t r g o v a č k o p r a v o

T R G O V A Č K O P R A V O

1. TRGOVAC; TRGOVAČKO DRUŠTVO I TRGOVAC POJEDINACTRGOVAC= pravna ili fizička osoba koja samostalno i trajno obavlja gospodarsku djelatnost radi ostvarivanja dobiti: - proizvodnjom, - prometom robe ili- pružanjem usluga na tržištu.

Smatraju se trgovcima u smislu ZTD-aosobe koje se bave slobodnim zanimanjima (uređenim posebnim propisima)

Individualni poljodjelci nisu trgovci

TRGOVAČKO DRUŠTVO= pravna osoba čiji su osnivanje i ustroj određeni ZTD-om TD se osniva za obavljanje: - gospodarske ili - bilo koje druge djelatnosti.= uvijek trgovac

TRGOVAC POJEDINAC= fizička osoba koja samostalno obavlja gospodarsku djelatnost- u skladu s propisima o obrtu i- upisana je u trgovačkom registru kao trgovac pojedinacSvojstvo trgovca pojedinca stječe se : UPISOM U SUDSKI REGISTAR Upisuje se : - tvrtka - sjedište - predmet poslovanja

VRSTE TRGOVAČKOG DRUŠTVA:1) DRUŠTVA OSOBAb) javno trgovačko društvo ic) komanditno društvo2) DRUŠTVA KAPITALAa) DDb) DOO

VRSTE UPISA U REGISTAR:1) FAKULTATIVNI = ako godišnji prihod prelazi svotu od 2 milijuna kuna2) OBVEZNI = ako godišnji prihod prelazi svotu od 15 milijuna kunaRok za upis: 60 DANA OD PODNOŠENJA FINANCIJSKIH IZVJEŠĆA FINI

2. PREDDRUŠTVO TRGOVAČKOG DRUŠTVAPREDDRUŠTVO= zajednica obveznopravne prirode sa ciljem osnivanja određenog društva. NASTAJE sklapanjem društvenog ugovora usvajanjem statuta + preuzimanjem svih dionica od strane osnivača trg.društva

Na odnos između osnivača (prije upisa u sudski registar) primjenjuju se: - društveni ugovor i - statut Za preuzete obveze odgovara: - onaj koji ih je preuzeo u ime društva i - osnivačiPreuzme li obveze više osoba: - odgovaraju solidarno i - neograničeno cijelom svojom imovinom

PRESTANAK PREDDRUŠTVA= upisom trgovačkog društva u sudski registarPrava i obveze preddruštva postaju pravima i obvezama trgovačkog društva,a osobe odgovorne za prava i obveze preddruštva oslobađaju se te odgovornosti.

3. ODGOVORNOST ČLANOVA DRUŠTVA ZA OBVEZE DRUŠTVATrgovačko društvo odgovara za svoje obveze cijelom svojom imovinomTrgovac pojedinac odgovara za svoje obveze osobno (cijelom svojom imovinom)

Za obveze društva odgovaraju: osobno + solidarno + neograničeno cijelom svojom imovinomčlanovi: JTD-a + komplementari u komanditnom društvu

Za obveze društva ne odgovarajučlanovi: DOO-a + DD-a (dioničari) + komanditori u komanditnom društvu,

osim u slučaju:PROBOJA PRAVNE OSOBNOSTI:Na zakonsku neodgovornost ne mogu se pozivati,ako: zloupotrebljavaju tu okolnost (zakonska neodgovornost):1) ako koriste društvo da bi postigli zabranjen cilj2) ako koriste društvo da bi oštetili vjerovnike3) ako protivno zakonu upravljaju imovinom društva kao da je njihova4) ako u svoju korist ili korist nekog drugog umanje imovinu društvaiako su znali da neće moći podmiriti svoje obveze

4. TVRTKA TRGOVAČKOG DRUŠTVATVRTKA= ime pod kojim trgovačko društvo posluje i pod kojim sudjeluje u pravnom prometu.

Tvrtka trgovačkoga društva se određuje: - izjavom o osnivanju društva - društvenim ugovorom - statutom društva.Tvrtka mora sadržavati:1) naznaku kojom se pobliže obilježava ime društva

2) naznaku predmeta poslovanja3) ovisno o kojem se društvu radi mora sadržavati riječi: DD, DOO, JTD...

JEZIK TVRTKETvrtka mora biti na hrvatskom jeziku i latiničnom pismu.Može sadržavati pojedine strane riječi:1) ako one čine ime odnosno tvrtku člana društva ili žig2) ako su uobičajene u hrvatskom jeziku3) ako nema hrvatskog sinonima za nju4) ako se radi o riječima na mrtvom jeziku

Tvrtka TD može se prenijeti na drugoga samo zajedno s poduzećem /s bitnim dijelom poduzeća

Skraćena tvrtkaMora sadržavati karakteristični dio tvrtke i oblik trgovačkog društva (npr. HT d.d.)Upisuje se kao takva u sudski registar.Tvrtka trgovca pojedincamora sadržavati: - njegovo ime i prezime i - naznaku TP (trgovac pojedinac)

Tvrtka se štiti tužbomsa zahtjevom na : - prestanak upotrebe iste tvrtke i - njeno brisanje iz registraako bi se njenom upotrebom ili upisom: - vrijeđala prava drugog trgovca - ugrožavao njegov položaj ili - prisvajale koristi drugog trgovcaPodnosi se: sudu koji vodi sudski registar u koji je upisana druga tvrtka u roku : 3 GODINE OD NJENOG UPISA

5. PREDMET POSLOVANJA I SJEDIŠTE TRGOVAČKOG DRUŠTVAPREDMET POSLOVANJAmože biti obavljanje svake dopuštene djelatnost (nije zakonom zabranjena + nije suprotna moralu društva)

Predmet poslovanja TD utvrđuje se: - izjavom o osnivanju - društvenim ugovorom - statutom, a upisuje se u sudski registar: naznakom djelatnosti

Učinak upisaTD može obavljati djelatnosti koje su upisane u sudskom registru,

ali i druge djelatnosti koje služe obavljanju upisane djelatnosti,ako se uobičajeno obavljaju uz upisanu djelatnost.TD svoju djelatnost može početi obavljati nakon upisa društva u sudski registar.

SJEDIŠTE TRGOVAČKOG DRUŠTVA= mjesto u kojemu je uprava društva= mjesto odakle se upravlja poslovima društva ili= mjesto u kojemu društvo trajno obavlja svoju djelatnost

TD može imati samo jedno sjedište, koje se određuje: - izjavom o osnivanju - društvenim ugovorom - statutom

Za prijenos sjedišta TD-a u inozemstvo potrebna je suglasnost Ministarstva financija.

Za rješavanje sporova u vezi s TD: nadležan je Trg. sud na podrućju upisanog sjedišta TD-a

6. ZASTUPANJE TRGOVAČKOG DRUŠTVA1) ZASTUPANJE PO ZAKONU = osobe određene ZTD-om: JTD = svi članovi KD = komplementari DD + DOO = Uprava

2) ZASTUPANJE PO ZAPOSLENJUPunomoćnik po zaposlenjuima dužnost kao radnik / ovlaštenje kao punomoćnik društa: - sklapati određene ugovore - poduzimati određene pravne radnje

3) ZASTUPANJE PO PUNOMOĆIa) PROKURAb) TRGOVAČKI PUNOMOĆNIK

c) PUNOMOĆ TRGOVAČKOM PUTNIKU

PROKURA PITANJE 7= trgovačka punomoć čiji su sadržaj i opseg uređeni ZTD-omProkuru može dati:pravna i fizička osoba koja je trgovac u pisanom obliku.na način predviđen: - izjavom o osnivanju - društvenim ugovorom - statutom

Prokurist može biti: - svaka punoljetna i - potpuno poslovno sposobna osoba bez obzira na dužnost i poslove koje obavljaProkurist ne može biti: pravna osoba

Vrste prokure:1) POJEDINAČNA – dana jednoj osobi2) SKUPNA – dana većem broju osoba – IZRIČITO

Prokurist može na temelju prokure: - sklapati sve ugovore i pravne radnje u ime i za račun TD-a - zastupati TD u postupcima

Prokurist ne može na temelju prokure, a bez posebne ovlasti:- otuđiti i opteretiti nekretnine TD-a- poduzimati pravne radnje kojima se započinje postupak koji dovodi do prestanka društva (stečaj)- davati punomoć drugim osobama za sklapanje poslova

Prokura nije prenosiva na drugu osobu.

Prokura se može opozvati u svako vrijeme.

Prokura trgovca pojedincaTrgovac pojedinac prokuru daje osobno i tu ovlast ne može prenijeti na drugoga

TRGOVAČKI PUNOMOĆNIK= radnik u TD-u ili druga osoba koju trgovac ovlasti da vodi cijelo ili dio poduzećaOvlašten je: - sklapati sve ugovore i - poduzimati sve uobičajene pravne radnje za vođenje poduzećaBez posebne ovlasti ne može: - otuđiti i opteretiti nekretninu - nagoditi se i voditi spor, - prenijeti punomoć na drugu osobu

PUNOMOĆ TRGOVAČKOG PUTNIKA= punomoć koju trgovac daje svom radniku ili drugoj osobikojom je on ovlašten: - sklapati ugovore o prodaji robe - isporučivati ju te - naplaćivati cijenuBez posebne ovlasti ne može ju prodavati na poček ili u obrocima.

8. SUDSKI REGISTAR

= upisnik u kojeg se upisuju: - trgovci i svi podaci određeni zakonom - promjene tih podatakaUpis se obavlja na temelju:1) odluke registarskog suca2) prijave za upis (u obliku javno ovjerene isprave)Podnosi se: Trgovačkom sudu prema mjestu sjedišta TDPrijavu podnosi: 1) za trgovca pojedinca: - osobno ili - njegov prokurist 2) za JTD: svi članovi 3) za KD: svi komplementari 4) za DD: - svi članovi Uprave i - predsjednik NO-a 5) za DOO: - svi članovi Uprave - predsjednik NO (ako postoji NO)

Sudski registar vode Trgovački sudovi + upis objavljuju u NN (javan je)

Učinak upisa u registar:- nitko se ne može pozivati da mu nisu poznati podaci upisani u registar.- svaka osoba može se pozvati na stanje upisa u registru glede pravno odlučnih činjenica,(makar ono bilo i netočno)osim osobe kojoj se dokaže da je znala da se stvarno stanje razlikuje od stanja u registru- osoba koja je u dobroj vjeri ne može trpjeti štetu zbog toga što se pouzdala u stanje u sud.registru

9. JAVNO TRGOVAČKO DRUŠTVO – pojam i pravni odnosi među članovima= je trgovačko društvo u koje se udružuju dvije ili više osoba zbog trajnog obavljanja djelatnosti pod zajedničkom tvrtkom

Na JTD primjenjuju se propisi o ortakluku.

Član JTD-a može biti: svaka fiz. / pr.osoba

Pravni odnosi među članovima JTD-a uređuju se: - društvenim ugovorom - podredno ZTD-om

Članovi moraju unijeti jednake uloge (u slučaju zakašnjenja dužan je platiti zak.kamate JTD-u)Uložiti se može: novac + stvari + prava + rad

Svaki član društva ima pravo i obvezu voditi poslove društva.Ako su ovlašteni svi članovi voditi poslove = svaki je od njih ovlašten voditi ih samostalnoAko je vođenje posla društvenim ugovorom prenijeto na jednog ili više članova = ostali su isključeniZa donošenje odluka = potrebna je suglasnost svih članova ovlaštenih na sudjelovanje u odlučivanju.

PODJELA DOBITI U JTDKAPITALNO NAČELO= 1/3 dobiti tekuće godine dijeli se prema udjelima pojedinog člana u kapitalu društva.

PERSONALNO NAČELO= ostatk dobiti + gubitak dijele se na jednake dijelove (bez obzira na udio u kapitalu društva)

ZASTUPANJE JTDSvaki član je ovlašten zastupati društvo.Skupno zastupanjeDruštvenim ugovorom može se odrediti da svi članovi ili više njih mogu zastupati JTD samo skupno.Članovi između sebe mogu ovlastiti pojedine članove da u ime društva poduzimaju određene poslove.Zastupanje zajedno s prokuristomKad nije određeno skupno zastupanje – društvenim se ugovorom može odrediti da su članovi JTD-a ovlašteni zastupati JTD zajednono s prokuristom.

OSOBNA ODGOVORNOST ČLANOVA JTD-a PITANJE 10Za obveze društva svaki član odgovara vjerovnicima: - cijelom svojom imovinom - solidarno s ostalim članovimaSuprotan sporazum članova ne proizvodi pravne učinke prema trećima.

