SVEUČILIŠTE U RIJECI EKONOMSKI FAKULTEToliver.efri.hr/zavrsni/153.B.pdf · jesu projektno...
Transcript of SVEUČILIŠTE U RIJECI EKONOMSKI FAKULTEToliver.efri.hr/zavrsni/153.B.pdf · jesu projektno...
SVEUČILIŠTE U RIJECI EKONOMSKI FAKULTET
Tibor Dokmanović
INICIRANJE I PRIPREMA PROJEKTA „BIOPLIN“
DIPLOMSKI RAD
Rijeka, 2013.
SVEUČILIŠTE U RIJECI EKONOMSKI FAKULTET
INICIRANJE I PRIPREMA PROJEKTA „BIOPLIN“
DIPLOMSKI RAD
Predmet: Projektni menadžment Mentor: prof. dr. sc. Zdravko Zekić Student: Tibor Dokmanović
Studijski smjer: Poduzetništvo JMBAG: 0081094613
Rijeka, srpanj, 2013.
SADRŽAJ
1. UVOD ................................................................................................................................. 1
1.1. Problem, predmet i objekt istraživanja ........................................................................ 1
1.2. Radna hipoteza ............................................................................................................ 2
1.3. Svrha i ciljevi istraživanja ........................................................................................... 2
1.4. Znanstvene metode ...................................................................................................... 2
1.5. Struktura rada .............................................................................................................. 2
2. KONCEPT I KONTEKST PROJEKTNOG MENADŽMENTA ....................................... 4
2.1. Pojam i definiranje projekta ........................................................................................ 4
2.2. Projektni menadžment ................................................................................................. 5
2.2.1. Proces projektnog menadžmenta .......................................................................... 7
2.2.2. Prednosti i nedostaci projektnog menadžmenta ................................................... 8
2.3. Uloge i funkcije projektnog menadžmenta .............................................................. 9
2.3.1. Uloga i odgovornost projektnog menadžera ...................................................... 11
2.3.2. Ostali sudionici projektne realizacije ................................................................. 12
3. INICIRANJE I PRIPREMA PROJEKTA „BIOPLIN“ .................................................... 15
3.1. Potencijal proizvodnje bioplina ................................................................................. 15
3.1.1. Sirovinska osnova .............................................................................................. 16
3.1.2. Proizvodnja i korištenje energije ........................................................................ 18
3.2. Utjecaj na okoliš ........................................................................................................ 19
3.2.1. Okolišne karakteristike područja zahvata .......................................................... 19
3.2.2. Utjecaj na komponente okoliša .......................................................................... 20
3.3. Zakonske i pravne obaveze ........................................................................................ 22
3.3.1. Prostorno planiranje, gradnja i korištenje .......................................................... 23
3.3.2. Energetski propisi i administrativni postupak .................................................... 26
4. OPRAVDANOST REALIZACIJE PROJEKTA .............................................................. 32
4.1. Financijska analiza .................................................................................................... 32
4.1.1. Ulaganja i izvori financiranja ............................................................................. 32
4.1.2. Procjena novčanih primitaka i izdataka ............................................................. 35
4.1.3. Statična i dinamična ocjena projekta .................................................................. 40
4.1.4. Analiza osjetljivosti ............................................................................................ 44
4.2. Strukturna raščlamba poslova i aktivnosti projektne realizacije ............................... 46
4.3. Analiza rizika ............................................................................................................. 49
4.3.1. Rizik sirovinske osnove i tehnologije ................................................................ 49
4.3.2. Ugovorni i tržišni rizik ....................................................................................... 50
5. BUDUĆNOST BIOPLINSKIH POSTROJENJA U HRVATSKOJ ................................ 53
6. ZAKLJUČAK ................................................................................................................... 55
LITERATURA ......................................................................................................................... 57
ILUSTRACIJE ......................................................................................................................... 59
1
1. UVOD
Menadžment upravlja poslovanjem poduzeća koristeći se raznim spoznajama, metodama i
tehnikama do kojih su došle teorija i praksa. Na taj način osigurava uravnoteženo ostvarivanje
sustava ciljeva i kontinuirano zadovoljavanje interesa zainteresiranih strana. U suvremenim
okolnostima sve češćih kriza (energetske, demografske, krize u vezi s očuvanjem okoliša i
druge) projektni menadžment postaje upravljačka tehnologija općeg menadžmenta na razini
poduzeća. Razvojem projektnog sustava, sačinjenog od interesno – utjecajnih sudionika
projekta, sukladno s njegovom realizacijom raste stupanj kvalitete razvojne infrastrukture
samog poduzeća i sposobnost učinkovitog upravljanja projektima. Time se omogućava
neprekidno izvođenje inovativnih projekata kako s izravnim tako i s neizravnim ekonomskim
učincima čime poduzeće jača svoje snage i eliminira slabosti te razvija adaptilnost i
fleksibilnost koje su temelj za uspješno poslovanje suvremenog poduzeća. Samo tako je
moguće opstati i razvijati se, a sukladno tome zadovoljavati i nadilaziti očekivanja, želje i
potrebe sve zahtjevnijeg tržišta.
1.1. Problem, predmet i objekt istraživanja
Problem istraživanja jest kako teorijske postavke koncepta projektnog menadžmenta
primijeniti u praktičnom poslovanju bioplinskog postrojenja. Teorijski, bioplinska postrojenja
jesu projektno usmjereni sustavi s multiprojektnim poslovanjem, međutim uvođenje
metodologije projektnog menadžmenta prije svega zahtijeva uspostavljanje adekvatne
organizacijske strukture, angažiranje stručnjaka s projektnim znanjem i vještinama i uvođenje
niza drugih organizacijskih promjena kao i novih instrumenata upravljanja procesom gradnje
bioplinskog postrojenja kao projektom.
Predmet istraživanja je upravljanje projektom izgradnje bioplinskog postrojenja i njegovo
poslovanje te kako primjena koncepta projektnog menadžmenta i metodologije projektnog
upravljanja može poboljšati realizaciju gradnje, odnosno unaprijediti cjelokupno poslovanje
bioplinskog postrojenja.
Iz problema i predmeta istraživanja izvodi se objekt istraživanja odnosno upravljanje
projektom izgradnje bioplinskog postrojenja kao projektno usmjerenog sustava te tehnike i
instrumenata projektnog menadžmenta odnosno njihova aplikacija u praksi.
2
1.2. Radna hipoteza
Na temelju navedenog može se izvesti temeljna hipoteza: bioplinsko postrojenje je projektno
usmjereni sustav s multiprojektnim poslovanjem i kao takav zahtjeva primjenu koncepta
projektnog menadžmenta kako bi se uspješnom realizacijom osiguralo ostvarenje strateških
ciljeva bioplinskog sustava.
Implementacija projektnog menadžmenta u poslovnu praksu i organizaciju bioplinskih
postrojenja pretpostavka je opstanka suvremenih postrojenja u okolnostima snažne tržišne
dominacije zemalja EU. Naime, adekvatna primjena projektnog upravljanja bioplinskim
postrojenjima omogućuje njihovu realizaciju u ugovorenom roku, s nižim projektnim
troškovima, s naglašenom kvalitetom izvođenja i zadovoljenim zahtjevima kupaca.
1.3. Svrha i ciljevi istraživanja
Svrha istraživanja jest ukazati na važnost projektnog menadžmenta kao kvalitetnog i
neizbježnog instrumenta upravljanja projektnom realizacijom u složenim projektno
usmjerenim sustavima.
Cilj diplomskog rada jest dokazati da je moguće primijeniti teorijske postavke projektnog
menadžmenta u izgradnji bioplinskih postrojenja te ponuditi adekvatan prijedlog modela
poslovanja koji će osiguravati uvjete za povećanje stupnja kvalitete i time pridonositi
djelotvornijem upravljanju projektima izgradnje bioplinskih postrojenja te razvoju samog
poduzeća i tržišta.
1.4. Znanstvene metode
Pri istraživanju i prikazivanju rezultata istraživanja korištene su sljedeće znanstvene metode:
induktivna i deduktivna metoda, povijesna metoda, metoda analize, matematička metoda,
metoda deskripcije, metoda kompilacije, te metoda dokazivanja.
1.5. Struktura rada
Rezultati istraživanja prikazani su u pet međusobno povezanih cjelina.
3
U prvom, uvodnom dijelu postavljen je predmet istraživanja, radna hipoteza, svrha i ciljevi
istraživanja te su prikazane znanstvene metode koje su se koristile za potrebe istraživanja i
obrazložena je struktura diplomskog rada.
Naslov drugog dijela je „Koncept i kontekst projektnog menadžmenta“ unutar kojega su
obrađeni osnovni pojmovi projekta i projektnog menadžmenta te obilježja projektno
usmjerenih tvrtki.
Treći dio koji ima naslov „Iniciranje i priprema projekta bioplin“ prikazuje primjenu
projektnog menadžmenta u izgradnji bioplinskog postrojenja kroz njegove osnovne funkcije
planiranja, organiziranja, upravljanja projektnim ljudskim potencijalima i projektne kontrole
koje su aplicirane na upravljanje realizacijom projekta.
Naslov četvrtog dijela je „Opravdanost realizacije projekta“ i u njemu su iznesena predviđanja
o mogućem razvoju projekta kao i potrebna rješenja i mjere koje treba poduzeti kako bi se
projekt uspješno proveo.
U petom i posljednjem dijelu, iznesen je konačan zaključak o problematici rada.
4
2. KONCEPT I KONTEKST PROJEKTNOG MENADŽMENTA
Projekti su potrebni pri osnivanju poduzeća, razvoju proizvoda i tehnologije, pa i likvidacije.
Cilj svakog projektnog pothvata je premostiti jaz koji se javlja između postojeće situacije i
budućeg željenog stanja te je projektno upravljanje promjenama odgovor na rastuću
kompleksnost okoline.
Kako bi se osiguralo efikasno izvođenje svakog projekta u planiranom vremenu i opsegu,
prema procijenjenim troškovima i riziku te zahtijevanoj kvaliteti uz učinkovitu realizaciju
projektnog objektnog cilja sa svrhom ispunjenja namjenskog cilja projekta, potrebno je
uspostaviti sustav projektnog menadžmenta i potpunu projektnu organiziranost tvrtke.
2.1. Pojam i definiranje projekta
Definicija projekta nije ujednačena i u raznim kontekstima autori iz ovog područja rabe
različite definicije samog pojma. Sam izraz projekt potječe od latinske riječi projectum, koja
je izvedenica izraza projicere sastavljenog od prefiksa pro koji označava nešto što prethodi i
osnovice jacere što znači baciti. Doslovno, izraz projekt mogao bi se prevesti kao prebaciti,
preciznije kao nešto privremeno što prethodi nekoj trajnijoj radnji (Zekić, 2010, p. 8).
Neke definicije projekta :
Projekt je kombinacija ograničenih resursa, udruženih s namjerom kreiranja nečeg novog,
koje će poduzeću omogućiti postavljanje i izvođenje strategije. Svi projekti imaju određeni
životni ciklus i izvode se postupno, po pojedinim fazama (Cleland, 1999, p. 5).
Projekt je jedinstveni vremenski ograničeni rad sa zadacima koji se formiraju za postizanje
specifičnih rezultata i vežu različite resurse (Andersen, et al., 1998, p. 24).
Projekt je jednokratan poslovni proces s jasno postavljenim ciljevima i ograničenim
vremenom, troškovima i kvalitetom. Ostvarenje projektnih ciljeva zahtjeva posebnu projektnu
organizaciju. Ovako definirani projekt je jednokratan, složen, interdisciplinaran i nosi rizike
(Semolič, 1999, p. 5).
Vodeća svjetska organizacija za standardizaciju primjene projektnog menadžmenta, Project
Management Institute, u vodiču za projektni menadžment, PMBOK Guide, definira projekt
kao privremeno nastojanje da se stvori jedinstven proizvod ili usluga. Privremen znači da
5
svaki projekt ima definiran početak i završetak, a jedinstven znači kako je proizvod ili usluga
na neki način različit od ostalih sličnih proizvoda ili usluga (PMI – Project Management
Institute, 2000, p. 4).
Prema Haucu, projekt je konačni proces izvođenja određenih radova – aktivnosti – koje su
međusobno logički povezane za postizanje ciljeva projekta, a daljnjim se povezivanjem
aktivnosti, putem ciljeva, postupno realizira konačni cilj (Hauc, 2007, p. 39).
Opće prihvaćene karakteristike projekta (Omazić; Baljkas, 2005, p. 32):
1. privremeni pothvat koji ima početak i kraj,
2. za rezultat ima jedinstveni proizvod ili uslugu,
3. jednokratan je, svaki sa svojim ciljem i namjenom koji su definirani,
4. usmjeren je k određenom, prethodno definiranom cilju,
5. ima vlastiti budžet,
6. sadrži utvrđeni raspored obavljanja aktivnosti,
7. prezentira sposobnosti sponzora i projektnog menadžera,
8. utemeljuje težište na kvaliteti,
9. ima svoju strukturu,
10. transformira postojeće stanje u buduće, željeno.
Projekti su sastavljeni od procesa. Projektne procese izvode ljudi i općenito spadaju u jednu
od dvije temeljne kategorije (PMI – Project Management Institute, 1996, p. 27):
1. procesi projektnog menadžmenta – podrazumijevaju opisivanje i organiziranje rada na
projektu, i
2. proizvodno orijentirani procesi – podrazumijevaju specificiranje i kreiranje projektnog
proizvoda.
Navedeni procesi su u interakciji te se međusobno preklapaju tijekom trajanja projekta.
2.2. Projektni menadžment
Projekti se kao vremenski ograničeni, jednokratni, ciljno usmjereni procesi izvode u različitim
organizacijama u kojima već djeluje neki menadžment. Upravo zato, u pojmu projektni
menadžment potrebno je razlikovati menadžment koji aktivira projekt i menadžment koji
6
djeluje tijekom trajanja projekta. Prvo spomenuti je zapravo menadžment projekta, jer je
prihvatio odluku da se projekt izvede, a projektni menadžment preuzima vođenje projekta u
širem smislu (Hauc, 2007., p. 176).
Postoje različite definicije projektnog menadžmenta. Naime, on istovremeno predstavlja
znanstvenu disciplinu, sustav, koncepciju vođenja, instrument upravljanja i vođenja, proces,
vještinu.
PMBOK Guide definira projektni menadžment kao primjenu znanja, vještina, alata i tehnika
kako bi projektne aktivnosti ispunile projektne zahtjeve (PMI – Project Management Institute,
2000, p. 6).
Srž projektnog menadžmenta obuhvaća planiranje, organiziranje, praćenje i kontrolu svih
aspekata projekta te motiviranje svih uključenih ljudi za postizanje projektnih ciljeva na
siguran način, unutar planiranog budžeta, vremena i drugih zadanih parametara izvedbe.
Uzimajući u obzir karakter projekta, moguće je doći do druge definicije projektnog
menadžmenta: to je menadžment koji se bavi isključivo upravljanjem iznimkama budući da su
sve radnje na projektu iznimke, jer se kao takve nisu nikad prije događale. (Baljkas; Omazić,
2005, p. 43-44).
U tvrtkama koje nisu projektno usmjerene, projektni menadžment je onaj dio općeg
menadžmenta tvrtke koji je zadužen za izvođenje ulazne projektne strategije ili druge
projektne narudžbe, za pripremu pokretanja projekta, vođenje njegova izvođenja, sve do
završetka projekta, a ujedno je zadužen i za postizanje planiranih posrednih, neposrednih ili
drugih ekonomskih učinaka, ovisno o projektu, koje će osiguravati projektni rezultati odnosno
uporaba (Hauc, 2007, p. 180).
Za projektno usmjerene tvrtke pak vrijedi da je projektni menadžment komercijalnih
projekata zadužen za vođenje natječajnog postupka u skladu s narudžbom kupca i namjerom
izvođača – projektno usmjerene tvrtke, za izvedbu projekta i vođenje možebitnih jamstvenih
aktivnosti, za poslovne rezultate sa stajališta prihoda i dobiti te također za takvu izvedbu
projekta koja će pridonijeti podizanju ugleda tvrtke (Hauc, 2007, p. 181).
7
2.2.1. Proces projektnog menadžmenta
Svrha projektnog menadžmenta je predvidjeti što više mogućih opasnosti i problema te
planirati, organizirati i kontrolirati aktivnosti na način da je projekt uspješno kompletiran
unatoč svim rizicima. Proces projektnog menadžmenta bi trebao početi i prije nego je bilo
koji resurs predan projektu i treba se nastaviti sve dok nije sav potreban posao izvršen (Lock,
2007, p.1).
