže p
redm
et s p
oda b
ez pr
idrža
vanja
.��Ša
ra sa
mosta
lno po
papir
u.��Lis
ta kn
jigu s
tranu
po st
ranu
.
��Igr
ajte s
e šuti
ranja
, kotr
ljanja
, hva
tanja,
baca
nja lo
pte.
��Ob
ezbij
edite
đetet
u inte
rakti
vne i
grač
ke
i igra
čke k
oje se
gura
ju ili
vuku
.��Pr
avite
balon
e od p
jene –
neka
dijet
e pok
ušav
a da
ih hv
ata i k
ažipr
stom
rasp
rsne.
��Igr
ajte s
e s ko
ckam
a.
Gov
orno
-jezi
čki r
azvo
j/ko
mun
ikac
ija��Zn
a više
jedn
ostav
nih fr
aza i
li reč
enica
do tr
i riječ
i. ��Ko
risti p
o dvij
e rije
či da
bi ko
munic
iralo:
„Jo
š kek
sa”,
„Mam
a, do
đi”…
��Izg
ovar
a svo
je im
e na z
ahtje
v.��Už
iva u
pjesm
icama
za đe
cu, p
okuš
ava d
a ih p
jevuš
i. ��Po
vezu
je zv
ukov
e/ogla
šava
nja s
odgo
vara
jućim
živo
tinjam
a.
��Pj
evajt
e đete
tu pje
smice
, čita
jte pr
iče.
��Izr
ažav
ajte s
e pra
vilno
, raz
govo
rajte
s đe
tetom
o sli
kama
i tek
stu sl
ikovn
ica.
��Pr
imjen
jujte
dvos
mjer
nu ko
munik
aciju
, ona
je
od ve
like v
ažno
sti za
razv
oj go
vora
đetet
a.��Po
stavlj
ajte đ
etetu
jedno
stavn
a pita
nja.
��Igr
ajte i
gru o
glaša
vanja
živo
tinja,
npr.,
dijete
poga
đa:
“Kak
o/što
kaže
krav
a?”,
ili: “K
o kaž
e muu
uu?”
Kog
nitiv
ni ra
zvoj
��Pr
ati je
dnos
tavna
uputs
tva, v
erba
lne
zahtj
eve (
“Don
esi ja
stuk”,
“Vra
ti cipe
le”,
“Bac
i u sm
eće”
, “Do
đi, śe
di” i s
l.).��Im
itira d
ruge
.��Zn
a da s
e igr
a s ig
račk
ama,
svrsi
shod
no ih
koris
ti.
��Igr
ajte i
gru s
pariv
anja,
neka
dijet
e otkr
iva št
o sa
čim
ide: id
entič
ni pr
edme
ti, ra
zličit
i pre
dmeti
ist
e svrh
e, pr
edme
ti i sl
ike pr
edme
ta i s
l.��Do
zvoli
te đe
tetu d
a glum
i, da o
pona
ša
razli
čite l
jude i
situa
cije;
učes
tvujte
i sam
i
48 49Š
ta tr
eba
znat
i i k
ako
post
upat
i u o
dnos
u na
rani
razv
oj d
jete
ta
��U
ZRA
ST 2
5–36
mje
seci
/ 2
- 3 g
odin
e��R
AZV
OJN
A O
BLA
ST��ti
piČ
An
RA
zvo
J Đ
etet
A��k
Ak
o p
oD
StiC
Ati R
Azv
oJ
Đet
etA
Raz
voj m
otor
ike
(kru
pna
i fina
mot
orik
a)��Pe
nje se
i sila
zi ste
penic
ama s
tepen
ik po
step
enik.
��Tr
či sta
bilno
i brzo
.��Sk
akuć
e na o
bje no
ge.
��Ba
ca lo
ptu ru
kama
izna
d glav
e.��Pi
še i k
opira
linije
i kru
gove
.��Sl
ika vo
denim
bojam
a.��Zn
a da n
aniže
kolut
ove n
a štap
prav
ilno,
po ve
ličini
.
