SVEUČILIŠTE U RIJECI - ffri.uniri.hr - PDS - ZS - KULT.pdf · Esej mora sadržavati minimalno 9...

SVEUČILIŠTE U RIJECI

FILOZOFSKI FAKULTET U RIJECI

Studijski program: KULTUROLOGIJA jednopredmetni preddiplomski studij

Odsjek za kulturalne studije

Izvedbeni planovi Zimski semestar akademske godine 2014./2015.

S V E U Č I L I Š T E U R I J E C I

Filozofski fakultet u Rijeci Sveučilišna avenija 4 51 000 Rijeka Hrvatska

tel. (051) 265-600 (051) 265-602 faks. (051) 216-099 e-adresa: [email protected] mrežne stranice: http://www.ffri.uniri.hr

MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Uvod u kulturalne studije

Studij Preddiplomski studij kulturologije

Semestar 1

Akademska godina 2014/2015

Broj ECTS-a 5

Nastavno opterećenje (P+S+V) 30+30+0

Vrijeme i mjesto održavanja nastave Utorkom od 12.15, dv 138

Mogućnost izvođenja na stranom jeziku U principu da, ali čemu

Nositelj kolegija Dr.sc. Nenad Fanuko

Kabinet 808

Vrijeme za konzultacije Utorkom od 12 i 15.30

Telefon ----

e-mail [email protected]

II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA SADRŽAJ KOLEGIJA

o Osnovna definicija discipline. o Počeci kulturalnih studija: birminghamska škola (Richard Hoggart, Raymond Williams, E. P. Thompson, Stuart Hall);

britanski kulturalni studiji; internacionalizacija kulturalnih studija; američki kulturalni studiji (teoretizacija i gubitak ideoloških pokretača); postkolonijalni kulturalni studiji;

o Pitanja bliskosti i razlika spram drugih društveno-humanističkih disciplina poput sociologije, sociolingvistike, etnologije, kulturalne antropologije, komunikologije, mediologije, kulturalne povijesti itd.; općenito o obuhvatu same discipline.

o Temeljni teorijski izvori kulturalnih studija: Marx, Althusser, Gramsci, socijalni konstruktivizam, kulturalni relativizam i antiesencijalizam; kulturalni obrat u književnoj teoriji, narativni obrat u etnografiji; Foucault, poststrukturalizam i postmodernizam, suvremena stremljenja prema kognitivizmu.

OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA

Studenti će nakon položenog ispita biti u stanju: o opisati nastanak kulturalnih studija i njihovu (inter)disciplinarnu specifičnost; o opisati internacionalizaciju kulturalnih studija nakon birmingamskih početaka; o opisati društveni, politički i teorijski kontekst koji pogoduje brzom širenju kulturalnih studija (globalizacija,

neoliberalizam, postmodernizam); o uočiti bliskosti i razlike spram drugih društveno-humanističkih disciplina poput sociologije, sociolingvistike, etnologije,

kulturalne antropologije, komunikologije, mediologije, kulturalne povijesti itd;. o prepoznati glavna teorijska izvorišta kulturalnih studija (Althusser, Gramsci, Foucault, poststrukturalizam,

postmodernizam).

NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s „x“)

Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad

X X X

Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo

III. SUSTAV OCJENJIVANJA

AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE UDIO U ECTS BODOVIMA MAX BROJ BODOVA

Pohađanje nastave i aktivnost u nastavi

1.0 10

Seminar 1.0 10

Kontinuirana provjera znanja 1 - 4 3.0 80

UKUPNO 5.0 100

Način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje: a) na prvoj godini studija seminarski radovi nisu bogznašto

b) kolokviji (njih 4 tijekom semestra) su glavni način kontinuirane provjere znanja. Svaki kolokvij 4 pitanja, svako pitanje maksimalno 5 bodova.

Pristup popravku međuispita

Mogućnost popravka JEDNOG kolokvija. Završni ispit

Nema

mailto:[email protected]

Opće napomene: Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti odgovarajući broj ocjenskih bodova da

bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare iznos ocjenskih bodova koji ih svrstavaju u kategoriju FX (30 do 39,9 na preddiplomskom / 40 do 49,9 na diplomskom) imaju mogućnost tri izlaska na ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E. (prema prikazu ispod ovog teksta).

Ukupna ocjena uspjeha: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome ispitu određuje se konačna ocjena prema sljedećoj raspodjeli:

OCJENA PREDDIPLOMSKI STUDIJ DIPLOMSKI STUDIJ

5 (A) od 80 do 100 ocjenskih bodova od 90 do 100 ocjenskih bodova

4 (B) od 70 do 79,9 ocjenskih bodova od 80 do 89,9 ocjenskih bodova

3 (C) od 60 do 69,9 ocjenskih bodova od 70 do 79,9 ocjenskih bodova

2 (D) od 50 do 59,9 ocjenskih bodova od 60 do 69,9 ocjenskih bodova

2 (E) od 40 do 49,9 ocjenskih bodova od 50 do 59,9 ocjenskih bodova

1 (FX) od 30 do 39,9 ocjenskih bodova od 40 do 49,9 ocjenskih bodova

1 (F) od 0 do 29,9 ocjenskih bodova od 0 do 39,9 ocjenskih bodova

IV. LITERATURA

OBVEZNA LITERATURA

1. Duda, Dean: Kulturalni studiji, Zagreb, 2002. 2. Eagleton, Terry: Ideja kulture, Zagreb, 2002.

3. Duda, Dean (ur.): Politika teorije, Zagreb, 2006. 4. Turner, Graeme: British Cultural Studies, London, 2003. Osim obvezne literature studenti trebaju konzultirati rječnike, leksikone, enciklopedije i internet (na primjer Wikipediju) za sljedeće pojmove koji će biti sadržaj kolokvija: Commodification (Komodifikacija) Cultural hegemony ili Hegemonija (Kulturna hegemonija ili Hegemonija) Cultural studies (Kulturalni studiji) Culture industry (Kulturna industrija) Discourse (Diskurs) Globalization (Globalizacija) Ideology (Ideologija) Modernity (Modernost) Popular culture (Popularna kultura) Postfordism (Postfordizam) Postmodernism (Postmodernizam) Postmodernity (Postmodernost) Social constructivism (Socijalni konstruktivizam) Structuralism (Strukturalizam) Također za sljedeće autore: Marx, Gramsci, Althusser, Foucault, Hall.

SEMINARI I KOLOKVIJI

Seminarske radove treba predati u zadanom roku. To je 28.10.2014. Upute za izradu seminarskih radova:

1. Naslovna strana s glavnim podacima o analiziranom tekstu, te osobnim podacima studenta/ice ; 2. Uvod: kratak sažetak glavnih misli koje će biti obrazložene u ostatku teksta; naglasiti povezanost s

kolegijem, odnosno, istaknuti bitnost analiziranog teksta s naznačenm glavnim problemima koji će biti obrazloženi u ostatku teksta;

3. Razrada: obrazlaganje glavnih misli i glavnih problema opisanih u tekstu s objašnjenjem glavnih

pojmova; 4. Zaključak: ukazivanje na glavnu poantu teksta; 5. Literatura: abecedni popis djela, tekstova, internetskih stranica korištenih pri pisanju seminara;

SEMINARSKA LITERATURA: - tekstovi iz zbornika Politika teorije: zbornik rasprava iz kulturalnih studija (ur. Dean Duda), Disput,

Zagreb, 2006. (dostupno u fakultetskoj knjižnici):

1. Raymond Williams: Analiza kulture (str. 35-58); 2. Richard Johnson: Što su uopće kulturalni studiji? (str. 63-106.); 3. Stuart Hall: Kulturalni studiji i njihovo teorijsko naslijeđe (str. 109-122); 4. Stuart Hall: Kodiranje/dekodiranje (str. 127 – 138); 5. Stuart Hall: Bilješke uz dekonstruiranje „popularnog“ (str. 297-309); 6. Stuart Hall: Kome treba „identitet“? (str. 357-372);

- poglavlje 1. iz knjige Tonyja Bennetta: Kultura: znanost reformatora, Golden marketing – Tehnička knjiga,

Zagreb 2005. (dostupno u fakultetskoj knjižnici): 1. poglavlje: Prema pragmatici kulturalnih studija (str. 31-56);

- Hall, S.: Reprezentacija, značenje i jezik (ulomak iz knjige: Hall, S. (ur.): Representation: cultural

representations and signifying practices, SAGE, 1997.

- Culler, J.: Literature and Cultural Studies (3. Poglavlje u: Literary Theory: A Very Short Introduction)

1. KOLOKVIJ: 28.10.2014.

D. Duda: Kulturalni studiji. Ishodišta i problemi. Zagreb, 2002. str. 7 – 66;

T. Eagleton: Ideja kulture, Zagreb, 2002. str. 7 – 65;

Ostali izvori: rječnici, leksikoni, enciklopedije i internet

2. KOLOKVIJ: 18.11.2014. .

Politika teorije. Zbornik rasprava iz kulturalnih studija Str. 35 – 58 R. Williams: Analiza kulture

Hall, S.: Reprezentacija, značenje i jezik (ulomak iz knjige: Hall, S. (ur.): Representation: cultural representations and signifying practices, SAGE, 1997

Culler, J.: Literature and Cultural Studies (3. Poglavlje u: Literary Theory: A Very Short Introduction

Ostali izvori: rječnici, leksikoni, enciklopedije i internet

3. KOLOKVIJ: 09.12.2014.

Politika teorije. Zbornik rasprava iz kulturalnih studija 1. Str. 109 – 122 S. Hall: Kulturalni studiji i njihovo teorijsko naslijeđe 2. Str. 63 – 106 R. Johnson: Što su uopće kulturalni studiji

T. Bennet: Kultura. Znanost reformatora Zagreb, 2005. str. 31 – 56;

D. Duda: Kulturalni studiji. Ishodišta i problemi. Zagreb, 2002. str. 67 – 94 (3. Poglavlje:

Otpor kroz teoriju)

4. KOLOKVIJ: 13.01.2015.

Politika teorije. Zbornik rasprava iz kulturalnih studija 1. Str. 297 – 309: S. Hall: Bilješke uz dekonstruiranje „popularnog“ 2. Str. 127 – 138: S. Hall: Kodiranje/dekodiranje 3. Str. 357 – 372: S. Hall: Kome treba identitet

D. Duda: Kulturalni studiji. Ishodišta i problemi. Zagreb, 2002. str. 95 – 119; (4.

poglavlje: Menocchio u shopping centru)

V. DODATNE INFORMACIJE O KOLEGIJU

POHAĐANJE NASTAVE

Obvezno. Nikako se neće tolerirati izostanci u terminima kolokvija.

NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA

Na nastavi, oglasna ploča, web stranica kolegija, web stranica Odsjeka za kulturalne studije (Novosti). Preporuka: neka studenti otvore zajedničku e-mail adresu.

KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA

Na nastavi, konzultacijama i elektronskom poštom: [email protected]

OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE

Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima!

ISPITNI ROKOVI

Zimski 03.02; 24.02.

Proljetni izvanredni

07.04

Ljetni -----

Jesenski izvanredni

01.09.; 08.09.


VI. POČETAK I ZAVRŠETAK TE SATNICA IZVOĐENJA NASTAVE (POPIS TEMA)

DATUM NAZIV TEME

P1 Pojam akademske discipline i položaj kulturalnih studija 1

P2 Pojam akademske discipline i položaj kulturalnih studija 2

P3 Britanski kulturalni studiji

K4 Kolokvij 1 28.10.2014.

S5 Seminar 1

S6 Seminar 2

K7 Kolokvij 2 18.11.2014.

S8 Seminar 3

S9 Seminar 4

K10 Kolokvij 3 09.12.2014.

P11 Izvorišta kulturalnih studija

S12 Seminar 5

K13 Kolokvij 4 13.01.2015.

S14 Seminar 6

S15 Seminar 7




MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Uvod u kulturalnu antropologiju Studij Preddiplomski studij kulturologije Semestar 1 Akademska godina 2014/2015 Broj ECTS-a 5 Nastavno opterećenje (P+S+V) 30+15+0 Vrijeme i mjesto održavanja nastave Ponedjeljak 11:15 u 138 Mogućnost izvođenja na stranom jeziku

Nositelj kolegija Dr.sc. Ana Bezić

Kabinet F.807

Vrijeme za konzultacije utorak, 10-11:30 Telefon 265-695

e-mail [email protected] Suradnik na kolegiju

Kabinet

Vrijeme za konzultacije

Telefon

e-mail


Uvod u znanost s raspravama o temeljnim pojmovima i teorijskim pristupima: Kulturna antropologija - socijalna antropologija. Temeljni pojam znanosti - kultura. Kulturna antropologija - prirodna ili povijesna znanost. Emski i etski pristupi. Etnografija i terenski rad. Kulturni relativizam. Teorijski pravci: evolucionizam, difuzionizam, kulturni partikularizam, funkcionalizam, strukturalni funkcionalizam. Posebne teme: Razmjena i darivanje. Magija i čarobnjastvo. Okolina i ekologija. Obitelj i srodstvo.


Studenti će nakon položenog ispita biti u stanju: definirati disciplinu; opisati razvojnu nit antropologije, razlikovati i usporediti teorijske pravce: evolucionizam, difuzionizam, kulturalni partikularizam, funkcionalizam, strukturalni funkcionalizam.



x x x x


x



Pohađanje nastave 0.5 -

Kontinuirana provjera znanja 1 1 25


Seminar 2.5 50

UKUPNO 5 100

Opće napomene: Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti odgovarajući broj ocjenskih bodova

da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare iznos ocjenskih bodova koji ih svrstavaju u kategoriju FX (30 do 39,9 na preddiplomskom / 40 do 49,9 na diplomskom) imaju mogućnost tri izlaska na ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E. (prema prikazu ispod ovog teksta)

Način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje:

Seminar eseja mora imati: 1. Uvod

2. Razradu 3. Zaključak 4. Bibliografija Esej mora sadržavati minimalno 9 do maksimalno 12 kartica teksta [1 kartica = 1800 znakova uključujući razmake]. Studenti mogu koristiti bilo koji sustav reference [npr. APA, MLA, Harvard etc] ali se njega moraju i pridržavati. Rok za predaju seminara: – 5 dana prije ispitnog roka.

Kolokvij se sastoji od 5 pitanja, a svako pitanje boduje se s pet bodova. Kolokvij 1: 17.11.2014 Kolokvij 2: 30.01.2015 Ukoliko se dogode nepredviđene okolnosti zbog kojih student ne može prisustvovati kolokviju ili predati seminar u dogovorenom terminu tada se isti MORA UNAPRIJED javiti prof. Ana Bezic u vrijeme trajanja konzultacija i predati važeću dokumentacija.

Opća napomena Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti najmanje 50 ocjenskih bodova- diplomski studij da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare između 40 i 49,9 ocjenskih bodova pripadaju kategoriji FX i imaju mogućnost tri izlaska na popravni ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E (od 50 do 59%)










IV. LITERATURA

OBVEZNA LITERATURA

Obvezna literatura: Benedict, Ruth. 1976. Obrasci kulture. Malinowski, B. 2002 (1922) “Introduction: The Subject, Method and Scope of this Inquiry”, pp. 1 - 20, U Argonauts of the Western Pacific. Routledge: London. Moore, Jerry: Uvod u antropologiju. Teorije i teoretičari kulture. Zagreb: Jesenski i Turk, 2002. Haviland, William: Kulturna antropologija. Jastrebarsko: Naklada Slap, 2004. Tylor, E.B. 1920. Primitive Culture. Researches into the Development of Mythology, Philosophy, Religion, Language, Art and Custom. Frazer, J. G. 1890. The Golden Bough: A Study in Comparative Religion. Boas, F. 1911. The Mind of Primitive Man. Mead, M. 1928. Coming of Age in Samoa.

IZBORNA LITERATURA

------ V. DODATNE INFORMACIJE O KOLEGIJU

POHAĐANJE NASTAVE

Studenti su obvezni redovno prisustvovati predavanjima


Konzultacije Oglasna ploča Odsjeka E-pošta

Web fakulteta


Usmeno

E-pošta

NAČIN POLAGANJA ISPITA

Seminar



ISPITNI ROKOVI

Zimski 10. i 24.02. upis ocjene


08.04. upis ocjene

Ljetni -------

Jesenski izvanredni

03. i 10.09. upis ocjene


DATUM NAZIV TEME

6.10. Uvod

13.10. Šta je antropologija?

20.10. Evolucionistička antropologija viktorijanskoga doba (Tylor i Frazer)/Diskusija

27.10. Rani razvoj američke antropologije (Boas)/Diskusija

3.11. Malinowski/Diskusija

10.11. Benedict i Mead: Film

17.11. Kolokvij 1

24.11. Etnografija / Diskusija

1.12. Obitelj i srodstvo / Diskusija

8.12. No class

15.12. Magija i čarobnjaštvo / Diskusija

22.01. Okolina i ekologija / Diskusija

23.1 No class

30.1. Kolokvij 2




MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Uvod u kulturalnu povijest Studij Kulturalni studiji

Semestar I. preddiplomski


Broj ECTS-a 5


Vrijeme i mjesto održavanja nastave Četvrtak 11:15-14:00 h, predavaonica 138

Mogućnost izvođenja na stranom jeziku

Nositelj kolegija dr.sc. Iva Žurić Jakovina

Kabinet F-815

Vrijeme za konzultacije Četvrtak 09:00 – 11:00 h

Telefon 265698


Suradnik na kolegiju

Kabinet


Telefon

e-mail


Kulturalna povijest u kontekstu mijena povijesne znanosti od XIX. stoljeća do danas. Klasična povijest kulture. Problemi kulturalne povijesti. Odnos prema historijskoj antropologiji. Pozitivizam; lingvističko/interpretativni zaokret. Nova kulturalna povijest (Nova paradigma). Događajna povijest; povijest kulture. Kultura/civilizacija/mentalitet. Glavni predstavnici; primjerni tekstovi; glavni koncepti.


Stjecanje kompetencija u snalaženju na polju kulturalne povijesti.



x x x x


x



Pohađanje nastave 1 0

Kolokvij 1 1.5 35

Kolokvij 2 1.5 35

Seminar 1 30

UKUPNO 5 100

Način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje: Opća napomena Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti najmanje 40 ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu, odnosno u ovom slučaju ispitnom roku. Studenti koji tijekom nastave ostvare između 30 i 39,9 ocjenskih bodova pripadaju kategoriji FX i imaju mogućnost tri izlaska na popravni ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E (od 40 do 49%) Kontinuirana provjera znanja – međuispiti

Kontinuirana se provjera znanja provodi tijekom nastave u obliku dva kolokvija (Kolokvij 1 i Kolokvij 2). Na svakom kolokviju moguće je ostvariti najviše 35 bodova, kao što je prikazano u tablici (III. Sustav ocjenjivanja). Svaki kolokvij ima po 7 opisnih pitanja, gdje svako pitanje nosi 5 bodova. Popravaka kolokvija nema. Seminar U drugom dijelu kolegija studenti trebaju usmeno izložiti temu koja će im biti dodijeljena. Na kraju semestra studenti trebaju predati seminar kojeg su usmeno izložili (3-5 kartica teksta). Za usmeno izlaganje mogu dobiti najviše 15 bodova dok za pismeni oblik seminara također mogu skupiti najviše 15 bodova. I u usmenom i pisanom dijelu seminara bodovat će se način izlaganja, jasnoća izložene teme, jasna argumentacija, konciznost.

Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima! Ispitni rok – VAŽNA NAPOMENA!!! Na ispitni rok mogu izaći samo oni studenti koji su izložili i predali seminar na vrijeme (na zadnji dan održavanja kolegija najkasnije do 14 h). Ako student ne dođe na dogovoreno izlaganje seminara ili ne preda seminar, neće moći pristupiti ispitnom roku. Na ispitnom roku, koji je usmeni, student/ica ima mogućnost popravka ocjene, ako to želi. Ako ne, konačna ocjena mu se dodijeljuje prema ukupno ostvarenim bodovima tijekom semestra. UKUPNA OCJENA USPJEHA: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome ispitu određuje se konačna ocjena:









IV. LITERATURA

OBVEZNA LITERATURA

1. Burke, P. 2006: Što je kulturalna povijest, Zagreb.

2.

IZBORNA LITERATURA

1. Foucault, M. 1994: Nadzor i kazna, Zagreb. 2. Certeau, M. de, 2003: Invencija svakodnevice, Zagreb. 3. Huizinga, J. 1991: Jesen srednjeg vijeka, Zagreb. 4. Curtius, E. R. 1971: Europska književnost i latinsko srednjovjekovlje, Zagreb. 5. Burckhardt, J. 1953: Kultura renesanse u Italiji, Zagreb. 6. Ginzburg, C. 1989: Sir i crvi: kozmos jednog mlinara iz 16.st. Zagreb. 7. Zeldin, T. 1999: Intimna povijest čovječanstva. Zagreb.


POHAĐANJE NASTAVE

Provjeravat će se prisutnost studenata na predavanjima i seminarima.