Projektni menadžment je u funkcionalnom smislu proces projektno orijentirane tvrtke koji se
sastoji od slijedećih pod – procesa: početka projekta, kontinuirane projektne koordinacije,
kontrole projekta i zatvaranja projekta. Može također sadržavati rješavanje projektnog
diskontinuiteta koji se može javiti kao projektna kriza, projektna prilika i strukturno određena
promjena identiteta projekta (Turner, 2007, p. 553).
PMBOK Guide navodi pet grupa procesa (PMI – Project Management Institute, 2000, p.30):
procesi iniciranja, procesi planiranja, procesi izvršavanja, procesi kontrole i procesi
zaključenja projekta.
Sukladno tome, procesi projektnog menadžmenta su (Kerzner, 2009., p. 3):
· iniciranje projekta,
· izbor najboljeg projekta s obzirom na dane ograničene resurse,
· uočavanje projektnih koristi,
· priprema dokumenata, i
· dodjeljivanje uloge projektnog menadžera;
· Planiranje projekta:
· definiranje zahtjeva posla,
· definiranje kvalitete i kvantitete posla,
· definiranje potrebnih resursa,
· vremensko planiranje (određivanje rokova) aktivnosti, i
· procjena različitih rizika;
· izvršenje projekta:
· pregovaranje o članovima projektnog tima,
· usmjeravanje i upravljanje radom,
· rad i suradnja s članovima tima kako bi im se pomoglo u napredovanju;
8
· projektni monitoring i kontrola:
· praćenje napretka,
· usporedba aktualnog rezultata ili ishoda sa predviđenim,
· analiza odstupanja i njihovih posljedica,
· prilagođavanje – korekcija i usklađivanje;
· zaključenje projekta:
· verifikacija da je sav posao izvršen,
· zaključenje ugovora,
· zaključenje financija, i
· administrativno završavanje papirologije.
2.2.2. Prednosti i nedostaci projektnog menadžmenta
Adekvatna primjena procesa projektnog menadžmenta, odnosno pravilno planiranje, izvršenje
i kontrola projekta omogućuje znatnu uštedu vremena. Osim toga, tijekom trajanja projekta,
na raspolaganju su alati za mjerenje uspješnosti realizacije projekta što omogućuje
pravovremeno rješavanje neplaniranih problema. Pravilno planiranje i praćenje preventivno
uklanja moguće pogreške i neočekivane događaje koji se mogu iznenada pojaviti, a u slučaju
da su ti događaji neizbježni, omogućuje znatno smanjenje njihovog negativnog utjecaja.
Dakle, umjesto vođenja projekta bez ikakve kontrole i nailaženja na svaku moguću prepreku,
alati i tehnike procesa projektnog menadžmenta omogućuju projektnom menadžeru i
projektnom timu djelovanje u pravom smjeru i uspješno kompletiranje projekta.
Neke od potencijalnih prednosti procesa projektnog menadžmenta (Kerzner, 2009, p. 3):
· identifikacija funkcionalnih odgovornosti kako bi se osiguralo da su sve aktivnosti
· obuhvaćene,
· minimiziranje potrebe za kontinuiranim izvještavanjem,
· identifikacija vremenskih ograničenja za potrebe vremenskog planiranja,
· identifikacija metodologije za trade – off analizu,
· mjerenje napretka u odnosu na plan,
· rana identifikacija problema tako da se korekturne aktivnosti mogu provesti,
· usavršena procjena sposobnosti za buduće planiranje,
9
· prepoznavanje kada planirani ciljevi nisu ostvareni ili kada su premašeni.
Uz navedeno, svakako treba još dodati slijedeće koristi: smanjenje vremena potrebnog za
kompletiranje projekta, smanjenje projektnog rizika, povećanje kvalitete projekta, poboljšanje
komunikacije i stvaranje okruženja otvorenog za komuniciranje, povećanje točnosti
projektnih izvještaja itd.
Naravno, projektne prednosti ne mogu biti ostvarene bez suočavanja s određenim problemima
koji nastaju tijekom trajanja projekta. Mogući nedostaci su (Kerzner, 2009, p.4):
· projektna kompleksnost,
· posebni zahtjevi klijenta i mijenjanje projektnog obuhvata,
· organizacijsko restrukturiranje,
· projektni rizici,
· promjene u tehnologiji, i
· planiranje i određivanje cijena unaprijed.
2.3. Uloge i funkcije projektnog menadžmenta
Utjecaj projektnog menadžmenta na međuljudske odnose znatno je veći od utjecaja bilo koje
druge poslovne aktivnosti posebno ako prema svim sudionicima rada na projektu pristupa kao
prema ključnom potencijalu za uspjeh realizacije projekta.
Razvijeni projektni menadžment u suvremenom okruženju u potpunosti obavlja uloge kojima
se po Mintzbergu definira koncept općeg poduzetničkog menadžmenta (Zekić, 2010, p. 38).
Projektni menadžment doživljava se kao proces, a aktivnosti koje se izvršavaju unutar njega i
vode do ispunjenja ciljeva projekta mogu se smatrati funkcijama. Projektni menadžment kao
sustavan proces planiranja projektnih ciljeva, organiziranja projektnih resursa i aktivnosti te
upravljanja ljudskim potencijalima i kontroliranja kojim se postižu efikasne kombinacije
ograničenih resursa i ljudskih potencijala za efektivno postizanje objektnih ciljeva projektne
realizacije, kao pretpostavke ostvarivanja konačnog namjenskog cilja realizacije projekta,
obavlja identične funkcije kao i opći menadžment poduzeća (Zekić, 2010, p. 35).
10
Uz četiri glavne funkcije koje projektni menadžment obavlja kao i opći menadžment, on
obavlja i funkciju integracije projekta s okruženjem. Funkcije projektnog menadžmenta su:
1) Funkcija planiranja koja podrazumijeva definiranje misije i ciljeva projekta koji se žele
postići realizacijom i implementacijom projekta. Ona odgovara na pitanja što se na projektu
mora učiniti, kako se treba uraditi, tko to treba izvršiti, u kojem roku i za koju cijenu. Time se
specificiraju i kvantificiraju akcije koje je potrebno poduzeti i rezultati koje treba ostvariti.
Velika povezanost projekta s funkcijom planiranja ogleda se u njihovom zajedničkom cilju da
se od trenutačnog stanja dostigne željeno stanje u organizaciji. Planiranje projektnog
menadžmenta uključuje raspored, timsku kompoziciju, projektne posebnosti i budžet
(Omazić; Baljkas, 2005, p. 110).
2) Nakon planiranja slijedi funkcija organiziranje. Organiziranjem se određuju uloge, ovlasti i
odgovornosti svih sudionika realizacije projekta. Projektni menadžer ima zadaću izabrati
odgovarajuću projektnu strukturu iako se ona najčešće mora prilagoditi već postojećoj unutar
koje se projekt realizira.
3) Upravljanje ljudskim potencijalima podrazumijeva dodjeljivanje prethodno definiranih
uloga, odgovornosti i ovlasti konkretnim ljudima koji će projektne zadatke izvesti na najbolji
način. Neadekvatni ljudi na određenim radnim mjestima i nedostatak kontinuiranog
unapređenja znanja najčešći su razlog za projektni neuspjeh. Projektni menadžment treba
koordinirati i motivirati sudionike projektne realizacije prema ispunjenju ciljeva projekta na
efikasan i efektivan način. U posljednje vrijeme sve se više uviđa značaj ljudskog faktora te se
funkciji upravljanja ljudskim potencijalima poklanja sve više pažnje.
4) Funkcija kontrole koja integrira sve ostale funkcije. Ona se odnosi na mjerenje, ocjene i
korekcije poduzetih radnji. Svrha joj je pružiti informacije o realizaciji projektnih procesa u
svim fazama životnog ciklusa. Kontrola pruža pravovremene informacije te pomaže
menadžmentu utjecati na ponašanje sudionika koje utječe na plansko ostvarivanje ciljeva.
5) Funkcija integracije projekta s okruženjem koja je karakteristična za projektni
menadžment. Dinamičnost promjena i sve složenija okolina zahtijevaju razvoj metodologije
projektnog upravljanja razvojnim promjenama. Projektni menadžment treba razumjeti
djelovanje organizacijskih i izvan organizacijskih faktora kao i funkcioniranje cjelokupne
11
organizacije. U usporedbi s njim funkcijski menadžment mora poznavati funkcijsko područje
u kojem djeluje. Sposobnost zapažanja promjena koje se događaju unutar i izvan organizacije
pomaže mu razlučiti koje su informacije točne i relevantne, a koje ne. Razumijevanje
konteksta projektne realizacije omogućava mu da koristi prilike i eliminira prijetnje iz
projektnog okruženja te postigne uspješnu realizaciju projektnih ciljeva.
2.3.1. Uloga i odgovornost projektnog menadžera
Projektni menadžer je sudionik projektnog sustava i podrazumijeva pojedinca koji je zadužen
za upravljanje projektom. Projektni menadžment odnosi se na specifične ciljeve, jednokratne
situacije, vremenski ograničene procese, projektnu organizaciju, privremene
multidisciplinarne timove (…) pa stoga projektni menadžer ima odgovornost integracije ljudi
s različitim znanjima i vještinama kako bi se postigli specifični dugoročni organizacijski
ciljevi. Također, odgovoran je za ostvarenje ciljeva projekta koji imaju direktan utjecaj na
ciljeve organizacije; odgovoran je i za planiranje i organiziranje posla na projektu,
komunikaciju s višim menadžmentom i ostalim projektnim sudionicima, upravljanje
aktivnostima te isporučivanje projektnog proizvoda naručitelju u okvirima zacrtane kvalitete,
budžeta i vremenskih okvira (Omazić; Baljkas, 2005, p. 107).
Osim integracije ljudi angažiranih na projektu, integrativna uloga projektnog menadžmenta
ogleda se i u slijedećim aktivnostima integracije (Kerzner, 2009, p. 7):
· integriranje aktivnosti potrebnih za razvoj projektnog plana,
· integriranje aktivnosti potrebnih za izvršenje plana,
· integriranje aktivnosti potrebnih za izvršenje promjena u planu.
Odgovornosti projektnih menadžera mogu se općenito svrstati u tri odnosa: odgovornost
prema organizaciji u kojoj djeluje, odgovornost prema projektu, odnosno klijentu i
odgovornost prema članovima projektnog tima (Meredith; Mantel, 2000, p. 90).
S obzirom na široko područje odgovornosti projektnog menadžera, može se zaključiti da on
mora posjedovati snažne komunikacijske i interpersonalne vještine, mora biti dobro upoznat
sa operativnim aktivnostima linijske organizacije te posjedovati znanje o korištenoj
tehnologiji.
12
Udruživanje projektnih menadžera u središnju organizaciju projektnog menadžmenta s
uključenom projektnom potporom predstavlja veliki organizacijski pomak koji bi mogao
predstavljati osnovu za svladavanje proizvodnje projekata u projektno usmjerenim tvrtkama.
2.3.2. Ostali sudionici projektne realizacije
U realizaciji svakog projekta prepoznavanje sudionika projektne realizacije traje od početka
ideja pa sve do završetka njegovog životnog vijeka, a identifikacija zainteresiranih strana
nužna je za uspjeh projekta. Kako bi što bolje balansirao različite zahtjeve moćnih interesno
utjecajnih skupina i pojedinaca, projektni menadžer treba prepoznati pojedine uloge,
ovlaštenja i odgovornosti pojedinih sudionika projekta.
Osim projektnog menadžmenta, ključni sudionici u realizaciji projekta su:
· projektni sponzor,
· projektni izvođač,
· projektni klijenti.
Za ostvarenje projektnih ciljeva uz projektnog menadžera i projektni tim najzaslužniji je
projektni sponzor kojeg možemo poistovjetiti s investitorom ili osobom koja pripada
vrhovnom menadžmentu. Ukoliko se radi o eksternom projektu, projektni sponzor može se
poistovjetiti s investitorom odnosno korisnikom projektnog proizvoda ili usluge. Tada
projektni sponzor nije dio vrhovnog menadžmenta i on izabire menadžment projekta. Kada se
radi o projektu koji se izvodi unutar organizacije onda se projektni sponzor često
poistovjećuje s postojećim menadžmentom projekta. Oni financiraju realizaciju projektnog
proizvoda ili usluge za potrebe treće strane.
Osnovni zadaci koje projektni sponzor obavlja na projektu su (Hauc, 2007, p. 139):
· određuju misiju i viziju projekta zajedno s vrhovnim menadžmentom,
· odobrava sredstva za projekt,
· odlučuje o ključnim akcijama projekta,
13
· rješava egzistencijalne sukobe i probleme na projektu,
· odobrava izbor resursa,
· određuje projektne prioritete,
· utječe i odobrava izbor projektnog menadžera,
· održava redovite sastanke s projektnim menadžerom,
· ima više znanja o projektu nego vrhovni menadžer,
· pomaže projektnom menadžeru u odnosima s vrhovnim menadžerom,
· obavlja revizije projekta
Izbor projektnog sponzora treba biti dobro razmotren jer je on osoba koja svojim
uključivanjem u projekt znatno utječe kako na njegovu realizaciju tako i na ostale
zainteresirane strane. Sponzor pomaže projektnom timu u ostvarivanju cilja, ali on ne rješava
direktno probleme na projektu (Hauc, 2007, p. 141). Zbog toga je važno razumijevanje
sponzora oko ograničenja unutar kojih se izvodi projekt, oko očekivanja od projekta, a
posebno je značajno rano upozorenje u slučaju bilo kakvih promjena organizacijskih ciljeva.
Projektni sponzor odlučuje o osiguravanju uvjeta za izvođenje projekta kao i za pokretanje
komercijalizacije projektnog proizvoda ili usluge nakon njegovog završetka.
Projektni klijenti odnosno kupci kupuju projektnu uslugu ili proizvod koji je stvoren sukladno
njihovim željama i potrebama. Zbog toga je njihovo zadovoljstvo značajna mjera uspješnosti
realizacije projekta.
Izvođači projekta odgovorni su za izvođenje projekta. Projektni menadžment dužan im je dati
radni nalog i cjelovit ili djelomičan pokretački elaborat projekta koji izdaje naručitelj. Isto
tako voditelj projekta obvezan je osigurati sve potrebne informacije za kvalitetno izvršenje
planiranih radnih zadataka. Kada je za izvođenje projekta potreban angažman vanjskih
izvođača provodi se natječajni postupak. Nakon njegovog završetka odabire se najpovoljnija
ponuda i zaključuju ugovori o radu na projektu.
Vanjske izvođače radova investitor u rad na projektu može uključiti na dva načina (Hauc,
2007, p. 37):
· ugovorima koji se zaključuju na samom početku projekta ili kasnije tijekom izvođenja,
14
· pismenim ili usmenim dogovorima o namjeri za buduću suradnju koja će se konkretizirati
ugovorom kad za to budu ispunjeni uvjeti.
Organiziranost i međusobna ovisnost svih sudionika u projektnom sustavu značajna je za
uspješno ostvarenje projektnog rezultata i njegovu predaju u eksploataciju. Izvođenje projekta
projektnom menadžeru olakšava formulacija liste interesno – utjecajnih skupina na projektu
kao i procjena njihovih interesa i motiva djelovanja vezanih za projekt. Formulacija liste
omogućuje mu fokusiranja na najkritičnije grupe i reduciranje osjetljivosti projekta u slučaju
pojave neočekivanih događaja. Za stvaranje liste zainteresiranih strana koriste se
brainstorming, sinektika i druge slične tehnike. Također se često pomažu i tablicama
interesnih skupina ili pojedinaca u kojima se evidentiraju njihovi ciljevi, prethodne reakcije,
očekivanja kao i buduće ideje zainteresiranih strana i pojedinaca.
Interesi pojedinih sudionika projekta, neovisno da li se radi o skupinama ili pojedincima,
često su veoma različiti. Zbog toga je važno da projektni menadžeri na vrijeme prepoznaju
očekivanja zainteresiranih strana i proaktivno djeluju na minimizaciju njihova utjecaja.
Menadžeri koji običavaju reagirati reaktivno često se iznenade neočekivanim zahtjevima
interesno - utjecajnih skupina ili pojedinaca što rezultira povećanim sukobima interesa. Kako
je cijeli životni vijek projekta popraćen suprotnim stajalištima i zahtjevima zainteresiranih
strana, važno je koncetrirati se na krajnji cilj projekta. Stoga se projektni menadžeri
prvenstveno trebaju koncetrirati na izvedbu projekta, a zatim na ravnomjernu maksimizaciju
zadovoljstva svih sudionika projekta.
