Svinjokolja Prospekt IPAINFO 2012

13
Program IPA INFO 2012 Europska unija PROJEKT GRAĐANSKIH PRAVA SISAK Civil Rights Project Sisak Ovaj projekt financiraju: Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske

description

domaći ambijent

Transcript of Svinjokolja Prospekt IPAINFO 2012

  • Program IPA INFO 2012

    Europska unija

    PROJEKT GRAANSKIH PRAVA SISAK

    Civil Rights Project Sisak

    Ovaj projekt fi nanciraju:

    Ured za udruge Vlade

    Republike Hrvatske

  • 2 3

    DOLASKOM HLADNIJIH DANA U STUDENOM U NAIM SELIMA POINJE VRIJEME SVINJOKO-LJE/KOLINJA, TRADICIJSKE MANIFESTACIJE RU-RALNOG PROSTORA.SVINJOKOLJE/KOLINJA SE ODRAVAJU ZIMI, ODNOSNO ZA HLADNIJEG VREMENA, IZ PRAK-TINIH RAZLOGA. TADA SU DOVRENI SKORO SVI POSLOVI NA NJIVI TE SE IMA DOVOLJNO SLOBODNOG VREMENA, A I HLADNOA SPRE-AVA KVARENJE MESA.

    Kolinje/svinjokolja jedan od najvanijih dana u godini na imanjima na selu

    Iako se govorilo da e tradicija kolinja ulaskom u Eu-ropsku uniju pasti u zaborav - to se nije dogodilo i svi-njokolje se i dalje obavljaju na naim prostorima.

    Zakonska osnova Zakon o zatiti ivotinja (Narodne novine, broj 135/6)

    Pravilnik o zatiti ivotinja u vrijeme usmrivanja (Narodne novine, 83/11) (u daljnjem tekstu: Pravilnik)

    Pravilnik o zatiti ivotinja pri klanju ili usmrivanju (Narodne novine, broj 39/80)

    Uredbe Europske unije u nae zakonodavstvo prenesene su u Pravilnik o zatiti ivotinja u vrijeme usmrivanja i Pravilnik o zatiti ivotinja tijekom prijevoza.

    Europe in my farm - Europa na mom imanju2

  • 4 54 Saetak

    Pravilnika o zatiti ivotinja u vrijeme usmrivanja

    Pravilnikom se od subjekata u poslovanju trai da:

    1. Izrade i provode standardne operativne postupke (SOP)

    2. Osiguraju da sve osobe koje rade sa ivim ivotinjama u klao-nici imaju potvrdu o osposobljenosti

    3. Osiguraju upute za koritenje opreme za sputavanje i oma-mljivanje

    4. Osiguraju da se oprema odrava i provjerava u skladu s upu-tama proizvoaa te da se o istome vodi evidencija

    5. Osiguraju da prostorni plan i konstrukcija klaonica te oprema koja se u njima koristi udovoljavaju pravilima

    6. Osiguraju provoenje operativnih pravila za klaonice

    7. Uvedu i provode procedure sustavnog praenja u klaonicama

    8. Odrede osobu odgovornu za dobrobit ivotinja za svaku klao-nicu iznad minimalne veliine

    9. Osiguraju da svaka osoba odgovorna za dobrobit ivotinja posjeduje potvrdu o osposobljenosti za svaku djelatnost za koju je odgovorna.

    Tko, kako i gdje smije klati svinje?

    5

    Za vlastite potrebe

    U domainstvu, za vlastitu potronju, smiju klati svinje osobe koje imaju iskustva i koje se pridra-vaju uputa resornog ministarstva, a sukladno pro-pisima EU - NE TREBAJU IMATI NIKAKAV TEAJ, CERTIFIKAT, LICENCU I SL. - DO DALJNJEG!

  • 6 7

    Iz usluge

    Od 1. sijenja 2013. godine, u klaonicama koje kolju vie od 1000 jedinica ivotinja ili 150 000 tisua ptica ili kunia go-dinje potvrdu o osposobljenosti mora imati osoba odgovorna za dobrobit ivotinja te svatko ukljuen u rukovanje ivotinjama pri istovaru, kretanju ivotinja u klaonici, u depou, pri sputavanju, omamljivanju i klanju ivotinja.

