SVEUČILIŠTE U RIJECI - ffri.uniri.hr · Rad se sukladno naravi zadatka predstavlja na satu ili...

SVEUČILIŠTE U RIJECI

FILOZOFSKI FAKULTET U RIJECI

Studijski program: KULTUROLOGIJA jednopredmetni diplomski studij

Odsjek za kulturalne studije

Izvedbeni planovi Zimski semestar akademske godine 2016./2017.


ODSJEK ZA KULTURALNE STUDIJE

Studijski program: DIPLOMSKI STUDIJ KULTUROLOGIJE

MODUL: MEDIOLOGIJA I POPULARNA KULTURA

Akademska godina 2016/2017.

POPIS PREDMETA I. GODINE DIPLOMSKOGA STUDIJA

I. semestar

Predmeti unutar modula Mediologija i popularna kultura

Nositelj predmeta /

asistent Predmet Šifra

Fond sati

(p + v + s)

Vrsta

vježbi

ECTS

bodovi

Ocjenjuje se

(DA/NE)

dr. sc. Katarina Peović

Vuković / dr. sc. Benedikt

Perak

Digitalna humanistika:

multimedija 15+0+15 - 6 DA


Vuković Teorija i praksa novih medija 30+0+15 - 6 DA

dr. sc. Sanja Puljar

D'Alessio Vizualna antropologija 15+0+15 - 6 DA

dr. sc. Hajrudin

Hromadžić Mediji i globalizacija 30+0+15 - 6 DA

Interni izborni predmeti – Student je dužan odabrati 6 ECTS bodova iz izborne grupe internih izbornih predmeta i/ili

iz izborne grupe Communis predmeta

Nositelj predmeta /


Fond sati

(p + v + s)

Vrsta

vježbi

ECTS

bodovi

Ocjenjuje se

(DA/NE)

dr. sc. Hajrudin

Hromadžić

Odabrane kulturološke teme 3:

Konzumerizam 15+0+15 - 6 DA


Vuković

Postmoderna. Demokracija i

hegemonija 30+0+15 - 6 DA

dr. sc. Sarah Czerny Studiji odnosa ljudi i životinja

(Human-animal studies) 30+0+15 - 6 DA


D'Alessio


Organizacije kao kompleksni

sustavi

15+0+15 - 6 DA

S V E U Č I L I Š T E U R I J E C I

Filozofski fakultet u Rijeci Sveučilišna avenija 4 51 000 Rijeka Hrvatska

tel. (051) 265-600 (051) 265-602 faks. (051) 216-099 e-adresa: [email protected] mrežne stranice: http://www.ffri.uniri.hr

MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Digitalna humanistika: multimedija Studij Diplomski studij kulturologije Semestar 1 Akademska godina 2016/17 Broj ECTS-a 6 Nastavno opterećenje (P+S+V) 15+15+0 Vrijeme i mjesto održavanja nastave Utorak 1415-1600 P201/202 Mogućnost izvođenja na stranom jeziku

engleski

Nositelj kolegija Dr.sc. Benedikt Perak Kabinet 810

Vrijeme za konzultacije nakon predavanja utorkom 1600 Telefon 098622793

e-mail [email protected] Suradnik na kolegiju

Kabinet Vrijeme za konzultacije

Telefon e-mail

II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA SADRŽAJ KOLEGIJA

Digitalna humanistika: načela i teorija (Gardiner 2015, Terras 2014)

Metode i alati za prikupljanje, pohranu, obradu, analizu i vizualizaciju podataka u provođenju znanstveno humanističkog istraživanja:

o Alati za suradnički rad u oblaku: Google Docs, Google Sheets, GitHub o Alati za prikaz podataka: Tableau, R o Alati za analizu teksta i stvaranje korpusa: Python NLTK, SketchEngine o Alati za prikaz graf struktura: Gephi o Alati za stvaranje Graph property baza podataka: Neo4j, GraphAware o Alati za strukturiranje domena i semantičkog weba: RDF, Protege o Gegrafsko označavanje podataka: GeoTagiranje

Metode i alati za snimanje, pohranu i obradu audio i vizualnih sadržaja

o Alati za snimanje i obradu zvuka (DAW Digital audio workstation)

o Alati za snimanje i obradu zvuka i slike (Movie editor)

Metode i alati za postavljanje interaktivnih aplikacija na mrežne stranice.

Metode i alati za izradu aplikacija proširene stvarnosti Augmented reality

Izrada multimedijskih sadržaja te rad na zajedničkom projektu

OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA

Nakon položenog ispita studenti će biti u stanju:

• Opisati i obrazložiti uporabu informacijskih znanosti i multimedije u humanističkim disciplinama. • Opisati procese prikupljanja, pohrane, obrade i analize podataka s obzirom na različite discipline i

ciljeve humanističkih istraživanja. • Primijeniti metode i alate digitalne humanistike za provođenje vlastitog istraživačkog rada. • Izraditi aplikaciju proširene stvarnosti • U suradnji sa studentima i mentorima izraditi projekt/aplikaciju te sadržaj objasniti i predstaviti na

mrežnim stranicama Odsjeka.

NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s „x“)

Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad

x x

Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo

x x x

III. SUSTAV OCJENJIVANJA

AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE UDIO U ECTS BODOVIMA MAX BROJ BODOVA

POHAĐANJE NASTAVE 1 0

SAMOSTALNI RAD 2 40

IZLAGANJE SEMINARA 1 30

ZAVRŠNI ISPIT 2 30

UKUPNO 6 100

Opće napomene:

Na predavanjima se izlaže teorija i objašnjavaju praktični zadaci koji se izrađuju kroz projekte u obliku samostalnog i timskog rada. Za ostvarivanje pozitivne ocjene potrebno je izraditi i predstaviti 1 projekt te učestvovati u izradi svih četiri projekta. Rad se sukladno naravi zadatka predstavlja na satu ili postavlja na mrežne stranice. Ocjenjuje se kvaliteta rada i pridržavanje rokova. Na nastavi se organiziraju radionice koje su obvezne. Ocjene se izražavaju u postotcima koji se pretvaraju u bodove. Usmeni ispit se polaže na kraju semestra.

Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti odgovarajući broj ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare iznos ocjenskih bodova koji ih svrstavaju u kategoriju FX (30 do 39,9 na preddiplomskom / 40 do 49,9 na diplomskom) imaju mogućnost tri izlaska na ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E. (prema prikazu ispod ovog teksta)

Ukupna ocjena uspjeha: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome ispitu određuje se konačna ocjena prema sljedećoj raspodjeli:

OCJENA PREDDIPLOMSKI STUDIJ DIPLOMSKI STUDIJ

5 (A) od 80 do 100 ocjenskih bodova od 90 do 100 ocjenskih bodova

4 (B) od 70 do 79,9 ocjenskih bodova od 80 do 89,9 ocjenskih bodova

3 (C) od 60 do 69,9 ocjenskih bodova od 70 do 79,9 ocjenskih bodova

2 (D) od 50 do 59,9 ocjenskih bodova od 60 do 69,9 ocjenskih bodova

2 (E) od 40 do 49,9 ocjenskih bodova od 50 do 59,9 ocjenskih bodova

1 (FX) od 30 do 39,9 ocjenskih bodova od 40 do 49,9 ocjenskih bodova

1 (F) od 0 do 29,9 ocjenskih bodova od 0 do 39,9 ocjenskih bodova

IV. LITERATURA

OBVEZNA LITERATURA

Eileen Gardiner, Ronald G. Musto, 2015. The Digital Humanities_ A Primer for Students and Scholars. Cambridge University Press

Melissa M. Terras, 2014. Defining Digital Humanities. A Reader. Ashgate Publishing (odabrana poglavlja)

https://www.google.com/docs/about/

https://www.python.org/

http://www.nltk.org/

https://www.r-project.org/

https://gephi.org/

www.tableau.com

https://neo4j.com/

https://www.blender.org/

http://www.steinberg.net/en/products/cubase/start.html

https://www.ableton.com/en/live/

http://www.mymultimediaworld.com/

https://www.sololearn.com/

IZBORNA LITERATURA

Tim Crawford, Lorna Gibson, Tim Crawford, Lorna Gobson-Modern Methods for Musicology_ Prospects, Proposals, and Realities. Digital Research in the Arts and Humanities.

Barry North (2011) Joomla! 1.6: A User’s Guide: Bulding a Successful Joomla! Powered Website (2rd Edition)

http://www.slideshare.net/MariusPreda/mpeg-araf-tutorial-ismar-2014

https://en.wikipedia.org/wiki/Digital_audio_workstation

https://en.wikipedia.org/wiki/Augmented_reality

https://en.wikipedia.org/wiki/Geotagging

https://en.wikipedia.org/wiki/R_(programming_language)

https://en.wikipedia.org/wiki/Python_(programming_language)

http://www.augment.com/

http://www.digitaltrends.com/mobile/best-augmented-reality-apps/

V. DODATNE INFORMACIJE O KOLEGIJU

POHAĐANJE NASTAVE

Redovito prisustvovanje i aktivno sudjelovanje u nastavi, pisanje seminara, testovi znanja, pismeni i usmeni ispit. Alternativno: aktivnost na e-portalu u modulu foruma.

NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA

E-portal

KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA

E-portal

NAČIN POLAGANJA ISPITA

E-portal pismeno, usmeno

OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE

Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima!

ISPITNI ROKOVI

Zimski 3. i 17.2.

Proljetni izvanredni

21.4.

Ljetni

Jesenski izvanredni

1. i 6.9.

VI. POČETAK I ZAVRŠETAK TE SATNICA IZVOĐENJA NASTAVE (POPIS TEMA)

DATUM NAZIV TEME

18.10. Uvod u digitalnu humanistiku. Dodjeljivanje portfolija na mrežnim stranicama Odsjeka. Pregled tema. Predstavljanje projekta Povijesna GeoMapa Rijeke dr.sc. Vanni D’Alessio

25.10. Snimanje i obrada zvuka 1. Projekt A Rijeka Soundscape Voditeljica: dr.sc. Diana Grgurić

8.11 Snimanje i obrada zvuka 2. Projket A Rijeka Soundscape Voditeljica: dr.sc. Diana Grgurić

15.11. Projekt B Povijesna GeoMapa Rijeka, dr.sc. Vanni D’Alessio

22.11. Uporaba alata GoogleDocs, GoogleSheets, Tableau

29.11. Uporaba alata za pohranu i obradu korpusa SketchEngine. noSketchEngine. Projekt C Obrada teksta.

6.12. Analiza rezultata projekta B Povijesna GeoMapa Rijeka, dr.sc. Vanni D’Alessio

13.12. Uvod u Python i alate za tekstualnu analizu NLTK, GitHub. Projekt C Obrada teksta

20.12. Uvod u R i alate za statističku analizu

10.1. Uporaba alata prikaz graf struktura Gephi, Neo4j. Projekt C Obrada teksta

17.1. Projekt D: uporaba alata za snimanje vizualnog materijala

24.1. Projekt D: uporaba alata za obradu vizualnog materijala




MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Teorija i praksa novih medija

Studij Diplomski studij kulturologije; modul Mediologija i popularna kultura

Semestar 1. Akademska godina 2016/2017. Broj ECTS-a 6 Nastavno opterećenje (P+S+V) 30+15+0 Vrijeme i mjesto održavanja nastave četvrtkom, 8.15-11.00, 104 Mogućnost izvođenja na stranom jeziku

engleski jezik Nositelj kolegija doc. dr. sc. Katarina Peović Vuković

Kabinet F-814

Vrijeme za konzultacije srijedom 12-14,00 h i četvrtkom od 11,00 – 12,00 h (uz prethodnu najavu)

Telefon e-mail

Suradnik na kolegiju Kabinet

Vrijeme za konzultacije Telefon

e-mail II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA

SADRŽAJ KOLEGIJA

Epistemologija novih medija. Disciplinarna razgraničenja. Socijalna antropologija, filologija, kulturalni studiji i marksističko nasljeđe, filozofija i filozofija tehnologije, sociologija medija, poststrukturalizam i semiotika. Kulturalni studiji i kritička teorija, društveni kontekst i pitanje ideologije medija.

Šira i uža definicija medija. Epistemološki problemi teorije novih medija. Problemi s poljem i terminologijom.

Razlika digitalnog i analognog znaka. Imedijacija, hipermedijacija, remedijacija Mreža kao distribuirani dijagram. Kulturalne i strukturalne promjene medija krajem devedesetih.

Distribuirani dijagram i kontrola. OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA

Studenti bi nakon položenog ispita trebali biti sposobni: Razlikovati discipline koje se bave novim medijima. Objasniti razliku analognih i digitalnih medija. Objasniti problem terminologije Interpretirati razliku između digitalnih medija i Mreže Objasniti opseg promjena analogno/digitalno prema Levu Manovichu. Definirati Manovicheva

načela novih medija, objasniti na primjerima. Interpretirati tezu o “smrti starih medija”. Definirati pojmove imedijacija, hipermedijacija i

remedijacija, interpretirati na primjeru Razlikovati decentralizirane i centralizirane medije Objasniti probleme suvremene kritike masmedija Razlikovati faze u proučavanju novih medija



x x

Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostaxlo



Pohađanje nastave i aktivnost u nastavi

1 10

Kontinuirana provjera znanja 1 1 20

Kontinuirana provjera znanja 2 1 20

Seminarski rad 2 20

ZAVRŠNI ISPIT 1 30

UKUPNO 6 100

Opće napomene: Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti odgovarajući broj ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare iznos ocjenskih bodova koji ih svrstavaju u kategoriju FX (30 do 39,9 na preddiplomskom / 40 do 49,9 na diplomskom) imaju mogućnost tri izlaska na ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E. (prema prikazu ispod ovog teksta)



5 (A) od 80 do 100 ocjenskih bodova od 90 do 100 ocjenskih bodova 4 (B) od 70 do 79,9 ocjenskih bodova od 80 do 89,9 ocjenskih bodova 3 (C) od 60 do 69,9 ocjenskih bodova od 70 do 79,9 ocjenskih bodova 2 (D) od 50 do 59,9 ocjenskih bodova od 60 do 69,9 ocjenskih bodova 2 (E) od 40 do 49,9 ocjenskih bodova od 50 do 59,9 ocjenskih bodova

1 (FX) od 30 do 39,9 ocjenskih bodova od 40 do 49,9 ocjenskih bodova 1 (F) od 0 do 29,9 ocjenskih bodova od 0 do 39,9 ocjenskih bodova

IV. LITERATURA OBVEZNA LITERATURA

Bolter, David i Richard Grusin (2000) „Immediacy, Hypermediacy, and Remediation", prvo poglavlje studije Remediation: Understanding New Media. The MIT Press

Deleuze, Gilles (1990): «Postskriptum uz društva kontrole», Urbani festival 04, Zagreb, 2004, URL: http://www.urbanfestival.hr/04/hr/uvodno.html, (25. 10. 2011.)

