Sveučilište u Zagrebu · U Zagrebu je 21. prosinca 2009. godine predstavljen projekt pod nazivom...
Transcript of Sveučilište u Zagrebu · U Zagrebu je 21. prosinca 2009. godine predstavljen projekt pod nazivom...
Sveučilište u Zagrebu
Prehrambeno-biotehnološki fakultet
Preddiplomski studij Biotehnologija
Mirna Tadić
6786/BT
PROCJENA ZLOUPORABE OPOJNIH DROGA NA TEMELJU
ANALIZE OTPADNIH VODA
ZAVRŠNI RAD
Modul: Tehnologija vode
Mentor: Izv. prof. dr. sc. Marin Matošić
Zagreb, 2014.
DOKUMENTACIJSKA KARTICA
Završni rad
Sveučilište u Zagrebu
Prehrambeno-biotehnološki fakultet
Preddiplomski studij Biotehnologija
Zavod za prehrambeno-tehnološko inženjerstvo
Laboratorij za tehnologiju vode
PROCJENA ZLOUPORABE OPOJNIH DROGA NA TEMELJU ANALIZE OTPADNIH
VODA
Mirna Tadić, 6786/BT
Sažetak: Analiza otpadnih voda je znanstvena disciplina koja se brzo razvija i pokazuje golem
potencijal za praćenje populacijskih trendova u konzumaciji opojnih droga u realnom vremenu. Iako
se analiza otpadnih voda donedavno koristila za praćenje utjecaja otpadnih voda iz kućanstava na
okoliš, danas se koristi i za procjenu konzumacije opojnih droga u različitim gradovima. Analize se
provode u uzorcima komunalne otpadne vode što omogućuje znanstvenicima procjenu količine
konzumacije droga u zajednici mjerenjem razina opojnih droga i njihovih metabolita izlučenih u urinu.
Cilj ovog rada je prezentirati metodu koja postaje sve važnija u procjeni zlouporabe opojnih droga te
najnovije rezultate i trendove na tom području.
Ključne riječi: epidemiologija otpadnih voda, opojne droge, LC-MS/MS, urinarni metaboliti,
konzumacija
Rad sadrži: 23 stranice, 16 slika, 15 literaturnih navoda
Jezik izvornika: hrvatski
Rad je u tiskanom i elektroničkom (pdf format) obliku pohranjen u: Knjižnica Prehrambeno-
biotehnološkog fakulteta, Kačićeva 23, Zagreb
Mentor: Izv. prof. dr. sc. Marin Matošić
Pomoć pri izradi: Dr. sc. Senka Terzić, znanstveni savjetnik na Institutu Ruđer Bošković
Rad predan: rujna 2014.
BASIC DOCUMENTATION CARD
Final work
University of Zagreb
Faculty of Food Technology and Biotechnology
Undergraduate studies Biotechnology
Department of Food Engineering
Laboratory for Water Technology
ASSESSMENT OF ILLICIT DRUG USE BASED ON WASTEWATER ANALYSIS
Mirna Tadić, 6786/BT
Abstract: Wastewater analysis is a rapidly developing scientific discipline with the huge potential for
monitoring real-time population-level trends in illicit drug use. Until recently used to monitor the
environment impact of liquid household waste, the method today is also used to estimate illicit drug
consumption in different cities. Analyses are being done on municipal sewage samples which allows
scientists to estimate the quantity of drugs consumed in a community by measuring the levels of illicit
drugs and their metabolites excreted in urine. The aim of this paper is to present this new method that's
becoming very important in the assessment of illicit drug use and the newest results and trends in that
area.