Ako vjerovnik zahtijeva od člana da mu ispuni obvezu društvačlan mu može staviti: - prigovore društva - svoje osobne prigovoreČlan društva može odbiti vjerovniku ispuniti obvezuako: društvo ima pravo pobijati pravni posao iz kojeg proizlazi ta obveza

Novopristupjeli član odgovara kao i ostali članovi (za obveze društva nastale prije njegova pristupanja)

PRESTANAK JTD-asmrt člana JTD + prestanak pr.osobeU tom slučaju njegov nasljednik mora: - bez odgode obavijestiti ostale članove o smrti i - nastaviti sa poslovima ostavitelja dok se ne odredi nešto drugoOstali članovi na isti su način dužni privremeno nastaviti s obavljanjem povjerenih im poslova.U tom smislu smatra se da JTD i dalje postoji11. KOMANDITNO DRUŠTVO= je trgovačko društvo u koje se udružuju dvije /više osoba radi trajnog obavljanja djelatnosti pod zajedničkom tvrtkom od kojih najmanje jedna odgovara za obveze društva:- solidarno i neograničeno cijelom svojom imovinom (komplementar), = manageri najmanje jedna odgovara za obveze društva:- samo do iznosa određenog imovinskog uloga u društvo (komanditor) = ulaže kapital

Komanditno društvo nama temeljni kapital.

Osniva se: društvenim ugovorom u kojem se mora odrediti: - koji članovi imaju položaj komplementara - koji komanditora

Podredno se primjenjuju: odredbe o JTD

PRAVNI ODNOSI MEĐU ČLANOVIMA uređuju se društvenim ugovorom.Komplementari: upravljaju društvom + zastupaju društvoKomanditor se ne može usprotiviti odlukama komplementara osim onih koji su izvan granica redovnog poslovanja + ima pravo zahtijevati: - predaju financijskih izvješća i - uvid u poslovne knjige radi provjere

Podjela dobiti:KAPITALNO NAČELO

= 1/3 dobiti tekuće godine dijeli se prema udjelima pojedinog člana u kapitalu društva.NAČELO PRIMJERENOST = 2/3 dobiti dijeli se s obzirom na konkretne okolnosti

Podjela gubitka:NAČELO PRIMJERENOSTI = gubitak se dijeli prema konkretnim okolnostima s time da komanditori sudjeluju u snošenju gubitka samo do visine svog udjela u kapitalu

ZASTUPANJEKD zastupaju komplementari.iznimno: odlukom svih komplementara komanditoru se može dati prokura i trgovačka punomoćKomanditor ne odgovara za obveze društva,ako: je u cjelini uplatio ulog na koji se obvezao društvenim ugovorom. ako nije = odgovara neposredno i solidarno s ostalim članovima do visine ugovorenog uloga umanjenog za uplaćeni dio

Novi član u svojstvu komanditora = odgovara kao i novi članovi JTD-a

Smrt ili prestanak komanditora ne dovodi do prestanka društva.

12. DIONIČKO DRUŠTVO – pojam, osnivači, temeljni kapital= društvo u kojem članovi (dioničari) sudjeluju s ulozima u temeljnom kapitalu podijeljenom na dionice= pravna osoba (može imati i samo jednog dioničara)

Dioničari ne odgovaraju za obveze društva.DD odgovara za svoje obveze cijelom svojom imovinom.

OSNIVAČI = dioničari koji usvoje statut. (Statut mora usvojiti najmanje jedna osoba)Kod sukcesivnog osnivanja osnivači su i dioničari čiji ulozi nisu u novcu, iako ne sudjeluju u usvajanju statuta.

TEMELJNI KAPITAL= u novcu izražena vrijednost onog što svaki dioničar mora unijeti u DD na ime uplate nominalnih iznosa dionica.= pasiva društva (ne mijenja se poslovanjem društva)= određen u statutu i upisan je u sudski registar. Najniži iznos TK = 200.000,00 HRK.

Dionice s nominalnim iznosom (= iznos na koji glasi dionica)Najniži nominalni iznos dionice = 10 HRK (inače je ništava), ako je iznos viši = višekratnik broja 10Udio u TK određuje se odnosom njihova nominalnog iznosa i nominalnog iznosa TK

Dionice bez nominalnog iznosa (= sudjeluju u TK u jednakom dijelu)Iznos TK koji otpada na jednu dionicu ne može biti <10 HRK, ako je iznos viši = višekratnik broja 10Udio u TK određuje se brojem dionica.

Izdavanje dionicaNe mogu se izdati: - za iznos manji od 200.000,00 HRK.

- za iznos koji je niži od nominalnog iznosa (dionice s nominalnim iznosom) - za iznos koji je niži od iznosa TK koji otpada na pojedinu dionicu (bez) Dopušteno je izdavanje dionica za viši iznos, ali do dijela TK koji na njih otpada.

13. DIONICE KAO VRIJEDNOSNI PAPIR - sastojci i prijenos= dionica za koju: - je izdana isprava o dionici ili - je izdana u nematerijaliziranom obliku (oblik el.isprave) + pohranjena kod FI= može biti predmetom kupoprodaje na tržištu kapitala odnosno na burzi

Isprava o dionici (dionica)- PLAŠT= oznaka da je dionica i njen nominalni iznos, oznaka roda dionice, tvrtka i sjedište izdavatelja, tvrtka/ime osobe na koju glasi dionica, datum+ kod dionica u mat.obliku: broj dionice + faksimil potpisa statutom ovlaštenih osoba izdavatelja dionice- KUPONSKI ARAK ZA NAPLATU DIVIDENDI: - redni broj kupona - broj dionice na koju se kupon odnosi - tvrtku izdavatelja dionice i - faksimil potpisa- TALON - njime imatelj dionice ostvaruje pravo na nove kuponske arke - mora sadržavati broj dionice

Nematerijalizirani vrijednosni papir (dionica)= elektronički zapis na računu vrijednosnih papira u kompjutorskom sustavu FI kojim se njegov izdavatelj obvezuje vlasniku ispuniti obvezu sadržanu u dionici

PRIJENOS MATERIJALIZIRANIH DIONICAMogu se izdati samo na imeprenose se: - cesijom - indosamentom. (od tal. „in dosso“ – na leđima) = pisana izjava o prijenosu prava iz vrijednosnog papira koja se daje na poleđini papira = primjenjuju se odredbe o mjenici = DD ispituje neprekinuti slijed indosamenta, ali ne i potpise

Statutom se može odrediti: - da je za prijenos potrebna suglasnost koju daje Uprava - razlog zbog kojeg se može odbiti davanje suglasnosti

.PRIJENOS NEMATERIJALIZIRANIH DIONICAPrijenos vlasništva nemater.vrijednosnih papira na temelju transakcije sklopljene na burzi provodi se u postupku prijeboja i namirenja.Stjecanje i prestanak vlasništva na temelju: pr.poslova sklopljenih izvan burze (odluke suda + nasljeđivanja + zakona) provodi se odgovarajućim upisima u el.zapise u postupku preknjižbi

UČINAK PRIJENOSA:Prijenos vrijednosnog papira na ime nema učinak prema izdavateljusve dok: - on o tome ne bude pisanim putem obaviješten odnosno - prijenos ne bude ubilježen u registar vrijednosnih papira

14. DIONICE= dio TK DD-a= skup članskih ovlasti= vrijednosni papir

VRSTE DIONICA1) REDOVNE = dionice koje imatelju daju: - pravo glasa u Gl.skupštini - pravo na isplatu dividende (dio dobiti društva) - pravo na isplatu dijela ostatka stečajne ili likvidacijske mase2) POVLAŠTENE = dionice koje imatelju daju neka povlaštena prava (npr. prvenstvo pri isplati dividende...)

Dionice koje glase na imeAko se izdaje prije uplate punog iznosa za koji se izdajeiznos djelomične uplate mora se naznačiti na ispravi o dionici.A kod nematerijaliziranih – mora se upisati na račun vrijednosnih papira u kompj.sustavu SDA

Privremenice= potvrde o udjelima koje se dioničarima mogu izdati prije potpune uplate dionica (moraju glasiti na ime)

Rod dionica= dionice koje daju ista prava čine rod dionica.

Vlastite dionice= kad DD drži vlastite dionice ne može iz njih ostvarivati nikakva pravaDD vlastite dionice ne može stjecati originarno (izraženo zabranom društva da upiše vlastite dionice)DD iznimno može steći vlastite dionice derivativno (od drugih osoba)u taksativno određenim slučajevima npr.: - kad DD-u prijeti teška šteta - kad se dionice nude zaposlenima - kad se daje otpremnina dioničarima...Iznova se aktiviraju kada ih DD otuđi, a drugi ih steknu.

Vinkulirane dionice= dionice za čiji je prijenos potrebna suglasnost društva.

PRAVA IZ DIONICA:1) UPRAVLJAČKA PRAVA a) pravo glasa Svaka dionica daje pravo glasa u skupštini društva. Bez prava glasa mogu se izdati samo povlaštene dionice. Ukupni iznos TK koji se odnosi na takve dionice ne može biti > 1/2 iznosa TK. Zabranjeno je izdavanje dionica, koje za isti iznos TK koji se na njih odnosi daju različito pravo glasa u skupštini b) pravo sudjelovanja u Gl.skupštini i pravo na raspravljanje c) pravo na obavještenost d) pravo na pobijanje odluka Gl.skupštine

2) IMOVINSKA PRAVA a) isplata dividende b) pravo na isplatu dijela ostatka stečajne ili likvidacijske mase

OBVEZE IZ DIONICA:1) obveza uplate ulogaAko ne uplati na vrijeme – plaća zatezne kamate, astatutom se može predvidjeti i plaćanje ugovorne kazneAko ne uplati na vrijeme – može im se dati naknadni rok za uplatu paako ni tada – oduzet će im se dionice i ono što su već uplatili2) dodatne obveze propisane statutom3) obveza na lojalno postupanje prema društvu

PODJELA DOBITIUdio dioničara u dobiti određuje se preme udjelu u TK društva koji otpada na njihove dionice.Ako ulozi u TK nisu uplaćeni u cjelosti – dioničari sudjeluju u podjeli dobiti u omjeru onoga što su uplatili.

ODLUKA O IZDAVANJU DIONICEDonose ju: - Glavna skupština ili - osnivači društva u skladu sa statutomOdlukom se utvrđuju:1) tvrtka izdavatelja dionica2) ukupni iznos na koji se izdaju dionice i broj dionica3) nominalni iznos dionice (ako se radi o dionicama s nominalnih iznosom)4) oznaka da dionica glasi na ime5) izdaje li se isprava o dionici ili kao nematerijalizirani vrijednosni papir6) vrijeme upisa dionica7) način upisa dionica8) kod koga, u kojem roku i na koji način se dionica uplaćuje9) ako se odustane od izdavanja - u kojem se roku vraćaju uplaćena sredstva10) rod dionica11) ako se dionice izdaju u više serija - redosljed ostvarenja prvenstva iz povlaštenih dionica

15. SIMULTANO I SUKCESIVNO OSNIVANJE DD

1) SIMULTANO OSNIVANJE DD= statut usvajaju svi dioničari društva u trenutku osnivanja (upisa društva u sudski registar) jer su preuzeli sve dionice društva= osnivanje koje nastaje istodobnim: - preuzimanjem svih dionica društva - usvajanjem i potpisivanjem statuta (pitanje broj 16.) - izjavom o osnivanju DD-a - uplata dionica kod FI (pitanje broj 17.) - imenovanje organa društva - izrada izvješća o osnivanju društva i provođenje revizije osnivanja - podnošenje prijave za upis u sudski registar

DD je osnovano upisom u sudski registar.Prije upisa u sudski registar ne mogu se: - izdavati dionice niti - prenositi prava sudjelovanja u DD (posljedica: solidarna odgovornost izdavatelja za štetu)

Preuzimanje svih dionica (uplatom dionica)Osnivači preuzimaju dioniceizjavom danom kod jav. bilježnika da: - osnivaju društvo i - preuzimaju obvezu uplate dionicaizjava mora sadržavati: - nominalni iznos dionica koji se preuzima (broj dionica kod nenominalnih) - iznos za koji se izdaju - rod dionica - kada će se i kako uplatiti

Osnivači moraju u ispravi ovjerenoj od JB imenovati: - prvi Nadzorni / Upravni odbor - revizora za prvu poslovnu godinuČlanove tih odbora može se imenovati - najdulje do održavanja prve Glavne skupštine.Nadzorni odnosno Upravni odbor imenuje: - članove prve Uprave odnosno - izvršne direktore

Osnivači moraju podnijeti pisano izvješće o provedenom osnivanju.U njemu moraju navesti bitne okolnosti npr: - pravne poslove s kojima namjeravaju steći ulog u stvarima i pravima - troškove nabave ..