Derrida, Jacques (1998) “The End of the Book and the Beginning of Writing“, u Of Grammatology, Baltimore: Johns Hopkins UP, 6-27 str., (ili HR prijevod str. 1-59)

Galloway, Alexander R. (2010) “Protokol. Postoji li kontrola nakon decentralizacije?” Zbornik Trećeg programa Hrvatskog radija

Manovich, Lev (2006): “Novi mediji: upute za uporabu”; Književna smotra, godište XXXVIII, broj 140 (2), str. 43-53.

Poster, Mark (2004) "Kiberdemokracija", Etnografije interneta, Institut za etnologiju i folkloristiku (Biblioteka Nova etnografija) i Iibis grafika, Zagreb

Williams, Raymond. "Base and Superstructure in Marxist Cultural Theory." Problems in Materialism and Culture. London: Verso, 1980. Rpt. as Culture and Materialism. London: Verso, 2005. 31-49.

Žižek, Slavoj (1997) «Cyberspace, Or The Unbearable Closure of Being", u The plague of phantasies, Verso, London/New York, 127-167

IZBORNA LITERATURA

Barbrook, Richard «Cyber-komunizam: kako Amerikanci izguravaju kapitalizam iz cyberspacea»; Libra Libera #11

Castells, Manuel (2009) Communication Power, (ulomci 42-54., 54-71 str.) , Oxford University Press, New York

Deleuze, Gilles (2004) «Postskriptum uz društva kontrole»

Habermas, Jürgen (1986) Tehnika i znanost kao 'ideologija'. Školska knjiga, Zagreb, str. 53-88.

http://www.urbanfestival.hr/04/hr/uvodno.html

Hardt, Michael i Antonio Negri (2000) Empire, Harvard University Press, London, England

Himanen, Pekka (2002) Hakerska etika i duh informacijskog doba, Naklada Jesenski i Turk, Zagreb

Lister, Martin, Jon Dovey, Seth Giddings, Iain Grant, Kieran Kelly (2003/2009) New Media. A Critical Introduction, Rutledge, London i New York, str. 9-12; 13-20, 21-44, https://tpnm.jottit.com

Peović Vuković, Katarina (2012) Mediji i kultura. Ideologija medija nakon decentralizacije, Jesenski i Turk, Zagreb

Poster, Mark (2004) "Kiberdemokracija", Etnografije interneta, Institut za etnologiju i folkloristiku (Biblioteka Nova etnografija) i Iibis grafika, Zagreb

Söderberg, Johan (ožujak, 2002) “Copyleft vs. Copyright. A Marxist Critique”, First Monday, 7, br. 3-4

Stiegler, Bernard (1998 [1994]) Technics and Time. The Fault of Epimetheus, 1, uvodno poglavlje, Stanford University Press

Wark, McKenzie (2007) Gamer Theory, Harvard University Press, Cambridge, Massachusetts, and London, England

Žižek, Slavoj (2006 [1999]) “Od potčinjavanja do subjektivne destitucije” u Škakljivi subjekt. Odsutni centar političke ontologije, Šahinpašić, Sarajevo, str. 215-274.

Žižek, Slavoj (1989) The Sublime Object of Ideology, Verso, London – New York (Žižek, Slavoj (2002), uvodno poglavlje

V. DODATNE INFORMACIJE O KOLEGIJU POHAĐANJE NASTAVE

Dozvoljena su 3 izostanka, 3-5 izostanaka dodatni usmeni kolokvij, 5 i više izostanaka gubitak prava na potpis.


E-mail, oglasna ploča, Stranice kolegija: http://ffri-pdh.jimdo.com/ - Raspored i obavezna literatura KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA

Konzultacije, e-mail. NAČIN POLAGANJA ISPITA

Pohađanje nastave i aktivnost u nastavi: 10 bodova – odnosi se na sudjelovanje u raspravama, koje se temelje na pročitanoj literaturi i temama s predavanja.

Kontinuirana provjera znanja 1: 20 bodova – 1. kolokvij, 5-8 pitanja, temeljen na seminarskoj literaturi i predavanjima


Seminarski rad: 20 bodova, ciljevi i načini pisanja seminarskog rada detaljno su obrazloženi na stranicama kolegija

Dodatni kolokvij – studenti/ice koji su izostali više od 3 a manje od 5 puta moraju usmeno kolokvirati. Dodatni kolokvij sadržava naslove iz seminarske literature.

Završni ispit je usmeni ispit koji se sastoji od 3 pitanja i donosi maksimalno 30 bodova, a temelji se na seminarskoj literaturi i sadržajima s predavanja.


Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima! ISPITNI ROKOVI

Zimski 9.2. 23.2. u 12h

Proljetni izvanredni 20.4.

Ljetni -

Jesenski izvanredni

8.9. 11.9.

http://ffri-pdh.jimdo.com/

VI. POČETAK I ZAVRŠETAK TE SATNICA IZVOĐENJA NASTAVE (POPIS TEMA) DATUM NAZIV TEME

20.10 Uvodno predavanje. Epistemologija novih medija. 27.10. Što su to novi mediji? (Manovich) 3.11. Smrt starih medija? (Bolter i Grusin)

10.11. Mreža - distribuirani dijagram (Galloway) 17.11. Novi mediji i poststrukturalizam 24.11. Kolokvij

1.12. Mreža i sebstvo 8.12. Mreža je poruka

15.12. Moć komunikacije 22.12. Društva kontrole 12.1. Kolokvij

19.1. Rok za predaju seminarskog rada.// Dodatni kolokvij zbog izostanaka. 26.1. Interna studentska konferencija


Filozofski fakultet u Rijeci Sveučilišna avenija 4

51 000 Rijeka

Hrvatska

tel. (051) 265-600 (051) 265-602 faks. (051) 216-099

e-adresa: [email protected]

mrežne stranice: http://www.ffri.uniri.hr

MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Vizualna antropologija Studij Diplomski studij Kulturologije Semestar 1. Akademska godina 2016/2017 Broj ECTS-a 6 Nastavno opterećenje (P+S+V) 15+15+0 Vrijeme i mjesto održavanja nastave Utorkom 12.15-14.00, P 105 Mogućnost izvođenja na stranom jeziku

Da. Nositelj kolegija doc. dr. sc. Sanja Puljar D'Alessio

Kabinet F 807 Vrijeme za konzultacije ponedjeljkom 10.30-12.15

Telefon e-mail [email protected]




SADRŽAJ KOLEGIJA

Kolegij „Vizualna antropologija” daje povijesni pregled uporabe filma u antropološke svrhe: transformaciju etnografskih slika iz hladnih „objektivnih” dokumenata u reprezentacije susreta zapadnih promatrača sa subjektima istraživanja – pripadnicima drugih kultura. Povijesni pregled kreće od početka etnovizualnih istraživanja (empatijska etno-kinematografija Roberta Flahertyja i vizualno-antropološki projekt Gregoryja Batesona i Margaret Mead). Slijedi tema filmskoga snimanja nevidljivoga u okviru koje se izlaže rad Maye Deren Jeana Roucha. Dalje se obrađuje opservacijski film (Timothy Ash, John Marshall, Robert Gardner), rodna antropologija na filmu („N!Ai“ Johna Marshalla), i stilistička evolucija opservacijskog filma („Forrest of Bliss“). Transkulturalnom kinematografijom Davida MacDougalla terijski dio kolegija opisuje svoj puni krug.

U praktičnome dijelu studenti biraju jednu od dvije opcije: snimaju svoj vizualno antropološki projekt ili pišu seminarski rad.


Studenti će nakon položenog ispita biti u stanju: definirati disciplinu, opisati što predstavlja etnografski film; opisati razvojnu nit vizualne antropologije, razlikovati i usporediti pravce u vizualnoj antropologiji (opservacijski film, participacijski film, transkulturalni film) te konačno snimiti vizualni etnografski rad.



x x x


x

III. SUSTAV OCJENJIVANJA AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE UDIO U ECTS BODOVIMA MAX BROJ BODOVA

Seminar ili VA projekt 2 35

Kontinuirana provjera znanja 2 35

ZAVRŠNI ISPIT 2 30

UKUPNO 6 100







MacDougall, David. 2006. “The visual in anthropology”. U Film, Ethnography, and the senses. The Corporeal Image. Princeton: Princeton University Press, 213-226. MacDougall, David. 2006. “Anthropology’s lost vision”. U Film, Ethnography, and the senses. The Corporeal Image. Princeton: Princeton University Press, 227-263. Rouch, Jean. 2003. „The Camera and Man“. U Principles of Visual Anthropology. Paul Hockings, ur. New York: Mouton de Gruyter, 79-98. MacDougall, David. 1992. „Whose Story is it?“. U Ethnographic Film Aesthetics and Narrative Traditions. Peter Crawford, ur. Aarhus: Intervention Press, 25-41. Morphy, Howard and Marcus Banks. 1997. „Introduction: rethinking visual anthropology“. U Rethinking Visual Anthropology. Morphy et al., ur. New Haven: Yale University Press, 1-35. Pink, Sarah. 2006. „Interdisciplinary agendas: resituating visual anthropology“. U Future of Visual Anthropology. Engaging the Senses. New York:Routledge, 21-38. Pink, Sarah. 2006. „New sensations: visual anthropology and the senses“. U Future of Visual Anthropology. Engaging the Senses. New York:Routledge, 41-58. Barbash i Taylor. 1997. Cross-Cultural Filmmaking. A Handbook for Making Ethnographic Films and Videos. Berkeley: the Regents of the University of California. IZBORNA LITERATURA

Barthes, Roland. 1979. Image, music, text. New York: Hill and Wang. (poglavlje The Third Meaning) MacDougall, David. 1998. Transcultural Cinema. Princeton: Princeton University Press. (poglavlje Visual Anthropology and the Ways of Knowing) Loizos, Peter. 1997. „First exits from observational realism: narrative experiments in recent ethnographic films“. U Rethinking Visual Anthropology. Morphy et al., ur. New Haven: Yale University Press, 81-104. Nichols, Bill. 1992. „The Ethnographer's Tale“. U Ethnographic Film Aesthetics and Narrative Traditions. Peter Crawford, ur. Aarhus: Intervention Press, 43-74. Hastrup, Kirsten. 1992. „Anthropological visions: some notes on visual and textual authority“. U Film as Ethnography. Peter Crawford, ur. Manchester: Manchester University Press, 8-25.


Radi kontinuirane provjere znanja pohađanje nastave je neophodno za prikupljanje ocjenskih bodova. NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA

Na predavanjima, elektroničke obavijesti na zajednički mail godine. KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA

Konzultacije, e-mail.


Završni ispit je usmenoga tipa, a sastoji se od diskusije o seminaru ili VA projektu. OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE Način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje:

Seminar mora zadovoljavati osnovne postavke istraživačkoga znanstvenog rada: jasno iskazana tema istraživanja, istraživački pristup, metoda istraživanja, teorijski okvir, jasna argumentacija, zaključak. Svaka ovdje navedena sastavnica istraživačkoga znanstvenog rada nosi 5 bodova. Kontinuirana provjera znanja vrši se na početku predavanja u trajanju od 10 minuta; vršit će se 7 puta. Svaka provjera nosi 5 bodova i sastoji se od 1 pitanja vezanog uz temu prethodnog predavanja. Završni ispit je usmenoga tipa te se na njemu ocjena može korigirati za 1 (primjerice sa 3 na 4).


ISPITNI ROKOVI

Zimski 6. veljače i 20. veljače Proljetni

izvanredni 18. travnja

Ljetni Jesenski

izvanredni 4. rujna i 11. rujna


18.10. Definiranje osnovnih vizualnoantropoloških pojmova: etnografija, etnografski film, predmet i metoda vizualnoantropološkog istraživanja.

25.10. Rođenje etnografskog filma (ekspedicija u Tjesnacu Torres, Baldwin Spencer).

8.11. Robert Flaherty: Nanook oft he North. 15.11. Jean Rouch: cinema verité, etnofiction i rođenje reportaže. Chronique d'un été.

22.11. Dokumentiranje nevidljivog: Les Mâtres fous.

29.11. Dokumentiranje nevidljivog II: Divine Horsemen Maye Deren. 6.12. Opservacijski film: The Feast i The Ax Fight T. Asha.

13.12. Lirska vizija opservacijskog filma: Forrest of Bliss Roberta Flahertyja.

20.12. Rodna antropologija i N!Ai Jonha Marshalla.

10.1. Suvremeni etnografski film 1 17.1. Suvremeni etnografski film 2 / predaja seminara 24.1. Projekcije studentskih projekata




MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Mediji i globalizacija Studij Dilomski studij kulturologije Semestar 1. Akademska godina 2016/2017 Broj ECTS-a 6 Nastavno opterećenje (P+S+V) 30+15+0 Vrijeme i mjesto održavanja nastave Četvrtak, 11.15-14.00 h (104) Mogućnost izvođenja na stranom jeziku Nije predviđeno postojećim kurikulumom Nositelj kolegija Doc. dr. sc. Hajrudin Hromadžić

Kabinet 810 Vrijeme za konzultacije Srijeda, 15.00-16.00 h, po dogovoru i e-mailom

Telefon 051/265 697 e-mail [email protected]




SADRŽAJ KOLEGIJA

Sadržaj kolegija obuhvatit će obradu najrelevantnijih tema vezanih za procese globalizacije i medije, s naglaskom na aspektima uzajamnog ispreplitanja kako bi se razumjela njihova važnost za suvremene društvene, ekonomske, političke i kulturalne trendove na globalnoj razini.

Tematski će sadržaj kolegija uključivati niz općih tema koje objašnjavaju procese globalizacije i ulogu medija pritom, ali ukazuju i na relacijski suodnos medija i globalizacije putem čega nastaje niz problemskih međupolja:

Što je globalizacija?; Definiranja, problemi, prijepori

Globalizacija u ekonomiji i politici; ideja „slobodnog tržišta” kao hegemonija novog-starog tipa

Kulturna i ideološka dimenzija globalizacije

Politička ekonomija globalnih medijskih komunikacija; medijsko-komunikacijske implikacije globalno-ekonomski umreženog svijeta

Informacijska ekonomija i procesi globalizacije

Medijske megakorporacije u globaliziranom svijetu; rad i radnici u medijima u uvjetima globalizacije

Karakter kulturalne globalizacije; globalizacija i kulturalni imperijalizam

Postmoderna, mediji i globalizacija

Strukturalne transformacije globalne javno-medijske sfere

Digitalno-(novo)medijska demokracija i globalizacija; kiber-demokracija (cyberdemocracy) i promjene medijskih krajolika

Razlike u recepcijama medijskih tekstova pod utjecajima globalizacijskih trendova


Nakon odslušane nastave i položenog ispita studenti/ce će biti osposobljeni razumjeti i objasniti nekoliko ključnih aspekata koji se obrađuju na kolegiju:

opće karakteristike globalizacije;

odnose svjetskih centara moći, globalnog kruženja kapitala, prekarnih uvjeta rada i medija;

relacijske suodnose i učinke ekonomsko-političke globalizacije, kulturalne postmodernizacije i medijatizacije

uvjete i posljedice funkcioniranja političke demokracije u ekonomski i medijski globaliziranom svijetu



X X X X


X



0,5 5

Kontinuirana provjera znanja 1 (kolokvij I.)

1,5 25

Kontinuirana provjera znanja 2 (kolokvij II.)