Konzultacije Oglasna ploča Odsjeka E-pošta Web fakulteta


Usmeno E-pošta


Usmeno



ISPITNI ROKOVI

Zimski 04.02. i 26.02. 2015. u 12:00 h


09.04.2015. u 10:00 h

Ljetni -------

Jesenski izvanredni

04.09. i 11.09.2015. u 11:00 h


DATUM NAZIV TEME

09.10.2014. Uvod

16.10.2104. Velika tradicija

23.10.2014. Problemi kulturalne povijesti

30.10.2014. Vrijeme historijske antropologije

06.11.2014. Kolokvij 1

13.11.2014. Nova paradigma

20.11.2014. Od reprezentacije do konstrukcije

27.11.2014. S onu stranu kulturalnog obrata

04.12.2014. Kolokvij 2

11.12.2014. Seminar – Jesen srednjeg vijeka

18.12.2014. Seminar – Europska književnost i lat. srednjovjekovlje

15.01.2015. Seminar – Kultura renesanse u Italiji

22.01.2015. Seminar – Sir i crvi i Invencija svakodnevice

29.01.2015. Seminar – Nadzor i kazna i Intimna povijest čovječanstva Predaja seminara




MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija UVOD U SOCIOLOGIJU


Semestar 1


Broj ECTS-a 5


Vrijeme i mjesto održavanja nastave Utorkom, 16.15, dv 134

Mogućnost izvođenja na stranom jeziku U principu da, ali čemu

Nositelj kolegija Dr.sc. Nenad Fanuko

Kabinet 808

Vrijeme za konzultacije Utorkom od 12.00 i 15.00 do 16.15

Telefon



1. Nastanak i razvoj sociologije: modernost, prosvjetiteljstvo, romantizam, socijalne i političke revolucije. Pregled razvoja sociologije: klasična sociologija, moderna sociologija, suvremena sociologija.

2. Pojam društva: mehaničke i organske analogije, Gemeinschaft i Gesellschaft, pojmovi sistema, strukture i kulture. Individualno i kolektivno, mikro i makrosociologija, akcija (djelovanje) i struktura. Važnije teorijske dihotomije: subjektivno i objektivno, idealno i materijalno, kontinuitet i promjena, činjenice i vrijednosti, kultura i priroda, konsenzus i konflikt. Epistemološki i metodološki problemi izučavanja društva. Sociologija i Sideologija.

3. Kultura i socijalizacija. Teorije socijalizacije. Socijalni identiteti. Primarni i sekundarni identiteti. Socijalna interakcija i teorije. Društvene grupe i organizacije. Kolektivno ponašanje: relativna deprivacija i mobilizacija resursa.

4. Društvene nejednakosti. Različite koncepcije jednakosti. Društvena diferencijacija i društvena stratifikacija. Teorije stratifikacije. Etnička, rodna i globalna stratifikacija. Povijesne promjene obrazaca stratifikacije.

5. Društvene institucije: obitelj, religija, obrazovanje, ekonomske i političke institucije, masovni mediji. 6. Društvene promjene: tadicionalno i moderno, znanost i tehnologija, novac i kapital, nacije i države. Teorije

modernizacije i svjetskog sistema. Globalizacija. Socijalni pokreti, revolucije i ratovi. Teorije o postmodernom društvu


Studenti/ce će nakon položenog ispita biti u stanju: 1. opisati društveno-povijesni kontekst nastanka sociologije 2. objasniti metodološke poteškoće u izučavanju društva u usporedbi s prirodnim znanostima 3. distingvirati glavne konceptualne dihotomije u sociološkoj teoriji (na primjer: Gemeinschaft i Gesellschaft, mikro i

makro, akcija struktura itd.) 4. definirati osnovne teme klasične sociologije (Marx, Durkheim, Weber) 5. uočiti glavne razlike i komplementarnosti između socioloških paradigmi: funkcionalizma, konfliktne perspektive i

interakcionizma 6. usporediti različite teorije socijalizacije, kolektivnog ponašanja, stratifikacije, društvenih institucija analizirati pojave iz svakodnevnog života u svjetlu tih usporedbi



X X X





1.0 10

Seminar 1.0 10

Kontinuirana provjera znanja 3.0 80

UKUPNO 5.0 100

Način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje: a) na prvoj godini studija seminarski radovi nisu bogznašto b) kolokviji (njih 4 tijekom semestra) su glavni način kontinuirane provjere znanja.



bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare iznos ocjenskih bodova koji ih svrstavaju u kategoriju FX (30 do 39,9 na preddiplomskom / 40 do 49,9 na diplomskom) imaju mogućnost tri izlaska na ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E. (prema prikazu ispod ovog teksta).

Kontinuirana provjera znanja – međuispiti

Kontinuirana se provjera znanja provodi tijekom nastave – 4 kolokvija. Vidi niže. Pristup popravku međuispita

Mogućnost popravka JEDNOG kolokvija Završni ispit Nema.










IV. LITERATURA

OBVEZNA LITERATURA

Haralambos, M. i M. Holborn, Sociologija: teme i perspektive, Zagreb 2002., (odabrana poglavlja). Kalanj, R., Suvremenost klasične sociologije, Zagreb, 2005., poglavlja 1. i 2. Nisbet, R.A., Sociološka tradicija, Zagreb, 2007., str. 23 – 65, te dijelovi knjige vezani za Marxa, Durkheima i Webera.

IZBORNA LITERATURA

Adorno, Th., i M. Horkheimer, Sociološke studije, Zagreb 1980. Albrow, M., Sociology: the Basics, London 1999. Bauman, Z., Thinking Sociologically, Oxford 2001. Elias, N., Što je sociologija?, Zagreb, 2007. Elster, J., Uvod u društvene znanosti, Zagreb, 2000. Giddens, A., Sociologija, Zagreb, 2007. Levine, D.N.: Visions of the Sociological Tradition, Chicago, 1995. Rigney, D.: The Metaphorical Society: An Invitation to Social Theory, Lanham, 2001. Schwalbe, M., The Sociologically Examined Life, London 2001. Tomašić, D.: Društveni razvitak Hrvata, Zagreb, 1997. Turner, B.S.: Classical Sociology, London, 1999. Weber, M.: Politika kao poziv, Naklada Jesenski i Turk, Zagreb, 2001.

SEMINARSKA LITERATURA

Durkheim, E.: Pravila sociološke metode, pogl. 1. i 2.,Naklada Jesenski i Turk i HSD, Zagreb, 1999. Weber, M.: Osnovni sociološki pojmovi, str. 198-257 u: M. Đurić, Sociologija Maxa Webera, MH, Zagreb, 1964. Adorno, T i M. Horkheimer: Društvo i Individuum, str. 29-59 u: Sociološke studije, Zagreb, ŠK, 1980 Toennies, F.: Zajednica i društvo, str. 184-193 u: Teorije o društvu I(TOD), Vuk Karadžić,Beograd, 1969. Durkheim, E.: O podjeli društvenog rada, str. 103-164 u: V. Cvjetičanin i R. Supek, E. Durkheim i francuska sociološka škola, Zagreb Ljevak, 2003. Durkheim, E.: Samoubojstvo, str. 186-324 u: V. Cvjetičanin i R. Supek, E. Durkheim i francuska sociološka škola, Zagreb, Ljevak, 2003. Merton, R.K.: Manifestne i latentne funkcije, str. 80-152 u: O teorijskoj sociologiji, CDD, Zagreb, 1979. Marx, K. i F. Engels: Komunistički manifest, razna izdanja Marx, K.: Otuđeni rad, u: Rani radovi, razna izdanja Weber, M.: Klase, staleži i stranke, str. 303-319 u: M. Đurić, Sociologija Maxa Webera, MH, Zagreb, 1964. Weber, M.: Birokracija, str. 333-380 u: M. Đurić, Sociologija Maxa Webera, MH, Zagreb, 1964. Weber, M. Protestantska etika i duh kapitalizma, str. 272-302 u: M. Đurić, Sociologija Maxa Webera, MH, Zagreb, 1964. Simmel, G.: Konkurencija i suradnja, pogl. 2. u Kontrapunkti kulture, Naklada Jesenski i Turk i HSD, Zagreb, 2001. Mead, G.H.: Um, osoba i društvo, dio III (131-218), Naklada Jesenski i Turk i HSD, Zagreb, 2003. Giddens, A.: Odbjegli svijet, Jesenski i Turk, Zagreb, 2005. Seminarske radove treba predati u zadanom roku. To je 04.11. 2014. Upute za izradu seminarskih radova:

1. Naslovna strana s glavnim podacima o analiziranom tekstu, te osobnim podacima studenta/ice ;

2. Uvod: kratak sažetak glavnih misli koje će biti obrazložene u ostatku teksta; naglasiti povezanost s

kolegijem, odnosno, istaknuti bitnost analiziranog teksta s naznačenm glavnim problemima koji će biti obrazloženi u ostatku teksta;

3. Razrada: obrazlaganje glavnih misli i glavnih problema opisanih u tekstu s objašnjenjem glavnih pojmova; 4. Zaključak: ukazivanje na glavnu poantu teksta; 5. Literatura: abecedni popis djela, tekstova, internetskih stranica korištenih pri pisanju seminara; 6. Dužina teksta: 5 – 7 kartica (1 kartica = 1800 slovnih mjestaI/characters u Word countu).


POHAĐANJE NASTAVE

Obvezno. Nikako se neće tolerirati izostanci u terminima kolokvija.


Na nastavi, oglasna ploča, web stranica kolegija, web stranica Odsjeka za kulturalne studije (Novosti). Preporuka: neka studenti otvore zajedničku e-mail adresu.


Na nastavi, konzultacijama i elektronskom poštom: [email protected]




Četiri kolokvija tijekom semestra, svaki kolokvij s 40 pitanja, svako pitanje nosi ½ boda.

ISPITNI ROKOVI

Zimski 03.02,, 24,02,

Proljetni izvanredni 07,04,

Ljetni

Jesenski izvanredni 01,09,. 08.09.


DATUM NAZIV TEME

1. Sociologija kao znanost

2. Povijesne okolnosti nastanka sociologije; Sociologija i modernost

3. Osnovne konceptualne dihotomije

4. Klasifikacije socioloških teorija

5. Klasične sociološke teorije I: Comte, Spencer, Marx

6. Klasične sociološke teorije II: Durkheim, Weber

7. Funkcionalizam i konfliktna perspektiva (marksizam i teorije konflikta)

8. Interakcionizam

9.. Problem akcije i strukture, mikro i makro

10. Stratifikacija

11. Stratifikacija

12. Moć, vlast, država i politika

13. Postmodernost

VI. KOLOKVIJI Datum Literatura

04.11.2014.

Kalanj, R.: Suvremenost klasične sociologije, Politička kultura, Zagreb, 2005. 1. i 2.

poglavlje: str. 11 – 74 (1. Današnje značenje klasičnih socioloških teorija; 2. Intelektualni poredak prosvjetiteljstva i oblikovanje znanosti o društvu;) Nisbet, R. A.: Sociološka tradicija, Golden marketing – Tehnička knjiga, Zagreb, 2007. 1. i

2. poglavlje: str. 23 – 65 (Prvi dio: Ideje i konteksti – 1. Osnovne ideje sociologije; 2. Dvije revolucije;) M., Holborn, M.: Sociologija. Teme i perspektive, Golden marketing, Zagreb, 2002. 1.

poglavlje: str. 2 - 21


25.11.2014.

Haralambos, M., Holborn, M.: Sociologija. Teme i perspektive, Golden marketing, Zagreb,

2002.6. poglavlje: 353 - 391 14. poglavlje: str. 965 – 991, 1023 – 1030 15. poglavlje: str. 1032 – 1079

16.12.2014.


2002. 2. poglavlje: 22 – 38, 49 – 125 10. poglavlje: 685 - 717

20.01.2015.


2002. 8. poglavlje: 503 – 586 9. poglavlje: 587 - 651




MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Uvod u medijske studije Studij Preddiplomski studij kulturologije Semestar I. Akademska godina 2014/2015 Broj ECTS-a 4 Nastavno opterećenje (P+S+V) 30+15+0 Vrijeme i mjesto održavanja nastave Srijedom; 16.15-19.00 h u 107 Mogućnost izvođenja na stranom jeziku

Nije predviđeno postojećim kurikulumom

Nositelj kolegija Doc. dr. sc. Hajrudin Hromadžić Kabinet 810

Vrijeme za konzultacije Srijedom; 12.30-14.00 h Telefon 051 265 697


Kabinet Vrijeme za konzultacije

Telefon e-mail


Kolegij je posvećen objašnjenju i analizi nekolicine tematskih cjelina vezanih za (su)odnos medija i društva: pitanjima medijske konstrukcije socijalne zbilje; socijalnoj povijesti medija i komunikacijskih društvenih odnosa; socijalnim, ekonomskim, kulturalnim, političkim i institucionalnim okvirima za razumijevanje funkcioniranja medija u suvremenim društvima; te aktualnim trendovima medijski potpomognute spektakularizacije društva.


Očekuje se da će studenti i studentice, putem upoznavanja s glavnim konceptima vezanim uz medije i medijsku komunikaciju u suvremenom globalnom društvu, steći sposobnosti za definiranje, analizu i povijesno-komparativno vrednovanje fenomena medijsko-komunikacijskog društva iz primarno sociološke, ali i šire interdisciplinarne perspektive društvenih i humanističkih znanosti, kao i sposobnosti kritičkog promišljanja uloge i značaja produkata kulturno-medijske industrije.



X X X X


X



Aktivnost na nastavi 0,4 10

Kontinuirana provjera znanja 1 1,20 30


ZAVRŠNI ISPIT 1,20 30

UKUPNO 4 100



Ukupna ocjena uspjeha: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome

ispitu određuje se konačna ocjena prema sljedećoj raspodjeli:









IV. LITERATURA

OBVEZNA LITERATURA

1. Briggs, Asa i Burke, Peter (2011). Socijalna povijest medija. Od Gutenberga do interneta. Zagreb: Naklada Pelago (odabrana poglavlja)

2. Castells, Manuel (2000). Uspon umreženog društva. Zagreb: Golden marketing (odabrana poglavlja)

3. Taylor, L., Willis, A. (1999). Media Studies. Text, Institutions, and Audiences. Oxford: Blackwell Publishing (odabrana poglavlja).

IZBORNA LITERATURA

Bagdikian, B. H., The Media Monopoly, Beacon Press, Boston, 2000.

Baudrillard, J.: Simulacija i zbilja, Naklada Jesenski i Turk, Zagreb, 2001.

Bertrand, I., Hughes, P.: Media Research Methods, Palgrave Macmillan, 2004.

Bourdieu, P.: “O televiziji”, u Europski glasnik, Godište X., br. 10, Zagreb, 2005., str. 271-308.

Castells, M.: Internet galaksija: razmišljanja o internetu, poslovanju I društvu, Naklada Jesenski i Turk, Zagreb, 2003.

Chomsky, N.: Mediji, propaganda i sistem, Što čitaš?, Zagreb, 2002. Dostupno na: http://www.zamirnet.hr/stocitas/

Debray, R.: “Uvod u mediologiju” u Europski glasnik, Godište X., br. 10, Zagreb, 2005., str. 323-337.

Fiske, J.: Introduction to Communication Studies, Routledge, London, 1990.

Habermas, J.: The Structural Transformation of the Public Sphere, MIT Press, 1991.

Horkheimer, M., Adorno, T.: Dijalektika prosvjetiteljstva, “Veselin Masleša” – “Svjetlost” (Biblioteka Logos), Sarajevo, 1989 (poglavlje IV).

Hromadžić, H.: “Fantazma subjektiviteta u interakcijskom ključu. Primjer kompjutorskog ekrana“, Filozofska istraživanja, Vol. 27, No. 1, 2007, Zagreb, str. 127-142.

Hromadžić, H.: “Subjekt, multiplativnost njegova karaktera i virtualno u odrazu Foucaultove teorije diskursa”, Filozofska istraživanja 85–86, god. 22, sv. 2–3, 2002, Zagreb, str. 357-372.

Marcuse, H.: Čovjek jedne dimenzije, “Veselin Masleša” – “Svjetlost” (Biblioteka Logos), Sarajevo, 1989.

McLuhan, M.: Razumijevanje medija, Golden marketing-Tehnička knjiga, Zagreb, 2008.

http://www.zamirnet.hr/stocitas/

Morley, D.: Television, Audiences and Cultural Studies, Routledge, London, 1992.

Shields, R.: Kulture interneta. Virtualni prostori, stvarne povijesti I živuća tijela, Naklada Jesenski i Turk, Zagreb, 2001.

Silverblatt, A., Genre Studies in Mass Media, M. E. Sharpe, 2007.

Silverstone, R., Hirsch, E.: Consuming Technologies: Media and Information in Domestic Spaces, Routledge, London & New York, 1992.

Thompson, J. B.: The Media and Modernity, A Social Theory of the Media, Polity Press and Blackwell Publishers, Cambridge, Oxford, 1995..

Turkle, S.: Life on the Screen: Identity in the Age of the Internet, Simon & Shuster, New York, 1995.

Vehovar, V. (ur.), Mobilne refleksije, Fakulteta za družbene vede, Ljubljana, 2007.

Williams, R.: Television. Technology and Cultural Form, Fontana, Glasgow, 1974.

Winston, B.: Media Technology and Society, Routledge, London, 1998.


POHAĐANJE NASTAVE

Za dobivanje potpisa potrebno je minimalno 75% prisustvo na nastavi.



Web fakulteta


Usmeno, na konzultacijama ili nakon nastave i preko e-pošte.


Kontinuirana provjera znanja – međuispiti Kontinuirana provjera znanja provodi se tijekom nastave. Predviđeno je održavanje dva kontrolna testa ili međuispita (kolokvija) tijekom semestra (u 7. i 13. tjednu nastave). Svaki se kolokvij sastoji od pet pismenih pitanja temeljenih na seminarskim tekstovima koje smo čitali i analizirali u dotadašnjem dijelu seminarske nastave. Pravo prijave završnog ispita imat će studenti/ce koji su barem na jednom od dva kolokvija dobili prolaznu ocjenu. Studenti/ce koji završni ispit budu prijavljivali s jednom negativnom ocjenom sa kolokvija, moći će maksimalno ostvariti konačnu ocjenu dovoljan 2 (E).

Pristup popravku međuispita Studenti/ce koji su na jednom ili oba međuispita (kolokvija) dobili negativnu ocjenu ili kolokvijima nisu pristupili iz opravdanih razloga, imat će mogućnost izlaska na JEDAN dodatni termin za ispravak/pisanje kolokvijâ koji će se održati na kraju nastavnog dijela semestra.

Završni ispit Završni (usmeni) ispit sastoji se od tri pitanja temeljena na obaveznoj ispitnoj literaturi. Uspješno položen usmeni ispit PREDUVJET je za konačnu pozitivnu ocjenu na kolegiju.

UKUPNA OCJENA USPJEHA:

Na temelju ocjena stečenih na međuispitima, na završnome ispitu i shodno iskazanoj aktivnosti tijekom nastave, određuje se konačna ocjena. Aktivnost na nastavi podrazumijeva da studenti i studentice dođu pripremljeni na seminarski dio nastave, što znači da pročitaju seminarski tekst predviđen za čitanje u tom tjednu, te da se pripreme za razgovor i diskusiju na temu zadanog teksta.



ISPITNI ROKOVI

Zimski 05. i 25. 02. 2015.


09. 04. 2015.

Ljetni

Jesenski izvanredni

04. i 11. 09. 2015.

VI. POČETAK I ZAVRŠETAK TE SATNICA IZVOĐENJA NASTAVE (POPIS TEMA) DATUM NAZIV TEME

15.10.2014.

Uvod u kolegij. Definiranje osnovne terminologije, problemskih motiva i ključnih koncepta vezanih uz medije i medijsku komunikaciju. Upoznavanje s temama i literaturom na kolegiju, te studentskim obavezama tijekom semestra.

22.10.2014. Od komunikacijskih prema medijskim studijima. Koncept medijske konstrukcije socijalne zbilje. Seminarski tekst.

29.10.2014. Metode i metodologija istraživanja u medijskim studijima. Seminarski tekst.

05.11.2014. Socijalna povijest komunikacija i medija I. (govor, pismo, tisak). Seminarski tekst.

12.11.2014. Socijalna povijest komunikacija i medija II. (radio). Seminarski tekst.

19.11.2014. Socijalna povijest komunikacija i medija III. (televizija). Seminarski tekst.

26.11.2014. Međuispit I.

03.12.2014. Socijalna povijest komunikacija i medija IV. (internet). Seminarski tekst.

10.12.2014. Socijalna povijest komunikacija i medija V. (tehnologija četvrte komunikacijske revolucije: mobilna telefonija). Seminarski tekst.