Prijavu za upis društva u sudski registar podnose: - svi članovi Uprave i Nadzornog /Upravnog odbora

- svi izvršni direktori i - svi članovi Upravnog odboraU prijavi se mora navesti: tvrtka, sjedište i predmet poslovanja + iznos za koji su izdane dionice + ukupni iznos uplate za izdane dionice + članovi Uprave, Upravnog odbora, direktori, OIB, njihovo prebivalište..Prijavi se prilaže: statut + obračun troškova osnivanja + izvješće o osnivanju i reviziji + isprave o imenovanju odbora, direktoraSud će odbiti upis:- zbog nepotpunog ili netočnog izvješća o osnivanju- ako je vrijednost ulaganja stvari ili prava bitno manja od iznosa TK koji se odnosi na njih- zbog nepotpunog statuta ili ako sadrži odredbe koje ga čine ništavim

Odgovornost osnivača = solidarno odgovaraju društvu za štetu koja mu je počinjena zbog: - netočnosti ili - nepotpunosti podataka o osnivanju.Odgovornost članova nadzornog/upravnog odbora i direktora= solidarno odgovaraju društvu za štetu zbog neispunjenja svojih obveza pri osnivanju.

2) SUKCESIVNO OSNIVANJE DD= statut usvajaju samo oni dioničari koji preuzimaju dio dionica i upućuju javni poziv za upis preostalih dionica.= osnivanje koje nastaje postupno tako da osnivači:1) usvoje statut (izjavom o usvajanju statuta kod javnog bilježnika)2) preuzmu dio dionica (izjavom o preuzimanju kod javnog bilježnika)3) upute PROSPEKT = javni poziv za upis dionica koje se upisuju na temelju tog poziva 4) uplate uloge 5) održavanje osnivačke skupštine 6) izvješće o osnivanju i revizija osnivanja (primjenjuju se odredbe o simultanom osnivanju) 7) svi članovi uprave i nadzornog odbora podnose prijavu za upis

DD je osnovano upisom u sudski registar.

Dionice se: - upisuju i - uplaćuju (pitanje broj 17.) sredstvima plaćanja kod Financijske institucije.(ex SDA)

Upis dionica:= Upisnicom = izjava o upisu dionica koju potpisuje upisnik (kod FI) koji se javlja na javni poziv (PROSPEKT)Rok za upis dionice = max. 3 MJESECA OD DANA ODREĐENOG ZA POČETAK ROKA ZA UPIS.Ako ne upišu u tom roku – mogu u daljnjem roku od 15 DANA sami upisati dionice.Ako ni u tom roku – neuspjeli upisAko upis uspije – osnivači moraju rasporediti dionice upisnicima u roku od 15 DANA PO PROTEKU ROKA ZA UPIS .Osnivačka skupštinamora se održati: - u sjedištu društva - najkasnije 2 MJESECA PO PROTEKU ROKA ZA UPIS DIONICA (ako se ne održi – smatra se da osnivanje DD-a nije uspjelo) - mora biti zastupljena većina svih dionica - otvara je JBNadležnost osnivačke skupštine- utvrđuje jesu li upisane i raspoređene sve dionice i uneseni svi ulozi- utvrđuje iznos troškova osnivanjaizabire organe koje po zakonu i statutu bira Glavna skupština (jedna dionica = jedan glas)

16. STATUT DD-a – sadržaj, usvajanje i izmjena= temeljni ustrojbeni akt DD-a

SADRŽAJ STATUTA (materijalne odredbe):1) tvrtka i sjedište društva2) predmet poslovanja3) iznos TK4) odredbe o podjeli TK na: a) nominalne dionice- iznos i ukupan broj dionica svakog nominalnog iznosa b) dionice bez nominalnog iznosa - samo njihov broj c) rod i broj dionica – ako se dionice izdaju u više rodova 5) odredba da se izdaju dionice koje glase na ime 6) odredba o tome ima li DD: - upravu i nadzorni odbor/upravni odbor ili - upravni odbor te ovisno o tome broj članova: - uprave i nadzornog/upravnog odbora ili - upravnog odbora i izvršnih direktora 7) odredbe o načinu i obliku objave priopćenja društva (NN ili glasilo određeno statutom) 8) odredbe o vremenu trajanja i prestanku društva

USVAJANJE STATUTAIzjave osnivača o usvajanju statuta daju se u ispravi koja se sastavlja kod JB.Isprava mora sadržavati:1) osnivače i njihova prebivališta2) iznos nominalnih i broj nenominalnih dionica i rod dionica3) uplaćeni iznos TK4) izjava osnivača da prihvaćaju statut

IZMJENA STATUTA= može se izmijeniti odlukom Glavne skupštine od najmanje 3/4 TK zastupljenog na Gl.skupštini (statutom se može odreditit i veća većina)Uprava posredno mijenja statut kod povećanja/smanjenja TK

Ako bi izmjenom statuta došlo do promjene odnosa među rodovima dionica na štetu nekog roda dionica= za odluku je potrebna suglasnost dioničara tog roda dionica.

Gl.skupština može ovlastiti Nadzorni odnosno Upravni odbor da izmijeni statutsamo ako se radi o usklađivanju njegova teksta.

Odluka kojom se dioničarima stavljaju dodatne obveze može se donijetisamo uz suglasnost svih dioničara na koje se to odnosi

Registarskom sudu mora se podnijeti prijava za upis svake izmjene statuta u sudski registar.

Prijavi se mora priložiti potpuni tekst statuta ovjeren od JB

Izmjena statuta valjana je tek od upisa u sudski registar.

17. UNOŠENJE TEMELJNJIH ULOGA U DD

Unijeti se mogu:1) NOVAC2) STVARI i3) IMOVINSKA PRAVA

Uplata dionica novcem (preuzimanje dionica)

Dionice se uplaćuju u novcu na račun DD-a kod FINANCIJSKE INSTITUCIJE U RH (bivša SDA)

Prije upisa u sudski registar mora se uplatiti min. 1/4 najnižeg iznosa te dionice za koji se ona može izdati

Ako se izdaje za viši iznos od tog iznosa – mora se uplatiti i cijeli iznos koji prelazi taj iznos.

Ako se dionica uplaćuje dijelom u novcu, a dijelom u stvarima i pravimamora se u potpunosti uplatiti i novčani dio.

Uplata dionica u stvarima ili imovinskim pravima

Ako dioničari uplaćuju uloge tako da nominalni iznos za koji se izdaju dionice ne uplaćuju u novcu (ulaganje stvari i prava)u statutu se mora utvrditi: 1) stvar / imovinsko pravo koje se ulaže 2) osoba od koje društvo stječe stvar ili pravo 3) ukupan iznos dionica te njihove: - pojedinačne nominalne iznose - broj nenominalnih dionica koje treba dati za ulaganje.

Ako nisu utvrđeni statutom - ugovori o ulaganju nemaju učinak prema društvu.

Ulog u stvarima i pravima mora se unijeti u cjelini.

Uložiti se mogu samo stvari ili imovinska prava kojima se može utvrditi gospodarska vrijednost.(pružanje usluge ne može biti predmetom ulaganja)

Vrijednost stvari odnosno prava koje se ulaže mora odgovarati iznosu za koji se dionica izdaje.

Ako sporazum o ulaganju stvari ili prava nije valjan – dioničar je dužan uplatiti u novcu nominalni iznos dionice za koji se ona izdaje.

18. STJECANJE I PRESTANAK ČLANSTVA U DDStjecanje članstvaIZVORNO : - sudjelovanjem u osnivanju društva - sudjelovanjem u povećanju TK-a DD-aIZVEDENO= stjecanjem dionica od: - prijašnjeg dioničara ili - društva (kad ono prenosi vlastite dionice koje je samo steklaa) pravnim poslomb) slijedništvom: - zbog smrti dioničara (fizičke osobe) ili - zbog statusne promjene dioničara (pravna osoba)

Prestanak članstva:1) smrću ili prestankom (pr.osoba) dioničara2) otuđenjem dionica3) isključenjem dioničara (KADUCIRANJE)4) povlačenjem dionica smanjenjem TK5) prestankom društva

19. REGISTAR DIONICA I NAČELO JEDNAKOG POLOŽAJA DIONIČARA

REGISTAR DIONICA= dužno ga je voditi DD koje izdaje dionice na ime.= svrha registra je da DD u svako doba zna tko u njemu ima članska pravaU odnosu prema društvu dioničarem se smatra samo onaj koji je upisan u registru dionica.Svaki dioničar ima pravo tražiti od društva da ga izvijesti: - o podacima u registru koji se na njega odnose - o tome tko su imatelji i kojih dionica

Dionice se upisuju u registar s: - oznakom imena i prebivališta i - oznakom tvrtke i sjedišta imatelja dionica - brojem i nominalnim iznosom nominalnih dionica - brojem nenominalnih dionica

Ako je društvo izdalo nematerijalne dionice (kod javne nabave)= mjerodavno je stanje na računu dioničara (taj račun za dionice društva vodi Financijska institucija)

Brisanje ranijeg i upis novog dioničara (kad se prenosi dionica)provodi se: u registru, na temelju: zahtjeva + dokaz o tome da je dionica prenesena.

Ako je netko po mišljenju društva neopravdano upisan u knjizi dionica kao dioničardruštvo može brisati upis: - samo ako je prije toga o tome obavijestilo dioničara i - dalo mu primjereni rok za prigovor. (ako dioničar prigovori u roku – ne može ga se brisati iz knjige dionica)

NAČELO JEDNAKOG POLOŽAJA DIONIČARA= pod jednakim uvjetima dioničari imaju jednak položaj u društvu.= položaj dioničara odnosno njegova prava i obveze u društvu ovise o njegovu udjelu u TK. (za jednake uloge ne mogu se stjecati različita prava)

Povreda načela pretpostavlja:- da postoji nejednako postupanje prema nekom dioničaru- da takvo postupanje nema opravdanog razloga

- da takvo postupanje ne smije biti dopušteno odredbom statutom (čak i uz pristanak dioničara)20. ORGANI DIONIČKOD DRUŠTVA I NJIHOV MEĐUSOBNI ODNOSObvezatni organi DD-a su:1) UPRAVA2) NADZORNI ODBOR3) GLAVNA SKUPŠTINA = nema hijerarhije = obavljaju različite zadaće u društvuUprava:1) vodi poslove DD-a2) zastupa DD-aNadzorni odbor:1) nadzire vođenje poslova2) imenuje i opoziva članove uprave3) zastupa DD prema članovima uprave4) saziva Glavnu skupštinuGlavna skupština:1) odlučuje o izboru i razrješenju članova NO2) odlučuje o izmjenama statuta3) odlučuje o upotrebi dobiti4) odlučuje o povećanju/smanjenju TK

21. UPRAVA DIONIČKOG DRUŠTVA= sastoji se od jedne ili više osoba = DIREKTORI, čiji se broj određuje statutom.(Ako se sastoji od više osoba = jedna se mora imenovati PREDSJEDNIKOM UPRAVE)

Član uprave može biti: svaka fizička potpuno poslovno sposobna osoba.Član uprave ne može biti osoba:1) kažnjena 5 GODINA + za KD: - zlouporabe stečaja - povrede obveza vođenja poslovnih knjiga - pogodovanja vjerovnika2) protiv koje je izrečena mjera sigurnosti zabrane obavljanja zanimanja ako je to predmet poslovanja DD-a (za vrijeme trajanja zabrane)

Poslovi Uprave:

1) VODI POSLOVE DRUŠTVA NA VLASTITU ODGOVORNOST= odluke donosi samostalno na temelju vlastite prosudbe

Članovi Uprave ovlašteni su voditi poslove samo zajedno (ako se sastoji od više osoba)Statutom se može odrediti drugačiji način vođenja poslova,osim: - da se odluke donose većinom glasova - da prilikom izjednačenih glasova odlučuje glas predsjednika Uprave

Uprava može jednoglasno donijeti Poslovnik o radu, ako to nije: u nadležnosti NO /NO ga ne donese

2) ZASTUPA DRUŠTVO= poduzima pravne radnje zastupanja u poslovima pred sudom /drugim organima Ako se Uprava sastoji od više osoba – zastupati mogu samo skupno Za očitovanje volje prema društvu - dovoljno je da je očitovana prema jednom članu Uprave. Statutom se može odrediti da su za zastupanje ovlašteni: - pojedini članovi Uprave sami ili - zajedno s prokuristom

= priprema i provodi odluke Glavne skupštine Uprava je dužna: - na zahtjev GS pripremiti odluke /opće akte čije je donošenje u nadležnosti GS

- pripremiti ugovore koji se mogu sklapati samo uz suglasnost GS - izvršavati odluke koje donese GS

= daje izvješća NO/UO i to o: - poslovnoj politici - rentabilnosti poslovanja - stanju društva i prihoda

= daje godišnje izvješće o stanju društva Glavnoj skupštini npr. o: financijama, rezultatima poslovanja.... Ako se ustanovi da u DD-u postoji gubitak u visini 1/2 TK – Uprava mora sazvati GS U slučaju prezaduženosti – Uprava mora zatražiti otvaranje stečajnog postupka.