��Po
mozit
e đete
tu da
se ig
ra je
dnos
tavnim
puzla
ma s
oblic
ima,
bojam
a, živ
otinja
ma; im
enujt
e sva
ku pu
zlu
kada
je di
jete i
zabe
re i s
tavi n
a odg
ovar
ajuće
mjes
to.��Tr
ažite
da va
m po
mogn
e tak
o što
će ot
voriti
/za
tvoriti
vrata
/ladic
u, ili
listat
i stra
nice n
ovina
.��Ka
da ve
ć hod
a stab
ilno,
tražit
e da v
am po
mogn
e u
noše
nju m
anjih
pred
meta,
posp
rema
nju ig
rača
ka i s
l.��Vo
dite g
a u pa
rk ili
priro
du da
se pe
nje, tr
či, ho
da…
��Igr
ajte s
e dob
aciva
nja i š
utira
nja lo
pte.
��Igr
ajte s
e koc
kicam
a, gr
adite
kule
i rušit
e ih s
đetet
om.
��Da
jte đe
tetu d
a slik
a vod
enim
bojam
a.
Gov
orno
-jezi
čki r
azvo
j/ko
mun
ikac
ija��Ko
risti l
ičnu z
amjen
icu “ja
”.��Od
gova
ra na
jedn
ostav
na pi
tanja,
np
r., “K
ako s
e zov
eš?”
��Im
a fun
kcion
alan v
okab
ular k
oji m
ože
broja
ti i do
200,
300 r
iječi.
��Im
enuje
pred
mete
i živo
tinje
koje
često
gled
a na
slika
ma (p
as, m
aca,
medo
, auto
, sok
, kuć
a, tra
va, c
vijet,
drvo
, list,
kašik
a, kn
jiga..
.) i ra
zumi
je jed
nosta
vne s
ituac
ije pr
ikaza
ne na
njim
a.
��Uč
ite di
jete d
a pjev
a pjes
me za
đecu
i bro
jalice
.��Do
k gled
ate, č
itate
sliko
vnice
, ne
ka im
enuje
ono š
to vid
i.��Ka
da im
enuje
te pr
edme
te, do
dajte
epite
te: pl
avi a
utić,
zelen
i kru
g, ro
ze cv
ijet, m
ala m
ačka
, veli
ki ka
mion
.��Po
dstič
ite di
jete d
a pjev
a pjes
mice
, oh
rabr
ujte n
astup
, sam
opou
zdan
je.��Po
dstak
nite d
ijete
da iz
razi
ono š
to je
zapa
mtilo
iz
omilje
ne pr
iče, il
i da j
e sam
o pre
priča
.
Sam
opom
oć/b
riga
o se
bi��Pi
je iz
čaše
, jede
kašik
om sa
mosta
lno.
��Pr
estaj
e kor
istiti
flašic
u.��Po
staje
svjes
no i p
okaz
uje ne
lagod
u ka
d je p
elena
“pun
a”.
��Śe
di na
tuti,
WC
šolji
s das
kom
za đe
cu, k
orist
i W
C šo
lju ak
o na v
rijeme
prim
ijetite
potre
bu.
��Oh
rabr
ujte d
ijete
da pi
je iz
čaše
, jede
ka
šikom
, bez
obzir
a na t
o koli
ko se
uprlja
.��Pr
ičajte
mu/j
oj o s
amos
talno
m ko
rišće
nju to
aleta,
vje
žbajt
e kro
z igr
u śeđ
enja
na W
C šo
lji ili
na tu
ti.��Oh
rabr
ujte d
ijete
da pr
epoz
naje
kada
ga tr
eba
pres
vući,
potkr
ijepit
e uvij
ek ka
da to
saop
šti.
50 51Š
ta tr
eba
znat
i i k
ako
post
upat
i u o
dnos
u na
rani
razv
oj d
jete
ta
Sam
opom
oć/b
riga
o se
bi��Je
de sa
mosta
lno ka
šikom
, poč
inje k
orist
iti i v
iljušk
u.��Sa
mosta
lno pe
re ru
ke.
��Ko
risti t
oalet
uz po
moć o
dras
le os
obe,
a kon
troliš
e potr
ebu t
okom
dana
.��Vo
li da p
omaž
e u ob
avlja
nju
jedno
stavn
ih ku
ćnih
poslo
va.
��Po
dstič
ite sv
e sam
ostal
ne ak
tivno
sti đe
teta.
��Po
tkrije
pite d
ijete
svak
i put
kada
uspje
šno i
zrazi
potre
bu i o
bavi
nužd
u. Ne
korite
ga zb
og po
vreme
nih
nezg
oda,
one s
u dio
uspo
stavlj
anja
navik
e. ��Uk
ljučit
e dije
te u j
edno
stavn
e kuć
ne
poslo
ve, n
eka m
ijesi,
poma
že u
spre
manju
, br
isanju
praš
ine, u
sisav
anju.