17.12.2014. Medijski žanrovi. Studije slučaja: televizijska soap opera. Seminarski tekst.

14.01.2015. Dva seminarska teksta.

21.01.2015. Međuispit II.

28.01.2015. Ispravci i nadoknada međuispitâ.




MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Uvod u filozofiju Studij Preddiplomski studij kulturologije Semestar 1. Akademska godina 2014./2015. Broj ECTS-a 3. Nastavno opterećenje (P+S+V) 30+0+0 Vrijeme i mjesto održavanja nastave Utorak, 8:15-10:00 u predavaonici 138 Mogućnost izvođenja na stranom jeziku

Ne

Nositelj kolegija Dr. sc. Boran Berčić Kabinet

Vrijeme za konzultacije Telefon

e-mail Suradnik na kolegiju Dr. sc. Matej Sušnik

Kabinet 424 Vrijeme za konzultacije Prema dogovoru

Telefon 051 265 646 e-mail [email protected]


Kolegij se bavi analizom temeljnih filozofskih problema:

Smisao života: u čemu bi se mogao sastojati, je li subjektivan ili objektivan, je li logički moguće pronaći zadovoljavajući odgovor, je li život apsurdan, je li smisleno samo ono što je neprolazno?

Smrt: je li moguće konzistentno zamisliti svoje vlastito nepostojanje, treba li se bojati nepostojanja, u čemu se sastoji asimetrija između prošlog i budućeg nepostojanja?

Sudbina: argumenti za fatalizam

Sloboda volje: jesmo li mogli postupiti drugačije nego što jesmo, jesu li naši postupci slobodni i u kojem smislu; deterministička dilema - jesmo li slobodni ako su naši postupci determinirani ili ako nisu; kompatibilizam i inkompatibilizam?

Moralna odgovornost: kriterij moralne odgovornosti; je li moralna odgovornost spojiva s determinizmom?

Konzekvencijalizam; utilitarizam, princip najveće sreće, negativni utilitarizam, utilitarizam čina i utilitarizam pravila.

Deontologija: vrste dužnosti, legalitet i moralitet, konzekvencijalizam i deontologija, partikularizam.

Aretička etika: vrline, svodivost vrlina.

Društveni ugovor: amoralist i anarhist, redukcija moralnosti na vlastiti interes, uvjeti sklapanja pravednog ugovora.

Znanje: klasična definicija znanja, protuprimjeri, skeptički argumenti: iz relativnosti, iz kriterija, iz mogućnosti pogreške.

Um: jesu li um i tijelo jedno te isto ili nešto različito, jesam li ja isto što i svoje tijelo; karakteristike mentalnog, odnos mentalnog i fizičkog: fizikalizam, dualizam.

Bog: doslovno i preneseno shvaćanje religijskog diskursa, evidencijalizam i fideizam, argumenti za postojanje boga, Eutifronova dilema, presumpcija ateizma, fine tuning argument i antropički princip.


Savladavanjem ovog kolegija student bi trebao:

Biti osposobljen da uoči argument i procijeni njegovu valjanost.

Usvojiti i biti u stanju koristiti osnovne filozofske distinkcije: između instrumetalne i kategoričke racionalnosti, između činjenica i vrijednosti, između pojmovnih i činjeničnih tvrdnji, itd.

Biti u stanju prepoznati osnovne filozofske pozicije: determinizam, kompatibilizam i libertarijanizam u raspravi o slobodi volje; deontologiju i konzekvencijalizam u etici; naturalizam, emotivizam, teoriju pogreške i intuicionizam u meta-etici; realizam i antirealizam u metafizici; fizikalizam, bihejviorizam, funkcionalizam i dualizam u filozofiji uma; evidencijalizam i fideizam u filozofiji religije, itd.



x x Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo



Seminarski rad 0.75 25

Aktivnost na nastavi 0.25 15



UKUPNO 3 100












IV. LITERATURA

OBVEZNA LITERATURA

B. Berčić: Filozofija 1 i Filozofija 2, IBIS-grafika, Zagreb, 2012.

IZBORNA LITERATURA

Thomas Nagel: Što sve to znači?, KruZak, Zagreb, 2002.

Nigel Warburton: Filozofija - osnove, KruZak, Zagreb, 1999.

Simon Blackburn: Poziv na misao, AGM, Zagreb, 2002.

Cornman, Lehrer & Pappas: Philosophical Problems and Arguments – An Introduction, Hacket Publishing Co, 1992.

John Hospers: An Introduction to Philosophical Analysis, London, 1977.

Robert M. Martin: There Are Two Errors In The The Title Of This Book, a sourcebook of philosophical puzzles, paradoxes and problems, Ontario, Canada, 1992.

Jonathan Westphal: Philosophical Propositions, Routledge, 1998.

Thomas Mautner: The Penguin Dictionary of Philosophy, Penguin Books, 2000.

Simon Blackburn: Oxford Dictionary of Philosophy, Oxford University Press, 1996.


POHAĐANJE NASTAVE

Studenti su dužni biti nazočni na 75% predavanja.


Web Oglasna ploča odsjeka

E pošta


Usmeno

E pošta


Nema završnog ispita. Završna ocjena na kolegiju zaključit će se na osnovi uspjeha na kolokvijima, ocjene seminarskog rada te aktivnosti na nastavi.



ISPITNI ROKOVI

Zimski 03.02., 17.02.


-----

Ljetni 16.06., 30.06.

Jesenski izvanredni

08.09.


DATUM NAZIV TEME

1. Uvod (dogovor oko rada i pregled sadržaja kolegija)

2. Znanje: što je znanje; klasična definicija znanja; protuprimjeri

3. Znanje: skeptički argumenti

4. Um: jesu li um i tijelo jedno te isto ili nešto različito; jesam li ja svoje tijelo?

5. Um: odnos mentalnog i fizičkog; fizikalizam i dualizam

6. Sloboda volje: kompatibilizam, libertarijanizam

7. Sloboda volje: kompatibilizam, libertarijanizam

8. Kolokvij

9. Moralna odgovornost: kriterij moralne odgovornosti; je li moralna odgovornost spojiva s determinizmom?

10. Konzekvencijalizam: utilitarizam; princip najveće sreće

11. Deontologija: vrste dužnosti; legalitet i moralitet

12. Društveni ugovor: amoralist i anarhist; redukcija moralnosti na vlastiti interes

13. Bog: argumenti za postojanje Boga

14.

Smrt: je li mogu će konzistentno zamisliti svoje vlastito nepostojanje, treba li se bojati nepostojanja, u čemu se sastoji asimetrija između prošlog i budućeg nepostojanja

15. Kolokvij




MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU

Naziv kolegija Uvod u studij


Semestar I.

Akademska godina 2014./2015.

Broj ECTS-a 2


Vrijeme i mjesto održavanja nastave

2. i 3. listopada 2014. te svaki drugi petak 12:15-14:00 u predavaonici 138


----

Nositelj/ica kolegija Ana Smokrović, mag. rodnih studija

Kabinet F-811

Vrijeme za konzultacije Ponedjeljkom, 11.30-13:00 sati

Telefon 265-704


Suradnik/ca na kolegiju

Kabinet


Telefon

e-mail

II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA

SADRŽAJ KOLEGIJA

Kolegij „Uvod u studij” ima za cilj upoznati studente/ice sa sadržajima studijskog programa te ih upoznati s instrumentima studiranja i raspoloživim resursima - radom u kompjutorskoj učionici, biblioteci te rad na MudRiju – sustavu e-učenja Filozofskog fakulteta u Rijeci. Studenti/ce će se također upoznati s izvaninstitucionalnim resursima (Sveučilišna biblioteka, arhivi i sl.). Veliki se naglasak stavlja na akademsku pismenost i zadane forme (seminarski rad, referat, esej, diplomski rad i dr.). Što se tiče institucionalnih i organizacijskih aspekata studiranja, studenti/ce će se upoznati sa strukturom sveučilišta, fakultetom, odsjecima, katedrama i pratećim uredima i službama (studentska služba, ured za ECTS, biblioteka i dr.). Također će se upoznati s principima bodovnog sustava te s pitanjima udruživanja i razmjene studenata/ica. Također će se upoznati s pravima i obvezama iz etičke sfere sveučilišnog života - s etičkim kodeksom Sveučilišta i pratećim dokumentima te autorskim i srodnim pravima.


Studentice/studenti će po odslušanom kolegiju biti u stanju analizirati programski, organizacijski i etički aspekt studija te primijeniti stečena znanja tijekom vlastitog studiranja.



X X X X



AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE

UDIO U ECTS BODOVIMA MAX BROJ BODOVA

Pohađanje nastave i aktivnost na nastavi

0.5 25

Zadaće/eseji 1.5 75

UKUPNO 2 100

Opće napomene: Za prolazak kolegija nužno je prisustvovati na minimalno 70% nastave i predati sve zadaće/eseje.

Zadaće/eseji: studenti/ce su dužni/e izraditi tri zadane kraće forme.

Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti odgovarajući broj ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare iznos ocjenskih bodova koji ih svrstavaju u kategoriju FX (30 do 39,9 na preddiplomskom / 40 do 49,9 na diplomskom) imaju mogućnost tri izlaska na ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E. (prema prikazu ispod ovog teksta)










IV. LITERATURA

OBVEZNA LITERATURA

1. Pravilnik o studiranju Filozofskog fakulteta u Rijeci Sveučilišta u Rijeci

2. Etički kodeks Sveučilišta u Rijeci

IZBORNA LITERATURA

-------


POHAĐANJE NASTAVE

Studenti su dužni biti nazočni na 70% predavanja.


E-pošta, oglasna ploča.


E-pošta, konzultacije.


Kolegij se ne ocjenjuje i nema završnog ispita.



ISPITNI ROKOVI

Zimski -----


------

Ljetni -----

Jesenski ------

izvanredni


DATUM NAZIV TEME

2.10.2014. Upoznavanje s institucionalnim i organizacijskim aspektima studiranja: struktura sveučilišta, fakulteta, odsjeka i katedri te s pratećim uredima i službama.

3.10.2014. Upoznavanje sa sadržajem studijskog programa, s instrumentima studiranja i raspoloživim resursima (kompjuterska učionica, biblioteka, MudRi) te s izvannastavničkim resursima (Sveučilišna biblioteka, arhivi).

17. 10. 2014.

Akademska pismenost

31.10. 2014.

Akademska pismenost

14. 11. 2014.

Akademska pismenost

28.11. 2014.

Akademska pismenost

12. 12. 2014.

Upoznavanje s pravilnik o studiranju i etičkim kodeksom; predviđena literatura: Pravilnik o studiranju Filozofskog fakulteta u Rijeci Sveučilišta u Rijeci, Etički kodeks Sveučilišta u Rijeci

16. 01 2015.

Evaluacija




MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Povijest kulturalnoteorijske misli Studij Preddiplomski studij kulturologije Semestar III. Akademska godina 2014/2015 Broj ECTS-a 5 Nastavno opterećenje (P+S+V) 15+30+0 Vrijeme i mjesto održavanja nastave 9:15-11h, četvrtkom, soba 104 Mogućnost izvođenja na stranom jeziku

Da

Nositelj kolegija dr. sc. Vjeran Pavlaković

Kabinet 804

Vrijeme za konzultacije srijeda 13-14h, četvrtak 12-13h

Telefon 051/ 265 705


Kabinet


Telefon

e-mail


Cilj kolegija je upoznati studente sa zasadama kulturnoteorijske misli, te ih upoznati s različitim kulturalnim teorijama iz povijesti, sociologije, književnosti i filozofije. Uz čitanje raznih teoretskih tekstova, studenti će razvijati analitičko razmišljanje, kulturu dijaloga, istraživačke vještine, upotrebu različitih izvora (medija, arhiva, Interneta, usmene povijesti, terenskog istraživanja, itd.) i pisanje seminarskih radova. Kolegij uključuje pregled tekstova iz njemačke, francuske i angloameričke kulturološke tradicije, koji se primjenjuju na studije slučaja iz hrvatske i regije. Studenti će analizirati veze između ideologije i kulture, s posebnim naglaskom na vizualnoj umjetnost. Važno je pročitati literaturu (na hrvatskom i engleskom) i biti spreman za raspravu na seminaru, s ciljem da studenti aktivno sudjeluju na nastavama.


Studenti će nakon položenog ispita i izvršenih zadataka biti u stanju definirati osnovne kulturnoteorijske misli i kritične teorije. Također će biti sposobni pripremiti originalni seminarski rad koji se poziva na jak argument i koji demonstrira da kritički razmišljaju o tematici, što uključuje raspravu o vezi između povijesti, kulture, identiteta i svakodnevnog života. Očekivano je da studenti razviju znanje kako primjeniti teoriji na određene studije slučaja.



X X X X




Pohađanje nastave i gostujuća predavanja (osvrt)

1 20

Seminarski rad 1 1 20

Seminarski rad 2 1 30

ZAVRŠNI ISPIT 2 30

UKUPNO 5 100



da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare iznos ocjenskih bodova koji ih svrstavaju u kategoriju FX (30 do 39,9 na preddiplomskom / 40 do 49,9 na diplomskom) imaju mogućnost tri izlaska na ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E. (prema prikazu ispod ovog teksta).










IV. LITERATURA

OBVEZNA LITERATURA

Luthar, Breda i Maruša Pušnik, Remembering Utopia (2010), odabrana poglavlja Benjamin, Walter, Eseji (1974), str. 258 – 273 Williams, Raymond, Culture and Society (1958), str. 285 – 323 Barthes, Roland, Mitologija (2010), poglavje “Mit danas” Adorno, Theodor W. i Max Horkheimer, Dialectic of Enlightenment (1972), str. 120 - 167 Eagleton, Terry, Teorija i nakon nje (2005), str. 28 – 42; Ideology str. 1-31, 193-226 Senjković, Reana, Izgubljeno u prijenosu (2008), str. 47–89 Radina Vučetić, Koka-kola socijalizam (2013) (odabrana pogalvlja) Ante Perković, Sedma republika (2011) (odabrana pogalvlja) Maša Kolanović, Udarnik! Buntovnik? Potrošač (2011) (odabrana pogalvlja)

IZBORNA LITERATURA

Ivo Žanić, (1998) Prevarena povijest. Guslarska estrada, kult hajduka i rat u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini 1990.-1995 (odabrana poglavlja) Michel Foucault, Znanje i moć (1994), str. 55 – 92 Dunja Rihtman-Auguštin, “O konstrukcije tradicije u naše dane,” Narodna umjetnost (1992) Schopflin, George (ur.), Myths and Nationhood (1997), str. 19 – 35 Ivo Goldstein, “Upotreba povijesti,” Erasmus (1993) Dan Goulding, Liberated Cinema (2003)


POHAĐANJE NASTAVE

Studenti su dužni biti nazočni na 75% predavanja i sudjelovati u diskusijama, posebni bodovi su odbreni za gostujučih predavanja uz kratke osvrte.

Također su dužni prije izlaska na završni ispit predati seminarski rad što im donosi 1 ECTS bod


Usmeno E-pošta

MUDRI


Usmeno E-pošta

MUDRI


Potrebno je osvojiti barem 15 bodova (50%) na završnom ispitu za prolaz na kolegiju


Prvi esej: analiziranje jedan primjer kulturne proizvodnje (vizualna umjetnosti, film, glazba) kroz teorije kulturne industrije i ideologije (3 znanstvena ili primarna izvora, 3-5 kartica). Potrebno je citirati obveznu literaturu Drugi esej: analiza kulturne industrije u socijalističkoj Jugoslaviji, usporedba s tranzicijom i suvremenom hrvatskom društvom (3 znanstvena ili primarna izvora, 5-7 kartica). Potrebno je citirati obveznu literaturu


ISPITNI ROKOVI

Zimski 5.2, 26.2


9.4

Ljetni --------

Jesenski izvanredni

3.9, 11.9


1. (9.10) Uvod

2 (16.10) Gost – Davor Pauković (uvod u ideologijama)

3.(23.10) Kultura i ideologija (Eagleton)

4. (30.10) Gost – Vedran Obućina (Film i totalitarni sustavi)

5. (6.11) Kultura i društvo, radionica pisanje seminarskih radova (Williams)

6. (13.11) Kulturna industrija, politika i umjetnosti (Adorno, Benjamin)

7. (20.11) Film – Exit through the Gift Shop / Prvi seminar

8. (27.11) Kulturalna povijest Hrvatske u 20. stoljeću (Luthar)

9. (4.12) Kulturna industrija i socijalizam (Senjković)

10. (11.12) Kultura i socijalizam 1 (Perković, Kolanović)

11. (18.12) Kultura i socijalizam 2 – Film

12. (15.1) Gost – Igor Duda (konsumerizam i socijalizam)

13. (22.1) Gost – Marija Katalinić (Mitologija) (Barthes) / Drugi seminar

14. (29.1) Kultura između zapada i istoka (Vučetić)




MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Jezik, mišljenje i kultura Studij Preddiplomski studij kulturologije Semestar 3 Akademska godina 2014/15 Broj ECTS-a 5 Nastavno opterećenje (P+S+V) 15+15+0 Vrijeme i mjesto održavanja nastave Ponedjeljkom 9:15-11 138 Mogućnost izvođenja na stranom jeziku Engleski Nositelj kolegija dr. sc.Benedikt Perak

Kabinet 811

Vrijeme za konzultacije petak 11-12.30

Telefon 098622793


Kabinet


Telefon

e-mail


Jezik kao distinktivno obilježlje ljudske vrste. Evolucijsko podrijetlo ljudskog jezika: teorija filogenetskog razvoja jezika. Univerzalne značajke ljudskog jezika. (Harley; Lee i dr.; Johansson; Dessalles; Tallerman; Matasović)

Jezik kao proizvod ljudske fiziologije. Fiziološki i neurološki preduvjeti nastanka ljudskog jezika. Jezični organi, temeljna neurološka područja jezične djelatnosti. (Harley)

Jezik kao simbolička struktura. Saussureov strukturalizam; pet Saussureovih dihotomija: jezična djelatnost, jezični znak, pristup jeziku, perspektiva proučavanja jezika, vrste odnosa u jeziku. Interni pristupi proučavanja jezične strukture: fonologija, morfologija, sintaksa. (Glovacki-Bernardi i dr.; Škiljan, Saussure)

Jezik kao sredstvo kategoriziranja. Klasična teorija kategorizacije, Prototipska teorija kategorizacije, Intencionalnost, Kvalija, Odnos jezične moći i spoznaje. (Rosch; Wittgenstein; Evans i Green; Lakoff; Devit, Mišćević, Gleitman i Papafragou, Langacker).

Jezik kao sredstvo konstrukcije značenja. Teorije jezičnog značenja. Uloga pojmovne metonimije i pojmovne metafore u sklapanju značenja. (Lakoff i Johnson; Žic Fuchs; Brdar; Rafaelli; Zima; Perak; Kovecses; Šarić; Charteris Black; Šarić; ).

Jezik kao sredstvo komunikacije i uspostave kulture. Jezični i komunikacijski temelji kulture (Dirven i dr., Searle, Tomasello), Intersubjektivnost (Zlatev i dr.; Casasanto; Husserl, Merleau Ponty); Govorna zajednica. (Morgan u Duranti 2004); Tipologija jezika (Humboldt; Comrie) Teorija jezične relativnosti (Tomasello, Gentner i Goldin-Meadow, Leavitt: u Jourdan i Tuite, Humboldt, Boas, Sapir, Whorf, Gleitman i Papafragou, Žic-Fuchs).


Studenti će nakon završenog kolegija moći:

Objasniti evolucijsku teoriju o nastanku jezika i filogenetskih uvjeta za nastanak jezika i govora. Protumačiti veze između evolucije jezika s razvojem kulture.

Navesti glavna fiziološka i neurološka područja vezana uz jezičnu djelatnost.

Navesti nositelje i objasniti postavke strukturalističkog proučavanja jezika.

Navesti temeljne značajke pojmovno-konstrukcijskih teorija o jezičnoj djelatnosti i uspostavi značenja jezičnih struktura.

Objasniti međusobne odnose spoznajnih procesa, simboličke lingvističke aktivnosti i kulture.

Analizirati sastavnice i mehanizme gradbe apstraktnih pojmova u tekstovima/diskurzu.



x x


x



POHAĐANJE NASTAVE 1 0

SEMINARSKI RAD 1,5 30

KONTINUIRANA PROVJERA 1 30

IZLAGANJE SEMINARA 0,5 10

ZAVRŠNI ISPIT 1 30

UKUPNO 5 100

Seminarski rad izrađuje se tijekom semestra. Opis teme seminarskog rada i upute nalaze se na e-learning portalu. Ocjenjuje se: poštivanje rokova – izlaganje u tjednu prezentacije (5 bodova), jasnoća i struktura izlaganja te korištenje dodatnih materijala: prezentacija, uručci, pitanja za raspravu (5 bodova). Rezultati seminarskog rada izlažu se na satu. Kontinuirana provjera izvodi se kroz esejističke upitnike koji se rješavaju samostalno na e-learning portalu mudri i testove znanja na satu po završetku većih nastavnih cjelina. Ocjene se izražavaju u postotcima koji se pretvaraju u bodove. Usmeni ispit se polaže na kraju semestra a temelji se na problematizaciji tri pitanja iz sadržaja kolegija.


bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare iznos ocjenskih bodova koji ih svrstavaju u kategoriju FX (30 do 39,9 na preddiplomskom / 40 do 49,9 na diplomskom) imaju mogućnost tri izlaska na ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E. (prema prikazu ispod ovog teksta)










IV. LITERATURA

OBVEZNA LITERATURA

Borčić, N. (2010) Konceptualne metafore u političkim intervjuima. Medijske studije. 1-2: 136-156.