IMENOVANJE ČLANOVA UPRAVEČlanove Uprave i predsjednika imenuje: - Nadzorni odbor odnosno - Upravni odborna vrijeme od max. 5 GODINA(može ih se ponovno imenovati, ali ne ranije od 1 GODINE prije isteka mandata)Mandat počinje danom donošenja odluke bez obzira na upis u Sudski registar.

Ako neki član Uprave nije imenovan – imenovat će ga sud u hitnom slučaju na zahtjev: zainteresirane osobe (ostaje imenovan dok se ne imenuje drugi)Svaka promjena u sastavu mora se prijaviti u sudski registar.

OPOZIV ČLANOVA UPRAVENO/UO može opozvati svoju odluku kad postoji važan razlog: - gruba povreda dužnosti - nesposobnost za obavljanje poslovaOpoziv je valjan sve dok se suprotno ne utvrdi sudskom odlukom.

OSTAVKA ČLANA UPRAVEPredsjednik i član Uprave mogu dati ostavku u pisanom obliku za koju nije potrebna odluka NO/UOOstavka djeluje od dana kad je izjavljena društvu.

ZABRANA KONKURENCIJEBez suglasnisti NO/UO član Uprave ne može:- za svoj /tuđi račun obavljati poslove koji ulaze u predmet poslovanja DD-a- u prostorijama društva obavljati poslove za svoj /tuđi račun- biti član Uprave, NO/UO u drugom društvu s istim predmetom poslovanja- biti član Trg.društva koji osobno odgovara za obveze tog društva, ako TD ima isti predmet poslovanja kao DD

22. NADZORNI/UPRAVNI ODBOR DIONIČKOG DRUŠTVAMin.broj članova = 3 ČLANA NO(statutom se može odrediti veći broj članova, ali mora biti neparan)Max.broj članova1) TK < 12 mil.HRK = 9 članova NO

2) TK < 80 mil.HRK = 15 članova NO3) TK >80 mil.HRK = 21 član NOČlan NO/UO može biti: fizička potpuno poslovno sposobna osoba.Član NO/UO ne može biti:- član Uprave- član NO/UO u 10 društava- član Uprave /izvršni direktor društva koje je ovisno u odnosu na DD- član Uprave /izvršni direktor drugog društva u čijem se NO/UO nalazi član Uprave društva- osoba koja ne može biti član Uprave

IZBOR I IMENOVANJE ČLANOVA NO/UOBira ih Glavna skupština na max 4 godine. (mogu biti ponovno birani)Pravo imenovanja max. 1/3 članova NO/UO mogu imati samo određeni dioničari (imatelji određenih dionica)

Ako u NO/UO nedostaje broj članova potreban za donošenje odluka: imenovat će ih sud na zahtjev: - Uprave, - člana NO/UO ili - doničaraMandat počinje danom donošenja odluke/davanja izjave bez obzira na upis u sudski registar

OPOZIV ČLANA NO/UOOpozvati ga mogu: GLAVNA SKUPŠTINA = većinom od najmanje 3/4 danih glasova IMENOVATELJ = u svako doba i zamijeniti ga drugom osobom SUD = kad postoji važan razlog na zahtjev: a) NO/UO (o zahtjevu odlučuje običnom većinom glasova) b) dioničara koji čine: - min.1/10 TK ili - min. 8 mil.HRK TKOSTAVKA ČLANA NO/UOPredsjednik i član NO/UO mogu dati ostavku u pisanom oblikukoja se izjavljuje društvu bez odluke Glavne skupštine

Član NO/UO (kad je izabran) ne može istovremeno biti: - član Uprave - trajni zamjenik člana Uprave - prokurist - punomoćnik društva

Svaku promjenu u sastavu, Uprava /predsjednik NO/UO moraju prijaviti u sudski registar.

DJELOKRUG (nadležnost) NO/UO 1) nadzire vođenje poslova društva - pregledava poslovne knjige, dokumentaciju, blagajnu, vrijednosne papire... - podnosi pisano izvješće GS o obavljenom nadzoru. - daje nalog revizoru za ispitivanje godišnjih financijskih izvješća2) može sazvati GS mora ju sazvati – kad je potrebna radi dobrobiti društva (odluku o tome donosi običnom većinom) 3) iznimno može odlučiti (pravilo je da se vođenje poslova ne može prenijeti na NO/UO)

da Uprava određene vrste poslova može obavljati samo uz njegovu suglasnost. Ukoliko NO/UO uskrati suglasnost – odluku donosi GS 3/4- skom većinom glasova.4) zastupa društvo prema članovima Uprave

NAČIN RADA NO/UO1) NO/UO iz reda svojih članova bira: - predsjednika i - min. 1 zamjenika2) može imenovati komisiju za pripremu /nadzor odluka koje donosi3) saziva sjedniceSazivanje može zahtijevati od predsjednika: - svaki član NO/UO /Uprave uz: navođenje razloga sazivanjaMora se održati: u roku od 15 DANA OD SAZIVANJAMože se sazvati: jednom u 3 MJESECA, aMora se sazvati: min. jednom u polugodištu O sjednici se vodi zapisnik koji potpisuje predsjednik.

ODLUČIVANJE U NO/UONO/UO može donositi odluke:- ako su ispunjeni uvjeti u statutu- ako statut to ne regulira = ako sudjeluje najmanje 1/2 od propisanog broja članova (min. 3 člana)Odluke donosi većinom danih glasova.Glas se može dati: i pismom, telefonom ili preko drugog člana.

23. UPRAVNI ODBOR I IZVRŠNI DIREKTORI DIONIČKOG DRUŠTVAUPRAVNI ODBORStatutom se može odrediti da društvo (umjesto Uprave i NO/UO) ima Upravni odbor(sve rečeno za NO/UO primjenjuje se za Upravni odbor)Razlike:- mandat članova Upravnog odbora = max. 6 GODINA- ako se članovi UO imenuju od strane suda: prijedlog sudu moraju staviti izvršni direktori prijedlog sudu može staviti svaki član UO /dioničar- kod prijave promjene sastava UO: prijavu podnose svi izvršni direktori + predsjednik- kod djelokruga: - UO vodi društvo - postavlja osnove za obavljanje predmeta poslovanja

- nadzire vođenje poslova društva - zastupa društvo prema izvršnim direktorima- kod načina rada: UO može donijeti poslovnik o radu.

IZVRŠNI DIREKTORI= zamjenjuju Upravu kad postoji samo Upravni odbor (nema Uprave + NO/UO)UO imenuje jednog ili više izvršnih direktora na max. 6 GODINA.(ako ih je više = jedan mora biti glavni izvršni direktor)Izvršnim direktorima mogu se imenovati i članovi UO-a,ali samo tako da većina članova UO-a ne budu izvršni direktori.

DJELOKRUG (nadležnost) IZVRŠNIH DIREKTORA:- vode poslove društva (ako ih je više – samo zajedno)- ovlasti UO ne mogu se prenositi na ID- za vođenje poslova društva vrijedi sve rečeno za Upravu- o gubitku u visini 1/2 TK moraju obavijestiti predsjednika UO- UO zastupa društvo prema ID- ID zastupaju društvo po pravilima o zastupanju Uprave

24. GLAVNA SKUPŠTINANa GR moraju sudjelovati: članovi Uprave i NO/UO /Upravnog odboraNa GR mogu sudjelovati: svi dioničari (čak i oni bez prava glasa)

DJELOKRUG (nadležnost) GS:- bira i razrješuje članove NO/UO- odlučuje o upotrebi dobiti- dlučuje o imenovanju revizora- odlučuje o izmjenama statuta- odlučuje o povećanju i smanjenju TK- odlučuje o prestanku društva

SAZIVANJE GSGS mora se sazvati: - uvijek kad to zahtijevaju interesi društva

- u prvih 8 MJESECI POSLOVNE GODINE - kada to zahtijevaju dioničari koji čine udio od 1/20 TK (zahtjev upućuju Upravi koja nakon toga saziva GS)

GS mora sazvati Uprava: nakon što dobije izvješća NO-a.

GS može sazvati: - Uprava odlukom koju donosi većinom glasova - NO običnim većinom kad je to u interesu društva - likvidatori - druge osobe predviđene statutom Rok za sazivanje = 30 DANA PRIJE ODRŽAVANJA

GS vodi predsjednik GS (u praksi je to predsjednik NO), a zapisnik sastavlja: javni bilježnik.

ODLUČIVANJE NA GLAVNOJ SKUPŠTINIKVORUM= Statutom se može odrediti da je za donošenje odluka potreban određen broj dioničara na GSOBIČNA VEĆINA= pravilo (odluke se donose većinom danih glasova)KVALIFICIRANA VEĆINA= 3/4 TK zastupljenog na GS, a potrebna je za: - izmjenu Statuta, - povećanje/smanjenje TK, - prestanak društvaPRAVO GLASA= stječe se potpunom uplatom uloga.Ostvaruje se prema nominalnim iznosima dionica (kod nenominalnih dionica – prema njihovom broju) Statutom se može ograničiti pravo glasa do: - određenog najvećeg broja glasova ili - postotka od svih glasovaNema pravo glasa onaj o kome se odlučuje da li će mu se dati razrješnica.

25. ODGOVORNOST ZA ŠTETU ČLANOVA ORGANA DD-a

ZA ŠTETU KOJA JE DRUŠTVU POČINJENA PRI OSNIVANJU= Članovi Uprave i NO/UO /izvršni direktori i članovi UO solidarno odgovaraju društvu za štetu

ZA ŠTETU KOJA JE DRUŠTVU POČINJENA TIJEKOM RADA= Članovi Uprave i NO/UO za povredu svojih obveza solidarno odgovaraju društvu za štetu U slučaju spora moraju dokazati da su primijenili pozornost savjesnog gospodarstvenika. Odgovornost članova Uprave ne postoji = ako se radnja temelji na odluci GS

DRUŠTVO MOŽE POSTAVITI ZAHTJEV ZA NAKNADU ŠTETE PROTIV:1) osnivača2) članova Uprave3) članova UO/NO4) vjerovnika 5) onog tko (s namjerom koristeći svoj utjecaj u DD-u) navede članove Uprave /NO/UO /prokuristu

da poduzmu nešto na štetu društva /dioničaraUz njega solidarno odgovaraju i: - članovi Uprave i NO/UO (ako: povrijede svoje dužnosti) - onaj tko je imao koristi od štetne radnje Zahtjev za naknadu štete ZASTARJEVA ZA 5 GODINA

DRUŠTVO MORA POSTAVITI ZAHTJEV ZA NAKNADU ŠTETEako tako odluči: GS običnom većinom /to zatraže dioničari s udjelom od 1/10 TK.Taj se zahtjev može postaviti u roku od 6 MJESECI OD DANA ODRŽAVANJA GS

ODRICANJE OD ZAHTJEVA ZA NAKNADU ŠTETE .Društvo se može: - odreći zahtjeva za naknadu štete ili - o njemu sklopiti nagodbutek po proteku 3 GODINE OD NASTANKA ZAHTJEVA,ali samo: - ako se s tim suglasi GS - ako tome ne prigovori manjina dioničara koji predstavljaju 1/10 TK.

Vremensko ograničenje ne vrijedi: (3 godine od nastanka zahtjeva)- ako je onaj tko je odgovoran za naknadu štete nesposoban za plaćanje i - ako sklopi nagodbu sa svojim vjerovnicima da bi otklonio otvaranje stečaja.

26. POVEĆANJE TEMELJNOG KAPITALA

POVEĆANJE TK ULOZIMA = efektivno povećanje TK= izdavanjem novih dionica.Odluka o povećanju donosi se glasovima koji predstavljaju min. 3/4 TK na GS pri donošenju odluke.Ne može se povećati dok se ne uplate svi dotadašnji ulozi.Registarskom sudu se prijavljuje: - odluka o povećanju i - povećanje TKTK smatra se povećanim danom upisa povećanja TK u SR.Pravo prvenstva pri upisuSvakom dioničaru koji to zatraži mora se dati pravo da upiše onaj dio novih dionicakoji odgovara njegovom udjelu u dotadašnjem TK. (rok = min. 14 DANA)

UVJETNO POVEĆANJE TK = efektivno povećanje TK= povećanje u mjeri koja je potrebna da se ostvari pravo na stjecanje dionica radi: 1) ostvarivanja prava vjerovnika društva na zamjenu: obveznica u dionice i prava prvenstva pri upisu 2) pripreme za pripajanje više društava 3) ostvarivanja prava na dionice: zaposlenika i članova Uprave 4) davanja dionica vladajućeg društva dioničarima ovisnog društvaUprava može izdati dionice samo radi ispunjenja svrhe uvjetnog povećanja TK

Odluka o povećanju donosi se glasovima koji predstavljaju min. 3/4 TK na GS pri donošenju odluke.