    Do 8. prosinca 2015. godine potvrde o osposo-bljenosti se mogu izdati osobama koje dokau da imaju najmanje trogodinje struno iskustvo.

    Nakon 8. prosinca 2015. godine za svo oso-blje je obvezno osposobljavanje na teajevima.

    KLANJE IVOTINJA POTREBNO JE OBAVITI TAKO DA SE IVO-TINJE POTEDE NEPOTREBNIH PATNJI, BOLI I STRESA.

    ZABRANJENO JE KLANJE I-VOTINJA BEZ OMAMLJIVANJA, S IZNIMKOM KLANJA PERADI I KUNIA U DOMAINSTVIMA.

    NAKON OMAMLJIVANJA, IVO-TINJE TREBAJU BITI ISKRVARE-NE PRIJE NEGO TO IM SE PO-NE VRAATI SVIJEST (UNUTAR 20 SEKUNDI).

    U DOMAINSTVU SE NE SMIJU KLATI GOVEDA BILO KOJE STA-ROSTI, KAO NI KOPITARI.

    76

    Ministarstvo poljoprivrede Uprava za veterinarstvo i sigurnost hrane izdalo je UPUTU ZA POSTUPANJE PRILIKOM KLANJA SVI-NJA ZA POTRONJU U VLASTITOM KUANSTVU, a koja je dostu-pna na njihovim Internet stranicama www.mps.hr.

  • 8 9

    1. izjavu poslodavca da odgovarajue poslove obavljaju najmanje tri godine (za podruje za koje se izdaje potvrda u skladu s poslovima iz lanka 7. stav-ka 2. Uredbe)

    2. presliku radne knjiice ime se dokazuje radno iskustvo na poslovima iz toke 1. ove upute

    3. potvrdu nadlenog suda o nekanjavanju zbog prekraja propisa o do-brobiti ivotinja koji vae na podruju Republike Hrvatske ili na podruju Europske zajednice i to za tri godine prije podnoenja zahtjeva

    4. upravne pristojbe u obliku dravnih biljega u visini 40,00 kn

    ZAHTJEVU ZA IZDAVANJE POTVRDE O OSPOSOBLJENO-STI POTREBNO JE PRILOITI:

    Podnositelj zahtjeva za izdavanje potvrde o osposobljenosti podnosi nadlenom tijelu pisanu izjavu kojom izjavljuje da nije poinio ozbiljno krenje odredbi Zakona o zatiti ivo-tinja tijekom tri uzastopne godine prije podnoenja zahtjeva te dokaz da najmanje tri godine obavlja poslove za koje se trai izdavanje potvrde.

    Uprava veterinarstva e NAKNADNO na mrenim stranicama www.mps.hr objaviti podatke o pravnim/fi zikim osobama koje su regi-strirane za provoenje osposobljavanja.

    Uprava veterinarstva potvrdu o osposobljenosti moe ukinuti ili oduzeti ako se utvrdi da osoba vie ne posjeduje dovoljno spo-sobnosti, znanja ili svijesti o zadacima za koje je potvrda izdana.

    98

  • 10 11

    Potvrda se izdaje s rokom vaenja do 8. prosinca 2015. godine, nakon ega sve osobe moraju imati potvrdu izdanu nakon provjere znanja na teaju iz lanka 21. Uredbe.

    Za sve daljnje upite vezano za organizaciju teaja za osposobljavanje u skladu s Uredbom 1099/2009 po-trebno je obratiti se Hrvatskoj veterinarskoj komori na broj telefona: 01/2441-021 ili na email: [email protected].

    Zahtjev za izdavanje potvrde u skladu s lankom 29. Uredbe svaki podnositelj osobno podnosi na obrascu, na sljedeu adresu:

    Ministarstvo poljoprivredeUprava za veterinarsto i sigurnost hrane Odjel za zatitu ivotinjaPlaninska 2a, 10 000 Zagreb

    1110

  • 12 13TRIHINELA opasnost kod svinjokolje!!!OBVEZA PREGLEDA MESA NA TRIHINELU ISKLJUIVO SE PROVODI ZBOG ZATITE ZDRAVLJA LJUDI.