15
3. INICIRANJE I PRIPREMA PROJEKTA „BIOPLIN“
U izgradnji bioplinskog postrojenja kao projektnog objekta, uspješna realizacija projektnog
objekta predstavlja poduzeću ostvarenje objektnog cilja koji je ujedno pretpostavka ostvarenja
njegovog namjenskog cilja tijekom razdoblja poslovanja. Uspješnom realizacijom internih
razvojnih projekata, operativna razina projektnog menadžmenta ostvaruje zadani objektni cilj
projekta te time stvara podlogu za ostvarenje namjenskih ciljeva projektne realizacije
bioplinskog postrojenja.
Projektni menadžment ima uglavnom isti koncept primjene u razvojnim projektima bilo koje
vrste djelatnosti. Zato će se ovo poglavlje orijentirati na primjenu projektnog menadžmenta u
realizaciji izgradnje i proizvodnje bioplina kao temeljne komponente poslovanja kojom
bioplinska postrojenja ostvaruju prihod i odgovarajući poslovni rezultat.
3.1. Potencijal proizvodnje bioplina
Namjena bioplinskog postrojenja je proizvodnja bioplina, te preko kogeneracije pretvaranje u
električnu i toplinsku energiju. Bioplin nastaje kod organske razgradnje tvari, kao što su npr.
gnojivo, gnoj raslinje, ostaci hrane itd. Bioplin nastaje u fementerima anaerobnom
razgradnjom tj. razgradnjom bez prisutnosti kisika.
Energetska vrijednost 1 m3 bioplina ovisna je o količini /udjelu metana u dobivenom bioplinu
te iznosi oko 5,2 kWh/m3 bioplina. Iz te je količine putem kogeneracije moguće proizvesti do
2,5 kWh struje i do 2,7 kWh topline (ovisno o iskoristivosti kogeneracije).
Na ovom bioplinskom postrojenju glavni supstrat biti će stajski gnoj iz vlastitih farmi
investitora (pileći gnoj = GALA d.o.o. + juneći/svinjski gnoj = STOČARSTVO d.o.o.) i
silirano kukuruzno zrno smješteno u postojećim silosima (VRT d.o.o.).
U pogledu dobave sirovine, pregledom dostupne dokumentacije predviđena je svakodnevna
dobava stajskog gnoja s farme Stočarstva te farme peradi Gala, dok bi se dobava zrna
kukuruza odvijala sezonski odnosno jednom godišnje. U mješaćoj jami predviđeni su
mjerači kojima bi se na svakodnevnoj razini pratila količina dostupne sirovine.
Analiza potencijala proizvodnje bioplina uključuje usporedbu izračuna proizvodnje bioplina
i energije za dva moguća scenarija koji su definirani u tablicama u nastavku koje prikazuju
ulazne podatke o supstratima odnosno o pojedinim ulaznim sirovinama.
16
Tablica 1: Vrsta i količina ulaznih sirovina prema dva scenarija
Scenarij Količina Juneći gnoj Kokošji gnoj Kukuruz UKUPNO
1. t/god 24.000 12.500 2.600 39.100
2. t/god 27.000 12.500 2.600 42.100
Izvor: Izrada autora
Tablica 2: Ulazni parametri za izračun proizvodnje bioplina, metana i energije
Parametar Mjerna jed Juneći gnoj Kokošji gnoj Kukuruz
Suha tvar % svježe tvari 10 25 87
Suha organska tvar % svježe tvari 8,5 23 85,3
Prinos metana m3/t 200 275 330
Udio metana u bioplinu % 55 65 52,8
Izvor: Izrada autora
Scenariji su definirani s obzirom na dostupnu dokumentaciju, a u cilju odražavanja utjecaja
nedosljednosti među pojedinim dokumentima u kontekstu proizvodnje bioplina i energije.
Slijedom navedenog, isti su korišteni u daljnjim izračunima i komparativnoj analizi. Ključno
je za napomenuti da postoji niz različitih izvora podataka/parametara potrebnih za izračun
proizvodnje bioplina i energije (npr. udio suhe tvari u ulaznoj sirovini, udio organske tvari,
prinos bioplina, udio metana itd.). Svaki biološki proces je vrlo osjetljiv pa tako i anaerobna
digestija, posebno u kontekstu ulaznih sirovina. Tek detaljnijim laboratorijskim analizama
može se utvrditi kakvoća supstrata, potencijal proizvodnje bioplina te udio metana, a time
i energije. Stoga rezultate ove analize treba razmatrati kao komparativnu analizu koja
ukazuje na nužnost usklađenosti vrsta i količina ulaznih sirovina te kakav odraz
promjena recepture ima na proizvodnju bioplina i energije.
3.1.1. Sirovinska osnova
U pogledu vrsta i količina supstrata odnosno ulaznih sirovina, različiti izvori/dokumenti
razmatraju i obuhvaćaju podatke koji nisu u potpunosti istovjetni što se određenim dijelom
može pripisati budućim planovima u radu dobavljača sirovine.
17
Kao relevantni izvori podataka smatraju se ugovori između Bioplin d.o.o. i dobavljača
sirovine (Gala d.o.o., Stočarstvo d.o.o., Vrt d.o.o.) te između Bioplin d.o.o. i voditelja
projekta, budući da su istima propisane obveze svih zainteresiranih strana.
Osim vrste i količine sirovine, važna i detaljnija klasifikacija stajskog gnoja (kruti ili tekući
gnoj) s obzirom da navedeno značajno utječe na proizvodnju bioplina. Podaci i kasniji
rezultati temelje se na gnojnici kao supstratu, dakle na tekućem stajskom gnoju kao
ulaznoj sirovini. Ujedno se preporuča koristiti termin gnoj peradi budući također postoje
određene razlike između kokošjeg i pilećeg gnoja u kontekstu proizvodnje bioplina i
energije.
U nastavku je prikazan maksimalni kapacitet koji obuhvaća količine sirovine raspoložive pri
ispunjenju maksimalnih kapaciteta u uzgoju životinja odnosno u proizvodnji zrna kukuruza.
Tablica 3: Maksimalni kapacitet proizvodnje ulaznih sirovina
Dobavljač sirovine Vrsta sirovine Količina/t god
Stočarstvo d.o.o. Gnoj goveda 24.000
Gala d.o.o. Gnoj peradi 12.500
Vrt d.o.o. Zrno kukuruza 2.600
Izvor: Izrada autora
U pogledu dobave sirovine predviđena je svakodnevna dobava stajskog gnoja s farme
Stočarstva d.o.o. te farme peradi Gala d.o.o., dok bi se dobava zrna kukuruza odvijala
sezonski odnosno jednom godišnje.
Stajski gnoj, kokošji izmet, te kukuruz će se miješati u mješaoni, odakle će se prepumpavati u
fermentore. U mješaoni su predviđeni mjerači kojima bi se na svakodnevnoj razini pratila
količina dostupne sirovine. Procesom fermentacije dobiva se kvalitetno gnojivo bihugnoj
(fermentirani supstrat, manje agresivan i štetan za biljke). Bioplin dobiven iz proizvodnje biti
će skladišten u za to odgovarajućem prostoru (plinskom spremištu-plinohranu), a u slijedećem
koraku bit će, preko kogeneracije pretvoren u struju i toplinsku energiju. Dobivena struja se
distribuira u mrežu, a toplinska energija će se jednim dijelom upotrebljavati za sam proces
zagrijavanja substrata.
18
Po usklađivanju relevantne dokumentacije i utvrđivanju potrebnih vrsta, količina i kakvoće
supstrata za nesmetani proces proizvodnje bioplina, ukoliko se pokaže potrebnim, nužno je
prilagoditi i dinamiku isporuke sirovine.
3.1.2. Proizvodnja i korištenje energije
Kogeneracijsko postrojenje podrazumijeva korištenje i električne i toplinske energije, kako bi
se postigao što viši stupanj djelovanja postrojenja u odnosu na energiju primarnog goriva.
Korisna upotreba toplinske energije je i uvjetovana prema stavkama novog Tarifnog sustava
za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije.
Predmetno postrojenje, tj. njegov kogeneracijski dio na bazi plinskog otto motora ima
deklariranu toplinsku snagu od 1012 kWt. Uz promatranih 8.200 sati rada godišnje, iz
postrojenja bi proizašlo oko 8.300.000 kWht raspoložive toplinske energije.
U slučaju maksimalnog korištenja topline za proces proizvodnje bioplina, na raspolaganju bi
ostalo oko 4.700.000 kWht toplinske energije. Ukoliko se potrošnja topline za potrebe
bioplinskog procesa ne uračunava u proizvedenu korisnu toplinu prema tarifnom sustavu,
bilo bi potrebno izvesti korisnu potrošnju barem polovice preostale raspoložive topline, kako
bi se zadovoljili uvjeti za ostvarenje poticanih tarifnih stavki. Ovakva toplina se tipično
može koristiti za industrijske svrhe, za grijanje staklenika, za raznovrsne procese sušenja,
grijanje prostora i drugo. Pogon agregata se pretpostavlja kao kontinuiran, a prema navodima
iz dokumentacije uzima se 8.200 sati godišnje. Broj ostvarenih sati u prvom redu ovisi o
količinama i kvaliteti proizvedenog bioplina. Uz svakodnevni rad fermentora i
postfermentora, uzima se godišnja proizvodnja od 4.141.838 m3 bioplina. U sastavu plina
je velika varijacija sadržaja metana, od 45% do 70%. Kao prosječna vrijednost u analizi je
uzet udio od 55% metana u proizvedenom bioplinu, što omogućuje ogrjevnu vrijednost od
18,7 MJ/m3 odnosno 5,2 kWh/m3 bioplina. To nadalje znači energiju primarnog goriva na
godišnjoj razini od 21.537.560 kWh.
Uz nominalni električni stupanj djelovanja kogeneracijskog agregata sveden na stalne
pogonske uvjete, pretpostavlja se proizvodnja električne energije od 8.191.800 kWh
godišnje. Kako je prethodno navedeno, pritom bi iz postrojenja proizašlo oko 8.300.000
19
kWht raspoložive toplinske energije godišnje. Prema razmatranjima, uz vlastitu potrošnju to
bi ostavilo oko 4.700.000 kWh toplinske energije na raspolaganju za korisnu potrošnju.
3.2. Utjecaj na okoliš
Proizvodnja bioplina anaerobnom digestijom (AD) je efikasan proces za tretiranje širokog
spektra organskih supstrata budući da se time ovi supstrati pretvaraju u korisno gorivo i
ekološki prihvatljivo gnojivo u poljoprivredi. Istovremeno se smanjuje potreba za fosilnim
gorivima proizvodnjom električne i toplinske energije iz bioplina, tj. iz obnovljivih izvora.
Mogući nepovoljni utjecaji na okoliš koje može imati bioplinsko postrojenje najvećim su
dijelom vezani na neposredno područje zahvata i mogu se podijeliti na:
· utjecaje tijekom pripreme i izgradnje bioplinskog postrojenja,
· utjecaje tijekom vremena rada bioplinskog postrojenja,
· utjecaje u slučaju akcidenta (ekološka nesreća),
· utjecaje poslije prestanka rada bioplinskog postrojenja (dekomisija)
3.2.1. Okolišne karakteristike područja zahvata
Geografski gledano općina Rovišće pripada prostoru Panonske i peripanonske
megaregije, makroregije Zavale sjeverozapadne Hrvatske. Obuhvaća prostor dvije
karakteristične geografske cjeline: grebena i pobrđa Bilogore na sjeveru, te pleistocenskih
ravnjaka i doline Velike, Rijeke, Konjske i Bokane na jugu odnosno jugozapadu.
Reljef šireg regionalnog područja na kojem će se graditi bioplinsko postrojenje uglavnom je
rezultat procesa erozije, odnosno rada vodotoka, koji su u mekanim sedimentima modelirali
doline, a među njima usporedne grebene.
Vodotoci koji se rasprostiru na području Općine Rovišće spadaju u područje slijeva rijeke
Česme i Glogovnice. Veći vodotok na ovom području je Velika Rijeka koja protječe uz
zapadnu granicu Općine, mjestimično ulazeći ili izlazeći s njenog područja (www.opcina-
rovisce.hr).
20
Područje Općine Rovišće ima klimu toplo umjerenog kišnog tipa, bez izrazito sušnog
razdoblja, u kojem je srednja temperatura najhladnijeg mjeseca oko 0°C, a srednja
temperatura najtoplijeg mjeseca nije veća od 22°C. Padaline su podjednako raspoređene
tijekom cijele godine, s tim da manje količine padnu u hladnom dijelu godine. Tijekom
godine su izražena dva maksimuma padalina - rano ljeto i kasna jesen (www.hidro.hr).
Glavno obilježje ovog područja je agrarni krajobraz, oranice i obradive površine, koji se
mjestimično izmjenjuje sa šumskim područjima.
3.2.2. Utjecaj na komponente okoliša
Na području Bjelovarsko bilogorske županije nema sustavnog praćenja stanja okoliša.
Postoje povremena mjerenja, ali ne i sustavno, sveobuhvatno i ciljano praćenje stanja
okoliša za sve sastavnice okoliša.
Prema podacima iz Izvješća o kakvoći zraka na području Republike Hrvatske za 2010.
godinu, koji se odnose Bjelovarsko-bilogorsku županije konstatirano je da se na području
te županije prati kakvoća zraka samo u gradu Bjelovaru te da je prema članku 18. Zakona
o zaštiti zraka, zrak u gradu Bjelovar bio I kategorije s obzirom mjerene parametre SO2,
dim, ukupnu taložnu tvar, te olovo i kadmij u taložnoj tvari (www.mzoip.hr).
Utjecaj na zrak tijekom gradnje postrojenja prvenstveno dolazi od ispušnih plinova radnih
strojeva i teretnih vozila te fugitivne emisije prašine tijekom izvođenja građevinskih radova.
Onečišćenje zraka i stvaranje prašine je uobičajena posljedica građenja, prije svega iskopa,
dovoza i ugradnje građevnih materijala kao i prometa. Pojave su neminovne, privremenog
karaktera i stvaraju kratkotrajan utjecaj, koji je izražen samo na samoj lokaciji zahvata i bez
daljnjih, trajnih posljedica na okoliš.
Tijekom rada bioplinskog postrojenja emisije kogeneracijskog motora (plinskog motora) i
one iz lagune za skladištenje digestata su najveći uzročnik onečišćenja zraka. Veoma
korozivni i otrovni plin sumporovodik (H2S) koji se stvara tijekom procesa anaerobne
digestije ne izlazi iz plinospreme jer se upuhivanjem zraka i biološkim pročistačem
razdjeljuje na elementarne komponente pa tako ne predstavlja rizik za okoliš. Dio emisija se
stvara i kod izvanrednih situacija ili tijekom dužeg zaustavljanja rada plinskog motora
kada se proizvedeni bioplin spaljuje na baklju uslijed nemogućnosti njegovog skladištenja.
21
Ovi se izvori tretiraju kao stacionarni izvori onečišćujućih tvari i korisnik je obavezan
najmanje jednom godišnje obavljati mjerenja emisija, koje obavljaju ovlaštene tvrtke prema
dozvoli Ministarstva zaštite okoliša i prirode (Uredba o graničnim vrijednostima emisija
onečišćujućih tvari u zrak iz stacionarnih izvora, NN 21/2007).
Tekući i kruti gnoj uglavnom predstavljaju okolišni problem uslijed mirisa i emisije
stakleničkih plinova i amonijaka koja se javlja prilikom njegovog skladištenja uslijed
vrlo intenzivne fermentacije, te tijekom korištenja na poljoprivrednim površinama utrošiti
na vlastitoj zemlji. Navedeni negativni efekti se uvelike umanjuju korištenjem gnoja za
procese anaerobne digestije, no muljevi koji izlaze iz fermentora (digestat) sadrže veliku
koncentraciju dušika u odnosu na ulazni supstrat u fermentor pa iako je uvelike smanjen
intenzitet fermentacije bakterijskim se reakcijama još uvijek stvaraju spojevi dušika
(prvenstveno amonijak) koji isparavaju u zrak. Iako nije zakonski propisano, korisno je
pokriti spremnik digestata kako bi se navedene emisije svele na minimum a u nemogućnosti
dobra je praksa po površini digestata rasuti inertni materijal (granje, lišće, itd), ne
miješati digestat niti razbijati površinsku koru koja se može stvoriti prirodnim putem te
projektirati spremnik digestata sa što manjim odnosom slobodne površine u odnosu na
ukupni volumen.