Nominalni iznos uvjetnog kapitala ne smije prijeći: - 1/2 TK, a u slučaju pod 3) - 1/10 TK u vrijeme donošenja odluke o UP TKTK smatra se povećanim izdavanjem dionica.Registarskom sudu prijavljuje se: odluka o povećanju TK

ODOBRENI TK = efektivno povećanje TKStatutom se može ovlastiti Upravu da u roku od max. 5 godina nakon upisa društva u SRpoveća TK društva: - do određenog nominalnog iznosa - izdavanjem novih dionica uz uplate uloga

Ako se ta ovlast daje pri izmjeni Statuta = potrebna je odluka GS od min 3/4 glasova TK

Nom.iznos odobrenog kapitala ne može prijeći 1/2 nominalnog iznosa TK u vrijeme davanja ovlasti.

Nove dionice mogu se izdati samo uz suglasnost NO/UO.

POVEĆANJE TK IZ SREDSTAVA DRUŠTVA = nominalno povećanje TKGS može odlučiti da se TK poveća pretvorbom: - rezervi kapitala (kapitalna dobit) - rezervi iz dobiti - zadržane dobiti iz TKOdluka o povećanju donosi se glasovima koji predstavljaju min. 3/4 TK na GS pri donošenju odluketek nakon što se utvrdi: zadnji godišnji račun (račun dobitaka i gubitaka)za poslovnu godinu koja prethodi godini u kojoj je donesena odluka.Odluka se mora temeljiti na GFI.

Rezerve kapitala i rezerve iz dobiti mogu se pretvoriti u TKako zajedno sa zakonskim rezervama prelaze iznos 1/20 dotadašnjeg TK

TK smatra se povećanim danom upisa odluke o povećanju TK u SR.Registarsklom sudu se prijavljuje: - odluka o povećanju TK27. SMANJENJE TEMELJNOG KAPITALA

RAZLOZI ZA SMANJENJE TK:1) da se pokriju gubitci nastalim poslovanjem2) da se dio imovine društva oslobodi pravila o održanju TK ili3) da to bude jedan od koraka u podjeli društva

NAČINI SMANJENJA TK:1) EFEKTIVNO SMANJENJESvrha: može biti vraćanje uplaćenih ulogau pravilu je zabranjeno jer se protivi održanju TK)2) NOMINALNO SMANJENJESluži pokrivanju gubitaka i ne znači isplatu onog što je uplaćeno

1) REDOVNO SMANJENJE TK(primjer: vraćanje kapitala dioničarima npr.kad kapital više nije potreban za poslovanje društva)

Odluka o smanjenju donosi se glasovima koji predstavljaju min. 3/4 TK na GS pri donošenju odluke

U odluci se mora navesti svrha smanjenja = hoće li se dijelovi tog kapitala vratiti dioničarima.Kod nominalnih dionica TK se smanjuje : smanjenjem nominalnog iznosa.Ako bi pri tom nom.iznos dionice bio niži od najniže dopuštenog = smanjenje se provodi spajanjem dionica.

TK smatra se smanjenim danom upisa odluke o smanjenju TK u SR.Registarsklom sudu se prijavljuje: odluka o smanjenju TK + smanjenje TK

Zaštita vjerovnika:Vjerovnicima: - čije su tražbine nastale prije objave upisa odluke u SR i - koji ne mogu tražiti podmirenje tih tražbinamora se dati osiguranje ako ga zatraže u roku : 6 MJESECI OD OBJAVE ODLUKE.

TK može se smanjiti ispod najnižeg iznosa (200.000,00 HRK) ako se povećanjem tog kapitalana temelju odluke koja se donosi zajedno s odlukom o smanjenju TK ponovno dostigne taj iznos.(a to se povećanje ne ostvaruje ulozima u stvarima i u pravima)

Odluke o smanjenju i povećanju TK ništave suako se povećanje TK ne upiše u SR u roku 6 MJESECI OD DONOŠENJA ODLUKE O POVEĆANJU

2) POJEDNOSTAVLJENO SMANJENJE TK= provodi se kad zbog gubitka vrijednost TK ne odgovara stvarnoj vrijednosti pa se ta razlika izravnava nominalnim smanjenjem.= dopušteno je samo u svrhu sanacije DD i u praksi se najčešće provodi.

RAZLOZI (SVRHA) POJEDNOSTAVLJENOG SMANJENJA TK:1) radi izravnavanja niže vrijednosti2) da se pokriju gubitci3) da se sredstva prenesu u kapitalnu dobit

Odluka o smanjenju donosi se glasovima koji predstavljaju min. 3/4 TK na GS pri donošenju odlukeU odluci se mora navesti svrha smanjenja.= 1),2),3)

Dopušteno je samo nakon što se potroši dio: - zakonskih rezervi i - rezervi kapitala (kapitalna dobit)za koji dio rezerve prelaze 5 % TK koji preostane nakon pojednostavljenog smanjenja.

(Dopušteno je samo nakon što se potroši dio rezervi (zakonske rezerve i kapitalna dobit) koji prelazi 5 % TK koji preostane nakon pojednostavljenog smanjenja

Npr. TK DD-a = 1 milijun HRK GS želi ga smanjiti na 500.000,00 HRK i ostatak (drugih 500.000,00 HRK) prenijeti u kapitalnu dobit. To neće moći učiniti sve dok ne potroši min. 25.000,00 HRK (5 % od 500.000,00 HRK) tj. min.5 % svojih rezervi od smanjenog TK

Iznos dobiven smanjenjem: - ne smije se isplaćivati dioničarima i - ne može se koristiti za oslobođenje od uplate ulogasve dok zakonske rezerve i rezerve kapitala ne dosegnu iznos od 5 % TK (zaradiš 25.000,00 HRK)

Smanjenje TK nije dopušteno dok društvo ima neraspoređenu dobit.

TK = nominalni iznos koji proizlazi iz smanjenja, ali ne manji od 200.000,00 HRK.

3) SMANJENJE TK POVLAČENJEM DIONICA= DD može povući dionice: - PRISILNO ili - NAKON ŠTO IH SAMO STEKNE

Prisilno povlačenje dopušteno je kad je: naređeno /dopušteno u Statutu (odluka GS nije potrebna)

Kod povlačenja dionica treba postupiti po odredbama za redovno smanjenje TK.iznimka = odluka GS običnom većinom, ako su dionice: - besplatno dane DD-u na raspolaganje - povučene na teret dobiti ili ostalih rezervi - bez nominalnog iznosa + odlukom GS je određeno da se povlačenjem dionica povećava udio preostalih dionica u TK

TK društva smatra se smanjenim upisom odluke o smanjenju TK u SR, aUpisom smanjenja TK u SR = smanjuje se TK za iznos povučenih dionica (bilo to prije ili poslije upisa odluke o smanjenju)

28. NIŠTAVOST I POBOJNOST ODLUKA GLAVNE SKUPŠTINE

RAZLOZI NIŠTAVOSTI ODLUKA GS:1) odluka GS suprotna odluci o uvjetnom povećanju TK2) odluka GS donesena na nepropisno sazvanoj GS3) odluka GS suprotna moralu4) odluka GS unesena u zapisnik na nepropisan način(ne može se pozivati na taj razlog nakon upisa odluke u SR)5) odluka GS koja nije u skladu sa biti društva...

Na ništavost se može pozvati svaka zainteresirana osoba i toTužbom za utvrđenje odluke ništavom.Na ništavost iz razloga: - pod 2), 3) i 5)ne može se pozivati nakon 3 GODINE OD UPISA U SR.

RAZLOZI POBOJNOSTI ODLUKA GS:1) ako je odluka donesena protivno zakonu ili Statutu2) ako je odluka donesena zbog toga što je dioničar glasovanjem pokušao za sebe postići korist na štetu društva3) ako je odluka donesena na netočnoj/nepotpunoj/nedanoj obavijesti

Na pobijanje su ovlašteni:1) dinočari koji su sudjelovali u radu GS + protivljenje izrazili u zapisnik2) diničari koji nisu sudjelovali u radu GS jer im to pogrešno nije bilo dopušteno3) svaki dioničar koji je glasovanjem pokušao za sebe steći korist na štetu društva4) Uprava društva5) Svaki član Uprave i NO/UO – ako bi provođenjem odluke učinio kažnjivu i nezakonitu radnju

Ne može se pobijati odluka GS:1) ako pobijanu odluku GS potvrdi novom - a ta se nova ne pobija u roku2) ako je tužba za pobijanje odluke GS pravomoćno odbijena

Tužba za pobijanjePodiže se protiv društva kod Trgovačkog suda (hitan postupak)u roku od: 30 DANA OD DONOŠENJA ODLUKE

Društvo zastupa:1) Uprava – ako tužbu podiže član NO/UO2) NO/UO – ako tužbu podiže Uprava ili njen član

Učinak pobijanjaUspije li ovlaštenik s Tužbom za pobijanje, presudom se odluka proglašava ništavom = djeluje erga omnes i ex tunc = Uprava mora odluku dostaviti RS

29. PRESTANAK DIONIČKOG DRUŠTVA

RAZLOZI PRESTANKA:1) istekom vremena određenog u Statutu2) odlukom GS o prestanku DD-a sa 3/4 TK3) pravomoćnom odlukom RS-a o brisanju DD-a ex offo4) pripajanjem i spajanjem drugom društvu5) provođenjem stečajnog postupka6) ukidanjem društva

Društvo koje nema imovinu može prestati tako da ga:- RS briše iz SR na prijedlog nadležnog organa Porezne uprave ili- po službenoj dužnosti (ako 3 godine za redom ne objavi financijska izvješća)

Ako odluku o prestanku društva donosi GS - ona se mora prijaviti u SR radi upisaAko odluku o prestanku društva donese RS - odluku će upisati taj sud po služb.dužnosti.

Odluka o prestanku objavljuje se u NN.

Ako se nad društvom ne otvori stečajni postupak= PROVODI SE LIKVIDACIJA (osim kod spajanja društva)Likvidaciju provode članovi Uprave kao likvidatori, a nadzire ih NO/UO.Likvidatori moraju: - okončati poslove koji su u tijeku - naplatiti tražbine - unovčiti imovinu društva - podmiriti vjerovnike

Ako likvidatori na temelju prijavljenih tražbina utvrde da imovina društva nije dovoljnaza podmirenje vjerovnika, moraju odmah: - obustaviti postupak likvidacije i - predložiti provođenje stečaja.

Imovina društva može se podijeliti dioničarima

tek po proteku 1 GODINE OD DANA KAD JE TREĆI PUTA BIO OBJAVLJEN POZIV VJEROVNICIMA DA PRIJAVE SVOJE TRAŽBINE

Društvo prestaje brisanjem iz SR

30. DOO – POJAM I OBILJEŽJA= TD u koje jedna ili više pr./fiz. osoba ulažu temeljne uloge (TU) s kojima sudjeluju u unaprijed dogovorenom TK.

OBILJEŽJA DOO-a:1) TU ne moraju biti jednaki2) osnivači mogu preuzeti više TU3) ukupan iznos svih TU mora odgovarati iznosu TK DOO-a4) poslovni udjeli ne mogu se izraziti u vrijednosnim papirima5) članovi ne odgovaraju za obveze društva6) ako TU u DOO-u ne unese onaj tko je na to obavezan, a DOO ga ne može nadoknaditi prodajom poslovnog udjela = drugi su članovi društva dužni uplatiti iznos koji nedostaje razmjerno svojim poslovnim udjelima7) članovi društva ne odgovaraju za obveze društva nego snose poslovni rizikiznimno: odgovaraju , ako zlouporabljuju tu okolnost8) društvo za svoje obveze odgovara cijelom svojom imovinom

31. DOO – OSNIVANJE

DOO može osnovati:- jedna (prije podnošenja prijave za upis mora dati osiguranje da će uplatiti neuplaćeni dio uloga)- više fizičkih ili pravnih osobaDOO se upisuje u sudski registar, a prijava za upis podnosi se: - nakon što se sklopi društveni ugovor, - uplate ulozi i - imenuje 1 ili više članova Uprave (ako mora imati NO/UO – nakon izbora)NAČINI OSNIVANJA:DRUŠTVENI UGOVOR= ugovor kojeg sklapa više osnivača (moraju ga potpisati svi) Može imati oblik: - javnobilježničkog akta - privatne isprave koju potvrdi javni bilježnik

IZJAVA OSNIVAČA O OSNIVANJU= u slučaju kad društvo osniva jedan osnivač

= izjava osnivača dana kod JB koja zamjenjuje društveni ugovor

Sukcesivno osnivanje nije dopušteno.