Charteris-Black, J. (2005) Politicians and Rhetoric. The Persuasive Power of Metaphor. New York: Palgrave Macmillan.

Dirven, R., Wolf, H. i Polzenhagen, F. (2007) Cognitive Linguistics and Cultural Studies. U: Geeraerts, Cuyckens (ur.) Cognitive Linguistics. Oxford

Evans, V. (2009) How Words Mean. Lexical Concepts, Cognitive Models, and Meaning Construction. Oxford

Evans, V. i Green, M (2006) Cognitive Linguistics An Introduction. Edinburgh University Press (odabrana poglavlja)

Glovacki-Bernardi i dr. (2001) Uvod u lingvistiku. Školska knjiga.(odabrana poglavlja)

Harley, T. (2010) Talking the talk. Language, Psychology and Science. Psychology Press. (pogl. Language, Animals, Children)

Johansson (2005) Origins of Language. Constraints on hypotheses. Benjamins.(pogl. 3, 4., 5., 6., 9., 10.)

Kövecses, Z. (2005) Metaphor in Culture. Universality and Variation. Camebridge. (odabrana poglavlja)

Kövecses, Z. (2000) Metaphor and Emotion. Language, Culture, and Body in human feeling. Cambridge . (odabrana poglavlja)

Kövecses, Z. (2002) Metaphor. A Practical Introduction. Oxford University Press. (odabrana poglavlja)

Lakoff, G. (2008) The Political Mind: A Cognitive Scientist's Guide to Your Brain and Its Politics (odabrana poglavlja)

Lakoff, G. i Johnson, M. (1980, 2003) Metaphors We Live By, The University Of Chicago press

Lee i dr. (ur.) (2009) Interactional Instinct. The Evolution and Acquisition of Language. Oxford. (pogl. 1.,2.,3.,4.)

Matasović (2005) Jezična raznolikost svijeta: podrijetlo, razvitak, izgledi. Zagreb: Algoritam

Stanojević, M. M. (2013) Konceptualna metafora. Temeljni pojmovi, teorijski pristupi i metode. Zagreb. Srednja Europa. (odabrana poglavlja)

Šarić, Lj. (2011) "Kognitivna lingvistika i sinonimija: teorija i leksikografska praksa". Croatica et Slavica Iadertina. Zadar: 305-326.

Tomasello, M.(1999) The Cultural Origins of Human Cognition. HUP (pogl. 4. i 5)

Trask, R (2005) Ključni pojmovi u jeziku i lingvistici. Školska knjiga

Tuđman Vuković, N. (2009) "Značenje u kognitivnoj lingvistici" Suvremena lingvistika 67

Žic Fuchs, M. (1991) Znanje o jeziku i znanje o svijetu. Filozofski fakultet, Zagreb

Perak, B. Skripta za studente kolegija

http://www.digitalhumanities.it/catma/

IZBORNA LITERATURA

Chomsky (2005) Language and Mind. Camebridge

Chomsky, N. (2002) Cartesian Linguistics.A Chapter In The History Of Rationalist Thought. 2ed, Cybereditions

Dessalles (2007) Why We Talk. The Evolutionary Origins of Language. Oxford.

Devitt (2006) Ignorance Of Language. Oxford

Devitt i Hanley (ed) (2006) Philosophy of Language. Blackwell 2006

Devitt i Sterelny (2002) Jezik i stvarnost. Uvod u filozofiju

Duranti (ur.) (2004) A Companion To Linguistic Anthropology. Blackwell (odabrana poglavlja)

Frede, Inwood (ur) (2005)Philosophy Of Linguistics In Hellenistic-Age. Camebridge.

Gentner, Goldin-Meadow (ur.) (2003) Language In Mind. Advances in the Study of Language and Thought, MIT.

Gleitman, L. i Papafragou, A. (2005) Language and Thought. U: Holyoak, K. i Morrison R.(ur.) The Cambridge Handbook of Thinking and Reasoning. Cambridge. 633-661.

jezika, preveo Boran Berčić, KruZak

Jourdan, Tuite 2006 Language, Culture, And Society (Key Topics In Linguistic Anthropology), Camebridge

Masataka 2008, The Origins of Language Unraveling Evolutionary Forces

Mišćević, N. (2003) Filozofija Jezika. Jesenski Turk.

Raffaelli, I. (2009) Značenje kroz vrijeme. Poglavlja iz dijakronijske semantike, Disput

Reimer (2010) Introducing semantics. Cambridge.

Searle, J. (1998) Mind, Language and Society: Philosophy in the Real World, Basic Books, New York

Škiljan (1985) Pogled u lingvistiku. Školska knjiga.

Tallerman (ur.) (2005) Language origins .Perspectives on evolution. Oxford.

Talmy (2000) Toward a Cognitive Semantics. Vol. 2. Typology and Process in Concept Structuring. MIT. Poglavlje 7. The Cognitive Culture system.

Tomasello, M. (ur.) (2003) The New Psychology of Language. Cognitive and Functional Approaches To Language Structure. Volume II

Tommaselo, M. (2008) Origins of Human Communication. MIT

Varela, F. J., Thompson, E., Rosch, E. (1991) The embodied mind: cognitive science and human experience. Cambridge, MA: MIT Press.


POHAĐANJE NASTAVE

Redovito prisustvovanje i aktivno sudjelovanje u nastavi, pisanje seminara, testovi znanja, pismeni i usmeni ispit. Alternativno: aktivnost na e-portalu u modulu foruma.


E-portal


E-portal


E-portal pismeno, usmeno



ISPITNI ROKOVI

Zimski 9.2. i 23.2. - u 10 sati


7.4- u 10 sati

Ljetni --------

Jesenski izvanredni

02. i 09.09. u 10 sati


DATUM NAZIV TEME

6-10 Uvod u problematiku kolegija jezik mišljenje kultura

13-10 Evolucijsko podrijetlo jezika Harley, Johansson 2005; ili Nolfi i Mirolli; ili

Lee i dr. (ur.) (2009); Matasović 2005

20-10

Formalni pristupi proučavanju jezika proizašli iz Saussirevog strukturalističkog poimanja jezika

Glovacki-Bernardi et al. 2001; Škiljan 1985

27-10

Kognitivne teorije značenja, epistemološke postavke iskustvenog realizma vs. bihevioralni redukcionizam i/ili racionalni transcendentalizam

Lakoff I Johnson 1999; Evans, Green 2006: pogl. 1 i 2.; Tuđman Vuković, N. (2009), Langacker 2008; Stanojević;

3-11 Jezik i kategorizacija stvarnosti Rosch; Evans, Green 2006: pogl. 8; Lakoff

1987; Varela i dr. 1991

10-11

Kognitivni pristupi proučavanju jezika – Utjelovljena spoznaja

Evans, Green 2006: pogl. 5 i 6; Lakoff i Johnson 1999; Gibbs 2005; 2008; Varela i dr. 1991;

17-11

Kognitivni pristupi proučavanju jezika – Enciklopedijska narav sklapanja značenja, domene, kognitivni okviri, kognitivni modeli

Evans, Green 2006: pogl. 7; Perak 2012

24-11 Kognitivni pristupi proučavanju jezika Metonimija i metafora

Stanojević 2013; Evans, Green 2006: pogl. 9; Lakoff i Johnson 1980

1-12 Primjena metonimije i metafore u korpusnim istraživanjima

Charteris Black, Borčić,

8-12

Kognitivni pristupi proučavanju jezika 2 Univerzalije i varijacije u jeziku, mišljenju i iskustvu; torije o jezičnoj relativnosti

Evans, Green 2006: pogl. 3, Kovecses 2005; Jourdan, Tuite 2006; Geeraertz 2006

15-12 Jezik kao djelatno sredstvo poimanja i konstrukcije kulture.

Dirven, R., Wolf, H. i Polzenhagen, F. 2007; Lakoff 2008

22-12 Dodatne teme; Prezentacija seminarskih radova







MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Pravci u suvremenoj kulturalnoj teoriji

Studij Kulturalni studiji

Semestar III - preddiplomski


Broj ECTS-a 5


Vrijeme i mjesto održavanja nastave Srijeda 16:15-19:00 h, učionica 138


Nositelj kolegija prof. dr.sc. Nikola Petković

Kabinet F809


Telefon 051/265-693


Suradnik na kolegiju dr.sc. Iva Žurić Jakovina

Kabinet F-815

Vrijeme za konzultacije Četvrtak 09:00-11:30

Telefon 051/ 265 698



Povezivanje kanonskog teksta 'Zapadnoga kruga' (Shakespeare) sa suvremenim interpretacijama (Greenblatt)

Iščitati tekstove klasične kulturalne antropologije (Montaigne) u obzoru suvremenih teorija pragmatizma (Rorty)

Upoznati prototekstove s elementima postmodernizma te ih povezati sa suvremenim teorijama kulture (jezik, protupamćenje, praksa...)

Upoznati koncepte kozmopolitizma (Appiah)

Čitati interpretacije temeljnih tekstova dekonstrukcije

Upoznati koncepte postkolonijalne teorije i kritike

Stvoriti predodžbu o stanju u suvremenoj kulturalnoj teoriji na odabranim primjerima tekstova od kojih je svaki reprezentativan za određeni pravac

Uočiti potrebu za povezivanjem povijesnog pregleda kultralne teorije s njezinim suvremenim interdisciplinarnim dosegnućima


Kolegij studentima pruža iscrpan konglomerat informacija o suvremenoj kulturalnoj teoriji i naglašava važnost povezivanja interdisciplinarne suvremenosti i disciplinarnih tradicija. Studenti će biti u stanju opisati i objasniti fenomene suvremene kulturalne teorije. Novostečena saznanja omogućit će im da se upoznaju s mogućnostima primjene određenih kulturno-teorijskih koncepata u čitanju i interpretiranju suvremenosti. Također, svijest o vezi između sadašnjosti i tradicije, studentima će omogućiti nanovo iščitavanje klasika kulture te otvoriti prostor za trajnu reinterpretaciju i reevaluaciju, koje imaju potencijal za obogaćenje kako pojedinačnog tako i grupnog iskustva današnjice.



x x x x


x



Pohađanje nastave i aktivnost na nastavi

1 30



UKUPNO 5 100


(30) da bi se mogao dobiti upis ocjene na ispitnom roku. Studenti koji tijekom nastave ostvare iznos ocjenskih bodova koji ih svrstavaju u kategoriju FX (30 do 39,9 na preddiplomskom / 40 do 49,9 na diplomskom) imaju mogućnost tri izlaska na ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E (prema prikazu ispod ovog teksta). Studenti koji žele povisiti ocjenu mogu izaći na usmeni ispit na ispitnom roku.

Pohađanje nastave i aktivnost u nastavi: Pratit će se prisutnost studenata na nastavi. Studenti imaju pravo

izostati s nastave 3 puta, svaki sljedeći izostanak rezultira oduzimanjem bodova. Aktivnost u nastavi odnosi se na bilješke koje su studenti dužni donositi na svako predavanje te na aktivno sudjelovanje u diskusijama. Bilješke se pišu iz unaprijed zadanog teksta za taj sat.

Kontinuirana provjera znanja 1 i 2: Kontinuirana se provjera znanja provodi tijekom nastave u obliku seminara (kontinuirana provjera znanja 1) i kolokvija (kontinuirana provjera znanja 2) gdje je iz svakog elementa moguće

ostvariti najviše 35 bodova. Seminar treba sadržavati od 3-5 kartica teksta a piše se na temelju literature obrađene tijekom nastave, po vlastitom odabiru studenta. Kolokvij ima po 7 opisnih pitanja, gdje svako pitanje nosi 5 bodova. Popravaka kolokvija nema.










IV. LITERATURA

OBVEZNA LITERATURA

U readeru koji se nalazi u fotokopiraoni: W. Shakespeare, Oluja* S. Grrenblatt, Learning to Curse film Zabranjeni planet (1956), dir. Fred M. Wilcox M. Montaigne, O kanibalima R. Rorty, Philosophy as a Social Hope, (Uvod) F. Nietzsche, Genealogija morala* M. Foucault, Counter-Memory; The Philosophy of Difference F. Jameson: Postmodernizam ili kulturalna logika kasnog kapitalizma K. A. Appiah, Cosmopolitanism R. Barthes, Fragmenti ljubavnog diskurza* J. Derrida, Struktura, znak i igra u obradi ljudskih znanosti H.Bhabha, Commitment to Theory T. Eagleton: Teorija i nakon nje*

* naslovi sa zvjezdicom ne nalaze se u readeru, već se mogu posuditi u knjižnici

IZBORNA LITERATURA

R. Barthes, Carstvo znakova, Zagreb, 1989. J. Buler, Nevolje s rodom, Zagreb, 2000. V. Biti, Pojmovnik suvremene književne teorije i kulturne teorije, Zagreb, 2000. J. Culler, Književna teorija – vrlo kratak uvod, Zagreb, 2001 J. Culler, O dekonstrukciji (Teorija i kritika poslije strukturalizma), Zagreb, 1991. J. Derrida, O gramatologiji, Sarajevo, 1976.


POHAĐANJE NASTAVE

Pratit će se prisutnost studenata na nastavi. Studenti imaju pravo izostati s nastave 3 puta, svaki sljedeći izostanak rezultira oduzimanjem bodova.


Konzultacije

Oglasna ploča Odsjeka E-pošta Web fakulteta


Usmeno

E-pošta


Ispit se polaže na ispitnom roku tako da se upiše ocjena ukoliko je student zadovoljio ranije navedene uvjete za upis ocjene ili se odgovara usmeno za višu ocjenu.



ISPITNI ROKOVI

Zimski 04.02. i 26.02. 2015. u 12:00 h


09.04.2015. u 10:00 h

Ljetni -----

Jesenski izvanredni

04.09. i 11.09.2015. u 11:00 h


15.10.2014. Uvod

22.10.2014. S. Greenblatt: Learning to Curse W. Shakespeare: Oluja Zabranjeni planet (1956), dir. Fred M. Wilcox

29.10.2014. M. de Montaigne: O kanibalima

05.11.2014. R. Rorty: Philosophy as Social Hope (Introduction)

12.11.2014. F. Nietzsche: Genealogija morala

19.11.2014. M. Foucault: Counter – Memory; The Philosophy of Difference

26.11.2014. F. Jameson: Postmodernism – The Cultural Logic of Late Capitalism

03.12.2014. R. Barthes: Fragmenti ljubavnog diskursa

10.12.2014. J. Derrida: Struktura, znak i igra u obradi ljudskih znanosti

17.12.2014. H. Bhabha: Commitment to Theory

14.01.2015. T. Eagleton: Teorija i nakon nje

21.01.2015. Kolokvij

28.01.2015. Predaja seminara i priprema za ispit




MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Uvod i pravci u filmskim studijima Studij Preddiplomski studij kulturologije Semestar 3 Akademska godina 2014/2015 Broj ECTS-a 5 Nastavno opterećenje (P+S+V) 30+15+0 Vrijeme i mjesto održavanja nastave Ponedjeljak, 11:15 - 14:00, učionica 106 Mogućnost izvođenja na stranom jeziku

Nositelj kolegija Dr. sc. Hajrudin Hromadžić, doc. Kabinet F-810

Vrijeme za konzultacije Telefon 051/265-697

e-mail [email protected] Suradnik na kolegiju Boris Ružić, mag. cult.

Kabinet F-813 Vrijeme za konzultacije Ponedjeljak 14:00-15:30

Telefon 051/265-702 e-mail [email protected], [email protected]


U svim suvremenim društvima igrani je film dominatan medij koji privlači obrazovanu i neobrazovanu publiku, zato je idealan teren za proučavanje tema, metoda i koncepata koji propituje tehnologije značenjske proizvodnje i uspostavlja kritički odnos prema kulturnim fenomenima. U središtu je zanimanja kulturalno kodiranje specifičnih formalnih strategija. Polazišna točka je ta da subjektne pozicije u filmskim tekstovima ukazuju na vezu s pitanjima koja obuhvaćaju etnicitet, nacionalnost, rasu, rod i/ili seksulanost, te se kritički prikaz datih pozicija proučava na interdisiplinaran način. Preokupacije i teme kojima se kolegij bavi povijesno su i društveno specifične, baš kao što je, primjerice, Baudryev „kinematografski aparat“, drukčiji od Viriliova ‘‘vizualnog stroja’’ koji se odnosi na telekomunikacije. Jednako tako, Althusserov ‘‘ideološki aparat’’ razlikuje se od Hardtova i Negrijeva ‘‘deteritorijaliziranog aparata’’, koji je pak uvjetovan globalizacijom, a Deleuze i Guattari odbacuju Freudov ‘‘psihički aparat’’ i psihoanalizu u korist ‘‘shizoanalize’’ Kolegij pruža uvid u osnovne aspekte filmskih i medijskih studija – povijesne, teorijske, žanrovske, estetske, produkcijske, tehnološke i kulturološke. Kolegij se bavi pitanjem filmskog žanra, televizijskog žanra, medijem kao kulturnim sučeljem i uvodom u promatranje društvenih uvjeta za razvoj filmskih i medijskih studija.


Studenti će uvidjeti širu perspektivu filmskih i medijskih tekstova te njihovih interpretacija koje su same po sebi subjektivne i podložne kulturalnim ograničenjima i fiksacijama. Društveni i povijesni konteksti unutar kojih filmovi nastaju podložni su različitim interpretacijama, odnosno, različitim oblicima kulturalne analize. Jednako tako, pojasniti će se i naglasiti činjenica da proizvodnja subjektivnosti na filmu sve više ovisi o novim medijskim tehnologijama i o umrežavanju. Studenti će usvojiti povijesne aspekte odnosa dominantnih diskursa u odnosu na film i ideologiju.

Nakon položenog ispita studenti će moći

Objasniti estetske aspekte pojedinog medijskog teksta. Objasniti koja je dimenzija naglašena u medijskom tekstu. Obrazložiti da li i zašto subjektivne impresije mijenjaju status medijske slike. Objasniti razliku između specifičnih autorskih stilova. Dati pregled i objasniti razliku između medijskih žanrova. Objasniti zašto žanrovanje medijskih tekstova funkcionira kao kulturalna

legitimacija. Uspostaviti odnos između različitih oblika filmskog i medijskog izraza - uspostaviti

razliku između stilova, proizvodnih modusa, povijesnih razdoblja. Obrazložiti utjecaj digitalnih tehnologija na film.



x x x x




Pohađanje nastave 0.5 0

Seminar-zadaća i izlaganje 1 30

Kontinuirana provjera znanja - kolokvij

2 40

ZAVRŠNI ISPIT 1.5 30

UKUPNO 5 100












IV. LITERATURA

OBVEZNA LITERATURA

1. Gilić, Nikica, 2007, Filmske vrste i rodovi, AGM, Zagreb.

2. Gilić Nikica, 2010, Uvod u povijest hrvatskog igranog filma str. 141-167, Leykam international, Zagreb.

3. Skripta kolegija.

4. Vojković, Saša, 2008, Filmski medij kao (trans)kulturalni spektakl: Hollywood, Europa, Azija, Zagreb: Hrvatski filmski savez.

5. Baudry, Jean Louis, 1974-75, “Ideological Effects of the Basic Cinematographic Apparatus”, u: Film Quarterly, vol. 28., br. 2, str.: 39-47.

6. Virilio, Paul, 1994, The Vision Machine, Indiana University Press, str. 59-78.

7. Stam, Robert, 2000, Film Theory, an introduction, Massachusetts: Blackwell Publishers - izabrana poglavlja.

IZBORNA LITERATURA

1. Tasker, Yvonne. 1993. Spectacular Bodies: Gender, Genre and the Action Cinema. London: Routledge

2. Willis, Sharon. 1997. High Contrast: Race and Gender in Contemporary Hollywood Film. Durham, London: Duke University Press

3. Turković, Hrvoje, 2005, Film: zabava, žanr, stil, str. 349-373, Hrvatski filmski savez, Zagreb

4. Briggs, Asa, Burke, Peter, 2001, A Social History of the Media: From Gutenberg to the Internet, Polity Press: Cambridge.

5. Miller, Toby, 2002, Television Studies. London BFI.


POHAĐANJE NASTAVE

Provjeravat će se prisutnost studenata na predavanjima i seminarima. Studenti smiju izostati 3 puta, svaki sljedeći izostanak utjecat će na konačnu ocjenu.


Putem e-maila, na nastavi i putem novosti Odsjeka.


Koznultacije, e-mail.


Završna ocjena se formira na temelju kontinuirane provjere znanja (kolokvij), zadaća (izlaganja) i završnog ispita.

Zadaće - izlaganje - od studenta se očekuje pisanje dvije zadaće tijekom semestra koje korespondiraju s

tematskim jedinicama predavanja (u opsegu od dvije do 4 kartice po zadaći). Alternativno, student može izabrati pisanje tek jedne zadaće koju onda uparuje s izlaganjem na satu. Boduje se povezanost s gradivom, analitičnost u usvajanju i primjenjivanju znanja na medijske tekstove i ispravno referenciranje izvora.

Kontinuirana provjera znanja - sastoji se od praćenja studentskog angažmana tijekom predavanja i jednog kolokvija od 5 pitanja (svako nosi 8 bodova).

Završni ispit: pismeni ispit od 6 pitanja.



ISPITNI ROKOVI

Zimski 2. 2., 16. 2.

Proljetni izvanredni 7. 4.

Ljetni -----

Jesenski izvanredni 31. 8., 7. 9


DATUM NAZIV TEME

1. Uvod u kolegij 2. Društveni uvjeti za razvoj medijskih žanrova

3. Filmski žanrovi 1

4. Filmski žanrovi 2

5. Kulturalna analiza i razvoj medija

6. Strukturiranje subjektivnosti u filmskim i medijskim tekstovima

7. Ideološki učinci kinematografskog aparata

8. Kulturalni ekran i strukturiranje subjektivnosti

9. Tijelo i rod, diskurzivna i materijalna konstrukcija

10. Odnos frojdovske i lakanovske teorijske analize na filmski medij

11. (Hibridni) postmodernizam

12. Foucault, Butler i suvremena teorija filma

13. Deleuze, Guattari i filmski i medijski tekstovi 14. Žižek i novolakanovska pozicija u odnosu na filmski medij

15. Filmska slika, relizam i digitalna kultura, rekapitulacija


Filozofski fakultet u Rijeci

Sveučilišna avenija 4

51 000 Rijeka

Hrvatska

tel. (051) 265-600 (051) 265-602 faks. (051) 216-099

e-adresa: [email protected]

mrežne stranice: http://www.ffri.uniri.hr

MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Etnički, nacionalni i rasni identiteti


Semestar 3. Akademska godina 2014/2015 Broj ECTS-a 5 Nastavno opterećenje (P+S+V) 30+15+0 Vrijeme i mjesto održavanja nastave Srijeda 11:15-14:00 h, predavaonica 138 Mogućnost izvođenja na stranom jeziku

Nositelj kolegija red. prof. dr. sc. Nikola Petković Kabinet F-809

Vrijeme za konzultacije Telefon 051/ 265 693

e-mail [email protected] Suradnik na kolegiju dr. sc. Iva Žurić Jakovina, viša asistentica/znanstvena novakinja

Kabinet F-815

Vrijeme za konzultacije Četvrtak 09:00-11:00 h Telefon 051/ 265 698



Kolegiji polemizira aktualnu važnost pitanja identiteta, upoznavajući studente i studentice, kako sa tradicionalnim definicijama tako i s recentnijim raspravama na zadanu temu. Tekstovi orijentirani na teorijsku razradu i razvoj koncepta identiteta pomažu smjestiti raspravu u odgovarajući znanstveni kontekst, dok tekstovi koncentrirani na konkretne geo-političke, socio-ekonomske aspekte identiteta, služe kao primjeri problematičnih identitetskih priča u različitim društvenim kategorijama (rasnim, etničkim, nacionalnim, klasnim, rodnim). Obzirom na interdisciplinarno nastojanje da se tema sagleda iz različitih teorijsko-znanstvenih perspektiva, kolegiji je podijeljen u pet tematskih cjelina koje pomažu strukturiranju i preglednosti materijala: 1. uvod u problematiku identiteta (kada se, kako se i zašto se postavlja pitanje identiteta); 2. Mnoge definicije identiteta (proliferacija identiteta i rasprave o njemu); 3. Identitet i identifikacija (možemo li ih razlikovati i kako); 4. Uloga drugog u konstituiranju identiteta (interaktivnost i međuovisnost društvenih faktora u proizvodnji identiteta); 5. Individualno i kolektivno ( razriješenje binarnih podjela kao što su društvo-pojedinac, urođeno-stečeno…). Kroz pet navedenih cjelina kolegiji istražuje važnosti i varijante odnosa: pojedinac-grupa-društva, kao temelj identifikacijskih procesa i posljedičnih formacija identiteta. Sadržaj je raspoređen u ovih pet tematskih cjelina kako bi se studentima i studenticama ukazalo i na mnogostrukost (i promjenjivost) znanstvenih pristupa temi identiteta i identifikacije.


Studenti i studentice će po završetku ovog kolegija moći: - prepoznati specifične aspekte identiteta (psihofiziče, psihosocijalne, sociokulturne...) kako razlike tako i veze među njima. - prepoznati utjecaje i prožimanja u odnosu pojedinac-grupa-društvo - razlikovati koncept identiteta od koncepta identifikacije - usporediti tradicionalne pristupe sa suvremenima Studenti i studentice usvojit će široki, ali međusobno povezani spektar teorijsko-znanstvenih pristupa potreban da se sagleda polivalencija identitetske problematike. Istovremeno će biti osposobljeni, kako za primjenu različitih znanstvenih pristupa tako i za njihovu re-evaluaciju. Studente i studentice poticati će se na preispitivanje aplikabilnost različitih teorijskih okvira na aktualna identitetska pitanja – na taj način

dubinski ulazeći, koliko u objekt rasprave toliko i u metodologije namijenjene njegovoj obradi.



x x x x




Pohađanje nastave 0,5 0

Seminarski rad 2 40

Kontinuirana provjera znanja 0,5 20

Pismena provjera znanja (kolokvij) 2 40

UKUPNO 5 100

Način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje: Opis pojedinačne aktivnosti: seminarski rad. Seminarski rad, kao što je navedeno u krajnje desnoj kolumni, drugomu njezinu retku, maksimalno može donijeti 40 bodova. Relativno visok broj bodova ukazuje na prioritet kojega instruktor pridaje interpretativnosti, umijeću kreativnog čitanja zadanih (i fakultativno odabranih) radova i djela nad pukom reprodukcijom istih. Ključni krtiterij za dosezanje uvijek željenog i unaprijed pretpostavljenog maksimuma je originalnost interpretacije koja se nužno mora temeljiti na tekstu kojega rad, bilo monografski, bilo komparatistički, bilo disciplinarno, bilo interdisciplinarno obrađuje. Seminarski rad treba sadržavati od 3 do 5 kartica teksta (5400 do 9000 znakova)

Opis pojedinačne aktivnosti: kontinuirana provjera znanja. Pratit će se prisutnost studenata na nastavi. Studenti imaju pravo izostati s nastave 3 puta, svaki sljedeći izostanak rezultira oduzimanjem bodova. Aktivnost u nastavi odnosi se na bilješke koje su studenti dužni donositi na svako predavanje te na aktivno sudjelovanje u diskusijama. Bilješke se pišu iz unaprijed zadanog teksta za taj sat.

Opis pojedinačne aktivnosti: pismeni ispit, kolokvij: Kao što je navedeno u krajnje desnoj kolumni, četvrtom njezinu retku, maksimalni broj bodova kojega student/ica može zaraditi na pismenom ispitu odnosno kolokviju je 40. Bodovno izjednačenje s prethodnom rubrikom (seminarski rad) plod je nastojanja da se izbalansira odnos stvaralačke interpretacije odabranoga teksta s njezinim reproduktivnim parnjakom. Naime, da bi uspješno došli do maksimuma bodova, studenti/ice trebaju pročitati kompletnu zadanu obaveznu literaturu. Provjera znanja sadrži cjelokupnost literature, no od studenata i studentica ne zahtjeva puko reproduktivno znanje. Bodovat će se jasna argumentiranost teze utemeljene na tekstu na kojega pitanje upućuje, jasna i artikulirana ilustracija iste, uvjerljiva argumentacija i na tekstu temeljen zaključak. Stupnjevito odustajanje od zadanih segmentarnih očekivanja smanjivat će i numerički dio u bodovanju svakoga pitanja posebno što će rezulturati i sveukupnom smanjenju bodova pri konačnom zbrajanju kojega obavlja sam instruktor. Opća napomena Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti najmanje 40 ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare između 30 i 39,9 ocjenskih bodova pripadaju kategoriji FX i imaju mogućnost tri izlaska na popravni ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E (od 40 do 49%) UKUPNA OCJENA USPJEHA: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome ispitu određuje se konačna ocjena:









IV. LITERATURA

OBVEZNA LITERATURA

Obvezna literatura: Reader „Etnički, nacionalni i rasni identiteti“

IZBORNA LITERATURA

Bit će distribuirana, odnosno studenti će biti upozoravani na nju u tijeku semestra. Ideja je da se do izborne literature dolazi u interakciji između radnih grupa studenata i profesora.


POHAĐANJE NASTAVE

Provjeravat će se prisutnost studenata na predavanjima i seminarima.


Konzultacije Oglasna ploča Odsjeka

Web stranice fakulteta i odsjek


Uredskim telefonom i službenom elektroničkom poštom, kao, naravno i usmeno.


Usmeno



ISPITNI ROKOVI

Zimski 04.02. i 26.02. 2015. u 12:00 h


09.04.2015. u 10:00 h

Ljetni

Jesenski izvanredni

04.09. i 11.09.2015. u 11:00 h


DATUM NAZIV TEME

15.10.2014. Uvodno predavanje: Uvod u problematiku identiteta / zašto postavljati pitanje o identitetima

22.10.2014. Identitet i identifikacija: „Notes toward the definition of identity“, Akeel Bilgrami

29.10.2014. Uloga „drugog“ u konstituiranju identiteta:„What is a Muslim?“ Akeel Bilgrami

05.11.2014. Film “Tri sprovoda u Meksiku”, red. Tommy Lee Jones, 2005. Problematiziranje rasnih/klasnih odnosa u kontekstu krajolika

12.11.2014. Stuart Hall: “Kome treba identitet?”

19.11.2014. „The politics of identity“, K.A.Appiah

26.11.2014. Erik Erikson: Psihosocijalni razvoj identiteta

03.12.2014.

Hanif Kureishi: «Buddha iz predgrađa». Rastakanje hibridnog identiteta u konetkstu

integracije.

10.12.2014. „Reason before Identity“, Amartya Sen

17.12.2014.

bell hooks: where we stand: CLASS MATTERS: "introduction: "Class Matters", " "Coming to Class Consciousness."; "Class and Race: The New Black Elite," "White Poverty: The Politics of Invisibility"

Walter Benn Michaels: „Race into culture“

14.01.2015. „The time of the Gypsies“, Katie Trumpener

21.01.2015.

film “Posljednji val”, redatelj Peter Weir. Aboridžinska kultura kao element iracionalnog u zapadnom racionalizmu. Predaja seminara!

28.01.2015. Pismena provjera znanja (kolokvij)




MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Oblikovanje mrežnih stranica Studij Preddiplomski studij kulturologije Semestar 3 Akademska godina 2014/15 Broj ECTS-a 4 Nastavno opterećenje (P+S+V) 15+15+0 Vrijeme i mjesto održavanja nastave Utorkom 12:15-14 predavaonica 201/202 Mogućnost izvođenja na stranom jeziku Nositelj kolegija dr. sc. Katarina Peović Vuković

Kabinet F-814 Vrijeme za konzultacije Srijedom 15:00-16:00, četvrtkom 11-12:00

Telefon 051/265-700 e-mail [email protected]

Suradnik na kolegiju dr. sc. Benedikt Perak

Kabinet F-811

Vrijeme za konzultacije petak 11-12.30

Telefon 098622793



Pojam oblikovanja mrežnih stranica.

Ugradnja teksta u računalo i oblikovanje tekstualnih sadržaja. Fontovi i kodiranje znakova. Pojam hiperteksta i hipertekstualnih elemenata sučelja. Primjena teksta na Webu.

Grafika: vrste grafike, digitalizacija slika, sheme boja, standardi i kompresija zapisa s grafikom, grafika za Web.

Digitalizacija zvuka. Osnovni obrasci zapisa zvučnih sadržaja, govorni sadržaji, glazbeno-tonski sadržaji. Komprimiranje zvuka. Primjena zvuka na Webu.

Animacija: vrste, principi, tehnike i formati datoteka. Proces kreiranja animacije. Primjena animacije na Webu.

Značajke i vrste videozapisa. Učitavanje videa u računalo. Komprimiranje videa i video standardi. Primjena videa na Webu, streaming video.

Osnovna pravila oblikovanja mrežnih stranica. Dizajn informacija, sučelja i navigacije.

Izrada novih, te obrada već postojećih multimedijskih zapisa uz pomoć odgovarajuće programske podrške za izradu i oblikovanje grafike, hiperteksta, zvuka, animacije i videa.


Studenti će nakon završenog kolegija moći:

znati se služiti temeljnim alatima za obradu teksta, slike i zvuka

upoznati se s najznačajnijim CMS sustavima

razviti praktične vještina vezane uz upisivanje HTML koda te oblikovanje i dizajniranje raznovrsnih mrežnih sadržaja.

Moći samostalno podizati sadržaj na mrežne stranice portala Kulturalnih studija.



x x


x



POHAĐANJE NASTAVE 0,5 0 KONTINUIRANA PROVJERA 2,5 70 ZAVRŠNI ISPIT 1 30 UKUPNO 4 100


bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare iznos ocjenskih bodova koji ih svrstavaju u kategoriju FX (30 do 39,9 na preddiplomskom / 40 do 49,9 na diplomskom) imaju mogućnost tri izlaska na ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E. (prema prikazu ispod ovog teksta)










IV. LITERATURA

OBVEZNA LITERATURA

Vaughan, T. (2001). Multimedia : Making It Work, Berkeley: McGraw-Hill Osborne Media.

Rosenborg, V., A Guide To Multimedia, New Readers Publishing, Carmel, 1993.

Odgovarajući softverskih priručnici

IZBORNA LITERATURA

----


POHAĐANJE NASTAVE

Redovito prisustvovanje i aktivno sudjelovanje u nastavi, provođenje zadataka ispit.


E-portal


E-portal


E-portal pismeno, usmeno

Kontinuirana provjera sastoji se od niza zadataka na kojima se pokazuje znanje i sposobnosti stečene u nastavnim cjelinama Ocjene se izražavaju u postotcima koji se pretvaraju u bodove. Završni, usmeni ispit se polaže na kraju semestra a temelji se na problematizaciji tri pitanja iz sadržaja kolegija.



ISPITNI ROKOVI

Zimski 9.2. i 23.2. - u 10 sati


7.4- u 10 sati

Ljetni -----

Jesenski izvanredni

2. i 9.9 u 10 sati


7-10 Uvod

14-10 Tekst, fontovi, hipertekst, sučelje

21-10

Grafika 1

28-10 Grafika 2

4-11 Digitalizacija zvuka

11-11 Videozapis 1

18-11 Videozapis 2

25-11 Oblikovanje mrežnih stranica CMS











MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Pravci u filmskim i medijskim studijima

Studij Preddiplomski studij kulturologije Semestar 5. Akademska godina 2014/2015 Broj ECTS-a 4 Nastavno opterećenje (P+S+V) 30+15+0 Vrijeme i mjesto održavanja nastave Ponedjeljak, 11:15 - 14:00, učionica 106 Mogućnost izvođenja na stranom jeziku

Nositelj kolegija Dr. sc. Hajrudin Hromadžić, doc.

Kabinet F-810


Telefon 051/265-697

e-mail [email protected] Suradnik na kolegiju Boris Ružić, mag. cult.

Kabinet F-813

Vrijeme za konzultacije Ponedjeljak 14:00-15:30

Telefon 051/265-702

e-mail [email protected], [email protected]


U svim suvremenim društvima igrani je film dominatan medij koji privlači obrazovanu i neobrazovanu publiku, zato je idealan teren za proučavanje tema, metoda i koncepata koji propituje tehnologije značenjske proizvodnje i uspostavlja kritički odnos prema kulturnim fenomenima. U središtu je zanimanja kulturalno kodiranje specifičnih formalnih strategija. Polazišna točka je ta da subjektne pozicije u filmskim tekstovima ukazuju na vezu s pitanjima koja obuhvaćaju etnicitet, nacionalnost, rasu, rod i/ili seksulanost, te se kritički prikaz datih pozicija proučava na interdisiplinaran način. Preokupacije i teme kojima se kolegij bavi povijesno su i društveno specifične, baš kao što je, primjerice, Baudryev „kinematografski aparat“, drukčiji od Viriliova ‘‘vizualnog stroja’’ koji se odnosi na telekomunikacije. Jednako tako, Althusserov ‘‘ideološki aparat’’ razlikuje se od Hardtova i Negrijeva ‘‘deteritorijaliziranog aparata’’, koji je pak uvjetovan globalizacijom, a Deleuze i Guattari odbacuju Freudov ‘‘psihički aparat’’ i psihoanalizu u korist ‘‘shizoanalize’’.


Studenti će uvidjeti širu perspektivu filmskih i medijskih tekstova te njihovih interpretacija koje su same po sebi subjektivne i podložne kulturalnim ograničenjima i fiksacijama. Društveni i povijesni konteksti unutar kojih filmovi nastaju podložni su različitim interpretacijama, odnosno, različitim oblicima kulturalne analize. Jednako tako, pojasniti će se i naglasiti činjenica da proizvodnja subjektivnosti na filmu sve više ovisi o novim medijskim tehnologijama i o umrežavanju. Studenti će usvojiti povijesne aspekte odnosa dominantnih diskursa u odnosu na film i ideologiju.



x x x x





Seminar-zadaća i izlaganje 1 30

Kontinuirana provjera znanja - kolokvij

1.5 40

ZAVRŠNI ISPIT 1 30

UKUPNO 4 100












IV. LITERATURA

OBVEZNA LITERATURA

1. Vojković, Saša, 2008, Filmski medij kao (trans)kulturalni spektakl: Hollywood, Europa, Azija, Zagreb: Hrvatski filmski savez.

2. Baudry, Jean Louis, 1974-75, “Ideological Effects of the Basic Cinematographic Apparatus”, u: Film Quarterly, vol. 28., br. 2, str.: 39-47.

3. Virilio, Paul, 1994, The Vision Machine, Indiana University Press, str. 59-78.

4. Stam, Robert, 2000, Film Theory, an introduction, Massachusetts: Blackwell Publishers - izabrana poglavlja.

IZBORNA LITERATURA

1. Tasker, Yvonne. 1993. Spectacular Bodies: Gender, Genre and the Action Cinema. London: Routledge

2. Willis, Sharon. 1997. High Contrast: Race and Gender in Contemporary Hollywood Film. Durham, London: Duke University Press

3. Turković, Hrvoje, 2005, Film: zabava, žanr, stil, str. 349-373, Hrvatski filmski savez, Zagreb

4. Briggs, Asa, Burke, Peter, 2001, A Social History of the Media: From Gutenberg to the Internet, Polity Press: Cambridge.

5. Miller, Toby, 2002, Television Studies. London BFI.


POHAĐANJE NASTAVE

Provjeravat će se prisutnost studenata na predavanjima i seminarima. Studenti smiju izostati 3 puta, svaki sljedeći izostanak utjecat će na konačnu ocjenu.


Putem e-maila, na nastavi i putem novosti Odsjeka.


Koznultacije, e-mail.


Završna ocjena se formira na temelju kontinuirane provjere znanja (kolokvij), zadaća (izlaganja) i završnog ispita.

Zadaće - izlaganje - od studenta se očekuje pisanje tri zadaće tijekom semestra koje korespondiraju s tematskim

jedinicama predavanja (u opsegu od dvije do 4 kartice po zadaći). Boduje se povezanost s gradivom, analitičnost u usvajanju i primjenjivanju znanja na medijske tekstove i ispravno referenciranje izvora.

Kontinuirana provjera znanja - sastoji se od praćenja studentskog angažmana tijekom predavanja i jednog kolokvija od 5 pitanja (svako nosi 8 bodova).

Završni ispit: pismeni ispit od 6 pitanja.



ISPITNI ROKOVI

Zimski 2. 2., 16. 2.

Proljetni izvanredni 7. 4.

Ljetni ----

Jesenski izvanredni

31. 8., 7. 9


DATUM NAZIV TEME

1. Strukturiranje subjektivnosti u filmskim i medijskim tekstovima: Uvod

2. Ideološki učinci kinematografskog aparata

3. Kulturalni ekran i strukturiranje subjektivnosti

4. Tijelo i rod, diskurzivna i materijalna konstrukcija

5. Odnos frojdovske i lakanovske teorijske analize na filmski medij (l. DIO)

6. Odnos frojdovske i lakanovske teorijske analize na filmski medij (ll. DIO

7. Queer subjektivnost u filmskim medijskim tekstovima

8. (Hibridni) postmodernizam

9. Foucault, Butler i suvremena teorija filma

10. Deleuzova slika-pokret i slika-vrijeme

11. Deleuze, Guattari i filmski i medijski tekstovi

12. Žižek i novolakanovska pozicija u odnosu na filmski medij

13. Promjene na razini tehnologije prikazivanja

14. Filmska slika, relizam i digitalna kultura

15. Film kao kulturalno sučelje




MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Kulturna politika Studij Preddiplomski studij kulturologije Semestar 5. Akademska godina 2014/2015 Broj ECTS-a 4 Nastavno opterećenje (P+S+V) 15+15+0 Vrijeme i mjesto održavanja nastave 14:15-16, srijedom, soba 104


Da

Nositelj kolegija dr. sc. Vjeran Pavlaković

Kabinet 804

Vrijeme za konzultacije srijeda 13-14h, četvrtak 12-13h

Telefon 051/ 265 705


Kabinet


Telefon

e-mail


U sklopu kolegija kulturna politika, studenti/ce će se susresti sa teorijskim dijelom koji uključuje razna viđenja kulturne politike s obzirom na centre moći, administraciju i civilno društvo te video materijale koji će studentima/cama dočarati aktivistički dio priče o civilnom društvu. Osim toga, nekoliko predavanja biti će gostujuća predavanja profesora, aktivista i ljudi uključenih u razne udruge civilnog društva čime će se studenti/ce upoznati sa kulturnom praksom i iskustvima iz prve ruke. Studenti će se upoznati sa idejom i praksom volontiranja te biti poticani da identificiraju i da se suoče sa problemima u kulturi u gradu Rijeci, na način da će svaki/a student/ica izraditi i predstaviti kulturni projekt sa kojim se može prijaviti na natječaje grada/županije/države te na taj način postati konkurentniji/a na tržištu rada.


Studenti će nakon položenog ispita i izvršenih zadataka biti u stanju kritički promišljati pojam kulturnih politika; razviti sposobnost rada u sferi civilnog društva; izraditi i predstaviti pisani projekt u području kulture te se moći aplicirati na natječaje, bilo gradske, državne ili međunarodne razine.



X X X X


X



Zadaće 1 20

Volontiranje/Seminar 1 20

Prezentacija projekta, pohađanje predavanja i prezentacije

0.5 30

ZAVRŠNI ISPIT (PROJEKT) 1.5 30

UKUPNO 4 100


da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare iznos ocjenskih bodova koji ih svrstavaju u kategoriju FX (30 do 39,9 na preddiplomskom / 40 do 49,9 na diplomskom) imaju mogućnost tri izlaska na ispit i mogu


ukupno dobiti samo ocjenu E. (prema prikazu ispod ovog teksta).










IV. LITERATURA

OBVEZNA LITERATURA

Bennett, Tony: “Kultura, znanost reformatora”, Zagreb, 2005. McGuigan, Jim: “Rethinking Cultural Policy”, 2004. Mišković, Davor (ur.): ”Prilozi kulturnoj strategiji Rijeke”, Rijeka, 2004. Višnić Emina: “Kulturne politike odozdo”, Zagreb, 2008.

IZBORNA LITERATURA

Hardt, Michael; Negri, Antonio: “Mnoštvo, rat i demokracija u doba Imperija”, Zagreb, 2009. Lewis, Justin; Miller, Toby (ur.): “Critical Cultural Policy Studies”, Oxford, 2003. Owen-Vandersluis, Sarah: “Ethics and Cultural Policy in a Global Economy”, 2003. Sassatelli, Monica: “Becoming Europeans”, 2009. Vidović, Dea (ur.): “Clubture: Kultura kao process razmjene, 2002.-2007.”, Zagreb, 2007.


POHAĐANJE NASTAVE

Studenti su dužni biti nazočni na 75% predavanja i sudjelovati u diskusijama, posebni bodovi su odbreni za gostujučih predavanja uz kratke osvrte.

Također su dužni prije izlaska na završni ispit predati seminarski rad što im donosi 1 ECTS bod


Usmeno E-pošta

MUDRI


Usmeno E-pošta

MUDRI


Potrebno je osvojiti barem 15 bodova (50%) na završnom ispitu za prolaz na kolegij.


Prva zadaća: Studenti/ce moraju identificirati neki problem u sferi kulture u gradu Rijeci (ili dogovor sa profesorom) i izložiti ga kroz 1-2 kartice teksta. (zadatak donosi najviše 10 bodova) Druga zadaća: Studenti/ce moraju proučavati Strategiju kulturnog razvitka grada Rijeke 2013-2020 i napisati osvrt 1-3 kartice teksta, s naglaskom kako pojačati ulogu Sveučilišta i fakulteta na razvoj kulturne strategije (zadatak donosi najviše 20 bodova). Potvrda/seminar: Studenti/ce imaju slijedeći izbor: mogu odraditi 4 sata volonterskog rada u nekoj od ponuđenih ne vladinih udruga za što će dobiti potvrdu o volontiranju, ili,

napisati esej na temu kulturnih politika koristeći/citirajući pritom najmanje 3 bibliografske jedinice iz readera (ili 1 iz readera uz dodatnih 3 znanstvenih izvora). Esej mora biti između 5 i 7 kartica teksta. (zadatak donosi najviše 20 bodova) Treća zadaća: Studenti/ce moraju napisati recenziju nekog kulturnog događaja na 1-3 kartice teksta. (zadatak donosi najviše 10 bodova) Projekt: Studenti/ce su dužni/e do kraja semestra predati pisani projekt (grupni rad). (zadatak donosi najviše 30 bodova) Ispit: Ispit se sastoji od grupne usmene prezentacije projekta uz obavezno korištenje programa Power point (zadatak donosi najviše 10 bodova)


ISPITNI ROKOVI

Zimski 5.2, 26.2


9.4

Ljetni ----------------

Jesenski izvanredni

3.9, 11.9


DATUM NAZIV TEME

1. (8.10) PRAZNIK

2 (15.10) Uvod

3.(22.10) Gost – Bojana Ćulum

4. (29.10) Gost – Renato Stanković/ Prva zadaća

5. (5.11) Kulturna politika - perspektive

6. (12.11) Strategije kulturnog razvoja u Rijeci

7. (19.11) Gosti – Nezavisna scene u Rijeci (Damir Batarelo, Antonio Kiselić) / Druga zadaća

8. (26.11) Gost – Ivan Šarar – Rijeka i EPK2020

9. (3.12) Gost – Emil Jurcan – otpor i prostor

10. (10.12) Radionica – pisanje projekta (IKS) / Treća zadaća

11. (17.12) Kulturna politika u Jugoistočnoj Europi (Davor Mišković)

12. (14.1) Prezentiranje projekte 1






MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Kulturalna geografija Studij Preddiplomski studij kulturologije Semestar 5 Akademska godina 2014/2015 Broj ECTS-a 4 Nastavno opterećenje (P+S+V) 30+15+0 Vrijeme i mjesto održavanja nastave Srijeda 11:15 u 104 Mogućnost izvođenja na stranom jeziku engleski

Nositelj kolegija Dr.sc. Ana Bezić Kabinet F.807

Vrijeme za konzultacije utorak, 10-11:30 Telefon 265-695


Kabinet Vrijeme za konzultacije

Telefon e-mail


Cilj kolegija je upoznati studente s glavnim konceptima kulturalne geografije i opisati kako se ti koncepti mogu primijeniti u području kulturalnih studija.

Povijest kulturalne geografije – Pejzaž - Moralne geografije – Odnos između prirode i kulture - Granica i kartografija - Korijeni – Država - Geopolitika i vode - Baština i turizam - Tijelo i (in)validnost - Ljudi i životinja


Nakon položenog ispita studenti će biti u stanju:

opisati glavne koncepte u kulturalnoj geografiji; opisati i analizirati različite primjene pejzaža; opisati vezu između prirodnoga i kulturnoga, analizirati ulogu kartografija u konstrukciji država, opisati važnost koncepta ''korijena'' u znanosti, analizirati odnos između geopolitika i voda, opisati utjecaj prostora na koncept invalidnosti..



x x x x


x



Pohađanje nastave 0.4 -

Kontinuirana provjera znanja 1 1.2 40

Seminar 2.4 60

UKUPNO 4 100

Način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje: Seminar eseja mora imati: 1. Uvod 2. Razradu 3. Zaključak

4. Bibliografija Esej mora sadržavati minimalno 9 do maksimalno 12 kartica teksta [1 kartica = 1800 znakova uključujući razmake]. Studenti mogu koristiti bilo koji sustav reference [npr. APA, MLA, Harvard etc] ali se njega moraju i pridržavati. Rok za predaju seminara: – 5 dana prije ispitnog roka.

Kolokvij se sastoji od 5 pitanja, a svako pitanje boduje se s 8 bodova. Kolokvij 1: 28.01.2013 Ukoliko se dogode nepredviđene okolnosti zbog kojih student ne može prisustvovati kolokviju ili predati seminar u dogovorenom terminu tada se isti MORA UNAPRIJED javiti prof. Ana Bezić u vrijeme trajanja konzultacija i predati važeću dokumentacija.

Opća napomena Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti najmanje 50 ocjenskih bodova- diplomski studij da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare između 40 i 49,9 ocjenskih bodova pripadaju kategoriji FX i imaju mogućnost tri izlaska na popravni ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E (od 50 do 59%)










IV. LITERATURA

OBVEZNA LITERATURA

Obvezna literatura: Atkinson, D. 2008. Kulturna Geografija: Kritički rječnik ključnih pojmovna. ur. David Atkinson et al. Zagreb: Disput Odabrani poglavlja Atkinson, R. 2006. The Aural Ecology of the City: Sound, noise and exclusion in the city. Paper No. 5. Housing and Community Research Unit. Oakes, T and Price, P (ur.). 2008. The Cultural Geography Reader. London: Routledge. Odabrani poglavlja Cosgrove, D. 2008. Moving Maps. In Geography and Vision. Seeing, Imaging and Representing the World. IB Taurus: London. pp. 155 – 168. Jackson, P. 1989. The Heritage of Cultural Geography. In Maps of Meaning: An Introduction to Cultural Geography. London: Routledge. pp. 9 – 24 Landzelius, M. 2004. The Body. In A Companion to Cultural Geography. pp. Eds James S Duncan, Nuala L Johnson, Richard H Schein. Oxford: Blackwell. pp. 279 – 297 Sibley, D .2003. Mapping the Pure and the Defiled. In Geographies of Exclusion. Society and Difference in the West. London Routledge. pp. 49 – 71 Urry, J. 2002. The Tourist Gaze. In The Tourist Gaze. London: Sage. pp. 1- 16

IZBORNA LITERATURA

Anderson et al. 2003. A Handbook of Cultural Geography. London: Sage Odabrani poglavlja Anderson, B. 1983. Census, Map, Museum. In Imagined Communities. Reflections on the Origin and Spread of Nationalism. Verso: London. pp. 163 – 186 Bassler and Losick, 2006. Bacterially speaking. Cell 125. 237 – 246 Brah, A. 2005. Diaspora, Border and Transnational Identities. In Cartographies of Diaspora. Contesting Identities. London: Routledge. pp. 175 – 207 Canguilhelm, G. 1978. Disease, Cure, Health [pp. 105 – 118] and Physiology and Pathology [pp. 119 – 136] in On the Normal and the Pathological. Trans. Carolyn R. Fawcell. D. Reidel Publishing. London Čapo Žmegač, J. 2007. Spanning National Borders: Split Lives of Croatian Migrant Families. Migracijske i etničke teme 23, 1-2: 33 – 49. Castro, J. 2996. The Social Character of Water. In Water Power and Citizenship. Social Struggle in the Basin of Mexico. Palgrave Macmillan. pp. 11 – 38. Cloke, P and Johnston, R. 2005. Spaces of Geographical Thought. Deconstructing Human Geography’s Boundaries. London: Sage. Odabrani poglavlja Cosgrove, D. 2005. Gardening the Renaissance World. In Geography and Vision. Seeing, Imaging and Representing the World. IB Taurus: London. pp 51 – 67. Crabb, P. 1996. Water: Confronting the Critical Dilemma. In Companion Encyclopedia of Geography. The Environment and Humankind. Eds Ian Douglas, Richard Huggett, and Mike Robinson. Routledge London. pp. 526 – 552 Cresswell, T. 1996. Heretical Geography I: The Crucial ‘Where’ of Graffiti. In place/out of place: Geography, Ideology and Transgression. Minneapolis: University of Minnesota Press Deleuze G and Guattari, F. 1987. Introduction: Rhizome. A Thousand Plateaus. Capitalism and Schizophrenia. Trans. Brian Massumi. University of Minnesota Press. London. Pp. 1- 25. Diggle et al. 2008. Communication in Bacteria. Sociology of Communication. An inter-disciplinary perspective. Eds. Patrizia D’Ettorre and David P. Hughes. Oxford: Oxford University Press. Pp. 11 – 32 Dijkink, G. 1996. The National Experience of Place. In National Identity and Geopolitical Visions. Maps of Pride and Pain. London: Routledge. pp. 1 – 16, Dixon, T. 1998. Environmental Scarcity and Mass Violence. In The Geopolitics Reader Eds Gerard Toal, Simon Dalby and Paul Routledge. London Routledge. pp. 204 – 211 Douglas, Mary 1966. Ritual uncleanness. An Analysis of the Concepts of Pollution and Taboo. Routledge, and Kegan Paul. Duncan J et al. 2004. A Companion to Cultural Geography. Oxford: Blackwell Odabrani poglavlja Flyvbjerg, B 2001. Making social science matter. Why social inquiry fails and how it can succeed again. Cambridge: CUP Gupta, A & Ferguson, J. 1992 “Beyond “Culture”: Space, Identity and the Politics of Difference”. Cultural Anthropology 7(1): 6 – 23. Helmreich, S. 2000. Computer viruses, Human Bodies, Nation states, evolutionary capitalism. Science, Technology and Human Values. Vol 25(4). Pp 472 - 491 Helmreich, S. 2005. How Scientists Think: About Natives for example. A problem of taxonomy among biologists of Alien Species in Hawaii. Journal of the Royal Anthropological Institute N.S. 11: 107 – 128 Kotnik, Vlado. 2007. Sport, Landscape and the National Identity: Representations of an Idealized Vision of Nationhood in Slovenian Skiing Telecasts. The Journal for the Society for the Anthropology of Europe. Vol 7(2). Pp 19-35. Kraak, M. 2001. Cartographic Principles. In Web Cartography: Developments and Prospects. Eds Menno Jan Kraak and Allan Brown. London: Taylor and Francis. pp. 54 – 72. Light, Young, Czepczynski. 2009. Heritage Tourism in Central and Eastern Europe. In Cultural Heritage and Tourism in the Developing World. A Regional Perspective. Dalles Timothy. Gyan Nyaupane. London: Routledge. pp. 224 - 245 Light, Young, Czepczynski. 2009. The Politics of Heritage Tourism. In Cultural Heritage and Tourism in the Developing World. A Regional Perspective. Dalles Timothy. Gyan Nyaupane. London: Routledge. pp. 42 – 55 Low, S. 2003. Unlocking the Gated Community. In Behind the Gates. Life, Security and the Pursuit of Happiness in Fortress America. London Routledge. pp. 7 – 25In place graffiti Malkki, L. 1992. National Geographic. The Rooting of Peoples and the Territorialisation of National Identity among Scholars and Refugees. Cultural Anthropology. 7.1: 24 -44. Mandelbrot, B. 1967. How long is the coast of Britain? Statistical Self-Similarity and Fractional Dimension. Science. New Series. Vol 156. Pp. 636-638 Petto, C. 2009. Semblance of Sovereignty: Cartographic Possession in Map Cartouches and Atlas Frontispieces of Early Modern Europe. In Symbolic Landscapes, Gary Backhaus and John Murungi, Springer. pp. 227 - 250 Sibley, 2003. The Exclusion of Knowledge. In Geographies of Exclusion. Society and Difference in the West. London Routledge. pp. 119 – 136

Toal, G. 1998. Thinking Critically about Geopolitics. In The Geopolitics Reader Eds Gerard Toal, Simon Dalby and Paul Routledge. London Routledge. pp. 1-11 Uvin, P . 2002. Counting Categorizing and Violence in Burundi and Rwanda. In Census and Identity. The Politics of Race, Ethnicity, and Language in National Censuses. (eds) David Kertzer and Dominique Arel. Cambridge: Cambridge University Press. pp. 148 – 175. Wilson, Edward. 1999. Consilience. The Unity of Knowledge. New York. Vintage books


POHAĐANJE NASTAVE

Studenti su obavezni redovno prisustvovati predavanjima



Web fakulteta


Email

usmeno


Seminar OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE

Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima! ISPITNI ROKOVI

Zimski 10. i 24.02. upis ocjene


08.04. upis ocjene

Ljetni -------

Jesenski izvanredni

03. i 10.09. upis ocjene


DATUM NAZIV TEME

8.10. Nema nastave- praznik

15.10. uvod

22.10. Kulturalna geografija

29.10. Pejzaž/ Diskusija

5.11. Moralne geografije/ Diskusija

12.11. Priroda, kultura/Diskusija

19.11. Granica i kartografija/Diskusija

26.11. Korijeni / Diskusija

3.12. Soundscapes / Diskusija

10.12. Nema nastave

17.12. Virtual landscapes/ Diskusija

14.01. Geopolitika i vode/ Diskusija

21.1 Baština i turizma / Diskusija

28.1. Kolokvij




MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Izvedbeno-scenska kultura

Studij Preddiplomski studij kulturologije Semestar 5 Akademska godina 2014/2015 Broj ECTS-a 4 Nastavno opterećenje (P+S+V) 15+15+0 Vrijeme i mjesto održavanja nastave Utorak P-104 9:15h Mogućnost izvođenja na stranom jeziku

-

Nositelj kolegija doc. dr. sc.Diana Grgurić

Kabinet F-812

Vrijeme za konzultacije Utorkom 11:00 – 11:45 i po dogovoru

Telefon 051/ 265706


Kabinet


Telefon

e-mail


Pojam performansa. Performans (u smislu autoprezentacije; Ervin Goffman) kao aspekt društvene interakcije; dramaturški aspekti svakodnevice. Socijalni i psihološki aspekti izvođenja; percepcija drugoga i autopercepcija. Fenomenologija društvene stvarnosti iz performativne perspektive: ritualizirani društveni čin i društvena pozornica (primjerice: javni govor; sportski nastup; religijski obred; sudski proces)

Performans kao spontani izraz i performans u dramaturškoj obradi. Antropološka perspektiva: ritual, drama, karneval, film, spektakl u kulturalnom performansu(Victor W. Turner). Rapsodijsko i/ili mimsko izvođenje govornih i tekstualnih artefakata i moderni rituali (hepeninzi). Tijelo i pozornica. Teorijski temelji (Walter Benjamin, JudithButler, JacquesLacan). Eksplicitna i implicitna tjelesnost performativnog čina. Rodni moment. Scenski pokret i prezentacija tjelesnosti.


Studenti će nakon položenog ispita biti u stanju: 1.definirati pojam izvedbeno-scenske kulture: performans 2. opisati izvedbeno-scenski čin I njegov popratni instrumentarij 3.primijeniti konkretne analitičke modele



x x x




Pohađanje nastave i aktivnost u nastavi 0,5 -



UKUPNO 4 100


da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare iznos ocjenskih bodova koji ih svrstavaju u kategoriju FX (30 do 39,9 na preddiplomskom / 40 do 49,9 na diplomskom) imaju mogućnost tri izlaska na ispit










IV. LITERATURA

OBVEZNA LITERATURA

Carlson, M. Performance: A CriticalIntroduction.Routledge, 1996

Craig, E. G. O umjetnosti kazališta. Zagreb, 1980. Goldberg, R. Performance Art: FromFuturism to thePresent (World of Art). London, 1996 Pfister, M.Drama – teorija i analiza. Hrvatski centar ITI, Zagreb, 1998. Uvod u studije performansa, ur. A. Jovičević, A. Vujanović. Fabrika knjiga, Beograd. 2007. LITERATURA DOSTUPNA NA MUDRi

IZBORNA LITERATURA

Auslander, P. Liveness: Performancein a MediatizedCulture. Routledge, 1999.

Broadhurst, S. LiminalActs: A CriticalOverviewofContemporaryPerformanceandTheory.


POHAĐANJE NASTAVE

Studenti su dužni redovito pohađati nastavu (opravdan je izostanak 30% nastave) i informirati se o nastavi s koje su izostali.


Obavijesti o kolegiju studenti dobivaju tijekom nastave i elektroničkom poštom


Nastavnik je dostupan za vrijeme dogovorenih konzultacije i putem elektroničke pošte


Kontinuirana provjera znanja 1 –zadaće - dvije analize izvedbeno-scenskih primjera kojimoraju zadovoljavati osnovne postavke istraživačkoga znanstvenog rada: jasno iskazana tema, analitički pristup temi, teorijski okvir, jasna argumentacija, zaključak. Studenti mogu koristiti bilo koji sustav reference (npr. APA, MLA, Harvard, ) etc.) ali se njega moraju i pridržavati.Svaka zadaća mora sadržavati minimalno dvije kartice teksta (1 kartica = 1800 znakova uključujući razmake) Kontinuirana provjera znanja 2 – pismeni ispit – obavezni kolokvij sastoji se od deset pitanja od kojih 5 esejističkih (svako pitanje 8 bodova) i 5 pitanja s upisivanjem pojmova (svako pitanje 4 boda)od ukupno 60 bodova koji se ocjenjuju se na sljedeći način: izvrstan (5): 60-57 bodova, (4/5): 56-53 bodova, vrlo dobar(4): 52-49bodova, (3/4): 48-45bodova, dobar (3): 44-40bodova, (2/3) 39-35bodova, dovoljan (2): 34-30bodova. Kolokvij je 26.1.2015. a studentima koji nisu stekli pozitivnu ocjenu omogućuje se dodatni datum za pisanje ispravka. Studenti moraju ostvariti prolaznu ocjenu iz svih ocjenjivanih aktivnosti da bi ispunili uvjete za upis ocjene.


Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom

krađom i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima!

UPIS OCJENE

Zimski 10.2 i 24.2 u 11 h kabinet F-812


8.4. u 9h kabinet F-812

Ljetni

Jesenski izvanredni

2. i 9.9 u 11 h kabinet F-812


DATUM NAZIV TEME

07.10. Kulturalni i umjetnički performans ne

14.10. Kulturalni i umjetnički performans ne

21.10. Performativ i performativnost internet

28.10. Performans povijesni presjek ne

04.11. Performans u umjetnosti internet

11.11. Analize primjera- rad studenata ne

18.11. Analiza primjera- rad studenata ne

25.11. Izvođačka tijela – suspenzije i karnalna umjetnost internet

02.12. Izvođenje u medijaliziranom društvu internet

09.12. Digitalni performans ne

16.12. Uvod u teatrologiju i dramatologiju ne

13.01. Gluma i identitet ne

20.01. KOLOKVIJ da


Filozofski fakultet u Rijeci Sveučilišna avenija 4

51 000 Rijeka Hrvatska


MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Znanost, tehnologija i kultura Studij Preddiplomski studij kulturologije Semestar 5. Akademska godina 2014/2015. Broj ECTS-a 4 Nastavno opterećenje (P+S+V) 15+15+0 Vrijeme i mjesto održavanja nastave Srijedom, 16:15-18:00, 104 Mogućnost izvođenja na stranom jeziku Nema Nositelj kolegija doc. dr. sc. Katarina Peović Vuković

Kabinet F-814 Vrijeme za konzultacije Srijedom 15:00-16:00, četvrtkom 11-12:00

Telefon 051/265-700 e-mail [email protected]


Cilj je kolegija uvesti u temeljne odrednice epistemologije tehnologije i kulture, te problematizirati znanstveno-tehnologijsku paradigmu kao temelj novovjekovne slike svijeta. Takav će se pregled fokusirati na kritičku teoriju, filozofiju i sociologiju tehnologije. Kolegij će predstaviti marksističku interpretaciju tehnologije, kritiku industrijskog društva Frankfurtske škole, filozofijsku kritiku antropološkog razumijevanja tehnologije Martina Heideggera, teoriju komunikativnog djelovanja Jürgena Habermasa, poststruktralističke interpretacije simboličke razmijene (J. Baudrillard, P. Virilio, P. Virno), s posebnim naglaskom na odnos rada i virtualizacije tehnologije.


Studenti/ice će nakon položenog ispita biti u stanju:

Prepoznati značajke tehno-determinističkog diskursa

Obrazložiti instrumentalni (neutralni, antropološki) pristup tehnologiji

Opisati i problematizirati teze Frankfurtske škole

Protumačiti specifičan Benjaminov pristup umjetnosti i tehnologiji

Obrazložiti Heideggerovu kritiku instrumentalne vizije tehnologije.

Obrazložiti specifičnosti Habermasove teorije komunikativnog djelovanja.

Objasniti razliku i značajke J. Baudrillardove i P. Viriliove problematizacije reprezentacije.Ilustrirati značajke industrijskog i postindustrijskog društva i obrazložiti pomake u reprezentaciji tehnologije.Opisati i objasniti post-humanističke koncepte.

Opisati suvremene ekstremne oblike tehno-optimizma i tehno-pesimizma, te analizirati diskurse transhumanističkih i neo-luditskih usmjerenja.Obrazložiti promjene do kojih je došlo u poimanju rada u doba informacijskog kapitalizma.


Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad x


III. SUSTAV OCJENJIVANJA AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE UDIO U ECTS BODOVIMA MAX BROJ BODOVA


1 10


Kontinuirana provjera znanja 2 1 30 ZAVRŠNI ISPIT 1 30 UKUPNO 4 100

Opće napomene: Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti odgovarajući broj ocjenskih bodova da bi

se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare iznos ocjenskih bodova koji ih svrstavaju u kategoriju FX (30 do 39,9 na preddiplomskom / 40 do 49,9 na diplomskom) imaju mogućnost tri izlaska na ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E. (prema prikazu ispod ovog teksta)

Ukupna ocjena uspjeha: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome

ispitu određuje se konačna ocjena prema sljedećoj raspodjeli:









IV. LITERATURA OBVEZNA LITERATURA

Adorno, Theodor i Max Horkheimer (1989) “Pojam prosvjetiteljstva”, 17-54, u Dijalektika prosvjetiteljstva: filozofijski fragmenti, Sarajevo, Veselin Masleša

Baudrillard, Jean (2001) "Simbolička razmjena i smrt", u Simulacija i zbilja, Jesenski i Turk

Benjamin, Walter (1986) „Umjetničko djelo u doba svoje tehničke reproduktivnosti“, Suvremene književne teorije, Miroslav Beker, SML, Zagreb.; str. 331-346.

Dusek, Val (2006) Philosophy of technology. An introduction, Oxford UK: Blackwell

Galović, Milan (1997) Uvod u filozofiju znanosti i tehnike. Znanost i tehnika u razdoblju nagovještaja povijesnog obrata, Biblioteka filozofska istraživanja, Hrvatsko filozofsko društvo, Zagreb

Habermas, Jürgen (1986) Tehnika i znanost kao ‘ideologija’. Školska knjiga, Zagreb

Haraway, Donna (1999) «Kiborški manifest: Znanost, tehnologija i socijalistički feminizam dvadesetog stoljeća», Književna smotra, br. 114 (4), 35-45. str.

Heidegger, Martin (1996) «Pitanje o tehnici», u: Kraj filozofije i zadaća mišljenja, Naprijed, Zagreb

Virilio, Paul (2009) „Stroj za gledanje“, Treći program hrvatskog radija, iz studije The Vision Machine. Bloomington: Indiana University Press («The Vision Machine», 59-78 str.; Indiana University Press, 1994)

IZBORNA LITERATURA

Adorno, Theodor i Max Horkheimer (1989) Dijalektika prosvjetiteljstva: filozofijski fragmenti, Sarajevo, Veselin Masleša

Baudrillard, Jean (2001) Simulacija i zbilja, Jesenski i Turk, Zagreb

Baudrillard, Jean (2001) «Crash», iz knjige Simulakrum i simulacija, Naklada društva arhitekata: Karlovac

Kravar, Zoran (2003) Antimodernizam. AGM, Zagreb

Kuhn, Thomas S. (2002) Struktura znanstvenih revolucija, Jesenski i Turk, Zagreb

Lyotard, Jean-François (2005, 1979) Postmoderno stanje, Ibis grafika, Zagreb

Marcuse, Herbert (1989) Čovjek jedne dimenzije: rasprave o ideologiji razvijenog industrijskog društva, Sarajevo, „Veselin Masleša“ Svjetlost

Marx, Karl (1973) Kapital: kritika političke ekonomije: I-III, BIGZ Prosveta, Beograd

Murphie, A., Potts J. (2003) Culture & Technology, Palgrave, Basingstoke

Paić, Žarko (2011) Posthumano stanje. Kraj čovjeka i mogućnost druge povijesti, Litteris, Zagreb

Touraine, Alain (1998 [1969]) Postindustrijsko društvo, Biblioteka „Episteme” 22, Beograd

Virno, Paolo (2001) Grammatica della moltitudine. Per una analisi delle forme di vita contemporanee; Rubettino (Gramatika mnoštva: prilog analizi suvremenih formi života, Naklada Jesenski i Turk, 2004, Zagreb)

V. DODATNE INFORMACIJE O KOLEGIJU POHAĐANJE NASTAVE

Dozvoljena su 3 izostanka, 3-5 izostanaka dodatni usmeni kolokvij, 5 i više izostanaka gubitak prava na potpis.


E-mail, stranice kolegija: https://ztk.jottit.com


Konzultacije, e-mail.


1. Pohađanje nastave i aktivnost u nastavi – 20 bodova – odnosi se na sudjelovanje u raspravama, koje se temelje na pročitanoj literaturi i temama s predavanja.

2. Kontinuirana provjera znanja 1 – 30 bodova – 1. kolokvij, 6-8 pitanja, temeljen na seminarskoj literaturi i predavanjima

3. Kontinuirana provjera znanja 2 – 20 bodova – 2. kolokvij, 3-5 pitanja, temeljen na seminarskoj literaturi i predavanjima

4. Dodatni kolokvij – pišu studenti/ice koji su izostali više od 3 a manje od 5 puta. Dodatni kolokvij sadržava jedan dodatni naslov iz literature.

5. Završni ispit je usmeni ispit koji se sastoji od 3 pitanja i donosi maksimalno 30 bodova, a temelji se na seminarskoj literaturi i predavanjima.



ISPITNI ROKOVI

Zimski 4.2., 11h

26.2., 11h


9.4., 11h

Ljetni

Jesenski izvanredni

4. i 11.9, 10h


15.10 Uvod u kolegij. Terminologija, elaboracija područja. Znanstveno-tehnološka paradigma i ideja progresa. Tehnologija, znanost i kultura. Tehnološki determinizam. Je li tehnologija neutralna?

22.10. Filozofija znanosti i tehnike. Znanost kao filozofija. Pitanje o metodi.

29.10 Frankfurtska škola, odnos prema znanstveno-tehnološkoj paradigmi.

5.11. Martin Heidegger i pitanje o tehnici.

12.11. Benjamin. Znanost, tehnologija i umjetnost.

19.11. Kolokvij

26.11. Jürgen Habermas i poznanstvljenje politike.

3.12. Postmodernizam. Baudrillard i društvo simulakruma.

10.12. Virilio – strojevi za gledanje

17.12. Kibernetika i Transhumanizam. Posthumanizam. Osnovne pretpostavke kibernetičke teorije čovjeka. Kritika posthumanog stanja.

14.1. Kolokvij.

21.1. Modernizam, postmodernizam.

28.1. Feminizam i tehnologija.




MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU

Naziv kolegija Kultura civilnog društva


Semestar V.

Akademska godina 2014./2015.

Broj ECTS-a 4


Vrijeme i mjesto održavanja nastave Četvrtak, 17.15 – 20.00 u 402


Nositelj kolegija dr. sc. Fanuko Nenad

Kabinet F-808


Telefon ------


Suradnik na kolegiju Marta Berčić

Kabinet Utorkom, 16,45, e-mailom

Vrijeme za konzultacije 817

Telefon 0915580920


II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA

SADRŽAJ KOLEGIJA

Cilj kolegija je predočiti studentima pregled suvremenih teorijskih i empirijskih pristupa koji se koriste za objašnjenje "civilnog društva". Empirijski pristupi koji će se razmatrati se odnose prvenstveno na probleme konceptualizacije i operacionalizacije sociokulturnih fenomena koji definiraju civilno društvo kao društveni prostor u kojem se odvijaju socijalne interakcije specifične za civilnu sferu. Ovakvim pristupom se jasno razgraničavaju razlike između civilnog i ekonomskog (npr. racionalno, ekonomsko djelovanje) i političkog (država, političke stranke, ideologije) društvenog prostora. Ključni koncepti važni za razumijevanje ovoga područja su neprofitni sektor, organizacije civilnog društva, javno/privatno, demokratski procesi, socijalni kapital i dr. Kako su suvremene teorije civilnog društva povezane većim dijelom s problematikom funkcioniranja demokratskih poredaka, a time i socijalnih pokreta, socijalnog kapitala (povjerenja, volonterizma, altruizma, uzajamne umreženosti), pojava koje su posljedica djelovanja masovne kulture, partikularizacije i diferencijalizacije u svim društvenim sustavima, potrebama i interesima različitih skupina, problemima društvene kohezije i sl. studenti/ce će steći dopunski uvid u područja kojima se bave ostali obavezni i izborni kolegiji, a sadržaj kojih obuhvaća problematiku identiteta, europske kulturne politike i sl. Cilj je obuhvatiti višedimenzionalno značenje i strukturiranost prostora neprofitnog sektora kao izvora promjena i novih obrazaca kulture civilnog društva. Analizirat će se karakteristike udruga i socijalnih pokreta u Hrvatskoj kao vidljivih i djelomično uključenih organizacija i fenomena koje čine civilno društvo Hrvatske danas, a koji se pojavljuju u javnom prostoru i djeluju kao sociokulturni akteri koji utječu na promjene u društvu. Sadržaj kolegija je podijeljen u pet odabranih i značajnijih problema kojima se bave suvremene teorije civilnog društva: 1. Povijest civilnog društva, razlika između europskog i sjevernoameričkog civilnog društva, definiranje društvenog ponašanja i pojava koje čine civilnu sferu - altruizam, milosrđe, filantropija, volontiranje. 2. Objašnjenja „civilnog društva” - civilno društvo je prostor udruživanja građana, djelomično ili


visoko strukturiran, različit aIi odvojen od vlasti, udruženja građana (društvenih mreža) koji se udružuju radi dobrobiti zajednice i društva. Nije političkog karaktera, ali može postati; neprofitnog je karaktera što znači da se prikupljene vrijednosti ne distribuiraju u privatnu sferu, već u razvoj iIi blagostanje društva, pojedinih grupa ili opće dobro. Obzirom na djelomičnu ovisnost o teritorijalnim granicama državljana o sustavu (državi) u kojem se pojavljuju kao individue, grupe ili socijalni akteri koji predstavljaju vlastite i partikularne interese, nužno je definirati civilno društvo kao prostor stvaranja novih identiteta (multikulturalnost, interkulturalnost i sl.). Razmatrat će se društveni i kulturni prostor civilnog društva i njegova ovisnost o resursima koji dolaze iz drugih sfera, prvenstveno političke sfere (države, vlasti) i ekonomskih organizacija, na lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj ili međunarodnoj razini. Kako se socijalne interakcije (djelovanje) karakteristične za organizacije civilnog društva pojavljuju u javnoj sferi koja je uglavnom rezervirana za političko djelovanje, nužno je studente upoznati s nekim teorijama demokracije i uz njih vezanih pojmova (Held, Weber, Giddens), poput uloge i funkcije države i javnih politika, karakteristika i uvjeta demokratskog društvenog poretka i mogućnostima prevladavanja krize demokratskih sustava (“Trećeg puta”, Giddens). Razmatrat će se utjecaj društvenih promjena nastalih u civilnom društvu na stvaranje subkultura i stilova života. 3. Analizirat će se odnos i društvene interakcije između civilnog društva i ekonomskog sustava, odnosi na ekonomskom tržištu i povezanost sa civilnim društvom, povezanost socijalnog kapitala i gospodarskog razvitka, socijalno odgovorno gospodarstvo (utjecaj i povezanost s akterima civilnog društva). Procesi globalizacije i posljedice na razvoj civilnog društva, utjecaj modernizacije na identitet pojedinca, nastanak globalnog civilnog društva, karakteristike globalnih nevladinih organizacija te njihov utjecaj na politički sustav. 4. Analizirat će se vrednote civilnog društva (kultura civilnog društva) - socijalni kapital, istraživanja socijalnog kapitala u zapadnim demokracijama i Hrvatskoj, razina umreženosti, lobiji, razina uzajamnog povjerenja, utjecaj povjerenja u društvene institucije na razvoj društva; povezanost i posljedice socijalnih pokreta na razvoj civilnog društva, 5. Analizirat će razvijenost i kultura civilnog društva u Hrvatskoj, analizirat će se rad udruga kao aktera sociokulturnih promjena, uloga javnih ustanova, zaklada i drugih oblika neprofitnih organizacija, socijalnih mreža i lobija u Hrvatskoj.


Studenti/ce će nakon položenog ispita moći: 1. prepoznati i opisati empirijske fenomene koji korespodiraju s civilnim društvom

(navedenima u sadržaju kolegija) 2. povezati promjene sadržaja, opsega, značenja (i/ili diskursa) pojava i oblika nastalih u

civilnom društvu s društvenim promjenama u drugim društvenim sferama, naročitoj kulturnoj i političkoj (u državama EU i državama tranzicije)

3. definirati kriterije za klasifikaciju društvenih oblika i institucija koje su u funkciji civilnog društva (građansku neposlušnost, neprofitne organizacije, socijalne pokrete)

4. prepoznati širok raspon aktivnosti i društvenog djelovanja te vrste društvenih institucija koje se pojavljuju u neprofitnom sektoru

5. analizirati nove društvene pokrete 6. prepoznati dimenzije subkultura koje nastaju pod utjecajem ovih društvenih promjena; 7. analizirati i evaluirati rad udruga građana, zaklada i ostalih organizacija civilnog društva

kao socijalnog prostora za razvijanje socijalnog kapitala i prostora za redefiniranje društvenih vrijednosti;

8. razlučiti i argumentirati promjene u funkciji države, procese u razvoju suvremene demokracije te utjecaj na druge društvene sustave;

9. usporediti razvijenost civilnog društva u Hrvatskoj s civilnim društvom u drugim razvijenim demokracijama



x x x x


x x x



Pohađanje nastave 0,5 0

Kontinuirana provjera znanja 1 (referat i seminarski rad)

1,5 40

Kontinuirana provjera znanja 2 (kolokvij)

1 30

ZAVRŠNI ISPIT 1 30

UKUPNO 4 100 Način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje: 1. Pohađanje nastave: studenti i studentice su dužni biti nazočni na 75% predavanja i seminara što im donosi 0,5 ECTS bodova, odnosno 0 ocjenskih bodova. Pohađanje nastave je uvjet za stjecanje ECTS ali ne i udjela u ocjeni. 2. Kontinuirana provjera znanja – međuispiti Kontinuirana se provjera znanja provodi tijekom nastave 2.1. Izvedbenim planom predmeta predviđeno je 30 sati predavanja i 15 sati rada u seminaru, za vrijeme kojeg studenti imaju obavezu pročitati obaveznu literaturu. 2.2. Nakon završetka ciklusa od 14 sati predavanja (posljednji tjedan u studenom 2014. studenti će polagati kolokvij koji će se sastojati od pisanog testa (20 pitanja), a sadržajno će obuhvaćati osnovne pojmove vezane za problematiku civilnog društva. Kolokvij je obavezan, ne predviđa se ispravak, a maksimalan broj bodova na kolokviju je 30 ocjenskih bodova. U drugom ciklusu, nakon polaganja kolokvija, slijedi drugi ciklus od 16 sati predavanja koja obuhvaćaju alate za analizu hrvatskog civilnog društva prema prethodno usvojenim konceptualnim dimenzijama za analizu civilnog društva. Za vrijeme tog ciklusa svi referati i seminarski rad moraju biti predani na za to predviđeno mjesto na MUDRIju. Krajnji rok za predaju seminarskog rada je 16.01.2015. Ukoliko je student/ica ostvario manje od 40% bodova na kolokviju odnosno nije predala/o seminarski rad koji udovoljava zadanim kriterijima ne može pristupiti pisanom ispitu. 2.3. Studenti/ce će izlagati referate iz odabranih članaka i/ili poglavlja iz knjiga i prema unaprijed dogovorenim terminima (sačiniti power point prezentaciju), odnosno obaveza je svih studenata da sačine sažetak odabranog poglavlja ili članaka za što će dobiti 10 ocjenskih bodova. 2.4. Osim referata, studenti su obavezno napisati jedan seminarski rad koji se odnosi na jedan problem vezan uz teme i probleme civilnog društva (dužine od 8-12 stranica), za koji mogu dobiti maksimalno 30 bodova. Nakon ispunjenja svih obaveza (predaje sažetaka, stjecanja uvjeta za dobivanje potpisa, predanog završnog seminarskog rada, pisanog kolokvija) mogu pristupiti završnom pisanom dijelu ispita znanja prema ispitnim rokovima. Sažeci i seminarski rad se predaju za to predviđenom mjestu na MUDRI-ju. Na stranici kolegija će biti postavljeni svi dodatni materijali, PPT prezentacije s predavanja, zadani rokovi, obavijesti te ostala komunikacija između nastavnika i studenata. 3. Završni ispit Završni ispit je pisani, sastoji se od 20 pitanja. Usmeno ispitivanje je moguće u slučaju kada studenti nisu zadovoljni s dobivenim rezultatima pisanog ispita, a postignuli su broj bodova na istom, koji su blizu granice za slijedeću razinu ocjene i/ili ukoliko zbog svih ostalih elemenata ocjenjivanja i vrednovanja postoji uporište za veću ocjenu. Pristup popravku međuispita Pristup popravka kolokviju ne postoji, ali se predani referati i seminari mogu popraviti, o svakom pojedinačnom slučaju odlučuje nastavnik. Opća napomena Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti najmanje 40 ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare između 30 i 39,9 ocjenskih bodova pripadaju kategoriji FX i imaju mogućnost tri izlaska na popravni ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E (od 40 do 49%) UKUPNA OCJENA USPJEHA: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome ispitu određuje se konačna ocjena

Opće napomene: Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti odgovarajući broj ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare iznos ocjenskih bodova koji ih svrstavaju u kategoriju FX (30 do 39,9 na preddiplomskom / 40 do 49,9 na diplomskom) imaju mogućnost tri izlaska na ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E. (prema prikazu ispod ovog teksta)










IV. LITERATURA

OBVEZNA LITERATURA

Anheier, H.K, (2005) Nonprofit Organizations. Theory, management, policy. London and New York: Routledge. Bežovan, G.(2004) Civilno društvo, str. 1 –94. Zagreb: Globus. Edwards, M. (2009) Civil Society.Cambridge: Polity Press Giddens, A.(1999) Treći put: obnova socijaldemokracije. Zagreb: Politička kultura. Gellner, E. (2001) Uvjeti slobode: civilno društo i njegovi suparnici, Zagreb: Politička kultura.

Šalaj, B. (2007) Socijalni kapital. I i II poglavlje (str.1-129) Zagreb: Fakultet političkih znanosti

IZBORNA LITERATURA

Alexander, J.C. ,(ur.) (1998) Real Civil Societies. University of British Columbia: SAGE. Anheier, H.K. (2004) Civil Society. Measurement, Evaluation, Policy. London: Earthscan. Bežovan, G. (2004) Civilno društvo. II dio Zagreb: Globus Bežovan, G., Zdrinščak, S. (2007) Civilno društvo u Hrvatskoj. Zagreb: Jesenski I Turk, HSD Castells, M. (2003) Moć identiteta. Zagreb: Golden marketing. Castells, M. (2003) Internet glaksija. Zagreb: Naklada Jesenski i Turk (pog.4. i 5.) Coleman, J. "Social Capital in the Creation of Human Capital." American Journal of Sociology.Vol.94, s95-s120 Chesters, G. I Welsh, I. (2006) Complexity and Social Movements. Multitudes at the edge of chaos. Ney York: Routledge Eberly, D. (ur.) (2000) The essential Civil Society Reader. Fukuyama, F.(2000) Povjerenje. Zagreb: Izvori. Fox, L.M., Schearer, S.B. ur. (1997) Sustaining Civil Society. Strategies for resource Mobilization.Washington: CIVICUS Giddens, A. (1990) The Consequences of Modernity. Stanford: Stanford University Press Glasius, M., Lewis, D., Seckinelgin, H., ur. (2004) Exploring civil society: Political and cultural contexts London, NY: Routledge Havelka, M. (1996) Nevladine humanitarne organizacije danas u Hrvatskoj: stanje, problemi i perspektive. Revija za socijalnu politiku, god. III, br. 2., str. 127-133. Ingelhart, R. (2000) "Modernization, Cultural Change and the Persistence of Traditional Values." American Sociological Review, Vol.65 (February: 19-51) Kunac, S. (2006) Vrijednost vrednota: civilno društvo i hrvatska demokratizacija. Zagreb: B.a.B.e – grupa za ženska ljudska prava Kunac, S. (2010) Obilježja društvenog konteksta djelovanja organizacija civilnog društva. U: Kekez, A., Kunac, S., Stažnik, M., Škrabalo, M. Vrednote u praksi: upravljanje i aktivizam civilnog društva za demokratizaciju i ljudska prava. Zagreb: DIM - Udruga za građansko obrazovanje i društveni razvoj Riedl, M. (1988) "Društvo, građansko." Pogledi, vol.18. (1988) No.1., str. 15-66 Mesić, M. (2005) Multukulturalizam. Društveni i teorijski izazovi.Zagreb: Školska knjiga

Milardović, A. (ur.) (2001) Globalizacija.Osijek: PanLiber Ostrom, E. (2006) Upravljanje zajedničkim dobrima. Evolucija institucija za kolektivno djelovanje. Zagreb: Naklada Jesenski i Turk Pavlović, V. (ur.) (1987) Obnova utopijskih energija, Beograd: Peruško, Z. ur. (2008) Mediji, kultura i civilno društvo. Zagreb: Naklada Jesenski I Turk, HSD Parekh, B. (2004) Putting civil society in its place. U: Exploring civil society: Political and cultural contexts, ur. Glasius, M., Lewis, D., Seckinelgin, H. London, NY: Routledge Seligman, A.B. (1992) The Idea of Civil Society. Princenton: Princenton University Press Štulhofer, A.(1998) "Sociokulturni kapital i gospodarska tranzicija." ur. Rogić, I. i Zeman, Z. Privatizacija i modernizacija. Institut društvenih znanosti Ivo Pilar Šalaj, B. (2007) Socijalni kapital, Hrvatska u komparativnoj perspektivi, III i IV pog. Zagreb: Fakultet političkih znanosti Wilson, J, Musick, M. (1997) "Who cares? Toward an Intergrated Theory of Volunteer Work." American Sociological Rewiew.694. Oct.1997 Wehler, H.-U.(2005) Nacionalizam: povijest, oblici, posljedice,Zagreb: Naklada Jesenski i Turk Drugi izvori dostupni na e-kolegiju: (MUDRI)


POHAĐANJE NASTAVE

Kolegij je e - kolegij i dostupan je na MUDRI-ju. Studenti su obavezni upisati ovaj e- kolegij (za koji će im nastavnik omogućiti lozinku), ispunjavati obaveze zadane na e-kolegiju, redovito pratiti obavijesti te preuzimati dodatne materijale koje nastavnik postavi na ovaj portal. Studenti i studentice su dužni odabrati članke i/ili poglavlja iz literature prema dogovoru s izvoditeljicom kolegija, te sačiniti sažetak koji trebaju predati u dogovorenom roku. Odabrane članke i /ili poglavlja će prezentirati na seminarima. Od studenata se očekuje da izlože predmet, problem i argumentaciju autora zadanog članka ili poglavlja, iznesu argumente jasno i kritički te izlože eventualne nedostatke i/ili doprinose rješavanju problema s kojima se autor suočava. Sve detaljne upute će biti dostupne na stranici kolegija na MUDRI-iju. Seminarski rad mora pokazati poznavanje jednog i/ili više problema vezanih za civilno društvo, obuhvatiti poznavanje različitih teorija i empirijskih istraživanja koja se odnose na određeni problem uz adekvatnu analizu istog problema u hrvatskom civilnom društvu.

Studenti ne mogu pristupiti završnom ispitu ukoliko nisu predali sve radove predviđene ovim Izvedbenim planom.


Na stranici kolegija će biti postavljeni svi dodatni materijali, PPT prezentacije s predavanja, zadani rokovi, obavijesti te ostala komunikacija između nastavnika i studenata.


E-kolegij; mentorski rad e-poštom, usmeno na konzultacijama.


Pisani ispit, po potrebi usmeni.



ISPITNI ROKOVI

Zimski 11. i 25.02. u 17h


08.04. u 17h

Ljetni ---------

Jesenski izvanredni

02. i 09.09. u 17h


DATUM NAZIV TEME

9.10. Povijest pojma civilno društvo, definiranje osnovnih pojmova civilnog društva - altruizam, milosrđe i filantropija, volonterizam.

16.10.

Definicije neprofitnog sektora – područje neprofitnog sektorakao prostora aktivnosti civilnog društva

Zadaci: pročitati Riedl (1-66), svaki student/ica prema odabranom članku i/ili poglavlju čitati relevantni članak

23.10.

Definicije neprofitnog sektora - područje neprofitnog sektora kao prostora aktivnosti civilnog društva

Zadaci: pročitati: Anaheim, pogl.3.,37-61 Bežovan, Izlaganje seminarskih radova prema rasporedu, dio pogl.6.-113-138 Seminarski rad: članci i/ili poglavlja, prezentacija odabranih radova, diskusija - Riedl, Wilson, Piliavin, ostalo..

30.10.

Socijalni i kulturni prostor funkcija države i civilnog društva. Teorije demokracije i definicije države (Weber, Giddens), legitimnosti i legalnost vlasti, uloga ideologije

na razvoj civilnog društva. Kakrakteristike i uvjeti demokratskog društvenog poretka, ideja Trećeg puta.

Zadaci: pročitati: Anaheim, pogl.3., Bežovan, Izlaganje seminarskih radova prema rasporedu, dio pogl.6.

Seminarski rad: članci i/ili poglavlja , prezentacija odabranih radova, diskusija–Drucker, Ahrne, Perez-Diaz, Eberdy

6.11.

Civilno društvo i ekonomski sustav, odnosi na tržištu i povezanost sa civilnim društvom, povezanost socijalnog kapitala i gospodarskog razvitka, socijalno odgovorno gospodarstvo Zadaci: čitati Gellner, Giddens, svaki student/ica prema odabranom članku i/ili poglavlju čitati relevantni članak, dio pogl.6., Izlaganje seminarskih radova prema rasporedu Zadaci: čitati Gellner, Giddens, svaki student/ica prema odabranom članku i/ili poglavlju čitati relevantni članak, dio pogl.6. Izlaganje seminarskih radova prema rasporedu

13.11.

Procesi globalizacije i posljedice na razvoj civilnog društva, utjecaj modernizacije na identitet pojedinca, nastanak globalnog civilnog društva, karakteristike globalnih nevladinih organizacija te njihov utjecaj na politički sustav. svaki student/ica prema odabranom članku i/ili poglavlju čitati relevantni članak Seminarski rad: članci i/ili poglavlja , prezentacija odabranih radova, diskusija - Cohen, Arato, Pavlović,

20.11.

Koncept socijalnog kapitala, istraživanja socijalnog kapitala u zapadnim demokracijama, razina umreženosti, uzajamnog povjerenja, povjerenja u društvene institucije na razvoj društva. Zadaci: čitati Šalaja, Anaheiema, pogl. 4. 88-94, svaki student/ica prema odabranom članku i/ili poglavlju čitati relevantni članak Seminarski rad: članci i/ili poglavlja , prezentacija odabranih radova, diskusija - Šalaj, Coleman, Ingelhart, Woolcock

27.11. Kolokvij

4.12.

Socijalni kapital nastavak, istraživanja socijalnog kapitala u Hrvatskoj Zadaci: čitati Šalaj, Anaheiem, pogl. 4., svaki student/ica prema odabranom članku i/ili poglavlju čitati relevantni članak Seminarski rad: članci i/ili poglavlja , prezentacija odabranih radova, diskusija–Fukuyama, Čengić i Vehovec, Štulhofer, Milardović

11.12. Analiza udruga, zaklada i inicijativa građana kao aktera sociokulturnih promjena Seminarski rad: članci i/ili poglavlja , prezentacija odabranih radova, diskusija - Bežovan, Bežovan i Zdrinšćak, Šalaj, Peruško, ostali

18.12. Razvijenost i kultura civilnog društva u Hrvatskoj Zadaci: čitati Bežovan, Šalaj, svaki student/ica prema odabranom članku i/ili poglavlju čitati relevantni članak, istraživanja o civilnom društvu u Hrvatskoj

15. 1. Socijalni pokreti u Hrvatskoj Zadaci: Pavlović - analiza socijalnih pokreta u Hrvatskoj (studentski pokret i sl.)

22. 1.

Koncept održivog razvoja u Hrvatskoj i civilno društvo; urbano-ruralno (urbani i ruralni razvoj) i uloga civilnog društva

Zadaci: dokumenti vezani uz koncept održivog razvoja u Hrvatskoj (Strategija održivog razvoja RH)

29. 1. Civilno društvo i mladi u Hrvatskoj i EU

Priprema za pisani ispit




MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Klasni identiteti Studij Preddiplomski studij kulturologije Semestar V. Akademska godina 2014./2015. Broj ECTS-a 4 Nastavno opterećenje (P+S+V) 15+15+0 Vrijeme i mjesto održavanja nastave Utorkom, 12:15-14:00, 104 Mogućnost izvođenja na stranom jeziku ----

Nositelj/ica kolegija Prof.dr.sc. Nikola Petković Kabinet F-809

Vrijeme za konzultacije Telefon ----

e-mail [email protected] Suradnik/ca na kolegiju Ana Smokrović, mag. rodnih studija

Kabinet F-811 Vrijeme za konzultacije Ponedjeljkom, 11.30-13:00 sati

Telefon 265-704 e-mail [email protected]


Kolegij Klasni identiteti ima za cilj problematizirati klasne identitete u kompleksnosti teorijskih, ideologijskih i političkih značenja koja pronose, a napose u sprezi s nosivim identitetskim formatima u društvenim zajednicama i njihovim mijenama.

Unutar kolegija studenti/ice upoznat će se s ključnim pojmovima i paradigmama koje se tiču klasnih identiteta/identificiranja imajući u vidu osnovna teorijska i ideologijska uporišta (K. Marx. A. Gramsci, E. Laclau, L. Althusser i dr.,) u njihovim napetostima i pozicioniranjima.

Posebna pozornost bit će usmjerena na modele modernog otuđenja na transnacionalnom tržištu rada te kritičke glasove protiv globalnog neokapitalizma, ekonomske eksploatacije i društvene isključenosti.

Uz osnovne teorijske uvide, namjera je osvijestiti studente/ice za kritički i poticajni pristup teorijskom nasljeđu u cilju jasnijeg razabiranja suvremenih globalnih procesa, društvenih

subjekata moći i mehanizama potčinjavanja, kao i kulture otpora.


Znanja i vještine koje će student posjedovati nakon sudjelovanja u realizaciji kolegija, a koje sada ne posjeduje:

Osnovna spoznaja o klasnim identitetima u njihovim višestrukim značenjima (teorijskim, ideologijskim, povijesnim, utopijskim)

Znanja i vještine važne za istraživanje suvremenih društvenih mijena i čitanje političkog diskursa suvremenosti

Moć prepoznavanja i artikulacije pitanja i problema o klasnim prijeporima, razlikama i ekonomskoj segregaciji unutar globalnosti

Osposobljavanje za znanstveni rad u interdisciplinarnim područjima (metode spoznavanja, vježbe kritičke argumentacije, nova motrišta)



X X X X





Kolokvij 1 20

Esej 1 0.75 25

Esej 2 0.75 25

Završni usmeni ispit 1 30

UKUPNO 4 100

Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti odgovarajući broj ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare iznos ocjenskih bodova koji ih svrstavaju u kategoriju FX (30 do 39,9 na preddiplomskom / 40 do 49,9 na diplomskom) imaju mogućnost tri izlaska na ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E. (prema prikazu ispod ovog teksta)










IV. LITERATURA

OBVEZNA LITERATURA

Althusser, Louis. 1971. „Ideology and Ideological State Apparatuses“. Lenin and Philosophy and Other Essays. New York, London: Monthly Review Press. str: 127-186.

Arendt, Hannah. 1991. Vita activa. Zagreb: Biblioteka August Cesarec. Florida, Richard. 2002.“The Creative Class“. The Rise of the Creative Class. New York: Basic Books. str: 67-82.

Foucault, Michel. 2003. Society must be defended. New York: Picador.

Gramsci, Antonio. 2000. „Hegemony, Realtions of Force, Historical Block“. The Antonio Gramsci Reader, Furgacs, David, ur. New York: NYU Press. str: 189-222.

Graus, Frantisek. 1967. “Social Utopias in the Middle Ages.” Past and Present 18: 3-19. Habermas, Jürgen. 1991. „Intorduction: Preliminary Demarcation of a Type of Bourgeois Public Sphere“. The Structural Transformation of the Public Sphere: An Inquiry into a Category of Bourgeois Society. Cambridge, Mass: MIT Press. str: 1-27. Marx, Karl i Engles, Friedrich. 1976. „Nadnica“, „Privatno vlasništvo i komunizam“, „Ideologija uopće, osobitno njemačka“. Rani radovi. Zagreb: Naprijed. str:195-211; 272-288; 362-372. Mezzarda, Reid, and Samadder. 2013. The Biopolitics of Development: Reading Michel Foucault in the Postcolonial Present. New York: Springer Publishing.

IZBORNA LITERATURA

Hall, Stuart. 1992. „Questions of Cultural Identity“. Modernity and Its Future. McGrew et al.

Cambridge: Polity Press. str: 596-632. Hall, Stuart. 2006. „Kome treba identitet?“. Politika teorije: zbornik rasprava iz kulturalnih studija, Duda, ur. Zagreb: Disput, str. 357-375.

Harris, David. From Class Struggle to the Politics of Pleasure: The Effects of Gramscianism on Cultural Studies. London: Routledge, 1992.

Laclau, Ernesto, Mouffe, Chantal. 1985. Hegemony and Socialist Strategy. London & New York: Verso.

Marx, Karl i Engels, Fridrich. 1972. Manifest komunističke partije. Beograd : Beogradski izdavačko-grafički zavod. Storey, John, 2001. Cultural Theory and Popular Culture: An Intorduction. Edinburgh: Pearson Education.

Žižek, Butler, Laclau. 2007. Dekonstuiranje klasa: kontigencija, hegemonija, univerzalost. Zagreb: Jesenski i Turk.


POHAĐANJE NASTAVE

Studenti i studentice su dužni/e aktivno sudjelovati, poticati interaktivnost i suistraživalački angažman, prezentirati i kritički argumentirati obrazovne sadržaje i položiti ispit (usmeni).

Seminarski radovi predaju se zaključno na zadnjem predavanju.

Studentice i studenti su obavezni biti prisutni na minimalno 70% nastave.


E-pošta, oglasna ploča.


E-pošta, konzultacije.


1) Datum predaje eseja dogovorit će se naknadno na nastavi. Esej se ocjenjuje na sljedeći način:

dovoljan 2 = 12-15 bodova: rad je napisan, prezentirano je poznavanje sadržaja

dobar 3 = 16-19 bodova: rad je napisan, prezentirano je poznavanje i razumijevanje sadržaja

vrlo dobar 4 = 20-22 bodova rad je napisan, prezentirano je poznavanje, razumijevanje i analiza sadržaja

izvrstan 5 = 23-25 bodova rad je napisan, prezentirano je poznavanje, razumijevanje, analiza, te kritičko vrednovanje sadržaja

2) Kolokvij:

- ima 5 pitanja i svako pitanje nosi 4 boda

3) Završni usmeni ispit:

- ima 5 pitanja i svako pitanje nosi 6 bodova



ISPITNI ROKOVI

Zimski 06. i 20.02. u 10


8.4. u 10

Ljetni ------

Jesenski izvanredni

31.08. i 07.09. u 10


DATUM NAZIV TEME LITERATURA

7.10. 2014.

Predstavljanje kolegija ( sadržaj, smisao izvedbene cjeline, način rada) Pojmovni imaginarij: „identitet“, „klasa“, „klasni identiteti“

14.10. 2014.

Moderna država; „javno/privatno“

Pročitati odabrano poglavlje iz obavezne literature: Habermas, Jürgen. 1991. „Intorduction: Preliminary Demarcation of a Type of Bourgeois Public Sphere“. The Structural Transformation of the Public Sphere: An Inquiry into a Category of Bourgeois Society. Cambridge, Mass: MIT Press. str: 1-27.

21.10. 2014.

Radnička klasa i klasna samosvijest; revolucionarni/klasni subjekt.

Pročitati odabrano poglavlje iz obavezne literature: Marx, Karl i Engles, Friedrich. 1976. „Nadnica“ i „Privatno vlasništvo i komunizam“. Rani radovi. Zagreb: Naprijed. str.195-211; 272-288.

28. 10. 2014.

Klasa, revolucionarni subjekt, utopija

Pročitati odabrani tekst: Graus, Frantisek. 1967. “Social Utopias in the Middle Ages.” Past and Present 18: 3-19.

4.11. 2014.

Klasa i ideologija

Pročitati odabrano poglavlje: Marx, Karl i Engles, Friedrich. 1976. „Ideologija uopće, osobitno njemačka“. Rani radovi. Zagreb: Naprijed. str: 362-372.

11.11. 2014.

Ideologija, determinizam i subjekt: Althusser 1

Pročitati odabrano poglavlje:

Althusser, Louis. 1971. „Ideology and Ideological State Apparatuses“. Lenin and Philosophy and Other Essays. New York, London: Monthly Review Press. str.127-186.

18.11. 2014.

Kolokvij

25.11. 2014.

Ideologija, determinizam i subjekt: Althusser 2

2. Neomarksističko čitanje klase; Pročitati odabrano poglavlje:

12.2014. Gramsci i hegemonija 1 Gramsci, Antonio. 2000. „Hegemony, Realtions of Force, Historical Block“. The Antonio Gramsci Reader, Furgacs, David, ur. New York: NYU Press. str: 189-222.

9.12. 2014.

Neomarksističko čitanje klase; Gramsci i hegemonija 2

16.12. 2014.

Biopolitika

Pročitati odabrano poglavlje:

Foucault, Michel. 2003. Society must be defended. New York: Picador.

23.12. 2014.

Biopolitika i postkolonijalizam

Pročitati odabrano poglavlje: Mezzarda, Reid, and Samadder. 2013. The Biopolitics of Development: Reading Michel Foucault in the Postcolonial Present. New York: Springer Publishing. str: 25-45.

13.1.2015. Politika i humanizam

Pročitati odabrano poglavlje: Arendt, Hannah. 1991. Vita activa. Zagreb: Biblioteka August Cesarec.

20.1.2015.

Klasa danas - “nevidljivost” klase:, globalni neokapitalizam, ekonomska eksploatacija, solidarnost

Pročitati odabrano poglavlje: Florida, Richard. 2002.“The Creative Class“. The Rise of the Creative Class. New York: Basic Books. str. 67-82.

27.1. 2015.

Rekapitulacija

SVEUČILIŠTE U RIJECI - ffri.uniri.hr - PDS - ZS - KULT.pdf · Esej mora sadržavati minimalno 9...

Documents

Transcript of SVEUČILIŠTE U RIJECI - ffri.uniri.hr - PDS - ZS - KULT.pdf · Esej mora sadržavati minimalno 9...