SVEUČILIŠTE U RIJECI - EFRIoliver.efri.hr/zavrsni/638.B.pdf · elaborira o prirodnoj kozmetici,...
Transcript of SVEUČILIŠTE U RIJECI - EFRIoliver.efri.hr/zavrsni/638.B.pdf · elaborira o prirodnoj kozmetici,...
SVEUČILIŠTE U RIJECI
EKONOMSKI FAKULTET
VEDRANA BUDIJA
POSLOVNI PLAN POKRETANJA PROIZVODNJE PRIRODNE KOZMETIKE
DIPLOMSKI RAD
Rijeka, 2014
SVEUČILIŠTE U RIJECI
EKONOMSKI FAKULTET
POSLOVNI PLAN POKRETANJA PROIZVODNJE PRIRODNE
KOZMETIKE
DIPLOMSKI RAD
Predmet: Menadžersko računovodstvo
Mentor: prof. dr. sc. Davor Vašiček
Studentica: Vedrana Budija
Studijski smjer: Menadžment
JMBAG: 0081126646
Rijeka, srpanj, 2014
SADRŽAJ 1. UVOD ................................................................................................................................. 1
1.1. Probelm, predmet i objekt istraživanja ........................................................................ 1
1.2. Radna hipoteza i pomoćne hipoteze ............................................................................ 1
1.3. Svrha i ciljevi istraživanja ........................................................................................... 2
1.4. Znanstvene metode ...................................................................................................... 2
1.5. Struktura rada .............................................................................................................. 3
2. POSLOVNO PLANIRANJE – INSTRUMENT PODUZETNIČKOG POTHVATA ....... 4
2.1. O planiranju ................................................................................................................. 4
2.2. Vrste planova ............................................................................................................. 10
2.3. Master budžet – Sadržaj ............................................................................................ 12
2.4. Kapitalni budžet ......................................................................................................... 14
3. PLANIRANJE ULAGANJA U PRIRODNU KOZMETIKU .......................................... 17
3.1. O prirodnoj kozmetici ......................................................................................... 17
3.1.1. Iniciranje i definiranje projekta .......................................................................... 18
3.1.2. Potencijalni rizici ................................................................................................ 19
3.1.3. Interesno utjecajne skupine na projektu ............................................................. 20
3.1.4. SWOT analiza .................................................................................................... 21
3.1.5. Zaključivanje projekta ........................................................................................ 23
3.1.6. Mogućnosti razvoja tržišta kozmetike u budućnosti .......................................... 24
3.2. Predinvesticijska studija ............................................................................................ 26
3.2.1. Svrha i sadržaj investicije ................................................................................... 27
3.2.2. Podaci o investitoru ............................................................................................ 28
3.2.3. Ocjena tržišnih mogućnosti ................................................................................ 28
3.2.4. Tehničko-tehnološki elementi studije ................................................................ 29
3.2.5. Ekološki aspekti ................................................................................................. 29
3.2.6. Organizacija i kadrovi ........................................................................................ 29
3.2.7. Izvori financiranja .............................................................................................. 29
3.3. Investicijska studija ................................................................................................... 31
3.3.1. Informacije o poduzetniku – Investitoru ............................................................ 31
3.3.2. Predmet poslovanja investitora .......................................................................... 31
3.3.3. Vlastita sredstva ................................................................................................. 32
3.3.4. Analiza tržišta ..................................................................................................... 32
3.3.5. Dinamika zapošljavanja i struktura zaposlenih .................................................. 34
3.3.6. Tehnički elementi ulaganja ................................................................................ 38
3.3.7. Lokacija .............................................................................................................. 39
3.3.8. Zaštita čvjekove okoline ..................................................................................... 39
3.3.9. Dinamika i struktura izvođenja projekta ............................................................ 40
3.4. Ekonomsko financijska analiza ................................................................................. 42
3.5. Master budžet ............................................................................................................ 60
4. EKONOMSKO-TRŽIŠNA OCJENA .............................................................................. 66
4.1. Dinamička ocjena projekta ........................................................................................ 66
4.2. Statička ocjena projekta ............................................................................................. 69
5. ANALIZA OSJETLJIVOSTI ........................................................................................... 73
6. ZAKLJUČAK ................................................................................................................... 74
LITERATURA ......................................................................................................................... 76
POPIS TABLICA ..................................................................................................................... 78
POPIS GRAFIKONA .............................................................................................................. 79
POPIS FOTOGRAFIJA ........................................................................................................... 79
1
1. UVOD
1.1. PROBLEM, PREDMET I OBJEKT ISTRAŽIVANJA
Problem ovog istraživanja je utvrditi isplativost pokretanja proizvodnje prirodne kozmetike u
Republici Hrvatskoj s vremenom obuhvata od 5 godina.
Predmet istraživanja jest istražiti isplativost otvaranja proizvodnje, moguća ograničenja i
prilike koje se susreću u budućem poslovanju.
Objekt istraživanja jest proizvodnja prirodne kozmetike.
1.2. RADNA HIPOTEZA I POMOĆNE HIPOTEZE
Pokretanje proizvodnje u današnjem nestabilnom gospodarskom okruženju sve je rizičnije.
Ovim istraživanjem želi se utvrdtiti koliko je isplativo pokretati projekt u dinamičnom društvu
okrenutom stalnim inovacijama.
Temeljna radna hipoteza ovoga rada glasi: sustavnim istraživanjem tržišta te realnim
sagledavanjem i planiranjem početnih ulaganja i potrebnih resursa kao inputa u namjeravanu
proizvodnju moguće je relativno pouzdano ocijeniti isplativost pokretanja proizvodnje novih
proizvoda prirodne kozmetike.
Uz temeljenu radnu hipotezu moguće je postaviti i sljedeće pomoćne hipoteze:
P.H. 1. Spoznaje o zahtjevima tržišta i mogućnostima plasmana novih proizvoda ishodišna su
točka odlučivanja o ulaganju u novu proizvodnju.
P.H. 2. Raspoloživost potrebnih resursa pretpostavka je planiranog odvijanja poizvodnog
procesa o čemu ovise i ekonomski parametri njene isplativosti.
P.H. 3. Primjenom standardnih metoda financijskog odlučivanja moguće je kvantificirati
indikatore ekonomske efikasnosti planirane investicije.
P.H. 4. Primjena SWOT analize planiranog projekta potrebna je posebice zbog sagledavanja
utjecaja nestabilnog gospodarskog i financijskog okruženja.
2
1.3. SVRHA I CILJEVI ISTRAŽIVANA
U ovom istraživanju svrha je istražiti isplativost pokretanja proizvodnog projekta. Cilj je
dokazati koliko je isplativo pokrenuti proizvodnju prirodne kozmetike. U radu će se
odgovoriti na sljedeća pitanja:
1. Je li i koliko isplativo pokrenuti projekt proizvodnje prirodne kozmetike?
2. Koje su sve interesno utjecajne skupine koje utječu na projekt?
3. Koje prilike, prijetnje, snage i slabosti možemo identificirati?
4. Koji su potencijalni rizici koji nas očekuju u odvijanju procesa proizvodnje na duži
rok?
1.4. ZNANSTVENE METODE
Pri pisanju rada korištene su metoda analize i sinteze, metoda deskripcije i statistička metoda.
Metoda analize je postupak znanstvenog istraživanja i objašnjavanja stvarnosti putem
raščlanjivanja složenih misaonih tvorevina (pojmova, sudova i zaključaka) na njihove
jednostavnije sastavne dijelove. Metoda sinteze je postupak znanstvenog istraživanja i
objašnjavanja stvarnosti putem spajanja jednostavnih misaonih tvorevina u složene, i
složenijih u još složenije, povezujući izdvojene elemente, pojave, procese i odnose u
jedinstvenu cjelinu u kojoj su njezini dijelovi uzajamno povezani. Metoda deskripcije je
postupak jednostavnog opisivanja ili ocrtavanja činjenica, procesa i predmeta u prirodi i
društvu te empirijskih potvrđivanja njihovih odnosa i veza, ali bez znanstvenog tumačenja i
objašnjavanja. Statistička metoda je jedna od najvažnijih znanstvenih metoda, jer se vrlo često
koristi u znanstvenoistraživačkom radu u svim znanstvenim područjima i znanstvenim
disciplinama.
3
1.5. STRUKTURA RADA
Rad se sastoji od 5 sadržajno i logički povezanih dijelova. U Uvodu su navedeni problem,
predmet i objekt istraživanja, radna hipoteza i pomoćne hipoteze, svrha i ciljevi istaživanja.
Naslov drugog dijela rada je Poslovno planiranje – Instrument poduzetničkog pothvata u
kojem se prezentira teorijski okvir planiranja, vrste planova, budžetiranje te sadržaj master
budžeta.
Naslov trećeg dijela rada je Planiranje ulaganja u prirodnu kozmetiku, u kojem se
elaborira o prirodnoj kozmetici, prikazuje predinvesticijska studija, investicijska studija,
ekonomsko financijska analiz i master budžet.
Četvrti dio nosi naslov Ekonomsko – tržišna ocjena u kojem se prikazuje izračun dinamičke
ocjene projekta odnosno, neto sadašnje vrijednosti, interne stope profitabilnosti, perioda
povrata ulaganja, ekonomski tok projekta te statički pokazatelji uspješnosti projekta.
Naslov petog dijela rada je Analiza osjetljivost u kojem se prikazuju rezultati analize
osjetljivost.
Zadnji dio rada je Zaključak u kojem su sintetzirani rezultati istraživanja kojima je dokazana
hipoteza.
4
2. POSLOVNO PLANIRANJE - INSTRUMENT PODUZETNIČKOG POTHVATA
U prvom dijelu ovog poglavlja obrađuje se proces i uloga planiranja, vrste planova, sadržaj
glavnog plana - master budžeta i kapitalni budžet.
2.1. O PLANIRANJU
Važnost planiranja može se naglasiti sljedećom konstatacijom: tim objektivnim analitičkim
pogledom na poduzeće i njegovo buduće poslovanje otkrivaju se njegove slabe i jake strane,
uočavaju se opasnosti koje bi se možda predvidjele, pronalaze se nove mogućnosti zarade te
se postižu planirani poslovni ciljevi (Bangs, 1998, p.1).
Postoje različite definicije planiranja a neke od njih su:
Planiranje je proces određivanja onoga što organizacija želi posebno postići i odlučivanja
kako postići te ciljeve. Kako se koristiti resursima prema uputama menadžmenta – to je cilj
planiranja. Za ostvarenje poslovnih ciljeva potrebno je planiranje svih pojedinosti u svim
poslovnim područjima, dakle planiranje programa proizvodnje u industrijskom poduzeću ili
asortimana robe u trgovini, planiranje financiranja i nabave proizvodnih faktora, planiranje
prodaje itd. Budući da se poslovni ciljevi mogu ostvarivati različitim putovima, potrebno je
planiranje o tome kako treba teći poslovni proces. Potrebne su, dakle, odluke kojima se
utvrđuje plan, čime se definiraju ciljevi za sva poslovna područja za određeno razdoblje.
Planiranje obuhvaća misaoni slijed različitih mogućnosti djelovanja, na koji se nadovezuju
odluke o optimalnim mogućnostima sa stajališta definiranih ciljeva (Osmanagić Bedenik,
2002, p.28-29).
Planiranje – aktivnost kojom menadžment predviđa buduće događaje, postavlja plan svojih
aktivnosti i procjenjuje buduće prihode i troškove, novčani tok i financijski položaj poduzeća
(Vašiček, 2013).
Postupak kojim se postavlja ciljeve i određuje buduće zadatke, te aktivnosti za njihovo
ostvarivanje, naziva se planiranje, a rezultat planiranja jest plan. Planiranje je proces
postavljanja ciljeva što ih se želi ostvariti u budućnosti. To je spoznaja okružja u kojem će se
postavljeni ciljevi ispuniti, temeljem predviđanja i ostalih dostupnih informacija. Planiranje je
5
izbor smjerova djelovanja, odabir raspoloživih sredstava i određivanje odgovornih osoba za
postizanje ciljeva. Planiranje uključuje raščlambu mogućnosti i prigoda u okolini, raščlambu
svekolikih prednosti i nedostataka organizacije, odabir alternativnih smjerova razvoja te
postavljanje prioriteta. Planiranje je racionalan pogled iz budućnost i najbolja čovjekova
priprema za buduće događaje (Cingula i suradnici, 2004, p.15).
U poslovnim aktivnostima planiranje je osobito važno jer omogućuje poduzetniku procjenu
budućih događaja i pravodobnu pripremu za njih. Ono što je povoljno za postizanje
poduzetnikovih ciljeva, potaknut će se i pojačavati (na primjer: prodaja), a ono što je
nepovoljno nastojat će se smanjiti ili posve otkloniti (na primjer: troškovi). Nikad nije
moguće točno predvidjeti sve što će se u budućnosti dogoditi, ali prepuštanje budućih
događaja slučaju nije svojstveno za uspješne poduzetnike (Cingula i suradnici, 2004, p.15).
Proces planiranja odvija se u nekoliko koraka. Ovisno o stupnju detaljizacije, u literaturi se
navode pojedine faze. Suglasje vlada s obzirom na temeljni pristup (Osmanagić Bedenik,
2002, p.48):
· U prvom se koraku definiraju ciljevi
· U drugom mjere i putovi
Putovi i mjere se mogu definirati tek nakon što je jasan cilj kojemu se teži. Planirani ciljevi i
planirane mjere čine rezultat procesa planiranja te obvezuju funkcije planiranja i realizacije.
Zadavanje ciljeva osigurava kontinuitet organizacijskih odluka i time dugotrajni razvoj
poduzeća. Zadavanje mjera omogućuje brz i siguran tijek konkretnih aktivnosti. Planiranje
ciljeva i mjera općeniti su koraci procesa planiranja i oni se razlažu u pojedine korake ovisno
o kompleksnosti problema koji se planiranjem nastoji riješiti, broju sudionika u procesu
planiranja itd.
Poduzetnik u malim i srednjim poduzećima i menadžer u velikoj tvrtki podjednako moraju
brinuti o najvažnijim planskim aktivnostima (Cingula i suradnici, 2004, p. 16-17):
· Predviđanje svih poslovnih aktivnosti koje treba provesti, njihov opseg, odgovorne
osobe i do kada ih se mora završiti.
o Kako se može promijeniti poslovne uvjete u odnosu na današnje stanje?
o Koje su promjene moguće u samom poduzeću, njegovu ustroju i aktivnosti
pojedinih odjela?
o Hoće li doći do povećane fluktuacije zaposlenih?
6
o Kakve se promjene očekuje u državi (inflacija, carine, porezi), kakve na tržištu
(konkurencija, zastarijevanje proizvoda, odnos ponude i potražnje), a kakve u
tehnološkom razvoju (novi proizvodi i postupci, internet).
· Organiziranje poslovnih aktivnosti, određivanje njihova trajanja, redoslijeda i
definiranje poslovnih događaja koji nastaju kao početak ili završetak utvrđenih
aktivnosti. Za ovaj dio planiranja može se upotrijebiti tehnike mrežnog planiranja.
· Odabir ljudi za ispunjenje planskih zadataka: njihov broj i potrebna znanja; donošenje
odluke o novom zapošljavanju ili o dopunskoj naobrazbi sadašnjih zaposlenika.
· Postavljanje neposrednih zadataka i mjerila za njihovo vrednovanje. Sve planske
veličine mora se izraziti numerički, bilo količinski ili vrijednosno jer se samo tako
poslije može stvarne rezultate usporediti s planskim veličinama. Tijekom poslovanja
ostvaruje se nadzor nad svim aktivnostima te se i prije njihova završetka može
poduzimati potrebne korekcijske mjere, ako uočena odstupanja pokazuju da nastaju
nepovoljni događaji. Nakon završetka poslovnih aktivnosti, uspoređivanje planskih
veličina i postignutih rezultata pokazuje uspješnost poslovanja.
· Planiranje aktivnosti pokazuje kako se pojedine poslove mora obavljati te tko će biti
odgovoran za postupanje po zadanim standardima. Ako u poduzećima postoje uvedeni
standardi kvalitete (ISO 9000) ili neki drugi tehnološki standardi, tada se aktivnosti
odvijaju temeljem zadanih procedura.
· Planiranje materijala pokazuje koje će se materijale, sirovine ili poluproizvode
iskoristiti u proizvodnom procesu, a cilj je postići punu opskrbljenost u pravom
trenutku, bez zastoja i nepotrebnih zaliha.
· Planiranje osnovnih sredstava pokazuje koje će se trajne potencijale iskoristiti u
planiranom poslovanju. To je prigoda za uklanjanje uskih grla u prozvodnji ili u
distribuciji proizvoda, za utvrđivanja viškova proizvodnih kapaciteta te za njihovo
moguće iznajmljivanje drugima.
· Izrada proračuna je konačan postupak u poslovnom planiranju koji pokazuje utrošak
svih resursa potrebnih za odvijanje pojedine poslovne funkcije ili njezinih dijelova.
Istodobno, proračuni pokazuju i očekivane prihode od realizacije učinaka u poslovnom
procesu. Povezivanje svih pojedinačnih proračuna (na primjer: prodaje, nabave,
proizvodnje, ljudskih potencijala, zaliha i dr.) rezultira izradom privremenih planskih
financijskih izvješća (bilanca, račun dobiti i gubitka, izvješće o financijskim
tijekovima, izvješće o kretanju glavnice).
7
Općenito se smatra da objekti planiranja mogu biti (Osmanagić Bedenik, 2002, p.38):
· Izgradnja poslovanja kojom se obuhvaća ukupna izgradnja poduzeća u
organizacijskom, tehničkom i financijskom smislu
· Program poslovanja, tj. proizvodni program za određeno razdoblje
· Poslovanje poduzeća, tj. uzajamno usklađivanje i iskorištavanje proizvodnih faktora, a
ovisno o fazi poslovnog procesa raščlanjuje se na planiranje nabave, proizvodnje,
prodaje itd.
Pojednostavljeno se može govoriti o samo četiri faze planiranja. To su: definiranje problema,
pronalaženje rješenja, optimiranje te implementacija. U prvoj fazi se definira problem: on
postoji kad se sadašnje ili prognozirano stanje doživljava kao nezadovoljavajuće i kad postoji
potreba dostizanja drukčijeg stanja (ciljno stanje). Izvor problema jesu neprikladni ciljevi
zbog promijenjenih vanjskih ili unutarnjih okvirnih uvjeta ili nedovoljnih resursa te nepotpun
učinak na putu prema cilju zbog pogrešnih mjera. Koraci u ovoj fazi jesu spoznaja problema,
analiza problema te formuliranje problema (Osmanagić Bedenik, 2002, p.46).
Pronalažanje rješenja obuhvaća obradu informacija kao poticaj za spoznaju mogućnosti,
analizu mogućnosti te njihovo formuliranje. Spoznaja mogućnosti ovisi o tipu problema, jesu
li oni loše ili dobro definirani. Analiza mogućnosti služi njihovu prosuđivanju (Osmanagić
Bedenik, 2002, p.47).
U fazi optimiziranja ispituje se učinkovitost pojedinih mogućnosti s obzirom na cilj te se
odabire optimalna mogućnost (Osmanagić Bedenik, 2002, p.47).
Faza implementacije slijedi nakon odluke za određenu alternativu i obuhvaća oblikovanje
htijenja, što vodi smanjenju potencijalnih otpora, provođenje htijenja, ćime se misli na
organizacijako pridruživanje te upute za provođenje i osiguranje htijenja, čime se odgovara na
pitanje suglasja rezultata realizacije i zadataka planiranja, što je ujedno i jezgra procesa
kontrole (Osmanagić Bedenik, 2002, p.47).
Poslovni plan je temeljni dokument u kojem poduzetnik prikazuje svoje ambicije i ideje te
promišlja mogućnosti za postizanje poslovnog uspjeha u nekom razdoblju, najčešće u
jednogodišnjem obračunskom razdoblju. U poslovnom planu prikazuje se najvažnije podatke
o poduzeću, njegovoj djelatnosti i razvojnim ciljevima, zatim podatke o članovima
menadžmenta te aktivnosti što ih se mora provesti u sljedećoj obračunskoj godini. Ove
aktivnosti obuhvaćaju sve poslovne funkcije, uporabu potrebnih resursa i odgovorne osobe za
8
postizanje željenih ciljeva. Također, poslovni plan pokazuje i očekivane rezultate planiranog
poslovanja koje se prikazuje u planskoj bilanci, planskom računu dobiti i gubitka te u
planiranim izvješćima o financijskim tijekovima i kretanju kapitala. Zato je poslovni plan
službena izjava glavnog financijskog menadžera o očekivanoj prodaji, troškovima i svim
drugim financijskim transakcijama za sljedeće plansko razdoblje. Planove se izrađuje prije
poslovnih aktivnosti i pokazuju koje se aktivnosti mora poduzeti u budućnosti. Oni
obuhvaćaju sve sastavnice poslovnih aktivnosti i odgovaraju na pitanja: što se mora učiniti,
tko to mora učiniti i u kolikom roku se aktivnost mora dovršiti. Svrha izrade poslovnog plana
jest omogućiti realan prikaz poslovnog pothvata i očekivane rezultate iz tog pothvata najprije
samom poduzetniku, a zatim i svima drugima koji bi mogli biti uključeni u planirane poslovne
aktivnosti (Cingula i suradnici, 2004, p. 17-18).
Najčešće se u planiranju polazi od menadžera jer su oni izravno odgovorni za poslovni
rezultat, a time i za postupak planiranja što će omogućiti takav rezultat. Ostale sudionike se
može podijeliti na vanjske i unutarnje (Cingula i suradnici, 2004, p. 24).
Pristupi u izradi poslovnog plana (Vašiček, 2013):
1) Top menadžment pristup ili top down pristup (pristup odozgo)
2) Pristup „široke mase“ ili down top pristup (pristup odozdo)
Primjena pojedinog pristupa ovisi o organizaciji poslovnog subjekta. Top menadžment pristup
– naziva se još i top down pristup, glavne smjernce za izradu poslovnog plana daje top
menadžment, koristi se kod centraliziranog tipa organizacije.
Pristup odozdo - naziva se još i down top pristup, smjernice tj. elemente za izradu poslovnog
plana daju menadžeri na nižim razinama odgovornosti, koristi se kod decentraliziranog tipa
organizacije.
Prednosti poslovnog plana/budžeta (Vašiček, 2013):
1) Osigurava smjernice poslovne aktivnosti za ispunjavanje postavljenih ciljeva
2) Motivira zaposlene
3) Koordinira aktivnosti nižih organizacijskih cjelina
4) Pomaže menadžmentu u procjeni izvršenja (ispunjavanja) cilja
Nedostaci poslovnog plana/ budžeta (Vašiček, 2013):
1) Ima ograničavajuće djelovanje (ako je nerealan)
9
2) Može demoralizirati zaposlene i menadžment (ako je nerealno postavljen)
3) Nerealni planovi uzrokuju smanjenje motiva za kontrolom troškova
Najvažnije sastavnice (komponente) poslovnih planova određuju njegov sadržaj, a to znači da
se mogu razlikovati u pojedinim poduzećima ovisno o njihovoj veličini, poslovnoj djelatnosti,
starosti poduzeća ili ovisno o menadžerskom stilu i kulturi koji prevladavaju (Cingula i
suradnici, 2004, p. 29-30):
· Temeljni podaci o poduzeću, moraju sadržavati pojašnjenja o tome kojom se
djelatnosti poduzeće bavi i zašto bi tržište prihvatilo određene proizvode i usluge. U
ovom odjeljku mora se prikazati grube projekcije financijskih pokazatelja: prihoda,
rashoda i dobiti te istaknuti razlike po kojima je naše poduzeće u prednosti pred
ostalima.
· Prikaz proizvoda i usluga mora dati točnu sliku svega onoga čime se pojavljujemo na
tržištu:
o Jesu li to novi proizvodi ili njihove modifikacije
o Kakvo je stanje ugovora o franšizi i patentu
o Kakva su istraživanja provedena o proizvodima i tržištu
· Analiza konkurencije pokazuje približan opseg cjelokupnog tržišta u gospodarskoj
djelatnosti kojom se bavimo, naš udjel u njemu i opis najvažnijih konkurenata.
Posebno se ističe naša moguća prednost u odnosu na konkurenciju i ono po čemu se
mi razlikujemo od ostalih. Važno je naglasiti razvojne trendove gospodarske
djelatnosti jer bankari i ostali investitiori najveći broj odluka o ulaganjima donose
temeljem podataka o privlačnosti gospodarske djelatnosti.
· Marketinška strategija uključuje podatke o našoj namjeri da reagiramo na izazove
tržišta i konkurencije:
o Koji ćemo tržišni segment odabrati
o Što su osobitnosti naše tržišne „niše“
o Kako ćemo oglašavati našim kupcima
o Kakve troškove oglašavanja možemo predvidjeti
o Kako ćemo voditi politiku cijena
· Proizvodnja i distribucija sadrže podatke o našem tehničkom potencijalu i našoj
sposobnosti da udovoljimo svim standardima kvalitete, distribucije i postprodajne
brige o kupcima. Osobito se ističu podaci o postojećim kapacitetima, njihovu
proširenju te unajmljivanju potrebnih kapaciteta ili iznajmljivanju viška kapaciteta.
10
· Financije su ključ poslovnog uspjeha te se mora točno utvrditi izvore financiranja,
cijenu upotrijebljenog kapitala te učinke što ih očekuju investitori/vlasnici. Veoma je
važno utvrditi postoje li problemi s financiranjem ili je upravo u tome naša usporedna
prednost.
· Podaci o menadžerskom timu moraju povećati povjerenje u poduzeće i u njegove
planirane poslovne aktivnosti. Kvalitetni menadžeri dobro su jamstvo za uspjeh tvrtke,
pa investitori žele imati što više podataka o njima i njihovim dosadašnjim rezultatima.
2.2. VRSTE PLANOVA
Najčešći kriterij razlikovanja i podjele na vrste planiranja razdoblje su planiranja, mjera
operacionalnosti te područja na koje se odnosi. S obzirom na razdoblje planiranja govori se o
vremenskoj dimenziji između horizonta i točke planiranja te se razlikuju (Osmanagić
Bedenik, 2002, p.36-37):
· Dugoročno planiranje za razdoblje dulje od 5 godina
· Srednjoročno planiranje za razdoblje između 2 i 5 godina te
· Kratkoročno planiranje za razdoblje do godine dana.
Planski horizont dugoročnog planiranja proteže se na razvoj nove generacije proizvoda sve do
kraja roka njezina djelovanja. Srednjoročno planiranje završava s rokom novog razvoja te
obuhvaća rokove odlučivanja i potrebne realizacije. Granica između dugoročnog i
srednjoročnog planiranja najčešće jest pet godina. Kratkoročno planiranje omogućuje
parcijalnu prilagodbu dosadašnje generacije proizvoda tako da područje njegova djelovanja
ovisi o vrsti i strukturi programa učinaka. Kratkoročno se planiranje odnosi na jednu godinu i
time odgovara trgovačkom i porezno-pravnom obračunskom razdoblju.
S obzirom na mjeru operacionalnosti, uzajamni hijerarhijski odnos u središtu promatranja nije
vrijeme, nego je to konkretnost relevantnih aktivnosti pojedinih planova, odnosno
hijerarhijska razina. Uobičajena je podjela na mjeseca (Osmanagić Bedenik, 2002, p.37) :
· Strategijsko planiranje
· Operativno planiranje te
11
· Taktičko planiranje
Strategijsko se planiranje provodi na najvišoj razini upravljanja i njime se utvrđuju strategije
za poduzeće i određena poslovna polja. Ono obuhvaća faktore, izvore i aktivnosti koje donose
rezultat. Takvi potencijali, koji se nalaze izvan i unutar poduzeća, nazivaju se potencijali
uspjeha. U okviru strategijskog planiranja zbog širenja planskog horizonta i time povezane
nesigurnosti planiraju se samo relativno približne vrijednosti, koje se operativnim planiranjem
detaljiziraju.
Operativno planiranje izvodi se iz strategijskog planiranja i ono pridonosi ostvarenju
planirane strategije. Ono je detaljnije i konkretnije i provodi se na razini poslovnih područja.
Taktičkim se planiranjem tako zadane vrijednosti raščlanjuju na pojedina funkcionalna
područja i mjesta troškova: prodaja, proizvodnja, skladište, financiranje itd. i provodi se na
najnižoj hijerarhijskoj razini planiranja.
S obzirom na raspložive podatke, razlikuju se planiranje u uvjetima sigurnosti te u uvjetima
nesigurnosti. U prvom slučaju raspoloživi su svi potrebni podaci i očekuje se sa sigurnošću
nastupanje jedne situacije. U drugom slučaju postoje nepotpuni podaci i različita vjerojatnost
nastupanja različitih situacija, o čemu se vodi računa primjenom odgovarajućih metoda
planiranja (Osmanagić Bedenik, 2002, p.38).
Faze dugoročnog planiranja su (Vašiček, 2013):
1) Pregled i ispitivanje okruženja
2) Popisivanje mogućih zahtjeva (zakoni...)
3) Uspostavljanje i priopćavanje dugoročnih ciljeva poduzeća
4) Procjena postojećih resursa
5) Kreiranje modela planiranja poduzeća
6) Povezivanje strateškog planiranja s financijskim proračunom
Faze kratkoročnog planiranja su (Vašiček, 2013):
1) Određivanje ciljeva poduzeća, usklađenih sa zahtjevima vlasnika
2) Istraživanje različitih metoda i postupaka za ispunjavanje ciljeva
3) Prikupljanje informacija o alternativama
4) Selektiranje mogućih odluka za ispunjavanje cilja
5) Izbor najbolje odluke za realizaciju cilja i njezina provedba
12
2.3. MASTER BUDŽET – SADRŽAJ
Budžet je financijski plan unaprijed pripremljen za ostvarivanje financijskih i poslovnih
ciljeva poduzeća u nekom budućem razdoblju. Takav financijski plan obuhvaća procjenu
očekivane razine prihoda, rashoda, dobiti, te novčanih primitaka i izdataka poduzeća u
budućnosti. Budžet osigurava osnovu za učinkovitost menadžerske funkcije planiranja i
kontrole, posebice troškova na kojima se temelji. Budžet, u načelu, predstavlja translaciju
dugoročnog plana u financijske termine kratkoročnog plana, odnosno u oblik godišnjeg
budžeta. Izuzetak čini budžet kapitala koji se izrađuje za razdobolje od više godina, a odnosi
se na planiranje i kontrolu ulaganja u dugotrajnu imovinu poduzeća (Vašiček, 2013).
S aspekta razdoblja koje obuhvaćaju, razlikuju se sljedeće vrste budžeta (Vašiček, 2013):
· Godišnji budžet (Annual budget) – temeljni i najznačajniji budžet; obuhvaća razdoblje
od jedne godine, uključujući i kraća vremenska razdoblja
· Kapitalni budžet (Capital budget) – budžet ulaganja u dugotrajnu imovinu poduzeća;
obuhvaća razdoblje između 5 i 10 godina
· Kontinuirani budžet (Continuous budget) – budžet kod kojeg se sljedeći mjesec uvijek
iznova pridodaje zadnjem mjesecu, a tekući mjesec izuzima; uvijek pokriva sljedećih
12 mjeseci. Temeljna prednost ovog tipa budžeta sastoji se u tome što tjera menadžera
na kontinuirano praćenje i ocjenjivanje planiranih procjena.
S aspekta aktivnosti koje obuhvaća, razlikujemo sljedeće vrste budžeta (Vašiček, 2013):
· Glavni (master budžet) – obuhvaća aktivnosti poduzeća u cjelini. Sastoji se od brojnih
međusobno povezanih budžeta koji sumiraju sve planirane financijske aktivnosti
poduzeća. Elementi master budžeta variraju, ovisno o veličini i prirodi poslovanja
poduzeća
· Budžet odgovornosti – obuhvaća aktivnosti pojedinih centara odgovornosti.
13
Slika 1: Sadržaj master budžeta
Izvor: Izrada studenta
Master budžet je temeljni izvještaj koji predstavlja plan poslovanja poduzeća unutar jedne
godine.
Pristupi potrebi izrade planova ovisi o veličini i vrsti poslovnog subjekta. U osnovi
razlikujemo (Vašiček, 2013):
1) Pozitivistički pristup
2) Negativistički pristup
Negativistički pristup - karakterističan je za male poslovne subjekte, „planiranje nije
potrebno“, izrada planova iziskuje velike napore i stvara nepotrebne troškove“.
Pozitivistički pristup – karakterističan je za velika dionička društva, plan je efikasan
instrument ocjene uspješnosti pojedinih menadžera i zaposlenih, plan donosi odbor za plan
sastavljen od menadžera pojedinih poslovnih funkcija.
14
2.4. KAPITALNI BUDŽET
Kapitalni budžet - budžet ulaganja u dugotrajnu imovinu poduzeća; obuhvaća razdoblje
između 5 i 10 godina (Vašiček, 2013).
Budžetiranje kapitala podrazumijeva (Vašiček, 2013):
· Postupak donošenja odluke o dugoročnim investicijama u realnu poslovnu imovinu
poduzeća
· Postupak donošenja odluka o dugoročnim investicijskim projektima
· Ocjena financijske efikasnosti investicijskih projekata
Oblici investicija (Vašiček, 2013):
· Financijske: ulaganja u financijsku imovinu
o Dionice, obveznice i drugi vrijednosni papiri te s njima izjednačena imovina
· Kvazi financijske investicije
o Drugi imovinski oblici s aktivnim tržištima
· Realne: ulaganja u dugoročne investicijske projekte
o Fiksna i permanentna tekuća imovina
· Neopipljive: ulaganja u neopipljivu imovinu
o Patenti, licence i sl.
Postupak budžetiranja kapitala (Vašiček, 2013):
· Pronalaženje investicijskih oportuniteta
· Prikupljanje i obrada podataka
· Određivanje novčanih tokova
· Određivanje budžeta kapitala
· Vrednovanje i donošenje odluke
· Analiza izvođenja i prilagođavanja
Temeljne metode koje se koriste su: metoda čiste sadašnje vrijednosti, metoda interne stope
profitabilnosti, metoda vremena povrata investicije, metoda diskontiranog razdoblja povrata,
metoda indeksa profitabilnosti, metoda sadašnje vrijednosti budućih troškova, metoda
knjigovodstvene stope povrata, metoda anuiteta i ostale.
15
Neto sadašnja vrijednost projekta definira se kao zbroj vrijednosti godišnjih neto primitaka u
ekonomskom toku svedenih na njegovu vrijednost u početnoj godini vijeka projekta (Orsag.
2002, p.23).
Za investitore je prihvatljiv samo onaj investicijski projekt kod kojeg se utvrdi nula ili
pozitivan iznos neto sadašnje vrijednosti. Kod odlučivanja između više međusobno isključivih
projekata, odluka se donosi u korist projekta s NPV > 0 koji ima maksimalnu NPV. Opća
formula za računanje neto sadašnje vrijednosti:
NPV =
C - novčani tok
I - broj razdoblja
R - diskontna stopa ili trošak kapitala
Metoda interne stope rentabilnosti projekta:
Ova metoda koristi internu stopu rentabilnosti za ocjenu isplativosti ulaganja u realizaciji
nekog projekta. Interna stopa rentabilnosti definira se kao ona diskotna stopa koja izjednačava
sadašnju vrijednost primitaka i izdataka, tj. koja neto sadašnju vrijednost projekta svodi na
nulu (Zekić, 2010, p. 112).
Interna stopa rentabilnosti pokazuje godišnju stopu prinosa na uloženi kapital i osnovica je za
ugovaranje maksimalno prihvatljive kamatne stope na kredite za financiranje realizacije
projekta. Onda daje inforamcije o prosječnoj godišnjoj stopi akumulativnosti projekta, ali ne i
o apsolutnom iznosu te akumulacije (Zekić, 2010, p. 113-114).
Metoda perioda povrata ulaganja u projekt:
Ova metoda izračunava period povrata ulaganja u projekt očekivanim pozitivnim financijskim
tokovima, kada se kumulativ neto primitaka od eksploatacije izjednačava s neto ulaganjem u
realizaciju projekta. Metodom perioda povrata ulaganja u projekt utvrđuje se godina u kojoj
će kumulativ procijenjenih neto novčanih primitaka pokriti planirana ulaganja u projekt
(Zekić, 2010, p. 110). Prema navedenim metodama izračuna projekt je isplativ i prema
kapitalnom budžetu. Izračun navedenih metoda prikazan je u poglavlju 4. Ekonomsko –
tržišna ocjena. Prema metodi neto sadašnje vrijednosti projekta projekt je isplativ jer je neto
16
sadašnja vrijednost pozitivna. Interna stopa rentabilnosti je veća od zadane (2%), stoga je
projekt isplativ i po toj metodi te iznosi 2,97%.
17
3. PLANIRANJE ULAGANJA U PRIRODNU KOZMETKU
U sljedećem poglavlju elaborira se o prirodnoj kozmetici, prikazuje se predinvesticijska
studija, investicijska studija, ekonomsko financijska analiza i master budžet za osnivanje i
pokretanje proizvodnog poduzeća. Uz teorijske pretpostavke predstavljaju se i konkretni
podaci poduzeća Luna d.o.o.
3.1. O PRIRODNOJ KOZMETICI
Kozmetika je pojam koji se odnosi na substance čiji je cilj povećati ili zaštititi izgled ili miris
ljudskog tijela. Ponekad se kozmetika koristi za uklanjanje ili prikrivanje određenih fizikalnih
oštećenja ili određenih fizičkih nedostataka kod nekih osoba. Također postoji posebna vrsta
kozmetike koja je dostupna u prirodnom obliku (npr. kao ljekovito bilje)
(http://hr.wikipedia.org/wiki/Kozmetika, 1.05.2014). Osnovna razlika između prave prirodne
kozmetike i „marketinški“ prirodne kozmetike je u samom sastavu.
Prirodna kozmetika isključuje prisustvo kemijskih i sintetičkih konzervansa, emulgatora,
mirisa i boja, silikona i parafina. Koriste se najčešće ručno pripremani ekstrakti ljekovitih
biljaka, biljna i eterična ulja, voda i alkohol nastao ekstrakcijom bilja.
Proces proizvodnje mora biti brz i jednostavan kako bi sastav krajnjeg proizvoda bio što bliži
sastavu izvornog biljnog materijala. Prirodna kozmetika se ne testira na životinjama, a
ambalaža također mora biti ekološki prihvatljiva. Eterična ulja, propolis i prirodni alkohol,
kao i odgovarajući postupci pri izradi i pakiranju, kao konzervansi djeluju na prirodne
antibakterijske komponente proizvoda. Na taj način spriječava se kontaminacija preparata i
osigurava se dug rok trajanja proizvoda (http://www.mojezdravlje.net/Bolesti/88/priroda-i-
biljke/Prirodna-kozmetika.aspx, 17.05.2014).
Prirodni preparati, osim što su ekološki prihvatljivi, zdravi su za kožu i neškodljivi za ostatak
organizma. U njima se nalaze prirodni sastojci biljnog ili mineralnog porijekla. Ne sadrže
kemijske tvari koje inače mijenjaju molekularnu strukturu sastojaka, ne sadrže sirovine
životinjskog porijekla, ne sadrže naftne derivate, umjetne konzervanse koji izazivaju alergije,
sam proces proizvodnje se razlikuje od onog koji se koristi u proizvodnji komercijalne
kozmetike. Prednost je već u tome da se koriste prirodni, koži slični i „poznati“ materijali zato
18
se pri uporabi prirodne kozmetike ne dešava „zasićenje“ određenim proizvodom
(http://www.ginger.hr/hr/why, 17.05.2014.).
3.1.1. INICIRANJE I DEFINIRANJE PROJEKTA
Projekt se može definirati kao kompleksno rizično nastojanje da se determiniranim
materijalnim, financijskim i informacijskim resursima te inovativno organiziranim
aktivnostima i ljudskim potencijalima unutar određenog vremena realizira jedinstveni pothvat
kojim se neko postojeće strateško stanje transformira u ciljno (Zekić, 2010, p.10). Radi se o
determinističkom projektu s izravnim ekonomskim učincima, odnosno očekuje se povrat
financijskih ulaganja iz novoostvarene vrijednosti projekta.
Ideja projekta je razviti proizvodnju prirodnih proizvoda preparativne kozmetike. Korisnicima
se želi pružiti 100% prirodne proizvode koji će ispuniti njihove želje i potrebe. Daljnim
razvojem moguće je i proširenje proizvodnje na dekorativnu kozmetiku.
Preparativna kozmetika obuhvaća: kreme za lice, ruke i tijelo, losione za čišćenje lica, tijela,
razne pilinge, maske za lice, kosu, tijelo, sapune, sredstva za čišćenje lica, otopine i ostalo.
Poduzetnik se odlučuje na izradu poslovnog plana proizvodnje prirodne kozmetike Luna
potaknut stalnim rastom na kozmetičkom tržištu. Ocjenom poslovnog plana proizvodnja se
pokazuje kao isplativa investicija. Nakon što su svi proizvodi testirani i odobreni od javnog
zdravstva (po 1 komad od svakog proizvoda) može se pokrenuti proizvodnja. Kako bi se
uspjelo proširiti proizvodnju potrebno je inicirati otvaranje internet trgovine ali i pribaviti
potrebna financijska sredstva. Posudbom sredstava inicira se i omogućuje širenje proizvodnje.
Kupci putem internet trgovine mogu kupiti proizvode i ako nisu iz Hrvatske. Uspostavom
internet trgovine poslovanje raste i razvija se. Kupcima iz susjednih zemalja omogućava se
kupnja proizvoda preko internet trgovine uz vlastiti trošak dostave. Nakon pet godina može se
inicirati i otvaranje internet trgovine ostatku zemalja.
Cilj ovoga projekta je proizvoditi proizvode koji će zadovoljiti ali i nadmašiti želje i potrebe
korisnika te daljne širenje proizvodnje. Želi se također omogućiti i individualno zadovoljenje
potreba korisnika putem oblikovanja proizvoda najmjenjenog samo njihovoj koži. Namjenski
cilj projekta je zadovoljiti potrebe i očekivanja korisnika kako bi poslovanje bilo profitabilno i
19
moglo se postići daljnje razvijanje, objektni cilj je uspostaviti proizvodnju kao pretpostavku
ostvarenja namjenskog cilja.
Lokacija je Rijeka, te će se proizvodnja odvijati u posebnom prostru. Prostor mora biti
opremeljen posebnim posuđem koje neće ugroziti kvalitetu proizvoda.
3.1.2. POTENCIJALNI RIZICI
Rizik je procijenjena vjerovatnost da projekt neće ispuniti ispuniti zadane ciljeve. On je
inmanentan projektnom upravljanju. Projektni menadžmet upravljanjem realizacijom
projekata zapravo upravlja projektnim rizicima i obratno. Upravljanje projektnim promjenama
suštinski je obilježeno rizikom tehnologije i rizikom rezultata promjene, odnosno projektnim i
poslovnim rizikom. Izbor odgovarajučeg projekta jest poslovni rizik, a učinkovito ostvarenje
projektnih ciljeva predstavlja projektni rizik. Poslovni rizik područje je odgovornosti
menadžmenta projekta, odnosno strategijske dimenzije projektnog menadžmenta, a projektni
operativnog projektnog menadžmenta. Pojektni rizik je funkcija triju varijabla - rizičnog
događaja, vjerovatnosti njegovog nastupa i njegovog utjecaja, tj. štete za uspješnu realizaciju
projekta (Zekić, 2010, p. 115).
Pravovremeno otkrivanje potencijalnih rizika ključ je uspjeha projekta. Neki od rizika koji bi
se mogli pojaviti u projektu proizvodnje Luna su:
1. Nemogućnost nabave visokokvalitetnih sirovina
2. Tehnološki rizici
3. Kanali distribucije
4. Slab plasman proizvoda
Nemogućnost nabave visokokvalitetnih sirovina odnosi se na nabavku sirovina iz udaljenih
zemalja. Potrebno je razmotriti sve opcije nabave sirovina kako bi se pravovremeno moglo
prijeći na drugog dobavljača i nabaviti na vrijeme sirovine.
Tehnološki rizici odnose na primjenu sredstava u proizvodnji i prodaji proizvoda. Iako je u
početku zamišljena mala proizvodnja daljnjim razvojem potrebno je voditi računa o nabavci
strojeva koji će omogućiti bržu i veću proizvodnju.
20
Kanali distribucije su izuzetno važni. Potrebno je unaprijed odrediti dobavljače sirovina, način
i pružatelje dostave proizvoda.
3.1.3. INTERESNO UTJECAJNE SKUPINE NA PROJEKTU
Interesno utjecajne skupine su pojedinici i organizacije koji su indirektno ili direktno
uključeni u projekt, čiji bi interesi mogli pozitivno ili negativno utjecati na realizaciju
projekta, odnosno na rezultat projektne realizacije (Zekić, 2010, p.51).
Projektni menadžer ujedno je i vlasnik koji pokreće projekt proizvodnje prirodne kozmetike.
Projekt sam financira s vlastitim sredstvima u prvoj godini, dok u drugoj godini posuđuje
financijska sredstva radi razvoja poslovanja.
Neki od drugih zainteresiranih strana su:
Proizvođači sirovina – nalaze se izvan i unutar zemlje. Temeljni zadatak je pronaći
najpovoljne proizvodače sirovina čiji će proizvodi zadovoljavati željeni stupanj kvalitete. Kod
odabira proizvođača iz trećih zemalja potrebno je uložiti dodatan napor pri izboru
proizvođača.
Dobavljači – potrebno je razmotriti i izabrati dobavljače koji će po prihvatljivoj cijeni
isporučiti potrebne materijale i sirovine na određeno mjesto.
Ostali proizvođači – pod ostalim proizvođačima smatra se konkurencija ali i proizvođači
ostalih materijala i sredstava (ambalaža...).
Organi lokalne i državne vlasti - važno je da se proizvodnja organizira prema zakonskim
propisima. Svo posuđe treba biti po propisima, svaki proizvod treba biti testiran i proći sve
neophodne analize kako bi mogao u prodaju.
Mediji – mediji su važni jer kreiraju okruženje koje može biti povoljno ili nepovoljno za
projektnu realizaciju. Također, mediji su oni koji prenose sliku o poduzeću i koji mogu znatno
pomoći u razvoju brenda.
21
3.1.4. SWOT ANALIZA
SWOT analiza je jedna od instrumenata kojima se menadžer može poslužiti u kreiranju
strategije. To je kvalitativna analitička metoda koja kroz 4 čimbenika nastoji prikazati snage,
slabosti, prilike i prijetnje određene pojave ili situacije. Međutim, treba uzeti u obzir da se radi
o subjektivnoj metodi. Trenutna situacija se brzo mijenja i prilike na tržištu se mogu u
sekundi promijeniti. U kontekstu vremena, snage i slabosti predstavljaju sadašnjost temeljenu
na prošlosti, dok prilike i prijetnje predstavljaju budućnost temeljenu na prošlosti i
sadašnjosti.
Zasluga za SWOT pripisuje se istraživačkom timu u sastavu: Albert Humphrey , Marion
Dosher, Otis Benepe, Birger Lie, koji je na Sveučilištu Stanford u 1960 - im i 1970 – im,
koristeći podatke od Fortune 500 koja su i financirala projekt, imao cilj utvrditi što je s
korporativnim planiranjem krenulo krivim smjerom kao i kreirati novi sustav za menadžment
promjena. Započeli su pitajući se: “Što je dobro, a što loše u operacijama?”, zatim su postavili
pitanje: “Što je dobro, a što loše u sadašnjosti i u budućnosti?”. Ono što je dobro u sadašnjosti
nazvali su zadovoljavajućim (Satisfactory), dobro u budućnosti nazvali su prilikom
(Opportunity), loše u sadašnjosti – krivnjom (Fault), a loše u budućnost – prijetnjom (Threat).
Akronim je glasio S-O-F-T. On je kasnije promijenjen u SWOT
(http://web.efzg.hr/dok/OIM/dhruska/SWOT_analiza.pdf, 20.03.2014).
Svako poduzeće mora voditi računa o unutrašnjem i vanjskom okruženju. U tom se kontekstu
ova analiza može razumjeti kao prikaz unutrašnjih snaga i slabosti organizacije i vanjskih
prilika i prijetnji s kojima se ta ista organizacija suočava.
Vanjski čimbenici djeluju izvan tvrtke, u njezinu okružju koje obuhvaća tržište, konkurenciju,
razvoj znanosti i tehnologije te političko-pravno i gospodarsko uređenje. Ovi čimbenici
izazivaju prijetnje i prigode, tj. oni mogu ugroziti poslovanje (prijetnje, kao na primjer:
inflacija, politički poremećaji, ulazak na tržište jakog konkurenta, tehnološki napredak što
donosi nov proizvod i zastarijevanje postojećeg) ili ga mogu potaknuti (prigode, kao na
primjer: otvaranje novih tržišta, rast kupovne moći, novi izumi koje može prihvatiti i dr.)
Unutarnji čimbenici mogu se izraziti kao naše prednosti (na primjer: vješti i iskusni radnici,
ugled na tržištu zbog visoke kvalitete proizvoda, dobar raspored vlastitih prodavaonica,
povoljni izvori financiranja, iskusan poduzetnički menadžment) ili kao slabosti (na primjer:
22
visoka fluktuacija, visoki troškovi nabave sirovina i materijala zbog neredovitih plaćanja,
zastarjeli strojevi i dr.) (Cingula i suradnici, 2004, p.41).
Kod projekta proizvodnje prirodne kozmetike možemo uočiti brojne snage, slabosti, prilike i
prijetnje:
Snage
- Direktna komunikacija sa potrošaćima – kod naručivanja proizvoda moguće je da se
proizvodi sa svojim sastojcima prilagode potrebama svakoga potrošaća. Ispunjavanjem
obrasca ili direktnom komunikacijom može se naručiti i posebno za svaki tip kože. Direktna
komunikacija omogućava direktnu vezu sa potrošačima i informacije iz prve ruke.
- Kvalitetni proizvodi – svaki proizvod mora pružiti njegu koju i obećava, a to može uz
pravilan odabir sastojaka. Potrebno je voditi brigu o nabavci sastojaka koji će imati
kontrolirano podrijetlo i koji će omogučiti zadovoljenje i nadmašenje potreba i očekivanja
korisnika.
- Ekološki proizvodi – svaki proizvod mora biti ekološki. Briga o okolišu tjera proizvođače da
razmisle i promjene načine proizvodnje svojih proizvoda, pakiranje ali i sam sastav.
- Proizvodi koji nisu testirani na životinjama – niti jedan proizvod ne smije biti testiran na
životinjama. Danas upješna poduzeća vode sve veću brigu o životinjama, kao i kupci koji
odbijaju kupiti proizvode koji su testirani na životinjama.
Slabosti
- Potrebna velika ulaganja – za početnu proizvodnju osigurana su vlastita sredstva no za
razvijanje veće proizvodnje potrebno je osigurati financijska sredstva za financiranje dodatnih
pogona i zapošljavanje novih radnika. Velika poduzeća si mogu lakše priuštiti širenje i razvoj
proizvodnje, dok kod malih poduzeća većinom je potrebno razmisliti o posudbi financijskih
sredstava.
- Strah potrošača za isprobavanjem novih proizvoda – postoji veliki strah potrošača za
isprobavanjem novih proizvoda na našem tržištu. Potrebno je uvesti proizvode na način da
23
potiču korisnike na zdravije, ekološke proizvode koji će im omogućiti njegu koju žele.
Prilike
- Stalno rastuće tržište – prema raznim izvješćima (npr. Cosmetic Europe) možemo uočiti da
je kozmetička industrija sve razvijenija, bilježi pozitivan trend te predstavlja stalno rastuće
tržište na kojem prilike postoje.
- Okrenutost potrošača na zdraviji život – u današnje vrijeme bilježi se sve veća okrenutost na
zdraviji život, zdraviju hranu ali i „zdravu“ kozmetiku.
- Stalne inovacije – u ovom sektoru stalne inovacije su nužne za stjecanje konkurentske
prednosti. Kozmetička industrija zapošljava 25 000 znanstvenika te su inovacije uvjet
opstanka poduzeća.
Prijetnje
- Velika konkurencija – se odnosi na cijelokupno tržište. Na kozmetičkom tržištu vlada veliki
broj proizvođača te se stoga proizvodi moraju razlikovati od konukrentskih kako bi privukli
pažnju potrošača.
- Regulativa – predstavlja značajnu prijetnju poslovanju, odnosno stalne promjene regulative
mogu dovesti poduzeća koja se ne mogu prilagoditi promjenama u probleme.
- Cjenovni ratovi – kod proizvodnje i plasmana proizvoda potrebno je uspostaviti cijene koje
će biti konkuretne na tržištu.
3.1.5. ZAKLJUČIVANJE PROJEKTA
Zaključivanje projekta podrazumijeva evaluaciju i završnu provjeru realizacije projekta.
Potrebno je evaluirati projekt i utvrditi dali se projekt izvodi u skladu s planiranim projektnim
obuhvatima, troškovima, kvalitetom i vremenskim rasporedom.
24
Također za uspjeh ovog projekta bitno je dobivanje certifikata BDIH, ECOCERT i oznake
cruelty free. Koji bi potrošaćima pružili sigurnost pri kupnji proizvoda ali i konkurentsku
prednost poduzeću. Standard BDIH je bio izdat 1995. godine kao prvi za tako nazvanu
kozmetiku. Dozvoljava se upotreba konzervansa, koji su identični onima iz prirode.
Proizvod koji je označen tom oznakom ne smije sadržavati sastojke koji su testirani na
životinjama, sintetičke boje, parafin, silikone, naftne derivate... Ecocert je akreditirani organ
za dodjeljivanje certifikata iz Francuske, koji je 2003. izdao svoj standard za prirodnu i
ekološku kozmetiku. Standard Ecocert dozvoljava dva načina proizvodnje kozmetičkih
proizvoda. Da bi proizvod dobio oznaku EcoCert mora biti ''prirodan'' ili ''prirodan i ekološki''.
Vrlo važno je i dobivanje oznake cruelty free, koja označava da nisu korištene životinje
prilikom testiranja proizvoda. Osim ovih standarda koji bi dali poduzeću veliku prednost
potrebno je razviti i projektni informacijski sustav. Ciljane informacije u pravo vrijeme, na
pravom mjestu, odgovarajućeg nivoa specifikacije i cijene temeljni su resurs projektnog
menadžmenta.
3.1.6. MOGUĆNOSTI RAZVOJA TRŽIŠTA KOZMETIKE U BUDUĆNOSTI
Kozmetički giganti se u posljednje vrijeme suočavaju sa sve zastupljenijim negativnim
stavovima stručnjaka po pitanju utjecaja kozmetičkih proizvoda, odnosno pojedinih sastojaka
na ljudsko zdravlje. Prirodna kozmetika, odnosno kozmetika na bazi prirodnih sastojaka rast
popularnosti duguje upravo tim stavovima zasnovanim na kliničkim istraživanjima. Jedan od
najčešće spominjanih sastojaka je aluminij koji se nalazi u većini antiperspiranta, a neki od
zdravstvenih stručnjaka povezuju ga s nastankom raka dojke. Kozmetičke kompanije prate
nezavisna istraživanja koja uvelike utječu na trendove na tržištu. To je vidljivo kroz uvođenje
novih proizvoda u kojima se izostavljaju sastojci za koje se u medijima naglašava da su štetni
za zdravlje, te kroz uvođenje prirodne kozmetike u asortiman proizvoda (Malenica,
2011,.p39).
U posljednjih 20 godina globalno beauty tržište raslo je za 4,5% u prosjeku (CAGR), uz
godišnju stopu rasta u rasponu od oko 3% do 5,5%. Ovo tržište je dokazalo sposobnost kako
postići stabilan i kontinuiran rast, kao i svoj kapacitet za otpornost na nepovoljne
gospodarske uvjete (Łopaciuk, 2013, p.1080).
25
Kozmetička industrija doživljava značajniji rast početkom 20.-og stoljeća, koji je velikim
dijelom bio uvjetovan porastom oglašavanja kozmetičke industrije. Naime u razdoblju
između 1910. i 1950. godine kroz časopise i druge publikacije započinje informiranje o
značaju upotrebe kozmetičkih proizvoda, odnosno o pogodnom utjecaju na izgled. Pojava
kina, a kasnije i filma u boji također su bili od velikog utjecaja na rast kozmetičke industrije.
Naime briga za izgled od strane poznatih glumica reflektirala se na povećanu potražnju
proizvoda za uljepšavanje među ženskom populacijom (http://ezinearticles.com/?Cosmetic-
History-Worldwide-and-the-Growth-of-the-Cosmetic-Industry&id=3744932, 21.04.2014).
Analiza trendova prisutnih na tržištu globalne kozmetike u početku 21. stoljeća dovodi do
sljedećih zaključaka (Łopaciuk, 2013, p.1086):
1. Potražnja za kozmetikom će i dalje rasti, potaknuta uglavnom tržištima u nastajanju u Aziji
i Latinskoj Americi, što će pridonijeti stvaranju novih proizvoda, oblikovati nove obrasce
potrošnje, a možda čak i uspostaviti nove kanone ljepote.
2. Globalni kozmetički proizvođači morat će se prilagoditi očekivanjima svojih novih kupaca,
podrijetlom iz različitih, ne-zapadnim kulturama i ponašati se drugačije.
3. Skincare je segment s najvećim potencijalom rasta. To će ostati vodeći segment na
kozmetičkom tržištu tijekom sljedećih nekoliko godina.
4. Odlučujući faktor za uspjeh na tržištu će biti masovna kozmetička prodaja - oni će
postavljati ton za cijelo tržište. Rastuća svijest o masovnoj kozmetici kao gotovo jednako
dobroj kao i prestižna kozmetika će olakšati rast tom masovnom segmentu.
5. Struktura distribucije se mijenja, supermarketi i hipermarketi kao i online prodajni kanali
povećati će udjel na ukupnom tržištu.
6. Novi proizvodi temelje se na sve većem broju naprednih istraživanja i tehnologija. S druge
strane, postoji sve veća potražnja za organskim proizvodima, proizvedeni na održiv način.
26
3.2. PREDINVESTICIJSKA STUDIJA
Predinvesticijska studija bazira se na podacima prikazanim u tablicama u Investicijskoj
studiji. Predinvesticijska studija temelji se na analitičko-dokumentacijskoj podlozi za
prethodnu ocjenu investicijskih varijanti kako bi se odabrala najpovoljnija.
Predinvesticijska studija za osnivanje proizvodnog poduzeća Luna i pokretanje nove
proizvodnje:
Tablica 1. Sažetak projekta
Investitor Naziv: Luna
Projekt Naziv projekta: pokretanje proizvodnje prirodne
kozmetike Luna
Lokacija: Rijeka
Vrsta investicije: Realna investicija pokretanja
proizvodnje
Cilj investicije: pokretanje proizvodnje kvalitetnih,
konkuretnih proizvoda
Terminski plan:
Početak investiranja: 1.01.2014.
Završetak: prosinac 2018 godine
Valuta u kojoj je rađena studija: kuna
Izvori financiranja Vlastita sredstva:
Kredit:
150.000,00
100.000,00
Planirani poslovni rezultat
(za 2018. godinu)
1.Ukupan bruto prihod:
2.Ukupni rashodi:
2.1.Amortizacija:
3.Dobit prije
oporezivanja:
4.Porez:
5.Akumulacija (2.1+3+4):
10.11.100,00
5.897.219,66
7.000,00
4.613.880,34
922.776,06
5.543.646,40
Efikasnost investicije
(za 2018. godinu)
Koeficijent tekuće likvidnosti
Koef. likvidnosti tekućeg
poslovanja
Koeficijent
samofinanciranja
Koeficijent ukupne
zaduženosti
Koeficijent financijske
stabilnosti
2,62
5,35
0,71
0,30
11,70
27
Koeficijent obrtaja
ukupne imovine
Koeficijent obrtaja
kratkotrajne aktive
Koeficijent obrtaja zaliha
Dani vezivanja zaliha
Prinos od kapitala
Bruto rentabilnost
ukupnih prihoda
Neto rentabilnost ukupnih
prihoda
1,61
2,15
12,38
29,07
0,79
0,44
0,35
Izvor: Izrada studenta prema Cingula i suradnici, 2004, p. 137
Podaci prikazani u tablici izračunati su u investcijskoj studiji te prikazuju da je projekt
isplativ.
3.2.1. SVRHA I SADRŽAJ INVESTCIJE
Glavni cilj ove investicije je pokretanje proizvodnje prirodne kozmetike Luna. Proizvodnja se
sastoji od sljedećih proizvoda:
- u prvoj godini šumeće kugle za kupanje, glicerinski sapun, uljni sapun te piling od
morske soli.
- u trećoj godini poslovanja poduzetnik se odlučuje na proširenje asortimana koje se
odnosi na masku za lice i melem za usne i tijelo. Poduzetnik se u trećoj godini
odlučuje i na veleprodaju hotelima i centrima ljepote.
Proizvodnja kozmetičkih proizvoda uređena je Zakonom o predmetima opće uporabe i
Pravilnikom o posebnim uvjetima za proizvodnju i stavljanje na tržište predmeta opće
uporabe (http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2013_04_39_719.html, 2.06.2014).
Prostor mora udovoljavati posebnim uvjetima propisanim Pravilnikom. Osim toga
proizvođač mora ispunjavati i uvjete Hrvatske norme o smjernicama za dobru
proizvođačku praksu iz područja kozmetike.
28
3.2.2. PODACI O INVESTITORU
Tvrtka je osnovana 1.01.2014. kada i kreće s radom. Tvrtka je osnovana kao j.d.o.o. Sjedište
je smješteno u Rijeci. Tvrtka je upisana u trgovački registar te sukladno Nacionalnoj
klasifikaciji djelatnosti registriana za sljedeće djelatnosti:
36.63 Ostala raznovrsna proizvodnja
51.7 Ostala trgovina na veliko
52.3 Trgovina na malo farmaceutskim, medicinskim, kozmetičkim i toaletnim proizvodima
Investitor predviđa ostvarenje poslovnog uspjeha. Na temelju projiciranih poslovnih primitaka
i izdataka vidljivo je da poduzenik ostvaruje pozitivan financijski rezultat i povećanje
knjigovodstvene vrijednosti tvrtke.
3.2.3. OCJENA TRŽIŠNIH MOGUĆNOSTI
U Hrvatskoj djeluje minimalno desetak malih proizvođača prirodne kozmetike čija se
godišnja prodaja procjenjuje na nekoliko desetaka milijuna kuna. Proizvodnja prirodne
kozmetike Luna prema poslovnom planu posluje također uspješno čime dokazuje perspektive
za budući rast i razvoj. Kako raste obujam poslovanja tako i tvrtka razvija svoje poslovanje i
učvršćuje se na tržištu uz stalno ulaganje u marketing. Poduzetnik namjerava preko internet
trgovine i početno preko bloga prodavati svoje proizvode i u susjedne zemlje čiji kupci sami
pokrivaju troškove dostave. Poduzetnik također planira prodavati svoje proizvode hotelima i
centrima za ljepotu te otvaranje trgovine u Opatiji. Izabire Opatiju zbog velikog sezonskog
prometa koji je moguće ostvariti. Opatija je atraktivna lokacija koja obiluje turistima, ali i
domaćim stanovništvom solidne kupovne moći te se poduzetnik i dalje učvršćuje na tržištu.
Uspješnim poslovanjem omogućeno je zapošljavanje dodatnih radnika u proizvodnji i
maloprodaji.
29
3.2.4. TEHNIČKO-TEHNOLOŠKI ELEMENTI STUDIJE
Lokacija poduzeća je u Rijeci te poduzetnik mjenja poslovni prostor sukladno svojim
potrebama te u četvrtoj godini pronalazi konačnu lokaciju koja odgovara zahtjevima
proizvodnje te koja omogućuje unapređenje poslovanja. Lokacija udovoljava svim tehničkim i
ekološkim zahtjevima.
3.2.5. EKOLOŠKI ASPEKTI
Odvijanje proizvodnje, veleprodaje i maloprodaje odvijat će se prema propisanim minimalnim
uvjetima i općim standardima i zdravstvenim uvjetima. Poduzetnik koristi isključivo prirodne
sastojke koji isključuju postojanje i upotrebu kemikalija u proizvodnom procesu. Poduzetnik
također nudi višekratno koristivu (refil) ambalažu za određeni proizvod kako bi potaknuo na
ponovno korištenje i smanjenje otpada. Kako bi zadovoljio svoje potrošače poduzetnik ne
testira proizvode na životinjama i koristi organski uzgojene ili samonikle biljke.
3.2.6. ORGANIZACIJA I KADROVI
Na samom početku rada ne postoji nikakva organizacijska podjela rada budući da u prvoj
godini poslove obavlja vlastitim radom uz povremeno angažirano pomoćno osoblje. Daljnjim
razvojem poslovanja poduzetnik zapošljava dodatne radnike u proizvodnji i maloprodaji.
3.2.7. IZVORI FINANCIRANJA
Izvor financiranja projekta proizvodnje prirodne kozmetike su vlastita sredstva koja osigurava
vlasnik. Time se izbjegava plaćanje kamata na posuđeni novac ali i ovisnost o drugim
izvorima financiranja u prvoj godini izvedbe.
Troškovi: analiza svakog proizvoda, stres test, toplinska analiza, analiza sanitarne inspekcije,
dokumentacija, opremanje prostora, nabavka sirovina, plaće zaposlenih su troškovi za koje se
moraju osigurati sredstva.
30
Troškovi analize, stres testa, toplinska analiza, analiza sanitarne inspekcije su troškovi koji
nastaju u prvoj fazi izvedbe projekta.
Poduzetnik unosi u projekt 150.000,00 kuna. Iznos je potreban u prvoj godini kako bi
poduzetnik mogao pokrenuti poslovanje. Poduzetnik u drugoj godini posuđuje sredstva. Plan
otplate kredita prikazan je u sljedećem poglavlju za naredne 4 godine projekta uz kamatu od
2% godišnje i poček u trajanju od dvije godine. Neiskorišteni dio kredita iznosi 81.066,95
kuna, a upotrijebit će se u trećoj godini projekta. Ukupni iznos kamata (nakon isteka kredita):
9.067,34 kuna. Ukupan iznos (glavnica i kamata po isteku kredita): 109.067,34 kuna.
Poduzetnik posudbom sredstava uspjeva proširiti poslovanje. Posudba sredstava omogućava
u drugoj godini zapošljavanje dodatnih radnika, ulaganje u stroj te samim time i povećanje
proizvodnje kako bi se zadovoljila potražnja.
31
3.3. INVESTICIJSKA STUDIJA
Investicijska studija je dokument koji u pravilu slijedi nakon preliminarnih izračuna
isplativosti ideje ili projekta te prikupljanja svih potrebnih dodatnih ulaznih parametara i
dokumenata (npr. dozvole, ponude, troškovnici). Služi za detaljan prikaz svih aspekata koji
utječu na ideju/projekt i izračun ekonomsko-financijske isplativosti. Osnovica je za dobivanje
novčanih sredstava iz privatnih, javnih i bankarskih izvora
(http://www.senseconsulting.eu/financijsko-investicijsko-savjetovanje-usluge, 21.04.2014.).
3.3.1. INFORMACIJE O PODUZETNIKU – INVESTITORU
Investitor osniva tvrtku za proizvodnju prirodne kozmetike sa sjedištem u Rijeci. Tvrtka je
osnovana 1.01.2014. kada i kreće s radom. Osnivač i vlasnik je ujedno i jedini zaposlenik
tvrtke u prvoj godini dok u ostalim godini zapošljava dodatnu radnu snagu. Stalno zaposlenje
nudi svojim zaposlenicima nakon godine dana provedene u tvrtci. Osim stalno i privremeno
zaposlenih, investitor zapošljava i dvoje studenata.
3.3.2. PREDMET POSLOVANJA INVESTITORA
Predmet poslovanja investitora je proizvodnja prirodne kozmetike. U asortimanu proizvoda
poduzeća u prvoj godini poslovanja nalaze se šumeće kugle za kupanje, glicerinski sapun,
uljni sapun te piling od morske soli. U trećoj godini poslovanja poduzetnik se odlučuje na
proširenje asortimana. Proširenje asortimana odnosi se na masku za lice i melem za usne i
tijelo. Poduzetnik se u trećoj godini odlučuje i na veleprodaju hotelima i centrima ljepote.
Samim time poduzetnik mjenja veličinu pakiranja i nudi svoje proizvode u duplo manjoj
količini kako bi udovoljio zahtjevima veleprodajnog tržišta. U petoj godini poduzetnik svoje
već poznate proizvode počinje nuditi u svojoj vlastitoj trgovini. Poduzetnik ne širi svoj
postojeći asortiman već nudi mogućnost individualnog pristupa potrošačima dodavanjem
sastojaka koji odgovaraju svakom pojedinom klijentu i njihovim željama po istoj cijena kao i
originalni proizvod.
32
3.3.3. VLASTITA SREDSTVA
Imovina investitora odnosi se na vlastita sredstva koja ulaže, a to je 150.000,00 kuna.
Poduzetnik ulazi u projekt sa vlastitim sredstvima, te u drugoj godini odlučuje se na
pozajmicu sredstava radi povećanja proizvodnje i daljnjeg širenja. U drugoj i ostalim
godinama projekta investitor kupuje strojeve odnosno dugotrajnu imovinu dok kratkotrajnu
imovinu nabavlja tijekom cijelog razdoblja poslovanja.
3.3.4. ANALIZA TRŽIŠTA
Hrvatska godišnje proizvede kozmetike u vrijednosti od 50-ak milijuna eura. Najveći
proizvođači su Saponia, Neva, Biokozmetika i Annyer. Njihova ukupna proizvodnja lani je
iznosila je oko 4957 tona, a polovica te količine namijenjena je izvozu, uglavnom u zemlje
bivše Jugoslavije, Albaniju te u neke zemlje EU. Naime, prema podacima Europskog
udruženja proizvođača kozmetike europsko je tržište ukupno vrijedno 69,5 milijardi eura, a
godišnja stopa rasta iznosi 4%. Prosječna potrošnja po stanovniku EU kreće se oko 130 eura,
a u Hrvatskoj je 50 eura (http://www.poslovni.hr/domace-kompanije/najvise-se-uvoze-kreme-
za-lice-a-izveze-se-najvise-sampona-162967#, 21.04.2014).
Godine 2011. zarada na tržištu kozmetiku u EU iznosila je 71,2 bln. Europsko tržište zauzima
jednu trećinu na globalnom kozmetičkom tržištu sa prodajom koja je blizu prodaje SAD-a i
Japana zajedno. Europsko kozmetičko tržište zapošljava preko 1,7 mil ljudi, od čega gotovo
25 000 znanstvenika. Trgovina sa zemljama izvan Europe neprestano raste i iznosila je gotovo
18,6 bln u 2011. godini
Tržište nabave se odnosi na domaće tržište. U sastavu proizvoda nalaze se biljke: bez
mineralnih ulja i silikona, bez parafina i drugih petrolata, bez sintetičkih konzervansa, mirisa,
boja, bez genetski modificiranih sirovina, bez testiranja na životinjama.
Tržište prodaje se odnosi na prodaju putem interneta. Trgovina na Internetu bilježi stalan rast.
Ljudima je lakše kupovati proizvode „iz fotelje“. Gotovo da i nema tvrtke koja ne prodaje
preko interneta svoje proizvode ili se makar oglašava na internetu. Konkurencija se odnosi na
sve prodavače diljem svijeta. Proizvodi daljnim razvitkom mogu se prodavati i u
specijaliziranim trgovinama, pazeći da je asortiman više manje ekološki prihvatljiv. Ono što
33
predstavlja veliku prednost je stvaranje obrazaca kojim se omogućuje individualan pristup
potrošaću i njegovim potrebama i očekivanjima.
Prodaja se sve više odvija preko neizravnih kanala, odnosno on line, što prikazuje sljedeća
tablica.
Tablica 2. Distribucijski kanali kozmetičkih proizvoda od 2000.-2010. godine
Distribucijski kanali 2000 2005 2010
Prodaja izvan trgovine 10 14 16,1
Drogerije 13,1 12,4 12,8
Robne kuće 13,3 10,6 9,5
Beauty specijalisti 13,9 13,1 13,4
Super/Hipermarketi 25,6 26 26,9
Ostalo 24,1 23,9 21,3
Izvor: Izrada studenta prema Barbalova 2011, Moulin 2012, Euromonitor International.
Brzo rastuću prodaju kozmetike preko interneta se može promatrati. U 2010. godini više od
110 mlrd USD vrijednosti prodaje su online transakcije. E-poslovnice nastavile su širiti svoju
paletu proizvoda, objašnjavajući specifičnosti različitih proizvoda i usporedba cijena. Svi ti
novi igrači će staviti još veći pritisak na tradicionalni drogerijski shopping. Odlučujući
čimbenik u kupnji kozmetike online je cijena. Tipičan potrošač koji kupuje online zna koji
proizvodi želi, uglavnom zato što je zadovoljan kvalitetom tijekom prethodne uporabe i kupi
ga online, jer on dobiva bolju cijenu nego u normalnoj drogeriji. Kako se tehnologija razvija,
kozmetička industrija također pokušava iskoristiti nove mogućnosti i interakciju s
potrošačima na više "praktičnoj" razini. To se događa, na primjer, putem interaktivnih
društvenih medija kao što su Facebook, blogovi, web stranice s beauty savjetima ili aplikacije
za pametne telefone (Łopaciuk, 2013, p.1081).
Tržište prirodne kozmetike već je globalno premašilo 25 milijardi američkih dolara pa se
procjenjuje da će 2015. godine ta brojka dosegnuti čak 40 milijardi dolara i nastaviti rasti
dalje. Naime, procjenjuje se da će upravo prirodna kozmetika imati najveći rast na tržištu
kozmetičkih proizvoda sljedećih godina. Najveće europsko tržište prirodne kozmetike
trenutačno je Njemačka s godišnjom prodajom od čak 815 milijuna eura, a slijede Francuska i
Italija. U Hrvatskoj je trenutačno desetak uglavnom malih proizvođača, prirodne kozmetike
čija se godišnja prodaja procjenjuje na nekoliko desetaka milijuna kuna, uz stalan rast. Iza
34
malih proizvodnih pogona hrvatske prirodne kozmetike, koja se polako širi i na inozemno
tržište, stoje uglavnom školovani farmaceuti koji su u pravo vrijeme prepoznali rastući trend
prirodnog i proteklih godina polako gradili svoje brandove kozmetike bez konzervansa, bojila
i ostalih dodataka koji u samo nekoliko minuta iz kože ulaze u krvotok pa ih potrošači sve
više izbjegavaju. Riječ je o malim uspješnim poduzetnicima koji ne kukaju čekajući državne
poticaje, nego sami traže svoje mjesto na nemilosrdnom tržištu. Svi su počeli malo po malo s
jednom kremom koju su sami osmislili, proizveli, upakirali i prodali, a danas imaju milijunske
prihode (http://www.jutarnji.hr/proizvodaci-prirodne-kozmetike--ne-traze-pomoc-drzave--
sami-se-tuku-za-trziste-i-ne-kukaju/1085936/, 1.05.2014.).
3.3.5. DINAMIKA ZAPOŠLJAVANJA I STRUKTURA ZAPOSLENIH
U prvoj godini poslovanja stalno je zaposlena jedna osoba – investitor. Proširenjem
poslovanja u drugoj godini poduzetnik zapošljava tri nova radnika u proizvodnji. Investitor
kao jedini zaposlenik se bavi vođenjem poduzeća, ali i zaprimanjem i slanjem proizvoda
korisnicima te sam sudjeluje u radu u proizvodnji.
U nastavku je prikazan izračun troškova rada zaposlenog.
Tablica 3. Izračun troškova plaće investitora
Bruto plaća 5.349,35 kn
Mirovinsko
1. stup
802,40 kn stopa 15,0%
Mirovinsko
2. stup
267,47, kn Stopa 5,0%
Dohodak 4.278,48 kn
Osobni
odbitak
2.200,00 kn Faktor 1 Osnovica 2.200,00 kn
Porezna
osnovica
2.079,48 kn
Porez po
stopi od 12%
249,54 kn Stopa 12,0% Osnovica 2.079,48 kn
Porez po
stopi od 25%
0,00 kn Stopa 25,00% Osnovica 0,00 kn
Porez po
stopi od 40%
0,00 kn Stopa 40,00% Osnovica 0,00 kn
Porez
ukupno
249,54 kn
Prirez 29,94 kn Stopa 12,00% osnovica 249,54 kn
35
Ukupno
porez i prirez
279,48 kn
Neto 4.000,00 kn
Bruto plaća 5.349,35 kn
Doprinos za
zdravstveno
695,42 kn Stopa 13,00%
Doprinos za
slučaj ozljede
26,75 kn Stopa 0,5%
Doprinos za
zapošljavanje
90,94 kn Stopa 1,7%
Ukupni
trošak plaće
6.162,46 kn Faktor 1,54%
Izvor: Izrada studenta
U trećoj godini investitor zapošljava dva nova radnika kako bi omogućio daljnji rast
proizvodnje te nabavlja stroj kako bi supstituirao fizički rad zaposlenika s radom stroja.
Nabavkom stroja omogućuje se brža i veća proizvodnja. Od dva nova zaposlenika, jedan se
dodjeljuje proizvodnji, dok drugi se bavi vođenjem internet trgovine i slanje i pakiranjem
proizvoda.
Trošak plaća radnika zaposlenih u drugoj i trećoj godini pod pretpostavkom osobnog odbitka
od 1% prikazan je u sljedećoj tablici.
Tablica 4. Izračun plaća zaposlenih u proizvodnji
Bruto plaća 4.627,32 kn
Mirovinsko
1. stup
694,10 kn stopa 15,0% limit 6.980.40 kn
Mirovinsko
2. stup
231,37 kn Stopa 5,0% limit 2.326,80 kn
Dohodak 3.701,85 kn
Osobni
odbitak
2.200,00 kn Faktor 1 Osnovica 2.200,00 kn
Porezna
osnovica
1.501,85 kn
Porez po
stopi od 12%
180,22 kn Stopa 12,0% Osnovica 1.501,85 kn
Porez po
stopi od 25%
0,00 kn Stopa 25,00% Osnovica 0,00 kn
Porez po
stopi od 40%
0,00 kn Stopa 40,00% Osnovica 0,00 kn
Porez
ukupno
180,22 kn
Prirez 21,63kn Stopa 12,00% osnovica 180,22 kn
Ukupno
porez i prirez
201,85 kn
Neto 3.500,00 kn
Bruto plaća 4.627,32 kn
Doprinos za
zdravstveno
694,10kn Stopa 15,00%
36
Doprinos za
slučaj ozljede
23,14 kn Stopa 0,5%
Doprinos za
zapošljavanje
78,66 kn Stopa 1,7%
Ukupni
trošak plaće
5.423,22 kn Faktor 1,55%
Izvor: Izrada studenta
U petoj godini poduzetnik zapošljava još dvoje ljudi: voditelja maloprodaje koji radi šesto
satno radno vrijeme u trgovini te još jednog radnika u drugoj smjeni u trajanju od šest sati.
Kako bi osigurao svojim zaposlenicima dodatnu pomoć u trgovini, slobodne dane i godišnji
odmor poduzetnik zapošljava i studenta koji radi također šest sati dnevno. Drugi student
zaposlen je kao ispomoć u proizvodnji te mu smjena traje šest sati.
Tablica 5. Izračun plaća zaposlenih u maloprodaji – Voditelj maloprodaje
Bruto plaća 5.129,59 kn
Mirovinsko
1. stup
769,44 kn stopa 15,0% limit 6.980.40 kn
Mirovinsko
2. stup
256,48 kn Stopa 5,0% limit 2.326,80 kn
Dohodak 4.103,67 kn
Osobni
odbitak
3.300,00 kn Faktor 1,5 Osnovica 2.200,00 kn
Porezna
osnovica
803,67 kn
Porez po
stopi od 12%
96,44 kn Stopa 12,0% Osnovica 803,67 kn
Porez po
stopi od 25%
0,00 kn Stopa 25,00% Osnovica 0,00 kn
Porez po
stopi od 40%
0,00 kn Stopa 40,00% Osnovica 0,00 kn
Porez
ukupno
96,44 kn
Prirez 7,23 kn Stopa 7.5% osnovica 96,44 kn
Ukupno
porez i prirez
103,67 kn
Neto 4.000,00 kn
Bruto plaća 5.129,59 kn
Doprinos za
zdravstveno
769,44 kn Stopa 15,00%
Doprinos za
slučaj ozljede
25,65 kn Stopa 0,5%
Doprinos za
zapošljavanje
87,20 kn Stopa 1,7%
Ukupni
trošak plaće
6.011,88 kn Faktor 1,50%
Izvor: Izrada studenta
37
Tablica 6. Izračun plaća zaposlenih u maloprodaji - Radnik
Bruto plaća 4.375,00 kn
Mirovinsko
1. stup
656,25 kn stopa 15,0% limit 6.980.40 kn
Mirovinsko
2. stup
218,75 kn Stopa 5,0% limit 2.326,80 kn
Dohodak 3.500,00 kn
Osobni
odbitak
3.300,00 kn Faktor 2,2 Osnovica 2.200,00 kn
Porezna
osnovica
0,00 kn
Porez po
stopi od 12%
0,00 kn Stopa 12,0% Osnovica 0,00 kn
Porez po
stopi od 25%
0,00 kn Stopa 25,00% Osnovica 0,00 kn
Porez po
stopi od 40%
0,00 kn Stopa 40,00% Osnovica 0,00 kn
Porez
ukupno
0,00 kn
Prirez 0,00 kn Stopa 7.5% osnovica 0,00 kn
Ukupno
porez i prirez
0,00 kn
Neto 3.500,00 kn
Bruto plaća 4.375,00 kn
Doprinos za
zdravstveno
656,14 kn Stopa 15,00%
Doprinos za
slučaj ozljede
21,88 kn Stopa 0,5%
Doprinos za
zapošljavanje
74,37 kn Stopa 1,7%
Ukupni
trošak plaće
5.127,50 kn Faktor 1,47%
Izvor: Izrada studenta
Tablica 7. Prikaz godišnje plaće za jednog studenta
Mjesec Broj radnih dana Radni sati Trošak plaće
siječanj 21 126 2.520,00
veljača 21 126 2.520,00
ožujak 22 132 2.640,00
travanj 20 120 2.400,00
svibanj 22 132 2.640,00
lipanj 18 108 2.160,00
srpanj 22 132 2.640,00
kolovoz 22 132 2.640,00
rujan 20 120 2.400,00
listopad 22 132 2.640,00
studeni 21 126 2.520,00
prosinac 19 114 2.280,00
Ukupno
30.000,00
Naknada 17,50%
35.250,00 Izvor: Izrada studenta
38
3.3.6. TEHNIČKI ELEMENTI ULAGANJA
Tehničko-tehnološki proces sastoji se od rada u prostoriji koja je opremljena posebnim
posuđem, odnosno prostor je uređen prema minimalnim tehničkim uvjetim. Potrebno je
nabaviti posuđe u kojem će se proizvodi mješati, radna ploha od inox-a, potrebno je nabaviti
odgovarajuće kalupe u kojima se proizvodi oblikuju, te ambalaže za proizvode. Prostor mora
biti opremljen sa kuhinjom i odgovarajućim sanitarnim čvorom. Tehnološki proces sastoji se
od mješanja sastojaka, ulijevanja u kalupe te samog rezanja i punjenja proizvoda. Od sirovina
kroz cijeli projek a posebice u kasnijim godinama koristiti će se: glicerin, ulje kadulje, hladno
prešano ulje avokada, palmino ulje, maslinovo ulje, natrijev hidroksid, destilirana voda,
eterično ulje lavande, kakao maslac, shea maslac, kokosov maslac, pčelinji vosak, ulje
makadamije, ulje argana, eterično ulje naranče, limunska kiselina, soda bikarbona, glina,
hidrolat, morska sol, zob, čajevi.
Za prozvodnju glicerinskog sapuna od 100 grama potrebno je: 250 grama glicerina (10kg
glicerina košta 45,00 kn po kili), 3 ml ulja (10ml košta 39,00 kuna), 5 kapi hladno prešanog
ulja avokada (100ml košta 33,00 kune).
Veleprodajna cijena za izradu uljnog sapuna : palmino ulje : 900 g – 21,00 kn, maslinovo ulje:
500 g – 128,00 kn, natrijev hidroksid : 1 kg – 24,00 kn, destilirana voda : 5 litara- 15,00 kn,
eterično ulje lavande: 50 ml – 87,00 kn. Za izradu sapuna od ulja težine 500 grama potrebno
je : 350 g palimnog ulja, 350 g maslinovog ulja, destilirana voda, te oko 231 g NaOH - 89,5 g.
Sapun se prodaje u količini od 100 g po sapunu, a veleprodajna količina iznosi 50 g.
Za izradu bijelih šumećih kugli odnosno po kalupu 9 komada potrebno je: oko 120 grama
limunske kiseline (500 grama dođe oko 22,00 kn), oko 240 grama sode bikarbone (700 grama
košta 39,00 kn), 5 g bijele kaolin gline (100 g košta 21,00 kn), 9 ml eteričnog ulja (limunska
trava 10 ml košta 23,00 kn), hidrolat hamamelis za dodatak vlage 200 ml košta 90,00 kuna a
potrebno je par kapi.
Za 200 g piling za tijelo od morske soli i ulja potrebna je: morska sol krupna čista 136g
(cijena za 1 kg iznosi 18,00 kn), hladno prešano ulje avokada 64 g (100 ml košta 33,00 kn),
eterično ulje od limuna 10 kapi (10 ml košta 20,00 kn).
Za izradu melema od 50 grama potrebno je : oko 35 grama kakao maslaca (900 g košta 89,00
kn), oko 40 grama shea maslaca (1 kg dođe 146,00 kn), oko 40 grama kokos maslaca (za 500
g potrebno je izdvojiti 157,00 kn), pčelinji vosak žuti 10 grama (50 g po cijeni od 27,00 kn)
39
ulje makadamije oko 5 ml (100 ml po cijeni od 98,00 kn), ulje argana oko 5 ml (50 ml košta
128,00 kn), eterično ulje naranče - 2 ml (10 ml košta 19,00 kn).
Za proizvodnju dvije posude od 250 g maske za lice potrebna je: kaolin zelena glina - 100
grama (500 g po cijeni od 69,00 kn), koloidna zob smljevena oko 350 grama (250 g košta
120,00 kn) 3 ml vitamina E (50 ml po cijeni od 109,00 kn), eterično ulje zeleni čaj - 3ml (za
10 ml potrebno je izdvojit 28,00 kn).
3.3.7. LOKACIJA
Sjedište prozvodnje se nalazi u poslovnom prostoru u Rijeci. Poduzetnik razvojem poslovanja
u drugoj godini sjedište premješta u novi prostor također u Rijeci, dok se u četvrtoj godini
odlučuje na novi prostor, a koji potpuno zadovoljava njegove potrebe. Prostor na koji se
poduzetnik odlučuje u četvrtoj godini omogućuje mu zadovoljenje potražnje za njegovim
proizvodima. Prostor se odnosi na skladište površine 100m2 sa parkiralištem i hladnjačom.
Poduzetnik ulaže u uređenje prostora sukladno zahtjevima. U petoj godini poduzetnik se
odlučuje na otvaranje dislocirane trgovine u Opatiji.
3.3.8. ZAŠTITA ČOVJEKOVE OKOLINE
Odvijanje proizvodnog aspekta te maloprodaje odvijat će se prema propisanim minimalnim
uvjetima i općim anitarnim i zdravstvenim uvjetima, te će odgovarati svim zakonskim
odredbama. Poduzetnik koristi samo prirodne sastojke u proizvodnji. Kako bi potaknuo na
ponovnu uporabu ambalaže poduzetnik prodaje višekratno koristiva pakiranja kako bi se
prilikom ponovne kupnje mogla koristiti ista amabalaža te se smanjila potrošnja plastičnih
ambalaža koje zagađuju okoliš.
40
3.3.9. DINAMIKA I STRUKTURA IZVOĐENJA PROJEKTA
Procijenjena vrijednost projekta je 150.000,00 kuna. 150.000,00 kuna iskorišteno je već u
prvoj godini kada se provode potrebne analize proizvoda. Vijek relizacije projekta najviše
ovisi o testiranju proizvoda. Faze:
1. Početno ulaganje za otvaranje proizvodnje
2. Uvođenje internet trgovine i širenje na veleprodajno tržište
3. Uvođenje novih proizvoda
4. Širenje i otvaranje trgovine
Već na početku pokretanja projekta mora se testirati proizvode. Najveći troškovi odnose se na
nabavku sirovina, utrošak materijala i plaće. Poduzetnik preko svoga bloga s katalogom i
Facebook stranice uspješno prodaje proizvode.
U drugoj godini poduzetnik dodatno ulaže 100.000,00 kuna. Kreditna sredstva posuđena uz
kamatu od 2% omogućuju povećanje proizvodnje. Poduzetnik otvara internet trgovinu kako bi
ubrzao dosadašnje poslovanje. U trećoj godini započinje širenje na veleprodajno tržište. U
trećoj godini uvode se novi proizvodi à maska za lice i melem za usne i tijelo. Poduzetnik na
taj način širi svoj proizvodni asortiman i zadovoljava dio potražnje koji do sada nije mogao
zadovoljiti. Uvođenjem novih proizvoda dolazi se do povećanja dobiti ali i samih troškova
proizvodnje stoga je potrebno ulagati u kupnju novih mješalica kako bi se ubrzao proizvodni
proces, smanjili ostaci neiskorištenih sirovina i smanjio fizički rad zaposlenih. Zaposlenici
mogu brže i lakše obavljati ostale poslove u proizvodnji, dok strojevi rade smjese (proizvode).
U petoj godini poduzetnik započinje s otvaranjem trgovine. Otvaranjem trgovine poduzetnik
se odlučio na širenje poslovanja, jačanje brenda, približio se različitim skupinama korisnika i
tako omogućio da ljudi koji ne kupuju preko interneta mogu fizički posjetiti trgovinu i kupiti
proizvode. Trgovina predstavlja zaokret u poslovanju budući da su proizvodi sada na svaki
način dostupni na tržištu.
Gantogram je jedna od najjednostavnijih i najkorištenijih metoda grafičkog prikaza
terminskog plana realizacije projekta. Metodu je razvio Henry Gantt još 1917. godine.
Projektne aktivnosti smještaju se u redcima redosljedom od vrha prema dnu, a vremena
realizacije u stupcima s lijeva na desno. Gantogramom se vrlo lako može doći do informacija
o aktivnostima i vremenskom rasporedu projektne realiazacije. Nedostatak gantograma je
41
ograničenost informacijskog sadržaja te ne pokazuje međuovisnost aktivnosti (Zekić, 2010,
p.118-119).
Grafikon 1.: Gantogram
1.1.2014 20.7.20145.2.2015 24.8.201511.3.201627.9.201615.4.20171.11.201720.5.20186.12.2018
Početno ulaganje
Internet trgovina i veleprodajno tržište
Uvođenje novih proizvoda
Širenje na maloprodaju
Izvor: Izrada studenta
42
3.4. EKONOMSKO FINANCIJSKA ANALIZA
Ekonomsko financijska analiza odnosi se na prikaz ulaganja poduzetnika, izvore financiranja,
obračun kreditih obaveza, proračun primitaka i izdataka, ekonomski tok, projekciju bilance i
računa dobiti i gubitka.
Tablica 8. Prikaz primitaka i izdataka za prvu godinu izvođenja projekta
IZDACI (godišnje): Troškovi osnivanja:
- Sudska pristojba
- Uplata osnivačkog pologa
- Naknada za uplatu pologa za j.d.o.o.
- Objava oglasa u narodnim novinama
- Izrada žiga (2 komada)
60,00 kn
10,00
50,00
200,00
270,00
Najam + režije 27.600,00
Računalna oprema + softver 5.000,00
Plaće 73.949,52
Kalupi plastični (3 komada) 60,00
Posuđe (5 posuda od 3l) 1.500,00
Radna ploha od inox-a (2 m2) 700,00
Kalup drvo 380,00
Silikonski kalup (2 komada) 60,00
Ambalaža za piling (320 komada, 13 kuna komad) 4.160,00
Troškovi izrade: - Šumeće kugle (2,50 kn*3800 komada) - Uljni sapun (16 kn*2000 komada)
- Glicerinski sapun (10 kn * 3500 komada)
- Piling od morske soli (23 kn*320 komada)
9.500,00
32.000,00
35.000,00
7.360,00
Troškovi nabave sirovina (5000,00 kn * 4 kvartala)
20.000,00
Troškovi analize proizvoda 2.300,00
UKUPNO: 220.159,52
PRIMICI (godišnji primici od prodaje):
- Šumeće kugle (15 kn*3800 komada) - Piling od morske soli (40 kn*320
komada)
- Glicerinski sapun (25 kn*3500 komada)
- Uljni sapun (35 kn*2000 komada)
57.000,00
12.800,00
87.500,00
70.000,00
UKUPNO: 227.300,00
RAZLIKA: 7.140,48 Izvor: Izrada studenta
43
Troškovi osnivanja odnose se na troškove osnivanja jednostavnog društva s ograničenom
odgovornosti.
Najniži iznos temeljnog kapitala društva je 10,00 kuna. Temeljni kapital i poslovni udjeli u
društvu moraju glasiti na pune iznose kuna. Ulozi za preuzete poslovne udjele uplaćuju se
samo u novcu. Prijava za upis društva u sudski registar podnosi se nakon što su potpuno
uplaćeni ulozi za sve preuzete poslovne udjele u društvu. Društvo koje ima najviše tri člana i
jednog člana uprave može se osnovati na pojednostavnjeni način. Osim u pogledu toga ne
mogu se dogovoriti nikakva odstupanja od odredbi ovoga Zakona (Narodne novine, 2012).
Najam se odnosi na prostor veličine 30m2 opremljen sa kuhinjom i sanitarnim čvorom.
Računalna oprema obuhvaća kupnju sofvera i kompjutera te predstavlja godišnji trošak u
iznosu od 5.000, kuna. Računalna oprema amortizirat će se kroz pet godina a amortizacija
iznosi 1.000,00 kuna godišnje. Godišnji trošak plaća iznosi 73.949,52 kuna. Neto iznos plaće
iznosi 4.000,00 kuna mjesečno.
Od opreme potrebne za izradu proizvoda kupit će se plastični kalupi za izradu šumećih kugla,
drveni kalupi za izradu uljnih sapuna, silikonski kalupi za izradu ostalih sapuna, te ambalaža
za piling. Kako bi se ostvarila ušteda ambalaža za piling je refil ambalaža te kako bi se
potaknula ponovna upotreba, manje zagađenje okoliša ali i uštedjelo na troškovima ambalaže.
Posuđe koje je potrebno mora biti napravljeno od inox-a. Također i radna ploha.
Za izradu glicerinskog sapuna potrebno je koristiti: glicerin, ulje kadulje, hladno prešano ulje
avokada. Cijena izrade je 10,00 kuna. Izrada uljnog sapuna zahtijeva: palmino ulje, maslinovo
ulje, natrijev hidroksid, destiliranu vodu, eterično ulje lavande a cijena izrade iznosi 16,00
kuna. Za izradu šumećih kugla potrebna je limunska kiselina, soda bikarbona, bijela kaolin
glina, eterično ulje (limunska trava), hidrolat hamamelis za dodatak vlage te cijena izrade
iznosi 2,50 kuna po komadu. Izrada pilinga od morske soli zahtijeva korištenje morske soli,
hladno prešano ulje avokada, eterično ulje od limuna. Cijena izrade pilinga je 23,00 kune.
Troškovi nabave sirovina su kvartalni i iznose 5.000,00 kuna svaka tri mjeseca.
Troškovi analize proizvoda odnose se na provođenje analize proizvoda od strane ovlaštene
ustanove javnog zdravstva i iznose za šumeće kugle 200,00 kuna, za oba sapuna 600,00 kuna
(300,00 kuna pojedinačno) te za piling 1.500,00 kuna.
44
Tablica 9. Prikaz primitaka i izdataka za drugu godinu izvođenja projekta
IZDACI (godišnje): - Kredit:
- Naknada za obradu zahtjeva
- Naknada za rezervaciju sredstava
- Kamata (166,67 kuna*12mjeseci)
800,00
202,66
2.000,04
Najam + režije 54.000,00
Internet trgovina 2.276,50
Izrada internet stranice 5.000,00
Plaće 269.185,44
Marketing 87.455,00
Kalupi plastični (3 komada) 60,00
Posuđe (3 posuda od 3l) 900,00
Kupnja mješalice 20.000,00
Kalup drvo 1.140,00
Silikonski kalup (3 komada) 90,00
Ambalaža za piling (320 komada, 13 kuna komad)
4.160,00
Troškovi izrade: - Šumeće kugle (2,50 kn*12000 komada) - Uljni sapun (16 kn*6000 komada)
- Glicerinski sapun (10 kn * 12000
komada)
- Piling od morske soli (23 kn*1000
komada)
30.000,00
96.000,00
120.000,00
23.000,00
Amortizacija 1.000,00
Troškovi nabave sirovina (15000,00 kn * 4 kvartala)
60.000,00
UKUPNO: 777.269,64
PRIMICI (godišnji primici od prodaje):
- Šumeće kugle (15 kn*12000 komada) - Piling od morske soli (40 kn*1000
komada)
- Glicerinski sapun (25 kn*12000
komada)
- Uljni sapun (35 kn*6000 komada)
180.000,00
40.000,00
300.000,00
210.000,00
Kreditna sredstva 100.000,00
UKUPNO: 830.000,00
RAZLIKA: 52.730,36 Izvor: Izrada studenta
U drugoj godini poslovanja investitor se odlučuje na kredit u iznosu od 100.000,00 kuna.
Kredit se podiže kod Hrvatske banke za obnovu i razvoj – Projekt: Žene poduzetnice1.
Krajnji korisnici kreditnih sredstava su trgovačka društva, obrtnici, fizičke osobe koje
samostalno obavljaju djelatnost, zadruge i ustanove. Kreditna sredstva namjenjena su za
1 Više vidjeti o projektu na: http://www.hbor.hr/Sec1667
45
kupnju uređaja i opreme, razvoj proizvoda. Kredit se uzima uz poček od 2 godine uz godišnju
kamatu od 2% godišnje. Naknada za obradu zahtjeva iznosi 0,8% jednokratno na iznos
odobrenog kredita, a naknada za rezervaciju sredstava iznosi 0,25% godišnje na iznos
odobrenih a neiskorištenih sredstava. Kao osiguranje koriste se dva kreditno sposobna jamca.
Plan otplate kredita prikazan je za naredne 4 godine projekta uz kamatu od 2% godišnje i
poček u trajanju od dvije godine. Neiskorišteni dio kredita iznosi 81.066,95 kuna, a upotrijebit
će se u trećoj godini projekta. Ukupni iznos kamata (nakon isteka kredita): 9.067,34 kuna.
Ukupan iznos (glavnica i kamata po isteku kredita): 109.067,34 kuna.
Tablica 10. Prikaz plana otplate kredita – 1. godina
Plan otplate počeka: Br. rate Glavnica Kamata Iznos Preostali iznos glavnice
1 0 166,67 166,67 100.000,00
2 0 166,67 166,67 100.000,00
3 0 166,67 166,67 100.000,00
4 0 166,67 166,67 100.000,00
5 0 166,67 166,67 100.000,00
6 0 166,67 166,67 100.000,00
7 0 166,67 166,67 100.000,00
8 0 166,67 166,67 100.000,00
9 0 166,67 166,67 100.000,00
10 0 166,67 166,67 100.000,00
11 0 166,67 166,67 100.000,00
12 0 166,67 166,67 100.000,00 Izvor: Izrada studenta
Tablica 11. Prikaz plana otplate kredita – 2. godina
Izvor: Izrada studenta
Plan otplate počeka:
Br. rate Glavnica Kamata Iznos Preostali iznos glavnice
13 0 166,67 166,67 100.000,00
14 0 166,67 166,67 100.000,00
15 0 166,67 166,67 100.000,00
16 0 166,67 166,67 100.000,00
17 0 166,67 166,67 100.000,00
18 0 166,67 166,67 100.000,00
19 0 166,67 166,67 100.000,00
20 0 166,67 166,67 100.000,00
21 0 166,67 166,67 100.000,00
22 0 166,67 166,67 100.000,00
23 0 166,67 166,67 100.000,00
24 0 166,67 166,67 100.000,00
46
Tablica 12. Prikaz plana otplate kredita – 3. godina
Plan otplate kredita:
Br. rate Glavnica Kamata Iznos Preostali iznos glavnice
1 1.666,67 166,67 1.833,34 98.333,33
2 1.666,67 163,89 1.830,56 96.666,66
3 1.666,67 161,11 1.827,78 94.999,99
4 1.666,67 159,33 1.826,00 93.333,32
5 1.666,67 155,56 1.822,23 91.666,65
6 1.666,67 152,78 1.819,45 89.999,98
7 1.666,67 150 1.816,67 88.333,31
8 1.666,67 147,22 1.813,89 86.666,64
9 1.666,67 144,44 1.811,11 84.999,97
10 1.666,67 141,67 1.808,34 83.333,3
11 1.666,67 138,89 1.805,56 81.666,63
12 1.666,67 136,11 1.802,78 79.999,96 Izvor: Izrada studenta
Tablica 13. Prikaz plana otplate kredita – 4. godina
Plan otplate kredita:
Br. rate Glavnica Kamata Iznos Preostali iznos glavnice
13 1.666,67 133,33 1800 78333,29
14 1.666,67 130,56 1.797,23 76.666,62
15 1.666,67 127,78 1.794,45 74.999,95
16 1.666,67 125 1.791,67 73.333,28
17 1.666,67 122,22 1.788,89 71.666,61
18 1.666,67 119,44 1.786,11 69.999,94
19 1..666,67 116,67 1.783,34 68.333,27
20 1.666,67 113,89 1.780,56 66.666,6
21 1.666,67 111,11 1.777,78 64.999,93
22 1.666,67 108,33 1.775,00 63.333,26
23 1.666,67 105,56 1.772,23 61.666,59
24 1.666,67 102,78 1.769,45 59.999,92 Izvor: Izrada studenta
47
Troškovi najma odnose se na najam novog poslovnog prostora koji odgovara povećanom
opsegu proizvodnje. Najam se plaća mjesećno u iznosu od 3.000,00 kuna plus troškovi režije
u iznosu od 1.500,00 kuna. Godišnji trošak najma iznosi 54.000,00 kuna. Troškovi internet
trgovine obuhvaćaju zakup domene u iznosu od 35,00 kuna godišnje, web hosting u iznosu od
399,00 kuna godišnje, dobivanje SSL certifikata koštat će poduzetnika 152,50 kune godišnje.
SSL (eng. secure sockets layer) certifikati podižu sigurnost web stranica na višu razinu. Preko
SSL-a, komunikacija web browsera sa web serverom je enkriptirana, te daje posjetiteljima
stranica najveći nivo sigurnosti i povjerenja u web site. SSL certifikati koriste se prilikom
unosa osjetljivih podataka (npr. broj kreditne kartice) u web trgovinama, idealni su za zaštitu
administracijskih sučelja u web aplikacijama, te svugdje gdje je potrebna povećana sigurnost
protoka podataka (http://www.plus.hr/hosting/ssl, 21.04.2014).
Osim navedenih troškova potrebno je organizirati i ustrojiti internet trgovinu. Izrada internet
trgovine stoji poduzetnika 250,00 kuna mjesečno no uz korištenje T-com Payment Gateway-a
ostvaruje se popust u iznosu od 50% na godinu dana. Ukupna cijena izrade internet trgovine
za godinu dana s uračunatim popustom iznosi 1.500,00 kuna, te ugovor za korštenje PayWay-
a iznosi 200,00 kuna godišnje. Izrada internetske stranice iznosi 5.000,00 kuna.
Plaće novo zaposlenih iznose 195.235,92 kune godišnje te plaća poduzetnika iznosi i dalje
73.949,52 kune godišnje. Mjesečne neto plaće novo zaposlenih iznose 3.500,00 kuna,
odnosno u bruto iznosu 5.423,22 kune.
U drugoj godini projekta poduzetnik se odlučuje na snažnu marketinšku kampanju usmjerenu
na mlađu populaciju. Ciljana grupa su žene između 20-35 godina koje ulažu u izgled. Također
poduzetnik snažno naglašava eko proizvode, organskog sastava koji nisu testirani na
životinjama. Poduzetnik će se reklamirati na Radio Rijeka županijskim minutama koje se
odnose na vrijeme između 10-11 sati, 14-15 sati i 18-19 sati. Emitiranje se provodi u tri bloka
po 10 sekundi i cijena je 160,00 kuna. Poduzetnik će se koristiti uslugama 12 puta i ukupni
trošak emitiranja iznosi 1.920,00 kuna godišnje. Osim radia, poduzetnik se odlučuje na
snažnu internetsku kampanju kako bi došao do ciljane grupe korisnika. Koristiti će se
uslugama ostalih tvrtki (klik marketing). Mjesečni budžet iznosi 4.000,00 kuna što je godišnje
48.000,00 kuna. Naknada za Facebook oglašavanje iznosi 8.640 kuna godišnje, te se ostvaruje
50% popusta na korištenje usluga Google oglašavanja i potreban je 50% niži budžet. Budžet
za Google oglašavanje iznosit će nakon svih popusta 24.000,00 kuna godišnje, a naknada će
iznositi s uključenim popustom 4.320,00 kuna godišnje.
48
Poduzetnik se odlučuje na kupnju dodatnih plastičnih kalupa u iznosu od 60,00 kuna, posuđa
u iznosu od 900,00 kuna, drvenih kalupa u iznosu od 1.140,00 kuna te silikonskih kalupa u
iznosu od 30,00 kuna. Također, kako bi se održala povećana proizvodnja poduzetnik se
odlučuje na kupnju mješalice za suhe i uljne smjese u iznosu od 20.000,00 kuna, koja će se
amortizirati kroz sljedećih 10 godina u iznosu od 2.000,00 kuna godišnje. Računajući na
prodana refil pakiranja za piling poduzetnik će kupiti dodatnih 320,00 komada ambalaže za
piling. Troškovi amortizacije u drugoj godini iznose 1.000,00 i odnose se na amortizaciju
računalne opreme. Troškovi nabave sirovina iznose kvartalno 15.000,00 kuna odnosno
godišnje 60.000,00 kuna.
Tablica 14. Prikaz primitaka i izdataka za treću godinu izvođenja projekta
IZDACI (godišnje): - Kredit:
- Kamata (166,67 kuna*12mjeseci)
2.000,04
Najam + režije 54.000,00
Internet trgovina 3.634,00
Troškovi analize novih proizvoda 3.000,00
Plaće 399.342,72
Marketing 116.792,00
Kalupi plastični (3 komada) 60,00
Posuđe (3 posuda od 3l) 900,00
Kalup drvo 760,00
Silikonski kalup (3 komada) 90,00
Ambalaža za piling (330 komada, 13 kuna komad) 4.290,00
Troškovi izrade: Maloprodaja:
- Šumeće kugle (2,50 kn*36000 komada) - Uljni sapun (16 kn*18000 komada)
- Glicerinski sapun (10 kn * 36000
komada)
- Piling od morske soli (23 kn*3000
komada)
- Maska za lice (34kn sa ambalažom * 2500 komada)
- Melem za usne i tijelo (52kn sa
ambalažom * 2000 komada)
Veleprodaja:
- Šumeće kugle (2,50kn*2000 komada) - Uljni sapun (8kn*3000 komada)
- Glicerinski sapun (5kn*2000 komada)
- Melem (28kn sa ambalažom*1000 komada)
90.000,00
288.000,00
260.000,00
69.000,00
85.000,00
104.000,00
5.000,00
24.000,00
10.000,00
28.000,00
Amortizacija 3.000,00
Troškovi nabave sirovina (50000,00 kn * 4 kvartala)
200.000,00
UKUPNO: 1.750.868,72
49
PRIMICI (godišnji primici od prodaje):
Maloprodaja:
- Šumeće kugle (15 kn*36000 komada) - Piling od morske soli (40 kn*3000 komada)
- Glicerinski sapun (25 kn*36000 komada)
- Uljni sapun (35 kn*18000 komada)
- Maska za lice (45kn*2500 komada)
- Melem za usne i tijelo (70*2000 komada)
Veleprodaja:
- Šumeće kugle (15kn*2000 komada) - Uljni sapun (17,5kn*3000 komada)
- Glicerinski sapun (12,5kn*2000 komada)
- Melem (35kn*1000 komada)
540.000,00
120.000,00
900.000,00
630.000,00
112.500,00
140.000,00
30.000,00
52.500,00
25.000,00
35.000,00
UKUPNO: 2.442.000,00
RAZLIKA: 691.131,28 Izvor: Izrada studenta
U trećoj godini projekta poduzetnik se odlučuje na širenje asortimana i veleprodaju
proizvoda hotelima i centrima za ljepotu. Troškovi kredita odnose se na kamate dok traje
poček i troškovi kamata iznose 2.000,00 kuna godišnje. Također poduzetnik i dalje plaća
najamninu i režije iz kojih je izuzet pdv. Troškovi internet trgovine odnose se na godišnji
zakup domene, na plaćanje web hostinga, na ugovor o Payment Gateway-u, te na troškove
izrade i održavanja internet trgovine bez popusta (35,00 kuna + 399,00 kuna + 3.000,00 kuna
+ 200,00 kuna) u iznosu od 3.634,00 kune godišnje.
Proširenje asortimana odnosi se na uvođenje maske za lice i melema za usne i tijelo. Za
proizvodnju maske za lice potrebna je kaolin zelena glina, koloidna zob, vitamin E, eterično
ulje – zeleni čaj. Za proizvodnju melema koriste se hladno prešani sastojici – kakao maslac,
shea maslac, kokos maslac, pčelinji vosak, ulje makadamije, ulje argana, eterično ulje
naranče.
U trećoj godini poduzetnik uvodi dva nova proizvoda: melem za lice i tijelo i masku za lice
kaolin zelena glina. Troškovi analize proizvoda iznose 1.500,00 kuna pojedinačno odnosno
3.000,00 kuna za oba proizvoda. Cijena izrade maske za lice je 26,00 kuna te amabalaža je
8,00 kn, što čini trošak izrade ukupno 34,00 kune. Cijena izrade melema za lice i tijelo je
47,00 kuna te cijena ambalaže iznosi 5,00 kuna što čini ukupni trošak 52,00 kune.
Poduzetnik se u ovoj godini odlučuje na zaposlenje još dvoje radnika s neto plaćom u iznosu
od 3.500,00 kuna, odnosno bruto 5.423,22 kuna. Godišnji trošak novo zaposlenih radnika
iznosi 130.157,28 kuna. Ukupne plaće svih zaposlenih (poduzetnik i 5 radnika) iznose
399.342,72 kuna.
50
Poduzetnik povećava mjesečni budžet internet oglašavanja. Budžet za Facebook oglašavanje
iznosi 6.000,00 kuna mjesečno, odnosno 72.000,00 kuna godišnje, naknada za Facebook
oglašavanje pružatelju usluga oglašavanja iznosi 12.960,00 kuna godišnje. Poduzetnik
ostvaruje 50% popusta za Google oglašavanje te ulaže mjesečni budžet u iznosu od 3.000,00
kuna, odnosno godišnje 36.000,00 kuna te plaća naknadu za oglašavanje u iznosu od 6.480,00
kuna. Također poduzetnik se odlučuje na izradu prospekata A5(148*210mm) na 4 stranice –
135g/m2 na sjajnom papiru u količini od 1.000 komada što čini godišnji trošak od 1.022,00
kune. Prospekti se dijele salonima ljepote, hotelima, motelima. Troškovi nabave sirovina se
povećavaju i iznose 30.000,00 kuna kvartalno.
Poduzetnik i dalje ulaže u dodatne plastične i drvene kalupe i posuđe proporcionalno
povećanju osoblja. Također poduzetnik i dalje ulaže u refil ambalaže za piling. Amortizacija
se odnosi na amortizaciju računalne opreme 1.000,00 kuna godišnje i mješalice 2.000,00
godišnje. U trećoj godini dolazi do širenja na veleprodajno tržište koje se odnosi na hotele i
centre za ljepotu. Poduzetnik se odlučuje na plasman šumećih kugla, uljnih i glicerinskih
sapuna i melema. Uljni i glicerinski sapuni prodaju se u duplo manjoj količini prikladnoj za
hotele i salone ljepote te također i melemi dolaze u duplo manjoj količini kako bi bili
prikladni za hotele i salone ljepote.
Tablica 15. Prikaz primitaka i izdataka za četvrtu godinu izvođenja projekta
IZDACI (godišnje): - Kredit:
- Godišnji iznos kredita
23.635,38
Najam + režije 123.000,00
Uređenje prostora 30.000,00
Internet trgovina 3.634,00
Mješalice (2 komada) 40.000,00
Plaće 399.342,72
Marketing 117.952,00
Kalupi plastični (10 komada) 200,00
Posuđe (9 posuda od 3l) 2.700,00
Kalup drvo (9 komada) 3.420,00
Silikonski kalup (9 komada) 270,00
Ambalaža za piling (6000 komada, 13 kuna komad)
78.000,00
Troškovi izrade: Maloprodaja:
- Šumeće kugle (2,50 kn*72000 komada) - Uljni sapun (16 kn*36000 komada)
- Glicerinski sapun (10 kn * 72000
komada)
- Piling od morske soli (23 kn*6000
komada)
180.000,00
576.000,00
720.000,00
138.000,00
51
- Maska za lice (34kn sa ambalažom * 6000 komada)
- Melem za usne i tijelo (52kn sa
ambalažom * 6000 komada) Veleprodaja:
- Šumeće kugle (2,50kn*3000 komada) - Uljni sapun (8kn*5000 komada)
- Glicerinski sapun (5kn*5000 komada)
- Melem (28kn sa ambalažom*3000 komada)
- Maska za lice (17kn sa
ambalažom*1000 komada)
204.000,00
312.000,00
7.500,00
40.000,00
25.000,00
84.000,00
17.000,00
Amortizacija 3.000,00
Troškovi nabave sirovina (70000,00 kn * 4 kvartala)
280.000,00
UKUPNO: 3.408.654,10
PRIMICI (godišnji primici od prodaje):
Maloprodaja:
- Šumeće kugle (15 kn*72000 komada) - Piling od morske soli (40 kn*6000
komada)
- Glicerinski sapun (25 kn*72000 komada)
- Uljni sapun (35 kn*36000 komada)
- Maska za lice (45kn*6000 komada)
- Melem za usne i tijelo (70*6000 komada)
Veleprodaja:
- Šumeće kugle (15kn*3000 komada) - Uljni sapun (17,5kn*5000 komada)
- Glicerinski sapun (12,5kn*5000 komada)
- Melem (35kn*3000 komada)
- Maska za lice (22,5kn*1000 komada)
1.080.000,00
240.000,00
1.800.000,00
1.260.000,00
270.000,00
420.000,00
45.000,00
87.500,00
62.500,00
105.000,00
22.500,00
UKUPNO: 5.392.500,00
RAZLIKA: 1.983.845,90 Izvor: Izrada studenta
Četvrta godina projekta obilježena je povećanjem proizvodnje, ali i širenjem u novi
poslovni prostor. Poduzetnik u četvrtoj godini plaća kamate i iznos kredita zbog završetka
počeka. Ukupni godišnji trošak iznosi 23.635,38. Poduzetnik se seli u novi skladišni prostor
veličine 100m2, sa parkiralištem. Prostor već ima ugrađenu hladnjaču za čuvanje proizvoda
što poduzetniku odgovara jer ne mora investirati u novu. Prostor je visok tri metra. Najam
prostora iznosi 5.250,00 kuna mjesečno, odnosno godišnje 63.000,00 kuna. Režije čine
mjesečni trošak u iznosu od 5.000,00 kuna, što godišnje iznosi 60.000,00 kuna. Kako se radi o
skladišnom prostoru poduzetnik ulaže u uređenje prostora (sanitarni čvor, plohe od inox-a)
30.000,00 kuna. Troškovi internet trgovine ostaju isti jer poduzetnik ne mijenja svoju ponudu
na internetu i postojeće ugovore već ih produžuje. Ukupni godišnji troškovi internet trgovine
iznose 3.634,00 kuna.
52
U četvrtoj godini projekta poduzetnik ulaže u dvije nove mješalice kako bi povećao
proizvodnju i smanjio fizički rad svojim zaposlenicima. Mješalice omogućuju povećanje
proizvodnje bez sudjelovanja rada ljudi u procesu mješanja odnosno stvaranja proizvoda.
Poduzetnik plaća 20.000,00 kuna svaku mješalicu što čini ukupni trošak od 40.000,00 kuna.
Mješalice će se amortizirati kroz 10 godina. Plaće čine trošak od 399.342,72 kuna. Poduzetnik
ne zapošljava nove radnike.
Ulaganje u marketing ostaje snažno. Poduzetnik i dalje ulaže u Facebook i Google kako bi
doprio do ciljane skupine korisnika, odnosno mladih žena. Budžet za Facebook oglašavanje
iznosi 6.000,00 kuna mjesečno odnosno 72.000,00 kuna godišnje za što se plaća naknada u
iznosu od 12.690,00 kuna godišnje. Budžet za Google oglašavanje je 3.000,00 kuna mjesečno
odnosno 36.000,00 godišnje te se ostvaruje rabat. Naknada za Google oglašavanje iznosi
6.480,00 kuna. Poduzetnik i dalje ulaže u prospekte kako bi ponudio svoje proizvode hotelima
u Hrvatskoj što čini godišnji trošak u iznosu od 1.022,00 kune (A5(148*210mm), 4 stranice
135g/m2 – na sjajnom papiru). Također poduzetnik izrađuje i plakate B2-135g/m2 u količini
od 200 komada što čini trošak od 1.160,00 kuna godišnje.
Kako bi ubrzao proizvodnju poduzetnik kupuje još 10 komada plastičnih kalupa, 9 komada
posuda od inox-a, 9 drvenih kalupa, 9 silikonskih kalupa i 6000 komada refil ambalaže za
piling. Troškovi nabave sirovina iznose 70.000,00 kuna kvartalno odnosno 280.000,00 kuna
godišnje.
Tablica 16. Prikaz primitaka i izdataka za petu godinu izvođenja projekta
IZDACI (godišnje):
- Kredit:
- Godišnji iznos kredita
22.833,38
Najam + režije 123.000,00
Internet trgovina 3.634,00
Mješalice (1 komad) 20.000,00
Plaće 603.515,28
Marketing 123.167,00
Kalupi plastični (10 komada) 200,00
Posuđe (5 posuda od 3l) 1.500,00
Kalup drvo (5 komada) 1.900,00
Silikonski kalup (9 komada) 270,00
Ambalaža za piling (5000 komada, 13 kuna komad)
65.000,00
Troškovi izrade: Maloprodaja (internet trgovina):
- Šumeće kugle (2,50 kn*144000 komada)
- Uljni sapun (16 kn*72000 komada)
360.000,00
1.152.000,00
53
- Glicerinski sapun (10 kn * 144000
komada)
- Piling od morske soli (23 kn*12000
komada)
- Maska za lice (34kn sa ambalažom * 10000 komada)
- Melem za usne i tijelo (52kn sa
ambalažom * 12000 komada) Veleprodaja:
- Šumeće kugle (2,50kn*3000 komada) - Uljni sapun (8kn*5000 komada)
- Glicerinski sapun (5kn*6000 komada)
- Melem (28kn sa ambalažom*4000 komada)
- Maska za lice (17kn sa
ambalažom*2000 komada) Trgovina:
- Šumeće kugle (2,50kn*1200 komada) - Uljni sapun (16kn*500 komada)
- Glicerinski sapun (10kn*900 komada)
- Piling od morske soli (23kn*200
komada)
- Maska za lice (34kn sa ambalažom*200 komada)
- Melem za usne i tijelo (52kn sa
ambalažom*200 komada)
1.440.000,00
276.000,00
340.000,00
624.000,00
7.500,00
40.000,00
30.000,00
112.000,00
34.000,00
3.000,00
8.000,00
9.000,00
4.600,00
6.800,00
10.400,00
Amortizacija 7.000,00
Troškovi nabave sirovina (90000,00 kn * 4 kvartala)
360.000,00
Dostavno vozilo 19.000,00
Gorivo 4.000,00
Uređenje 30.000,00
Najam trgovine 38.124,00
Režije 16.776,00
UKUPNO: 5.897.219,66
PRIMICI (godišnji primici od prodaje):
Maloprodaja (internet trgovina):
- Šumeće kugle (15 kn*144000 komada) - Piling od morske soli (40 kn*12000
komada)
- Glicerinski sapun (25 kn*144000 komada)
- Uljni sapun (35 kn*72000 komada)
- Maska za lice (45kn*10000 komada)
- Melem za usne i tijelo (70*12000 komada)
Veleprodaja:
- Šumeće kugle (15kn*3000 komada) - Uljni sapun (17,5kn*5000 komada)
- Glicerinski sapun (12,5kn*6000 komada)
- Melem (35kn*4000 komada)
- Maska za lice (22,5kn*2000 komada)
Trgovina:
- Šumeće kugle (15kn*12000 komada) - Uljni sapun (35kn*500)
- Glicerinski sapun (25kn*900 komada)
2.160.000,00
480.000,00
3.600.000,00
2.520.000,00
430.000,00
840.000,00
45.000,00
87.500,00
75.000,00
140.000,00
45.000,00
18.000,00
17.500,00
22.500,00
54
- Piling od morske soli (40kn*200 komada)
- Maska za lice (43kn*200 komada)
- Melem za usne i tijelo (70kn*200 komada)
8.000,00
8.600,00
14.000,00
UKUPNO: 10.511.100,00
RAZLIKA: 4.613.880,34 Izvor: Izrada studenta
U petoj godini troškovi kredita iznose 22.833,38 kuna od čega kamate 1.416,67 kuna te
iznose 21.416,71 kuna. Trošovi najma ostali su isti u iznosu od 123.000,00 kuna godišnje.
Troškovi internet trgovine se produžuju i iznose 3.634,00 kuna. Poduzetnik nabavlja još jednu
mješalicu kako bi dodatno povećao proizvodnju i nju plaća 20.000,00 kuna, a amortizirat će
se na 10 godina u iznosu od 2.000,00 kuna godišnje. Poduzetnik zapošljava još dvoje
zaposlenika: voditelja trgovine čija je neto plaća 4.000,00 kuna a ukupni trošak plaća iznosi
6.011,88 kuna mjesečno, što čini godišnji trošak od 72.142,56 kuna te radnika u trgovini čija
je neto plaća 3.500,00 kuna, ukupni trošak plaće je 5.127,50 što čini godišnji izdatak u iznosu
od 61.530,00 kuna. Također poduzetnik zapošljava studenta u proizvodnji i studenta u
trgovini. Troškovi plaća s naknadom za Student servis iznose 35.250,00 kuna po studentu
godišnje. Ukupni trošak plaća za sve radnike u proizvodnji trgovini, studente i poduzetnika
iznosi 603.515,28 kuna godišnje. Poduzetnik se odlučuje ponoviti marketinšku kampanju.
Budžet za Facebook oglašavanje iznosi 6.000,00 kuna mjesečno odnosno 72.000,00 kuna
godišnje za što se plaća naknada u iznosu od 12.690,00 kuna godišnje. Budžet za Google
oglašavanje je 3.000,00 kuna mjesečno odnosno 36.000,00 godišnje te se ostvaruje rabat.
Naknada za Google oglašavanje iznosi 6.480,00 kuna. Poduzetnik i dalje ulaže u prospekte
kako bi ponudio svoje proizvode hotelima u Hrvatskoj što čini godišnji trošak u iznosu od
1.022,00 kune (A5(148*210mm), 4 stranice 135g/m2 – na sjajnom papiru). Također
poduzetnik izrađuje i plakate B2-135g/m2 u količini od 200 komada što čini trošak od
1.160,00 kuna godišnje. Poduzetnik se odlučuje i na suradnju s Beauty blogerima te im daje
besplatno proizvode te za uzvrat traži članak/recenziju. Trošak ponuđenih proizvoda iznosi
137,50 kuna (cijena izrade) te se šalje na adrese 10 blogera što čini ukupni trošak u iznosu od
1.375,00 kuna. Poduzetnik se odlučuje i na reklamiranje na Radio Rijeka županijskim
minutama koje se odnose na vrijeme između 10-11 sati, 14-15 sati i 18-19 sati. Emitiranje se
provodi u tri bloka po 10 sekundi i cijena je 160,00 kuna. Poduzetnik će se koristiti uslugama
24 puta i ukupni trošak emitiranja iznosi 3.840,00 kuna godišnje.
55
Kako bi osigurao nesmetano odvijanje proizvodnje poduzetnik kupuje dodatne plastične
kalupe, drvene kalupe i silikonske kalupe. Poduzetnik osigurava i dodatne ambalaže za piling:
5000 komada. Amortizacija se odnosi na računalnu opremu i kupljene mješalice u proteklim
godinama i iznosi 7.000,00 kuna godišnje. Troškovi nabave sirovina se povećavaju i iznose
90.000,00 kuna kvartalno što čini 360.000,00 kuna godišnjeg troška.
U petoj godini poduzetnik se odlučuje na otvaranje trgovine u Opatiji. Uzima se u najam
prostor od 20m2 u centru kod Opatijske tržnice. Prostor se nalazi u prizemlju zgrade i cijena
najma iznosi 3.177,00 kuna mjesečno odnosno 38.124,00 kuna godišnje. Režijski troškovi
odnose se na spomeničku rentu i komunalne usluge (380,00 kuna mjesečno, odnosno 4.560,00
kuna godišnje), struju ( 800,00 kuna mjesečno, godišnje 9.600,00 kuna), vodu (218,00 kuna
mjesečno. Godišnje 2.616,00 kuna. Ukupni režijski troškovi iznose 16.776,00 godišnje. Za
uređenje prostora trgovine izdvaja se 30.000,00 kuna. Kako bi se osigurao nesmetan tijek
proizvoda od proizvodnje do trgovine poduzetnik se odlučuje na kupnju dostavnog vozila:
Renault Kangoo, 2004 godište, kombi s 4 vrata s potrošnjom od 7l na 100 kilometara.
Poduzetnik kupuje rabljeno, registrirano vozilo, trošak nabavke vozila iznosi 19.000,00 kuna.
Vozilo će prometovati dva puta tjedno na relaciji Rijeka – Opatija (13,4 km). Trošak benzina
iznosi 4.000,00 kuna godišnje (96 puta godišnje vozilo će dostavljati a približni trošak vožnje
iznosi nešto više od 40,00 kuna.
Račun dobiti i gubitka iskazuje vrijednosti ukupnog prihoda i temeljnih elemenata njegove
raspodjele. Njegova je namjena da korisnicima izvještaja prezentira rezultate poslovanja za
određeno razdoblje. Rezultat uspješnog poslovanja iskazat će se s vrijednosti dobiti nakon
oporezivanja, a neuspješno poslovanje s iznosom gubitka. Prezentacija počinje s iskazivanjem
ukupnog prihoda planiranog obuhvatom obračunskih transakcija u određenom poslovnom
razdoblju. Ukupni prihod je sintetički vrijednosni rezultat djelovanja svih resursa u budućem
poslovanju investicijskog projekta (Bendeković i suradnici, 2007, p.275)
U nastavku slijedi prikaz izvještaja o planiranoj uspješnosti u petogodišnjem razdoblju.
56
Tablica 17. Račun dobiti i gubitka od 2014. – 2018. godine
2014 2015 2016 2017 2018
I Poslovni prihodi 227.300,00 830.000,00 2.442.000,00 5.392.500,00 10.511.100,00
II Poslovni rashodi 220.159,52 774.266,94 1.748.868,32 3.385.018,72 5.874.386,28
III Financijski
prihodi
- - - - -
IV Financijski
rashodi
- 3.002,7 2.000,40 23.635,38 22.833,38
V Udio u dobiti od
pridruženih poduzetnika
- - - - -
VI Udio u gubitku od
pridruženih poduzetnika
- - - - -
VII Izvanredni - ostali
prihodi
- - - -
VIII Izvanredni - ostali
rashodi
- - - -
IX Ukupni prihodi 227.300,00 830.000,00 2.442.000,00 5.392.500,00 10.511.100,00
X Ukupni rashodi 220.159,52 777.269,64 1.750.868,72 3.408.654,10 5.897.219,66
XI Dobit ili gubitak
prije
oporezivanja
7.140,48 52.730,36 691.131,28 1.983.845,90 4.613.880,34
XII Porez na dobit 10.546,07 138.226,25 396.769,18 922.776,06
XIII Dobit ili gubitak
razdoblja
7.140,48 42.184,29 552.905,03 1.587.076,72 3.691.104,28
Izvor: Izrada studenta
U prvoj godini projekta novoosnovani poduzetnik nepodliježe plaćanju poreza na dobit, dok
to već u drugoj godini nije slučaj. Poduzetnik u prvoj godini posluje s dobitkom u iznosu od
7.140, 48 kuna. U drugoj godini poduzetnik ostvaruje i financijske rashode koje se odnose na
troškove posudbe financijskih sredstava. Ukupni dobitak u drugoj godini iznosi 42.184,29
kuna. U trećoj godini nakon podmirenja poreza na dobitak poduzetnik ostvaruje dobit u
iznosu od 552.905,03 kuna. U četvrtoj godini poduzetniku istječe vrijeme počeka otplate
kredita te mu se financijski rashodi povećavaju a ukupna dobit iznosi 1.587.076,72 kuna. U
petoj godini poduzetnik ostvaruje dobit u visini od 3.691.104,28 kuna.
Bilanca je izvještaj koji služi za iskazivanje većine resursa s kojima posluje pravna osoba,
odnosno s kojima će poslovati poslovni subjekt nastao investicijskim projektom. U Bilanci
nisu iskazani vrlo važni resursi: ljudski potencijal, energetski izvori i drugi resursi koji se
koriste u poslovanju (Bendeković i suradini, 2007, p. 297.).
57
Tablica 18. Bilanca u petogodišnjem razdoblju
Naziv pozicije 31.12.2014 31.12.2015 31.12.2016 31.12.2017 31.12.2018
Aktiva
A) Potraživanja za upisani a ne uplaćeni
kapital B) Dugotrajna imovina 5.000,00 26.276,50 19.276,50 40.634,00 35.634,00
I. Nematerijalna
imovina
7.276,50 2.276,50 3.634,00 3.634,00
II. Materijalna imovina
19.000,00 17.000,00 37.000,00 32.000,00
3. Postrojenja i oprema 5.000,00 19.000,00 17.000,00 37.000,00 32.000,00
III. Dugotrajna
financijska imovina IV. Potraživanja C) Kratkotrajna
imovina 110.720,00 355.350,00 1.169.100,00 2.668.090,00 4.886.170,00
I. Zalihe 20.000,00 60.000,00 200.000,00 280.000,00 360.000,00
1. Sirovine i materijal 6.860,00 26.350,00 6.100,00 84.590,00 68.870,00
3. Gotovi proizvodi 83.860,00 269.000,00 963.000,00 2.303.500,00 4.457.300,00
IV. Novac u banci
87.023,50 236.115,79 385.821,18 1.596.268,07
D) Plaćeni troškovi budućeg razdoblja
E) Ukupno Aktiva 115.720,00 468.650,00 1.424.492,29 3.094.545,18 6.518.072,07
F) Izvan bilančani zapisi
Pasiva A) Kapital i rezerve 11.340,48 55.006,86 711.131,28 2.003.845,90 4.633.880,35
I. Temeljni (upisani)
kapital 10,00
20.000,00 20.000,00 20.000,00
II. Kapitalne rezerve III. Rezerve iz dobiti
10.546,07 138.226,25 396.769,18 922.776,07
1. Rezerve iz dobiti
10.546,07 138.226,25 396.769,18 922.776,07
IV. Revaloritacijske
pričuve V. Zadržana dobit 4.190,00 2.276,50
VI. Dobit poslovne
godine 7.140,48 42.184,29 552.905,03 1.587.076,72 3.691.104,28
VII. Manjinski interes
B) Rezerviranja
C) Dugoročne obveze 2.000,04 2.000,04 23.635,38 22.833,38
D) Kratkoročne obveze 104.379,52 411.643,10 711.360,97 1.067.063,90 1.861.358,34
E)Odgođeno plaćanje troškova i prihod
budućega razdoblja
F) Ukupno Pasiva 115.720,00 468.650,00 1.424.492,29 3.094.545,18 6.518.072,07
G) Izvanbilančani zapisi
Izvor: Izrada studenta
58
Financijski tok pokazuje likvidnost projekta, odnosno pokazatelj je mogućnosti financiranja
projekta i doprinosa projekta jačanju financijskog potencijala investitora. Primici u
financijskom toku pužaju informacije o raspoloživim financijskim sredstvima, a izdatci o
dospjelim obvezama. Projekt je likvidan ako mu je kumulativ neto primitaka stalno pozitivan
(Zekić, 2010, p. 107).
Veličina financijskog potencijala projekta ovisi o primicima i izdacima financijskih sredstava
u pojedinom razdoblju vijeka projekta, tj. o financijskim tokovima projekta. Kako financijski
potencijal projekta treba zadovoljiti različite zahtjeve u procesu izvedbe i poslovanja
projekta, potrebno je ocjenjivati likvidnost investicijskog projekta radi sagledavanja
mogućnosti financiranja projekta i njegov doprinos jačanju financijskog potencijala
poslovnog subjekta.. U operativnom smislu planiranje financijskih tokova ima dva temeljna
cilja (Bendeković, 2007, p.287):
· Osiguranje likvidnosti tijekom izvedbe i poslovanja projekta
· Proračun stanja novčanih sredstava u bilanci
Tablica 19. Financijski tok
Struktura/Godina 1 2 3 4 5
II. PRIMICI 227.300,00 830.000,00 2.442.000,00 5.392.500,00 10.511.100,00
1. Ukupni prihodi 730.000,00 2.442.000,00 5.392.500,00 10.511.100,00
2. Izvori finaciranja 100.000,00
2.1. Vlastiti izvori 100.000,00
2.2. Krediti 100.000,00
3. Ostatak vrijednosti
3.1. Dugotrajna
imovina
3.2. Kratkotrajna
imovina
II. IZDACI 220.159,52 777.269,64 1.750.868,72 3.408.654,10 5.897.219,66
4. Investicije 7.700,00 22.190,00 1.810,00 46.590,00 4.2870,00
4.1. Dugotrajna
imovina
5.000,00 20.000,00 40.000,00 39.000,00
4.2. Kratkotrajna
imovina
2.700,00 2.190,00 1.810,00 6.590,00 3.870,00
5. Materijalni
troškovi 108.020,00 333.160,00 1.167.290,00 2.661.500,00 4.882.300,00
6. Troškovi osoblja 73.949,52 269.185,44 399.342,72 399.342,72 60.3515,28
59
7. Financijske obveze 2.000,04 2.000,04 23.635,38 22.833,38
7.1. Anuiteti 23.635,38 22.833,38
7.1.1. Otplatni dio 21.817,71 21.416,71
7.1.2. Kamata 2.000,04 2.000,04 1.817,67 1.416,67
7.2. Ostalo 30.490,00 150.734,16 180.426,00 277.586,00 345.701,00
8. Porez na dobit 10.546,07 138.226,25 396.769,18 922.776,06
III. NETO PRIMICI 7.140,48 42.184,29 552.905,03 1.587.076,72 3.691.104,28
Izvor: Izrada studenta prema Bendeković i suradnici, 2007, p.296
Prema izračunu može se zakljućiti da je projekt likvidan i isplativ.
Sljedeća tablica prikazuje usporedbu planiranih prihoda, planiranih rashoda, profita sa
ostvarenim prihodima, rashodima, profitom.
Tablica 20. Ocjena efikasnosti projekta
Planirano
2014 2015 2016 2017 2018
Prihod 220.000,00 800.000,00 2.400.000,00 5.390.000,00 10.410.000,00
Rashod 200.000,00 700.000,00 1.750.000,00 3.300.000,00 5.780.000,00
Dobit 20.000,00 100.000,00 650.000,00 2.090.000,00 4.630.000,00
Ostvareno
Prihod 2014 2015 2016 2017 2018
Rashod 227.300,00 830.000,00 2.442.000,00 5.392.500,00 10.511.100,00
Dobit 220.159,52 777.269,64 1.750.868,72 3.408.654,10 5.897.219,66
7.140,48 52.730,36 691.131,28 1.983.845,90 4.613.880,34
Izvor: Izrada studenta
Prema izračunu ocjene efikanosti projekta možemo zaključiti da je projekt
isplativ, to jest profit ostvareni je veći od profita planiranog. Također i prema
prethodno izračunatim podacima može se zaključiti da je projekt isplativ.
60
3.5. MASTER BUDŽET
Predviđena prodaja po područjima od 2014.-2018. godine odnosi se na regije u Hrvatskoj u
prvoj godini, dok u ostalim godinama odnosi se i na područja izvan Hrvatske jer je
omogućena kupovina preko interneta te korisnici sami snose troškove poštarine.
Tablica 21. Predviđena prodaja po područjima od 2014.-2018. godine
PODRUČJE 2014 2015 2016 2017 2018
Središnja i istočna Hrvatska 3000 5500 17000 44000 100000
Sjeverozapadna Hrvatska 4500 8000 20000 44000 100000
Jadranska Hrvsatska 2120 4500 23500 50000 90000
BIH 3000 25000 32000 50000
Republika Srbija 10000 20000 45000 74000
UKUPNO 9620 31000 105500 215000 414000 Izvor: Izrada studenta
Procjenjeni varijabilni troškovi su: prijevoz 3% od ukupne prodaje i reklama 6% od ukupne
prodaje.
Tablica 22. Procijenjeni fiksni troškovi po godinama
2014 2015 2016 2017 2018
Indirektan materijal 1.000,00 1.000,00 1.200,00 1.600,00 1.800,00
Održavanje 1.200,00 1.200,00 1.400,00 1.600,00 1.800,00
Energija 2.400,00 2.400,00 3.600,00 4.800,00 8.000,00
Amortizacija 1.000,00 3.000,00 3.000,00 7.000,00
Porezi 10.546,07 138.226,25 396.769,18 922.776,06
Plaće radnika proizvodnog odjela 195.235,92 325.393,20 325.393,20 360.643,20
Plaće radnika prodajnog djela 16.8922,56
Plaće radnika uprave 73.949,52 73.949,52 73.949,52 73.949,52 73.949,52
Najam 18.000,00 36.000,00 36.000,00 63.000,00 101.124,00 Izvor: Izrada studenta
Tablica 23. Ciljane konačne zalihe gotovih proizvoda
2014 2015 2016 2017 2018
Ciljane konačne zalihe 500 1000 1500 2000 2500
Izvor: Izrada studenta
61
Tablica 24. Drugi procijenjeni podaci za izradu master budžeta
2014 2015 2016 2017 2018
Prosječna prodajna cijena 23,62 26,77 23,14 25,08 25,39
Troškovi nabave materijala 2,07 1,93 1,18 1,33 0,86
Nabavljen materijal 20000,00 60000,00 200000,00 280000,00 360000,00
Proizvodnja (kom) 9620 31000 105500 210000 417200
Sati direktnog rada (po satu) 0,20 0,25 0,11 0,05 0,03
Direktni materijal 0,20 1,93 1,89 1,33 1,00
Troškovi rada (po satu) 25,00 22,65 22,39 22,39 22,52
Stopa poreza na dobit 20% 20% 20% 20% 20% Izvor: Izrada studenta
Tablica 25. Opći varijabilni troškovi (po satu direktnog rada)
2014 2015 2016 2017 2018
Indirektan materijal 0,4 0,3 0,7 0,8 0,9
Održavanje 0,04 0,03 0,06 0,07 0,09
Energija 0,2 0,16 0,24 0,36 0,26 Izvor: Izrada studenta
62
Tablica 26. Prodajni budžet
JEDINICE (kom)
PODRUČJE 2014 2015 2016 2017 2018
Središnja i istočna Hrvatska 3000 5500 17000 44000 100000
Sjeverozapadna Hrvatska 4500 8000 20000 44000 100000
Jadranska Hrvatska 2120 4500 23500 50000 90000
BIH 3000 25000 32000 50000
Republika Srbija 10000 20000 45000 74000
UKUPNO 9620 31000 105500 215000 414000
IZNOSI U KN
PODRUČJE 2014 2015 2016 2017 2018
Središnja i istočna Hrvatska 70.883,58 147.258,06 393.497,63 1.103.581,40 2.538.913,04
Sjeverozapadna Hrvatska 106.325,36 214.193,55 462.938,39 1.103.581,40 2.538.913,04
Jadranska Hrvatska 50.091,06 120.483,87 543.952,61 1.254.069,77 2.285.021,74
BIH 0,00 80.322,58 578.672,99 802.604,65 1.269.456,52
Republika Srbija 0,00 267.741,94 462.938,39 1.128.662,79 1.878.795,65
UKUPNO 227.300,00 830.000,00 2.442.000,00 5.392.500,00 10.511.100,00 Izvor: Izrada studenta
Budžet prikazuje umnožak količine i prosječne prodajne cijene.
Tablica 27. Proizvodni budžet
2014 2015 2016 2017 2018 UKUPNO
Prodajni budžet 9620 31000 105500 215000 414000 775120
Željene konačne zalihe 500 1000 1500 2000 2500
UKUPNO 10120 32000 107000 217000 416500
Početne zalihe -1500 -1250 -1200 -1150 -1000
Potrebna proizvodnja 11620 33250 108200 218150 417500 788720 Izvor: Izrada studenta
63
Tablica 28. Budžet nabave direktnog materijala
2014 2015 2016 2017 2018 UKUPNO
Potrebna proizvodnja 11620 33250 108200 218150 417500 788720
Ciljane konačne zalihe DM (15%) 4987 16230 32722 62625 73500
UKUPNO 16607 49480 140922 280775 491000
Početne zalihe DM (15%) 1743 4987 16230 32722 62625
Potrebna nabava 14864 44493 124692 248053 428375 860477
Troškovi nabave po jedinici poizvoda 2,07 1,93 1,18 1,33 0,86
NABAVNA
VRIJEDNOST 30.768,48 85.871,49 147.136,56 329.910,49 368.402,5 962.089,52 Izvor: Izrada studenta
Tablica 29. Budžet trošenja DM
2014 2015 2016 2017 2018 UKUPNO
Potrebna proizvodnja 11620 33250 108200 218150 417500 788720
Troškovi nabave po jedinici proizvoda 2,07 1,93 1,18 1,33 0,86
Troškovi DM 24.053,4 64.172,5 127.676 290.139,5 359.050 865.091,4 Izvor: Izrada studenta
Tablica 30. Budžet direktnog rada
2014 2015 2016 2017 2018 UKUPNO
Potrebna proizvodnja 11620 33250 108200 218150 417500 788720
Sati direktnog rada po
jedinici 0,20 0,25 0,11 0,05 0,03
Sati direktnog rada 2324 8312,5 11902 10907,5 12525
Trošak rada po satu 25,00 22,65 22,39 22,39 22,52
Trošak direktnog rada 58.100 188.278,125 266.485,78 244.218,93 282.063 1.039.145,83 Izvor: Izrada studenta
64
Tablica 31. Budžet općih troškova pogona za sve godine projekta
2014 2015 2016 2017 2018
FT VT FT VT FT VT FT VT FT VT
Indirektan
materijal 1.000,00 400 1.000,00 300 1.200,00 840 1.600,00 1280 1.800,00 1620
Održavanje 1.200,00 48 1.200,00 36 1.400,00 84 1.600,00 112 1.800,00 162
Energija 2.400,00 480 2.400,00 384 3.600,00 864 4.800,00 1728 8.000,00 2080
Amortizacija 1.000,00 3.000,00 3.000,00 7.000,00
Najam 18.000,00 36.000,00 36.000,00 630.00,00 101.124,00 Izvor: Izrada studenta
Tablica 32. Budžet konačnih zaliha
Konačne zalihe (kom) Standardni trošak po jedinici Ukupni trošak
2014 500 9,09 4.545,00
2015 1000 8,86 8.860,00
2016 1500 4,07 6.105,00
2017 2000 2,80 5.600,00
2018 2500 1,82 4.550,00
UKUPNO 29.660,00 Izvor: Izrada studenta
Tablica 33. Budžet nabavne vrijednosti prodane robe
2014 2015 2016 2017 2018 UKUPNO
Direktan materijal 24053,4 64172,5 127676 290139,5 359050 865091,4
Direktan rad 58100 188278,125 266485,78 244218,93 282063 1039145,8
Opći troškovi pogona 23.528 42.320 46.988 77.120 123.586 313.542,00
Ukupni troškovi proizvoda 105.681,4 294.770,625 441.149,78 611.478,43 764.699 2.217.779,2
PLUS: Početne zalihe 13635 11075 4884 3.220 1820
UKUPNO 119.316,4 305.845,625 446.033,78 614.698,43 766.519
MINUS: Konačne zalihe -4.545 -8.860 -6105 -5.600 -4550
Nabavna vrijednost robe 114.771,4 296.985,625 439.928,78 609.098,43 761.969 Izvor: Izrada studenta
65
Tablica 34. Budžet troškova prodaje za sve godine
2014 2015 2016 2017 2018
FT VT FT VT FT VT FT VT FT VT
Plaće 0,00 0 195.235,92 0 325.393,20 0 325.393,20 0 529.565,76 0
Prijevoz 0 0 0 0 4.000,00 120
Reklame 0 87.455,00 5.247,3 116.792,00 7.007,52 117.952,00 7.077,12 123.167,00 7.390
Trgovina
(najam) 38.124,00
UKUPNO 0,00 287.938,22 449.192,72 450.422,32 702.366,76 Izvor: Izrada studenta
Tablica 35. Budžet administrativnih troškova
2014 2015 2016 2017 2018
Plaće uprave 73.949,52 73.949,52 73.949,52 73.949,52 73.949,52
Ostali administrativni
troškovi 590 0 0 0 0
UKUPNO 74.539,52 73.949,52 73.949,52 73.949,52 73.949,52 Izvor: Izrada studenta
Tablica 36. Budžetirano izvješće prihoda (rekapitulacija)
2014 2015 2016 2017 2018
Prodajni budžet 227.300,00 830.000,00 2.442.000,00 5.392.500,00 10.511.100,00
Budžet nab. vrijed. prodane robe -114.771,40 -296.985,62 -439.928,78 -609.098,43 -761.969,00
Bruto dobitak 112.528,60 533.014,38 2.002.071,22 4.783.401,57 9.749.131,00
Budžet troš. Prodaje 0,00 287.938,22 449.192,72 450.422,32 702.366,76
Budžet administrativnih troškova 74.539,52 73.949,52 73.949,52 73.949,52 73.949,52
UKUPNO 74.539,52 361.887,74 523.142,24 524.371,84 776.316,28
Dobitak prije poreza 37.989,08 171.126,64 1.478.928,98 4.259.029,73 8.972.814,72
Porez 10.546,07 138.226,25 396.769,18 922.776,06
Dobitak nakon poreza 37.989,08 160.580,57 1.340.702,73 3.862.260,55 8.050.038,66 Izvor: Izrada studenta
66
4. EKONOMSKO-TRŽIŠNA OCJENA
U sljedećem poglavlju prikazana je dinamička ocjena projekta koja obuhvaća izračun neto
sadašnje vrijednosti, interne stope profitabilnosti, perioda povrata ulaganja. Prikazat će se
ekonomski tok projekta te izračunati statički pokazatelji uspješnosti projekta.
4.1. DINAMIČKA OCJENA PROJEKTA
· Neto sadašnja vrijednost
Neto sadašnja vrijednost projekta definira se kao zbroj vrijednosti godišnjih neto primitaka u
ekonomskom toku svedenih na njegovu vrijednost u početnoj godini vijeka projekta (Orsag,
2002, p.23).
Tablica 37. Izračun neto sadašnje vrijednosti projekta
Godina Izdaci Primici Novčani
tijek
Diskontni
faktor
(2%)
Sadašnja vrijednost
-100.000,00
2 777.269,64 830.000,00 52.730,36 0,9612 50.684,42
3 1.750.868,70 2.442.000,00 691.131,30 0,9423 651.253,01
4 3.408.654,10 5.392.500,00 1.983.845,90 0,9238 1.832.676,84
5 5.897.219,70 10.511.100,00 4.613.880,30 0,9057 4.178.791,42
NSV= 6.042.337,58
Izvor: Izrada studenta
Prema metodi neto sadašnje vrijednosti projekt je isplativ jer je neto sadašnja vrijednost
pozitivna.
· Interna stopa rentabilnosti projekta
Ova metoda koristi internu stopu rentabilnosti za ocjenu isplativosti ulaganja u realizaciji
nekog projekta. Interna stopa rentabilnosti definira se kao ona diskotna stopa koja izjednačava
sadašnju vrijednost primitaka i izdataka, tj. koja neto sadašnju vrijednost projekta svodi na
nulu (Zekić, 2010, p. 112).
Interna stopa rentabilnosti pokazuje godišnju stopu prinosa na uloženi kapital i osnovica je za
ugovaranje maksimalno prihvatljive kamatne stope na kredite za financiranje realizacije
67
projekta. Ona daje informacije o prosječnoj godišnjoj stopi akumulativnosti projekta, ali ne i o
apsolutnom iznosu te akumulacije (Zekić, 2010, p. 113-114).
Tablica 38. Izračun interne stope rentabilnosti projekta
Godina Izdaci Primici Novčani
tijek
Diskontni faktor
(2%) Sadašnja vrijednost
-100.0000,00
2 777.269,64 830.000,00 52.730,36 0,9612 50.684,42203
3 1.750.868,7 2.442.000,00 691.131,28 0,9423 651.253,0051
4 3.408.654,1 5.392.500,00 1.983.845,9 0,9238 1.832.676,842
5 5.897.219,7 10.511.100,00 4.613.880,34 0,9057 4.178.791,424
NSV= 6.042.337,58 kn
IRR 2,97% Izvor: Izrada studenta
Projekt je isplativ jer je interna stopa rentabilnosti veća od zadane.
· Metoda perioda povrata ulaganja u projekt
Ova metoda izračunava period povrata ulaganja u projekt očekivanim pozitivnim financijskim
tokovima, kada se kumulativ neto primitaka od eksploatacije izjednačava s neto ulaganjem u
realizaciju projekta. Metodom perioda povrata ulaganja u projekt utvrđuje se godina u kojoj
će kumulativ procijenjenih neto novčanih primitaka pokriti planirana ulaganja u projekt
(Zekić, 2010, p. 110).
Tablica 39. Izračun diskontiranog razdoblja povrata
Sadašnja vrijednost
-100.000,00
50.684,42
651.253,01
1.832.676,84
4.178.791,42
Izvor: Izrada studenta
Projekt je isplativ već u trećoj godini poslovanja, odnosno u drugoj godini podizanja kreditnih
sredstava.
Izvor informacija za dinamičnu ocjenu rentabilnosti projekta je ekonomski tok projekta, tj.
tablica koja sadrži informacije o onim poslovnim događajima koji utječu na kretanje
68
ekonomskog potencijala projekta. Te su informacije izražene u novčanim jedinicama, a u
analizu su uključeni (Bendeković i suradnici, 2007, p. 333):
· Neposredni učinci u sklopu projekta
· Stalne tržišne cijene iz prve godine vijeka projekta
· Službeni tečaj stranih sredstava plaćanja
Vidi se da izdaci u ekonomskom toku projekta imaju vrlo sličnu strukturu kao i izdaci u
financijskom toku projekta. Razlika je jedino u tome što se obveze prema izvorima
financiranja pojavljuju u financijskom toku projekta, dok ih u izdacima ekonomskog toka
projekta nema. To je zato što se te obveze međusobno izjednačuju s prethodno dobivenim
kreditima te je njihov učinak na ekonomski potencijal ili imovinu projekta neutralan. Drugim
riječima, oni ne smanjuju ekonomski potencijal ili imovinu nego samo njegov financijski
potencijal (Bendeković i suradnici, 2007, p.333-334).
Tablica 40. Ekonomski tok projekta od 2014.2018. godine
2014 2015 2016 2017 2018
PRIMICI 227.300,00 830.000,00 2.442.000,00 5.392.500,00 10.511.100,00
1.Ukupni prihodi 830.000,00 2.442.000,00 5.392.500,00 10.511.100,00
2.Ostatak vrijednosti
2.1.Kratkotrajna imovina
2.2.Dugotrajna imovina
IZDACI 220.159,52 635.054,51 1.347.268,97 3.504.201,90 6.451.461,34
3.Investicije 7.700,00 22.190,00 1.810,00 46.590,00 42.870,00
3.1.Dugotrajna imovina 5.000,00 20.000,00 40.000,00 39.000,00
3.2.Kratkotrajna imovina 2.700,00 2.190,00 1.810,00 6.590,00 3.870,00
4.Materijalni troškovi 108.020,00 333.160,00 1.167.290,00 2.661.500,00 4.882.300,00
5.Troškovi osoblja 73.949,52 269.158,44 39.942,72 399.342,72 603.515,28
6.Porez na dobit 10.546,07 138.226,25 396.769,18 922.776,06
NETO PRIMICI 7.140,48 194.945,49 1.094.731,03 1.888.298,10 4.059.638,66 Izvor: Izrada studenta
69
4.2. STATIČKA OCJENA PROJEKTA
Statičan pristup ocjeni projekta podrazumijeva analizu njegove učinkovitosti uz korištenje
podataka o uspješnosti poslovanja u reprezentativnoj godini poslovanja. Obično postoje dva
opća kriterija za izbor reprezentativne godine (Bendeković i suradnici, 2007, p.325):
· Postignuto je moguće iskorištenje poslovnog kapaciteta projekta
· U projektu još traje otplaćivanje kredita
Knjigovodstvena vrijednost poslovnog subjekta za petu godinu kao godinu u kojoj se
maksimalno iskorištavaju kapaciteti te još uvijek traje otplaćivanje kredita iznosi
4.633.880,35 kuna. U sljedećoj tablici prikazan je izračun pokazatelja za sve godine projekta,
dok se objašnjenja odnose na petu reprezentativnu godinu projekta.
Tablica 41. Izračun pokazatelja za statičku ocjenu projekta od 2014-2018. godine
2014 2015 2016 2017 2018
Likvidnost:
Koeficijent tekuće likivnost 1,06 0,86 1,64 2,50 2,62
Koef. Likvidnosti tekućeg poslovanja 1,40 1,29 3,0 4,6 5,35
Upravljanje dugom:
Koeficijent samofinanciranja 0,09 0,11 0,49 0,64 0,71
Koeficijent ukupne zaduženosti 0,9 0,88 0,50 0,35 0,30
Koeficijent financijske stabilnosti 0,45 0,66 3,15 6,32 11,70
Upravljanje imovinom:
Koeficijent obrtaja ukupne imovine 1,96 1,77 1,71 1,74 1,61
Koeficijent obrtaja kratkotrajne aktive 2,05 2,33 2,08 2,02 2,15
Koeficijent obrtaja zaliha 4,19 4,48 4,68 8,22 12,38
Dani vezivanja zaliha 85,91 80,35 76,92 43,79 29,07
Rentabilnost:
Prinos od kapitala 0,62 0,76 0,77 0,79 0,79
Bruto rentabilnost ukupnih prihoda 0,03 0,06 0,28 0,37 0,44
Neto rentabilnost ukupnih prihoda 0,03 0,05 0,22 0,30 0,35
Izvor: Izrada studenta
Koeficijent tekuće likvidnosti ≥ 1, računa se kao:
70
Koeficijent likvinosti tekućeg poslovanja ≥ 1, računa se:
Oba pokazatelja moraju biti veća od 1. Projekt je u svim godinama likvidan iako se može
primjetiti da u drugoj godini prilikom posudbe sredstava dolazi do smanjenja likvidnosti, a u
petoj godini je najveća kada su najveći prihodi.
Koeficijent samofinanciranja ≥ 0:
Koeficijent samofinanciranja u petoj reprezetativnoj godini pokazuje da se 71% imovine
poduzeća financira iz vlastitih izvora. Idealna vrijednost ovog pokazatelja iznosi 50% te je
poželjno da je njegova vrijednost što veća, tj. trebala bi se što veća vrijednost imovine
financirati iz vlastitih izvora. Dakle, viši stupanj samofinanciranja ukazuje na veće korištenje
vlastitog kapitala i posljedično lakše podmirivanje obveza.
Koeficijent ukupne zaduženosti ≥ 0:
Koeficijent zaduženosti od 30% pokazuje da se 30% ukupne aktive financira iz tuđih izvora.
Poželjna je što manja vrijednost ovog pokazatelja. Veći pokazatelj znači i veći rizik, te je
velika mogućnost upadanja tvrtke u financijske neprilike.
Koeficijent financijske stabilnosti ≥ 0:
Koeficijent financijske stabilnosti zahtjeva da zalihe budu pokrivene dugoročnim izvorima.
Mora biti veći od 1. U trećoj godini dolazi do povećanja koeficijenta iznad 1, te u petoj godini
iznosi 11,70 te ukazuje da poduzeće neće doći u probleme ukoliko dođe do zastoja u prodaji
zaliha.
71
Koeficijent obrtaja ukupne imovine ≥ 0:
Koeficijent obrta ukupne imovine govori koliko puta se ukupna imovina tvrtke obrne u tijeku
jedne godine, odnosno koliko tvrtka uspješno koristi imovinu s ciljem stvaranja prihoda. U
petoj godini iznosi 1,61 što je pozitivno jer pokazatelj mora biti veći od 0. Jedna novčana
jedinica aktive inicira ostvarenje 1,65 jedinica prihoda na tržištu. Izvedenica ovog pokazatelja
je sljedeći pokzatelj.
Koeficijent obrtaja kratkotrajne aktive ≥ 0:
Također je u petoj godini pozitivan i iznosi 2,15.
Koeficijent obrtaja zaliha:
Predugo stajanje robe na skladištu povećava troškove poslovanja i govori o tome da se te robe
treba čim prije riješiti. Prekratko stajanje robe može značiti gubitak zarade jer nema dovoljno
robe za prodaju u datom trenutku. Koeficijent obrtaja zaliha pokazuje koliko puta se
proda/okrene početna zaliha u toku perioda. U petoj godini iznosi 12,38.
Dani vezivanja zaliha:
Dani vezivanja zaliha trebaju biti što manji. U petoj reprezetativnoj godini prozvodi stoje na
zalihama 29,07 dana.
72
Prinos od kapitala ≥ 0:
ROE (Prinos od kapitala) je koeficijent profitabilnosti koji se računa na način da se neto dobit
podijeli sa prosječnim kapitalom. Pokazuje neto zaradu generiranu po jedinici uloženog
kapitala. U petoj godini iznosi 0,79, odnosno 79%. Na jednu jedinicu vlastitog kapitala
poduzeće ostvaruje 0,79 novčanih jedinica.
Bruto rentabilnost ukupnih prihoda ≥ 0:
Bruto rentabilnost ukupnih prihoda iznosi 0,44. U petoj godini bruto rentabilnost ukupnih
prihoda je najveća.
Neto rentabilnost ukupnih prihoda ≥ 0:
Neto rentabilnost ukupnih prihoda povećava se svake godine projekta. Najmanja vrijednost je
u prvoj godini, dok najveća vrijednost je u petoj godini i iznosi 0,35.
Prednost statičnog pristupa tržišnoj ocjeni projekta je u tome što je on jednostavan i lako
razumljiv u proračunu i interpretaciji, budući da je veći dio tih pokazatelja i inače u upotrebi
pri izradi periodičnih i godišnjih poslovnih izvješća postojećih poslovnih subjekata. Iz toga i
proistječe njegova prednost koja omogućuje i olakšava usporednu analizu projekta s
identičnim pokazateljima za prošlo razdoblje. Osnovni nedostatak statičnog pristupa je u tome
što reprezentativna godina, ma koliko pažljivo bila izabrana, često nije dovoljno
reprezentativna za cijeli vijek projekta jer različit vremenski raspored primitaka i izdataka u
vijeku projekta teško može biti prikazan jednom jedinom godinom. Taj je nedostatak donekle
ublažen za projekte čiji je raspored primitaka i izdataka u različitim godinama sličan, ali u
praksi to nije tipičan primjer. Osim toga, taj pristup zanemaruje vremenske preferencije u
procesu investiranja i poslovanja (Bendeković i suradnici, 2007, p. 331).
73
5. ANALIZA OSJETLJIVOSTI
Cilj je analize osjetljivosti projekta da odredi u kojoj mjeri je projekt osjetljiv na promjene
ulaznih varijabli koje je investicijski projektant koristio prilikom ocjene projekta u
determinističkim uvjetima, odnosno koliki pozitivni ili negativni utjecaj ima moguća
promjena neke ulazne varijable na konačne rezultate ocjene. Analiza osjetljivosti se može
koristiti prilikom proračuna svakog pokazatelja prihvatljivosti projekta, bez obzira da li se
radi o statičnom ili dinamičnom pristupu ocjeni. Najčešće se ona primjenjuje u dinamičnom
pristupu i koristi informacije iz cijelog vijeka projekta (Bendeković, 2007, p. 399).
Tablica 42. Rezultati analize osjetljivost
Parametar Promjena vrijednosti parametra IRR
Prodajna cijena -10% 2,13%
0% 2.97%
Troškovi
10% 2,41%
0% 2,97%
U tablici su prikazane promjene interne stope rentabilnosti ukoliko dođe do promjene
prodajnih cijena i troškova. Ako dođe do smanjenja prodajnih cijena za 10% interna stopa
rentabilnosti smanjit će se na 2,13%. Ukoliko se ukupni troškovi povećaju za 10% interna
stopa će se smanjiti i iznosit će 2.41%. Na temelju rezultata analize osjetljivosti može se
zaključiti da je projekt naglašeno osjetljiv na promjene prodajnih cijena, dok je manje osjetljiv
na promjene ukupnih troškova.
74
6. ZAKLJUČAK
U današnjem okruženju ljudi sve veću pažnju pridaju izgledu. Briga o fizičkom izgledu
postala je neizostavni dio rutine ženama i muškarcima. U modernom svijetu ljudi se sve više
okreću prirodi i zdravlju. Danas više nije dovoljno stvoriti proizvod jer se svaki dan stvaraju
novi proizvodi. Ono što je bitno jest stvoriti proizvode koji će zadovoljiti sve složenije
potrebe potrošaća. Ekološka svijest, prirodni sastojci, briga o životinjama, briga o
potrošaćima, individualni pristup neki su od temeljnih uvjeta za zadovoljenje želja i
očekivanja potrošaća i čimbenici uspjeha. Mogućnost zadovoljenja potrošaćevih želja i
očekivanja omogućit će ubiranje vrhnja svima koji su dovoljno uspješni u ispunjavanju želja i
očekivanja. U Hrvatskoj proizvodnja prirodne kozmetike se počela razvijati te su potrošaći
pozitivno reagirali. Tržište kozmetike kako u svijetu tako i u Hrvatskoj bilježi stalan rast, čak i
u vrijeme krize svjetsko tržište kozmetike nije posustalo. Sa stalnim rastom i sve većom dobiti
dolazi i do pojave konkurencije. U Hrvatskoj djeluje relativno malen broj proizvođača
prirodne kozmetike te se tržište počinje ubrzano razvijati. Blogovi koji se bave kozmetikom
postaju jedan od glavnih načina promidžbe malim i velikm proizvođačima. Facebook i
Google oglašavanje postaju nezaobilazni kako bi poduzetnik na ciljan načim doprio do svoje
ciljane skupine potrošaća. Klasično oglašavanje svodi se na minimum pojavom novih
tehnologija.
Izvođenjem Investicijske studije pokazalo se da je isplativo pokrenuti proizvodnju prirodne
kozmetike. Cijene koje poduzetnik postavlja su konkurentne za proizvode prirodne
kozmetike. Prema napravljenim izračunima primitaka i izdataka, računu dobiti i gubitka,
bilanci i ostalome primjetno je da je poduzetnik profitabilan. Dobit se povećava iz godine u
godinu. Također, prema izračunu neto sadašnje vrijednosti i interne stope rentabilnosti
poduzetniku je isplativo ulagati u proizvodnju prirodne kozmetike.
Kako bi poduzetnik opstao na tržištu on mora prvenstveno zadovoljiti i želje i očekivanja
interesno utjecajnih skupina. Potrebno je osigurati stalne dobavljače koji mogu osigurati
sigurnu opskrbu od proizvođača sirovina do podzetnika. Nesmetano odvijanje proizvodnje
jedan je od temeljnih uvjeta uspješnosti poslovanja. Poduzetnik također utječe i na druge
proizvođače ali isto tako i oni na njega. Potrebno je nadgledati rad konkurenata kako bi uvijek
mogli biti cijenom i kvalitetom iznad ostalih. Potrebno je zadovoljiti uvjete koje lokalne i
državne vlasti propisuju poduzetniku.
75
U današnjem ubrzanom svijetu stalne inovacije su nužne a promjene su svakodnevne.
Kozmetičko tržište obiluje inovacijama te se većina patenata godišnje u Europi odnosi na
kozmetičke proizvode. Proizvodnja Luna nastoji zadovoljiti sve zahtjeve potrošaća i
ispunjavati njegove želje i očekivanja. Kako bi se omogućio rast tvrtke i učvršćivanje brenda
poduzetnik se širi na tržišta izvan Hrvatske te time uspješno povećava dobit što se može
vidjeti i po prikazanim izvješćima. Poduzetniku se veleporodaja pokazuje kao uspješan
dodatni pravac poslovanja. Širenjem na veleprodaju poduzetnik za duplo smanjuje količinu
pakiranja kako bi udovoljio potrebama hotela i centara ljepote. Smanjenjem količine za sve
proizvode osim šumećih kugli poduzentik smanjuje i cijenu svojih proizvoda. Veleprodaja se
pokazuje kao uspješan i isplativ pravac poslovanja. Otvaranjem trgovine u Opatiji poduzetnik
se u potpunosti etablira na tržištu. Samim otvaranjem trgovine uspješno se približava starijoj
populaciji koja ne kupuje preko interneta, ali i turistima iz različitih zemalja svijeta.
Maloprodaja se u prvoj godini dodatno pokriva iz dobiti ostalih djelatnosti. Maloprodaja
omogućava proizvođaču da bude prisutan na tržištu za različite skupine korisnika.
Isplativost pokretanja proizvodnje prirodne kozmetike Luna može se vidjeti već u prvoj
godini poslovanja poduzeća. Nastavkom poslovanja isplativost raste iz godine u godinu.
Statička i dinamička ocjena također ocjenju projekt kao isplativ projekt.
U svijetu gdje bi ljudi učinili gotovo sve da budu lijepi, prirodna kozmetika Luna im
omogućuje da ostanu lijepi na prirodan, zdrav i ekološki prihvatljiv način.
76
LITERATURA
1) KNJIGE
Bangs, D.H.JR. 1998, Kako napraviti poslovni plan s kojim će vaše poduzeće uspjeti, Zagreb,
Jakubin i sin, Osijek, Centar za poduzetništvo
Bendeković, J. i suradnici 2007, Priprema i ocjena investicijskih projekata, Foip 1974,
Zagreb
Cingula, M., Hunjak, T., Ređep, M. 2004, Poslovno planiranje s primjerima za investitore, II.
dopunjena naklada, RriF-plus d.o.o. za nakladištvo i poslovne usluge, Zagreb
Malenica, N. 2001, Internacionalizacija poslovanja na primjeru kozmetičke industrije,
Diplomski rad, Ekonomski fakultet, Split
Orsag, S. 2002, Budžetiranje kapitala-Procjena investicijskih projekata, Masmedia, Zagreb
Osmangić Bedenik, N. 2002, Operativno planiranje, Školska knjiga, Zagreb
Zekić, Z. 2010, Projektni menadžmet - upravljanje razvojnim promjenama, Ekonomski
fakultet u Rijevi, Rijeka
2) ELEKTRONIČKI IZVORI
Barbalova, I. 2011, Global beauty and personal care: the year in review and winning
strategies for the future, In-cosmetics, Milano, online: http://www.in-cosmetics.com/
RXUK/RXUK InCosmetics/ documents/IC11, EuromonitorInt
GlobalBeautyAndPersonalCare
www.web.efzg.hr
www.ezinearticles.com
www.ginger.hr
www.jutarnji.hr
Łopaciuk, A. 2013, Global beauty industry trends in the 21 st century, Management,
Knowledge and Learning, International Conference, Zadar
77
www.mojezdravlje.net
www.poslovni.hr
ww.plus.hr
www.rrif.hr
www.hr.wikipedia.org
3) OSTALI IZVORI
Vašiček, D. 2013, Skripta za kolegij menadžersko računovodstvo
Zakon o izmjenama i dopunama zakon o trgovačkim društvima, 2012, Narodne novine, no.
111/93., 34/99., 121/99.
Zakon o predmetima opće uporabe, 2013, Narodne novine, no. 39/13
Pravilnika o posebnim uvjetima za proizvodnju i stavljanje na tržište predmeta opće uporabe,
Narodne novine, no. 82/10
78
POPIS TABLICA
Tablica 1. Sažetak projekta ...................................................................................................... 26
Tablica 2. Distribucijski kanali kozmetičkih proizvoda od 2000.-2010. godine ..................... 33
Tablica 3. Izračun troškova plaće investitora ........................................................................... 34
Tablica 4. Izračun plaća zaposlenih u proizvodnji ................................................................... 35
Tablica 5. Izračun plaća zaposlenih u maloprodaji – Voditelj maloprodaje ............................ 36
Tablica 6. Izračun plaća zaposlenih u maloprodaji - Radnik ................................................... 37
Tablica 7. Prikaz godišnje plaće za jednog studenta ................................................................ 37
Tablica 8. Prikaz primitaka i izdataka za prvu godinu izvođenja projekta .............................. 42
Tablica 9. Prikaz primitaka i izdataka za drugu godinu izvođenja projekta ............................ 44
Tablica 10. Prikaz plana otplate kredita – 1. godina ................................................................ 45
Tablica 11. Prikaz plana otplate kredita – 2. godina ................................................................ 45
Tablica 12. Prikaz plana otplate kredita – 3. godina ................................................................ 46
Tablica 13. Prikaz plana otplate kredita – 4. godina ................................................................ 46
Tablica 14. Prikaz primitaka i izdataka za treću godinu izvođenja projekta ............................ 48
Tablica 15. Prikaz primitaka i izdataka za četvrtu godinu izvođenja projekta......................... 50
Tablica 16. Prikaz primitaka i izdataka za petu godinu izvođenja projekta ............................. 52
Tablica 17. Račun dobiti i gubitka od 2014. – 2018. godine ................................................... 56
Tablica 18. Bilanca u petogodišnjem razdoblju ....................................................................... 57
Tablica 19. Financijski tok ....................................................................................................... 58
Tablica 20. Ocjena efikasnosti projekta ................................................................................... 59
Tablica 21. Predviđena prodaja po područjima od 2014.-2018. godine .................................. 60
Tablica 22. Procijenjeni fiksni troškovi po godinama .............................................................. 60
Tablica 23. Ciljane konačne zalihe gotovih proizvoda ............................................................ 60
Tablica 24. Drugi procijenjeni podaci za izradu master budžeta ............................................. 61
Tablica 25. Opći varijabilni troškovi (po satu direktnog rada) ................................................ 61
Tablica 26. Prodajni budžet ...................................................................................................... 62
Tablica 27. Proizvodni budžet .................................................................................................. 62
Tablica 28. Budžet nabave direktnog materijala ...................................................................... 63
Tablica 29. Budžet trošenja DM .............................................................................................. 63
Tablica 30. Budžet direktnog rada ........................................................................................... 63
Tablica 31. Budžet općih troškova pogona za sve godine projekta ......................................... 64
Tablica 32. Budžet konačnih zaliha ......................................................................................... 64
Tablica 33. Budžet nabavne vrijednosti prodane robe ............................................................. 64
Tablica 34. Budžet troškova prodaje za sve godine ................................................................. 65
Tablica 35. Budžet administrativnih troškova .......................................................................... 65
Tablica 36. Budžetirano izvješće prihoda (rekapitulacija) ....................................................... 65
Tablica 37. Izračun neto sadašnje vrijednosti projekta ............................................................ 66
Tablica 38. Izračun interne stope rentabilnosti projekta .......................................................... 67
Tablica 39. Izračun diskontiranog razdoblja povrata ............................................................... 67
Tablica 40. Ekonomski tok projekta od 2014.2018. godine ..................................................... 68
Tablica 41. Izračun pokazatelja za statičku ocjenu projekta od 2014-2018. godine ................ 69
Tablica 42. Rezultati analize osjetljivost .................................................................................. 73
79
POPIS GRAFIKONA
Grafikon 1: Gantogram ........................................................................................................... 41
POPIS FOTOGRAFIJA
Slika 1: Sadržaj master budžeta ............................................................................................... 13
80