Sadržaj društvenog ugovora i izjave o osnivanju:1) ime, prezime (tvrtka), prebivalište (sjedište) osnivača i OIB za fizičku osobu2) tvrtku i sjedište DOO-a3) predmet poslovanja4) ukupni iznos TK te iznos svakog pojedinog TU (ako je ulog stvar ili pravo – mora ih se detaljno upisati i naznačiti vrijednost)5) odredbu o tome osniva li se na određeno/neodređeno vrijeme6) prava i obveze članova prema društvu i obrnuto

32. DOO – TEMELJNI ULOZI i POSLOVNI UDJELI

Minimalni iznos TK = 20.000,00 HRK

TEMELJNI ULOG- ne može biti < 200 HRK- mora biti izražen cijelim brojem koji je višekratnik broja 100- zbroj temeljnih uloga mora odgovarati iznosu TK

Prije upisa DOO-a u SR svaki osnivač mora uplatiti min. 1/4 TU-a kojeg uplaćuje u novcu s time da ukupni iznos svih uplata u novcu ne može < 10.000,00 HRK Ako se ulažu stvari ili prava – moraju se unijeti u cjelini.

Novčani ulozi uplaćuju se na račun društva kod FI.

Član društva koji kasni s uplatom - plaća društvu zakonske zatezne kamate,a ako ne plati ni u naknadnom roku (min 1 MJESEC) gubi: - svoj poslovni udio i - ono što je uplatio u korist društva = ISKLJUČENJE IZ DRUŠTVA

POSLOVNI UDJELI= skup prava i obveza koji pripadaju članu društva prema veličini preuzetog temeljnog uloga. (član može imati više poslovnih udjela)

Uprava je dužna voditi knjigu poslovnih udjelau koju se upisuju: - iznos TU - broj glasova koji pripadaju članu - obveze koje terete poslovni udio...Član društva je samo onaj: - koji je upisan u knjizi posl.udjela - o čijem je članstvu obavješten RS

Poslovni udio može se: - prenositi (potreban je ugovor u obliku javnobilježničkog akta) i - nasljeđivati

Poslovni udjeli nisu djeljivi (iznimka: ako je to dopušteno DU-om)

Prava iz poslovnih udjela

Upravljačka prava:1) pravo glasa2) pravo sudjelovanja u radu skupštine3) pravo na pobijanje odluka skupštine4) pravo zahtijevati ostvarenje članskih pravatužbom za ispunjenje obveza koje društvo ima prema njemu (actio pro socio)Imovinska prava1) pravo na dividendu (dio ostvarene dobiti)2) pravo na otpremninu3) pravo na ostatak stečajne mase

33. ORGANI DOO-a i NJIHOV MEĐUSOBNI ODNOSUPRAVA:Uprava DOO-a sastoji se od: 1 ili VIŠE DIREKTORAUpravu imenuju članovi društva svojom odlukom.Izabrani član mora prihvatiti imenovanje izjavom ovjerenom kod JBBroj članova Uprave DOO-a određuje se DU.Trajanje mandata Uprave se uređuje DU,a ako ne – traje do opoziva (daju ga članovi društva u svako doba)

Članovi Uprave + njihova ovlaštenja + sve promjene upisuju se u SR,Prijavu podnose svi članovi Uprave (i ako postoji predsjednik NO/UO)

Članom Uprave DOO-a ne može biti onaj koji ne može niti članom Uprave DD-a.

Djelokrug Uprave DOO-a:1) vođenje poslova društva u skladu s: - DU - odlukama članova društva - obveznim uputama skupštine (i NO/UO – ako ga ima)2) zastupanje društva skupno3) odgovara za vođenje poslovnih knjiga i unutarnjeg nadzora (financijska izvješća)

Članovi Uprave odgovaraju za štetu koju nanesu društvu solidarno.

SKUPŠTINA DOONa skupštini DOO članovi donose odluke. (Skupštinu DOO saziva Uprava min. jednom godišnje.)Nadležnost skupštine DOOOdlučuje o:1) financijskim izvješćima2) zahtjevu za uplatama TU3) imenovanju i opozivu članova Uprave4) podjeli i povlačenju poslovnih udjela5) davanju prokure6) izmjeni DU7) postavljanju zahtjeva za naknadu šteteSkupština DOO donosi odluke većinom danih glasova.Svaki iznos TU od 200 HRK daje pravo na jedan glas.

Na ništavost i pobojnost odluka primjenjuju se odredbe DD-a.

NO/UOObvezatan je: - ako je prosječan broj zaposlenih u godini > 200

- ako je TK > 600.000,00 HRK, a DOO ima više od 50 članova - ako je društvo komplementar u komanditnom društvu + prosječan broj zaposlenih u DOO i komandit.društvu = zajedno > 200

NO/UO ima 3 ČLANA (može i više, ali neparan broj)

Članovi NO/UO izabiru članove društva. (sve ostalo – vidi DD)

ODNOS IZMEĐU ORGANA= hijerarhijski pri čemu je skupština najviši organ, jer je najvažnija volja članova društva.

34. POVEZANA DRUŠTVA – POJAM I VRSTE = pravno samostalna društva koja u međusobnom odnosu mogu stajati kao:

1) društvo koje u drugom društvu ima: - većinski udio ili - većinsko pravo u odlučivanju (većinsko sudjelovanje)2) ovisno i vladajuće društvo (vladajuće na ovisno ima prevladavajući utjecaj)3) koncern i koncernsko društvo (vladajuće i ovisno društvo imaju jedinstveno vodstvo od strane vladajućeg)4) društva s uzajamnim udjelima (društva kapitala od kojih svako ima više od 1/4 udjela u drugom društvu)5) društva povezana poduzetničkim ugovorima

35. PODUZETNIČKI UGOVORIZa valjanost PU potrebna je suglasnost skupštine DOO.Odluka se donosi glasovima koji čine najmanje 3/4 TK na skupštini DOO pri donošenju odluke.PU mora: - biti u pisanom obliku - se upisati u SR (upisom u SR stupa na snagu)

VRSTE PODUZETNIČKUH UGOVORAUGOVOR O VOĐENJU POSLOVA DRUŠTVA= ugovor kojim društvo kapitala podvrgava vođenje poslova društva drugom društvu Ne smatra se tim ugovorom kad se 2 međusobno neovisna društva stave pod jedinstvenu upravu.

UGOVOR O PRIJENOSU DOBITI= ugovor kojim se društvo kapitala obvezuje da će drugom društvu prenijeti cijelu svoju dobit (kao i kad se obvezuje da će svoje poduzeće voditi za račun drugog društva)

UGOVOR O ZAJEDNICI DOBITI= kad se društva kapitala obvezuju da će udružiti svoje dobiti radi podjele zajedničke dobiti

UGOVOR O DJELOMIČNOM PRIJENOSU= kad se društva kapitala obvezuju da će dio svoje dobiti prenijeti nekom drugom

UGOVOR O PREPUŠTANJU PODUZEĆA ILI POGONA= kad se društva kapitala obvezuju da će svoje poduzeće:- dati u zakup ili- prepustiti drugima da ga vode u njihovo ime i za njihov račun

36. PRIPAJANJE, SPAJANJE i PODJELA DD-aPRIPAJANJE DD-aJedno ili više DD-a mogu se pripojiti drugom DD-u bez da se provede postupak likvidacijeprijenosom cijele imovine jednog /više pripojenih društava drugom društvu (preuzimatelju)u zamjenu za dionice tog društva.Ugovor o pripajanju sklapaju Uprave svih društava, a valjan je: kad ga odobre GS svih društava.

SPAJANJE DD-aDva ili više DD mogu se spojiti bez da se provede postupak likvidacijeosnivanjem novog DD-a na koji prelazi cijela imovina svakog od spojenih društavau zamjenu za dionice novog društva.

PODJELA DD-aProvodi se: RAZDVAJANJEM ili ODVAJANJEMRazdvajanje= za razdvajanje potreban je pristanak društva koje se dijeli= provodi se istodobnim prijenosom svih dijelova imovine društva koje se dijeli (bez likvidacije): - na dva ili više društava koje se osnivaju radi provođenja razdvajanja (razdvajanje s osnivanjem) ili - na dva ili više društava koja već postoje (razdvajanje s preuzimanjem)Odvajanje= provodi se prijenosom jednog ili više dijelova imovine društva koje se dijeli (a da to društvo ne prestaje):- na jedno ili više novih društava koje se osnivaju radi provođenja odvajanja (odvajanje s osnivanjem) ili- na jedno ili više društava koje već postoje (odvajanje s preuzimanjem)

37. GOSPODARSKO INTERESNO UDRUŽENJE (GUI)= pravna osoba koju osnivaju dvije ili više fiz./pr. osoba: - da bi olakšale i promicale obavljanje gospodarskih djelatnosti koje čine predmet njihova poslovanja - da bi poboljšale ili povećale njihov učinak, ali tako da ta pravna osoba za sebe ne stječe dobit.

GIU se osniva bez TK. (prava članova ne mogu se izraziti vrijednosnim papirima)

Članovi GIU mogu biti osobe koje obavljaju gospodarsku djelatnost.

Članovi GIU odgovaraju za obveze GIU neograničeno cijelom svojom imovinom.

Ugovor o osnivanju GIU sklapa se u obliku JB isprave. (GIU se upisuje u SR)

Dobit ostvarena obavljanjem djelatnosti = dobit članova i dijeli se među njimau omjeru predviđenom u ugovoru o osnivanju (a inače na jednake dijelove)

Organe GIU čine: - članovi koji djeluju zajedno i - Uprava koja se sastoji od jednog ili više članova.Svaki član ima jedan glas.

Na GIU se primjenjuju propisi o JTD.

38. CILJEVI STEČAJNOG POSTUPKA, STEČAJNI DUŽNIK i STEČAJNI RAZLOZI

STEČAJ= sudski izvanparnični postupak koji se provodi nad imovinom dužnika radi namirenja vjerovnika.

Stvarni i mjesno nadležan = isključivo Trgovački sud u sjedištu dužnika

CILJEVI STEČAJA:Stečajni postupak provodi se radi:1) skupnog namirenja vjerovnika: - unovčenjem dužnikove imovine i - podjelom prikupljenih sredstava vjerovnicima2) može se provesti i stečajni plan radi: - uređivanja pr.položaja dužnika i njegova odnosa prema vjerovnicima, a osobito - radi održavanja njegove djelatnosti

STEČAJNI DUŽNIKStečajni postupak se može provesti nad:1) pravnom osobom2) imovinom dužnika pojedinca (= trgovac pojedinac i obrtnik)

Stečaj se ne može provesti nad:1) RH2) fondovima koji se financiraju iz proračuna RH3) mirovinskim i invalidskim fondovima djelatnika4) HZZO-om5) jedinicama lokalne samouprave i uprave

Ako je zakonom isključena mogućnost stačaja nad imovinom neke pravne osobe- za obveze te osobe solidarno odgovaraju njeni osnivači (članovi)- ta se odredba ne odnosi na DDZa vrijeme likvidacije pravne osobe - otvaranje stečaja dopušteno je sve dok se ne provede podjela imovine.

STEČAJNI RAZLOZI1) NESPOSOBNOST ZA PLAĆANJE= ako dužnik ne može trajnije ispunjavati svoje dospjele novčane obvezeSmatra se da je nesposoban za plaćanje = ako ima evidentirane nepodmirene obveze dulje od 60 danaTa predmnjeva neće se primijeniti u 2 slučaja: - ako dužnik tijekom prethodnog post. podmiri sve tražbine - ako dođe do pristupanja duguPodmirenje tražbina dokazuje se: javno ovjerovljenom ispravom /potvrdom

PRIJETEĆA NESPOSOBNOST ZA PLAĆANJEDužnik može predložiti otvaranje stečaja:ako učini vjerojatnim da postojeće obveze neće moći ispuniti po dospjeću

2) PREZADUŽENOST= kad imovina dužnika ne pokriva postojeće obveze (pasiva veća od aktive)Neće se smatrati prezaduženim: - ako se može pretpostaviti da će nastavkom poslovanja uredno ispuniti obveze

- JTD i KD – ako je koji od njegovih članova (koji solidarno odgovara za njegove obveze) fizička osobaAko kod TD postoji koji od razloga pod 1) i 2):= Uprava mora bez odgode (najkasnije 21 dan po nastanku razloga) predložiti otvaranje stečajnog postupka39. TIJELA STEČAJNOG POSTUPKA

1) STEČAJNI SUDAC2) STEČAJNI UPRAVITELJ3) SKUPŠTINA VJEROVNIKA4) ODBOR VJEROVNIKA

STEČAJNI SUDAC- odlučuje o pokretanju prethodnog postupka (radi utvrđivanja stečajnih razloga) i provodi taj postupak- odlučuje o otvaranju stečajnog postupka- imenuje/razrješava, nadzire rad i daje obvezne upute stečajnom upravitelju- nadzire rad odbora vjerovnika- određuje započete poslove koje treba završiti tijekom stečajnog postupka- odobrava predračun troškova stečajnog postupka- odobrava isplatu vjerovnika- donosi odluke o zaključenju i obustavi stečajnog postupka

STEČAJNI UPRAVITELJ- imenuje ga stečajni sudac- može biti: 1) osoba sa VSS + stručni ispit za st.upr. + da je na listi stečajnih upravitelja + iskustvo 2) odvjetnik- imenuje se rješenjem o otvaranju steč.postupka- listu stečajnih upravitelja utvrđuje: ministar pravosuđa i objavljuje je u NN- stečajni upravitelj ima prava i obveze tijela dužnika pravne osobe- nadziru ga: 1), 3) i 4)

ODBOR VJEROVNIKAStečajni sudac može osnovati odbor vjerovnika + imenovati njegove članoveprije prvog ročišta vjerovnika , radi zaštite njegovog interesa.