1,5 25

Usmeni ispit 1 15

ZAVRŠNI ISPIT (seminarski rad) 1,5 30

UKUPNO 6 100







Beck,U. (2003). Što je globalizacija?. Lučko: Vizura (odabrana poglavlja).

Castells, M. (2000). Uspon umreženog društva. Zagreb: Golden marketing (odabrana poglavlja).

Durham, M. G., Kellner, D.M. (eds.) (2006). Media and Cultural Studies. Oxford: Blackwell Publishing (odabrana poglavlja).

Steger, M., Battersbay, P., Siracusa, J. (2014). The SAGE Handbook of Globalization. London: SAGE Publications (odabrana poglavlja).

IZBORNA LITERATURA

Alexander, C. J., Pal, L. A. (2001). Digitalna demokracija. Politike i politika u umreženom svijetu. Osijek, Zagreb, Split: Panliber.

Curran, J., Morley, D. (eds.) (2006). Media and Cultural Theory. London & New York: Routledge.

Van Dijk, J., Jožanc, N. (eds.) (2011). Information Society and Globalization: Transformation of Politics. Zagreb: Political Science Research Centar.

Hafez, K. (2007). The Myth of Media Globalization. Cambridge: Polity Press.

Hardt, M., Negri, A. (2000). Imperij. Zagreb: Arkzin.

Milardović, A. (ur.) (2001). Globalizacija. Osijek, Zagreb, Split: Panliber.

Rantanen, T. (2005). The Media and Globalization. London: SAGE Publications.

Siapera, E. (2010). Cultural Diversity and Global Media. Oxford: Wiley-Blackwell Publishing.

Sreberny-Mohammadi, A., Winseck, D., McKenna, J., Boyd-Barrett, O. (eds.) (1997). Media in Global Context. A Reader. London: Hodder Arnold.

Steger, M. B. (2005). Globalizacija. Sarajevo: „Šahinpašić“.


Za ostvarivanje prava na potpis i izlazak na ispit potrebno je minimalno 75% prisustvo na nastavi. NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA

Nastava, konzultacije, oglasna ploča Odsjeka, e-pošta, web Odsjeka. KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA

Usmeno, na konzultacijama ili nakon nastave i preko e-pošte. NAČIN POLAGANJA ISPITA

Kontinuirana provjera znanja – međuispiti Kontinuirana provjera znanja provodi se tijekom nastave. Predviđeno je održavanje dva kontrolna testa ili međuispita (kolokvija) tijekom semestra (u 6. i 11. tjednu nastave). Svaki se kolokvij sastoji od pet pismenih pitanja temeljenih na seminarskim tekstovima koje smo čitali, analizirali i prezentirali u dotadašnjem dijelu seminarske nastave. Pravo prijave završnog ispita imat će studenti/ce koji su barem na jednom od dva kolokvija dobili prolaznu ocjenu. Studenti/ce koji završni ispit budu prijavljivali s jednom negativnom ocjenom sa kolokvija moći će maksimalno ostvariti konačnu ocjenu dovoljan 2 (E). Pristup popravku međuispita Studenti/ce koji su na jednom ili oba međuispita (kolokvija) dobili negativnu ocjenu ili kolokvijima nisu pristupili iz opravdanih razloga, imat će mogućnost izlaska na JEDAN dodatni termin za ispravak/pisanje kolokvijâ koji će se održati na kraju nastavnog dijela semestra. Završni ispit Završni ispit sastoji se iz dva dijela, seminarskog rada i usmenog ispita. Na završnome ispitu (seminarski rad) ocjenjivat će se predmetna relevantnost odabrane teme, metodološka izvrsnost prilikom obrade teme, prezentirana forma znanstvenog teksta razvidna kroz seminarski rad, brojnost i relevantnost korištene literature. Završni (usmeni) ispit sastoji se od dva ili tri pitanja temeljena na obaveznoj ispitnoj literaturi. Uspješno položen usmeni ispit PREDUVJET je za konačnu pozitivnu ocjenu na kolegiju.

UKUPNA OCJENA USPJEHA:

Na temelju ocjena stečenih na međuispitima, na završnome ispitu (seminarski rad i usmeni ispit) i shodno iskazanoj aktivnosti tijekom nastave, određuje se konačna ocjena uspjeha na kolegiju. OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE


Zimski 09., 16. i 23. 02. 2017. Proljetni

izvanredni

Ljetni Jesenski

izvanredni 31. 08. i 04.09. 2017.


1. tjedan Uvod u kolegij. Definiranje osnovne terminologije, problemskih motiva i ključnih

koncepata. Upoznavanje s temama i literaturom na kolegiju, te sa studentskim obavezama.

2. tjedan Što je globalizacija? Ekonomska, politička i kulturna dimenzija globalizacije. Prezentacije seminarskog teksta.

3. tjedan Globalno gospodarstvo i globalna geopolitika. Prezentacije seminarskog teksta.

4. tjedan Globalizacija u ekonomiji i politici. Hegemonija novog tipa. Beckova kritika globalizacije kao ideje o svjetskome tržištu. Prezentacije seminarskog teksta.

5. tjedan Globalizacija, globalizam, globalitet. Glavni akteri globalizacije. Prezentacije seminarskog teksta.

6. tjedan Kolokvij I..

7. tjedan Kulturalna i ekonomska povijest globalizacije i komunikacija. Osnovne teze. Nova ekonomija u uvjetima suvremene globalizacije. Prezentacije seminarskog rada.

8. tjedan Problemsko sučeljavanje globalizacije i medija. Medijatizacija i globalizacija. Globalizacija komunikacije. Prezentacije seminarskog rada.

9. tjedan Informacijska ekonomija i procesi globalizacije. Castellsova teza o informacionalizmu. Prezentacije seminarskog rada.

10. tjedan Informacijsko-komunikacijska tehnologija, globalna ekonomija i umreženo poduzeće. Informatizacija proizvodnje, nematerijalni rad, mrežna proizvodnja i teza o informacijskoj supercesti. Prezentacije seminarskog rada.

11. tjedan Kolokvij II.

12. tjedan Informacijska tehnologija i restrukturiranje odnosa između kapitala i tržišta rada. Radni procesi, transformacija rada i tržišni odnosi unutar informacijsko-komunikacijske paradigme. Modeli privremenog (prekarnog) rada u eri informacionalizma.

13. tjedan Ispravak i nadoknada kolokvijâ.




MODUL: INTERDISCIPLINARNE TEORIJE KULTURE


POPIS PREDMETA I. GODINE DIPLOMSKOGA STUDIJA

I. semestar

Predmeti unutar modula Interdisciplinarne teorije kulture

Nositelj predmeta /


Fond sati

(p + v + s)

Vrsta

vježbi

ECTS

bodovi

Ocjenjuje se

(DA/NE)

dr. sc. Hajrudin

Hromadžić


Konzumerizam 15+0+15 - 6 DA


Vuković

Postmoderna. Demokracija i

hegemonija 30+0+15 - 6 DA

dr. sc. Sarah Czerny Studiji odnosa ljudi i životinja

(Human-animal studies) 30+0+15 - 6 DA


D'Alessio


Organizacije kao kompleksni

sustavi

15+0+15 - 6 DA

Interni izborni predmeti – Student je dužan odabrati 6 ECTS bodova iz izborne grupe internih izbornih predmeta i/ili

iz izborne grupe Communis predmeta

Nositelj predmeta /


Fond sati

(p + v + s)

Vrsta

vježbi

ECTS

bodovi

Ocjenjuje se

(DA/NE)


Vuković / dr. sc. Benedikt

Perak

Digitalna humanistika:

multimedija 15+0+15 - 6 DA


Vuković Teorija i praksa novih medija 30+0+15 - 6 DA


D'Alessio Vizualna antropologija 15+0+15 - 6 DA

dr. sc. Hajrudin

Hromadžić Mediji i globalizacija 30+0+15 - 6 DA




MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija OKT 3: Konzumerizam Studij Diplomski studij kulturologije Semestar 1. Akademska godina 2016/2017 Broj ECTS-a 6 Nastavno opterećenje (P+S+V) 15+15+0 Vrijeme i mjesto održavanja nastave Srijedom; 12.15-14.00 h (104) Mogućnost izvođenja na stranom jeziku Nije predviđeno postojećim kurikulumom Nositelj kolegija Doc. dr. sc. Hajrudin Hromadžić

Kabinet 810 Vrijeme za konzultacije Srijedom; 15.00-16.00 h

Telefon 051 265 697 e-mail [email protected]




SADRŽAJ KOLEGIJA

Kolegij pristupa proučavanju konzumerizma kao općedruštvenog i sveobuhvatnog fenomena današnjice koji našu epohu određuje i kao eru potrošačkog kapitalizma. Unutar tako koncipiranog konteksta, kolegij ukazuje na niz tematika ključnih za razumijevanje suvremenog potrošačkog društva (Povijesni konteksti razvoja konzumerističkog društva, Teorijsko-istraživačke tradicije izučavanja fenomena, Ekonomski i politički aspekti konzumerizma, Specifičnosti potrošačke kulture u tzv. tranzicijskim društvima, Antipotrošačke taktike otpora konzumerizmu...), te otvara paletu problemskih pitanja vezanih uz kulturu konzumerizma (Jesu li današnje prakse potrošnje dio ideologije suvremenog kapitalizma ili tek slobodan izbor pojedinaca; Kako potrošačke prakse reprezentiraju identitete potrošača, njihove životne stilove, interese, svjetonazore; Pomaže li konzumerizam izražavanju vlastite osobnosti ili tek pruža privid istoga; Kako izgradnja šoping centara utječe na mijenjanje vizure gradova i javnog prostora općenito; Možemo li govoriti o svojevrsnoj transformaciji iz potrošača u protrošača (prosumer)...). OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA

Očekuje se da će studenti i studentice, putem upoznavanja s glavnim konceptima vezanim uz teorijska i praktična istraživanja konzumerizma u suvremenom globalnom društvu, steći sposobnosti za definiranje, analizu i povijesno-komparativno vrednovanje fenomena potrošačkog društva iz šire interdisciplinarne perspektive humanističkih i društvenih znanosti, kao i sposobnosti kritičkog promišljanja socijalne uloge i značaja produkata potrošačke industrije. Polaznici kolegija će, putem analiza niza fenomena konzumerizma, dobiti priliku provjeriti (prihvatiti ili odbaciti) ishodišne teze u kolegiju: (1) premda se konzumerizam može činiti kao potreba i predstavljati se kao lifestyle, u osnovi je to ipak političko-ekonomska paradigma koja određuje moderna globalna društva obilježena hegemonijom neoliberalnog kapitalizma; (2) suvremeno potrošačko društvo u kasnom stadiju kapitalizma predstavlja reprezentativno polje artikulacije životnih, identitetskih i svjetonazorskih modela postmodernističke kulture naše svakodnevice. NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s „x“)

mailto:[email protected]


X X X X


X



0,5 5

Kontinuirana provjera znanja 1 1,5 25


Usmeni ispit 1 15


UKUPNO 6 100







Hromadžić, Hajrudin, Konzumerizam. Potreba, životni stil, ideologija, Jesenski i Turk, Zagreb, 2008. Lipovetsky, Gilles, Paradoksalna sreća. Ogled o hiperpotrošačkom društvu, Antibarbarus, Zagreb, 2008 (prvi dio knjige). Slater, Don, Consumer Culture and Modernity, Polity Press, 1997 (odabrana poglavlja). IZBORNA LITERATURA

Appadurai, Arjun (ed.), The Social Life of Things: Commodities in Cultural Perspective, Cambridge University Press, UK, 1986.

Bauman, Zygmunt, Consuming Life, Polity Press, Cambridge, UK, 2007.

Campbell, Colin, The Romantic Ethic and the Spirit of Modern Consumerism, Basil Blackwell, Oxford, New York, 1987.

Douglas, Mary and Isherwood, Baron, The World of Goods. Towards an Anthropology of Consumption, Routledge, London and New York, 1979 / 1996.

Duda, Igor, U potrazi za blagostanjem, O povijesti dokolice i potrošačkog društva u Hrvatskoj 1950-ih i 1960-ih, Srednja Europa, Zagreb, 2005.

Duda, Igor. Pronađeno blagostanje: svakodnevni život i potrošačka kultura u Hrvatskoj 1970-ih i 1980-ih, Srednja Europa, Zagreb, 2010.

Erdei, Ildiko. Antropologija potrošnje, XX. Vek, Beograd, 2008.

Featherstone, Mike, Consumer Culture and Postmodernism, Sage, London, 1991.

Klein, Naomi, No Logo, V. B. Z., Zagreb, 2002.

Kowinski, William, The Malling of America: an Inside Look at the Great Consumer Paradise, William Morrow, New York, 1985. Drugo, prošireno izdanje, 2002.

Miles, Steven, Consumerism As a Way of Life, SAGE Publications, London, 1998.

Storey, John, Cultural Consumption and Everyday Life, Arnold, London, 1999.

Peterson, Mark, Consumption and Everyday Life, Routledge, London & New York, 2006.

Underhill, Paco, Zašto kupujemo – znanost kupnje, Olimpic International d.o.o., Zagreb, 2006.

Urry, John, Consuming places, Routledge, London i New York, 1995. V. DODATNE INFORMACIJE O KOLEGIJU

POHAĐANJE NASTAVE

Za dobivanje potpisa potrebno je minimalno 75% prisustvo na nastavi. NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA

Konzultacije Oglasna ploča Odsjeka E-pošta Web fakulteta KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA

Usmeno, na konzultacijama ili nakon nastave i preko e-pošte. NAČIN POLAGANJA ISPITA

Kontinuirana provjera znanja – međuispiti Kontinuirana provjera znanja provodi se tijekom nastave. Predviđeno je održavanje dva kontrolna testa ili međuispita (kolokvija) tijekom semestra (u 7. i 12. tjednu nastave). Svaki se kolokvij sastoji od pet pismenih pitanja temeljenih na seminarskim tekstovima koje smo čitali i analizirali u dotadašnjem dijelu seminarske nastave. Pravo prijave završnog ispita imat će studenti/ce koji su barem na jednom od dva kolokvija dobili prolaznu ocjenu. Studenti/ce koji završni ispit budu prijavljivali s jednom negativnom ocjenom sa kolokvija, moći će maksimalno ostvariti konačnu ocjenu dovoljan 2 (E). Pristup popravku međuispita Studenti/ce koji su na jednom ili oba međuispita (kolokvija) dobili negativnu ocjenu ili kolokvijima nisu pristupili iz opravdanih razloga, imat će mogućnost izlaska na JEDAN dodatni termin za ispravak/pisanje kolokvijâ koji će se održati na kraju nastavnog dijela semestra. Završni ispit Završni ispit sastoji se iz dva dijela, seminarskog rada i usmenog ispita. Na završnome ispitu (seminarski rad) ocjenjivat će se predmetna relevantnost odabrane teme, metodološka izvrsnost prilikom obrade teme, prezentirana forma znanstvenog teksta razvidna kroz seminarski rad, brojnost i relevantnost korištene literature. Završni (usmeni) ispit sastoji se od dva ili tri pitanja temeljena na obaveznoj ispitnoj literaturi. Uspješno položen usmeni ispit PREDUVJET je za konačnu pozitivnu ocjenu na kolegiju.