    TRIHINELOZA JE PARAZITARNA BOLEST LJUDI I IVOTINJA (ZOONOZA) KOJU UZROKUJU OBLI PARAZITI IZ RODA TRICHINELLA, NAJEE VRSTA TRICHINELLA SPIRALIS, KOJA U ZARAENIH SVINJA, ZA RAZLIKU OD OVJEKA, PROLAZI BEZ SIMPTOMA!

    Svinja se trihinelom zarazi jedui razliite vrste glodavaca ili ostatke zaraenog mesa, a ovjek jedui termiki neobraeno ili termiki nedo-voljno obraeno svinjsko meso (kobasice, ku-len, unku i dr.). Nakon unosa zaraenog mesa u organizam (probavni sustav ovjeka), iz ahu-ra (ciste) se oslobaaju liinke, koje u prednjem dijelu probavnog trakta sazrijevaju te prelaze razvojne faze do nastanka novih liinki koje probijaju stjenku crijeva, ulaze u krv i limfu te se rasprostranjuju po tijelu gdje stvaraju ahure.

  • 14 15 Razlikuju se tri faze (stadija) oboljenja ovjeka: 1. Crijevni stadij - munina, znojenje, povraanje, proljev i bol

    u trbuhu, ali moe biti i asimptomatian.

    2. Stadij miine invazije traje 2-3 tjedna, visoka tje-lesna temperatura, bolovi u miiima, oteenost vjea, oteano vakanje, gutanje pa ak i disanje.

    3. Stadij rekonvalescencije oporavak, karakterizi-ra ga stvaranje ahura u miinom ili drugom tkivu i traje do nekoliko mjeseci.

    Soljenje, suenje i dimljenje mesa ne unitava liinke trihinele stoga pregled mesa na trihinelu mora biti obvezan dio svake svinjokolje!!!

    Ne postoji adekvatno lijeenje TERAPIJA JE UGLAVNOM SIMPTOMATSKA I SASTOJI SE OD ANALGETIKA ZA SPREAVANJE BOLI, ANTIHELMINTIKA RADI ZAUSTAVLJANJA CRIJEVNE FAZE RAZVOJA TE MIRO-VANJA OBOLJELOG!

    CIJENA PREGLEDA UZORKA MESA = 47,50* KUNAPregled mesa obavlja se u ovlatenim veterinarskim stanicama.

    * cijena se odnosi na prosinac 2013. godine

    Pravilnik o mesnim proizvodima(Narodne novine, broj 131/12)

    Ovim se Pravilnikom propisuju zahtjevi kakvoe kojima u proizvodnji i pri stavljanju na trite moraju udovoljavati mesni proizvodi zaklanih ivotinja i divljai (u daljnjem tekstu: proizvodi), a odnosi se na:

    nazive, defi nicije i ope zahtjeve,

    sastav i senzorska svojstva,

    vrstu i koliinu sirovina te drugih tvari koje se koriste u proizvodnji i preradi,

    tehnoloke postupke koji se primjenjuju u proizvodnji i preradi,

    dodatne zahtjeve oznaavanja.

    Mesni proizvodi, koje prema njihovim svojstvima nije mogue svrstati niti u jedan od naziva, podskupina, skupina ili kategorija, proizvoda iz ovoga Pra-vilnika, proizvode se prema proizvoakoj specifi kaciji i stavljaju se na tri-te oznaeni sukladno odredbama Pravilnika o oznaavanju, reklamiranju i prezentiranju hrane (Narodne novine br. 63/11, 79/11) i Pravilnika o higijeni hrane ivotinjskog podrijetla (Narodne novine br. 28/10, 45/11).

  • 16 1716 17Par korisnih savjeta KRV ZA KRVAVICE UZMITE DOK JE MLAKA, A NEE SE ZGRUATI AKO

    DODATE MALO VINSKOG OCTA.

    KOA S KUHANOG JEZIKA NAJLAKE SE SKIDA AKO GA IZ VRUE VODE NAKON KUHANJA ODMAH STAVITE PAR MINUTA U HLADNU VODU.

    PRIJE PEENJA, KRVAVICE PROBUITE IGLOM ZA PLETENJE NA 2-3 MJE-STA, A VATRA MORA BITI UMJERENA.

    DIMLJENE KOBASICE STAVLJAJTE U HLADNU ILI VRLO MLAKU VODU PA IH POKLOPLJENE KUHAJTE NA UMJERENOJ VATRI.