U odboru moraju biti zastupljeni: 1) vjerovnici s najvišim tražbinama 2) vjerovnici s malim tražbinama 3) predstavnik ranijih dužnikovih radnikaZadaci odbora: 1) nadzire i pomaže rad stečajnog upravitelja 2) pregledava poslovne knjige 3) razmatra izvješća stečajnog upravitelja 4) nalaže provjeru prometa i iznosa gotovine

SKUPŠTINA VJEROVNIKASaziva ju i vodi stečajni sudac.Pravo sudjelovanja imaju: 1) vjerovnici s pravom odvojenog namirenja 2) svi stečajni vjerovnici 3) stečajni upravitelj 4) dužnik pojedinacOvlasti skupštine vjerovnika: 1) osnovati odbor vjerovnika 2) imenovati novog stečajnog upravitelja 3) odlučiti o nastavku poslovanja dužnika 4) naložiti steč.upravitelju izradu stečajnog plana 5) donositi sve odluke izu nadležnosti odbora vjerovnika

Pravo glasa imaju stečajni vjerovnici čije su tražbine utvrđene

40. POKRETANJE STEČAJNOG POSTUPKA= hitan izvanparnični postupak u kojem se primjenjuju pravila parničnog postupka.

Pokreće se PRIJEDLOGOM VJEROVNIKA /DUŽNIKA

PRIJEDLOG VJEROVNIKA

Vjerovnik je ovlašten podnijeti prijedlog ako učini vjerojatnim:1) postojanje svoje tražbine i2) postojanje jednog od stečajnih razloga

Razlučni vjerovnici mogu podnijeti prijedlog samo ako učine vjerojatnim:- da se njihova tražbina neće moći potpuno namiriti iz predmeta na koji se odnosi njihovo razlučno pravo.

Vjerovnik je dužan uplatiti: - sudsku pristojbu - 10.000,00 HKR za pokriće troškova stečajnog postupka

PRIJEDLOG DUŽNIKA

U ime dužnika prijedlog može podnijeti: 1) svaka osoba ovlaštena za zastupanje pravne osobe 2) svaki likvidator

Prijedlog su dužni podnijeti:U roku od 21 DAN OD NASTUPANJA NESPOSOBNOSTI ZA PLAĆANJE1) osobe ovlaštene za zastupanje dužnika po zakonu2) dužnik pojedinac (osobno podnosi prijedlog)

POVLAČENJE PRIJEDLOGAPrijedlog se može povući do: - isticanja oglasa o otvaranju stečajnog postupka - donošenja rješenja o odbacivanju ili odbijanju prijedlogaAko predlagatelj povuče prijedlog - stečajni sudac obustavlja postupak

41. PRETHODNI POSTUPAK

= postupak radi utvrđivanja razloga za otvaranje stečajnog postupka

Pokreće se rješenjem stečajnog suca, na temelju prijedloga za otvaranje stečajnog postupka(protiv tog rješenja nije dopuštena posebna žalba)

Sudac može donijeti rješenje o otvaranju steč.postupka bez provođenja prethodnog postupka:1) ako dužnik predloži otvaranje stečajnog postupka2) ako dužnik prizna postojanje jednog od razloga za stečaj

PP može trajati max.3 MJESECA OD DONOŠENJA RJEŠENJA O NJEGOVU POKRETANJU

Stečajni sudac može odrediti mjere osiguranja(npr. zabrana raspolaganja im., zabrana isplate s računa, imenovanje privremenog steč. upravitelja)radi spriječavanja promjena imovinskog položaja dužnika na štetu vjerovnika

Stečajni sudac će odrediti jednog /više vještakada u roku od 15 DANA ispita gospodarsko-financijsko stanje dužnika (tj. razloge za stečaj).

Treća osoba može dati izjavu o pristupanju dugua sudac će to odobriti rješenjem: - ako se pristupatelj obveže da će u roku od 2 MJESECA namiriti sve dospjele obveze dužnika.Tim se rješenjem obustavlja stečajni postupak.

42. OTVARANJE STEČAJNOG POSTUPKAStečajni sudac će odrediti ročište radi rasprave o uvjetima za otvaranje stečajnog postupkanakon što primi: - izvješće privremenog stečajnog upravitelja - mišljenje vještaka o: - nesposobnosti za plaćanje - prezaduženosti dužnika

Na tom ročištu (a najkasnije 3 DANA OD NJEGOVA ZAKLJUČENJA) sudac će donijeti rješenje:1) o otvaranju stečajnog postupka (na žalbu ima pravo: zastupnik pr.osobe dužnika /dužnik pojedinac)2) o odbijanju prijedloga za otvaranje tog postupka (na žalbu ima pravo: predlagatelj)

Rješenjem o otvaranju stečajnog postupka sudac će:1) imenovati stečajnog upravitelja2) pozvati vjerovnike na prijavu tražbina u roku 15–30 DANA3) pozvati dužnikove dužnike da ispune svoje obveze upravitelju4) odrediti upis otvaranja stečajnog postupka u SR, ZK, upisnik brodova5) zakazati ispitno ročište = ročište vjerovnika na kojem se ispituju prijavljene tražbine rok: 8 DANA - 2 MJESECA od roka za prijavu tražbine6) zakazati izvještajno ročište = ročište vjerovnika na kojem se na temelju izvješća steč.upravitelja odlučuje o daljnjem tijeku postupka rok: max.15 DANA od održavanja ispitnog ročišta

Otvoreni stečajni postupak neće se provoditi= ako se tijekom prethodnog postupka utvrdi da imovina dužnika koja bi ušla u stečajnu masu nije dovoljna ni za namirenje troškova tog postupka. U tom slučaju: sudac donosi odluku o otvaranju i zaključenju stečajnog postupka.

O otvaranju stečajnog postupka vjerovnici se obavještavaju: - oglasom na ploči suda - objavom u NN43. STEČAJNA MASA, STEČAJNI VJEROVNICI i VJEROVNICI STEČAJNE MASE

STEČAJNA MASAObuhvaća: - cjelokupnu imovinu dužnika u vrijeme otvaranja steč.postupka

- imovinu koju on stekne tijekom steč.postupka

Služi: - namirenju stečajnih troškova - namirenju tražbina vjerovnika - namirenju tražbine čije je namirenje osigurano određenim pravima na imovini dužnika

Imovina koja ne ulazi u stečajnu masu= imovina dužnika pojedinca na kojoj se ovrha protiv njega ne bi mogla provesti (kad on nije: trgovac pojedinac ili obrtnik)

STEČAJNI VJEROVNICI= osobni vjerovnici dužnika koji u vrijeme otvaranja steč.postupka imaju im-pr. tražb. prema njemu.+ svoje tražbine prema dužniku mogu ostvarivati samo u stečajnom postupku

Prema svojim tražbinama razvrstavaju se u ISPLATNE REDOVE:1) KASNIJI i RANIJI ISPLATNI RED= vjerovnici istog isplatnog reda namiruju se razmjerno veličini svojih tražbina2) VIŠI i NIŽI ISPLATNI RED Viši: - tražbine zaposlenika i ranijih zaposlenika ostvarene prije otvaranja stečaja - sve ostale tražbine koje nisu u nižem redu Niži: - kamate na tražbine od otvaranja postupka - troškovi postupka - novčane kazne za KD ili prekršajno djelo - tražbine za besplatnu činidbu dužnika - tražbine za povrat zajma

Nedospjele tražbine dospjevaju otvaranjem steč.postupka.Status stečajnog vjerovnika stječe se podnošenjem prijave potraživanja stečajnom upravitelju.

VJEROVNICI STEČAJNE MASE= osobe čije tražbine nastanu nakon otvaranja stečajnog postupkaNamiruju se u cjelosti o dospjelosti svojih tražbina u 2 naplatna reda:1) VJEROVNICI ČIJE SE TRAŽBINE TEMELJE NA TROŠKOVIMA STEČ.POSTUPKA - sudski troškovi, - nagrade i izdaci upravitelja2) OSTALE OBVEZE STEČAJNE MASE - tražbine radnika nastale nakon otvaranja stečaja

44. RAZLUČNI i IZLUČNI VJEROVNICI

RAZLUČNI VJEROVNICI= osobe koje imaju: založno pravo /pravo na namirenje na nekoj stvari ili pravu koji su upisani u javnu knjigu (ZK, upisnik brodova i aviona..)

= imaju položaj razlučnog vjerovnika prijenosom vlasništva stvari /prava

i vjerovnici čija prava proizlaze iz: sudskog osiguranja tražbine /JB osiguranja tražbine

RV imaju pravo pokrenuti ovršni postupak radi: prodaje stvari /unovčenja prava.

Ako imaju kakvo založno pravo koje nije upisano u javnu knjigu= imaju pravo na odvojeno namirenje svoje tražbine, kamata i troškova iz vrijednosti založnog predmeta.

Razlučni vjerovnici su:- vjerovnici kojima je dužnik radi osiguranja tražbine predao pokretnu stvar ili prenio pravo- vjerovnici koji imaju pravo zadržanja ex lege- RH ako predmet za koji postoji obveza plaćanja poreza služi osiguranju javnih davanja

Razlučni vjerovnici podnose: - prijavu tražbine i - obavijest o njihovom razlučnom pravu

Razlučni vjerovnici kao stečajni vjerovnici:Vjerovnici s pravom odvojenog namirenja su stečajni vjerovnici = ako im je dužnik i osobno odgovoran. (primjer: jamac)Imaju pravo na razmjerno namirenje iz stečajne mase samo: - ako se odreknu odvojenog namirenja ili se - ne uspiju odvojeno namiriti.

IZLUČNI VJEROVNICI= osobe koje na temelju svog stvarnog /osobnog prava mogu dokazati da neki predmet ne spada u stečajnu masu.= nisu stečajni vjerovnici

Pravo na izdvajanje predmeta utvrđuje se prema pravilima koja važe za ostvarenje tih prava izvan stečajnog postupka. (primjer: pravo vlasništva)

Ako je to pravo upisano u javnu knjigu= stečajni dužnik mora dokazati da predmet na koji se to pravo odnosi spada u stečajnu masu.

Izlučni vjerovnici ne podnose prijavu potraživanja,nego zahtjev upravitelju da im se preda predmet koji nije dio stečajne mase

45. PRAVNE POSLJEDICE OTVARANJA STEČAJNOG POSTUPKAPr. posljedice nastupaju početkom dana stavljanja oglasa na ploču suda.

1) ZABRANA OTUĐENJA I OPTEREĆENJA koja je protiv dužnika određena prema općim pravilima samo radi zaštite interesa određenih osoba= bez učinka je u stečajnom postupku Ne vrijedi za zabrane otuđenja i opterećenja do kojih je došlo u vezi s postupkom ovrhe ili osiguranja.

2) PREUZIMANJE PARNICASteč. upravitelj preuzet će u ime/za račun steč.dužnika: - parnice o imovini koja ulazi u stečajnu masu

- arbitražne postupkekoji su u vrijeme otvaranja stečajnog postupka bili u tijeku.

Parnice koje su vrijeme otvaranja steč.postupka bile u tijeku protiv stečajnog dužnikapreuzet će u njegovo ime stečajni upravitelj ako se tiču: - izlučenja nekog predmeta iz stečajne mase - odvojenog namirenja - obveza stečajne maseProtivna stranka koja je uspjela u parnicitroškove parničnog postupka nastale do prekida postupka može ostvarivati: samo kao stečajni vjerovniktroškovi parničnog postupka nastali nakon prekida: namirit će se kao dugovi stečajne mase

3) PRIJELAZ PRAVA DUŽNIKOVIH TIJELAOtvaranjem stečajnog postupka na stečajnog upravitelja prelaze:1) prava tijela dužnika pravne osobe i2) prava dužnika pojedinca na upravljanje i raspolaganje imovinom koja ulazi u stečajnu masuNakon otvaranja steč.postupka bez pravnog učinka su raspolaganja:1) ranijih zastupnika dužnika pravne osobe2) dužnika pojedinca

4) ZABRANA OVRHE I OSIGURANJANakon otvaranja steč.postupkapojedini stečajni vjerovnici ne mogu protiv dužnika tražiti: - osiguranje - ovrhuna dijelovima imovine koja ulazi u stečajnu masu /na drugoj imovini dužnika

Vjerovnici koji nisu stečajni vjerovnici ne mogu tražiti prisilnu ovrhu ili osiguranjena budućim tražbinama po osnovi dužnikova radnog odnosa,osim za naplatu zahtjeva za uzdržavanje i to iz onog dijela prihoda iz radnog odnosa iz kojeg se ne mogu namiriti tražbine drugih vjerovnikaNakon otvaranja steč.postupkaizlučni i razlučni vjerovnici mogu pokrenuti postupak ovrhe ili osiguranja po pravilima Ovršnog postupka.