Na temelju ocjena stečenih na međuispitima, na završnome ispitu (seminarski rad i usmeni ispit) i shodno iskazanoj aktivnosti tijekom nastave, određuje se konačna ocjena uspjeha na kolegiju. OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE


Zimski 09., 16. i 23. 02. 2017. Proljetni

izvanredni

Ljetni Jesenski

izvanredni 31. 08. i 04.09. 2017.


1. Tjedan Uvod u kolegij. Definiranje osnovne terminologije, problemskih motiva i ključnih koncepta vezanih uz interdisciplinarno proučavanje potrošačke kulture.

2. Tjedan Seminarska obrada zadanog teksta (Gabriel, Yiannis & Lang, Tim. The Unmanageable Consumer, poglavlje The Emergence of Contemporary Consumerism, SAGE, London, 2006).

3. Tjedan

Povijesni kontekst razvoja suvremenog potrošačkog društva (1920-te, 1950-te, 1980-te, komparativna analiza). Teorijsko-istraživačke studije fenomena konzumerizma. Ekonomski aspekti konzumerizma. Neoliberalizam. Postfordistička organizacija ekonomije i konzumerizam.

4. Tjedan Seminarska obrada zadanog teksta (Schor, Juliet B. “In Defense of Consumer Critique”. ANNALS, AAPSS 611).

5. Tjedan Potrošačka kultura u tzv. tranzicijskim postsocijalističkim društvima.

6. Tjedan Seminarska obrada zadanog teksta (Peračković, Krešimir. “Društvo i (ili) tržište sociološka konceptualizacija procesa marketizacije društva”, Društvena istraživanja 98).

7. Tjedan Međuispit I.

8. Tjedan Seminarska obrada zadanog teksta (Slater, Don. Consumer Culture and Modernity (uvodno poglavlje), Polity Press, 1997).

9. Tjedan Potrebe vs. želje. Maslowljeva teorija hijerarhije potreba. Psihoanalitičke (Freud, Lacan) i (post)strukturalističke (Deleuze) interpretacije koncepta želje.

10. Tjedan Seminarska obrada zadanog teksta (Barnett, Clive, Clarke, Nick, Cloke, Paul & Malpasse, Alice, “The Elusive Subjects of Neo-Liberalism”, Cultural Studies 22 (5)).

11. Tjedan Seminarska obrada zadanog teksta (Bauman, Zigmund. Tekuća modernost, poglavlje Individualnost, Pelago, Zagreb, 2011)

12. Tjedan Međuispit II. 13. Tjedan Ispravak i nadoknada međuispita.




MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Postmoderna. Demokracija i hegemonija

Studij Diplomski studij kulturologije; Modul Interdisciplinarne teorije kulture

Semestar 1. Akademska godina 2016/2017. Broj ECTS-a 6 Nastavno opterećenje (P+S+V) 30+15+0 Vrijeme i mjesto održavanja nastave srijedom, 14:15-17:00, 104 Mogućnost izvođenja na stranom jeziku engleski jezik Nositelj kolegija doc. dr. sc. Katarina Peović Vuković

Kabinet F-814

Vrijeme za konzultacije srijedom 12-14,00 h i četvrtkom od 11,00-12,00 uz prethodnu najavu

Telefon 051/265-700 e-mail [email protected]


Vrijeme za konzultacije Telefon e-mail


Osnovni je zadatak kolegija propitati postmodernu u nizu aspekata: od političko-ekonomskog okvira post-industrijskog kapitalizma, pitanja demokracije, do pitanja ideologije u eri post-ideoloških sustava. OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA

Studenti će nakon položenog ispita biti u stanju Definirati i problematizirati termine postmoderna/postmodernizam, kasni kapitalizam,

postindustrijsko društvo, informacionalizam, tekuća moderna Obrazložiti termin "kriza demokracije" Obrazložiti koncepte Drugi i drugost; te probleme etike u doba postmoderne Obrazložiti koncepte "događaja"; te probleme razumijevanja povijesti Obrazložiti artikulaciju rada u kontekstu postmodernih procesa Definirati filozofski koncept univerzalizma i dovesti ga u vezu sa suvremenim političkim sustavima Obrazložiti probleme s univerzalizmom post-ideoloških sustava Definirati pojmove javne sfere i zajedničkih dobara


Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad x x



Pohađanje nastave i aktivnost u nastavi 1 10

Kontinuirana provjera znanja 1 2 30 Kontinuirana provjera znanja 2 2 30 ZAVRŠNI ISPIT 1 30 UKUPNO 6 100







Althusser, Louis (1971) "Ideology and Ideological State Apparatuses (Notes towards an Investigation)", u studiji Lenin and Phylosophy. And Other Essays, Monthly Review Press, New York i London, 127-194

Badiou, Alain (2001) Ethics: An Essay on the Understanding of Evil, Verso, London: New York, 18-30. Badiou, Alain (1992) Manifesto for Philosophy, State University of New York Press, AlbanyBauman,

Zygmunt (2000) Liquid Modernity, Wiley, odabrana poglavlja Badiou, Alain (2008[2005]) Stoljeće, Antibarbarus, Zagreb, str. 7-31. Badiou, Alain (2010) The Communist Hypothesis, Verso, London: New York, 1-41. Jameson, Frederic (1988) "Postmodernizam ili kulturna logika kasnog kapitalizma", u zborniku

Postmoderna – nova epoha ili zabluda, Naprijed, Zagreb Lyotard, J-F. (1979) The Postmodern Condition: A Report on Knowledge, Manchester UK; Manchester

University Press, 3-6. Marx, Karl (1859 ) A Contribution to the Critique of Political Economy, Progress Publishers, Moscow, On-

Line Version: https://www.marxists.org/archive/marx/works/1859/critique-pol-economy, 1993 // Karl Marx: “Predgovor za 'Prilog kritici političke ekonomije'” iz Glavni radovi Marxa i Engelsa (1978 pr. iz., 1979. 2. iz.) priredili Adolf Dragičević, Vjekoslav Mikecin, Momin Nikić, Stvarnost Zagreb, str. 699-703.

Žižek, Slavoj (2008) "Tolerance as an Ideological Category", poglavlje knjige Violence. Six sideways reflections, Profile Books LTD, 140-178.

Žižek, Slavoj Paralaksa, Antibarbarus, Zagreb, 2009. // The parallax view, 2006. MIT, "Uvod. Dijalektički materijalizam pred vratima"

IZBORNA LITERATURA

Badiou, Alain (2005) Being and Event, transl. by Oliver Feltham, London: New York, Continuum, 173-191. Badiou, Alain (2008) The meaning of Sarkozy, poglavlje 9. “The History of the Communist Hypothesis and Its Present Moment”, Verso, London, 105-117. Brown, Wendy (2008) Regulating Aversion. Tolerance in the Age of Identity and Empire, Princeton, University Press, New Jersey, odabrana poglavlja Deleuze, Gilles i Félix Guattari (1983) Anti-Oedipus: Capitalism and Schizophrenia, engl. prijevod Robert Hurley, Mark Seem, and Helen R. Lane; University of Minnesota Press, Minneapolis, odabrana poglavlja Deleuze, Gilles (1990): «Postskriptum uz društva kontrole», Urbani festival 04, Zagreb, 2004, URL: http://www.urbanfestival.hr/04/hr/uvodno.html, (25. 10. 2011.) Derrida, Jacques (1995) Gift of Death, The University of Chicago Press, Chicago/London, 35-53. Foucault, Michel (2008) The Birth of Biopolitics. Lectures at the Collège de France 1978-79, ed. by Michel Senellart, Palgrave Macmillan, odabrana poglavlja Gramsci, Antonio (1971) Selections from the Prison Notebooks, Lawrence & Wishart, London Habermas, Jürgen (1993[1991]) The Structural Transformation of the Public Sphere, MIT Press Habermas, Jürgen (2006) The Theory of Communicative Action 1–2, Polity Press, Cambridge Laclau, Ernesto i Chantal Mouffe (1985) Hegemony and Socialist Strategy. Towards a Radical Democratic Politics, Verso, London, 1-47. Marx, Karl i Friedrich Engels (1979) "Njemačka ideologija", iz Glavni radovi Marxa i Englesa, priredili Adolf Dragičević, Vjekoslav Mikecin, Momir Nikić, 2. izd., Stvarnost, Zagreb

https://www.marxists.org/archive/marx/works/1859/critique-pol-economy

Marx, Karl (1973) Kapital: kritika političke ekonomije: I-III, BIGZ Prosveta, Beograd Mouffe, Chantal (1993) The Return of the Political, Verso London: New York, 74-90 Virno, Paolo (2004) Gramatika mnoštva: prilog analizi suvremenih formi života, Naklada Jesenski i Turk, Zagreb Žižek, Slavoj (2010[2009]) Druga smrt neoliberalizma, Fraktura, Zagreb, 17-123 Žižek, Slavoj (1999) The Ticklish Subject. The Absent Centre of Political Ontology, London: New York, Verso, 245-312.


Dozvoljena su 3 izostanka, 3-5 izostanaka dodatni pismeni kolokvij, 5 i više izostanaka gubitak prava na potpis. NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA

E-mail, Stranice kolegija: http://ffri-pdh.jimdo.com/ - Raspored i obavezna literatura KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA

Konzultacije, e-mail. NAČIN POLAGANJA ISPITA

Pohađanje nastave i aktivnost u nastavi: 10 bodova – odnosi se na sudjelovanje u raspravama, koje se temelje na pročitanoj literaturi i temama s predavanja.



Dodatni kolokvij – studenti/ice koji su izostali više od 3 a manje od 5 puta moraju kolokvirati. Dodatni kolokvij sadržava naslove iz seminarske literature. Cilj je kolokvija provjera, je li student (zbog izostajanja) u mogućnosti pristupiti ispitima.

Završni ispit je usmeni ispit koji se sastoji od 3 pitanja i donosi maksimalno 30 bodova, a temelji se na seminarskoj literaturi i sadržajima s predavanja, kao i temama iz seminarskog rada. OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE


ISPITNI ROKOVI

Zimski 9.2. i 23.2. u 12h

Proljetni izvanredni 20.4.

Ljetni - Jesenski

izvanredni 8.9. i 11.9.


19.10 Uvodno predavanje. 26.10. Postmoderno stanje - Lyotard 2.11. Postmoderno stanje - Jameson 9.11. Ideologija - Marx

16.11. Ideologija – Althusser, Gramsci 23.11. Postideologija - Žižek, Brown 30.11. Kolokvij 7.12. Dijalektički materijalizam

14.12. Alain Badiou - Etika 21.12. Alain Badiou – Mogućnosti 11.1. Alain Badiou – Stoljeće 18.1. Alain Badiou – Hipoteza 25.1. Kolokvij

http://ffri-pdh.jimdo.com/




MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Studiji odnosa ljudi i životinja (Human Animal studies)

Studij Diplomski studij kulturologije; modul Interdisciplinarne teorije kulture

Semestar 1 Akademska godina 2016/2017 Broj ECTS-a 6 Nastavno opterećenje (P+S+V) 30+15+0 Vrijeme i mjesto održavanja nastave 08.15 Tuesday, 104 Mogućnost izvođenja na stranom jeziku

This course will be held in the English language Nositelj kolegija doc. dr.sc. Sarah Czerny

Kabinet 807 Vrijeme za konzultacije Wednesday 09.00 – 10.30 or by arrangement

Telefon 051/265695 e-mail [email protected]




SADRŽAJ KOLEGIJA

The aim of this course is to introduce students to interdisciplinary research on human animal relations. It starts by taking an historical perspective on the study of animals [non-humans] in the social sciences and humanities. It considers how these different disciplines approach research on human and animals, and how they draw the lines of difference between humans and animals [if at all]. It also considers how different technologies influence the conceptualization of human- animal relations. OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA

By the end of this course students will be able to: outline the different ways scholars in the social sciences have approached human animal relations; describe the different terminology used to describe this relation in the social sciences [human-animal; non-human-human; non/human]; depict the differentrules used to classify animals; differentiate between the concepts of anthropomorphism and anthropocentrism; outline the influence of different technologies on human-animal research. Early approaches to animals; Animals emotions; Animal human terminology; Language and animals; Normative approaches to animals; Animal rights and ownership; Microscopic critters; Ethology, sociobiology, and ethnology; Anthropomorphism; Human animal transgressions NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s „x“)


x x x


x


Pohađanje nastave 1 0

Kolokvij 2 40

SEMINARSKI RAD 3 60

UKUPNO 6 100







Arluke, Arnold. 1996. Regarding Animals. Temple University Press. Candea, Matei. 2010 “I Fell in Love with Carlos the Meerkat”: Engagement and Detachment in Human-Animal Relations”. American Ethnologist 37(2): 241-258. Papagaroufali, Eleni. 1996 Xenotransplantaton and Transgenesis. Im-moral Stories about Human-Animal Relations in the West. In Nature and Society: Anthropological Perspectives. Philippe Descola and Gisli Palsson, eds. Pp. 240-255. London: Routledge Cavalieri, Paola. 2001. The Animal Question. Why Non-Human Animals Deserve Human Rights [Catherine Woolard, trans.]. Oxford: Oxford University Press. Selected chapters. Crist, Eileen. 1999 Images of Animals. Anthropomorphism and Animal Mind. Philadelphia: Temple University Press. Selected chapters. Francione, Gary L. 1995. Animals, Property and the Law. Philadelphia: Temple University Press. Selected chapters. McKenna, E and Light, A. 2004. Animal Pragmatism: Rethinking Human – Nonhuman Relationships. Bloomington. Indiana University Press. Darwin, Charles 2009 [1890] The Expression of the Emotions in Man and Animals. Cambridge: Cambridge University Press. Selected chapters Shanklin, Eugenia. 1985 Sustenance and Symbol: Anthropological Studies of Domesticated Animals. Annual Review of Anthropology. 14:375-403. Serpell, James. 1994 Animals and Human Society: Changing Perspectives. London: Routledge. Mullin, Molly H. 1999 Mirrors and Windows: Sociocultural Studies of Human-Animal Relationships. Annual Review of Anthropology 28:201-224. Haraway, Donna. 2003 A Companion Species Manifesto: Dogs, People, and Significant Otherness. Chicago: Prickly Paradigm. Kirksey, Edward, and Steven Helmreich. 2010 The Emergence of Multispecies Ethnography. Cultural Anthropology 25(4): 545–576. Ingold, Timothy. 1988. What Is an Animal? London: Routledge. Hird, M. 2009. The Origins of Sociable Life: Evolution after Science Studies. New York: Palgrave Macmillan. Selected Chapters Noreen Giffney and Myra Hird. 2008. Queering the Non/Human. Aldershot: Ashgate Publishing Limited. Selected Chapters

IZBORNA LITERATURA

Kohn, Eduardo. 2007 How Dogs Dream: Amazonian Natures and the Politics of Transspecies Engagement. American Ethnologist 34(1): 3–24. Nadadsy, Paul. 2007 The Gift in the Animal: The Ontology of Hunting and Human-Animal Sociality. American Ethnologist 34(1):25-43. Noske, Barbara. 1993 The Animal Question in Anthropology: A Commentary. Society and Animals 1(2):185-190.