Keywords: sewage epidemiology, illicit drugs, LC-MS/MS, urinary metabolites, consumption
Thesis contains: 23 pages, 16 figures, 15 references
Original in: Croatian
Final work in printed and electronic (pdf format) version is deposited in: Library of the Faculty of
Food Technology and Biotechnology, Kačićeva 23, Zagreb
Mentor: PhD Marin Matošić, Associate Professor
Technical support and assisstance: PhD Senka Terzić, Scientific Adviser at Rudjer Boskovic
Institute
Thesis delivered: September 2014
SADRŽAJ
1. UVOD ……………………………………………………………………………………... 1
2. PROCJENA ZLOUPORABE OPOJNIH DROGA ……………………………………. 2
2.1. Epidemiologija otpadnih voda ……………………………………………………...…… 2
2.2. Uzimanje uzoraka i analiza urinarnih biomarkera …………………………………...….. 3
2.2.1. Uzimanje uzoraka ……………………………………………………………...……. 3
2.2.2. Odabir urinarnih biomarkera ……………………………………...…………………. 3
2.2.3. Analiza urinarnih biomarkera ………………………………………………...……... 5
2.3. Proračun i procjena količine konzumirane droge ……………………………………...… 6
2.4. Rezultati dosadašnjih istraživanja ……………………………………………...………... 7
2.4.1. 2009. godina …………………………………………………………………………. 7
2.4.1.1. Najvažniji rezultati …………………………………………………………….. 7
2.4.2. 2012. godina ………………………………………………………...……………… 10
2.4.2.1. Najvažniji rezultati s osvrtom na situaciju u Zagrebu …………..……………. 10
2.4.3. 2014. godina ……………………………………...………………………………… 13
2.4.3.1. Najvažniji rezultati s osvrtom na situaciju u Zagrebu …………………...…… 13
2.5. Budući izazovi ……………………………………………………………………...…... 19
2.5.1. Izvori nesigurnosti ………………………………………………………………….. 19
2.5.2. Zakonska i etička pitanja …………………………………………………………… 19
2.6. Novi projekti …………………………………………………………………………… 20
3. ZAKLJUČAK …………………………………………………………………………… 21
POPIS LITERATURE ……………………………………………………………………. 22
1
1. UVOD
U radu se prikazuje nastanak analize otpadnih voda kao nove znanstvene discipline koja
omogućuje praćenje trendova u korištenju opojnih droga. Također, upućuje se na njene
pozitivne i negativne aspekte kao i golem razvojni potencijal.
U radu je dat i poseban osvrt na rezultate mjerenja analize otpadnih voda u Zagrebu te
drugim velikim gradovima Europe. Zasad se ta mjerenja najčešće odnose na količine kokaina,
heroina, amfetamina, metamfetamina, ecstasyja i kanabisa.
Isto tako, istaknuta je potreba za stvaranjem redovitog i stalnog sustava praćenja količine
droga u otpadnim vodama kako bi se na vrijeme mogle uočiti promjene u trendovima
zlouporabe te izraditi odgovarajuće strategije za suočavanje s navedenim problemom.
2
2. PROCJENA ZLOUPORABE OPOJNIH DROGA
2.1. Epidemiologija otpadnih voda
Potrošnja droga u nekoj zajednici (Terzić, 2010) prati se pomoću sociološko-
epidemioloških podataka i policijskih podataka. Nedostaci sociološko-epidemioloških
podataka su:
1. vremenski razmak (slika bi trebala odražavati trenutno stanje)
2. nedovoljno česti upitnici koji nisu uvijek standardizirani
3. pitanje objektivnosti
Nedostaci policijskih podataka su:
1. postoje varijacije u zapljeni po godinama
2. upitna je efikasnost policije (količina zapljene ne mora nužno reflektirati pravo stanje)
Zbog tih nedostataka razvila se ideja o inovativnom pristupu – analizi otpadnih voda kod koje
je moguće:
1. postići objektivnost
2. pratiti promjene u realnom vremenu
3. imati pouzdani uvid u trendove potrošnje droga
Droge prolaze kroz krvotok konzumenata, izlučuju se iz organizma putem urina (i
fekalija) nepromijenjene ili u obliku jednog ili više metabolita i potom dospijevaju u
kanalizaciju gdje se sakupljaju na uređaj za obradu otpadnih voda. Uzorci se obično uzimaju
na ulazu u uređaj za obradu otpadnih voda kao satno proporcionalni kompozitni uzorci. Kod
prikupljanja uzoraka važno je postaviti pitanje gdje i kako se uzimaju jer o tome ovisi
kvaliteta dobivenih informacija. Osim svladavanja različitih tehničkih problema poput
dobivanja raznih dozvola, zahtjevna je i organizacija uzorkovanja i transporta uzoraka.
Ukoliko se odvija redoviti monitoring, potrebno je prikupiti uzorke svaki drugi tjedan dva
puta tjedno (radni dan i vikend). Prilikom pripreme uzoraka, ali i kod instrumentalne analize
koriste se state of the art analitičke tehnike. Razvoj prve analitičke metode odvio se 2009.
godine kada je napravljena prva studija.
Metoda se temelji na mjerenju razgradnih produkata ilegalnih supstanci koje se izlučuju u
urinu konzumenata i prenose kanalizacijskim sustavom u pogone za zbrinjavanje otpadnih
voda. Kad se uzmu u obzir farmaceutska proizvodnja, metabolički procesi i utjecaj okolnosti
na ispuštene proizvode, količina droga i njihovih metabolita (koji su ušli u sustav) mogu biti
pokazatelji količine konzumiranja.
3
2.2. Uzimanje uzoraka i analiza urinarnih biomarkera
2.2.1. Uzimanje uzoraka
Kompozitni uzorci netretirane otpadne vode se prikupljaju na (centralnom) uređaju za
pročišćavanje otpadnih voda kroz određeni vremenski period.
Kompozitni uzorak je mješavina pojedinačnih uzoraka otpadne vode ili pročišćene
otpadne vode, uzetih u određenom vremenskom intervalu. Frekvencija hvatanja pojedinačnih
uzoraka od kojih se priprema kompozitni uzorak zavisi od protoka otpadnih i pročišćenih
otpadnih voda. Kompozitni uzorak je proporcionalan vremenu i protoku.
Uzorci se prikupljaju ručno ili pomoću automatskog uređaja.
2.2.2. Odabir urinarnih biomarkera
Droge se nakon konzumacije izlučuju iz organizma nepromijenjene ili u obliku jednog ili
više metabolita te dospijevaju u komunalne otpadne vode. Većina dosadašnjih istraživanja
uključivala je analizu odabranih biomarkera kokaina, heroina, amfetamina, metamfetamina,
ecstasyja i kanabisa.
Za procjenu potrošnje kokaina kao urinarni biomarker koristi se njegov glavni metabolit –
benzoilekognin (Slika 1).
Slika 1: Metabolizam i urinarna ekskrecija kokaina (Castiglioni, 2011)
4
Za procjenu potrošnje heroina se kao urinarni biomarker koristi njegov glavni, ali ne i
ekskluzivni metabolit – morfij, dok se kao provjera koristi 6-acetilmorfij (mali, ali ekskluzivni
metabolit, Slika 2)
Slika 2: Metabolizam i urinarna ekskrecija heroina (Castiglioni, 2011)
Prilikom procjene potrošnje kanabisa kao urinarni biomarker koristi se 11-nor-9-
karboksi-Δ9-tetrahidrokanabinol (THC-COOH) – glavni metabolit kanabisa (Slika 4).
Slika 3: Metabolizam i urinarna ekskrecija THC-a (Castiglioni, 2011)
5
Za procjenu potrošnje ecstasyja kao urinarni biomarker koristi se nepromijenjena
(parentalna) droga – ecstasy (Slika 4).
Slika 4: Metabolizam i urinarna ekskrecija ecstasyja (Castiglioni, 2011)
2.2.3. Analiza urinarnih biomarkera
Kvantitativna analiza odabranih urinarnih biomarkera provodi se pomoću tandemske
spektrometrije masa (LC-MS/MS).
LC-MS/MS (Cindrić, 2009) predstavlja (dodatnu) mogućnost analize iona u vremenu ili
prostoru, s ciljem da se unaprijedi separacija ili izazove dodatna fragmentacija pomoću koje
možemo kvalitetnije odrediti strukturu analiziranog iona.
Spektrometre masa s analizatorom MS/MS možemo podijeliti u tri skupine: spektrometri
masa s jednim analizatorom, kod kojih je teorijski moguća analiza do MSn (FTMS ili stupica
iona), spektrometri masa s više analizatora (trostruki kvadrupol, skraćenica QQQ, engl. triple
quadrupol, slika 5), analiza moguća do MS2, te spektrometri masa s dva analizatora, između
kojih se nalazi kolizijska ćelija (tzv. hibridni spektrometri masa, npr. Q-TOF), kod kojih je
moguća analiza do MS2. U većini dosadašnjih istraživanja prilikom analize korišten je
trostruki kvadrupol.
6
Slika 5: Shematski prikaz trostrukog kvadrupola (Cindrić, 2009)
2.3. Proračun i procjena količine konzumirane droge
Modificirana formula (Baker, 2013):
Količina droge [g/dan] = koncentacija urinarnog biomarkera [ng/dan] x volumni protok
[m3/dan] x 100/(100 + stabilnost urinarnog biomarkera [%]) x 100/(100 - sorpcija [%]) x
1/1000
Konzumacija droge [mg/dan/1000 st.] = 1000 x količina droge [g/dan] x 1/ekskrecija
glavnog metabolita [%] x molarna masa parentalne droge/molarna masa glavnog metabolita x
1000/populacija – ostali izvori glavnog metabolita
7
2.4. Rezultati dosadašnjih istraživanja
2.4.1. 2009. godina
U Zagrebu je 21. prosinca 2009. godine predstavljen projekt pod nazivom
„Visokospecifično određivanje zabranjenih opojnih tvari u komunalnoj otpadnoj vodi kao
osnova za procjenu trendova u zlouporabi droga na području grada Zagreba“ (IRB, 2009).
Nositelj studije bio je Laboratorij za analitiku i biogeokemiju organskih spojeva Zavoda za
istraživanje mora i okoliša Instituta Ruđer Bošković. U sklopu projekta provedeno je sustavno
praćenje kokaina, heroina, amfetamina, ecstasyja i kanabisa te metadona i kodeina u
neobrađenoj otpadnoj vodi Zagreba. Uzorci otpadne vode prikupljeni su na centralnom
uređaju za pročišćavanje otpadnih voda od 09. veljače do 03. rujna 2009. godine.
2.4.1.1. Najvažniji rezultati (Terzić, 2010):
1. U Zagrebu se godišnje potroši 1000 kg kanabisa, 87 kg heroina i 47 kg kokaina
odnosno preračunato na dnevnu potrošnju na 1000 stanovnika, dnevno 3690 mg
kanabisa, 305 mg heroina i 166 mg kokaina (Slike 6-8).
2. Amfetaminske droge pokazuju znatno nižu potrošnju (Slika 6).
3. Heroin i kanabis u Zagrebu se konzumiraju redovito i nema razlika u odnosu na dane u
tjednu (Slika 6).
4. Stimulativne droge, kokain i amfetamin pokazuju jasan trend povećanja potrošnje
tijekom vikenda (Slika 7): kokain za 1,7 puta, a amfetamini za 2,7 puta. Radnim
danom dnevno se potroši na 1000 stanovnika 30-50 mg kokaina, nedjeljama 40-70
mg. Ecstasyja se pak radnim danima luči ispod 2 mg, a nedjeljama od 2-8 mg na 1000
stanovnika.
5. Usporedba potrošnje droga s drugim europskim gradovima upućuje na mnoge
sličnosti, ali i znatne regionalne razlike u intenzitetu potrošnje određenih droga –
povećanu stopu potrošnje heroina u Zagrebu, dok je stopa potrošnje znatno skupljeg
kokaina nešto niža nego u zapadno-europskim gradovima (npr. u Londonu se dnevno
troši 7600 mg kanabisa, 206 mg heroina i 690 mg kokaina; u Luganu 6536 mg
kanabisa, 97 mg heroina i 622 mg kokaina; u Milanu 3040 mg kanabisa, 70 mg
heroina i 909 mg kokaina, Slika 9).
8
Slika 6: Prosječna ekskrecija ilegalnih droga i terapeutskih opijata u Zagrebu vikendom i
radnim danom (Terzić, 2010)
Slika 7: Različita ekskrecija stimulativnih droga u Zagrebu vikendom i radnim danom (Terzić,
2010)
9
10
Slika 9: Procjena količine konzumirane droge u Milanu, Luganu i Londonu (Zuccato, 2008)
2.4.2. 2012. godina
Primjenom inovativnog pristupa, koji se zasniva na analizi komunalnih otpadnih voda, po
prvi put je napravljena izravna usporedba potrošnje droga u 19 europskih gradova. Rezultate
tog istraživanja objavio je 26. srpnja 2012. godine ugledni znanstveni časopis Science of the
Total Environment. Inicijatori istraživanja bili su Norveški institut za istraživanje voda
(NIVA) iz Osla i Institut Mario Negri iz Milana, a u njemu je, uz zagrebački Institut Ruđer
Bošković, sudjelovalo još 13 znanstvenih institucija iz 11 europskih zemalja (IRB, 2012).
Istraživanje je uključivalo analizu odabranih urinarnih biomarkera kokaina, amfetamina,
ecstasyja, metamfetamina i kanabisa u neobrađenoj komunalnoj otpadnoj vodi te izračun
njihovog dnevnog unosa u kanalizacijski sustav tijekom sedam uzastopnih dana. Usuglašena
metodologija uzorkovanja, analize i obrade rezultata omogućila je izravnu usporedbu gradova
različite veličine kao što su npr. Zagreb, Barcelona i London.
2.4.2.1. Najvažniji rezultati (Thomas, 2012) s osvrtom na situaciju u Zagrebu:
1. Stopa potrošnje svih istraživanih droga u Zagrebu relativno je niska u usporedbi s
većinom zapadno-europskih gradova, posebno u odnosu na Antwerpen, Barcelonu,
Amsterdam, Eindhoven i Utrecht (Slike 10-11).
2. Ukupna dnevna potrošnja kokaina u Europi procijenjena je na 356 kg, što prema
procjeni Ureda Ujedinjenih naroda za droge i kriminalitet (UNODC) predstavlja 10-15
% ukupne svjetske potrošnje. Stopa potrošnje kokaina znatno je viša u zapadnoj nego
11
u sjevernoj i istočnoj Europi. Potrošnja kokaina u Zagrebu znatno je niža nego u većini
gradova uključenih u istraživanje (Slike 10-11).
3. Iako je stopa potrošnje amfetamina u Zagrebu višestruko porasla u odnosu na 2009.
godinu, još uvijek je izrazito niska u odnosu na gradove koje karakterizira visoka
potrošnja te stimulativne droge. Primjerice u Amsterdamu je potrošnja amfetamina 25
puta veća nego u Zagrebu (Slika 11).
4. Potrošnja metamfetamina neravnomjerno je raspoređena, a prednjače gradovi sjeverne
Europe: Oslo, Helsinki i Turku. Potrošnja metamfetamina u tim je gradovima
tridesetak puta veća nego u većini ostalih gradova, uključujući i Zagreb (Slika 11).
5. Najveća potrošnja kanabisa zabilježena je u nizozemskim i španjolskim gradovima,
dok je u Zagrebu slična onoj u Milanu (Slike 10-11).
Slika 10: Dnevne varijacije u konzumaciji kokaina i ecstasyja (Thomas, 2012)
12
13
2.4.3. 2014. godina
27. svibnja 2014. godine u uglednom časopisu Addiction objavljeni su rezultati dosad
najvećeg europskog istraživanja zlouporabe ilegalnih droga na temelju analize otpadnih voda
(Ort, 2014).
Glavni cilj istraživanja bio je načiniti procjenu regionalnih razlika i vremenske
promjenjivosti potrošnje ilegalnih droga u velikim europskim gradovima (IRB, 2014).
Istraživanje je uključivalo analizu odabranih urinarnih biomarkera kokaina, amfetamina,
MDMA-a (ecstasyja), metamfetamina i kanabisa u neobrađenoj komunalnoj otpadnoj vodi 41
europskog grada, uključujući i Zagreb, a uzorkovanje je provedeno tijekom dvaju
sedmodnevnih razdoblja u travnju 2012. i ožujku 2013. godine. Uzorkovanje u travnju 2012.
obuhvatilo je 23 grada u 11 zemalja, uzorkovanje u ožujku 2013. 42 grada u 21 zemlji.
2.4.3.1. Najvažniji rezultati (Ort, 2014) s osvrtom na situaciju u Zagrebu:
1. Uočena je izrazita regionalna raznolikost intenziteta potrošnje pojedinih tipova droga
(Slike 12-16).
2. Prosječna stopa potrošnje svih pet istraživanih droga u Zagrebu niža je od ukupne
prosječne stope potrošnje svih gradova uključenih u istraživanje (Slike 12-16).
3. Stopa potrošnje kokaina izrazito je viša u zapadnoj nego u sjevernoj i istočnoj Europi
(Slika 12). Potrošnja kokaina u Zagrebu znatno je niža nego u zapadno-europskim
gradovima, ali pokazuje trend porasta u odnosu na 2011. godinu.
4. U pojedinim su gradovima uočene značajne međugodišnje varijacije u potrošnji
pojedinih droga, dok ta varijabilnost nije dokazana na razini ukupne prosječne stope
potrošnje svih gradova. U Zagrebu je uočen statistički značajan porast stope potrošnje
MDMA-a (Slika 15) i kanabisa (Slika 16) u 2013. u odnosu na 2011. godinu.
5. Potrošnja metamfetamina neravnomjerno je raspoređena, a prednjače gradovi istočne
Njemačke, sjeverne Europe, Slovačke i Češke (Slika 14). Potrošnja metamfetamina u
tim gradovima višestruko je viša nego u većini ostalih gradova. Potrošnja
metamfetamina u Zagrebu za sada je vrlo niska.
14
15
16
17
18
19
2.5. Budući izazovi
2.5.1. Izvori nesigurnosti
Iako procjena zlouporabe opojnih droga na temelju analize otpadnih voda djeluje
zanimljivo, takav pristup je povezan s velikim brojem nesigurnosti. Postoje različiti faktori
(dob, spol, tjelesna masa, rad bubrega i jetre, međusobno djelovanje različitih droga, povijest
uporabe droga, genetska varijabilnost) koji mogu imati važan, ali trenutno slabo razumljiv
utjecaj na rezultate i njihovo značenje (EMCDDA, 2008). Pored toga, izvori nesigurnosti
(Castiglioni, 2013) prisutni su i unutar same metode, a odnose se na: uzorkovanje netretirane
otpadne vode, stabilnost urinarnih biomarkera u otpadnoj vodi, pouzdanost analitičkih
mjerenja, proračun (procjenu količine konzumirane droge) i procjenu veličine populacije.
Spomenuti problemi su zanimljivi pa je potrebno dalje istraživati kako bi se omogućilo
bolje razumijevanje korisnosti ovog pristupa i bolja interpretacija rezultata.
2.5.2. Zakonska i etička pitanja
Sa stajališta etičnosti i zakona (EMCDDA, 2008) pojavljuju se mnoge poteškoće vezane
uz novi pristup ako se dobiveni rezultati koriste za izvan znanstvene svrhe. Općenito je
potrebno da standardni postupci istraživanja osiguraju garanciju anonimnosti pa bi isti etički
standardi trebali biti uporabljeni i kod uzimanja uzoraka iz otpadnih voda. Presudna razlika je
ta što se uzorak otpadne vode može prikupiti bez suglasnosti korisnika. Stoga je potrebno
jasnije odrediti postojeće zakonske odredbe koje se odnose na postupak prikupljanja uzoraka.
20
2.6. Novi projekti
Pokretanje redovitog i sustavnog praćenja koncentracija droga u otpadnim vodama na
nacionalnoj i europskoj razini imalo bi izuzetnu važnost za pravodobno uočavanje
eventualnih promjena u trendovima zlouporabe droga u realnom vremenu (IRB, 2012). Takav
pristup stvorio bi dodatnu osnovu za donošenje planova prevencije te za praćenje
učinkovitosti već postojećih preventivnih ili represivnih mjera vezanih uz ovu problematiku.
Na tom tragu je sredinom srpnja ove godine najavljen projekt znanstvenika s Instituta
Ruđer Bošković: „Analiza komunalnih otpadnih voda - inovativni pristup za praćenje
trendova u zlouporabi droga“ u sklopu kojeg će biti proveden jednogodišnji monitoring
urinarnih biomarkera droga na centralnom uređaju za pročišćavanje otpadnih voda (IRB,
2014). Na temelju tog monitoringa bit će napravljena procjena potrošnje nekoliko najvažnijih
tipova droga, a dobiveni rezultati usporedit će se s onima od prošlih godina kao i s postojećim
epidemiološkim i policijskim podacima.
21
3. ZAKLJUČAK
Konvencionalne metode koje su do sada upotrebljavane kao podloga za donošenje
nacionalne politike o prevenciji droga uključuju podatke o zapljenama, broju liječenih
ovisnika te nacionalne upitnike o navikama u potrošnji droga .
Za razliku od podataka dobivenih anketama, koji podliježu subjektivnosti ispitanika,
mjerenja u otpadnim vodama predstavljaju objektivna, izravno usporediva kemijska mjerenja.
Posebnu prednost novom pristupu daje usuglašena metodologija uzorkovanja, analize i obrade
rezultata što omogućava izravnu usporedbu stope potrošnje droga u zemljama i gradovima
različite veličine (IRB, 2014).
Do sada objavljene studije predstavljaju značajan korak u daljnjoj afirmaciji analize
otpadnih voda kao komplementarnog izvora podataka za proučavanje problema zloupotrebe i
ovisnosti o drogama.
Također, važno je spomenuti da je Republika Hrvatska od samih početaka uključena u
navedene studije kroz djelatnost Instituta Ruđer Bošković.
22
POPIS LITERATURE
Baker, D. R., Barron, L., Kasprzyk-Hordern, B. (2013) Illicit and pharmaceutical drug
consumption estimated via watewater analysis. Part A: Chemical analysis and drug use
estimates. Sci. Total Environ. 487, 629-641.
Castiglioni, S., Bijlsma, L., Covaci, A., Emke, E., Hernandez, F., Reid, M., ort, C., Thomas,
K. V., van Nuijs, A. L. N., de Voogt, P., Zuccato, E. (2013) Evaluation of uncertainties
associated with the determination of community drug use through the measurement of sewage
drug biomarkers. Environ. Sci. Technol. 47, 1452-1460.
Castiglioni, S., Zuccato, E., Fanelli, R. (2011) Illicit drugs in the environment. Occurrence,
analysis and fate using mass spectrometry, John Wiley & Sons, Hoboken, NJ
Cindrić, M., Marković, A., Horvatić, A. (2009) Spregnute tehnike tekućinski kromatograf –
spektrometar masa: osnove metodologije i primjene. Med. 45, 218-232.
EMCDDA (2008) Assessing illicit drugs in sewage – Potential and limitations of a new
monitoring approach. http://www.emcdda.europa.eu/publications/insights/wastewater
Pristupljeno 08. kolovoza 2014.
IRB (2009) Institut Ruđer Bošković. http://www.irb.hr Pristupljeno 10. kolovoza 2014.
IRB (2012) Institut Ruđer Bošković. http://www.irb.hr Pristupljeno 10. kolovoza 2014.
IRB (2014) Institut Ruđer Bošković. http://www.irb.hr Pristupljeno 10. kolovoza 2014.
Ort, C., van Nuijs A. L. N., Berset, J., Bijlsma, L., Castiglioni, S., Covaci, A., de Voogt, P.,
Emke E., Fatta-Kassinos, D., Griffiths, P., Hernandez, F., Gonzalez-Marino, I., Grabic, R.,
Kasprzyk-Hordern, B., Mastroianni, N., Meierjohann, A., Neffau, T., Ostman, M., Pico, Y.,
Racamonde, I., Reid, M., Slobodnik, J., Terzic, S., Thomaidis, N., Thomas, K. V. (2014)
Spatial differencies and temporal changes in illicit drug use in Europe quantified by
wastewater analysis. Add. 109, 1338-1352.
23
Reid, M. J., Harman, C., Grung, M., Thomas, K. V. (2011) The current status of community
drug testing via the analysis of drugs and drug metabolites in sewage. Nor. Epidemiol. 21, 15-
23.
Senta, I., Krizman, I., Ahel, M., Terzic, S. (2013) Assessment of stability of drug biomarkers
in municipal wastewater as a factor influencing the estimation of drug consumption using
sewage epidemiology. Sci. Total Environ. 487, 659-665.
Senta, I., Krizman, I., Ahel, M., Terzic, S. (2013) Integrated procedure for multiresidue
analysis of dissolved and particulate drugs in municipal wastewater by liquid
chromatography-tandem mass spectrometry. Anal. Bioanal. Chem. 405, 3255-3268.
Terzic, S., Senta, I., Ahel, M. (2010) Illicit drugs in wastewater of the city of Zagreb (Croatia)
- estimation of drug abuse in a transition country. Environ. Pollut. 158, 3179-3185.
Thomas, K. V., Bijlsma, L., Castiglioni, S., Covaci, A., Emke, E., Grabic, R., Hernandez, F.,
Karolak, S., Kasprzyk-Hordern, B., Lindberg, R., Lopez de Alda, M. J., Meierjohann, A., Ort,
C., Pico, Y., Quintana, J. B., Reid, M., Rieckermann, J., Terzic, S., van Nuijs, A. L. N., de
Voogt, P. (2012) Comparing illicit drug use in 19 European cities through sewage analysis.
Sci. Total Environ. 432, 432-439.
Zuccato, E., Chiabrando, C., Castiglioni, S., Bagnati, R., Fanelli, R. (2008) Estimating
community drug abuse by wastewater analysis. Environ. Health Perspect. 116, 1027-1032.