    SUHU SLANINU (PEK) LAKE ETE NAREZATI AKO NO ZAGRIJETE NAD VODENOM PAROM.

    SLABO IZRAENA BOJA SUHOG MESA DIMLJENE UNKE NASTAJE KAD SE UNKE VLANE STAVLJAJU U PUNICU ILI AKO JE DIM ODVIE SLAB.

    SIVA BOJA NA PREREZU DIMLJENE UNKE NASTAJE AKO SU TEMPERA-TURE U PROSTORIJAMA ZA USOLJAVANJE SUVIE NISKE.

    DIMLJENE UNKE POSTAJU MEKE AKO NISU BILE DOBRO USOLJENE ILI SU BILE SUVIE DUGO USOLJENE U VLANOJ SALAMURI (MOKROM PACU).

    VANJSKA PLIJESAN SE JAVLJA KAD SE DIMLJENE PRERAEVINE UVAJU U VLANIM I SLABO PROVJETRENIM PROSTORIJAMA.

    POJAVU PLIJESNI NA DIMLJENIM PRERAEVINAMA NAJLAKE ETE ODSTRANITI AKO ISTU KRPU NAMOITE U GUST RASTVOR SOLI I VODE PA NJOME ISTRLJATE MJESTA NA KOJIMA SE NAHVATALA, A TIME ETE SPRIJEITI I POJAVU NOVE PLIJESNI.

  • 18 19

    USOLJAVANJE MESA SE RADI ZBOG SPREAVANJA RAZVOJA BAKTERIJA KOJE KVARE MESO.

    Jednostavno usoljavanje je kad se upotrebljava samo kuhinjska sol (utrljava-nje u meso), a ukoliko se dodaje jo neke komponente (kuhinjska sol, nitriti, nitrati, askorbinska kiselina, eer, zaini) onda je to salamurenje (PAC).

    Na naem tritu postoje tri smjese za salamurenje (sol za salamurenje, ni-tritna sol za salamurenje i nitratna sol za salamurenje sa 1% salitre). Svim tim smjesama dodaje se jo oko 5% eera i potrebna koliina odgovarajuih zaina.

    Suho salamurenje JE POSTUPAK UTRLJAVANJA SMJESE U KOMADE MESA. MESO U POSUDI MORA BITI OKRENUTO PREMA GORE A KOA PRE-MA DOLJE. POSTUPAK TRAJE 4-8 TJEDANA.

    Za vlano salamurenje POTREBNO JE VODENA OTOPINA SALAMU-RE PROKUHATI PA OHLADITI. MESO JE POTREBNO POTPUNO POTOPITI 3-4 TJEDNA. PO POTREBI SE SALAMURU MOE DODAVATI I OBNAVLJATI U TA-MNOJ I PROZRANOJ PROSTORIJI TEMPERATURE DO 8C. ODSOLJAVANJE TRAJE 1 DAN, A RADI SE U MLAKOJ VODI NA 20C, NAKON EGA SE OCIJE-ENO MESO STAVLJA NA DIM.

    Sastav salamure (paca) za 50 kg mesaUsoljavanje mesa18 l vode (mora prekriti sve meso)

    5, 5 kg soli

    kg eera

    5 dag salitre

    5 glavica bijelog luka

    5 glavica crvenog luka

    3 dag papra i paprike

    5 dag borovice

    5 dag lista lovora

    Solju i eerom predvienim za salamurenje se posipa meso odmah nakon klanja. eer je potrebno pomijeati sa soli, zbog toga to sol lake prodire u meso. Voda sa svim sastojcima se prokuha i ohladi pa se drugi dan lijeva na meso.

    RECEP

    T

  • 20 21Sastav banijske kobasice za 50 kg mesa1,15 kg soli

    5 junih lica ljute paprike

    5 junih lica eera

    Sitno usitnjeni enjak ili samo vodu od iscijeenog enjaka dodavati po elji

    Samljeveno meso zainiti prema receptu i osta-viti da se hladi minimalno tri sata od mljevenja. Crijeva koja nadijevamo zainjenom smjesom, potrebno je namakati u mlakoj vodi minimalno jedan sat prije nadijevanja, a to dulje namaka-nje samo e olakati postupak nadijevanja.RECEPTRECEPTjedan sat prije nadijevanja, a to dulje namaka-

    RECEPTjedan sat prije nadijevanja, a to dulje namaka-nje samo e olakati postupak nadijevanja.RECEPTnje samo e olakati postupak nadijevanja.