Mullin, Molly H 2002 Animals in Anthropology. Society and Animals 10(4):378–393. Viveiros de Castro, Eduardo. 1998 Cosmological Deixis and Amerindian Perspectivism. Journal of the Royal Anthropological Institute 4(3):469–488. Viveiros de Castro, Eduardo. 2004. Exchanging Perspectives. The Transformation of Objects into Subjects in Amerindian Ontologies. Common Knowledge, 10(3):463-484. Cassidy, Rebecca. 2004 The Sport of Kings Kinship, Class and Thoroughbred Breeding in Newmarket. Cambridge University Press: Cambridge. Kohn, E. 2007 How Dogs Dream: Amazonian Natures and the Politics of Transspecies Engagement. American Ethnologist 34(1), 3–24. Kuzniar, Alice A. 2006 Melancholia’s Dog. Reflections on our Animal Kinship. Chicago: Chicago University Press. Morgan, Louis H. 1868 The American Beaver and His Works. Philadelphia: J. B. Lippincott. Haraway, Donna. 2008. When Species Meet. Minneapolis: University of Minnesota Press. Ingold, Timothy. 1990 An Anthropologist looks at Biology. Man: Journal of the Royal Anthropological Institute. 25(2):208 - 229. Daston, Lorraine and Gregg Mitman .2005. Thinking with Animals. New Perspectives on Anthropomorphism. New York: Columbia University Press.


Students must come to lectures and field excursions. Depending on the obligations of guest lecturers the dates of some lectures might change. Students will be informed

in advance. NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA

Email, consultations KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA

Email, consultations NAČIN POLAGANJA ISPITA

Written OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE

This course will be held in the English language

There will be a written exam (kolokvij) on 24.01.2017


ISPITNI ROKOVI

Zimski 07.02.2017 21.02.2017

Proljetni izvanredni 20.04.2017

Ljetni -------

Jesenski izvanredni

05.09.2017 12.09.2017


18.10 Introduction - Early scholarly approaches to humans and animals 25.10 The study of animals: Ethology, Ethnology and socio biology 08.11 Domesticating animals 15.11 Anthropomorphism 22.11 The place of animals 29.11 Animal rights, animal property, animal protection 06.12 Animal health

13.12 Working animals 20.12 Grieving animals - field trip to graveyard (dependent on weather conditions) 10.01 Microscopic critters 17.01 Human animal transgressions 24.01 Conclusion and Exam




MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija OKT5: Organizacije kao kompleksni sustavi Studij Diplomski studij kulturologije Semestar 1. Akademska godina 2016/2017 Broj ECTS-a 6 Nastavno opterećenje (P+S+V) 15+15+0 Vrijeme i mjesto održavanja nastave Ponedjeljkom, 12.15-14.00, P 104 Mogućnost izvođenja na stranom jeziku

Ne. Nositelj kolegija doc. dr. sc. Sanja Puljar D'Alessio

Kabinet F 807 Vrijeme za konzultacije Ponedjeljkom, 10.30-12.15

Telefon e-mail [email protected]




SADRŽAJ KOLEGIJA

U uvodnom dijelu se razlaže razumijevanje organizacija, a potom i povijest antropološkog bavljenja njima. Navode se glavni pristupi istraživanja organizacija kroz 20. stoljeće. Upoznaje se s rastućim znanstvenim interesom za kompleksne organizacije i navode se društveni i politički razlozi za takav razvoj. Interdisciplinarno pitanje kompleksnosti se obrađuje s težištem na antropološki diskurs, te se povezuje s razvojem antropološke teorije u zadnjih dvadesetak godina: odnos materijalnih i ne-materijalnih entiteta, društva i prirode, razvijanje relacija među njima u znanstvenom pisanju. Konačno, prethodna saznanja se povezuju u objašnjenje kompleksnih organizacija uz pomoć holističkog pristupa. OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA

Studenti će nakon položenog ispita biti u stanju:

- Objasniti što su to kompleksne organizacije i koji je njihov značaj za suvremeno društvo - Objasniti ideju kompleksnosti u društvenoj humanistici - Objasniti problematiku odnosa između materijalnih i ne-materijalnih elemenata u sustavu koristeći se

pojmom „ djelovanja s ciljem“ kao eventualnim svojstvom tih elemenata - Objasniti vezu prirodnih i društvenih elemenata u ljudskim kulturama - Objasniti značenje i povijest pojma „holizam“ u antropološkoj znanosti



x x x x


x


Seminar 2 35


ZAVRŠNI ISPIT 2 30

UKUPNO 6 100

Opće napomene: Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti odgovarajući broj ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare iznos ocjenskih bodova koji ih svrstavaju u kategoriju FX (30 do 39,9 na preddiplomskom / 40 do 49,9 na diplomskom) imaju mogućnost tri izlaska na ispit i mogu

ukupno dobiti samo ocjenu E. (prema prikazu ispod ovog teksta) Ukupna ocjena uspjeha: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome

ispitu određuje se konačna ocjena prema sljedećoj raspodjeli: OCJENA PREDDIPLOMSKI STUDIJ DIPLOMSKI STUDIJ




Venkatesan et al. (2012): „The task of anthropology is to invent relations: 2010 meeting of the Group for Debates in Anthropological Theory“, Critique of Anthropology 32 (1), 43-86. Caulkins i Jordan (ur.) (2013): A Companion to Organizational Anthropology (odabrana poglavlja), Blackwell Publishing Limited. Bergendorff (2010): „Reconciling cultural order and individual agency: Complexity theory and the Mekeo case“, Anthropological Theory 10 (4), 361-383. Strathern (2005): Partial Connections, Altamira Press. Bate (1997): „Whatever happened to organizational anthropology?“, Human Relations 50 (9), 1147-1175. Wright (ur.) (1994): Anthropology of Organizations, (odabrana poglavlja) Routledge. Holbraad (2011): „Can the thing speak?“, Working Papers Series 7, OAC Press. Parkin i Ulijazsek (ur.) (2007): Holistic Anthropology (odabrana poglavlja: Uvod i 8. poglavlje (Tim Ingold)), Berghan Books. IZBORNA LITERATURA


POHAĐANJE NASTAVE

Radi kontinuirane provjere znanja pohađanje nastave je neophodno za prikupljanje ocjenskih bodova NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA

Na predavanjima, elektroničke obavijesti na zajednički mail godine KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA

Konzultacije, e-mail NAČIN POLAGANJA ISPITA

Završni ispit je usmenoga tipa OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE


Način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje:

Seminar mora zadovoljavati osnovne postavke istraživačkoga znanstvenog rada: jasno iskazana tema istraživanja, istraživački pristup, metoda istraživanja, teorijski okvir, jasna argumentacija, zaključak. Svaka ovdje navedena sastavnica istraživačkoga znanstvenog rada nosi 5 bodova.

Kontinuirana provjera znanja vrši se na početku predavanja u trajanju od 10 minuta; vršit će se 7 puta. Svaka provjera nosi 5 bodova i sastoji se od 1 pitanja vezanog uz temu prethodnog predavanja.

Završni ispit je usmenoga tipa te se na njemu ocjena može korigirati za 1 (primjerice sa 3 na 4).

ISPITNI ROKOVI

Zimski 6. veljače i 20. veljače Proljetni

izvanredni 18. travnja

Ljetni Jesenski

izvanredni 4. rujna i 9. rujna


17.10. Uvodno predavanje o obavezama vezanim uz kolegij te predstavljanje teme. 24.10. Organizacije u antropološkoj i organizacijskoj znanosti

31.10. Istraživanja kompleksnih organizacija 7.11. Kompleksnost u antropologiji: strukturalizam, poststrukturalizam i „ontološki obrat“ 14.11 Društvo kao kompleksni sustav i organizacije kao kompleksni sustavi 21.11. Agency: ljudski i ne-ljudski elementi u sustavu

28.11. Udruženi ljudski i prirodni sustavi: društvo i okolina 5.12. Network (Latour) i meshwork (Ingold)

12.12. Relacija u antropološkoj teoriji 19.12. Parcijalne veze: pluralna i post-pluralna antropologija

9.1. Holizam u antropološkoj teoriji 1 (povijest pojma) 16.1. Holizam u antropološkoj teoriji 2 (totalizacija ili umreženost) 23.1. Zaključna razmatranja




MODUL: MEDIOLOGIJA I POPULARNA KULTURA


POPIS PREDMETA II. GODINE DIPLOMSKOGA STUDIJA

III. semestar

Predmeti unutar modula Mediologija i popularna kultura

Nositelj predmeta /


Fond sati

(p + v + s)

Vrsta

vježbi

ECTS

bodovi

Ocjenjuje se

(DA/NE)

Individualne mentorske

konzultacije i izrada diplomskog

rada 0+0+30 - 12 NE

dr. sc. Diana Grgurić Odabrane kulturološke teme 4:

Nova glazba 30+0+15 - 6 DA

dr. sc. Nikola Petković /

Branko Mijić Tiskani mediji 15+0+30 - 6 DA

dr. sc. Hajrudin

Hromadžić / Boris Ružić Film i kultura 2 30+0+15 - 6 DA

Individualne mentorske konzultacije i izrada diplomskog rada Student je dužan javiti se osobno nastavniku i prijaviti temu najkasnije do 01.12.

posljednje akademske godine diplomskoga studija. Pritom nastavnik i student potpisuju Obrazac za prijavu teme diplomskog rada (podiže se u tajništvu Odsjeka) u kojem navode naslov teme rada. Po jedan primjerak zadržavaju nastavnik i student, a jedan primjerak student predaje u tajništvo Odsjeka.

Student je dužan najkasnije do 31.01. posljednje akademske godine diplomskoga studija izraditi sinopsis (u privitku) i predati mentoru/ici.

S V E U Č I L I Š T E U R I J E C I Filozofski fakultet u Rijeci

Sveučilišna avenija 4 51 000 Rijeka Hrvatska


MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija OKT4: Nova glazba Studij Diplomski studij kulturologije Semestar 3 Akademska godina 2016/2017 Broj ECTS-a 6 Nastavno opterećenje (P+S+V) 30+15 Vrijeme i mjesto održavanja nastave Ponedjeljak P-104 9:15-12h Mogućnost izvođenja na stranom jeziku Nositelj kolegija Doc. Dr. Sc. Diana Grgurić

Kabinet F-812 Vrijeme za konzultacije Nakon predavanja i po dogovoru

Telefon 051/ 265706 e-mail [email protected]




SADRŽAJ KOLEGIJA

Pristup glazbenoj umjetnosti 20. stoljeća s aspekta Novoga zvuka i elektroničke glazbe. Antinomije same glazbe kao refleksije suvremenog društva; pitanje istinite i lažne glazbe: glazba kao spoznaja i glazba kao kritika stvarnosti; skladateljska ishodišta: ideja i materijal kao “diktat same stvari” kao materijal ponikao iz stanja tehnike postmodernog vremena; sagledavanje novonastalih relacija recepcijskoga lanca; pitanje determinacije djela u eksperimentalnoj glazbi; povijesni momenti u djelima Novoga zvuka; Umjetnost buke u presjeku perspektiva od Attalia preko futurista do Varesa i Cagea do današnje elektroničke glazbe. Upoznavanje s teorijama akustičke ekologije i perspektivama zvuka kroz prizmu M. Schafera (Soundscape). OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA Očekuje se da studenti nakon položenog ispita iz kolegija mogu: –– interpretirati temeljne glazbene pojmove –– opisivati glazbene fenomene i definirati relacije, uzroke i posljedice –– objasniti relacije društvenoga konteksta i glazbenoga teksta NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s „x“)

Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad x x x

Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo x x


- Kontinuirana provjera znanja 1 1 30 Kontinuirana provjera znanja 2 2,5 35 Kontinuirana provjera znanja 3 2,5 35 UKUPNO 6 100

Opće napomene: Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti odgovarajući broj ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare iznos ocjenskih bodova koji ih svrstavaju u kategoriju FX (30 do 39,9 na preddiplomskom / 40 do 49,9 na diplomskom) imaju mogućnost tri izlaska na ispit i mogu

ukupno dobiti samo ocjenu E.(prema prikazu ispod ovog teksta) Ukupna ocjena uspjeha: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome

ispitu određuje se konačna ocjena prema sljedećoj raspodjeli: OCJENA PREDDIPLOMSKI STUDIJ DIPLOMSKI STUDIJ



IV. LITERATURA OBVEZNA LITERATURA Attali, Jacques (2007) Ogledi o političkoj ekonomiji muzike, Beograd. XX vek. http://www.contrib.andrew.cmu.edu/~randall/Readings%20W2/Attali_Ja

cques_Noise_The_Political_Economy_of_Music.pdf Sretenović. D. Duh iz mašine: pop muzika I tehmologija, Online članak, http://www.b92.net/casopis_rec/62.8/pdf/325-340.pdf The journal od Acoustic ecology, online članci. R. Murray Schaefer (1994) The Sonic Environment and the Tunung of the Worls: Soundscape, Destiny books, Vermont. str. 15-53 Barry Truax, (2001) Acoustic Communication, Ablex publishing, London. str.3-

31.(fotokop) Oberman, T., Bojanić Obad Šćitaroci, B., Jambrošić, K. (2014). Unaprjeđenje zvučnog okoliša gradskih prostora; Utjecaj na urbanizam i pejsažnu arhitekturu. Prostor : znanstveni časopis za arhitekturu i urbanizam, 22(2 (48)), 200-211. Preuzeto s http://hrcak.srce.hr/131366 Matthew D. Schulkind (1999) Music, Emotion, And Autobiographical Memory:They're Playing Your Song Memory & Cognition, 27 (6), 948-955. IZBORNA LITERATURA

1. Manning, Peter, 2004. Electronic and Computer Music, Oxfordand New York: Oxford University Press

V. DODATNE INFORMACIJE O KOLEGIJU POHAĐANJE NASTAVE Studenti su dužni pohađati nastavu (opravdan je izostanak 30% nastave) i informirati se o nastavi s koje su izostali. U slučaju neredovitog pohađanja nastave student može dobiti dodatni seminarski zadatak (tema se dogovara s nastavnikom). NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA

Obavijesti o kolegiju studenti dobivaju tijekom nastave i elektroničkom poštom KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA Nastavnik je dostupan za vrijeme dogovorenih konzultacije i putem elektroničke pošte NAČIN POLAGANJA ISPITA Kontinuirana provjera znanja 1 – terenski rad i izrada seminara - Pri izradi seminarskoga zadatka studenti su obavezni konzultirati se u vezi teme koju sami odabiru. Seminar na bazi terenskog rada iznosi 30 bodova, a ocjenjuje se na sljedeći način: Terenski rad (10 bodova), teorijski okvir/ istraživačke metode (10 bodova), tumačenje fenomena (10 bodova). Seminar mora zadovoljavati osnovne postavke stručnog rada: jasno iskazanu temu, metodološki okvir, teorijski okvir, jasna argumentacija, zaključak. Studenti mogu koristiti bilo koji sustav reference (npr. APA, MLA, Harvard), ali se njega moraju i pridržavati. Seminar mora sadržavati minimalno 4 do maksimalno 6 kartica teksta (1 kartica = 1800 znakova uključujući razmake). Seminar se predaje u elektroničkom i papirnatom obliku zaključno do 16.01.2017.

http://www.contrib.andrew.cmu.edu/~randall/Readings%20W2/Attali_Jacques_Noise_The_Political_Economy_of_Music.pdf

http://www.contrib.andrew.cmu.edu/~randall/Readings%20W2/Attali_Jacques_Noise_The_Political_Economy_of_Music.pdf

http://www.b92.net/casopis_rec/62.8/pdf/325-340.pdf

http://hrcak.srce.hr/131366

Kontinuirana provjera znanja 2 i 3 (kolokvij 1 i kolokvij 2) sastoje se od 9 pitanja od kojih 4 pitanja esejistička (svako pitanje nosi maksimalno 5 bodova) i 5 pitanja s upisivanjem pojmova (svako pitanje nosi maksimalno 3 boda). Ukupno 35 bodova. Na završnom ispitu (usmenom ispitu) student može prihvatiti ocjenu koja proizlazi iz ukupnog zbroja stečenih ocjenskih bodova tijekom nastave, te ima mogućnnost odgovarati za višu ocjenu. Završnom ispitu mogu pristupiti isključivo studenti koji su tijekom nastave sakupili najmanje 40 ocjenskih bodova. Ovi se studenti svrstavaju u kategoriju FX (40 do 49,9) te imaju mogućnost tri izlaska na ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E. OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE


Zimski 06.02. 20.02. 2017.u 9h Proljetni

izvanredni 18.04.