Tijekom izgradnje može doći do onečišćenja tla i vode uslijed građevinskih radova te
nekontroliranog izlijevanja strojnih ulja ili goriva građevinskih strojeva. Tijekom rada
postrojenja, osim u slučaju akcidentnih situacija, nema negativnih utjecaja na tlo i vode.
Mogući negativni utjecaji mogu doći od uporabe digestata na poljoprivrednim površinama
kada se ne provodi dobra poljoprivredna praksa u uporabi gnojiva (Pravilnik o dobroj
poljoprivrednoj praksi u korištenju gnojiva, NN 56/2008; Pravilnik o zaštiti poljoprivrednog
zemljišta od onečišćenja, NN 32/2010).
Tijekom izgradnje doći će do povišene razine buke uslijed izvedbe građevinskih radova i
rada građevinskih strojeva. Tijekom rada postrojenja najveća buka dolazi od rada motora
kogeneracije. Navedeni motor se mora nalaziti u zatvorenom i akustički izoliranom prostoru.
Neophodno je provoditi mjerenje buke u okolišu (Zakon o zaštiti od buke, NN 30/2009).
22
Dopremanje i skladištenje gnoja te manipulacija digestata mogu prouzročiti neželjeno širenje
neugodnih mirisa u okoliš. Neophodno je provoditi manipulaciju i skladištenje na način da
se minimizira širenje mirisa. Digestat koji izlazi iz fermentora nije u potpunosti biološki
stabiliziran pa je potrebno predvidjeti načine za smanjenje širenja nepoželjnih mirisa, tijekom
skladištenja krute frakcije digestata. Moguće je koristiti biofiltere koji će iz zatvorenih
ventiliranih prostora sprječavati širenje mirisa u okoliš.
Tijekom rada postrojenja neophodno je provoditi plan gospodarenja otpadom postrojenja i
propisno voditi evidenciju (očevidnik) te prijavljivati i zbrinjavati nastale količine otpada te
pravilno koristiti krutu i tekuću frakciju digestata poslije njegove aerobne stabilizacije kao
što je propisano važećim zakonskim propisima (Pravilnik o dobroj poljoprivrednoj praksi
u korištenju gnojiva, NN 56/2008; Pravilnik o zaštiti poljoprivrednog zemljišta od
onečišćenja, NN 32/2010; Pravilnik o dobrim poljoprivrednim i okolišnim uvjetima NN
89/2011).
U slučaju akcidenta na bioplinskom postrojenju može doći do ugrožavanja zdravlja i života
ljudi i većih negativnih utjecaja na okoliš. Kao moguće ekološke nesreće do kojih može
doći tijekom izgradnje ili rada bioplinskog postrojenja spominje se nekontrolirano
izlijevanje strojnog ulja, goriva, otapala, koje uzrokuje onečišćenje zraka, tla i voda.
Požar koji može ugroziti život ljudi te uništiti okolnu vegetaciju. Istjecanje otpadnih voda i
mulja iz spremnika za držanje sirovine, otpada, digestata. Eksplozija uslijed eksplozivnih
svojstava plinske smjese te nekontrolirano ispuštanje plinova iz plinohrane. Nepredvidive
elementarne nepogode i/ili potres uslijed kojih dolazi do djelomičnog ili potpunog
razaranja postrojenja. Iako se navedeni rizici ne mogu u potpunosti isključiti, pravilnom
organizacijom rada, poštivanjem pravila propisanih zakonom te pridržavanjem svih mjera
zaštite i sigurnosti na radu isti se mogu smanjiti na najmanju moguću mjeru.
3.3. Zakonske i pravne obaveze
Predmet ovog poglavlja je opis pravnih akata i potrebne dokumentacije, administrativnog
postupka ishođenja istih i nadležnih institucija radi izgradnje bioplinskog postrojenja snage
0,99 MW te stjecanja statusa povlaštenog proizvođača električne energije koji ima pravo na
otkup električne energije proizvedene iz predmetnog postrojenja po povlaštenoj cijeni.
23
Pri njegovoj izradi vodilo se računa o redoslijedu aktivnosti koje se poduzimaju radi
ishođenja odnosno izrade akata i dokumentacije te međuovisnosti pojedinih dokumenata i
postupaka, u konkretnom projektu izgradnje bioplinskog postrojenja snage 0,99 MW na
lokaciji Rovišće.
Polazište za izradu elaborata predstavljaju propisi iz sljedećih pravnih područja:
· prostornog planiranja i gradnje,
· energetike,
· obavljanja gospodarskih djelatnosti,
· gospodarenja vodama,
· imovinsko pravnih odnosa,
· zaštite okoliša/prirode.
3.3.1. Prostorno planiranje, gradnja i korištenje
Svaki zahvat u prostoru provodi se u skladu s dokumentima prostornog uređenja, posebnim
propisima i lokacijskom dozvolom, upravnim aktom koji za promatrano bioplinsko
postrojenje na lokaciji Rovišće, prema odredbama ZPUG i Uredbi o određivanju zahvata u
prostoru i građevina za koje MZOPUG izdaje lokacijsku i/ili građevinsku dozvolu, donosi
nadležno upravno tijelo županije na čijem se području planira zahvat. Lokacijska dozvola
prilaže se zahtjevu za ishođenje energetskog odobrenja i zahtjevu za izdavanje potvrde
glavnog projekta.
Sastavni dio lokacijske dozvole su idejni projekti izrađeni u skladu s prostornim planom na
temelju kojeg se ta dozvola izdaje i posebni akti koji se sadržavaju posebne uvjete
odnosno način i uvjete priključenja građevne čestice odnosno građevine na prometnu
površinu, komunalnu i drugu infrastrukturu, mjere zaštite okoliša i sl. te posebne uvjeti
tijela i osoba određenih prema posebnim propisima.
Zahtjev za izdavanje lokacijske dozvole nadležno upravno tijelo županije na čijem se
području planira zahvat je dužno riješiti u roku od 30 dana od uredno podnesenog
zahtjeva za izdavanje lokacijske dozvole i pribavljenih akata koji se odnose na utvrđivanje
24
posebnih uvjeta. Protiv lokacijske dozvole koju je izdalo nadležno upravno tijelo može se
izjaviti žalba ministarstvu.
Lokacijska dozvola prestaje važiti ako se zahtjev za izdavanje potvrde glavnog projekta ne
podnese nadležnom upravnom tijelu u roku od 2 godine od dana pravomoćnosti lokacijske
dozvole.
Važenje lokacijske dozvole produžuje se na zahtjev podnositelja zahtjeva jednom za još 2
godine, ako se nisu promijenili uvjeti utvrđeni u skladu s odredbama ZPUG-a te drugi
uvjeti u skladu s kojima je izdana lokacijska dozvola.
Parcelacijom zemljišta, koja je propisana odredbama ZPUG-a, vrši se promjena oblika i
površine parcele u katastru i zemljišnoj knjizi. Parcelacija zemljišta unutar granica
građevinskog područja i parcelacija građevinskog zemljišta izvan granica tog područja, može
se provoditi samo u skladu s rješenjem o uvjetima građenja, lokacijskom dozvolom,
rješenjem o utvrđivanju građevne čestice i detaljnim planom uređenja. Akt o parcelaciji
građevinskog zemljišta unutar i izvan građevinskog područja provodi se u katastru
zemljišta odnosno katastru nekretnina na temelju parcelacijskog elaborata za koji je
nadležno upravno tijelo izdalo potvrdu o njegovoj usklađenosti s rješenjem o uvjetima
građenja, lokacijskom dozvolom, rješenjem o utvrđivanju građevne čestice ili detaljnim
planom uređenja.
Osnivanje novih katastarskih čestica provodi se u katastarskome operatu na temelju
parcelacijskog elaborata i pravomoćnog rješenja donesenoga u upravnom postupku skladu s
odredbama Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina.
Sukladno ZPUG i Uredbi o određivanju zahvata u prostoru i građevina za koje
ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva izdaje lokacijsku i/ili
građevinsku dozvolu, izgradnji promatranog bioplinskog postrojenja investitor može pristupiti
na temelju potvrde glavnog projekta.
Glavni projekt je skup međusobno usklađenih projekata kojima se daje tehničko rješenje
građevine i dokazuje ispunjavanje bitnih zahtjeva za građevinu, kao i drugih zahtjeva
prema ZPUG i posebnih propisa te tehničkih specifikacija. U pogledu lokacijskih uvjeta,
25
glavni projekt ne smije biti u suprotnosti s idejnim projektom. Glavni projekt se prilaže
zahtjevu za izdavanje potvrde glavnog projekta ili zahtjevu za donošenje rješenja za građenje.
Nadležno upravno tijelo županije izdaje potvrdu glavnog projekta, koja nije upravni akt, u
roku od 30 dana od dana primitka urednog zahtjeva, ako su ispunjeni propisani uvjeti te ako
je investitor dostavio dokaz o uplaćenom komunalnom i vodnom doprinosu te građevinskoj
pristojbi prema posebnom zakonu.
Potvrda glavnog projekta prestaje važiti ako investitor ne pristupi građenju u roku od dvije
godine od dana izdavanja te potvrde. Važenje potvrde glavnog projekta produžuje se na
zahtjev investitora jednom za još dvije godine ako se nisu promijenili uvjeti utvrđeni u
skladu s odredbama ZPUG i drugi uvjeti u skladu s kojima je izdana potvrda.
Bioplinska elektrana se gradi na temelju izvedbenog projekta kojim se razrađuje
tehničko rješenje dano glavnim projektom i koji mora biti izrađen u skladu s glavnim
projektom.
Ako postoji potreba ispitivanja ispunjavanja bitnih zahtjeva za građevinu pokusnim radom
investitor je obvezan početak pokusnog rada prijaviti nadležnom upravnom tijelu te
tijelima odnosno osobama koje izdaju potvrde sukladno posebnim propisima. Ovo
ispitivanje investitor je dužan povjeriti osobi koja ispunjava uvjete za obavljanje tih
djelatnosti.
Pokusni rad, bitni zahtjevi koji se ispituju, vrijeme trajanja pokusnog rada i mjere osiguranja
za vrijeme trajanja pokusnog rada moraju biti predviđeni i obrazloženi glavnim projektom.
Predmetna bioplinska elektrana se može staviti u pogon nakon što nadležno upravno
tijelo županije koje je izdalo potvrdu glavnog projekta ili rješenje za građenje, izda uporabnu
dozvolu, a nakon što se tehničkim pregledom utvrdi da elektrana izgrađena u skladu s
potvrđenim glavnim projektom.
Nadležno upravno tijelo dužno je u roku od 30 dana, od dana primitka urednog zahtjeva za
izdavanje uporabne dozvole obaviti tehnički pregled građevine. Prema ZPUG-i katastarski
ured evidentira građevinu u katastarskom operatu ako je za tu građevinu izdana uporabna
dozvola za građevine za koje se izdaje građevinska dozvola, odnosno potvrda glavnog
26
projekta ili rješenje za građenje. Građevina će se evidentirati u katastarskom operatu ako je u
njemu formirana građevna (katastarska) čestica za građevinu koja se evidentira.
Nositelji prava na nekretninama (zemljištu) dužni su u roku od 30 dana od dana nastale
promjene prijaviti nadležnome područnom uredu za katastar svaku promjenu na
nekretninama (zemljištima) koja utječe na podatke upisane u katastar nekretnina (zemljišta).
Uz prijavu promjene na nekretnini prilaže se odgovarajući elaborat koji je tehnička osnova
za provođenje promjena u katastarskom operatu katastra nekretnina (zemljišta).
3.3.2. Energetski propisi i administrativni postupak
Bioplin je plinovito gorivo dobiveno anaerobnom razgradnjom organskih tvari. Sirovine za
proizvodnju bioplina su otpad iz stočarske proizvodnje, uzgoja životinja (gnojevka, izmet
i/ili otpad iz poljoprivredne proizvodnje (silaža, travne smjese). U manjoj mjeri bioplin se
proizvodi i od otpada iz agroindustrije i prehrambene industrije, klaoničkog otpada i
komunalnog otpada. Tehnologije za pretvorbu sirovina u bioplin danas su u zemljama
Europske unije široko raspoložive. Raspoložive su i tehnologije za korištenje bioplina za
proizvodnju električne energije i topline odnosno posredno i rashladne energije. U zemljama
Europske unije pročišćeni se bioplin, s velikim sadržajem metana, dodaje i u postojeće
mreže prirodnog plina. Također se bioplin često koristi i u gradskom autobusnom prometu.
Republika Hrvatska će poticati proizvodnju i uporabu bioplina, domaću proizvodnju
bioplinskih postrojenja te izgradnju distribuiranih izvora energije. Republika Hrvatska ima
strategiju da će poljoprivredna proizvodnja u energetske svrhe iskoristiti u 2020. godini
ekvivalent od barem 20% ukupnih uvjetnih grla i da tako proizvede oko 2,6 PJ energije iz
bioplina odnosno oko 100 milijuna m3 bioplina. Republika Hrvatska će poticati proizvodnju
i uporabu bioplina, domaću proizvodnju bioplinskih postrojenja te izgradnju distribuiranih
izvora energije (iskoristivih za potrebe samih farmi ali i lokalne zajednice) radi zbrinjavanja
otpada iz poljoprivredne proizvodnje, smanjenja emisije stakleničkih plinova, ali i poticanja
razvoja poljoprivrednih gospodarstva.
Regulacija energetskih djelatnosti uspostavlja se radi provođenja sustava reguliranog
djelovanja energetskih subjekata u obavljanju energetskih djelatnosti, posebice onih
energetskih djelatnosti koje se obavljaju kao javne usluge i u javnom interesu s jedne
strane, te radi uspostave i uređenja tržišta energije s druge strane. Regulacijom energetskih
27
djelatnosti promiče se: učinkovito i racionalno korištenje energije, poduzetništvo u području
energetike, investiranje u energetski sektor, zaštita okoliša. Regulacija energetskih djelatnosti
provodi se u dijelu koji se odnosi na regulirane energetske djelatnosti i u dijelu koji se
odnosi na tržišne energetske djelatnosti.
Općim uvjetima za opskrbu električnom energijom uređuje se: postupak izdavanja prethodne
elektroenergetske suglasnosti i stvaranja uvjeta za priključenje na elektroenergetsku mrežu;
postupak izdavanja elektroenergetske suglasnosti; uvjeti za priključenje, opskrbu
električnom energijom i korištenje mreže; kvaliteta opskrbe električnom energijom;
međusobni ugovorni odnosi između energetskih subjekata i korisnika mreže; prava i
dužnosti energetskih subjekata i korisnika mreže; uvjeti mjerenja, obračuna i naplate
isporučene električne energije; uvjeti za primjenu postupaka ograničenja ili obustave
isporuke električne energije; postupci utvrđivanja i obračuna neovlaštene potrošnje
električne energije. Općim uvjetima uređeni su i odnosi između investitora promatranog
postrojenja i operatora distribucijskog sustava.
Mrežnim pravilima propisuju se tehnički i drugi uvjeti za priključak korisnika na mrežu,
tehnički i drugi uvjeti za siguran pogon elektroenergetskog sustava radi pouzdane opskrbe
kvalitetnom električnom energijom, postupci pri pogonu elektroenergetskog sustava u
kriznim stanjima, tehnički i drugi uvjeti za međusobno povezivanje i djelovanje mreža te
tehnički i drugi uvjeti za obračunsko mjerenje električne energije. Mrežnim pravilima
uređeni su i tehnički i drugi uvjeti za priključak promatranog bioplinskog postrojenja na
srednje naponsku distributivnu mrežu koja je u nadležnosti operatora distribucijskog sustava.
Pravilnicima se propisuje metodologija utvrđivanja naknade za priključenje građevine
proizvođača odnosno predmetnog postrojenja distribucijsku mrežu, kao i za povećanje
priključne snage priključenog proizvođača. Naknada za priključenje je iznos koji plaća
proizvođač odnosno investitor u konkretnom slučaju operatoru distribucijskog sustava za
priključenje na mrežu ili za povećanje priključne snage.
Opisani akti sadrže zajedničke odredbe za sve energetske objekte. Radi poticanja, u
ovom trenutku samo proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije,
uspostavljen je odnosno kroz set podzakonskih propisa razrađen, poseban poticajni sustav
koji se odnosi i na poticanje bioplina.