5) ZABRANA PRIJEBOJAPRIJEBOJ NIJE DOPUŠTEN:1) ako je obveza stečajnog vjerovnika prema stečajnoj masi nastala tek nakon otvaranja steč.postupka2) ako je stečajni vjerovnik svoju tražbinu stekao od drugog vjerovnika tek nakon otvaranja steč.post.3) ako je steč.vjerovnik tražbinu stekao cesijom za posljednjih 6 mjeseci prije otvaranja steč.post.,a znao je da je dužnik: - postao nesposoban za plaćanje ili - da je protiv njega podnesen prijedlog za otvaranje steč.postupkaiznimno je dopušten prijeboj: ako se radi otražbini koja je ustupljena u vezi s ispunjenjem neispunjenih ugovora4) ako je steč.vjerovnik mogućnost prijeboja stekao pobojnom pr.radnjom5) ako vjerovnik čija se tražbina treba namiriti iz slobodne imovine dužnika duguje stečajnoj masi46. NAMIRENJE STEČAJNIH VJEROVNIKA – prijava i utvrđenje tražbine

PRIJAVAStečajni vjerovnici prijavu svojih tržbina podnose stečajnom upravitelju u 2 primjerka.Prijavi se prilažu: - isprave iz kojih tražbina proizlazi odnosno - isprave kojima se ona dokazuje.Prijava sadrži: - tvrtku i sjedište/ime i adresu vjerovnika - pravnu osnovu - iznos tražbine u kunama - broj računa vjerovnika

Izlučni i razlučni vjerovnici dužni su obavijestiti upravitelja o:1) izlučnom/razlučnom pravu

2) pravnoj osnovi tog prava3) predmetu na koji se pravo odnosi (izlučni)4) dijelu imovine na koji se pravo odnosi (razlučni)

Stečajni upravitelj svaku prijavljenu tražbinu upisuje u tablicu.

Na ispitnom ročištu prijavljene tražbine ispituju se prema iznosima i redu.(izlučna i razlučna prava se ne ispituju)

UTVRĐIVANJETražbina se smatra utvrđenom= ako ju na ispitnom ročištu prizna stečajni upravitelj (a ne ospori ju koji od steč.vjerovnika)

Ako dužnik pojedinac ospori tražbinu – to ne spriječava utvrđivanje tražbine.

Stečajni sudac sastavlja posebnu tablicu ispitanih tražbinana temelju koje donosi rješenje (objavljuje se na oglasnoj ploči suda)kojim odlučuje o tome: - u kojem su iznosu i - u kojem isplatnom redu tražbine utvrđene ili osporene.

47. NAMIRENJE STEČAJNIH VJEROVNIKA – OSPORENE TRAŽBINEAko je tražbinu osporio stečajni upravitelj= stečajni sudac će vjerovnika uputiti na parnicu protiv stečajnog dužnika radi utvrđivanja osporene tražbineAko tražbinu koju je priznao stečajni upravitelj ospori stečajni vjerovnik= stečajni sudac će stečajnog vjerovnika uputiti na parnicu radi utvrđivanja osporene tražbine. U toj parnici osporavatelj nastupa u ime i za račun stečajnog dužnika.

Ako osoba koja je upućena u parnicu ne pokrene parnicuu roku od: 8 DANA OD PRIMITKA RJEŠENJA O UPUĆIVANJUsmatrat će se da je odustala od prava na vođenje parnice.

Ako u tom roku parnicu ne pokrene osporavatelj tražbine za koju postoji ovršna ispravasmatrat će se da je osporavanje otklonjeno.

Žalba protiv rješenja o upućivanju u parnicu ne utječe na rok od 8 dana.

48. STEČAJNI PLAN – pojam= skup mjera koje se poduzimaju u odnosu na stečajnog dužnika radi: - njegova nastavljanja s poslovanjem i - omogućavanja stjecanja prihodaMože se izraditi nakon otvaranja stečajnog postupka.

Stečajni plan podnosi dužnikzajedno s: prijedlogom za otvaranje stečajnog postupka

Nakon otvaranja stečajnog postupka stečajni plan mogu podnijeti: - upravitelj i - dužnik pojedinac

U njemu se može odstupiti od zakonskih odredaba o raspodjeli stečajne mase.

Za prihvat stečajnog plana potreban je pristanak vjerovnika.

Stečajnim planom može se:1) ostaviti dužniku svu ili dio njegove imovine radi nastavka poslovanja2) prenijeti dio ili svu imovinu dužnika na treću osobu3) pripojiti dužnika drugoj osobi4) raspodijeliti svu ili dio imovine dužnika između vjerovnika5) smanjiti ili odgoditi isplatu obveze dužnika

Stečajni plan sastoji se od:1) pripremne osnove (mjere poduzete prije otvaranja steč.postupka)2) provedbene osnove (izmjena pr.položaja dužnika i dr.sudionika)

Stečajni sudac odbacit će stečajni plan:1) ako nisu poštivani propisi o pravu na podnošenje2) ako nema izgleda da će plan prihvatiti vjerovnici ili sud3) ako se prava koja bi sudionici trebali steći po planu očito ne mogu ostvariti

49. ŠTO SE UREĐUJE POMORSKIM ZAKONIKOM ?Pomorski zakonikom uređuju se:1) morski i podmorski prostor RH i pravni odnosi u njima2) sigurnost plovidbe u unutarnjim vodama i teritorijalnom moru RH3) zaštita i očuvanje prirodnih morskih bogatstava i morskog okoliša4) osnovni materijalno-pravni odnosi u pogledu plovnih objekata5) ugovorni odnosi u vezi brodova6) upisi plovnih objekata7) ograničenja brodareve odgovornosti8) ovrha i osiguranje na brodovima

Odredbe PZ-a primjenjuju se: na plovne objekte koji se nalaze ili plove: - unutarnjim morskim vodama i - teritorijalnim morem RHSuverenitet RH na moru prostire se na:1) unutarnje morske vode i teritorijalno more RH2) zračni prostor iznad njih3) dno i podzemlje tih morskih porostora

50. BRODAR – pojam i odgovornost brodara za obveze nastale u vezi s plovidbom i iskorištavanjem broda= fizička ili pravna osoba koja je kao posjednik broda nositelj plovidbenog pothvata s tim što se pretpostavlja da je brodar osoba koja je upisana kao vlasnik broda u upisnik brodova.

Brodar odgovara za obveze nastale u vezi s plovidbom i iskorištavanjem broda.

Svoju odgovornost mogu ograničiti: - brodar (vlasnik broda ili naručitelj prijevoza u brodarskom ugovoru) i - spašavatelj = osoba koja pruža usluge u neposrednoj vezi s: - radnjama spašavanja ili - pružanja pomoćia svakako za slijedeće tražbine: 1) tražbine zbog: - smrti/tjelesne ozljede ili - gubitka/oštećenja imovine do kojih je došlo: - na brodu ili - u vezi s korištenjem broda 2) tražbine zbog štete koja proizlazi iz zakašnjenja u prijevozu morem (bilo putnika, tereta..) 3) tražbine zbog drugih šteta

koje proizlaze iz povrede izvanugovornih prava nastale u vezi s iskorištavanjem broda

Brodar ne može ograničiti svoju odgovornostza štete nastale - smrću ili - tjelesnom ozljedom osoba koje brodar zapošljava

Brodar gubi pravo na ograničenje odgovornostiako se dokaža da je šteta nastala zbog radnje koju je učinio brodar.

51. STVARNA PRAVA NA BRODU – pravo vlasništva, hipoteka, privilegij

Pokretne stvari su: - brod - brod u gradnji - jahta - jahta u gradnji

Na navedenim pokretnim stvarima mogu postojati stvarna prava.

Pokretne stvari mogu biti u suvlasništu.

Pokretne stvari koje imaju pripadnost RH mogu biti u vlasništvudomaće ili strane fizičke/pravne osobe

Pravo vlasništva nad brodom i jahtom u gradnji obuhvaća stvari koje su u njih ugrađene+ stvari koje se nalaze u brodogradilištu, a određene su za ugrađivanje u njih.

Stvarna prava mogu se steći /prenijeti /ograničiti i ukinutijedino upisom u upisnik brodova/jahti.

HIPOTEKA NA BRODU= založno pr. prema kojem je vjerovnik ovlašten namiriti svoju tražbinu iz prodajne cijene brodaostvarene: - sudskom/izvansudskom prodajom ili

- uzimanjem broda u posjed i iskorištavanjem brodaHipoteka može nastati:1) ugovorom ili2) sudskom odlukomHipoteka ne prestaje promjenom vlasnika broda

Namirenje putem javne dražbemoguće je iznimno kad se namirenje provodi u inozemstvu čije pravo ne poznaje sudsku prodaju

Kupac koji kupi brod od hipotekarnog vjerovnika koji se koristi pravom na izvansudsku prodajustječe pravo vlasništva na brodu neovisno o stvarnom odnosu između vjerovnika i dužnika.

PRIVILEGIJ= specifično zakonsko založno pravo radi osiguranja određenih tražbina nastalih u vezi s iskorištavanjem broda.Tek kad svoje traž bine u ovršnom postupku namire svi privilegirani vjerovnici,iz eventualnog ostatka kupovnine dobivene ovršnom prodajom brodamogu se namiriti ostali vjerovnici.Svaka od slijedećih tražbina osigurana je pomorskim privilegijem:3) tražbine s naslova nagrade za spašavanje broda4) tražbine za plaće5) tražbine za smrt i tjelesne ozljede6) tražbine za lučke naknade...Nositelji pomorskog privilegija mogu biti:1) vlasnik 2) zakupac i 3) brodar

52. UGOVORI O ISKORIŠTAVANJU POMORSKIH BRODOVA

1) UGOVOR O POMORSKOM PLOVIDBENOM POSLUb) ugovor o prijevozu stvari morem= prijevoznik se obvezuje prevesti stvar, a naručitelj platiti vozarinuc) ugovor o prijevozu putnika morem= prijevoznik se obvezuje prevesti putnike brodom, a putnik platiti pravozninud) ugovor o tegljenju= brodar tegljača se obvezuje svojim brodom tegliti drugi brod: - do određenog mjesta ili - za određeno vrijeme, a brodar tegljenog broda obvezuje se platiti tegljarinu

2) UGOVOR O ZAKUPU BRODA= zakupodavac daje zakupoprimcu brod na uporabu uz plaćanje zakupnine radi obavljanja plovidbene djelatnosti

VRSTE VRIJEDNOSNIH PAPIRA:1) OBVEZNOPRAVNI VP= sadrže tražbinu, u pravili novčanu, koja pripada imatelju= mjenica, ček2) STVARNOPRAVNI VP= sadrže stvarno pravo (npr. založno)= založnice3) KORPORACIJSKI VP= sadrže pravo na članstvo= dionice

53. MJENICA KAO VRIJEDNOSNI PAPIR – pojam i bitni sastojci

MJENICA= vrijednosni papir na određeni iznos novaca koji svom imatelju daje pravo naplatiti se od osobe koja je u njoj naznačena kao dužnik= papir po naredbiDakle:izdavatelj (trasant) daje nalog drugoj osobi (trasatu) da korisniku mjenice (remitentu):- isplati određeni iznos novca (trasirana mjenica) ili- se njome sam obvezuje da će ispuniti tu isplatu (vlastita mjenica)

BITNI SASTOJCI MJENICE:Mjenica mora sadržavati:1) oznaku da je mjenica2) ime onog koji treba platiti3) bezuvjetni uput da se plati određena svota novaca4) označenje dospjelosti5) mjesto plaćanja6) ime remitenta7) oznaku dana i mjesta izdavanja mjenice8) potpis izdavatelja mjenice

VRSTE MJENICA:1) trasirana2) vlastita (solo mjenica) i3) vlastita trasirana

Stranke u mjeničnom odnosu: 1) glavni mjenični dužnik (može biti i izdavatelj) 2) remitent (korisnik)

KARAKTERISTIKE MJENICE:

Mjenica je:1) papir po naredbi- unoše...

t r g o v a č k o p r a v o

Documents

Transcript of t r g o v a č k o p r a v o