Ljetni Jesenski

izvanredni 4.09. 11.09.

VI. POPIS TEMA Tjedan Tema Prethodna priprema

studenata 10.10 Zvučni pejzaž (soundscape) internet 17.10 Zvučni pejzaž (soundscape) internet 24.10 Akustička ekologija internet 31.10. Akustička ekologija internet 7.11. Terensko istraživanje zvučnog pjesaza grada Rijeke i

okolice: Mapiranje zvuka (google maps) – izrada dnevnika i upitnika istraživanja (metodologija) https://www.google.com/maps/d/u/0/edit?mid=1a2zt-fn7ftYZwCnER98v6fHnOL0

14.11. Elektronička glazba Internet 21.11. Kultura sjećanja kroz glazbu Music, Emotion, And

Autobiographical Memory: They're Playing Your Song-članak

28.11. Kontinuirana provjera znanja 2- Kolokvij 1 Internet 5.12. Politička ekonomija glazbe/Attali 12.12. Politička ekonomija glazbe: Orkestar i njegov dirigent/ Diskusija, rad na

tekstu 19.12. Politička ekonomija glazbe: Repetitivnost Diskusija, rad na

tekstu 9.01. Kontinuirana provjera znanja 3-Kolokvij 2 ne 16.01. Terensko istraživanje - prezentacija ne 23.01. Terensko istraživanje - prezentacija ne

https://www.google.com/maps/d/u/0/edit?mid=1a2zt-fn7ftYZwCnER98v6fHnOL0

https://www.google.com/maps/d/u/0/edit?mid=1a2zt-fn7ftYZwCnER98v6fHnOL0




MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Tiskani mediji Studij Diplomski studij kulturologije Semestar 3. Akademska godina 2015/2016 Broj ECTS-a 6 Nastavno opterećenje (P+S+V) 15+0+30 Vrijeme i mjesto održavanja nastave petak 11:15 predavaonica 701 Mogućnost izvođenja na stranom jeziku

Nositelj kolegija prof. dr. sc. Nikola Petković

Kabinet F-809 Vrijeme za konzultacije ------

Telefon 265-693 e-mail [email protected]

Suradnik na kolegiju Branko Mijić

Kabinet F-817

Vrijeme za konzultacije petkom 10-11

Telefon -----

e-mail [email protected]


Upoznavanje studenata s poviješću, tradicijom i aktualnim trenutkom hrvatskog novinarstva. Pokušati naći odgovor na pitanje kakva je uloga novinara u društvu, koje su temeljne odrednice i vrijednosti na kojima se temelji suvremeno novinarstvo. Na primjeru tekstova nekih od autora vidjeti da li oni funkcioniraju i danas iako su izgubili poveznicu sa stvarnošću u kojoj su nastajali. Također, na primjeru aktualnih tekstova iz tiskanih medija pokušati naći odgovor na pitanje što se u hrvatskom novinarstvu u međuvremenu promijenilo, nabolje ili nagore. OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA

Studenti će nakon položenog ispita biti u stanju odgovoriti na pitanje jesu li tiskani mediji u nas i kako vezani za politički okvir koji ih je u pojedinim razdobljima određivao i jesu li unatoč tome uspostavljeni kontinuitet i tradicija djelovanja, te na čemu se temelje. Postoji li poveznica i univerzalne vrijednosti u novinarstvu. NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s „x“)


X X X X



Pohađanje nastave 0,5 -

Seminar 2 50

Samostalni zadatak 1,5 20

ZAVRŠNI ISPIT 2 30

UKUPNO 6 100







1. Božo Novak: Hrvatsko novinarstvo u 20. stoljeću, Golden marketing – Tehnička knjiga, Zagreb, 2005. 2. Stjepan Malović: Osnove novinarstva, Golden marketing – Tehnička knjiga, Zagreb, 2005. 3. Veselko Tenžera: Sadašnjost za vječnost, Ljevak, Zagreb, 2005. 4. Aleksandar Vojinović: Ive Mihovilović – Spectator, Profil, Zagreb, 2005. 5. Boris Pavelić: SMIJEH SLOBODE - UVOD U FERAL TRIBUNE, Adamić, Rijeka, 2014.

IZBORNA LITERATURA

1. Frane Barbieri: Lijeva i desna skretanja, Stvarnost, Zagreb, 1989. 2. Zvonimir Berković: Pisma iz Diletantije, Hena com, Zagreb, 2004. 3. Miljenko Smoje: Dnevnik jednog penzionera, Feral, Split, 1981. 4. Igor Mandić: Hitna služba, Zagreb, 2005. 5. Viktor Ivančić: Bilježnica Robija K., Feral, Split 1994. 6. Guenther Wallraff: Na samom dnu, Liber, Zagreb, 1986. 7. Boris Dežulović: RAZGOVORI SA SMOJOM, Adamić, Rijeka, 2015.


Provjeravat će se prisutnost studenata na predavanjima i seminarima. Studenti smiju izostati 3 puta, svaki sljedeći izostanak utjecat će na konačnu ocjenu. NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA

Konzultacije Oglasna ploča Odsjeka Web stranice fakulteta i odsjeka


Usmeno E-pošta



Samostalni zadatak

Studenti trebaju, mjesec dana kontinuirano pratiti jedan od hrvatskih tiskanih medija, te se pripremiti za izlaganje, razgovor i raspravu na temelju deset postavljenih pitanja o njihovom pisanju i uređivanju.

Seminar

Studenti su dužni tijekom semestra predati seminarski rad, od 3-5 kartica. Radove koji ne pristignu dana navedenog na rasporedu predavanja (do 17 sati) instruktor kasnije neće prihvatiti. Pristupanje završnom ispitu je obavezno. Studenti koji ne pristupe završnom ispitu neće moći položiti kolegij.

Završni ispit

Završni ispit sastoji se od seminarskog rada. Seminarski rad mora biti temeljen na samostalnom istraživanju i praćenju hrvatske medijske scene i usporednoj analizi tiskanih i ostalih medija (zadatak će biti podrobnije pojašnjen na uvodnom predavanju). Usmeni dio ispita obrana je seminarskog rada i odgovor na dva pitanja iz obavezne ispitne literature. Uspješno obranjen seminarski rad i položen usmeni ispit PREDUVJETI su za konačnu pozitivnu ocjenu na kolegiju.



Zimski 10. i 24.02. u 10 Proljetni

izvanredni 21. 4. u 10

Ljetni ------ Jesenski

izvanredni 1. i 8. 9. u 10

VI. POČETAK I ZAVRŠETAK TE SATNICA IZVOĐENJA NASTAVE (POPIS TEMA) TJEDAN NAZIV TEME PRETHODNA PRIPREMA STUDENATA

1. 14.10.2016 Uvodno predavanje i dogovor oko načina i ritma rada Upoznavanje s problematikom i pojedinačnim djelima

2. Hrvatsko novinarstvo jučer, danas

3. Od Gaja do Supila

4. Osnove novinarstva Praćenje tiskanih medija po grupama: Jutarnji list, Slobodna Dalmacija, Večernji list, Globus

5. Novinarska hrabrost

6. Novinar – svjedok vremena

7. Satira i humor u novinama

8. Istraživačko novinarstvo

9.. Estradizacija i žutilo, proizvodnja vijesti

10.. Zašto nestaju kulturni prilozi u dnevnim novinama

11. Cenzura i autocenzura

12. Novinarstvo na filmu: Orson Welles: Građanin Kane

13. Analiza dnevnog i tjednog tiska u Hrvatskoj Studenti predaju seminar




MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Film i kultura 2 Studij Diplomski studij kulturologije Semestar III. Akademska godina 2015/2016 Broj ECTS-a 6 Nastavno opterećenje (P+S+V) 30+15+0 Vrijeme i mjesto održavanja nastave Mogućnost izvođenja na stranom jeziku

Nositelj kolegija Dr. sc. Hajrudin Hromadžić, doc.

Kabinet F-810 Vrijeme za konzultacije Srijedom; 15.00-16.00 h; po dogovoru i e-mailom

Telefon 051/265-697 e-mail [email protected]

Suradnik na kolegiju Boris Ružić, mag. cult. Kabinet F-813

Vrijeme za konzultacije Ponedjeljak 15:00 - 16:30 Telefon 051/265-702

e-mail [email protected], [email protected] II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA

SADRŽAJ KOLEGIJA

Kolegij predstavlja nastavak na kolegij Film i kultura 1 i očekuje se da su studenti uspješno položili Film i kulturu 1 prije nego što upišu Film i kulturu 2. Cilj je rekapitulirati, utvrditi i na zahtjevnijoj razini propitati diskurse, debate, teme i metode suvremene teorije filma. Studenti će kroz prezentacije detaljno analizirati ključne teorijske tekstove i na taj način se dodatno pripremati za vlastite diplomske radove. - David Bordwell – prednosti alternativnog modela stilske povijesti – analiza teksta iz O povijesti filmskog stila. - Andre Bazin i razlika između autora koji vjeruju u sliku i onih koji vjeruju u stvarnost. - Andre Bazin i prednosti zvučnog filma – analiza tekstova iz Što je film? - analiza regionalne kinematografije – izbor tekstova Dine Iordanove iz Cinema of Flames: Balkan Film, Culture and the Media. - karakteristike francuskog crnog/poetskog realizma i najrelevantniji autori – veze s francuskim novim valom. - David Rodowick i ‘virtualni život filma’ – film kao medij koji ‘ulazi u sebe’- analiza tekstova iz The Virtual Life of Film. - Slavoj Žižek i rasprava o odnosu filmskog medija i Lacanovog registra ‘realno’ – analiza Žižekovog tekstova iz Looking Awry. - Kaja Silverman i koncept ‘produktivnog pogleda’ – detaljna analiza filma Sans Soleil – analiza tekstova iz The Threshold of the Visible World. - distopijski filmovi analiza tekstova – Kellner i Ryan/ Horvat .


- propitivanje forme filmskog eseja i filma kao kinematografskog oblika kapitalističke proizvodnje (Jonathan Beller) OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA

Kolegij će omogućiti studentima da se na sveobuhvatan način uhvate u koštac sa ključnim pitanjima suvremene teorije i filozofije filma. Kolegij će proizvesti mogućnost teorijskog čitanja medijske sfere te će obrazovati studente u čitanju popularne kulture kao kompleksne mreže odnosa. Studenti će moći analizirati i diseminirati najvažnije činjenice kapitalističkog modusa proizvodnje kulture.



x x x x



Pohađanje nastave 0.5 0

Kontinuirana provjera znanja 1 (eseji) 0.5 20

Kontinuirana provjera znanja 2 (kolokvij)

1.5 25

Seminarski rad 1.5 25

ZAVRŠNI ISPIT 2 30

UKUPNO 6 100



6





1. Beller, Jonathan, 2006,The Cinematic Mode of Production, London: University press of New England (izabrana poglavlja)

2. Borwell, David, 2005, O povijesti filmskog stila, prev. Mirela Škarica, Zagreb: Hrvatski filmski savez.

3. Borwell, David ,1985, Narration in the Fiction Film, London: Routledge. 4. Horvat, Srećko, 2008, Budućnost je ovdje, Svijet distopijskog filma, Zagreb: Hrvatski filmski savez. 5. Iordanova, Dina, 2001, Cinema of Flames: Balkan Film, Culture and the Media, London BFI

Publishing. (izabrana poglavlja) 6. Jay, Martin, 1995, Downcast Eyes: the denigration of vision in twentieth-century thought,

University of California Press, str. 435-491. 7. Jenkins, Henry, 2004, „The Work of Theory in the Age of Digital Transformation“, A Companion to

Film Theory (ur. Miller, Toby, Stam, Robert), Cornwall: Blackwell Publishing 8. Keser Battista, Ivana, 2012, Film esej, Zagreb: Leykam International (str. 58-94) 9. Krivak, Marijan, 2009, Film... Politika... Subverzija?, Zagreb: Hrvatski filmski savez. (izabrana

poglavlja) 10. Rodowick, D. N., 2007, The Virtual Life of Film, Cambridge, Mass., London, Engl.: Harvard

University Press. 11. Silverman, Kaja, 1996, The Threshold of the Visible World, New York & London: Routledge.

12. Žižek, Slavoj, 1997, Looking Awry: an Introduction to Jacques Lacan through Popular Culture. IZBORNA LITERATURA

1. Butler, Judith, 1993, Bodies that Matter: On the Discursive Limits of ''Sex'', New York & London: Routledge.

2. Neale, Steve, ''Questions of Genre'', Film Genre Reader III, urednik Grant, Barry Keath, Austin: Texas University Press, 2003.

3. Po izboru i potrebama studenata


Obavezno. Za više od 70 posto izostanaka potrebna lječnička ispričnica. NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA

Konzultacije, e-mail, oglasna ploča KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA

e-mail, usmena predaja NAČIN POLAGANJA ISPITA

Način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje: Kontinuirana provjera znanja 1: sastoji se od praćenja studentskog angažmana tijekom predavanja i dva eseja. Od studenta se očekuje pisanje dva eseja tijekom semestra koji korespondiraju s tematskim jedinicama predavanja (u opsegu od dvije do tri kartice po eseju). Boduje se povezanost s gradivom, analitičnost u usvajanju i primjenjivanju znanja na medijske tekstove i ispravno referenciranje izvora. Kontinuirana provjera znanja 2: sastoji se od jednog kolokvija od 5 pitanja (svako pitanje nosi 5 bodova). Napomena: ponovno pristupanje kolokviju moguće samo uz liječničku ispričnicu ili u posebnim slučajevima koji se utvrđuju nakon razgovora s profesorom. Seminar: očekuje se da student 7 dana prije izlaska na završi ispit preda seminarski rad u opsegu od minimalno 8 kartica teksta (jedna stranica – 1800 slova s razmacima). Tema se mora unaprijed dogovoriti s predavačem. Seminar mora zadovoljavati osnovne postavke istraživačkog rada. Studenti mogu koristiti bilo koji sustav reference (npr. APA, MLA, Harvard itd.) ali se njega moraju i pridržavati. Završni ispit: pismeni ispit od 6 pitanja (svako nosi 5 bodova).



ISPITNI ROKOVI

Zimski 07. 02.; 21. 02. Proljetni

izvanredni 18. 04.

Ljetni Jesenski

izvanredni 04. 09.; 11. 09


18. 10. Uvodno predavanje - upoznavanje studenta s gradivom i obavezama 25. 10. Bordwell - povijest filmskog stila x2 08. 11. Martin - Barthes, Metz i kinematografski aparat x2 22. 11. Beller, kapitalistički modus medijske proizvodnje 29. 11. Kolokvij

6.12. Distopijski film, Politika i film: Balkan x2 20. 12. Žižek, Lacan i psihoanaliza filma, Silverman - produktivno gledanje, Battista – Film esej 10. 01. Rodowick, Jenkins - virutalni život filma 17. 01. Rekapitulacija




MODUL: INTERDISCIPLINARNE TEORIJE KULTURE


POPIS PREDMETA II. GODINE DIPLOMSKOGA STUDIJA

III. semestar

Predmeti unutar modula Interdisciplinarne teorije kulture

Nositelj predmeta /


Fond sati

(p + v + s)

Vrsta

vježbi

ECTS

bodovi

Ocjenjuje se

(DA/NE)

Individualne mentorske

konzultacije i izrada diplomskog

rada 0+0+30 - 12 NE


D'Alessio


Antropologija prostora 15+0+15 - 6 DA

dr. sc. Hajrudin

Hromadžić Teorije svakodnevice 30+0+15 - 6 DA

dr. sc. Nikola Petković Magris 30+0+15 - 6 DA

Individualne mentorske konzultacije i izrada diplomskog rada Student je dužan javiti se osobno nastavniku i prijaviti temu najkasnije do 01.12.

posljednje akademske godine diplomskoga studija. Pritom nastavnik i student potpisuju Obrazac za prijavu teme diplomskog rada (podiže se u tajništvu Odsjeka) u kojem navode naslov teme rada. Po jedan primjerak zadržavaju nastavnik i student, a jedan primjerak student predaje u tajništvo Odsjeka.

Student je dužan najkasnije do 31.01. posljednje akademske godine diplomskoga studija izraditi sinopsis (u privitku) i predati mentoru/ici.


Filozofski fakultet u Rijeci

Sveučilišna avenija 4

51 000 Rijeka

Hrvatska

tel. (051) 265-600 (051) 265-602 faks. (051) 216-099

e-adresa: [email protected]

mrežne stranice: http://www.ffri.uniri.hr

MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija OKT1: Antropologija prostora Studij Diplomski studij Kulturologije Semestar 3. Akademska godina 2016/2017 Broj ECTS-a 6 Nastavno opterećenje (P+S+V) 15+15+0 Vrijeme i mjesto održavanja nastave Utorkom, 10.15-12.00, P 105 Mogućnost izvođenja na stranom jeziku

Ne.

Nositelj kolegija doc. dr. sc. Sanja Puljar D'Alessio

Kabinet F 807

Vrijeme za konzultacije Ponedjeljkom 10.30-12.15,

Telefon

e-mail [email protected] Suradnik na kolegiju

Kabinet


e-mail


- Spacijalni obrat u humanističkim i društvenim znanostima: analiza koncepata „krajolika”,

„mjesta” i „prostora”.

- Razmatranje odnosa između „prostora” i „vremena” u zapadnoj kulturi.

- Odnos između spacijalne konfiguracije i društvene strukture u antropološkoj teoriji.

- Odnos između kulture i prostora: kritika ideje spacijalno ograničenih kultura, kritika metafore

„korijena”, deteritorijalizacija.

- Ambivalentna spacijalnost Michela Foucaulta.

- Proizvodnja društvenog prostora Henrija Lefebvrea.

- Koncept „trećeg prostora” kod Soje, Bhabhe i Anzaldue, te na primjerima antropoloških

istraživanja (De Boeck i Lovell).

- ANT teorija Brune Latoura

- relacijska antropologija


Studenti će nakon položenog ispita biti u stanju:

objasniti upotrebu koncepata „prostora”, „mjesta” i „krajolika” u antropološkoj teoriji,

objasniti povijest ovih koncepata u zapadnoj misli,

objasniti odnos između kulture i prostora,

navesti elemente društvenog prostora prema Lefebvreu te prikazati razvoj ideje trećeg prostora u antropološkoj teoriji i postkolonijalnoj kritici,

objasniti osnovne postavke relacijske antropologije.



x x x x


x



Seminar 2 35


ZAVRŠNI ISPIT 2 30

UKUPNO 6 100

Opće napomene: Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti odgovarajući broj ocjenskih bodova

da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare iznos ocjenskih bodova koji ih svrstavaju u kategoriju FX (30 do 39,9 na preddiplomskom / 40 do 49,9 na diplomskom) imaju mogućnost tri izlaska na ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E. (prema prikazu ispod ovog teksta)

Ukupna ocjena uspjeha: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome

ispitu određuje se konačna ocjena prema sljedećoj raspodjeli:









IV. LITERATURA

OBVEZNA LITERATURA

Lefebvre, H. 1991. The Production of Space. Oxford: Blackwell Publishers Ltd. (odabrana poglavlja) Massey, D. 1994. “A Global Sense of Place” u Space, Place and Gender. Minneapolis: University of Minnesota Press. Rodman, M.1992. “Empowering Place: Multilocality and multivocality”. American Anthropologist 94/3: 640-656. Strathern, Marilyn. 2004. Partial connections. Oxford: Altamira Press. (Odabrana poglavlja) Gupta, Akhil i Ferguson, James. 1992. “Beyond “Culture”: Space, Identity and Politics of Difference”. Cultural Anthropology 7/11: 6-23. Soja, Edward. 1996. Thirdspace. Cambridge: Blackwell Publishing. Holbraad i Pedersen. 2009. „Planet M: the Intense Abstraction of Marilyn Strathern“. Anthropological Theory 9/4: 371-394. Strathern, M. 1995. The Relation: Issues in Complexity and Scale. Cambridge: Prickly Pear Press. Ingold, T.2008. „When ANT meets SPIDER: Social theory for anthropods“ u Material Agency, Knappet i Malafouris (eds). Springer.

IZBORNA LITERATURA

Coleman, Simon i Collins, Peter. 2006. Locating the Field. Space, Place and Context in Anthropology. Oxford: Berg (Odabrana poglavlja) Warf, Barney i Arias, Santa. 2009. The Spatial Turn. London i New York: Routledge. Rutherford, Jonathan. 1990. The Third Space. Interview with Homi Bhabha. U: “Identity, Community, Culture, Difference”. London: Lawrence and Wishart, 207-222. Agnew, John. 2005. Space: Place. U: “Spaces of Geographical Thought”. Cloke i Johnston, ur. London: Sage, 81-96. Crang, Mike. 2005. Time Space. U: “Spaces of Geographical Thought”. Cloke i Johnston, ur. London: Sage, 81-96. Derek, Gregory. 1994. Geographical Imaginations. Oxford i Cambridge: Blackwell Publishing. (Odabrana poglavlja). Boyarin, Jonathan. 1994. Remapping Memory. The Politics of TimeSpace. Minneapolis: University of Minnesota Press. (Odabrana poglavlja)


POHAĐANJE NASTAVE

Radi kontinuirane provjere znanja pohađanje nastave je neophodno za prikupljanje ocjenskih bodova.


Na predavanjima, elektroničke obavijesti na zajednički mail godine


Konzultacije, e-mail


Završni ispit je usmenoga tipa.




Seminar mora zadovoljavati osnovne postavke istraživačkoga znanstvenog rada: jasno iskazana tema istraživanja, istraživački pristup, metoda istraživanja, teorijski okvir, jasna argumentacija, zaključak. Svaka ovdje navedena sastavnica istraživačkoga znanstvenog rada nosi 5 bodova.

Kontinuirana provjera znanja vrši se na početku predavanja u trajanju od 10 minuta; vršit će se 7 puta. Svaka provjera nosi 5 bodova i sastoji se od 1 pitanja vezanog uz temu prethodnog predavanja.

Završni ispit je usmenoga tipa te se na njemu ocjena može korigirati za 1 (primjerice sa 3 na 4).

ISPITNI ROKOVI

Zimski 6. veljače i 20. veljače


4. travnja

Ljetni

Jesenski izvanredni

4. rujna i 11. rujna


DATUM NAZIV TEME

11.10. Uvodno predavanje o obavezama vezanim uz kolegij te predstavljanje teme

18.10. Margaret Rodman: multivokalnost i multilokalnost

25.10 Doreen Massey: prostor i mjesto

8.11. O partikularnosti prostora i univerzalnosti mjesta

15.11. Antropološki pristupi vremenu i prostoru (dekonstruktivistički pristupi i studiji globalizacije)

22.11. Heterotopije

29.11. H. Lefebvre: proizvodnja prostora

6.12. H. Lefebvre: prostori reprezentacije

13.12. Thirdspace

20.12. Latour: teorija ANT

10.1. Strathern: parcijalne veze

17.1. Strathern: relacija

24.1. Zaključna razmatranja




MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Teorije svakodnevice Studij Diplomski studij kulturologije Semestar 3. Akademska godina 2016/2017 Broj ECTS-a 6 Nastavno opterećenje (P+S+V) 30+15+0 Vrijeme i mjesto održavanja nastave Srijeda; 16.15-19.00 h (105) Mogućnost izvođenja na stranom jeziku Nije predviđeno postojećim kurikulumom Nositelj kolegija Doc. dr. sc. Hajrudin Hromadžić

Kabinet 810 Vrijeme za konzultacije Srijedom; 15.00-16.00 h; po dogovoru i e-mailom

Telefon 051 265 697 e-mail [email protected]

Suradnik na kolegiju

Kabinet

Vrijeme za konzultacije

Telefon

e-mail


Osnovni su ciljevi kolegija definirati i analizirati mikrorazinske, mezorazinske i makrorazinske strukture svakodnevnog života u suvremenom globalnom društvu te objasniti važnost takvog proučavanja u kontekstu životnih uvjeta društvenih aktera. S tom će nakanom kolegij “Teorije svakodnevice“ teorijski i istraživački povezati te analitički usporediti široke palete mišljenja, praksi, institucija, odnosa moći, socijalnih interakcija, životnih uvjeta i ideologija svakodnevnog života iz političko-ekonomskog rakursa, ali i tipova ljudskih navika, običaja, svakodnevnih rutina, dokolice, životnih stilova, osjećanja, vjerovanja, imaginarija... iz socijalno-kulturne perspektive. Sadržaj predmeta zapravo je otvorenog karaktera kao što su otvoreni i životni uvjeti proizvođenja novih praksi svakodnevice u ovisnostima od hegemonijskih i kontrahegemonijskih trenova nekog prostora u pojedinoj epohi. Ishodišna teza na kolegiju jest da svakodnevica suvremenih društava u kasnom stadiju kapitalizma predstavlja reprezentativno polje artikulacije političkih, ekonomskih i kulturalnih modela epohe koja je obilježena neoliberalizmom u političko-ekonomskom te postmodernizmom u kulturalnom smislu značenja i uporabe tih termina. Kolegij pristupa znanstvenom proučavanju fenomena svakidašnjice iz interdisciplinarne perspektive, povezujući u svoj epistemološki opus sociološke, filozofske, antropološke, kulturalno studijske, povijesne, lingvističke i ostale srodne humanističke i društveno znanstvene discipline s ciljem uspoređivanja i kritičkog promišljanja mjesta, uloge i značaja karakterističnih pojavnosti svakodnevnog života u socijalnoj konstrukciji realnosti. OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA

Kolegij “Teorije svakodnevice“ doprinijet će daljnjem razvoju analitičkih kompetencija studenata u istraživanjima konvergencija svakodnevnih mikrosvjetova i strukturnih uvjetovanosti društvenih egzistencija na makrorazinama socijalne zbilje. Na taj će se način steći preduvjeti kako za teorijsko interpretativne i epistemološke iskorake, tako i za praktično aktivističke angažmane, u smjeru produktivnih povezivanja i razumijevanja mehanizama ideologije, hegemonije i dijalektike svakodnevnog života s motivima društvenih i kulturnih habitusa osobnih svjetova, različitostima prilikom stilizacija svakodnevice, modelima oblikovanja (post)modernih urbanih plemena, svakodnevnim mitovima suvremenih društava i pop vjerovanjima, identitetskim performativnim igrama... Očekivanja su da će se studenti/studentice putem upoznavanja s nekim od glavnih


teorijskih i analitičkih pristupa u proučavanju fenomena svakodnevnog života, osposobiti za definiranje i kritičku analizu socijalnih i političkih pojavnosti, zakonitosti, rituala i rutina koje konstruiraju realnost društvene svakodnevice te će ih se time približiti ključnom analitičkom pitanju u tom kontekstu: kako se znanstveno relevantno suočiti s najširom paletom naših svakidašnjih aktivnosti?



X X X X


X




0,5 5



Usmeni ispit 1 15


UKUPNO 6 100

Opće napomene: Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti odgovarajući broj ocjenskih bodova

da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare iznos ocjenskih bodova koji ih svrstavaju u kategoriju FX (30 do 39,9 na preddiplomskom / 40 do 49,9 na diplomskom) imaju mogućnost tri izlaska na ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E. (prema prikazu ispod ovog teksta)










IV. LITERATURA

OBVEZNA LITERATURA

Michael E. Gardiner, Critiques of Everyday Life, Routledge, London & New York, 2000. Ben Highmore, Everyday Life and Cultural Theory, Routledge, London & New York, 2002.

IZBORNA LITERATURA

Mark Ože (Mark Augé), Prilog antropologiji savremenih svetova, Biblioteka XX vek, Beograd, 2005. Peter L. Berger i Thomas Luckmann, Socijalna konstrukcija zbilje: rasprava o sociologiji znanja, Naprijed, Zagreb, 1992. Pier Bourdieu, Distinction. A Social Critique of the Judgement of Taste, Routledge and Kegan Paul, London, 1984. Michel de Certeau, Invencija svakodnevice, Naklada MD, Zagreb, 2003. Guy Debord, Društvo spektakla & Komentari Društvu spektakla, Arkzin, Zagreb, 1999. Johan Fornäs, Karin Becker, Erling Bjurström, Hillevi Ganetz, Consuming Media: Communication, Shopping and Everyday Life, Berg, Oxford & New York, 2007. Harold Garfinkel, Studies in Ethnometodology, Politiy Press, Cambridge, 1967.

Jukka Gronow, Sociologija ukusa, Naklada Jesenski i Turk, Zagreb, 2000.

Henri Lefebvre, Kritika svakidašnjeg života, Naprijed, Zagreb, 1988. Mark Peterson, Consumption and Everyday Life, Routledge, London & New York, 2006. Sarah Pink, Situating Everyday Life: Practices and Places, SAGE Publications, London, 2012. George Ritzer, McDonaldizacija društva, Naklada Jesenski i Turk, Zagreb, 1999. Georg Simmel, Kontrapukti kulture, Jesenski i Turk, Zagreb, 2001. Ivana Spasić, Značenje susreta: Gofmanova sociologija interakcije, IFDT/Filip Višnjić, Beograd, 1996. Ivana Spasić, Sociologije svakodnevnog života, Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Beograd, 2004. John Storey, Cultural Consumption and Everyday Life, Arnold, London, 1999. Roch Sulima, Antropologija svakodnevice, Biblioteka XX vek, Beograd, 2005. Aleksandar Štulhofer (ur.), Sociologija svakidašnjice, Treći program hrvatskog radija, 42, 1993.

Inga Tomić-Koludrović, Anči Leburić, Sociologija životnog stila, Naklada Jesenski i Turk, Zagreb, 2002.


POHAĐANJE NASTAVE

Za dobivanje potpisa potrebno je minimalno 75% prisustvo na nastavi.


Konzultacije Oglasna ploča Odsjeka E-pošta

Web fakulteta


Usmeno, na konzultacijama ili nakon nastave i preko e-pošte.


Kontinuirana provjera znanja – međuispiti Kontinuirana provjera znanja provodi se tijekom nastave. Predviđeno je održavanje dva kontrolna testa ili međuispita (kolokvija) tijekom semestra (u 7. i 13. tjednu nastave). Svaki se kolokvij sastoji od pet pismenih pitanja temeljenih na seminarskim tekstovima koje smo čitali, analizirali i prezentirali u dotadašnjem dijelu seminarske nastave. Pravo prijave završnog ispita imat će studenti/ce koji su barem na jednom od dva kolokvija dobili prolaznu ocjenu. Studenti/ce koji završni ispit budu prijavljivali s jednom negativnom ocjenom sa kolokvija moći će maksimalno ostvariti konačnu ocjenu dovoljan 2 (E).

Pristup popravku međuispita Studenti/ce koji su na jednom ili oba međuispita (kolokvija) dobili negativnu ocjenu ili kolokvijima nisu pristupili iz opravdanih razloga, imat će mogućnost izlaska na JEDAN dodatni termin za ispravak/pisanje kolokvijâ koji će se održati na kraju nastavnog dijela semestra.

Završni ispit Završni ispit sastoji se iz dva dijela, seminarskog rada i usmenog ispita. Na završnome ispitu

(seminarski rad) ocjenjivat će se predmetna relevantnost odabrane teme, metodološka izvrsnost prilikom obrade teme, prezentirana forma znanstvenog teksta razvidna kroz seminarski rad, brojnost i relevantnost korištene literature. Završni (usmeni) ispit sastoji se od dva ili tri pitanja temeljena na obaveznoj ispitnoj literaturi. Uspješno položen usmeni ispit PREDUVJET je za konačnu pozitivnu ocjenu na kolegiju.


Na temelju ocjena stečenih na međuispitima, na završnome ispitu (seminarski rad i usmeni ispit) i shodno iskazanoj aktivnosti tijekom nastave, određuje se konačna ocjena uspjeha na kolegiju.



ISPITNI ROKOVI

Zimski 09., 16. i 23. 02. 2017.


Ljetni

Jesenski izvanredni 31. 08. i 04.09. 2017.


DATUM NAZIV TEME

1. Tjedan Uvod u kolegij i njegovo predstavljanje. Uvod u seminar, predstavljanje tema, literature i studentskih obaveza vezanih uz kolegij.

2. Tjedan

Definiranje osnovne terminologije, problemskih motiva i ključnih koncepta vezanih uz analizu fenomena svakodnevnog života. Disciplinarni pristupi proučavanjima svakodnevnog života (sociologija, antropologija, filozofija, povijest…). Prezentacija seminarskog teksta.

3. Tjedan

Metodološki pristupi proučavanju fenomena svakodnevnog života. Etnometodologija Harolda Garfinkela i sociološki interakcionizam Ervinga Gofmana. Prezentacija seminarskog teksta.

4. Tjedan

Povijesni pregled osnovnih ideja i teza vezanih uz teorijske analize svakodnevice I. Fragmenti svakodnevnog života Georga Simmela. Prezentacija seminarskog teksta.

5. Tjedan

Povijesni pregled osnovnih ideja i teza vezanih uz teorijske analize svakodnevice II. Dijalektika svakodnevnog života Henrija Lefebvrea. Prezentacija seminarskog teksta.

6. Tjedan

Povijesni pregled osnovnih ideja i teza vezanih uz teorijske analize svakodnevice III. Situacionistička internacionala i spektakularizacija svakodnevnog života. Prezentacija seminarskog teksta.

7. Tjedan Međuispit I.

8. Tjedan

Povijesni pregled osnovnih ideja i teza vezanih uz teorijske analize svakodnevice IV. Poetika svakodnevnog života Michela de Certeaua. Prezentacija seminarskog teksta.

9. Tjedan

Povijesni pregled osnovnih ideja i teza vezanih uz teorijske analize svakodnevice V. „Prisluškivanje“ svakodnevice Michela Maffesolija. Prezentacija seminarskog teksta.

10. Tjedan Klasni ukusi, životni stilovi i koncept habitusa Pierra Bourdieua. Prezentacija seminarskog teksta.

11. Tjedan Racionalnost, etika i svakodnevni život u radu Agnes Heller. Prezentacija seminarskog teksta.

12. Tjedan Svakodnevni život i utopije. Prezentacija seminarskog teksta.

13. Tjedan Međuispit II.

14. Tjedan Ispravak i nadoknada međuispita.




MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Magris

Studij Diplomski studij kulturologije

Semestar 3. Akademska godina 2016/2017 Broj ECTS-a 6 Nastavno opterećenje (P+S+V) 30+15+0 Vrijeme i mjesto održavanja nastave Utorak 12:15-15:00 F-901 Mogućnost izvođenja na stranom jeziku

Da

Nositelj kolegija red. prof. dr. sc. Nikola Petković Kabinet F-809

Vrijeme za konzultacije Utorak 11-12; srijeda 10-11 Telefon 051/ 265 693

e-mail [email protected]


Monografski strukturiran kolegij tematizira kulturne, političke i geopolitičke segmente Europe iz očišta eminentno srednjeeuropskog intelektualca Claudia Magrisa. Njegovi romani, pjesme, drame, eseji… u pravilu na Srednju Europu gledaju kao na prostor polemike između Istoka i Zapada. Koristeći načelo fikcija kao povijest, studenti će čitati Magrisova djela u njima tražeći elemente narativa autentičnosti kojima se iz vizure protagonista fikcije imaginarni likovi suprotstavljaju velikim pričama obligatorne povijesti.

Osim bavljenja Magrisovom fikcijom, ovaj će se kolegij baviti problematikom intelektualca i njegovom ulogom u suvremenosti. Konkretno, osvrnut ćemo se na fenomen novog populizma novih barijera koje se stvaraju u Europi kreirajući „demokraciju bez demokracije“. Također ćemo raspravljati o zapadnoj iluziji da živimo bez ratova. Treći svjetski rat se već davno dogodio, kazao je Magris, argumentirajući brojkom od oko 20 milijuna mrtvih nakon 1945., „koji su za razliku od onih iz Drugog svjetskog rata, ostali nepoznanica i koji su podvrgnuti brutalnom zaboravu.“ Motivirani Magrisovim djelima aktivno ćemo propitati Europski san koji previđa brutalne činjenice migracija. Što se Magrisove domovine, Italije tiče, osvrnut ćemo se na afričke izbjeglice, koje malim brodovima i čamcima stižu na Lampedusu u potrazi za boljim životom. Govorit ćemo o novim „nevidljivim granicama“ u unutarnjosti naših gradova, između nas i pridošlica iz svih dijelova svijeta. Ova i ovakva pitanja samo su neki od primjera sučeljavanja s teškim zadatkom pred kojim velik dio Europe zatvara oči: kako se kao imaginarni monolit otvoriti plimi novih kultura i novih Europljana koji dolaze iz cijelog svijeta…


Studenti i studentice će po završetku ovog kolegija moći: - prepoznati specifične aspekte europejstva - reartikulirati kulturni centar i marginu - prepoznati utjecaje i prožimanja kultura - uočavati preklapanja između disciplina kao što je to povijest, književnost, politika... - upotrijebiti načelo fikcija kao povijest i povijest kao autobiografija - aplicirati concept eksplikacije teksta (close reading)



x x x x




Pohađanje nastave 0,5 0

Seminarski rad 2 40

Kontinuirana provjera znanja 1,5 20

Pismena provjera znanja (kolokvij) 2 40

UKUPNO 6 100

Način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje: Opis pojedinačne aktivnosti: seminarski rad. Seminarski rad, kao što je navedeno u krajnje desnoj kolumni, drugomu njezinu retku, maksimalno može donijeti 40 bodova. Relativno visok broj bodova ukazuje na prioritet kojega instruktor pridaje interpretativnosti, umijeću kreativnog čitanja zadanih (i fakultativno odabranih) radova i djela nad pukom reprodukcijom istih. Ključni krtiterij za dosezanje uvijek željenog i unaprijed pretpostavljenog maksimuma je originalnost interpretacije koja se nužno mora temeljiti na tekstu kojega rad, bilo monografski, bilo komparatistički, bilo disciplinarno, bilo interdisciplinarno obrađuje. Seminarski rad treba sadržavati od 3 do 5 kartica teksta (5400 do 9000 znakova)

Opis pojedinačne aktivnosti: kontinuirana provjera znanja. Pratit će se prisutnost studenata na nastavi. Studenti imaju pravo izostati s nastave 3 puta, svaki sljedeći izostanak rezultira oduzimanjem bodova. Aktivnost u nastavi odnosi se na bilješke koje su studenti dužni donositi na svako predavanje te na aktivno sudjelovanje u diskusijama. Bilješke se pišu iz unaprijed zadanog teksta za taj sat.

Opis pojedinačne aktivnosti: pismeni ispit, kolokvij: Kao što je navedeno u krajnje desnoj kolumni, četvrtom njezinu retku, maksimalni broj bodova kojega student/ica može zaraditi na pismenom ispitu odnosno kolokviju je 40. Bodovno izjednačenje s prethodnom rubrikom (seminarski rad) plod je nastojanja da se izbalansira odnos stvaralačke interpretacije odabranoga teksta s njezinim reproduktivnim parnjakom. Naime, da bi uspješno došli do maksimuma bodova, studenti/ice trebaju pročitati kompletnu zadanu obaveznu literaturu. Provjera znanja sadrži cjelokupnost literature, no od studenata i studentica ne zahtjeva puko reproduktivno znanje. Bodovat će se jasna argumentiranost teze utemeljene na tekstu na kojega pitanje upućuje, jasna i artikulirana ilustracija iste, uvjerljiva argumentacija i na tekstu temeljen zaključak. Stupnjevito odustajanje od zadanih segmentarnih očekivanja smanjivat će i numerički dio u bodovanju svakoga pitanja posebno što će rezulturati i sveukupnom smanjenju bodova pri konačnom zbrajanju kojega obavlja sam instruktor. Opća napomena Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti najmanje 40 ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare između 30 i 39,9 ocjenskih bodova pripadaju kategoriji FX i imaju mogućnost tri izlaska na popravni ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E (od 40 do 49%) UKUPNA OCJENA USPJEHA: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome ispitu određuje se konačna ocjena:









IV. LITERATURA

OBVEZNA LITERATURA

Obvezna literatura: Claudio Magris: Tri priče: Graf, Glasovi, Vi ćete, dakle, razumjeti, Zagreb: Durieux, 2012. Dunav. Zagreb : Grafički zavod Hrvatske, 1988. Mikrokozmi, Zagreb : Durieux, 2000. Naslijepo Zagreb : Durieux, 2007. Ono drugo more , Zagreb : Durieux, 1993.

IZBORNA LITERATURA

Al’ povijesti nije kraj, Etika, politika, svjetovnost, Zagreb: Fraktura, 2016. Izložba. Izdavački centar Rijeka, 2005. Stadelmann Zagreb : Durieux, 2000 Nagađanja o sablji, Zagreb : Grafički zavod Hrvatske, 1990 Rumiz, Paolo, Maske za masakr : ono što nismo željeli znati o ratu u Jugoslaviji Paolo Rumiz uvod Claudio Magris. Madieri, Marisa, Vodnozeleno, Zagreb : Grafički zavod Hrvatske, 1990. (Bjelovar: Prosvjeta) _____. Školjka i druge priče, Rijeka : Izdavački centar Rijeka, 2002. Ara, Angelo, Claudio Magris, Trst : identitet granice

Ostatak literature biti će distribuiran, odnosno studenti će biti upozoravani na nju u tijeku semestra. Ideja je da se do izborne literature dolazi u interakciji između radnih grupa studenata i profesora.


POHAĐANJE NASTAVE

Provjeravat će se prisutnost studenata na predavanjima i seminarima.


Konzultacije Oglasna ploča Odsjeka

Web stranice fakulteta i odsjek


Uredskim telefonom i službenom elektroničkom poštom, kao, naravno i usmeno.


Usmeno



ISPITNI ROKOVI

Zimski 31. siječnja. i 23. veljače u 9:00


18. travnja u 9:00

Ljetni ----

Jesenski izvanredni

8. i 13. Rujna u 9:00


DATUM NAZIV TEME

11.10.2016. Uvodno predavanje I: Lica Europe I: Srednja Europa kao metafora protesta

28.10. 2016. Uvodno predavanje II: Lica Europe II: Je li povijesti kraj: Etika, politika, svjetovnost

25.10.2016. Dunav I

08.11.2016. Dunav II

15.11.2016. Mikrokozmi I

22.11.2016. Mikrokozmi II

29.11.2016. Ono drugo more

06.12.2016. Naslijepo I

13.12.2016. Naslijepo II

20.12.2015. Tri priče: Graf

10.01.2017 Tri priče: Glasovi

17.01.2017. Tri priče: Vi ćete, dakle, razumjeti

24. 01.2017. Pismena provjera znanja: kolokvij

Please wait... If this message is not eventually replaced by the proper contents of the document, your PDF viewer may not be able to display this type of document. You can upgrade to the latest version of Adobe Reader for Windows®, Mac, or Linux® by visiting http://www.adobe.com/products/acrobat/readstep2.html. For more assistance with Adobe Reader visit http://www.adobe.com/support/products/acrreader.html. Windows is either a registered trademark or a trademark of Microsoft Corporation in the United States and/or other countries. Mac is a trademark of Apple Inc., registered in the United States and other countries. Linux is the registered trademark of Linus Torvalds in the U.S. and other countries.

SVEUČILIŠTE U RIJECI - ffri.uniri.hr · Rad se sukladno naravi zadatka predstavlja na satu ili...

Documents

Transcript of SVEUČILIŠTE U RIJECI - ffri.uniri.hr · Rad se sukladno naravi zadatka predstavlja na satu ili...