28
Novim tarifnim sustavom određuje se pravo povlaštenih proizvođača električne energije na
poticajnu cijenu električne energije koju operator tržišta plaća za električnu energiju
proizvedenu i isporučenu iz postrojenja koja koriste obnovljive izvore energije i
kogeneracijskih postrojenja, bez vlastite potrošnje. Tarifnim sustavom utvrđuju se visine
fiksnih tarifnih stavki i promjenjivi dio tarifnih stavki za električnu energiju proizvedenu iz
postrojenja koja koriste obnovljive izvore energije i kogeneracijskih postrojenja, ovisno
o vrsti izvora, snazi i drugim elementima isporučene električne energije, kao i način i uvjeti
primjene tih elemenata.
Prema odredbama Tarifnog sustava pravo na poticajnu cijenu stječe proizvođač
električne energije koji koristi OIE odnosno kogeneraciju za proizvodnju električne
energije pod uvjetom da je ishodio rješenje o stjecanju statusa povlaštenog proizvođača
električne energije te sklopio ugovor o otkupu električne energije s operatorom tržišta.
Administrativni postupak ishođenja prethodnog energetskog odobrenja je izrada
preliminarne analize opravdanosti izgradnje postrojenja i priključka na elektroenergetsku
mrežu s tehno-ekonomskim podacima i podacima prostornog uređenja.
Ishođenjem prethodnog energetskog odobrenja investitor ostvaruje pravo upisa svog projekta
u Registar projekata i postrojenja za korištenje obnovljivih izvora energije i kogeneracije te
povlaštenih proizvođača, čime se stječe status nositelja projekta i uređenje imovinsko
pravnih odnosa na zemljištu u vlasništvu Republike Hrvatske.
Prethodna elektroenergetska suglasnost se izdaje u postupku ishođenja lokacijske dozvole na
zahtjev tijela nadležnog za izdavanje lokacijske dozvole, radi sagledavanja mogućnosti
priključenja, određivanja tehničkih, ekonomskih i ostalih uvjeta priključenja građevine na
mrežu i izgradnje građevine te uvjeta korištenja mreže. Ugovor o priključenju zaključuju
HEP ODS i proizvođač u postupku priključenja na mrežu na temelju PEES, a sukladno
Općim uvjetima za opskrbu električnom energijom.
Ugovorom se uređuju uvjeti priključenja na distribucijsku mrežu, uređuju se sve
pojedinosti izgradnje priključka te se utvrđuje iznos naknade za priključenje.
29
Temeljem PEES ugovorne strane mogu zaključiti predugovor o priključenju kojim se uređuju
međusobni odnosi na pripremi stvaranja uvjeta u mreži i priključka za priključenje građevine
do uključivo građevinske dozvole. Tehničke uvjete i troškove priključenja građevine
proizvođača na niskonaponsku mrežu utvrđuje HEP ODS na temelju elaborata optimalnoga
tehničkog rješenja priključenja čija je izrada u nadležnosti HEP ODS-a.
Prema Tarifnom sustavu za proizvodnju električne energije, pravo na poticajnu cijenu za
isporučenu električnu energiju stječe proizvođač električne energije pod uvjetom da je:
· ishodio rješenje o stjecanju statusa povlaštenog proizvođača električne energije od
HERAe,
· sklopio s HROTE-om ugovor o otkupu električne energije (www.hera.hr).
Radi sklapanja ugovora o otkupu električne energije, koji se sklapa na razdoblje od 14
godina, nositelj projekta podnosi operatoru tržišta, u pisanom obliku, zahtjev za sklapanje
ugovora o otkupu električne energije kojem prilaže:
· predugovor ili ugovor o priključenju na elektroenergetsku mrežu te
· prethodno rješenje o stjecanju statusa povlaštenog proizvođača.
Nositelj projekta za postrojenje planirane snage iznad 300 kW obvezan je uz zahtjev za
ugovorom, predati bankovnu garanciju, u iznosu od 10% od vrijednosti procijenjenih
investicijskih troškova utvrđenih analizom opravdanosti izgradnje postrojenja i priključka na
elektroenergetsku mrežu s tehno-ekonomskim podacima i podacima prostornog uređenja.
Ista služi kao jamstvo da će nositelj projekta izgraditi postrojenje u rokovima koji su
propisani u sustavu poticanja proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije i
kogeneracije (www.hrote.hr).
HROTE je obvezan riješiti zahtjev za sklapanje ugovora o otkupu električne energije u
roku 60 dana od dana primitka potpunog zahtjeva. Ugovor o otkupu električne energije
primjenjuje se danom prvog očitanja obračunskog mjernog mjesta postrojenja povlaštenog
proizvođača, nakon izvršnosti rješenja o stjecanju statusa povlaštenog proizvođača.
30
Elektroenergetska suglasnost je isprava kojom HEP ODS utvrđuje tehničke parametre
priključenja i korištenja mreže, a ishodi se nakon izgradnje postrojenja sukladno odredbama
Općih uvjeta za opskrbu električnom energijom. Ugovor o korištenju mreže zaključuju na
neodređeno vrijeme HEP ODS i proizvođač, sukladno uvjetima za opskrbu električnom
energijom. Nakon uplate cjelokupnog iznosa financijskih obveza i izvršenja u cijelosti svih
obveza iz ugovora o priključenju, izdane EES te zaključenog ugovora o korištenju mreže,
HEP ODS dužan je staviti priključak u funkciju u skladu s rokom iz ugovora o priključenju.
Prema Mrežnim pravilima elektroenergetskog sustava, proizvođač podnosi pisani zahtjev
HEP ODS-u za prvo uključenje elektrane u paralelni pogon s mrežom, radi ispitivanja u
stvarnim pogonskim uvjetima. Uz svoj zahtjev prilaže izvješća o provedenim
funkcionalnim ispitivanjima s dokazima o ispravnosti svih funkcija vođenja pogona i
zaštite i prethodno usuglašeni program ispitivanja u probnom pogonu. Nakon provedbe
ispitivanja u probnom pogonu mora se načiniti izvješće o ispitivanjima s navedenim
uočenim nedostacima ili ograničenjima za vođenje pogona, te obvezi njihova otklanjanja.
Dozvola se može izdati pravnoj i fizičkoj osobi:
1. ako je registrirana za obavljanje energetske djelatnosti,
2. koja je tehnički kvalificirana za obavljanje djelatnosti,
3. koja ima u radnom odnosu potreban broj stručno osposobljenih djelatnika za obavljanje
djelatnosti,
4. koja raspolaže financijskim sredstvima, ili dokaže da ih može pribaviti, potrebnim za
obavljanje djelatnosti,
5. kojoj nije oduzeta dozvola za obavljanje energetske djelatnosti za koju traži dozvolu u
posljednjih deset godina koja prethodi godini podnošenja zahtjeva,
6. čiji članovi uprave, odnosno druge njima odgovorne osobe u pravnoj osobi nisu bili u
posljednjih pet godina pravomoćno osuđeni za kazneno djelo protiv gospodarstva,
odnosno fizičkoj osobi koja u posljednje tri godine nije pravomoćno osuđena za kazneno
djelo protiv gospodarstva (www.hera.hr).
Zahtjev za izdavanje rješenja o stjecanju statusa povlaštenog proizvođača podnosi se HERA-
i na obrascu zahtjev koji se nalazi u Prilogu 2 Pravilnika o stjecanju statusa povlaštenog
proizvođača električne energije.
31
Zahtjevu se prilaže:
· dozvola za obavljanje energetske djelatnosti proizvodnje električne energije, kada je
propisana obveza ishođenja dozvole,
· pravomoćna uporabna dozvola, kada je propisana obveza ishođenja uporabne dozvole,
· ugovor o korištenju mreže,
· tehnički opis izgrađenog postrojenja s opisom tehnološkog procesa i uvjetima korištenja
postrojenja,
· elaborat o ugrađenim mjernim uređajima sa shemom mjernih mjesta i načinom provedbe
mjerenja, te potvrdom o ispravnosti mjernih uređaja,
· mjesečni i godišnji planovi proizvodnje električne energije, za prosječne meteorološke
uvjete, očekivana mjesečna odstupanja proizvodnje električne energije,
· značajke proizvodnog procesa u kogeneracijskom postrojenju s mjesečnim i godišnjim
planovima proizvodnje električne energije i korisne toplinske energije i očekivanim
mjesečnim odstupanjima proizvodnje za određene tipove kogeneracijskih postrojenja
(www.hera.hr).
Rješenje o stjecanju statusa povlaštenog proizvođača se donosi na rok važenja od 14 godina.
Rješenje mora sadržavati podatke o povlaštenom proizvođaču i postrojenju koji uključuju
podatke o lokaciji i tipu postrojenja, tehničkom opisu izgrađenog postrojenja s opisom
tehnološkog procesa i uvjetima korištenja postrojenja te datum početka redovnog pogona i
datum početka isporuke električne energije u elektroenergetsku mrežu.
HERA je dužna dostaviti rješenje Ministarstvu gospodarstva, operatoru tržišta, operatoru
prijenosnog sustava i operatoru distribucijskog sustava u roku od 8 dana od dana
pravomoćnosti (www.hera.hr).
32
4. OPRAVDANOST REALIZACIJE PROJEKTA
U uvjetima dinamičnog i nepredvidljivog globalnog gospodarskog okruženja u kojem je
promjena konstanta, kupci sve informiraniji i zahtjevniji, a konkurencija sve jača i
raznovrsnija, suvremena proizvodnja bilo kojeg, a pogotovo složenog i zahtjevnog proizvoda
kao što je bioplin jednostavno stvara potrebu primjene projektnog menadžmenta.
Zahtjevi za promjenama tokom realizacije projekta učestala su pojava kojoj se ne pridaje
potrebna značajnost. Stoga se zahtjevi ispunjavaju impovizacijski i bez sustavne analize
utjecaja na planiranu realizaciju. Posljedica navedenog posebno se očituje u odmaku
planiranih i ostvarenih veličina prvotno zadanih i realiziranih parametara primarnih projektnih
ciljeva. Povećanje vremena, povećanje troškova i smanjenje razine kvalitete realizacije
projekta temeljni su pokazatelji neefikasnog upravljanja realizacijom projekata te su glavni
signalizatori potrebe za razvojnim promjenama kojima će se negativan utjecaj faktora okoline
projektne realizacije na upravljanje realizacijom primarnih projektnih ciljeva svesti na
minimum.
4.1. Financijska analiza
Cilj ekonomsko-financijske analize je da sve učinke investicijskog projekta izgradnje
bioplinskog postrojenja na lokaciji Rovišće, izrazi u vrijednosnim jedinicama, te tako
pripremi dokumentacijsko-informacijsku osnovu za ocjenu projekta.
Kapitalne investicije u izgradnju bioplinskog postrojenja na lokaciji Rovišće predstavljaju
alociranje kapitala na investicijski prijedlog koji tereti tekuće likvidne novčane rashoda
investitora, zbog koristi koja će biti osigurana u budućnosti.
4.1.1. Ulaganja i izvori financiranja
Temeljna struktura ekonomsko financijske analize investicijskog projekta, u pripremi
izgradnje bioplinskog postrojenja na lokaciji Rovišće podrazumijeva izradu informacijske
osnove koju među ostalim čine investicije u nekretnine i opremu za obavljanje djelatnosti
proizvodnje električne energije.
33
Odluka o investiranju je najvažnija odluka prilikom stvaranja vrijednosti. Ona određuje
ukupni iznos efektive imovine investicijskog projekta, strukturu te imovine, karakteristike
poslovnog rizika, dobit od poslovanja te njegovu likvidnost.
Investicijski prijedlog (visina i struktura ulaganja) temelji se na tehnološko-tehničkim
karakteristikama investicijskog projekta bioplinskog postrojenja na lokaciji Rovišće.
Procjenjuje se da bi vrijednost investicije u izgradnju i opremanje bioplinskog
postrojenja snage 999 kW na lokaciji Rovišće, prema današnjim cijenama mogla iznositi oko
28,9 milijuna kuna (3,8 milijuna €).
Procjena investicijskih troškova temelji se na projektantskim troškovnicima, prikupljenim
ponudama te sklopljenim ugovorima o proizvodnji i isporuci opreme i izvođenju građevinskih
radova.
U financijskom smislu investicije u nekretnine i opremu dvostruko djeluju na projekt. S
jedne strane to je temeljni investicijski trošak, a s druge strane su stalni troškovi čija je
osnovna karakteristika u tome što nastaju realizacijom projekta dakle, već prije samog
početka poslovanja i ne ovise o količini proizvodnje električne energije.
Za ovaj investicijski projekt važna je i dinamika izgradnje odnosno dinamika ulaganja.
Dinamika izgradnje odražava fizički aspekt investiranja, koji je uvjetovan tehnološko-
tehničkim rješenjem, načinom njegove izvedbe i stavljanjem u upotrebu, dok dinamika
ulaganja predstavlja vremenski raspored novčanih izdataka sukladan dinamici izgradnje.
Dakle, uvjeti izvedbe investicijskog projekta nisu samo fizički već i financijski. Premda
je konačni cilj investiranja fizička izvedba projekta, za ekonomsko-financijsku analizu
važan je i trenutak trošenja financijskih sredstava.
34
Tablica 4. Struktura i dinamika ulaganja u stalnu imovinu
Struktura investicija Ukupne investicije Dinamika ulaganja
0 kn 2012 2013
Nemat. ulaganja 1.655 300 1.355
Prethodni radovi 779 300 479
Tehn. dokumentacija 876 0 876
Mat. ulaganja 27.257 0 27.257
Zemljište 917 0 917
Građ. objekti 3.910 0 3.910
Oprema i uređaji 22.430 0 22.430
Ukupne investicije 28.912 0 28.912
Izvor: Izrada autora
Drugi važan korak u financijskoj analizi investicijskog projekta u pripremi izgradnje
bioplinskog postrojenja snage 999 kW na lokaciji Rovišće je odabir izvora financiranja
investicija. Sam postupak je važan ne samo zbog potrebe zatvaranja financijske konstrukcije
već i zbog obračuna financijskih obveza koje iz njih proističu.
U tom smislu, pri planiranju investicijskog projekta, mora voditi računa o:
· strukturi i dinamici korištenja izvora financiranja,
· uvjetima korištenja izvora financiranja
U okviru Plana financiranja ovog investicijskog projekta, razmatrana je opcija financiranja
prema kojoj se izgradnja bioplinskog postrojenja na lokaciji Rovišće predviđa financirati
sredstvima s financijskog tržišta dugoročnim zaduživanjem kod financijskih institucija i to:
· 20,903 milijuna kuna (2.757 mln €) kredit HBOR-a prema Programu kreditiranja
projekata zaštite okoliša, energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije,
· 5,118 milijuna kuna (0,675 mln €) kredit HBOR-a prema Programu kreditiranja
projekata kandidata za IPARD Mjeru 302 korištenjem ostvarene akumulacije investitora u
iznosu od 2,891 milijun kn (0,381 mln €).
Premda je konačni cilj investiranja fizička izvedba projekta, za ekonomsko financijsku
analizu važan je trenutak trošenja financijskih sredstava. Stoga je dinamiku korištenja izvora
financiranja ovog investicijskog projekta usklađena s dinamikom izgradnje.
35
Od uvjeta koje nudi izvođač radova odnosno isporučitelj opreme, te zakonskih uvjeta
nabave oblika stalne imovine, ovise i struktura i dinamika izvora financiranja. Struktura i
dinamika izvora financiranja mogu utjecati na nabavnu vrijednost pojavnih oblika stalne
imovine. Svi troškovi koji nastaju tokom nabave oblika stalne imovine, a u vezi su s
plaćanjem te nabave iz kredita (interkalarne kamate te ostali troškovi kredita kao što su
naknade, provizije i druga davanja po kreditu), povećavaju nabavnu vrijednost stalne
imovine.
Tablica 5: Struktura i dinamika izvora financiranja
Izvori financiranja Ukupne investicije Dinamika financiranja
0 kn 2012 2013
Investitor 2.891 300 2.591
Dugoročni krediti 26.021 0 26.021
HBOR 20.903 0 20.903
HBOR/IPARD 5.118 0 5.118
Ukupno 28.912 300 28.612
Izvor: Izrada autora
4.1.2. Procjena novčanih primitaka i izdataka
U ovom dijela financijske obrade informacija potrebno je utvrditi koliki su novčani primici
koji se očekuju od proizvodnje električne energije, a koji povećavaju financijski i ekonomski
potencijal ovog projekta kao važan dio inputa za kasniju ocjenu likvidnosti i rentabilnosti.
Novčani izdaci uključuju investicije, troškove pogona i održavanja te ostale izdatke koji se
odnose na proizvodnju električne energije odnosno sve izdatke koji smanjuju ekonomski i
financijski potencijal investicijskog projekta.
Novčane primitke projekt ostvaruje od:
· djelatnosti proizvodnje električne energije
· državne potpore (IPARD Program) i
· ostatka vrijednosti projekta.
36
Prodajom električne energije nastaje poslovni događaj koji povećava financijski i ekonomski
potencijal projekta. Projekcija prodaje električne energije temelji se na:
· očekivanom obujmu proizvodnje električne energije koja je bilancirana na pogonu od
prosječno 8.000 sati godišnje, odnosno na prosječnoj godišnjoj proizvodnji na pragu
elektrane od 7.592 MWh,
· visini tarifne stavke od 1,20 kn/kWh, za isporučenu električnu energiju iz elektrane
na bioplin iz poljoprivrednih kultura te organskih ostataka i otpada biljnog i životinjskog
podrijetla instalirane snage do uključivo 1 MW.
Iznos povrata sredstava trgovačkom društvu Bioplin d.o.o. kao korisniku sredstava iz
IPARD programa odnosi se na nabavu stalne materijalne imovine - izgradnja bioplinskog
postrojenja. Primijenjena je porezno dozvoljena stopa od 10% adekvatno procijenjenom
minimalnom vijeku trajanja imovine i to amortizacijski vijek od 10 godina. Shodno tome u
prihode se priznaje godišnje 1/10 ukupnog iznosa povrata IPARD sredstava. Ukupni iznos
planirane IPARD potpore je 2.588.857 kuna.
Novčane primitke ovog projekta čini i stavka ostatak vrijednosti projekta koja se
pojavljuje u zadnjoj godini vijeka projekta, a uključuje:
· ostatka vrijednosti stalne materijalne imovine,
· ostatak vrijednosti radnog kapitala
Izgradnja proizvodnih elektroenergetskih objekata zahtijeva velika materijalna ulaganja koja
angažiraju znatna financijska sredstva. Ovi kapaciteti spadaju u kapitalno najintenzivnije
gospodarske objekte, stoga što sredstva za rad u procesu proizvodnje električne energije
imaju najvažniju ulogu (najznačajniji su dio imovine), a onda, razumije se, i troškovi tih
sredstava čine u strukturi ukupnih troškova proizvodnje najveću poziciju.
Posebno mjesto u strukturi ukupnih rashoda što se javljaju u vezi s stalnom materijalnom
imovinom zauzima amortizacija, kao glavni reprezentant stalnih troškova. Samo taj trošak
može se definirati kao cjenovni izraz utroška samih sredstava koja podliježu amortizaciji.
37
Naime, za upotrebu osposobljena sredstva fizički se troše te tehnički i ekonomski
zastarijevaju, pa se zbog toga smanjuje njihova vrijednost koja prelazi na proizvedenu
električnu energiju kao amortizacija.
Drugi troškovi što se javljaju u vezi s stalnom materijalnom imovinom nemaju takav
značaj. Pri tome se misli na troškove održavanja građevinskih objekata i postrojenja, kamate
na kredite te premije osiguranja. Ti troškovi ne predstavljaju cjenovni izraz utroška same
materijalne imovine već su prije cjenovni izraz nekih usluga što su izvršene za ovu
materijalnu imovinu.
Promjenljivi troškovi, elektrane na bioplin, su oni troškovi koji nastaju pokretanjem procesa
proizvodnje električne energije. Izražavaju se u području materijalnog trošenja kroz troškove
sirovina (poljoprivredne kulture te organski ostaci i otpad biljnog i životinjskog
podrijetla) te u području nematerijalnog pojavnog oblika kroz bankarske usluge i troškovi
platnog prometa, naknadu za obavljanje poslova regulacije energetske djelatnosti, ostale
nematerijalne troškove poslovanja. Ovi troškovi se mijenjaju s brojem proizvedenih kWh,
rastu s porastom proizvodnje, a padaju sa smanjivanjem proizvodnje. Ovo naravno pod
uvjetom da se ostali čimbenici koji djeluju na visinu tih troškova (cijene sirovina, vrsta
sirovina, tehničke karakteristike elektrane) ne mijenjaju. Inače, na visinu promjenljivih
troškova utječu mnogobrojni unutarnji i vanjski čimbenici. Unutarnji čimbenici mogu biti
tehničkog i organizacijskog značaja. Najčešće promjene u troškovima izazivaju promjene
cijena proizvodnih elemenata, kao vanjski utjecajni čimbenik, a nisu rijetke ni promjene
pravnih propisa koji reguliraju okvire privređivanja uopće.
Učinkovitost investicijskog projekta zavisi o učincima projekata izgradnje bioplinskog
postrojenja snage 999 kW na lokaciji Rovišće koji se pojavljuju na energetskom tržištu, a
koji utječu na ekonomski i financijski potencijal projekta.
Financijski potencijal nužan je preduvjet učinkovitog investiranja i kasnijeg poslovanja, pa
ga je stoga potrebno analizirati. Financijski potencijal u osnovi predstavlja sva raspoloživa
sredstva plaćanja u razdoblju razvojne projekcije.
Procjena budućih novčanih tokova temelji se na:
38
· ukupnim ulaganjima u projekt od 28,9 milijuna kuna (3,8 milijuna €),
· opciji financiranja prema kojoj se projekt predviđa financirati sredstvima s financijskog
tržišta dugoročnim zaduživanjem kod financijskih institucija u iznosu od 26,0 milijuna
kuna (3,4 milijuna €) te korištenjem ostvarene akumulacije investitora u iznosu od 2,9
milijuna kuna (0,4 mili- juna €),
· očekivanom obujmu proizvodnje električne energije koja je bilanciran na pogonu od
prosječno 8.000 sati godišnje, odnosno na prosječnoj godišnjoj proizvodnji na pragu
elektrane od 7.592 MWh,
· visini tarifne stavke od 1,20 kn/kWh, za isporučenu električnu energiju iz elektrane
na bioplin iz poljoprivrednih kultura te organskih ostataka i otpada biljnog i životinjskog
podrijetla instalirane snage do uključivo 1 MW (Tarifni sustav za proizvodnju električne
energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije, NN br. 63/2012.)
· nabavi sirovina bez plaćanja naknade za korištenje same sirovine (jedini troškovi
vezani uz sirovinski ulaz su troškovi prijevoza zrna kukuruza i kokošjeg gnoja te
manipulativni troškovi vezani uz juneći gnoj).
U slijedećoj tablici prikazana je procjena neto toka novca za referentni scenarij poslovanja
elektrane odnosno u tablici se navode osnovne skupine planiranih aktivnosti (poslovne,
investicijske i financijske aktivnosti) koje djeluju na novčane tokove ovog projekta te
njihova struktura i dinamika.
39
Tab
lica
6:
Fin
anci
jsk
i to
k (
00
0 k
n)
Sta
vk
e
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
1
3
Do
bit
ak p
rije
am
ort
izac
ije
0
7.7
06
7
.70
6
7.7
06
7
.70
6
7.7
06
7
.70
6
7.7
06
7
.70
6
7.7
06
7.7
06
7
.45
1
7.4
51
Pla
ćeni
por
ezi
0
75
5
81
0
81
0
82
8
84
5
92
9
94
7
96
5
98
3
1.0
00
1
.41
6
1.4
33
Bru
to n
ovč.
tok
0
6.9
51
6
.89
7
6.8
97
6.8
79
6
.86
1
6.7
77
6.7
59
6.7
42
6
.72
4
6.7
06
6.0
35
6
.01
7
Kta
i n
akn
ade
kre
dit
a 0
1
.16
1
88
7
88
7
79
9
71
0
62
1
53
2
44
4
35
5
26
6
17
7
89
Otp
l. g
lav
nic
e 0
0
0
2
.34
6
2.3
46
2
.34
6
2.3
46
2
.34
6
2.3
46
2
.34
6
2.3
46
2
.34
6
2.3
46
Po
vra
t d
ijel
a k
red
ita
(IP
AR
D)
0
2.5
59
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
Uk
up
no
otp
l. k
ta i
gla
vn
ice
0
3.7
19
8
87
3
.23
4
3.1
45
3
.05
6
2.9
67
2
.87
9
2.7
90
2
.70
1
2.6
12
2
.52
4
2.4
35
Pro
mje
ne
rad
.kap
ital
a 0
4
79
0
-2
.34
6
0
0
0
0
0
0
0
21
0
Net
o no
vč. t
ok
0
2.7
53
6
.00
9
6.0
09
3.7
34
3
.80
5
3.8
10
3.8
81
3.9
52
4
.02
3
4.0
94
3.4
90
3
.58
2
Inv
esti
cije
Uk
up
no
in
v.
pro
jek
t 2
8.9
12
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
Van
jsk
a sr
edst
va
26
.02
1
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
Kap
ital
tv
rtk
e
2.8
91
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
Viš
ak (
man
jak)
nov
ca
0
2.7
53
6
.00
9
6.0
09
3.7
34
3
.80
5
3.8
10
3.8
81
3.9
52
4
.02
3
4.0
94
3.4
90
3
.58
2
Nov
ac n
a po
č. g
od.
0
0
2.7
53
8.7
62
14
.77
2
18
.50
6
22
.31
0
26
.12
0
30
.00
1
33
.95
3
37
.97
5
42
.06
9
45
.55
9
No
vac
na
kra
ju g
od
. 0
2.7
53
8
.76
2
14
.77
2
18
.50
6
22
.31
0
26
.12
0
30
.00
1
33
.95
3
37
.97
5
42
.06
9
45
.55
9
49
.14
2
Izv
or:
Izra
da
auto
ra
40
Izvor informacija za ocjenu likvidnosti projekta je financijski tok projekta tj. poslovni
događaji što utječu na kretanje financijskog potencijala projekta. Informacija o novčanom
toku pokazuje kakva je financijska situacija projekta kada se poslovanje i promjene na
imovini promatraju s aspekta primitaka i isplata novca dakle, poslovnih događaja koji
povećavaju odnosno smanjuju financijski potencijal projekta.
Financijski potencijal projekta u osnovi predstavlja sva raspoloživa sredstva plaćanja u
razdoblju razvojne projekcije. Dakle, ocjena financijskog potencijala investicijskog
projekta elektrane na bioplin snage 999 kW na lokaciji Rovišće, podrazumijeva ocjenu
njegove likvidnosti u procesu izvedbe tj. ocjenu mogućnosti financiranja projekta s jedne
strane i njegov doprinos jačanju financijskog potencijala projekta u razdoblju poslovanja s
druge strane. Likvidnost investicijskog projekta je njegova sposobnost podmirivanja
dospjelih financijskih obveza u svim godinama razdoblja razvojne projekcije. Projekt je
likvidan ako je njegovo završno stanje novčanih sredstava (stavka novac na kraju godine) u
Financijskom toku pozitivno.
Procijenjenim tokovima novca dobivena je relevantna informacija koja je potrebna za
donošenje suda o prihvatljivosti projekta izgradnje bioplinskog postrojenja snage 999 kW na
lokaciji Rovišće. Prema glavnim pretpostavkama upravljanja poslovanjem elektrane na
bioplin investicijski projekt pokazuje sposobnost da stvara buduće pozitivne tokove novca
i na taj način ispuni sve svoje financijske obveze u cijelom razdoblju razvojne projekcije.
4.1.3. Statična i dinamična ocjena projekta
U statičnom pristupu ocjeni projekta analizira se njegova učinkovitost korištenjem
podataka o uspješnosti poslovanja iz reprezentativne godine poslovanja. Kao reprezentativna
godina poslovanja uzeta je godina početka otplate kredita.
U nastavku se navode uobičajeni pokazatelji za statičnu ocjenu projekta.
Prema svim pokazateljima proističe da se radi o učinkovitom projektu pa prema tome i
prihvatljivom za izvedbu.
41
Tablica 7: Pokazatelji statične ocjene projekta
Pokazatelj Elementi Granična
vrijednost Koeficijent
Tekuća
likvidnost Odnos tekuće im. i obveza > 0,9 4,8
Ekonomičnost Odnos uk. prihoda i rashoda > 1,0 2,1
Omjer duga i
kapitala Odnos uk. obveza i vlast. kap. < 4,0 2,0
Izvor: Izrada autora
Dinamička ocjena projekta obuhvaća:
· ocjenu rentabilnosti projekta te
· ocjenu likvidnosti projekta
Suština ocjene rentabilnosti (ekonomska ocjena za investitora) je u procjeni da li se
materijalna osnova projekta povećava ili smanjuje, kada se uzme u obzir cijeli vijek
projekta. Izvor informacija za ocjenu rentabilnosti projekta je ekonomski tok projekta tj.
poslovni događaji što utječu na kretanje ekonomskog potencijala projekta. Osnovne
pretpostavke na kojima počiva projekcija poslovnih događaja koji utječu na promjene u
kretanju ekonomskog potencijala projekta spomenute su prilikom projekcije financijskog
toka projekta. Za investicijski prijedlog projekta, osigurane su informacije o očekivanim
budućim tokovima novca. Tokom novca dobivene su relevantne potrebne za donošenje
suda o prihvatljivosti projekta.
U dinamičkom pristupu ocjeni ekonomskog doprinosa ovog projekta korištene su slijedeće
metode:
· metoda razdoblja povrata investicije
· metoda neto sadašnje vrijednosti (NSV) i
· metoda interne stope profitabilnosti (ISP)
42
Metoda razdoblja povrata investicije na govori o broju godina koje su potrebne da se
nadoknadi početno novčano ulaganje, odnosno to je vrijeme tijekom kojeg je potrebno
kumulirati neto pozitivne novčane tokove iz razdoblju poslovanja da bi se zbroj negativnih
neto novčanih tokova iz razdoblja izvedbe projekta sveo na nulu.
Ako se uzme u obzir vremenska vrijednost novca, te tokove novca diskontiraju, koristeći
diskontnu stopu od 5%, tok novca (realne vrijednosti), prema pretpostavljenom tehničkom
rješenju i pretpostavljenim uvjetima poslovanja elektrane na bioplin, pokazuje da je razdoblje
povrata novčanog ulaganja u projekt izgradnje bioplinskog postrojenja snage 999 kW na
lokaciji Rovišće u petoj godini vijeka projekta.
Ako se isključi vremenska vrijednost novca, tok novca (nominalne vrijednosti), prema
pretpostavljenom tehničkom rješenju i pretpostavljenim uvjetima poslovanja elektrane na
bioplin, pokazuje da je razdoblje povrata novčanog ulaganja u projekt izgradnje
bioplinskog postrojenja snage 999 kW na lokaciji Rovišće u četvrtoj godini vijeka projekta.
Metodom neto sadašnje vrijednosti ocijenjena je gospodarska prihvatljivost investicijskog
projekta prema veličini sadašnje vrijednosti u početnoj godini vijeka projekta. Neto sadašnje
vrijednosti je apsolutna mjera učinkovitosti projekta, koja daje informaciju o apsolutnom
iznosu akumulativnosti projekta.Uz diskontnu stopu od 5%, a na temelju razmatranog
tehničkog rješenja i pretpostavljenih uvjeta poslovanja elektrane na bioplin, izvedba projekta
izgradnje bioplinskog postrojenja snage 999 kW na lokaciji Rovišće je prihvatljiva jer je
sadašnja vrijednost novčanih primitaka veća od sadašnje vrijednosti novčanih izdataka za 32
milijuna kuna.
Internom stopom profitabilnosti definira se diskontna stopa koja izjednačava sadašnju
vrijednost očekivanih novčanih izdataka projekta sa sadašnjom vrijednošću očekivanih
novčanih primitaka projekta. Interna stopa profitabilnosti je relativna mjera učinkovitosti
projekta, koja daje informaciju samo o prosječnoj godišnjoj stopi akumulativnosti projekta.
Interna stopa profitabilnosti (ISP) za projekt izgradnje bioplinskog postrojenja snage 999
kW na lokaciji Rovišće, na temelju razmatranog tehničkog rješenja i pretpostavljenih uvjeta
poslovanja elektrane na bioplin, iznosi 22,36%.Kao relativna mjera učinkovitosti ISP je veća
od granične ISP (5%) te će, prema postavljenom kriteriju prihvata, projekt biti prihvatljiv za
izvedbu.
43
Tab
lica
8:
Ek
on
om
ski
tok
Sta
vk
e
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
Nov
čani
pri
mic
i
Pri
ho
di
od
pro
daj
e 0
9
.36
7
9.3
67
9
.36
7
9.3
67
9
.36
7
9.3
67
9
.36
7
9.3
67
9
.36
7
9.3
67
9
.11
1
9.1
11
Pri
hodi
od
prod
aje
elek
trič
ne e
nerg
ije
0
9.1
11
9
.11
1
9.1
11
9
.11
1
9.1
11
9.1
11
9
.11
1
9.1
11
9
.11
1
9.1
11
9
.11
1
9.1
11
Ost
ali
po
slo
vn
i p
rih
od
i (d
ržav
ne
po
tpo
re I
PA
RD
) 0
2
56
2
56
2
56
2
56
2
56
2
56
2
56
2
56
2
56
2
56
0
0
Ost
atak
vri
jed
no
sti
pro
jek
ta
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
2.4
81
Uku
pno
novč
ani p
rim
ici
0
9.3
67
9.3
67
9.3
67
9
.36
7
9.3
67
9.3
67
9
.36
7
9.3
67
9
.36
7
9.3
67
9.1
11
11
.59
2
Nov
čani
izda
ci
T
rošk
ovi p
ogon
a i o
drža
vanj
a 0
1
.66
0
1.6
60
1
.66
0
1.6
60
1
.66
0
1.6
60
1
.66
0
1.6
60
1
.66
0
1.6
60
1
.66
0
1.6
60
Po
rez
na
do
bit
ak
0
75
5
81
0
81
0
82
8
84
5
92
9
94
7
96
5
98
3
1.0
00
1
.41
6
1.4
33
Uku
pno
novč
ani i
zdac
i 0
2
.41
6
2.4
70
2.4
70
2
.48
8
2.5
06
2.5
90
2
.60
7
2.6
25
2
.64
3
2.6
61
3.0
76
3.0
94
Pro
mje
na
rad
no
g k
apit
ala
0
-47
9
0
2.3
46
0
0
0
0
0
0
0
-2
1
0
Net
o t
ok
no
vca
od
po
slo
vn
ih a
kti
vn
ost
i 0
6
.47
3
6.8
97
9.2
43
6
.87
9
6.8
61
6.7
77
6
.75
9
6.7
42
6
.72
4
6.7
06
6.0
14
8.4
99
Ev
alu
acij
a k
apit
aln
ih i
zdat
aka
In
ves
tici
je
28
.91
2
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
Inv
esti
cije
- k
um
ula
tiv
2
8.9
12
2
8.9
12
2
8.9
12
28
.91
2
28
.91
2
28
.91
2
28
.91
2
28
.91
2
28
.91
2
28
.91
2
28
.91
2
28
.91
2
28
.91
2
Net
o t
ok
no
vca
o
d p
osl
ov
nih
ak
tiv
no
sti
0
6.4
73
6
.89
7
9.2
43
6
.87
9
6.8
61
6.7
77
6
.75
9
6.7
42
6
.72
4
6.7
06
6
.01
4
8.4
99
Net
o t
ok
no
vca
-2
8.9
12
6
.47
3
6.8
97
9.2
43
6
.87
9
6.8
61
6.7
77
6
.75
9
6.7
42
6
.72
4
6.7
06
6.0
14
8.4
99
Net
o t
ok
no
vca
-
ku
mu
lati
v
-28
.91
2
-22
.44
0
-15
.54
3
-6.3
00
5
78
7
.43
9
14
.21
6
20
.97
6
27
.71
7
34
.44
1
41
.14
7
47
.16
1
55
.66
0
Izv
or:
Izra
da
auto
ra
44
4.1
.4.
An
ali
za o
sjet
ljiv
ost
i
Pla
nira
nje
inve
stic
ijsk
ih p
roje
kata
odn
osi
se n
a bu
dućn
ost
u ko
joj
je z
nača
jan
stup
anj
neiz
vjes
nost
i. P
ravo
vrem
enim
i u
čink
ovit
im p
lan
iran
jem
ovaj
stu
panj
nei
zvje
snos
ti se
mož
e sm
anji
ti,
ali
se n
e m
ože
u po
tpun
osti
elim
inir
ati.
U p
lani
ranj
e in
vest
icij
skih
pro
jeka
ta u
klju
čuje
se
i an
aliz
a
nei
zvje
sno
sti,
tj.
ocj
ena
osj
etlj
ivo
sti
pro
jek
ta n
a p
rom
jen
u n
ekih
par
amet
ara.
U s
lije
deći
m t
ablic
ama
pri
kaz
ana
je o
sjet
ljiv
ost
pro
jek
ta n
a sm
anje
nje
pri
ho
da,
odno
sno
pove
ćanj
e tr
oško
va z
a 2
0%
(ev
entu
aln
i p
ad c
ijen
a il
i
koli
čina
za
20%
).
Tab
lica
9:
Sm
anje
nje
pri
ho
da
za 2
0%
Sta
vk
e
1
2
3
4
5
6
7
9
10
11
12
1
3
Uku
pno
novč
ani p
rim
ici
0
7.4
94
7
.49
4
7.4
94
7
.49
4
7.4
94
7
.49
4
7.4
94
7
.49
4
7.4
94
7
.28
9
9.2
74
Uku
pno
novč
ani i
zdac
i 0
2
.41
6
2.4
70
2
.47
0
2.4
88
2
.50
6
2.5
90
2
.62
5
2.6
43
2
.66
1
3.0
76
3
.09
4
Net
o t
ok
no
vca
od
po
slo
vn
ih
akti
vn
ost
i 0
5
.07
8
5.0
24
5
.02
4
5.0
06
4
.98
8
4.9
04
4
.86
9
4.8
51
4
.83
3
4.2
13
6
.18
0
Net
o t
ok
no
vca
-
ku
mu
lati
v
-28
.91
2
-23
.83
4
-18
.81
0
-13
.78
6
-8.7
80
-3.7
92
1
.11
2
5.9
81
1
0.8
32
15
.66
5
19
.87
8
26
.05
8
Izv
or:
Izra
da
auto
ra
Vije
k po
vrat
a je
7.
godi
na,
dakl
e jo
š uv
ijek
u v
ijek
u pr
ojek
ta i
tra
janj
a ot
plat
e kr
edit
a, n
eto
sada
šnja
vri
jedn
ost
je p
ozit
ivn
a, a
in
tern
a st
op
a
rent
abil
nost
i je
veća
od
5 %
. Dak
le, p
roje
kt je
odr
živ
uz p
ad u
kupn
og p
rih
od
a o
d 2
0 %
.
45
Tab
lica
10
: Pov
ećan
je tr
oško
va z
a 20
%
Sta
vk
e
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
1
1
12
1
3
Uku
pno
novč
ani p
rim
ici
0
9.3
67
9
.36
7
9.3
67
9
.36
7
9.3
67
9
.36
7
9.3
67
9
.36
7
9.3
67
9
.36
7
9.1
11
1
1.5
92
Uku
pno
novč
ani i
zdac
i 0
2
.89
0
2.9
64
2
.96
4
2.9
86
3
.00
7
3.1
08
3
.12
8
3.1
50
3
.17
2
3.1
93
3
.69
1
3.7
13
Net
o t
ok
no
vca
od
po
slo
vn
ih
akti
vn
ost
i 0
6
.47
7
6.4
03
6
.40
3
6.3
81
6
.36
0
6.2
59
6
.23
9
6.2
17
6
.19
5
6.1
74
5
.42
0
7.8
79
Net
o t
ok
no
vca
-
ku
mu
lati
v
-28
.91
2
-22
.43
5
-16
.03
2
-9.6
29
-3
.24
8
3.1
12
9.3
71
1
5.6
10
1
5.5
88
1
0.8
32
1
5.6
65
1
9.8
78
2
6.0
58
Izv
or:
Izra
da
auto
ra
Vije
k po
vrat
a je
6.
godi
na,
dakl
e jo
š uv
ijek
u v
ijek
u pr
ojek
ta i
tra
janj
a ot
plat
e kr
edit
a, n
eto
sada
šnja
vri
jedn
ost
je p
ozit
ivn
a, a
in
tern
a st
op
a
rent
abil
nost
i je
veća
od
5 %
. Dak
le, p
roje
kt je
odr
živ
uz r
ast t
rošk
ova
posl
ovan
ja o
d 20
%.
46
4.2. Strukturna raščlamba poslova i aktivnosti projektne realizacije
Da bi se za svaku aktivnost moglo definirati vrijeme trajanja, prvo je potrebno pomoću WBS-
a cjelokupni projekt raščlaniti na pojedine aktivnosti. U modernoj proizvodnji, proizvodni
proces podrazumijeva stvaranje i kombiniranje međuproizvoda i zato bi WBS trebao biti
proizvodno orijentiran. Tijekom proizvodnog ciklusa, supstrati prolaze kroz proizvodne faze,
u kojima se obrađuju i pretvaraju u međuproizvode. Njihovim udruživanjem i kombiniranjem
nastaje konačni proizvod, bioplin. Dakle, proizvodni WBS omogućuje postupnu sub-diviziju
bioplina na međuproizvode. Nakon što se bioplin raščlanio na međuproizvode, može se
započeti terminiranje aktivnosti kojima isti nastaju.
Shema 1: Prikaz dijela WBS-a bioplina
Izvor: Kulišić, B., Kojaković A. 2008, Priručnik za bioplin, pogledano 25.05. 2013, online:
http://www.eihp.hr/hrvatski/pdf/Prirucnik_za_bioplin_w.pdf
47
Za učinkovito upravljanje vremenskim rasporedom aktivnosti projektne realizacije, tj.
rokovima realizacije projekata razvijene su brojne metode grafičkog - linijskog i mrežnog
planiranja. Jedna od najjednostavnijih i najkorištenijih metoda grafičkog prikaza terminskog
plana aktivnosti realizacije projekata koja olakšava kontrolu i vođenje projektne realizacije
zasniva se na Gantt dijagramu. Gantogram je vrlo pregledan i lako razumljiv alat, kojim
sudionici u realizaciji projekta mogu brzo i lako doći do informacija o svim aktivnostima i
vremenskom rasporedu projektne realizacije (Zekić, 2010, p. 119).
48
U s
lijed
ećoj
sh
emi
prik
azan
je s
krać
eni g
anto
gram
koj
i sad
rži n
ajva
žnij
e ak
tivn
osti
pro
jekt
a.
Sh
ema
2:
Gan
tog
ram
Na
ziv
ak
tiv
no
sti
1
2
3
4
5
6
7
8
9
1
0
11
1
2
13
1
4
15
1
6
17
1
8
19
2
0
21
2
2
23
2
4
Isho
đenj
e en
erge
tsko
g od
obre
nja
i rje
šenj
a za
po
vlaš
tenu
pro
izvo
dnju
Sk
lap
anje
ugo
vo
ra o
prik
ljuč
enju
i gr
ađen
ju
Gra
đenj
e, iz
rada
i m
onta
ža
op
rem
e
Isho
đenj
e el
ektr
oen
erget
ske
sugla
sno
sti
i sk
lap
anje
ugov
ora
o ko
rišt
enju
mre
že
Po
ku
sni
rad
Isho
đenj
e rj
ešen
ja o
st
jeca
nju
sta
tusa
pov
lašt
enog
pro
izvo
đača
Isho
đenj
e up
orab
ne d
ozvo
le,
upis
u k
atas
tar,
zem
ljiš
ne
kn
jige
Iz
vo
r: I
zra
da
auto
ra
49
4.3. Analiza rizika
Odnosi promjena kritičnih parametara u planiranju investicijskog projekta u energetskom
sektoru, uzrokuju promjenu poslovnih rezultata projekta, što definira projekt kao vrlo
intenzivan kako na kapitalna ulaganja tako i na ulaz sirovina, tehnologije obrađivanja te
plasmana finalnog proizvoda.
4.3.1. Rizik sirovinske osnove i tehnologije
Analizirajući ulaz sirovinske osnove, mogu se izdvojiti slijedeći vezani rizici:
· promatrajući sadašnje i maksimalne kapacitete, tvrtke Stočarstvo d.o.o. i Gala d.o.o., kao
primarni dobavljači sirovine, u određenoj mjeri ovisniji su o drugim dobavljačima
supstrata,
· kakvoća životinjskog gnoja nije prikladna za proizvodnju bioplina i energije (npr.
Zbog prisutnosti određenih onečišćujućih tvari) odnosno količine pojedinih supstrata su
dostatne, ali zbog kakvoće neće rezultirati očekivanom proizvodnjom bioplina i energije,
· u slučaju smanjenja prinosa zrna kukuruza (primjerice zbog pojave suše i/ili mraza) ili
relevantnih površina, Vrt d.o.o. kao primarni dobavljač u određenom opsegu postaje
ovisniji o drugim dobavljačima supstrata,
· primarni dobavljači sirovine, u slučaju nedostatnih količina, nisu u mogućnosti nabaviti
sirovinu iz drugih izvora,
Slijedom navedenog, primarno je osigurati dostatne količine sirovine. S tim u svezi, osnovna
preporuka je ugovornim obvezama dodatno ojačati sigurnost dobave sirovine te u okviru istih
uključiti i domenu kakvoće ulazne sirovine. Nužno je i naglasiti da se tek po odvijanju
samog procesa anaerobne digestije odnosno proizvodnje bioplina mogu utvrditi ključni
parametri neophodni za pravilno i nesmetano odvijanje procesa te time i omjeri vrsta
sirovine, njihove količine i kakvoća.
Tehnologija kogeneracije s plinskim motorom je provjerena i pouzdana s nizom pozitivnih
primjera iz prakse. No, željeni produkt - električna i toplinska energija u željenim količinama
i kontinuiranoj raspoloživosti tijekom više od 8000 sati godišnje - ovisan je o nizu
faktora u lancu sirovina-bioplin-kogeneracija. Sam rad kogeneracijskog postrojenja ovisan
50
je o raspoloživosti bioplina u potrebnim količinama i kvaliteti, dakle odgovarajućeg sastava,
tj. sadržaja metana. Metan može varirati u velikom rasponu, što može uzrokovati
poteškoće u pogonu postrojenja. Za analizu se promatra sadržaj od 55% metana u plinu, te
se pretpostavlja da ta vrijednost neće bitno odstupati. Na sastav plina u proizvodnom procesu
utječu pH, temperatura, dnevni unos organske suhe tvari u proces, hidraulično vrijeme
zadržavanja supstrata u fermentoru, primjereno djelovanje strojno-tehnološke opreme
(miješanje, grijanje, prepumpavanje), zatim bakteriološki utjecaji i drugo. Uz pretpostavku
odgovarajuće sirovinske osnove, rukovanje procesom same proizvodnje bioplina ne bi
trebalo predstavljati bitan rizik tehnologije.
4.3.2. Ugovorni i tržišni rizik
Obnovljivi izvori energije su energetski resurs koji se ne može potrošiti, relativno su dostupni
svima i besplatni su. Korištenje obnovljivih izvora energije uglavnom je vezano na lokalne
posebnosti prostora i klimatskih uvjeta. Prostorna i vremenska promjenjivost svakog od
pojedinih izvora može znatno varirati, od sezonske do minutne ili na prostornoj skali od
nekoliko metara do više stotina kilometara.
Posljednjih godina iznimno je jak razvoj tržišta tehnologija za iskorištavanja obnovljivih
izvora energije. Razvoj tržišta omogućio je i konkurentnost obnovljivih izvora energije u
odnosu na konvencionalne izvore energije, iako cijena proizvedene energije i dalje ne uzima u
obzir indirektne troškove koji nastaju korištenjem fosilnih goriva poput zbrinjavanja otpada i
zdravstvenih i ekoloških šteta.
Direktivom 2009/28/EC Europska komisija je donijela niz mjera kojima se nastoji smanjiti
emisija stakleničkih plinova korištenjem obnovljivih izvora energije. Cilj je do 2020. godine
20 posto ukupne potrošnje energije zadovoljiti iz obnovljivih izvora energije. Na tom tragu su
i obvezujući nacionalni ciljevi koji bi trebali slijediti ukupni zadani cilj. U ostvarenju tog cilja
najviše se očekuje od energije vjetra za koju se pretpostavlja kako će do 2020. zadovoljiti 35
posto potreba za električnom energijom iz obnovljivih izvora. U 2008. u EU izgrađeno je 24
GW novih energetskih proizvodnih kapaciteta od čega je 35 posto energija vjetra. Kao
rezultat toga obnovljivi izvori energije su u 2008. predstavljali više od 57 posto
novoizgrađenih energetskih postrojenja u Europi.
51
U većini europskih i svjetskih zemalja tržište obnovljivih izvora energije je zakonski
definirano i poticano putem različitih oblika tarifnih sustava poput tzv. feed-in tarifa
propisanih od strane države prema kojima se lokalna elektroprivredna poduzeća obvezuju
otkupiti svu energiju proizvedenu iz obnovljivih, uz cijene koje su iznad tržišnih kako bi se
potaknuo razvoj korištenja obnovljivih izvora energije. Postoji više mehanizama poticaj koji
mogu biti vezani uz porezne olakšice, kreditiranje, sufinaciranje, investicije i druge oblike
poticanja primjene i korištenja tehnologija za iskorištavanje obnovljivih izvora energije.
Zemlje za koje se smatra kao su najaktivnije u tom pogledu su svakako Njemačka, Danska i
Španjolska.
U Republici Hrvatskoj je na dan 31.05.2013. godine, u sustavu poticaja, u pogonu 229
elektrana na obnovljive izvore energije (OIE), a iz tih je izvora u elektroenergetskoj mreži
Hrvatske elektroprivrede, d.d., 210,773 MW snage. S financijske strane, u sektor obnovljivih
izvora energije u Hrvatskoj je do sada uloženo više od pola milijarde eura.
Po instaliranoj snazi, na prvom su mjestu vjetroelektrane s ukupno 175,250 MW (10 projekata
po TS-u iz 2007. godine), na drugom su mjestu kogeneracijska postrojenja s ukupno 10,493
MW (3 projekta po TS-u iz 2007. godine) te na trećem mjestu zauzimaju, zanimljivo,
elektrane na bioplin s ukupno 8,135 MW (8 projekata po TS-u iz 2007. i 1 projekt po TS-u iz
2012. godine).U idućih godinu dana (do kraja travnja 2014. godine) očekuje se ostvarenje 962
projekta ukupne snage 332,217 MW. Naime, analizirajući sklopljene ugovore o otkupu
električne energije iz obnovljivih izvora energije, a na temelju dostupnih podataka HROTE-a,
u Republici Hrvatskoj postoji 962 postrojenja (projekta) koja još uvijek nisu priključena na
elektroenergetsku mrežu.
Po planiranoj snazi, na prvom su mjestu vjetroelektrane s ukupno 229,00 MW (5 projekata po
TS-u iz 2007. i 3 projekta po TS-u iz 2012. godine), na drugom su mjestu elektrane na
biomasu s ukupno 55,83 MW (5 projekata po TS-u iz 2007. i 4 projekta po TS-u iz 2012.
godine) te na trećem mjestu zauzimaju solarne elektrane s 33,72 MW (31 projekt po TS-u iz
2007. i čak 901 projekt po TS-u iz 2012. godine) (www.hrote.hr).
Pod pretpostavkom provjere poštivanja ugovora s izvođačima radova i dobavljačima,
projekt nije izložen pravnim rizicima koji bi objektivno mogli ugroziti njegov razvoj. S
52
druge strane, ugovor s otkupljivačem energije podliježe promjenama unutar zakonodavnog
okvira što predstavlja potencijalni rizik za proizvođača.
Kada se govori o plasmanu proizvedene energije, bioplin pokreće motor te se proizvodi
električna i toplinska energija. Plasman električne energije je reguliran zakonskim okvirom i
predstavlja osnovicu proizvodnje. Tržište električne energije dakle postoji i zakonski je
uređeno u vezi cijena za isporučenu energiju koje su definirane tarifnim sustavom. Tržišni
rizik određen je nemogućnošću disperzije (samo 1 otkupljivač) koji iako se ugovor sklapa na
razdoblje od 14 godina, ima mogućnost korigiranja cijene (za indeks inflacije u prethodnoj
kalendarskoj godini), uvjeta i načina isporuke energije, a sve sukladno zakonskoj regulativi.
53
5. BUDUĆNOST BIOPLINSKIH POSTROJENJA U HRVATSKOJ
Tržište bioplina u Hrvatskoj je vrlo dinamično, ali je proizvodnja i korištenje bioplina još
uvijek u svom početnom stadiju razvitka. Svakodnevno se pojavljuju novi projekti, a
zakonodavni i institucionalni okvir se još uvijek prilagođava i nadograđuje s iskustvom iz
prakse. Iako na nacionalnoj razini pokazuje mali potencijal za ostvarenje ciljeva energije
proizvedene iz OIE, bioplin može pomoći u ostvarenju drugih izazova poput onih iz Protokola
iz Kyota i Nitratne direktive. Ipak, na regionalnoj i lokalnoj razini, bioplin može imati
značajniji utjecaj na lokalnu energetsku bilancu u krajevima s razvijenom stočarskom
proizvodnjom.
Hrvatske farme su vrlo male i samo njih nekoliko bi moglo imati dovoljno sirovine za više od
1 MW instalirane snage. Postojeći tarifni sustav čini veličinu postrojenja od 1 MW
najpovoljnijom za investitora jer su koristi od ekonomije razmjera ograničene padom tarifne
stavke nakon te veličine. Problem malih farmi i nedostatka sirovine se može izbjeći
podizanjem centraliziranih bioplinskih postrojenja gdje bi se sirovina s više farmi digestirala u
jednom postrojenju. Time se smanjuje investicijski trošak i raspodjeljuje rizik poslovanja u
usporedbi s investiranjem u više malih postrojenja čiji zbroj snaga odgovara 1 MW. Prema
postojećem zakonodavnom okviru, najjednostavnije je imati kogeneracijsko postrojenje koje
će prodavati električnu energiju prema tarifnom sustavu, a iskoristiti toplinsku energiju u
sklopu svoje proizvodnje ili naći kupca za nju. Kod malih pogona je pročišćavanje bioplina i
njegovo ubrizgavanje u plinsku mrežu rijetko ekonomski opravdano tako da bi se za
proizvodnju bioplina u većim kapacitetima trebalo tražiti sirovinu za proizvodnju bioplina u
nekim drugim sektorima (prehrambeno prerađivačka industrija, ugostiteljstvo,
supermarketi…), ili graditi centralizirana bioplinska postrojenja za supstrat s više farmi.
Kod investiranja u bioplinsko postrojenje najvažnije je ugovoriti dobavu sirovine. Iskustva iz
razvijenih tržišta bioplina ukazuju da je s porastom potražnje za sirovinom,sirovina (koja je
do tada bila otpad) dobila cijenu. Postrojenja koja nisu imala uređene dugoročne ugovore za
dobavu sirovine, a ostvarivala su dobit na temelju besplatne sirovine morale su zatvoriti ili
naći druge izvore supstrata.
Također, važno je imati i dugoročan ugovor o korištenju digestata jer, iako može činiti
korisnu i kvalitetnu zamjenu za stajski gnoj, gnojovku i umjetna gnojiva, ipak je potrebno
54
ugovoriti poljoprivredne površine na kojima će se digestat primjenjivati. Ili, ako se radi o
daljnjem kondicioniranju digestata u gnojivo za šire tržište (pakirano i deklarirano) ili
izdvajanje i prodaja pojedinačnih hranjivih tvari iz digestata (sumpor, kalij, fosfor, amonij-
sulfat), potrebno je ispitati tržište plasmana i ugovoriti kupca. Iskorištavanje i prodaja
sporednih proizvoda iz proizvodnje bioplina vezanih za digestat mogu povoljno utjecati na
ukupnu ekonomsku bilancu rada bioplinskog postrojenja.
Budućnost bioplinskih postrojenja u Hrvatskoj leži u istraživanju potencijala bioplina i kod
ostalih sektora osim poljoprivrede. Što se tiče bioplinskih postrojenja na poljoprivrednu
biomasu i njihov razvitak, potrebno je proširiti istraživanje na valoriziranje mogućeg
doprinosa bioplina kao mjeri za smanjenje emisija stakleničkih plinova, ostvarivanje ciljeva
Nitratne direktive i ostalih koristi bioplina na društvo kao cjelinu, čime bi se lokalne i
regionalne vlasti još više aktivirale u razvitku tržišta bioplina.
55
6. ZAKLJUČAK
Suvremeno tržište karakterizira kontinuirani rast želja i potreba za novim proizvodima i
uslugama. U uvjetima sve veće ograničenosti materijalnih resursa, ulaganje u razvoj
obnovljivih izvora energije predstavlja bazu za neprekidno stvaranje jedinstvenih, ciljno
usmjerenih i vremenski ograničenih resursa. Za realizaciju projekata kojima se dostiže
očekivani i/ili premašeni stupanj zadovoljstva interesno – utjecajnih skupina, potrebna je
kontinuirana prilagodba organizacije, odnosno proizvodnih i poslovnih aktivnosti u skladu sa
zahtjevima kupaca i tehnološkim trendovima. Učestalim praćenjem situacija na turbulentnom
tržištu omogućava se brzo i kvalitetno prilagođavanje promjenama uvjeta poslovanja. Stoga
poduzećima, jedino razvijeni sustav učinkovitog projektnog upravljanja, omogućuje učestalo
stvaranje konkurentske prednosti, nametanjem konkurentskih proizvoda, rješenja i usluga te
mu omogućuje opstanak, rast i razvoj na dinamičnom i sve zahtjevnijem tržištu.
Osnovna teza rada jest da su bioplinska postrojenja projektno umjereni sustavi koje
karakterizira multiprojektno poslovanje i kao takvi zahtijevaju uvođenje upravljačkog sustava
projektnog menadžmenta i projektne organizacije kao osnovne pretpostavke njegove
učinkovite primjene.
Nakon što je utvrđeno da proces realizacije gradnje i uspostavljanje proizvodnje bioplinskog
postrojenja može biti promatran kao jedinstveni projekt, uslijedilo je dokazivanje da je
moguća primjena koncepta projektnog menadžmenta u realizaciji bioplinskog projekta.
U prikazu primjene projektnog menadžmenta u bioplinskom postrojenju kroz funkciju
organiziranja, dokazano je da je u postojeću funkcijsku organizacijsku strukturu bioplinskog
postrojenja moguće uvesti projektnu organizaciju što rezultira uspostavljanjem matrične
organizacijske strukture kao temeljne pretpostavke za uspješnu realizaciju multiprojektnog
poslovanja. Način da takav organizacijski oblik uspješno funkcionira i egzistira unutar
bioplinskog postrojenja jest u tome da se jasno raščlane nadležnosti i odgovornosti između
voditelja projekta i njegovog projektnog tima s jedne strane, i rukovoditelja funkcijske
organizacijske jedinice i njenog osoblja, s druge strane.
Dokazano je da veoma važnu ulogu u upravljanju bioplinskim projektom ima i funkcija
upravljanja projektnim ljudskim potencijalima. Razlog tome jest činjenica da bioplinsko
56
postrojenje kao kompleksni poslovno-proizvodni sustav ima raznoliku strukturu kadrova, koju
u osnovi čine proizvodni i neproizvodni radnici postrojenja te kooperanti i poslovni partneri
koji su kontinuirano ili povremeno angažirani u postrojenju. S obzirom da se u matričnoj
organizaciji za svaki bioplinski projekt formira odgovarajući projektni tim, uloga projektnog
menadžera je stvaranje osjećaja zajedništva i usmjerenosti ka zajedničkom projektnom cilju.
Raznolika struktura projektnog tima uvelike otežava postizanje navedenog, stoga upravljanje
projektnim ljudskim potencijalima motiviranjem, socijalizacijom i izraženom važnosti
međusobnog komuniciranja, predstavlja nužan zadatak u upravljanju realizacijom bioplinskog
projekta.
Da bi se projekt izgradnje bioplinskog postrojenja realizirao u skladu s planom projektne
realizacije i strategijom izgradnje, nužno je provoditi kontrolu tijekom cijelog životnog vijeka
projekta. Pokazano je koji instrumenti koje primjenjuje projektni menadžment mogu olakšati
kontrolu realizacije projekta.
Dakle, primjena projektnog menadžmenta u bioplinskim postrojenjima je moguća, samo
zahtjeva ulaganje velikog truda i napora da se stvori prikladno okruženje za njenu uspješnu
provedbu i da se prilagodi specifičnim karakteristikama navedene djelatnosti.
57
LITERATURA
KNJIGE:
1.) Andersen, E. S.; K. V. Grude i T. Haug: Goaldirected Project management,
Coopers&Lybrand, London, 1998.
2.) Cleland, I. D.: Project management – Strategicdesignandimplementation, McGraw-
Hill, New York, 1999.
3.) Hauc, A.: Projektni menadžment i projektno poslovanje, M.E.P. Consult, Zagreb,
2007.
4.) Kerzner H.: Project Management: A Systems Approach to Planning, Scheduling,
andControlling, TenthEdition, JohnWiley&Sons, Hoboken, NJ, 2009.
5.) Lock, D.: The Essentials of Project Management, Third Edition,
GowerPublishingCompany, Burlington, 2007.
6.) Meredith, J. i Mantel, S.: Project Management: A ManagerialApproach,
JohnWiley&SonsInc., Denver, 2000.
7.) Omazić, M. A. i Baljkas, S.: Projektni menadžment, Sinergija, Zagreb, 2005.
8.) PMI – Project Management Institute: A Guide to the Project Management
BodyofKnowledge (PMBOK® Guide), 1996.
9.) PMI – Project Management Institute: A Guide to the Project Management
BodyofKnowledge (PMBOK® Guide), 2000.
10.) Semolič, B.: Strukture znanja projektnog managementa, ZPM, Ljubljana, 1999.
11.) Turner, J. R.: GowerHandbookof Project Management, FourthEdition,
GowerPublishing, Ltd., Burlington, 2007.
12.) Zekić, Z.: Projektni menadžment – upravljanje razvojnim promjenama, Ekonomski
fakultet u Rijeci, Rijeka, 2010.
58
ELEKTRONIČKI IZVORI:
13.) Državni hidrometeorološki zavod, online (pristup ostvaren 12.5.2013.)
http://hidro.hr/hidro.php?id=hidro¶m=Podaci
14.) Ministarstvo zaštite okoliša i prirode, online (pristup ostvaren 30.4.2013.)
http://www.mzoip.hr/
15.) Općina Rovišće, online (pristup ostvaren 20.5.2013.)
http://www.opcina-rovisce.hr/
16.) Hrvatski operator tržišta energije, online (pristup ostvaren 20.5.2013.)
http://www.hrote.hr/
17.) Hrvatska energetska regulatorna agencija, online (pristup ostvaren 20.5.2013.)
http://www.hera.hr/hrvatski/html/index.html
18.) Kulišić, B., Kojaković A. 2008, Priručnik za bioplin, online(pristup ostvaren
25.5.2013.)http://www.eihp.hr/hrvatski/pdf/Prirucnik_za_bioplin_w.pdf
PRAVNI AKTI:
19.) Uredba o graničnim vrijednostima emisija onečišćujućih tvari u zrak iz stacionarnih
izvora, 2007, Narodne novine, Zagreb, no. 21
20.) Pravilnik o dobroj poljoprivrednoj praksi u korištenju gnojiva, 2008, Narodne
novine, Zagreb, no. 56
21.) Pravilnik o zaštiti poljoprivrednog zemljišta od onečišćenja, 2010, Narodne novine,
Zagreb, no. 32
22.) Zakon o zaštiti od buke, 2009, Narodne novine, Zagreb, no. 30
23.) Pravilnik o dobrim poljoprivrednim i okolišnim uvjetima, 2011, Narodne novine,
Zagreb, no. 89
59
ILUSTRACIJE
POPIS TABLICA:
Redni broj Naslov tablice Stranica
1. Vrsta i količina ulaznih sirovina prema dva scenarija 16
2. Ulazni parametri za izračun proizvodnje bioplina, metana i energije 16
3. Maksimalni kapacitet proizvodnje ulaznih sirovina 17
4. Struktura i dinamika ulaganja u stalnu imovinu 34
5. Struktura i dinamika izvora financiranja 35
6. Financijski tok 39
7. Pokazatelji statične ocjene projekta 41
8. Ekonomski tok 43
9. Smanjenje prihoda za 20% 44
10. Povećanje troškova za 20% 45
POPIS SHEMA:
Redni broj Naslov sheme Stranica
1. Prikaz dijela WBS-a bioplina 46
2. Gantogram 48