..
��Pj
eva d
jelov
e pjes
mica
, traž
i da m
u/joj
se pr
ičaju
omilje
ne pr
iče.
��St
alno p
ostav
lja pi
tanja:
“Ko?
”, “Š
to?” i
sl.
��Bu
dite s
trpljiv
i i na
stojte
da uv
ijek p
ružit
e odg
ovor
na
đetet
ovo p
itanje
i/ili d
ate ob
jašnje
nje.
Kog
nitiv
ni ra
zvoj
��Vo
li igr
e ulog
a, im
itacij
e odr
aslih
, “ko
bajag
i” igr
e.��Po
kazu
je int
eres
ovan
je za
sliko
vnice
, sa
mosta
lno lis
ta tzv
. tvrd
e slik
ovnic
e. ��Sp
aruje
boje
(zna d
a pok
aže
pred
mete
koji s
u iste
boje)
.��Pr
ati dv
a nap
ored
na ve
rbaln
a zah
tjeva
(npr.
: “P
okup
i svo
je cip
ele i s
tavi ih
u or
marić
!”).
��Igr
ajte i
gre s
kriva
nja.
��Sl
ažite
pred
mete
i igra
čke p
o veli
čini, u
pozn
ajte
dijete
s ko
ncep
tom m
anje
– već
e. ��Igr
ajte s
e spa
rivan
ja bo
ja i o
blika
(npr.
, po
kaže
te crv
eni p
redm
et, a
dijete
treb
a da
done
se pr
edme
t iste
boje)
.��Ne
mojte
radit
i stva
ri umj
esto
đetet
a, ko
d njeg
a se
tako g
ubi in
teres
ovan
je za
aktiv
nost
i stva
ra do
življa
j da
nije
dovo
ljno s
poso
bno d
a je s
amo o
bavi.
Soci
o-em
ocio
naln
i raz
voj
��Ini
cira i
gru,
ali m
u/joj
je po
treba
n nad
zor i
pomo
ć.��Ra
zvija
komp
leksn
u igr
u i uk
ljuču
je dr
uge u
nju.
��Po
kazu
je za
brinu
tost/e
mpati
ju ka
d ne
ko nj
emu b
lizak
plač
e.��Igr
u čes
to pr
ati go
voro
m.��Do
bija n
apad
e bije
sa ka
da ga
neko
sputa
va.
��Po
mozit
e đete
tu da
ostva
ri kom
pleks
nu ig
ru
koris
teći m
aštu;
mož
ete na
prav
iti ša
tor ili
dvor
ac
ispod
stola
, igra
ti se d
oktor
a i pa
cijen
ta i s
l.��Ko
risteć
i boje
, temp
ere,
floma
stere
, pap
ir, pr
avite
zajed
no cr
teže i
pred
mete,
izlož
ite ih
(o
kačit
e) na
vidn
im m
jestim
a u ku
ći, po
kažit
e da
ste p
onos
ni na
njeg
ov/nj
en ra
d.��Za
htjev
da di
jete n
ešto
učini
ili ne
učini
treb
a pr
opra
titi ob
jašnje
njem;
dijet
e tre
ba da
zna
zašto
se od
njeg
a oče
kuje
da se
u od
ređe
noj
situa
ciji p
onaš
a na o
dređ
eni n
ačin.
52 53Š
ta tr
eba
znat
i i k
ako
post
upat
i u o
dnos
u na
rani
razv
oj d
jete
ta
Kog
nitiv
ni ra
zvoj
��Im
itira o
dras
le i đ
ecu.
��Zn
a da p
repo
zna b
ar dv
ije, tr
i boje
. ��Sh
vata
odno
s dije
la i c
jeline
.��Na
vodi
supr
otnos
ti kad
a ga p
itate:
“Što
je su
protn
o od_
____
?” (v
ruće
-hlad
no, v
oli- n
e voli
, ma
li-veli
ki, da
n-no
ć/mra
k, mo
kro- s
uvo i
sl.).
��Ra
zumi
je ko
ncep
te mo
je – t
voje
– njen
o – nj
egov
o.��Pr
ati ko
mplek
sne v
erba
lne za
htjev
e (d
va do
tri n
apor
edna
zahtj
eva)
.��Br
oji do
četiri
meh
aničk
i.
��Tr
ažite
da op
iše pr
edme
te i ra
dnje
u oko
lini.
��Up
ozna
jte di
jete s
konc
eptom
vrem
ena:
dana
s – ju
če –
śutra
– uju
tru –
nave
če...
��Igr
ajte s
e igr
e sup
rotno
sti: “
Beba
je m
ala, a
ti s
i ___
_”, “
Slon
je ve
liki, a
lepti
r je__
___”
; ili:
“Što
je su
protn
o od d
an/no
ć?”,
“Što
je su
protn
o od s
latko
/slan
o, kiś
elo/go
rko”.
��Da
bi di
jete v
ježba
lo me
moriju
, dajt
e mu d
a pr
ati sl
ožen
ija up
utstva
(npr.
: “Idi
u sv
oju
sobu
i don
esi s
voju
kapu
i šal!
”).��Igr
ajte i
gre s
pariv
anja/
pron
alaže
nja is
tog i m
emor
ije.
��Igr
ajte s
e bro
janja
sveg
a i sv
ačeg
a, sa
stavlj
anja
i rasta
vljan
ja (sl
agali
ca, k
ockic
a, igr
ačak
a…),
nizan
ja (št
ipaljk
i, klik
era,
šibica
, zrn
a pa
sulja
…),
kons
truisa
nja ra
zličit
ih ob
lika.
Soci
o-em
ocio
naln
i raz
voj
��La
ko se
razd
vaja
od ro
ditelj
a/star
atelja
.��Po
činje
da pr
ihvata
jedn
ostav
na pr
avila
igre
.��Že
li da s
e igr
a s dr
ugom
đeco
m –
poče
tak ko
oper
ativn
e igr
e. ��Ins
istira
da ra
di stv
ari s
amos
talno
.
��Or
ganiz
ujte đ
etetu
igru u
grup
i, vod
ite
ga da
se ig
ra s
drug
om đe
com.
��Ra
zgov
arajt
e o em
ocija
ma.
��Po
dstič
ite di
jete d
a ime
nuje,
prep
ozna
emoc
ije
u slik
ovnic
ama i
u stv
arno
m živ
otu.
��Po
stavit
e jas
na pr
avila
i ogr
aniče
nja i
budit
e dos
ljedn
i u nj
ihovo
j prim
jeni.
��Po
hvale
pozit
ivno u
tiču n
a slik
u koju
dijet
e stva
ra
o seb
i; kad
mu s
e upu
ćuje
kritik
a, on
a mor
a biti
isklju
čivo u
vezi
s pon
ašan
jem ko
je pr
ocjen
jujete
ka
o nea
dekv
atno,
nikak
o s lič
nošć
u đete
ta.
��U
ZRA
ST 3
- 4
godi
ne��R
AZV
OJN
A O
BLA
ST��ti
piČ
An
RA
zvo
J Đ
etet
A��k
Ak
o p
oD
StiC
Ati R
Azv
oJ
Đet
etA
Raz
voj m
otor
ike
(kru
pna
i fina
mot
orik
a)��Zn
a da v
ozi tr
icikl.
��U
trku š
utira
loptu
.��Ho
da no
gom
pred
nogu
po pr
avoj
liniji
rašir
enih
ruku
.��Ni
že pe
rle/m
akar
one.
��Si
ječe m
akaz
ama p
o lini
ji. ��Po
kuša
va da
nacrt
a čov
jeka (
glava
i udo
vi).
��Da
jte đe
tetu d
a slob
odno
bira
aktiv
nosti
koje
može
sa
mosta
lno da
izvrš
i (do p
et mi
nuta)
: jedn
ostav
ne
puzle
, koc
ke, p
lastel
in, bo
jenje,
igra
čke;
neka
posli
je ak
tivno
sti sa
mosta
lno po
spre
mi sv
oje st
vari.
��Cr
tajte
s đete
tom lin
ije i o
blike
, npr.
, jed
nosta
vnu l
judsk
u figu
re, č
iča-G
lišu.
��Pr
imije
nite a
ktivn
osti k
oje za
htijev
aju
koor
dinac
iju ok
o-ru
ka i o
ko-n
oga –
važn
e su
za cj
eloku
pan r
azvo
j đete
ta.
Gov
orno
-jezi
čki r
azvo
j/ko
mun
ikac
ija��Go
vori u
reče
nicam
a, go
vor r
azum
ljiv.
��Re
cituje
, zna
neko
liko p
jesam
a za đ
ecu.
��Zn
a ime
bar je
dnog
prija
telja.
��Zn
a da i
menu
je ve
ćinu p
redm
eta iz
sv
og sv
akod
nevn
og ok
ruže
nja.
��Zn
a da k
aže k
ako s
e zov
e, pr
eziva
, ko
liko i
ma go
dina,
kojeg
je po
la.��Ra
zumi
je rije
či po
put “
na”,
“ispo
d”, “
u”.
��Ok
o tre
će go
dine,
zbog
eksp
anzij
e gov
orno
-jez
ičkog
razv
oja, d
ešav
a se d
a dije
te za
muck
uje; o
no će
nesta
ti ako
se ok
ruže
nje
prav
ilno o
dnos
i pre
ma đe
tetu.
��Pr
ičajte
đetet
u prič
e; oh
rabr
ujte g
a da u
čestv
uje
u pre
priča
vanju
, pog
ađan
ju ish
oda p
riče.
��Re
citujt
e i pj
evajt
e pjes
me za
đecu
.��Či
tajte
s đete
tom sv
akod
nevn
o, im
enujt
e pr
edme
te na
slika
ma, p
ostav
ljajte
jedn
ostav
na
pitan
ja i p
odsti
čite i
mitac
iju go
vora
, reč
enica
.��Sl
ušajt
e što,
a ne
kako
govo
ri; go
vorite
sp
orije
i bez
velik
ih ve
rbaln
ih za
htjev
a. ��Izb
jegav
ajte s
ituac
ije u
kojim
a dije
te tre
ba da
go
vori p
red g
rupo
m, a
ističi
te i n
aglaš
avajt
e obla
sti
u koji
ma po
kazu
je do
bre r
ezult
ate (g
rafom
otorn
e sp
osob
nosti
, igro
vne v
ještin
e, pje
vanje
).
54 55Š
ta tr
eba
znat
i i k
ako
post
upat
i u o
dnos
u na
rani
razv
oj d
jete
ta
��U
ZRA
ST 4
- 5
godi
na��R
AZV
OJN
A O
BLA
ST��ti
piČ
An
RA
zvo
J Đ
etet
A��k
Ak
o p
oD
StiC
Ati R
Azv
oJ
Đet
etA
Raz
voj m
otor
ike
(kru
pna
i fina
mot
orik
a)��Tr
či mi
jenjaj
ući p
rava
c.��Pe
nje se
i spu
šta ni
z tob
ogan
samo
stalno
.��Sk
akuć
e na j
edno
j noz
i. ��Ko
pira o
blike
drže
ći olo
vku p
ravil
no, b
oji cr
teže.
��Zn
a da n
acrta
ljuds
ku fig
uru s
na
jman
je če
tiri di
jela t
ijela.
��Ni
že si
tne pe
rle.
��Sp
retno
reže
mak
azam
a.
��Cr
tajte
zajed
no dj
ečak
a/djev
ojčicu
, pom
ozite
đe
tetu d
a stva
ra sl
ožen
ije cr
teže.
��Or
ganiz
ujte a
ktivn
osti k
oje za
htijev
aju vi
še
motor
ičkih
radn
ji – ho
danje
s pr
elaže
njem
prep
reka
, ska
kutan
je na
jedn
oj no
zi i s
l.��Igr
ajte s
e niza
nja pe
rlica,
sitnih
mak
aron
a, sij
ecite
ob
like i
lijep
ite ih
zajed
no (k
olaž a
ktivn
osti).
��Igr
ajte s
e zak
opča
vanja
i otko
pčav
anja
dugm
adi.
Gov
orno
-jezi
čki r
azvo
j/ko
mun
ikac
ija��Go
vori g
rama
tički
ispra
vno i
razg
ovjet
no.
��Pr
eprič
ava k
ratke
priče
.��Ko
risti b
uduć
e vrije
me u
govo
ru.
��Zn
a da i
menu
je br
ojeve
1, 2,
3.��Im
enuje
drug
ove i
drug
arice
.��Sâ
mo pr
iča pr
iču po
slika
ma.
��Po
dstič
ite ko
mplek
sniji
govo
r i ra
zgov
or.��Pr
opra
tite đe
tetov
a pita
nja od
govo
rom
i paž
njom.
��St
rpljiv
o sas
lušajt
e dije
te, od
govo
rite m
u, ob
jašnja
vajte
mu k
once
pte i d
ešav
anja
oko n
jega,
posta
vljajt
e pita
nja.
��Tr
ažite
da op
iše pr
edme
te i ra
dnje
u oko
lini.
Kog
nitiv
ni ra
zvoj
��Mo
že da
prati
tri ra
zličit
a nap
ored
na ve
rbaln
a za
htjev
a (be
z pom
oći g
estik
ulacij
e), n
pr.:
“Daj
mi ol
ovku
, otvo
ri vra
ta i b
aci p
apir u
ka
ntu”,
“Tapš
i ruka
ma, u
stani,
skoč
i”.��Ra
zumi
je rije
či: “is
pod”
, “izm
eđu”
, “na
sred
ini”.
��Zn
a da i
menu
je ba
r pet
boja;
odgo
vara
na
pitan
ja: “K
oje je
boje
ova l
opta/
olovk
a/maji
ca?”
��Igr
ajte s
e iga
ra br
ojanja
i pre
broja
vanja
, uv
edite
konc
ept m
anje
– više
.��Po
kazu
jte đe
tetu b
rojev
e i sl
ova,
imen
ujte
ih čit
ajući
sliko
vnice
, piši
te ih
na pa
piru,
ohra
brujt
e dije
te da
pona
vlja.
��Pi
šite i
me đe
teta,
poka
zujte
i ime
nujte
slov
a u nj
emu.
Sam
opom
oć/b
riga
o se
bi��Ob
lači s
e i sk
ida sa
mosta
lno.
��Za
kopč
ava v
eliku
dugm
ad.
��Ko
risti k
ašiku
, vilju
šku i
salve
tu ka
da je
de.
��Sa
mosta
lno pe
re i b
riše r
uke.
��Ri
ječim
a sao
pštav
a potr
ebu d
a ide
u W
C.��Zn
a da z
avrn
e/odv
rne č
ep/po
klopa
c na p
redm
etima
.
��Oh
rabr
ujte d
ijete
da sa
mosta
lno pe
re i b
riše
ruke
, da p
ere z
ube,
koris
ti prib
or za
jelo.
��Uč
ite di
jete d
a pos
prem
i svo
je igr
ačke
, kuta
k, so
bu.
56 57Š
ta tr
eba
znat
i i k
ako
post
upat
i u o
dnos
u na
rani
razv
oj d
jete
ta
��U
ZRA
ST 5
- 6
godi
na��R
AZV
OJN
A O
BLA
ST��ti
piČ
An
RA
zvo
J Đ
etet
A��k
Ak
o p
oD
StiC
Ati R
Azv
oJ
Đet
etA
Raz
voj m
otor
ike
(kru
pna
i fina
mot
orik
a)��Us
avrša
va ak
tivno
sti ko
je je
nauč
ilo u
preth
odno
m pe
riodu
: spr
etnije
trči,
pres
kače
pr
epre
ke, h
oda p
o pra
voj li
niji i
sl.
��Ra
zvija
ośeć
aj za
ritam
i mož
e da
savla
da je
dnos
tavne
kore
ogra
fije.
��Po
gađa
lopto
m cil
j, hva
ta lop
tu u
skok
u, jed
nom
ruko
m.��Zn
a da n
acrta
čovje
ka, k
uću,
drvo
– c
rtež j
e pre
pozn
atljiv
.��Si
ječe i
lijep
i jedn
ostav
ne ob
like o
d kola
ž pap
ira.
��Zn
a da i
menu
je i n
acrta
osno
vne o
blike
(kr
ug, k
vadr
at, tr
ouga
o...).
��Om
oguć
ite đe
tetu d
ovolj
no kr
etanja
i fizič
kih ak
tivno
sti
kako
bi da
lje us
avrša
valo
i razv
ijalo
svoju
moto
riku.
��Po
dstič
ite di
jete d
a pleš
e, sa
mosta
lno i u
grup
i, da
pokre
tima t
ijela
prati
i izra
žava
doživ
ljaj m
uzike
.��Ku
pite,
ili sa
mi na
prav
ite, b
ojank
e i ra
zličit
e ra
dne l
istov
e; na
vikav
ajte d
ijete
da śe
di, ra
zvija
pa
žnju
i strp
ljenje
, vjež
ba ko
rišće
nje ol
ovke
i dr
ugog
pribo
ra, r
ješav
a zad
atke i
z rad
nih lis
tova
(jedn
ostav
nije m
ože i
samo
da os
misli
).��Us
reds
redit
e se n
a prip
remu
za šk
olu, r
azvo
j gr
afomo
tornih
vješ
tina i
osam
ostal
jivan
je đe
teta.
Gov
orno
-jezi
čki r
azvo
j/ko
mun
ikac
ija��Ko
risti p
une r
ečen
ice da
bi sa
opšti
o ne
što (č
etiri d
o šes
t rije
či u n
izu).
��Ar
tikuli
še sv
e glas
ove (
even
tualno
izos
taje R
, Lj, L
).��Mo
že ja
sno d
a isp
riča/p
repr
iča ne
ki do
gađa
j.��Po
stavlj
a pita
nja: “
Kad?
”, “Z
ašto?
”, “K
ako?
”
��Ko
ristite
svak
odne
vne s
ituac
ije, d
ogađ
aje
i akti
vnos
ti za r
azgo
vor s
đetet
om.
��Kr
oz sp
ontan
i razg
ovor
pods
taknit
e dije
te da
prep
riča
doga
đaj k
oji je
viđe
lo, si
tuacij
u u ko
joj je
učes
tvova
lo.
Kog
nitiv
ni ra
zvoj
��Zn
a koja
je nj
egov
a lije
va, a
koja
desn
a ruk
a.��Ra
zumi
je i k
orist
i kom
para
ciju u
govo
ru:
kraće
, duž
e, tež
e, lak
še...
��Uv
iđa sl
ičnos
ti i ra
zlike
.
��Da
jte đe
tetu d
a rješ
ava z
adatk
e kao
što s
u: pr
onać
i put
iz lav
irinta,
pove
zivan
je sli
ka lin
ijama
, for
mira
nje ob
lika s
pajan
jem ta
čkica
, pra
ćenje
lin
ija, k
opira
nje ob
lika,
slova
, bro
jeva,
broja
nje,
zaok
ruživ
anje,
križa
nje, p
odvla
čenje
,
��Br
oji do
10.
��Or
ijenti
še se
u vre
menu
.��Up
ozna
jte di
jete s
konc
eptom
vrem
ena:
juče
– dan
as –
śutra
– uju
tru –
uveč
e; vje
žbajt
e na
prim
jerim
a iz s
vako
dnev
nog ž
ivota.
��Oh
rabr
ujte i
podk
replj
ujte d
ijete
da po
stavlj
a pit
anja
sa: “
Što?
”, “Đ
e?”,
“Kad
?” “K
o?”
��Po
dstič
ite kr
eativ
nu ig
ru s
razli
čitim
mate
rijalim
a.
Soci
o-em
ocio
naln
i raz
voj
��Or
ganiz
uje ig
ru s
vršnja
cima,
radij
e isto
g pola
.��Uk
ljuču
je se
u ra
zgov
or s
odra
slima
.��Mo
že da
odlož
i zad
ovolj
avan
je po
trebe
.
��Da
jte đe
tetu š
to viš
e prili
ka da
se
igra s
drug
om đe
com.
��Igr
ajte s
e stru
kturis
anih
igara
s tab
lom,
kock
icama
, kar
ticam
a i pr
avilim
a (“N
e ljut
i se
, čov
ječe”
, “Me
morije
”, do
mine
i sl.).
Sam
opom
oć/b
riga
o se
bi��Pe
re ru
ke po
tpuno
samo
stalno
.��Ko
risti s
apun
, briš
e ruk
e peš
kirom
, pap
irom.
��Sa
mosta
lno pe
re zu
be, k
orist
i toa
let u
svim
situa
cijam
a.��Po
spre
ma za
sobo
m: sv
oju so
bu, k
reve
t, igr
ačke
...��Zn
a odg
ovor
na ne
ka pi
tanja
o ličn
im
infor
macij
ama:
ime,
prez
ime,
broj
godin
a, gr
ad u
kome
živi,
broj
telefo
na, p
ol.
��Uč
ite i o
hrab
rujte
dijet
e da s
e sâm
o ob
lači, p
ere r
uke i
zube
. ��Uč
ite di
jete d
a sre
di sv
oje ig
račk
e, ku
tak, s
obu,
da po
spre
mi za
sobo
m po
slije
igre i
li akti
vnos
ti.��Kl
asifik
ujte i
grač
ke: s
likov
nice s
a slik
ovnic
ama,
autić
i s au
tićim
a – va
žno j
e da d
ijete
nauč
i da s
ve im
a svo
je mj
esto.
��Po
trudit
e se d
a osig
urate
da di
jete z
na
lične
infor
macij
e: sv
oje im
e, pr
ezim
e, im
ena
rodit
elja,
broj
telefo
na, a
dres
u…
58 59Š
ta tr
eba
znat
i i k
ako
post
upat
i u o
dnos
u na
rani
razv
oj d
jete
ta
��Ja
vljaju
se po
čeci
logičk
ih op
erac
ija (k
lasifik
acija
, se
rijacij
a, ko
resp
onde
ncija
i kon
zerva
cija)
.��ide
ntifik
acija
supr
otnos
ti, bo
jenje,
sasta
vljan
je se
kven
ci do
gađa
ja, cr
tanje
na te
mu…
��Vj
ežba
jte se
rijacij
u, kla
sifika
ciju,
grup
isanje
, up
oređ
ivanje
kroz
svak
odne
vne a
ktivn
osti:
spar
ivanje
djelo
va od
jeće,
klasifi
kova
nje od
jeće
po bo
ji, pr
ema v
reme
nskim
prilik
ama…
��Da
jte đe
tetu d
a u ku
hinji r
azvrs
tava i
pr
avi s
kupo
ve od
voća
, pov
rća i s
l.��Po
dstič
ite di
jete d
a u ra
zličit
im si
tuacij
ama p
ored
i pr
edme
te po
velič
ini, b
oji, p
rona
lazi ra
zlike
i sli
čnos
ti; pit
ajte g
a, na
prim
jer: P
o čem
u su
sličn
i jabu
ka i l
imun
, a po
čemu
razli
čiti?
��Po
dstič
ite ra
zličit
e istr
aživa
čke i
gre i
aktiv
nosti
: Za
što sv
e pad
a na z
emlju
? Kak
o se t
ijela
pokre
ću i z
austa
vljaju
? Kak
o nas
taju t
alasi?
��Po
dstak
nite d
ijete
da ne
što sâ
mo uč
ini; p
ohva
lite ga
za
trud
, a ne
samo
za us
pješn
o oba
vljen
zada
tak.
Soci
o-em
ocio
naln
i raz
voj
��Ra
zvija
spos
obno
st za
sara
dnju
i želj
u za
zajed
ničkim
aktiv
nosti
ma.
��Os
nažu
je sa
mopo
štova
nje.
��Sp
osob
no je
da pr
epoz
na, r
azlik
uje i
prav
ilno i
menu
je sv
oja i t
uđa o
śeća
nja.
��Po
štuje
prav
ila ig
re u
grup
i (s vr
šnjac
ima)
.��Bi
ra om
iljeno
g dru
ga.
��Po
dstič
ite ko
d đete
ta od
govo
rnos
t, sam
ostal
nost,
isp
unjav
anje
oček
ivanja
u ra
zličit
im si
tuacij
ama,
svije
st o s
ebi, s
vojim
osob
enos
tima,
sličn
ostim
a i ra
zlika
ma u
odno
su na
drug
e.��Pr
imije
nite i
gre i
aktiv
nosti
na sl
jedeć
e tem
e: “Š
to mi
se do
pada
kod m
ene”
, “Mo
ja oś
ećan
ja”, “
To sa
m ja”
, “Po
rodič
no st
ablo”
.��Do
sljed
no po
hvalj
ujte t
rud,
pože
ljna p
onaš
anja.
Sam
opom
oć/b
riga
o se
bi��Po
tpuno
samo
stalno
koris
ti toa
let (i
obriš
e se)
.��Ve
že pe
rtle (il
i pok
ušav
a).
��Po
stavlj
a seb
i sto,
koris
ti prib
or za
hran
jenje.
��Za
htijev
ajte v
eću s
amos
talno
st u d
nevn
im
rutin
ama:
toalet
, hra
njenje
, obla
čenje
, skid
anje,
po
spre
manje
igra
čaka
, org
aniza
cija i
održa
vanje
hig
ijene
pros
tora i
ličnih
stva
ri, igr
ačak
a.��Na
učite
dijet
e da s
ebi p
ripre
mi je
dnos
tavan
ob
rok (
kod k
uće)
, da z
aklju
čava
i otkl
jučav
a vra
ta (m
ora z
nati k
ome s
mije
otvor
iti ka
da je
sâ
mo ko
d kuć
e), k
ada i
kako
se ko
risti t
elefon
. Tr
ažite
od đe
teta d
a sâm
o ode
u pr
odav
nicu z
a os
novn
e nam
irnice
(dajt
e mu s
itan n
ovac
).