    Dimljenje i suenjeDimljenjem mesa i mesnih preraevina se poveava trajnost. Meso se sui i do-biva karakteristian izgled, miris i okus.

    Za kvalitetno dimljenje treba koristiti to manje drva (najbolje piljevinu) i paziti da temperatura dima ne pree 300C, jer tada nastaju neki tetni kemijski spojevi.

    Drvo treba lagano izgarati (hrast, grab, bukva, jasen i sl.).

    Hladno dimljenje (20 - 25C) se primjenjuje za trajne mesne proizvode koji se dime nekoliko tjedana, a ovisno o veliini komada mesa koji se dimi.

    Sastav banijske kobasice za 50 kg mesa

    Sitno usitnjeni enjak ili samo vodu od iscijeenog enjaka dodavati po elji

    Samljeveno meso zainiti prema receptu i osta-viti da se hladi minimalno tri sata od mljevenja.

    Slaninu za varke izrezati na jednake kockice promjera do 3x3cm. (paziti na to da su kockice budu jednakog promjera)

    U kotao u kojem se slanina za varke topi po-trebno je staviti masti kako bi se sprijeilo zago-rijevanje varaka i ubrzalo njihovo topljenje.

    U prvih pola sata, dok se kockice slanine nisu poele topiti, potrebno je na jakoj vatri intenzivno mijeati slaninu kako ista ne bi zagorjela.

    Kada kockice slanine lagano porumene, potrebne je dodati mlijeko (oko 0,5l na kotao od 80l). A kada postanu zlatnoute boje, preaju se prema elji.

    varci

  • 22 23

    Vrue dimljenje do 100C primjenjuje se za proizvode kraeg vijeka trajanja (enjovke i krvavi-ce) u vremenu od pola sata do nekoliko sati.

    Nakon zavrenog dimljenja, meso i mesne pre-raevine se stavljaju na suenje i zrenje u mrane i zrane prostorije s temperaturom 12-16C.

    Veina kobasica se sui do 2 mjeseca, a trajanje suenja ovisi o debljini kobasica i vanjskoj klimi.

    Kulen se sui 4 mjeseca, a unka i ostalo meso i do 7 mjeseci.

    Zakljuak

    Za vie informacija o propisima koji ureuju kolinje/svinjokolju

    Ministarstvo poljoprivrede Uprave za veterinarstvo i sigurnost hrane

    Adresa: Planinska 2a, 10000 ZagrebTel: 01 644 3854 Fax: 01 6443 899

    e-mail: [email protected]

    KOLINJE/SVINJOKOLJA nije zabranjena ako se meso upotrebljava za osobne potrebe. Meutim, meso i mesne preraevine koje su namijenjene tritu (trnice, mesnice, proda-vaonice) mora potjecati iz klaonica i objekata za preradu mesa koji moraju potivati EU propise u pogledu higijene, testiranja

    na zarazne bolesti i humanog klanja ivotinja.

    22

  • Projekt graanskih prava Sisak PGP CRP Sisak

    Rimska 6, 44000 SisakTEL: +385 44 571 752 FAX: +385 44 521 292

    e-mail: [email protected]

    Donja Bauga 108c44 250 Petrinja

    TEL/FAX: 044 826-096 e-mail: [email protected]

    www.csk.hr

    Predstavnitvo Europske komisije u Hrvatskoj Ulica Augusta Cesarca 4, 10 000 Zagreb, Hrvatska

    TEL: +385 1 4681 300, FAX: +385 1 4627 499 e-mail: [email protected]

    web: http://ec.europa.eu/croatia/index_hr.htm

    Sadraj ove broure iskljuiva je odgovornost Projekta graanskih prava Sisak i ni na koji nain se ne moe smatrati da odraava gledita Europske unije niti Ureda za udruge Vlade Republike Hrvatske

    Europe in my farm - Europa na mom imanju

    Za vie informacija o projektu obratite se na sljedee kontakte:

    Za vie informacija o EU: