SVEUýILIŠTE U ZAGREBU GEODETSKI FAKULTET · Podatke je potrebno grupirati po klasama, tj....
Transcript of SVEUýILIŠTE U ZAGREBU GEODETSKI FAKULTET · Podatke je potrebno grupirati po klasama, tj....
SVEUČILIŠTE U ZAGREBU
GEODETSKI FAKULTET
Petra Grbić
Kartografska vizualizacija statističkih podataka
Diplomski rad
Zagreb, 2017.
UNIVERSITY OF ZAGREB
FACULTY OF GEODESY
Petra Grbić
Cartographic visualization of statistical data
Diploma thesis
Zagreb, 2017.
Grbić, P. Diplomski rad
iii
I. AUTOR
Ime i prezime: Petra Grbić
Datum i mjesto rođenja: 09.03.1994., Dubrovnik
II. DIPLOMSKI RAD
Naslov: Kartografska vizualizacija statističkih
podataka
Broj stranica: 65
Broj tablica: 3
Broj slika: 37
Broj bibliografskih podataka: 13
Ustanova i mjesto gdje je rad izrađen: Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Znanstveno područje: Tehničke znanosti
Znanstveno polje: Geodezija
Znanstvena grana: Kartografija
Mentori: Doc. dr. sc. Vesna Poslončec-Petrić
Prof. dr. sc. Stanislav Frangeš
III. OCJENA I OBRANA
Datum prijave teme: 15.01.2017.
Datum obrane rada: 07.07.2017.
Sastav povjerenstva pred kojim je
branjen diplomski rad:
Doc. dr. sc. Vesna Poslončec-Petrić
Prof. dr. sc. Stanislav Frangeš
Doc. dr. sc. Dražen Tutić
Grbić, P. Diplomski rad
iv
Zahvala:
Zahvaljujem se svojoj mentorici doc. dr. sc. Vesni Poslončec-Petrić koja je znastvenim i
stručnim savjetima oblikavala ideju i pomogla mi u izradi ovoga diplomskog rada.
Također zahvalu upućujem Područnom uredu za katastar Dubrovnik i Državnom zavodu
za statistiku na susretljivosti i ustupljenim materijalima.
Hvala svim kolegama i prijateljima koji su mi studentsko vijeme uljepšali svojim
prisustvom i pomogli da to vrijeme smatram najljepšim dijelom svog života.
Posebno se želim zahvaliti mojim roditeljima na beskonačnom strpljenju, razumijevanju i
podršci tokom studiranja. Zahvaljujem se i svojim sestrama Mihaeli i Ivi, rođaku
Domagoju i prijateljici Antoneli koji su mi uz roditelje bili najveća podrška.
Grbić, P. Diplomski rad
v
S A D R Ž A J
1 UVOD ........................................................................................................................... 1
2 KARTOGRAFIJA ....................................................................................................... 2
2.1 TEMATSKA KARTOGRAFIJA ........................................................................................... 2
2.1.1 Površinski kartogrami ....................................................................................... 5
2.1.2 Kartodijagram.................................................................................................... 5
2.2 KARTOGRAFSKA VIZUALIZACIJA ................................................................................... 6
3 KONAVLE ................................................................................................................... 7
4 DRŽAVNI ZAVOD ZA STATISTIKU ................................................................... 10
5 PROGRAMSKI PAKET ARCGIS .......................................................................... 12
6 DIPLOMSKI ZADATAK ......................................................................................... 14
6.1 POSTUPAK UREĐIVANJA PODLOGE .............................................................................. 14
6.1.1 Postupci u QGIS-u .......................................................................................... 14
6.1.2 Postupci u ArcGIS-u ....................................................................................... 15
6.2 UREĐIVANJE STATISTIČKIH PODATAKA ....................................................................... 17
6.3 IZRADA KARTOGRAMA I KARTODIJAGRAMA ................................................................ 17
6.4 ANALIZA REZULTATA .................................................................................................. 21
6.4.1 Stanovništvo Konavala .................................................................................... 21
6.4.1.1 Bračno stanje .............................................................................................. 26
6.4.2 Kućanstva ........................................................................................................ 28
6.4.3 Obrazovanje .................................................................................................... 32
6.4.4 Stanovništvo prema aktivnosti i djelatnostima................................................ 36
7 ZAKLJUČAK ............................................................................................................ 42
LITERATURA .................................................................................................................. 43
POPIS TABLICA .............................................................................................................. 44
POPIS SLIKA .................................................................................................................... 45
POPIS KRATICA ............................................................................................................. 47
PRILOZI ............................................................................................................................ 48
ŽIVOTOPIS ....................................................................................................................... 64
Grbić, P. Diplomski rad
vi
Sažetak
U ovom diplomskom radu naglasak je stavljen na istraživanje statističkih podataka.
Prikupljeni su statistički podaci Popisa stanovništva 1991., 2001. i 2011. godine.
Statistički podaci se odnose na broj stanovnika, bračno stanje, kućanstva, obrazovanje i
zaposlenje po naseljima u Općini Konavle. Zbog bolje vizualizacije statističkih podataka,
provedena je kartografska vizualizacija tih podataka u programu ArcGIS. Za područje
Konavala na temelju dostupnih podataka Popisa stanovništva, napravljeni su kartogrami i
kartodijagrami kao konačni rezultati. Na temelju rezultata mogu se donijeti zaključci o
kretanjima stanovništva, bračnom stanju, kućanstvima, obrazovanju i zaposlenju u
razdoblju od 1991.-2011. godine u Konavlima.
Ključne riječi: tematska kartografija, kartografska vizualizacija, statistički podaci, Općina
Konavle, ArcGIS, kartodijagram, kartogram.
Abstract
This thesis is focuses on statistical data research. Statistical data of Population Census for
years 1991, 2001. and 2011. were collected. The mentioned statistical data refer to the
number of inhabitants, marital status, households, education and employment in
settlements in Municipality of Konavle. In order to get a better visualization of statistical
data, cartographic visualization of this data was performed in ArcGIS. The available data
from the Population Census served as a resource for creation of the final result for the
Municipality of Konavle, cartograms and diagram map. The conclusion about population,
marital status, education and employment trends from 1991. to 2011. in Konavle can be
drawn based on the final results.
Key words: thematic cartography, cartographic visualization, statistical data, Municipality
of Konavle, ArcGIS, diagram map, cartogram.
Grbić, P. Diplomski rad
1
1 UVOD
Tablični prikazi statističkih podataka su samo brojke, koje mogu biti vizualno nezanimljive
i nepregledne. Da bi ti podaci došli do izražaja bolje ih je vizualizacijski prikazati.
Vizualizacijski prikaz statističkih podataka na karti daje zanimljiviji prikaz tih podataka.
Zbog toga se koriste kartogrami i kartodijagrami koji prikazuju statističke podatke na
određenom području. Za diplomski rad su odabrani statistički podaci koji se odnose na
Općinu Konavle.
Usporedit će se podaci iz Statističkih godišnjaka 1991., 2001. i 2011. godine koji su
prikupljeni u Državnom zavodu za statistiku. Ti podaci se odnose na statističke podatke o
stanovništvu, kućanstvu, obrazovanju i zaposlenosti po naseljima u Općini Konavle.
Statistički podaci će se prikazati na podlozi poligona naselja u Konavlima u programu
ArcGIS.
U ArcGIS-u će se od statističkih podataka prikazati razne analize tih podataka, poput
gustoće stanovništva, usporedbe stanovništva, gustoće zaposlenosti, udio pojedinih
područja djelatnosti, itd. Od dobivenih podataka će se napraviti samostalne karte, tj.
površinski kartogrami, stupčasti i kružni kartodijagrami.
Analizom izrađenih karata moguće je donijeti određene zaključke o promjenama u
stanovništvu, bračnom stanju, kućanstvima, obrazovanju i zaposlenju u Konavlima kroz
razdoblje od tri zadnja popisa stanovništva. Osim toga će biti vidljivo koliko je na Općinu
Konavle utjecao Domovinski rat, te gospodarska kriza prije zadnjeg Popisa 2011. godine.
Grbić, P. Diplomski rad
2
2 KARTOGRAFIJA
Kartografski prikaz u geodeziji je konačni rezultat rada. Kod kartografije objekt
istraživanja je pretvorba prostorne stvarnosti u grafički prikaz u ravnini, a potrebno je
pronalaženje najprikladnije kartografike i vrste kartografskog prikaza da kod korisnika
može izazvati što bolju predodžbu prostorne stvarnosti. Kartografija je disciplina koja se
bavi zasnivanjem, izradom, promicanjem i proučavanjem karata (ICA – Međunarodno
kartografsko društvo). Prema objektu prikaza kartografija se dijeli na topografsku i
tematsku kartografiju. Kartografija se prema namjeni dijeli na vojnu i civilnu, koje se dalje
dijele na školsku, atlasnu kartografiju, planersku i dr. (Frangeš 2012).
2.1 TEMATSKA KARTOGRAFIJA
Tematska kartografija je dio kartografije koji se bavi zasnivanjem, izradom, promicanjem i
proučavanjem tematskih karata (ICA 1995). Karakteristično za tematske karte je da ne
postoji tema i sadržaj koji su vezani uz prostor, a da se ne mogu prikazati tematskim
kartografskim prikazom. Cilj tematske kartografije je zabilježiti i dokumentirati na
tematskim kartama rezultate neposrednog opažanja objekata i prikupljanja podataka, te
prikazati znanstvene spoznaje koje su rezultat različitog istraživanja. Zadatak je
pronalaženje najprikladnijih vrsta kartografskog prikaza i kartografike za vizualizaciju
najrazličitijih tematskih objekata (Frangeš 2015a)
Dvije su pretpostavke za uspješan kartografski prikaz na tematskim kartama. To su:
- poznavanje bitnih obilježja tematskih objekata,
- bliska suradnja s drugim strukama (Frangeš 2015a).
Sadržaj tematskih karata je raznolik, jer broj pojava i stanja koji mogu prikazani na
tematskim kartama je mnogobrojan. Skupine u koje je taj veliki niz podataka podijeljen je
sljedeći:
- po prirodnom prostoru (geološki, pedološki, botanički, zoološki i slični podaci);
- po društveno-političkim i drugim podjelama pojedinih područja (županije, regije,
općine, mjesne zajednice);
- po društvenom, političkom, kulturnom, gospodarskom i povijesnom razvoju nekog
područja;
- po stanovništvu, rasama, narodima i narodnostima, religiji, jeziku i kulturi
općenito, razmještaju, kretanjima i strukturama stanovništva te zdravstvu,
obrazovanju i sl.;
- po naseljima, njihovoj izgrađenosti, načinu i uvjetima stanovanja;
- po gospodarstvu, energetici, poljoprivredi, šumarstvu, vodoprivredi, rudarstvu,
industriji, obrtu, trgovini, bankama i sl.;
- po prometu i sredstvima informiranja;
- po turizmu, zabavi, rekreaciji, športu i sl. (Frangeš 2015a).
Grbić, P. Diplomski rad
3
Tematske karte se mogu dijeliti prema različitim kriterijima kao što su:
- svojstva objekata prikaza;
- metode istraživanja;
- oblici i sredstva prikaza;
- prema tematskim područjima.
Podjela tematskih karata prema svojstvima objekata prikaza:
- Kvantitativne karte – pružaju informaciju o iznosima ili kvaliteti objekata.
- Kvalitativne karte – pružaju informacije o prostiranju i vrsti objekata.
- Statističke karte – prikazuju istovrsne i raznovrsne objekte koji se mogu u
određenom trenutku točno lokalizirati.
- Dinamičke karte – pružaju informacije o promjenama objekata u vremenu i
prostoru.
- Genetičke karte – prikazuju genezu objekata prikazivanjem sadašnjeg i
ranijeg stanja ili prikazivanjem više stanja u različitim trenucima.
Podjela tematskih karata prema metodama istraživanja:
- Elementarno- analitičke karte – analiza jedne grupe istovrsnih objekata.
- Kompleksno-analitičke karte – analiza više grupa raznovrsnih objekata.
- Sintezne karte – predstavljaju rezultat misaono – pojmovne integracije više
uzročno povezanih elemenata u prostorne kategorije višeg reda.
Podjela tematskih karata prema oblicima i sredstvima prikaza:
- Prikaz konkretnih (stvarnih) objekata:
- Karta položaja – kartografski prikaz na kojem su svi glavni objekti
prikazani tlocrtima u točnom položaju.
- Signaturna karta – prisutnost objekata na odnosnoj površini
prikazana signaturama.
- Prikaz apstraktnih (nevidljivih) objekata, te relativnih odnosa konkretnih
objekata:
- Površinski kartogram ili koropletna karta – pojave ili stanja su
prikazana unutar raznih teritorijalnih, najčešće administrativnih
jedinica pomoću stupnjevito diferenciranih tonova jedne boje, više
boja ili površinskih uzoraka.
- Kartodijagram ili dijagramska karta – predstavlja rezultat
zajedništva dijagrama s kartom. Razlikuje se kartodijagram točaka,
linija, površina, pojasni i mrežasti kartodijagram prema vrsti
objekata na koje se dijagram odnosi.
Grbić, P. Diplomski rad
4
- Karta s pseudolinijama – kartografski prikaz gdje pseudoizolinije ne
spajaju točke istog intenziteta ili vrijednosti u nekom polju.
- Karta vrijednosnih polja – kartografski prikaz gdje izolinije spajaju
točke istog intenziteta ili vrijednosti.
- Karta pokreta – karta sa strijelicama i vektorima kojima se prikazuje
pokret objekata i njegov smjer.
- Karta prostorne sinteze – kartografski prikaz dobivenih spoznaja u
pojedinim znanostima.
Podjela tematskih karata prema tematskim područjima:
- Prirodna područja:
- Geološke karte;
- Geofizičke karte;
- Pedološke karte;
- Mineraloške;
- Geomorfološke karte;
- Meteorološke i klimatološke karte;
- Hidrološke karte;
- Botaničke karte;
- Zoološke karte.
- Područja ljudske djelatnosti:
- Karte naselja;
- Karte stanovništva;
- Karte rasa, naroda i narodnosti, religije, jezika, kulture i
obrazovanja;
- Političke, povijesne, geopolitičke karte;
- Karte prava, cijena, financija;
- Geomedicinske i zdravstvene karte;
- Gospodarske karte;
- Planerske karte;
- Karte prostorne raščlanjenosti;
- Vojne karte;
- Karte prikaza geodetskog djelovanja;
- Navigacijske karte;
- Turističke, športske i rekreacijske karte;
- Ekološke karte;
- Ostale karte (Frangeš 2015a).
Pri oblikovanju tematskih karata ne postoje stroge norme. To omogućuje kartografu da
pokaže svoje umijeće, tj. kreativnost i fleksibilnost. Ta sloboda može rezultirati lijepim i
privlačnim, ali objektivno nefunkcionalnim kartama. Svi zahtjevi trebaju biti podređeni
Grbić, P. Diplomski rad
5
isključivo svrsi da tematske karte što vjernije prikažu realni svijet. Oblikovanje tematskih
karata je složen i dugotrajan proces koji se može razlučiti na tri segmenta:
- čimbenici koji utječu na oblikovanje;
- sastavni dijelovi koji čine tematsku kartu;
- zahtjevi prema oblikovanju tematske karte (Frangeš 2015b).
U diplomskom radu u analizi su napravljene dvije vrste tematskih karata, a to su:
površinski kartogram i kartodijagram. Oni su u nastavku detaljno objašnjeni.
2.1.1 Površinski kartogrami
Površinski kartogrami ili koropletna karta je vrsta tematske karte kod koje su pojave ili
stanja prikazana unutar raznih teritorijalnih, najčešće administrativnih jedinica pomoću
stupnjevito diferenciranih tonova jedne boje, više boja ili površinskih uzoraka (Frančula i
Frangeš 2011).
Podatke je potrebno grupirati po klasama, tj. potrebno je klasificirati podatke, gdje interval
klase označuje pružanje jedne stepenice, a granice klase su pragovi stepenice. Za
određivanje granica klase moguće je postaviti sljedeće uvjete:
- Unutar klasifikacije sve vrijednosti moraju biti uključene.
- Klase se ne smiju preklapati, ali ne smije biti ni praznih klasa.
- Broj klasa se određuje tako da podaci koji pružaju neku informaciju zadrže svoju
točnost.
- Metode klasifikacije bi trebalo bazirati na nekom matematičkom modelu:
a) Metoda jednakih intervala je metoda u kojoj se klase dijele na jednake
intervale u rasponu između maksimalne i minimalne vrijednosti.
b) Metoda aritmetičke progresije je metoda u kojoj veličine klasa se
određuju tako da čine aritmetički niz.
c) Metoda geometrijske progresije je metoda u kojoj veličine klasa se
određuju tako da čine geometrijski niz. Ova se metoda ne može
primijeniti ako sadrži podatke koji su jednaki nuli ili negativni.
d) Metoda recipročne progresije.
Najbolja je ona metoda klasificiranja u kojoj niti jedna klasa nije prazna i u kojoj svaka
grupa ima približno jednak broj podataka.
2.1.2 Kartodijagram
Kartodijagram ili dijagramska karta – predstavlja rezultat zajedništva dijagrama s kartom
(Frangeš 2015a). To je grafički prikaz promjene objekata tijekom vremena, udjela
pojedinih objekata u grupi istovrsnih objekata i odnosa pojedinih objekata prema drugim
objektima. Dijagrami se dijele prema grafičkom obliku na: točkaste, linijske, površinske,
tjelesne (stereogrami).
Grbić, P. Diplomski rad
6
2.2 KARTOGRAFSKA VIZUALIZACIJA
Moderna kartografska vizualizacija obuhvaća digitalnu kartografiju i računalnu grafiku. U
svrhi kvalitete, to je znatna promjena vizualnog izlaganja u gotovo realnom vremenu, koja
omogućuje povećanje razumijevanja mnogobrojnih prostornih objekata. Mogućnost brže i
jeftinije proizvodnje široke lepeze različitih kartografskih proizvoda je u pogledu
kvantitete. Karta služi kao vizualizacijski alat u znanosti od pojave tematskih karata.
Računalo olakšava izravan prikaz kretanja i promjena, višestruki pregled prikazanih
podataka, upotrebu uzajamnog djelovanja s kartom i kombiniranje karte s drugim vrstama
grafičkih prikaza. Znanstvenoj kartografiji je zadaća razviti i istražiti nove metode
kartografske vizualizacije. Znanje o grafičkom prikazu geoinformacija se pri tome mora
spojiti sa suvremenim digitalnim tehnikama vizualizacije. Kartografski vizualizacijski alati
i njihove mogućnosti prikaza podataka sinteze i analize proizašle iz GIS-a su jedna od
najmoćnijih spona između kartografije i GIS-a (geografski informacijski sustav). Podaci u
GIS-u usredotočuju se na preciznost, potpunost i prostorne ovisnosti, a kartografika više
pozornosti posvećuje dvodimenzionalnom rasprostiranju, fleksibilnosti i vizualnom
opažanju. Različite vrste objekata zahtijevaju različite elemente kartografike, pri čemu je
primjena tih elemenata glavno sredstvo za njihovu što primjereniju vizualizaciju (Frangeš
2003).
Zahtjevi kojima kartografika, kao jedan od načina kartografske vizualizacije treba
udovoljiti su čitljivost, preglednost i točnost.
Čitljivost obuhvaća:
- minimalne veličine;
- grafičku gustoću;
- razlikovanje poznatih oblika.
Preglednost obuhvaća:
- jednostavnost;
- kontrastnost;
- slojevitost.
Točnost obuhvaća:
- položajnu točnost;
- znakovnu točnost.
Kartografska vizualizacija mora zadovoljiti i zahtjevima koji se mogu postaviti pred bilo
koji grafički prikaz, pa tako i kartografski. To su zornost i estetičnost.
Zornost obuhvaća hijerarhijsku organiziranost, tradicionalnost i simboliku, a estetičnost
obuhvaća ljepotu i harmoničnost (Frangeš 2003).
Grbić, P. Diplomski rad
7
3 KONAVLE
Općina Konavle nalazi se u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, na krajnjem jugu Hrvatske.
Prostire se površinom od 209,15 km², između istočne Hercegovine na sjeveru, Crne Gore
na istoku, mora na jugu i Župe Dubrovačke na zapadu. Područje Konavala obuhvaća 32
samostalna naselja sastavljena od brojnih zaselaka ili dijelova naselja, gdje danas živi 8557
stanovnika.U Konavilima, koje se od sjeverozapada prema jugoistoku pružaju u dužini od
35 km i s najvećom širinom od 12 km, fizionomski i pejzažno se razlikuju i izdvajaju tri
prirodna područja:
- Donje Konavle ili Donja banda;
- Gornje Konavle ili Gornja banda;
- Konavoska brda.
Donja banda je područje koje se prostire na primorskom krškom prostoru s nekoliko
nenaseljenih otočića. Obala je dijelom razvedena, a dijelom su strme Konavoske stijene.
Iako je to tipični bezvodni kraj, najgušće je naseljeni dio Konavala zbog tipične
mediteranske vegetacije i lokalne ugodne klime. Naselja koja se prostiru u Donjim
Konavlima od sjeverozapada prema jugoistoku su: Cavtat, Zvekovica, Močići, Čilipi,
Komaji, Popovići, Radovčići, Gruda, Poljice, Pločice, Mikulići, Molunat, Đurinići i
Vitaljina.
Gornja banda je kraj bogat vodom i plodnim tlom. To je najpogodnije područje za razvitak
poljoprivrede. Naselja se pružaju u nizu duž njegove sjeverne strane i to redom: Uskoplje,
Gabrili, Drvenik, Mihanići, Pridvorje, Lovorno, Ljuta, Zastolje, Dunave, Dubravka,
Vodovađa i Palje Brdo. Središnji dio Konavala je udolina Konavoskog polja koja je
zatvorena sa svih strana, kojoj se sa sjeverne strane nalazi Gornja banda, a s južne Donja
banda.
Konavoska Brda su visoki krški vapnenački ravnjak. U krajoliku dominiraju manje šumske
površine, oskudni pašnjaci i goli kamenjar. To je najmanje naseljeni dio Konavala zbog
loše pristupačnosti gdje su se smjestila naselja: Jasenice, Brotnice, Šilješki, Stravča, Duba
Konavoska i Kuna Konavoska sa svojim brojnim malim zaselcima. Najviši vrh Konavala
je Snježnica visine 1234 m koja se nalazi u naselju Kuna Konavoska. To je ujedno i
najveći vrh Dubrovačko–neretvanske županije (Radica i Kovačević-Pašalić 1999).
Mediteranska klima u Konavlima koja ima obilježja blage zime, suha i vruća ljeta je jedan
od preduvjeta za privlačan i ugodan život lokalnog stanovništva i razvoj turizma.
Turizam je glavni izvor prihoda u Općini. Zračna luka Dubrovnik se nalazi u Čilipima,
gdje je većina ljudi iz ovog kraja zaposleno. Dubrovnik koji je postao biser Jadrana je
udaljen samo 20 km od Cavtata. Cavtat je mali turistički gradić, koji obiluje bogatom
tradicijom još od doba starih Ilira. To je središte i najgušće naseljeno područje Konavala.
Razvija se sve više agroturizam po cijelim Konavlima. Turizmu pridonose i brojni
kulturno-povijesni spomenici, jer kraj obiluje bogatom ostavštinom od raznih velesila koje
su na tom području kroz povijest obitavale. Ističe se istim običajima, dijalektom, folklorom
i zaista lijepom i poznatom narodnom nošnjom.
Grbić, P. Diplomski rad
8
Čilipi su drugo najveće naselje u Konavlima, a svakako ponajbolje mjesto za susret s
konavoskom tradicijom. Centralni dio mjesta s najvećom crkvom u Konavlima, župnom
crkvom sv. Nikole formiran je trg okružen javnim i obiteljskim kamenim zgradama (URL
1). Tamo se svake nedjelje za vrijeme turističke sezone održava folklor (slika 1) gdje se
mogu vidjeti tradicionalni plesovi i nošnja.
Slika 1: Folklor u Čilipima
Prirodne ljepote i kulturnu baštinu nije uništila ni Srpsko-crnogorska agresija tijekom
Domovinskog rata (1991.-1995.). Tijekom rata je mnogo naselja spaljeno, opljačkano, a
ljudi su potjerani iz svojih domova. Obnova je trajala godinama, a i dan danas se mogu
vidjeti neke spaljene kuće. To razaranje je vidljivo i u brojčanom padu stanovništva nakon
Popisa stanovništva 1991. godine.
U Konavlima su kroz povijest, a i dan danas većina stanovništva katolici. Zbog tog osim
podjele Općine po naseljima i prirodnim područjima, postoji i podjela po crkvenim
župama. Konavle sadrži osam Župa kojima je sjedište u najvećem naselju, a okolna manja
mjesta spadaju pod tu Župu. Podjela po Župama je vidljiva u tablici 1.
Tablica 1: Podjela Općine po Župama
Župa Cavtat Cavtat, Zvekovica
Župa Čilipi Močići, Čilipi, Komaji, Uskoplje, Gabrile
Župa Stravča Jasenice, Šilješci, Brotnice, Stravča, Duba
Konavoska
Grbić, P. Diplomski rad
9
Župa Pridvorje Kuna Konavoska, Drvenik, Mihanići,
Pridvorje, Lovorno, Ljuta
Župa Gruda Popovići, Radovčići, Gruda, Zastolje
Župa Dubravka Dunave, Dubravka
Župa Pločice Vodovađa, Palje Brdo, Poljice, Pločice,
Mikulići, Đurinići, Molunat
Župa Vitaljina Vitaljina
Grbić, P. Diplomski rad
10
4 DRŽAVNI ZAVOD ZA STATISTIKU
Državni zavod za statistiku (DZS) je glavni nositelj, diseminator i koordinator sustava
službene statistike Republike Hrvatske i glavni predstavnik nacionalnog statističkog
sustava pred europskim i međunarodnim tijelima nadležnim za statistiku.
Zakonom o službenoj statistici i Programom statističkih aktivnosti Republike Hrvatske
Državni zavod za statistiku i druga tijela su ovlaštena za obavljanje poslova službene
statistike Republike Hrvatske. U nositelje službene statistike u Republici Hrvatskoj osim
DZS spadaju: upravno tijelo Grada Zagreba i Hrvatska narodna banka. Programom
statističkih aktivnosti Republike Hrvatske 2013.-2017. nositeljima službene statistike
određeni su: Agencija za zaštitu okoliša, Hrvatska regulatorna agencija za mrežne
djelatnosti, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Ministarstvo financija, Ministarstvo
poljoprivrede i Ministarstvo unutarnji poslova (slika 2). Zbog izvršenja Programa
statističkih aktivnosti Republike Hrvatske za svaku godinu na koju se Program odnosi
donosi se Godišnji provedbeni plan statističkih aktivnosti Republike Hrvatske. Strateški
ciljevi sustava službene statistike, zbog koje se radi realizacije i donosi Program, odnosi se
na desetogodišnje razdoblje (URL 2).
Slika 2: Nositelji službene statistike u RH (URL 2)
Misija Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske je da proizvodi nepristrane
statističke podatke o društvenim i ekonomskim procesima za potrebe praćenja i analize
stanja hrvatskog gospodarstva i usmjeravanja politike povezane s razvojem hrvatskog
društva i gospodarstva politici Europske unije.
Grbić, P. Diplomski rad
11
Vizija Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske kao glavnog nositelja službene
statistike temelji se na sljedećim ciljevima:
- Učinkovitost i inovativnost pri izvršavanju zadataka, te primjena suvremene
tehnologije i elektroničnih oblika komunikacije.
- Uključenost u društvene i ekonomske pojave.
- Orijentiranost korisnika.
- Zapošljavanje stručnjaka iz raznih područja znanosti (URL 2).
Na internetskoj stranici Državnog zavoda za statistiku (URL 2) postoji statistička baza
podataka. Ti podaci su svim korisnicima besplatni i dostupni od 0-24 sata. Baza podataka
sadrži Popise stanovništva 2001, 2011 godine, te ostale podatke kao: turizam, zaposlenost,
stanovništvo, poljoprivreda i mnoge druge. Rezultate je moguće vidjeti i preuzeti kao
Excel tablicu, grafički prikazi, tablični pregled podataka, statistička izvješća, priopćenja za
javnost. Popisi stanovništva sadrže razne podjele statističkih podataka kao što su:
- Podjela po županijama;
- Podjela po gradovima / općinama;
- Podjela po naseljima;
- Podaci koji se odnose na cjelokupnu Republiku Hrvatsku.
U diplomskom radu u analizi koja slijedi statistički podaci će se odnositi na podatke na
temelju određenog naselja u Konavlima. U nedostatku podataka za određeni Popis
statistički podaci se odnose na Općinu Konavle.
Grbić, P. Diplomski rad
12
5 PROGRAMSKI PAKET ARCGIS
Geografski informacijski sustav (GIS) je računalni sustav za prikupljanje, povezivanje,
analiziranje i prikazivanje podataka te rukovanje i upravljanje podacima koji su prostorno
referencirani na Zemlju (Frančula i Lapaine, 2008).
ESRI (Environmental Systems Research Institute) je američka tvrtka koja je vodeći
svjetski proizvođač softvera za GIS tehnologije. Sjedište tvrtke je u Redlandsu, Kalifornija,
SAD-e. Osnovana je 1969. godine. Proizvođač je ArcGIS softvera koji je integrirana i
otvorena platforma za upravljanje prostornim podacima. To je softver za pohranjivanje,
obradu, prikaz, analizu i modeliranje prostornih podataka. ArcGIS se koristi za kreiranje i
upotrebu karata, povezivanje geografskih podataka, analiziranje informacija na kartama,
dijeljenje i otkrivanje geografskih podataka, korištenja karata i geografskih informacija u
nizu aplikacija i upravljanje geografskim podacima u bazi podataka. ArcGIS proizvodi
pružaju rješenje za različite potrebe korisnika. Pod ArcGIS proizvode spadaju: ArcGIS
Online, ArcGIS Desktop, ArcGIS Enterprise, ArcGIS for Developers, ArcGIS Solutions,
ArcGIS Pro, ArcGIS Marketplace, itd. ArcGIS Online pruža usluge koje služe za
vizualizaciju podataka u oblaku (URL 3).
ArcGIS Desktop omogućuje uređivanje, geoprocesiranje, kartiranje, dijeljenje podataka i
različite analize. ArcGIS Pro je uključen u ArcGIS Desktopu i on je besplatan za korisnike
60 dana od logiranja. On sadrži kompletan paket za desktop GIS koji se može koristiti za
izradu karata, obavljanje prostorne analize i upravljanje podacima. ArcGIS Desktop
također uključuje:
- ArcMap – izvorni GIS proizvod na računalu.
- Pristup cijeloj ArcGIS platformi: ArcGIS Online, aplikacije spremne za upotrebu,
alati za razvoj softvera.
- Izborna proširenja za dodavanje naprednih mogućnosti: ArcGIS 3D Analyst
(analiza), ArcGIS Geostatistical Analys (geostatička analiza), ArcGIS Schematics
(sheme), ArcGIS Spatial Analyst (prostorna analiza), itd (URL 3).
Program koji se koristio u diplomskom radu je ArcGIS Desktop – ArcMap 10.1.
ArcGIS Desktop prilikom instalacije na računalo sadržava osim ArcMapa i ArcCatalog,
ArcGlobe i ArcScene, koje rade zajedno da bi pružile puni spektar sposobnosti GIS-a. Za
potrebe izrade kartograma i kartodijagrama u programu ArcMap je potrebno u Symbology
(simbolima) odrediti kako će se podaci prikazivati na karti. Za prikaz kvantitativnih
informacija, i to posebno za poligonske klase, koristi se prikaz graduated colors (gradirane
boje). Korištenjem prikaza gradiranim bojama, kvantitativne vrijednosti polja su grupirane
u naredne klase. Svakoj klasa dodjeljuje se određena boja, a klase se poredaju od najmanje
prema najvećoj. Standardne klasifikacijske metode koje se koriste u programu ArcGIS-u
su:
- Equal Interval (jednaki intervali) – dijeli raspon vrijednosti atributa na jednake
dijelove. Korisnik odredi broj klasa, a program automatski odredi granice klasa na
temelju raspona vrijednosti. Koristi se većinom za prikaz temperatura i postotaka.
Grbić, P. Diplomski rad
13
- Defined Interval (definirani interval) – omogućuje da se odredi veličina intervala
koja se koristi za definiranje niza klasa s istim rasponom vrijednosti.
- Quantile – svaka klasa sadrži jednak broj značajki. Nema praznih klasa ili klasa s
premalo ili previše vrijednosti.
- Natural Breaks (Jenks) – klase prirodnih prekida temelje se na prirodnim
skupinama koje su svojstvene podacima. Identificirani su prekidi klasa koji najbolje
skupljaju slične vrijednosti i maksimalne razlike između klasa. Vrijednosti atributa
značajki su podjeljene u klase čije su granice postavljene tamo gdje postoje
relativno velike razlike u vrijednostima podataka.
- Geometrical Interval (geometrijski interval) – stvara klasne prekide na temelju
klasnih intervala koji imaju geometrijsku seriju. Algoritam stvara geometrijske
intervale smanjivanjem zbroja kvadrata broja elemenata u svakoj klasi. To
osigurava da svaki raspon klasa ima otprilike isti broj vrijednosti sa svakom klasom
i da je izmjena između intervala prilično konzistentna.
- Standard Deviation (standardna devijacija) – prikazuje koliko vrijednosti atributa
značajki varira od srednje vrijednosti. Program izračunava srednju (mean) i
standardnu devijaciju. Prekidi klasa stvaraju se s jednakim rasponom vrijednosti
koji su dio standardne devijacije, obično u intervalima od 1, ½ , 1/3 ili ¼
standardnih odstupanja pomoću srednje vrijednosti i obrnuto (URL 4).
Za prikaz kvantitativnih informacija s više značajki koristi se prikaz:
- Pie chart (kružnim dijagramom/grafom) koji služi za ilustraciju kako pojedini
dijelovi doprinose ukupnom skupu. Kružni dijagram je efektivan dok karte nemaju
više od 30 značajki. Važno je odrediti veličinu kružnog dijagrama i ostala svojstva.
- Bar/column chart (stupčasti dijagram/graf) predstavlja niz kvantitativnih polja na
privlačan način. On se koristi za prikaz niz povezanih numeričkih atributa koje je
potrebno usporediti. Oni su korisni za prikaz relativnih odnosa umjesto proporcija
ili postotaka. Određuje se maksimalna veličina stupca.
- Stacked chart (štapićasti dijagram/graf) upotrebljava se za prikaz vrijednosti po
kategorijama. Korisna je za prikaz razine stanovnika prema dobnim kategorijama
(URL 4).
U ovom poglavlju je objašnjeno samo ono što je vezano za sam diplomski. Ostali koraci i
upute u samom programu ArcMap nalaze se na internetskoj stranici URL 4.
Grbić, P. Diplomski rad
14
6 DIPLOMSKI ZADATAK
Praktični dio diplomskog rada bio je kartografski prikaz statističkih podataka Općine
Konavle za 1991., 2001. i 2011. godinu. Kao primarni izvornici korišteni su službeni
podaci Državnog zavoda za statistiku.
Prije same analize bilo je potrebno prikupiti podatke. Pregled korištenih podataka dan je u
tablici 2.
Tablica 2: Prikupljeni podaci za analizu
Podaci Izvor Opis podatka Dobiveni podaci
Karta Dubrovačko –
neretvanske županije
s poligonima
katastarskih općina
Državna geodetska
uprava, Područni
ured za katastar
Dubrovnik
Karta019_STUDENT.dwg
e-mail:
Katja Bego
(pročelnica)
Statistički podaci iz
statističkog
godišnjaka 1991.,
2001. i 2011. Godine
Državni zavod za
statistiku, Sektor za
odnose s korisnicima
Podaci koji se odnose na
dotične godine u wordu i
excel tablicama
e-mail:
Ivanka Purić
(voditeljica službe)
6.1 POSTUPAK UREĐIVANJA PODLOGE
Kartu Dubrovačko–neretvanske županije s poligonima katastarskih općina bilo je potrebno
otvoriti u programu AutoCAD, jer je format tog podatka „.dwg“ (Drawing), a to je
ekstenzija za AutoCAD softvere. Korišten je program AutoCAD 2007, a u samom
programu su učitani podaci i izbrisani dijelovi koji nisu bili potrebni za daljnji postupak.
Kako su poligoni katastarskih općina na području Konavala prikazani linijama, bilo je
potrebno napraviti poligon za svaku katastarsku općinu alatom polilinije. Nakon toga su ti
podaci spremljeni ekstenzijom „.dxf“ (Drawing Interchange).
6.1.1 Postupci u QGIS-u
U programu QGIS 2.14.3 – Essen moguće je provesti sljedeći postupak uređivanje
podloge. Podloga iz katastra sadrži stare HDKS (Hrvatski državni koordinatni sustav)
koordinate na Besselovom 1841 elipsoidu, te Gauss–Krügerovu projekciju za Zonu 6.
Navedeni koordinatni sustav nije definiran u samom programu, te ga je potrebno samog
stvoriti. Pomoću parametara koji su dostupni na internetu (URL 5) definiran je u programu
na sljedeći način. Na glavnoj alatnoj traci izabere se izbornik Postavke, te zatim
Prilagođeni CRS. Otvori se dijaloški okvir gdje se definira vlastiti prilagođeni koordinatni
referentni sustav (CRS). Definicija mora biti u obliku prilagođenom za proj4, a sami
Grbić, P. Diplomski rad
15
parametri su preuzeti na prethodno rečenoj web stranici. Definirani koordinatni sustav je
nazvan Transverse Mercator Zona 6. Sami parametri i definiranje koordinatnog sustava su
vidljivi na slici 3.
Slika 3: Definiranje koordinatnog sustava
Podlogu koja je spremljena u AutoCAD-u kao „.dxf“ ekstenzija moguće je učitati u QGIS
program preko alata DXF Import/Convert koji je naknadno instaliran u samom programu.
Sam alat se instalira tako da u izborniku Dodaci otvori se Manage and Install Plugins.
Podloga sadrži slojeve koje je potrebno spremiti kao ESRI Shapefile datoteke u
definiranom koordinatom sustavu. Ukupno ima tri sloja koji su nazvani po vlastitom
izboru: imena_naselja, poligon_konavle i kat_opcine. Zatim su ti slojevi transformirani u
novi službeni referentni koordinatni sustav kartografske projekcije HTRS96 / TM
(Hrvatski terestrički referentni sustav 1996 poprečne Mercatorove projekcije) tako da je
svaki sloj opet spremljen, ali u kartografskoj projekciji HTRS96 / Croatia TM. To je
konačna podloga koja se dalje koristila u programskom paketu ArcGIS-u.
6.1.2 Postupci u ArcGIS-u
U programu ArcMap 10.1 učitani su slojevi iz QGIS-a, koji su spremljeni u „.shp“(Shape
Source) ekstenziji. Slojevi su u kartografskoj projekciji HTRS96 / Croatia TM (slika 4).
Grbić, P. Diplomski rad
16
Slika 4: Kartografska projekcija učitanog sloja kat_opcine
U samom programu moguće je učitati osnovnu kartu. Učitana je osnovna topografska karta
naziva World Topographic Map. To je referentna karta koja je na usluzi svim GIS
korisnicima. Ona sadrži: administrativne granice, gradove, vode, parkove, znamenitosti,
autoceste, ceste, željeznice, zračne luke prekrivene kopnenim pokrovom i zasjenjene
reljefne slike za dodatni kontekst. Koordinate su u WGS84 (Word Geodetic System 1984)
koordinatnom sustavu. U tom programu se različiti koordinatni sustavi automatski
prilagode jedan drugome. Učitani slojevi u HTRS96 koordinatnom sustavu odgovaraju
stanju na topografskoj karti (slika 5).
Slika 5: Preklapanje slojeva
Grbić, P. Diplomski rad
17
6.2 UREĐIVANJE STATISTIČKIH PODATAKA
Prikupljeni statistički podaci preuzeti su u Microsoft Office Excelu 2007. Neki statistički
podaci preuzeti su u Microsoft Office Wordu pa su kopirani u Excel. Statistički podaci
posloženi su tako da ih je moguće pridružiti (join) u atributnu tablicu sloja kat_opcine.
Atributna tablica sloja kat_opcine sadrži podatke koji su prikazani na slici 6.
Slika 6: Atributna tablica sloja kat_opcine
Statistički podaci posloženi su po stupcu plaintext, jer je tu napisano ime naselja. U
ArcMapu se podaci u Excelu pridružuju određenom sloju, tako da se klikne desno na mišu
i otvori se prozor join dana. Izabere se Excel sa statističkim podacima i polje preko kojeg
će se statistički podaci povezati sa slojem.
6.3 IZRADA KARTOGRAMA I KARTODIJAGRAMA
Statistički podaci zajedno sa slojevima na kartama će biti prikazani kao površinski
kartogrami i kartodijagrami. Površinski kartogram korišten je za prikaz gustoće
stanovništva 1991., 2001. i 2011. godine. Postupak izrade površinskog kartograma
zahtjeva odabir klasifikacijske metode i broja klasa. Klasifikacijske metode koje su
Grbić, P. Diplomski rad
18
korištene za izradu kartograma su: Equal Interval (jednaki intervali), Defined Interval
(definirani interval), Quantile (u svakoj klasi jednak broj članova), Natural Breaks - Jenks
(prirodni prekidi), Geometrical Interval (geometrijski interval) i Standard Deviation
(standardna devijacija). Te metode su prije objašnjene u poglavlju Programski paket
ArcGIS.
Karta gustoće stanovnika po naseljima za 1991. godine izrađena je u programu ArcMap na
sljedeći način. Kada je učitana tablica statističkih podataka koja sadrži gustoću
stanovništva 1991., desnim klikom miša na sam sloj kat_opcine odabere se izbornik
Properties (svojstva). U svojstvima se odabere prozor Symbology (simboli). Tu se odabire
kako će podaci biti prikazani. Za potrebe te karte odabire se Quantities – Graduated
colors. Zatim je potrebno odabrati polje vrijednosti, koje je u ovom primjeru Gustoća
stanovnika 1991. Trideset poligona, gdje svaki poligon predstavlja naselje, grupirano je u
šest klasa. Korištena je klasifikacijska metoda Natural Breaks (Jenks). Odabir same metode
nije veliki problem, jer program pruža mogućnost da odabirom određene metode,
automatski je vidljiv graf. Pomoću grafa lako je zaključiti koja metoda je najpogodnija
(slika 7).
Slika 7: Odabir klasifikacijske metode
Uređuju se još podaci raspona boja po klasama i zaokruživanja na određenu decimalu.
U sloju imena_naselja desnim klikom odabere se Label features („označiti značajke“ ) da
se na karti prikaže polje plaintext, gdje su napisani imena naselja.
Grbić, P. Diplomski rad
19
Za izradu konačne karte na glavnoj alatnoj traci izabere se izbornik insert („umetnuti“). Taj
izbornik sadrži alate kao što su: legenda (tumač znakova), naslov, smjer sjevera, tekst,
brojčano i grafičko mjerilo, dodatne slike i objekti.
Na slici 8 prikazan je konačan prikaz površinskog kartograma gustoće stanovništva 1991.
godine u Općini Konavle. Objašnjenje same karte slijedi u Analizi rezultata.
Slika 8: Primjer površinskog kartograma
Kada je potrebno na karti prikazati više statističkih podataka odjednom, tada se koriste
dijagrami / grafovi, a ta karta se zove kartodijagram. U programu ArcMap postoje tri
različita dijagrama (charts): pie (kružni dijagram, pita), bar / column (stupčasti dijagram),
stacked (štapićasti dijagram).
Usporedba broja stanovnika 1991., 2001. i 2011. godine po naseljima u Konavlima je
primjer izrade stupčastog dijagrama u programu ArcMap. Koristi se ista podloga kao i za
kartu gustoće stanovništva. Pridruže se sloju kat_opcine statistički podaci za te tri godine,
gdje svaki stupac predstavlja jedan stupac u Excelu, tj. statističke podatke za jednu godinu.
Desnim klikom na miš otvore se svojstva sloja, gdje se odabire prozor Symbology. U tom
prozoru se pod Chart odabire Bar / Column. Izaberu se polja u atributnoj tablici sloja, koja
će biti prikazani za pojedini stupac. Korisnik sam odredi kojim redom će poredati polja u
atributnoj tablici sloja. Izabere se već postojeći raspon boja u programu ili se napravi
vlastiti. Odredi se maksimalna veličina stupca i još neke pojedinosti o samim stupcima
(slika 9).
Grbić, P. Diplomski rad
20
Slika 9: Pojedinosti o stupčastom dijagramu
Konačan prikaz kartodijagrama s dodacima kao na površinskom kartogramu je slika 10.
Objašnjenje same karte slijedi u Analizi rezultata.
Slika 10: Prikaz stupčastog kartodijagrama
Na slici 10 u tumaču znakova znak ispod Broja stanovnika označava po stupcima određenu
godinu (žuta – 1991., roza – 2001, plava – 2011.). Visina plavog stupca označava visinu
stupca koji ima ukupno 1100 stanovnika, visina roza stupca označava ½ visine plavog i
550 stanovnika, a visina žutog stupca označava 1/3 visine plavog stupca i 367 stanovnika.
Grbić, P. Diplomski rad
21
6.4 ANALIZA REZULTATA
Nakon napravljenih kartograma i kartodijagrama na temelju statističkih podataka za
Općinu Konavle, iz dobivenih rezultata može se zaključiti o demografskim, obrazovnim i
socijalnim obilježjima u samoj Općini. Da bi se bolje shvatila objašnjenja, važno je
poznavati strukturu podjele same Općine na tri prirodna područja: Donju bandu, Gornju
bandu i Konavoska brda (slika 11). O tim prirodni područjima i naseljima koja pripadaju
pojedinom području rečeno je u poglavlju 3 Konavle.
Slika 11: Podjela Konavoskih naselja po prirodnim cjelinama
6.4.1 Stanovništvo Konavala
Popisom su obuhvaćeni državljani RH, strani državljani i osobe bez državljanstva koje
imaju prebivalište u RH bez obzira na to jesu li za vrijeme prikupljanja podataka bile u RH
ili inozemstvu te osobe koje su za vrijeme prikupljanja podataka imale boravište u RH
(URL 6).
Na slici 12 prikazan je dijagram stanovništva Konavala kroz 20. stoljeće. Stanovništvo je
variralo zbog I. i II. svjetskog rata. Najviše stanovnika (10.701) ikad u Konavlima bilo je
1910. godine zbog naglog razvoja vinogradarstva u cijeloj Dalmaciji, tako i Konavlima.
Najmanji broj stanovnika (8.329) bilo je 1971. godine zbog političke situacije iseljavanja
Grbić, P. Diplomski rad
22
stanovništva u inozemstvo. Od 1971. godine počinje nagli rast. Taj rast javlja se zbog
izgradnje zračne luke u Čilipima i Jadranske turističke ceste, te razvoja turizma.
Slika 12: Dijagram stanovništva Konavala kroz 20. st.
Iz Popisa stanovništva 1991. godine na području Konavala živjelo je 9.074 stanovnika
(slika 13).
Slika 13: Površinski kartogram gustoće stanovništva 1991. godine
Grbić, P. Diplomski rad
23
Najmanje naseljeno područje su Konavoska brda. Ona su zbog svoje izoliranosti
nepogodna za život. Cesta do tih naselja je veoma loša, a klima je nepogodnija zbog visoke
nadmorske visine. Najgušće naseljeno područje je Donja banda. Gradić Cavtat je
najnaseljenije naselje u Konavlima, gdje je gustoća stanovništva 657,0 po km². Ukupno
ima 1.930 stanovnika.
Konavle je 2001. godine imalo ukupno 8.250 stanovnika. Taj pad od 824 stanovnika unutar
deset godina javlja se zbog Domovinskog rata. Sam Popis 1991. godine napravljen je prije
početka rata. Na Konavle je u listopadu 1991. godine izvršena agresija od srpsko-
crnogorske vojske. Stanovništvo je napustilo svoje domove. Nakon rata ostala su
opustošena naselja, gdje su se pomalo vraćali vlasnici, ali neki se nisu nikad vratili. Zbog
tih razloga na slici 14 vidljiv je pad stanovništva na Konavoskim brdima, gdje je gustoća
stanovnika dosta manja nego 1991. godine. Ali vidljiv je i porast stanovništva na zapadu
Donje bande. Cavtatu je poraslo stanovništvo na 2.015 stanovnika.
Slika 14: Površinski kartogram gustoće stanovništva 2001. godine
Na zadnjem Popisu stanovništva 2011. godine stanovništvo je poraslo s obzirom na 2001.
godinu. Na tom popisu ukupno u Konavlima živi 8.577 stanovnika. Porast stanovništva se
javlja zbog više razloga. Svake godine bilježi se porast turizma na Dubrovačkom području.
Zbog blizine zaposlenja na zračnoj luci i zbog jeftinijeg stanovanja u okolici Dubrovnika,
sve više ljudi odabiru područje Konavala za stanovanje. Naime, zemlja je jeftinija i razvija
se agroturizam što privlači ljudi da odabiru „sami Jug Hrvatske“ za život. Na površinskom
kartogramu gustoće stanovništva 2011. godine vidljiv je daljnji pad stanovnika na
Konavoskim brdima (slika 15). Gustoća stanovništva veća je u Donjoj bandi u svim
naseljima s obzirom na 2001. godinu. U Cavtatu živi 2.153 stanovnika po zadnjem Popisu.
Grbić, P. Diplomski rad
24
Slika 15: Površinski kartogram gustoće stanovništva 2011. godine
Sve te varijacije stanovništva po naseljima za tri Popisa stanovništva najbolje su vidljive na
slici 16.
Slika 16: Kartodijagram usporedbe stanovništva
Grbić, P. Diplomski rad
25
Kao što je prije rečeno, vidljiv je pad stanovništva u Konavoskim brdima. Na zapadu
Donje bande poraslo je stanovništvo s obzirom na 1991. godinu. Najveći porast
stanovništva je u Močićima gdje je indeks rasta stanovništva 1,22. Najveći pad
stanovništva je u Jasenici i na Kuni Konavoskoj gdje je indeks rasta stanovništva 0,37
(slika 17). Na dijagramu je prikazan rast stanovništva 2011. godine s obzirom na 1991.
godinu.
Na slici 18 prikazan je dijagram rasta stanovništva 2011. s obzirom na 2001. godinu.
Najveći indeks rasta stanovništva je u naselju Zvekovica 1,43. Zvekovica se nalazi odmah
do gradića Cavtata koji je već izgrađen, pa se sad gradi na Zvekovici, koja je ujedno i
najbliža Dubrovniku. Najveći pad je u Kuni Konavoskoj i u ostalim naseljima Konavoskih
brda zbog nepristupačnosti i loše kvalitete života.
Slika 17: Indeks rasta/pada stanovništva (2011/1991)
Slika 18: Indeks ratsa/pada stanovništva (2011/2001)
Grbić, P. Diplomski rad
26
6.4.1.1 Bračno stanje
Bračno stanje definira se kao zakonsko bračno stanje svake pojedine osobe. Za djecu
mlađu od 15 godina smatra se da nisu sklopila brak, pa se oni zanemaruju (URL 6).
U Državnom zavodu za statistiku nema podataka za bračno stanje 1991. godine. Za 2001.
godinu statistički podaci odnose se za prikaz bračnog stanja na razini cijele Općine.
Pomoću stupčastog dijagrama prikazan je usporedni odnos bračnog stanja kod muškaraca i
žena (slika 19).
Slika 19: Stupčasti dijagram usporedbe bračnog stanja kod muškaraca i žena
U ukupnom broju stanovništva starijeg od 14 godina žena ima 3.447, a muškaraca 3.347.
Bračno stanje podrazumijeva četiri kategorije: nevjenčani, vjenčani, udovci i razvedeni. Na
grafu je vidljivo da je mnogo više muškaraca neoženjeno, nego žena. Oženjenih je više
muškaraca, ali mala je razlika. Najveća razlika je kod udovica. Skoro 7 puta više je žena
udovica, nego što su muškarci udovci. Jedan od razloga je što su udovicama muževi
poginuli u Domovinskom ratu, a i znanstveno je dokazano da žene žive duže od
muškaraca. Razvedenih je 2,97% u ukupnom broju vjenčanih u Konavlima.
Iz Statističkog ljetopisa 2011. godine postoje statistički podaci za prikaz bračnog stanja po
naseljima u Konavlima. Ti podaci prikazani su pomoću kartodijagrama posebno za
muškarce i za žene (slika 20 i slika 21). Statistički podaci grupirani su u osam grupa po
crkvenim župama. U poglavlju 3. u tablici 1 napisano je kojoj Župi pripada koje naselje.
Grbić, P. Diplomski rad
27
Slika 20: Kružni kartodijagram prikaza bračnog stanja kod muškaraca 2011. godine
Slika 21: Kružni kartodijagram prikaza bračnog stanja kod žena 2011. godine
U ukupnom broju stanovništva starijem od 14 godina muškaraca ima 3.536, a žena 3.639.
U svakoj Župi je više muškaraca neoženjeno, u usporedbi sa ženama koje nisu udane. U
Grbić, P. Diplomski rad
28
Župi Vitaljini taj je broj više nego dvostruki. Oženjenih muškaraca i udanih žena je
podjednako u svakoj Župi. Udovica kao i 2001. godine ima 7 puta više nego udovaca. U
Župi Stravča, Dubravka i Vitaljina nitko nije udovac, a udovica ima u svakoj Župi.
Razvedenih je samo 2,93% u ukupnom broju vjenčanih u Konavlima. Najviše je
razvedenih u Župi Cavtat, a u Župi Stravča, Pločice i Vitaljina nitko nije razveden. Ti
podaci su jako pozitivni što se tiče braka, jer je taj postotak ispod prosjeka od 8%
razvedenih na ukupan broj vjenčanih na razini Države.
Iz usporedba zadnja dva Popisa stanovništva 2001. i 2011. godine može se primijetiti da
nije došlo do nekih velikih promjena. Povećao se broj stanovništva, a time i broj
stanovništva starijih od 14 godina.
6.4.2 Kućanstva
Kućanstvom se smatra svaka obiteljska ili druga zajednica osoba za koju se izjavi da osobe
zajedno stanuju i zajednički troše svoje prihode za podmirenje osnovnih životnih potreba
(stanovanja, prehrane i sl.) bez obzira na to borave li svi članovi u naselju u kojem je
kućanstvo nastanjeno ili neki od njih privremeno borave u drugom naselju RH ili u
inozemstvu. Kućanstvom se smatra i svaka osoba koja u naselju Popisa živi sama i koja
nema svoje kućanstvo u nekom drugom naselju RH ili inozemstvu (URL 6).
Slika 22: Kartodijagram kućanstva prema broju članova 1991. godine
Grbić, P. Diplomski rad
29
Iz Statističkog ljetopisa 1991. godine u Konavlima je bilo 2.539 kućanstva. Prosječna
veličina prema broju članova bila je 3,57 člana. Kartodijagram kućanstva prema broju
članova po naseljima vidljiv je na slici 22. Za prikaz članova u ukupnom kućanstvu se
koristi kružni (pie) dijagram. Najviše kućanstva (618) je u Cavtatu, ali prosječna veličina
prema broju članova je 3,12, tj. ispod prosjeka i najmanja u Konavlima. U Cavtatu najviše
živi po četvero u jednom kućanstvu, a više od šest članova ih ima jako malo. U Čilipima i
Drveniku ima po jedno kućanstvo s najviše 11 članova. Najveća prosječna veličina prema
broju članova je u Konavoskim brdima, a ističe se naselje Šilješki s prosjekom 7,20
članova.
Iz Popisa 1991. godine 1.288 kućanstva posjeduje poljoprivredno gospodarstvo, što čini
51% od ukupnih kućanstva. To je za to razdoblje malo, jer je mnogim obiteljima to bio
jedini izvor prihoda. Na slici 23 nalazi se površinski kartogram postotka posjedovanja
poljoprivrednog gospodarstva u ukupnom kućanstvu po naseljima. Korištena je
klasifikacijska metoda geometrijski interval, jer je ona najbolje prikazala statističke
podatke.
Slika 23: Površinski kartogram postotka poljoprivrednog gospodarstva u ukupnom
kućanstvu 1991. godine
Najmanji postotak je u Cavtatu (4,9 %), jer su tu pretežito nova kućanstva i kućanstva
doseljenog stanovništva, koja uopće nemaju zemlju oko kuća. Na Konavoskom brdu sva
naselja, osim Jasenica, posjeduju 100% kućanstva s poljoprivrednim gospodarstvom.
Iz Statističkog godišnjaka 2001. godine u Konavlima je bilo 2.545 kućanstava. Prosječna
veličina prema broju članova je 3,24 člana i ona se smanjila od 1991. godine. Broj
Grbić, P. Diplomski rad
30
kućanstva minimalno se povećao od prethodnog popisa. Nakon rata su se obnovile stradale
kuće, ali su se izgradila nova kućanstva pretežito na zapadu Donje bande, gdje je Konavle
najgušće naseljeno. Na kartodijagramu kućanstva prema broju članova 2001. godine
vidljivo je da pretežito dominira oko 4 člana po kućanstvu (slika 24).
Slika 24: Kartodijagram kućanstva prema broju članova 2001. godine
Kao i za 1991. godinu za prikaz članova u ukupnom kućanstvu koristi se kružni dijagram.
Za razliku od prijašnjeg Popisa, na Konavoskim brdima nije više najviša prosječna veličina
prema broju članova, nego je čak u naselju Jasenice najmanja prosječna veličina od 2,44
člana. To je zbog toga što su se mladi odselili i ostalo je pretežito jedna osoba po
kućanstvu. Najveća prosječna veličina prema broju članova je u naselju Palje Brdo (4,29).
Prosječna veličina prema broju članova smanjila se, jer se u skoro svakom naselju smanjio
broj članova po kućanstvima. Tako da sad dominiraju 1 i 2 člana po kućanstvu, iako
najviše ima po 4 člana. Te činjenice vidljive su na slici 24.
U Državnom zavodu za statistiku nemaju podatke o kućanstvima koja posjeduju
poljoprivredno gospodarstvo, jer nakon rata poljoprivreda je samo dodatni prihod.
Statistički podaci za kućanstva u 2011. godini odnose se na cijelu Općinu Konavle, a na
razini naselja nedostaju podaci u Državnom zavoda za statistiku. U Konavlima je broj
kućanstva na zadnjem Popisu iznosio 2.679. To je porast od 134 kućanstva s obzirom na
2001. godinu. Na kružnom dijagramu prikazan je broj članova po kućanstvu u Konavlima
2011. godine (slika 25).
Grbić, P. Diplomski rad
31
Slika 25: Kružni dijagram broja članova po kućanstvu u 2011. godini
Prosječna veličina prema broju članova po kućanstvu smanjila se na 3,20 člana. Dominira
jedan član po kućanstvu, a na prethodnim popisima stanovništva dominirala su 4 člana po
kućanstvu.
Kad se usporede dva kartodijagrama za 1991. i 2001. godinu i dijagram za 2011. godinu
može se zaključiti da s godinama raste broj kućanstva, ali pada broj članova po
kućanstvima.
Iz zadnjeg Popisa 2011. godine postoje podaci na razini Općine za privatna kućanstva
prema posjedovanju osobnog računala i korištenja interneta. Ti podaci prikazani su
pomoću dva kružna dijagrama, posebno za internet (slika 26) i posebno za posjedovanje
osobnog računala (slika 27).
Slika 26: Dijagram prikaza kućanstva koji se koriste internetom
Grbić, P. Diplomski rad
32
Slika 27: Dijagram prikaza kućanstva koji posjeduju osobno računalo
Na dijagramima je vidljivo da 61% kućanstva posjeduje osobno računalo, a njih 58%
koristi internet. Samo 3% kućanstva koji posjeduju osobno računalo nema internet. U
Konavlima je postotak posjedovanja osobnog računala i interneta po kućanstvima veći
nego postotak na razini Države. Na razini RH 55% kućanstava posjeduje osobno računalo,
a 51% koristi internet.
6.4.3 Obrazovanje
Kod obrazovanja prikazuje se najviša završena škola čijim je završenjem osoba stekla
najvišu razinu obrazovanja. Za djecu koja su u vrijeme Popisa pohađala osnovnu školu
prikupljao se podatak o prethodno završenom broju razreda (URL 6).
Iz Statističkog ljetopisa 1991. godine u Konavlima od 7.190 stanovnika za koje se gledalo
obrazovanje, čak 3,57% stanovnika je bez školske spreme. Njih čini najstarija populacija i
to većinom žene koje nisu išle u školu, a dio njih je i nepismen. Na kružnom
kartodijagramu prikazan je pregled razine obrazovanja u ukupnom broju stanovnika u
Konavlima po naseljima (slika 28). Na razini cijele Općine prevladava razina srednjeg
obrazovanja (37,9%), tj. završena gimnazija, srednje škole za stručni kadar, srednje
usmjereno obrazovanje i trogodišnje škole za KV i VKV radnike i ostali stručni kadar. Na
Konavoskim brdima nitko od stanovnika nema završenu veću razinu od srednje škole.
Jedino na Kuni Konavoskoj jedna osoba od 44 stanovnika ima završeno visoko
obrazovanje, a u tom naselju je i najveći postotak ljudi bez školske spreme (31,8%). Na
Konavoskim brdima većinom prevladava završeno 4-7 razreda osnovne škole, što je još
jedan dokaz da tu većinom živi starija populacija. Najveći postotak od 14,9% visoko
obrazovanih ljudi je u Cavtatu.
Grbić, P. Diplomski rad
33
Slika 28: Kružni kartodijagram prikaza razine obrazovanja u Konavlima 1991. godine
Iz Statističkog ljetopisa 2001. godine je bez školske spreme 1,56%. Postotak je za razliku
od 1991. godine drastično pao, što podrazumijeva da je većina tih ljudi umrla. Na kružnom
kartodijagramu prikazan je pregled razine obrazovanja po naseljima u 2001. godini (slika
29). U naseljima prevladava razina srednjeg obrazovanja, a postotak srednjeg obrazovanja
je 48,8%. Izdvajaju se Konavoska brda, gdje prevladavaju razine kao što je osnovna škola i
4-7 razreda osnovne škole. Na Kuni Konavoskoj je i dalje najveći postotak stanovništva
bez školske spreme (24%). Najveći postotak obrazovanih ljudi koji imaju završeno više od
srednje škole je u Cavtatu 17,9%., koji je porastao za 3% u odnosu na 1991. godinu.
Najviši stupanj obrazovanja je doktorat, njega u Čilipima imaju 3 stanovnika, a u Cavtatu
jedan stanovnik.
Grbić, P. Diplomski rad
34
Slika 29: Kružni kartodijagram prikaza razine obrazovanja u Konavlima 2001. godine
Statistički podaci za obrazovanje iz Statističkog ljetopisa 2011. godine su na razini
Konavala. Na kružnom (pie) dijagramu prikazano je stanovništvo starije od 15 godina
prema razini obrazovanja na području Općine Konavle (slika 30).
Slika 30: Kružni dijagram prikaza razine obrazovanja u Konavlima 2011. godine
Grbić, P. Diplomski rad
35
Na slici je vidljivo da najviše ljudi ima srednje obrazovanje kao i prethodnih godina, a
postotak se povećao na 54,8%. Bez škole je na zadnjem Popisu samo 1%. Na razini cijele
Općine visoko obrazovanih ljudi ima ukupno 17,4%, godinama i taj broj raste. Broj
doktorata udvostručio se s obzirom na 2001. godinu.
Na razini naselja postoje statistički podaci za prikaz stanovništva prema informatičkoj
pismenosti 2011. godine. Informatička pismenost odnosi se na: obradu teksta, tablične
izračune, korištenje električne pošte i korištenje internetom. Na slici 31 nalazi se četiri
površinska kartograma na kojem svaki prikazuje postotak stanovništva koji posjeduje
znanje jedne od vrsta informatičke pismenosti. Za sva četiri kartograma korištena je
klasifikacijska metoda geometrijski interval.
Slika 31: Površinski kartogrami prikaza informatičke pismenosti 2011. godine
U naselju Kuna Konavoska nitko od stanovnika nije informatički pismen. Na Konavoskim
brdima stanovništvo je prema informatičkoj pismenosti najlošije u pogledu na cijelu
Općinu. To je i logično, jer tamo živi pretežito starija populacija. U svakom naselju najviše
stanovništva posjeduje najbolje znanje za korištenje internetom. Stanovništvo zapadne
Donje bande je informatički najpismenije, a najveći postotak po stanovništvu u sve četiri
kategorije imaju naselje Močići. Taj prikaz informatičke pismenosti mogao bi se povezati s
dijagramom posjedovanja osobnog računala i korištenja interneta po kućanstvu na razini
Grbić, P. Diplomski rad
36
cijele Općine. Postotak posjedovanja osobnog računala po kućanstvu je 61% i on je nešto
veći od informatičke pismenosti po stanovništvu koja je 48,4% (tablica 3).
Tablica 3: Prikaz postotka informatičke pismenosti na razini Konavala
Informatička pismenost Na razini Konavala
Obrada teksta 48,0 %
Tablični izračuni 43,0 %
Korištenje el. poštom 49,7 %
Korištenje internetom 52,9 %
6.4.4 Stanovništvo prema aktivnosti i djelatnostima
Zaposleni prema pretežitoj aktivnosti su sve osobe koje su u vrijeme Popisa ili pretežito u
12 mjeseci koji su prethodili Popisu obavljale posao za novac ili plaćanje u naturi u cilju
stjecanja sredstava za život. U zaposlene ulaze i osobe koje su u vrijeme Popisa bile
trenutačno odsutne s posla, ali koje će se vratiti na posao nakon prestanka razloga
odsutnosti. Djelatnost je obilježje ekonomske aktivnosti poslovnog subjekta u kojem osoba
obavlja ili je obavljala svoj posao. Djelatnost se određuje na temelju vrste proizvedenih
dobara ili usluga koje obavlja poslovni subjekt u kojem osoba radi (URL 6).
Djelatnosti se mogu svrstati u četiri kategorije:
- Primarne djelatnosti – poljoprivreda, ribarstvo, šumarstvo.
- Sekundarne djelatnosti – industrija, građevinarstvo, rudarstvo, energetika.
- Tercijarne djelatnosti – turizam i ugostiteljstvo, promet i veza, trgovina, obrt,
stambeno – komunalne djelatnosti.
- Kvartarne djelatnosti – državna uprava, zdravstvo, obrazovanje, financijske
djelatnosti.
Iz Statističkog ljetopisa 1991. godine aktivnog stanovništva u Konavlima je bilo 3.353, što
čini 37%. Gustoća zaposlenosti po naseljima prikazana je na slici 32. Gustoća zaposlenih
po naseljima prikazana je na površinskom kartogramu u 6 klasa. Korištena je
klasifikacijska metoda Natural breaks (Jenks) koja je dala najbolje rezultate, jer je svrstala
podatke po sličnosti. Najmanja gustoća zaposlenosti je na Konavoskim brdima i naseljima
Dunave i Poljice. Minimalna gustoća zaposlenosti je 1,9 zaposlenih/km² u naselju Kuna
Konavoska, dok maksimalna gustoća iznosi 261,8 zaposlenih/km² u naselju Cavtat.
Kartogram gustoće zaposlenih (slika 32) sličan je kao kartogram gustoće stanovništva
(slika 13).
Grbić, P. Diplomski rad
37
Slika 32: Površinski kartogram gustoće zaposlenih 1991. godine
Slika 33: Kružni kartodijagram prikaza područja djelatnosti zaposlenosti 1991. godine
Grbić, P. Diplomski rad
38
Aktivno stanovništvo u Konavlima koje obavlja zanimanje prema područjima djelatnosti
prikazano je na slici 33. Djelatnosti su na kartodijagramu prikazane kružnim dijagramom,
gdje svaki udio prikazuje jednu djelatnost. U primarnim djelatnostima u Konavlima bilo je
zaposleno 7,8%, što je iznenađujuće s obzirom da je tada pola kućanstava posjedovalo
poljoprivredno gospodarstvo. Najviše stanovništva koje je bilo zaposleno u primarnim
djelatnostima nalaze se u naselju Pridvorje i Kuna Konavoska. Malo više ljudi bilo je
zaposleno u sekundarnim djelatnostima i to većinom u industriji, a prednjači naselje Gruda.
Više od pola stanovnika Konavala bilo je zaposleno u tercijarnim djelatnostima. Najjača
djelatnost je ugostiteljstvo i turizam, gdje je zaposleno 940 stanovnika, tj. 28%. Većina tih
ljudi radila je u Dubrovniku, ali i po hotelima i ugostiteljskim objektima u Cavtatu. U
Čilipima prednjači broj zaposlenih u djelatnosti prometu i veza, a to je zbog blizine zračne
luke i što je većina stanovništva zaposlena na njoj. U kvartarnim djelatnostima bilo je
zaposleno približno isto kao primarne i sekundarne djelatnosti zajedno (18,5%). Ali to je
isto bio negativan broj, koji je označavao da stanovnici Konavala još uvijek ne rade puno
na društvenoj nadogradnji. U kvartarnim djelatnostima ističe se najviše zaposlenih u
području državne uprave. Na broj zaposlenih po svakom naselju, posebno u naselju Stravča
i Popovići znatan broj radi u državnoj upravi.
Iz Statističkog ljetopisa 2001. godine broj zaposlenih iznosio je 3.035, tj 37%. Na
površinskom kartogramu prikazana je gustoća zaposlenosti u 2001. godine (slika 34), a za
nju je također korištena klasifikacijska metoda Natural breaks (Jenks) isto kao za 1991.
godinu.
Slika 34: Površinski kartogram gustoće zaposlenih 2001. godine
Grbić, P. Diplomski rad
39
Gustoća zaposlenosti 2001. godine smanjila se u naselju Stravča na samo 1,3
zaposlenih/km², a najmanja gustoća zaposlenih je i dalje na Konavoskim brdima. Najveća
gustoća zaposlenosti je u Cavtatu (260,1), ali ona se smanjila za 1,5 s obzirom na 1991.
godinu, a još se u tom mjestu povećao broj stanovnika.
Na slici 35 prikazano je aktivno stanovništvo u Konavlima koje obavlja zanimanje prema
područjima djelatnosti. Djelatnosti su na kartodijagramu prikazane kružnim dijagramom,
gdje svaki udio prikazuje jednu djelatnost.
Slika 35: Kružni kartodijagram prikaza područja djelatnosti zaposlenosti 2001. godine
Broj zaposlenih u primarnim djelatnostima je 2001. godine porastao na 11,5%, od ukupno
zaposlenog stanovništva u Općini. Zanimljiv je podatak da se u naselju Dunavama iz
Popisa 1991. godine nitko nije bavio primarnom djelatnosti, a 2001. se bavila trećina
zaposlenih. Najviše zaposlenih u primarnim djelatnostima je u naselju Poljice, čak 64%.
Sekundarnim djelatnostima u Konavlima bavilo se 9,6% zaposlenog stanovništva. Na
ovom Popisu prednjači više građevinarstvo, nego prerađivačka industrija. Najviše
stanovništva bilo je zaposleno u tercijarnim djelatnostima, skoro pola aktivnog
stanovništva Općine Konavle. U djelatnosti ugostiteljstvo i turizam zaposleno je 23,3%.
Taj postotak se smanjio s obzirom na 1991. godinu, a to je zbog razloga što dosta sezonaca
koja su zaposlena na Dubrovačkom području dolaze iz Slavonije i Bosne i Hercegovine. A
dio stanovništvo u Konavoskom području bavi se turizmom kao dodatnom zaradom, koja
nije evidentirana na Popisu 2001. godine, jer im to nije glavno zanimanje. U naselju Čilipi
Grbić, P. Diplomski rad
40
i dalje ostaje glavna djelatnost zaposlenja promet i veze (prijevoz, skladištenje i veze), gdje
je zaposleno 19% aktivnog stanovništva u Čilipima. Postotak kvartarnih djelatnosti je u
2001. godini porastao na 24,7%., gdje i dalje najviše ljudi radi u državnim upravama. U
naseljima Šilješki, Brotnice i Kuna Konavoska nitko od aktivnog stanovništva nije radio u
kvartarnim djelatnostima.
U Državnom zavodu za statistiku nemaju podatke za područje zaposlenosti po naseljima u
Općini Konavle za 2011. godinu. Zbog toga se ne može prikazati gustoća stanovništva na
karti na temelju naselje. Iz Popisa 2011. godine na području Konavala zaposleno je 3.373
stanovništva, tj. 39,4% stanovnika. Gustoća zaposlenosti na području Konavala je 16,1
zaposlenih/km². Prikaz zaposlenih prema područjima djelatnosti u Općini Konavle nalazi
se na slici 36. Kružni dijagram sastoji se od 17 udjela područja djelatnosti.
Slika 36: Kružni dijagram prikaza područja djelatnosti u Konavlima 2011. godine
Iz Popisa 2011. godine primarnom djelatnosti bavi se samo 2% zaposlenih u Konavlima,
za razliku od prijašnjeg Popisa 2001. godine kad je taj broj bio za 9,5% viši. To je velika
razlika u samo 10 godina. Sekundarne djelatnosti porasle su na 11,9%, a kao što je vidljivo
na grafu prednjači građevinarstvo. Najviše stanovništva kao i na prethodnim popisima
zaposleno je u tercijarnim djelatnostima (59,8%). Iako se povećao broj zaposlenih u
tercijarnim djelatnostima, pao je broj zaposlenih u ugostiteljstvu i turizmu, koji je sad
manji od 20%. Razlog pada isti je kao prije 10 godina. Iako se svake godine ruše rekordi i
povećava turizam na tom području, sve manje ljudi radi u turizmu i ugostiteljstvu kao
glavnom zanimanju. Broj zaposlenih u kvartarnim djelatnostima pomalo raste. Na zadnjem
Popisu 2011. godine iznosio je 26%, a i dalje prednjači broj zaposlenih u državnoj upravi.
Iz Popisa 2011. godine postoje podaci prihoda stanovništva po naseljima i iz toga je
napravljen kartodijagram (slika 37). Kružni dijagram prikaziva pregled vrste prihoda po
Grbić, P. Diplomski rad
41
naseljima, a više vrsta prihoda mogu se odnositi na istu osobu. Tako da ukupan broj u
dijagramu ne prikazuje broj stanovnika u tom naselju, nego ukupan broj raznih prihoda.
Slika 37: Kružni kartodijagram prikaza raznih prihoda u Konavlima 2011. godine
Od svih vrsta prihoda najviše u svakom naselju dominiraju prihodi od stalnog rada.
Ukupno u cijelim Konavlima postotak stanovništva koji ima prihode od stalnog rada čine
36,1%. Nakon toga je odmah stanovništvo bez prihoda (33,6%), kojeg čine nezaposleni i
djeca. Prihode od poljoprivrede imaju nešto malo stanovnika u Čilipima, Grudi i
Lovornom. Starosnu mirovinu prima 15% stanovništva u Konavlima. Dosta stanovništva
primaju ostalu mirovinu, to su većinom veterani Domovinskog rata. Oni su u ratu
ozlijeđeni ili im je dijagnosticiran PTSP (Posttraumatski stresni poremećaj).
U Konavlima je pozitivan prikaz zaposlenja s obzirom na cijelu RH. Tomu pridonosi
turizam i zračna luka Čilipi u kojoj mnogo stanovništva iz područja Konavala radi. Čak se
zbog posla na područje Konavala svake godine doseljavaju novi stanovnici iz drugih
krajeva RH i inozemstva. Više o tim porastima u samom zaposlenju bit će vidljivo na
sljedećem popisu stanovništva 2021. godine.
Grbić, P. Diplomski rad
42
7 ZAKLJUČAK
Rezultati kartografske vizualizacije statističkih podataka su kartogrami i kartodijagrami
Općine Konavle. Oni su izrađeni u programu ArcGIS. Sam program je zadovoljio postupak
kartografske vizualizacije. On omogućuje za izradu kartograma klasifikacijske metode,
koje pri odabiru daju graf na kojem je vidljivo, zadovoljava li ta klasifikacijska metoda ili
je potrebno izabrati neku drugu. Prilikom odabira za kartodijagrame 3D prikaz dijagrama,
sama karta postaje zanimljivija. Postupak izrade kartograma i kartodijagrama je
jednostavan i ne zahtijeva neko dodatno znanje.
Rezultati su zadovoljili i analizirajući rezultate se može zaključiti o stanovništvu u
Konavlima. Za razliku od negativnih rezultata populacije na razini Države, Konavlima se
populacija povećala na zadnjem Popisu 2011. godine. Zanimljivo je što je broj rastava na
području Konavala veoma malen i s obzirom na broj rastava na razini Države je dosta
manji. Osim stanovništva, povećava se i broj kućanstava. Obrazovanje raste generacijski,
tako da će u bliskoj budućnosti srednju razinu obrazovanja koja odgovara srednjoj školi,
zamijeniti fakultetsko obrazovanje. Broj zaposlenih koji godinama pada zbog krize, u
Konavlima kao da se ne osjeća. Zbog turizma i s njim povezanim gospodarskih djelatnosti,
koje rastu na području Konavala, broj zaposlenih se povećava. Stanovništvo iz drugih
krajeva države i inozemstva odabire Konavle za mjesto stanovanja zbog posla. Porast je
vidljiv 2011. godine, a na idućem Popisu 2021. godine očekuje se daljnji porast.
Grbić, P. Diplomski rad
43
LITERATURA
Frančula, N., Frangeš, S. (2011): Cartograms, Geodetski list: glasilo Hrvatskoga
geodetskog društva, 65(4), 355.
Frančula, N., Lapaine, M. (2008): Geodetsko-geoinformatički rječnik, Državna geodetska
uprava, Zagreb.
Frangeš, S. (2003): Kartografska vizualizacija, Skripta uz predavnja i e-učenje, Geodetski
fakultet, Zagreb.
Frangeš, S. (2012): Kartografija, predavanja, Geodetski fakultet, Zagreb.
Frangeš, S. (2015a): Tematska kartografija, sažetak predavanja iz kolegija Tematska
kartografija 1. dio, Geodetski fakultet, Zagreb, 2-9.
Frangeš, S. (2015b): Tematska kartografija, sažetak predavanja iz kolegija Tematska
kartografija 2. dio, Geodetski fakultet, Zagreb.
Radica, T., Kovačević-Pašalić, R. (1999): Konavle u prošlosti, sadašnjosti i budućnosti,
Zbornik radova sa znanstvenog skupa održanog u Cavtatu od 25. do 27. studenog 1996.
godine, Konavle – demografska obilježja i procesi, Zavod za povijesne znanosti HAZU
Dubrovnik, 281-331.
Korišteni internetski izvori:
URL 1: Turistička zajednica općine Konavle, http://visit.cavtat-konavle.com/hr/konavle,
(11.05.2017.)
URL 2: Državni zavod za statistiku, http://www.dzs.hr/, (12.05.2017.)
URL 3: Esri kompanija, http://www.esri.com/, (15.05.2017.)
URL 4: ArcMap, http://desktop.arcgis.com/en/arcmap, (15.05.2017.)
URL 5: Parametri Balkanskih koordinatnih sustava, http://spatial-
analyst.net/wiki/index.php?title=MGI_/_Balkans_coordinate_systems, (12.05.2017.)
URL 6: Metodološka objašnjenja u DZS,
http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/Census2001/census_met.htm, (25.05.2017.)
Grbić, P. Diplomski rad
44
POPIS TABLICA
TABLICA 1: PODJELA OPĆINE PO ŽUPAMA .............................................................................. 8
TABLICA 2: PRIKUPLJENI PODACI ZA ANALIZU ...................................................................... 14
TABLICA 3: PRIKAZ POSTOTKA INFORMATIČKE PISMENOSTI NA RAZINI KONAVALA ............. 36
Grbić, P. Diplomski rad
45
POPIS SLIKA
SLIKA 1: FOLKLOR U ČILIPIMA ............................................................................................... 8
SLIKA 2: NOSITELJI SLUŽBENE STATISTIKE U RH (URL 2) ................................................... 10
SLIKA 3: DEFINIRANJE KOORDINATNOG SUSTAVA ................................................................ 15
SLIKA 4: KARTOGRAFSKA PROJEKCIJA UČITANOG SLOJA KAT_OPCINE ................................. 16
SLIKA 5: PREKLAPANJE SLOJEVA .......................................................................................... 16
SLIKA 6: ATRIBUTNA TABLICA SLOJA KAT_OPCINE .............................................................. 17
SLIKA 7: ODABIR KLASIFIKACIJSKE METODE ........................................................................ 18
SLIKA 8: PRIMJER POVRŠINSKOG KARTOGRAMA ................................................................... 19
SLIKA 9: POJEDINOSTI O STUPČASTOM DIJAGRAMU .............................................................. 20
SLIKA 10: PRIKAZ STUPČASTOG KARTODIJAGRAMA ............................................................. 20
SLIKA 11: PODJELA KONAVOSKIH NASELJA PO PRIRODNIM CJELINAMA ............................... 21
SLIKA 12: DIJAGRAM STANOVNIŠTVA KONAVALA KROZ 20. ST. .......................................... 22
SLIKA 13: POVRŠINSKI KARTOGRAM GUSTOĆE STANOVNIŠTVA 1991. GODINE ..................... 22
SLIKA 14: POVRŠINSKI KARTOGRAM GUSTOĆE STANOVNIŠTVA 2001. GODINE ..................... 23
SLIKA 15: POVRŠINSKI KARTOGRAM GUSTOĆE STANOVNIŠTVA 2011. GODINE ..................... 24
SLIKA 16: KARTODIJAGRAM USPOREDBE STANOVNIŠTVA .................................................... 24
SLIKA 17: INDEKS RASTA/PADA STANOVNIŠTVA (2011/1991) .............................................. 25
SLIKA 18: INDEKS RATSA/PADA STANOVNIŠTVA (2011/2001) .............................................. 25
SLIKA 19: STUPČASTI DIJAGRAM USPOREDBE BRAČNOG STANJA KOD MUŠKARACA I ŽENA .. 26
SLIKA 20: KRUŽNI KARTODIJAGRAM PRIKAZA BRAČNOG STANJA KOD MUŠKARACA 2011.
GODINE ................................................................................................................ 27
SLIKA 21: KRUŽNI KARTODIJAGRAM PRIKAZA BRAČNOG STANJA KOD ŽENA 2011.
GODINE ................................................................................................................ 27
SLIKA 22: KARTODIJAGRAM KUĆANSTVA PREMA BROJU ČLANOVA 1991. GODINE ............... 28
SLIKA 23: POVRŠINSKI KARTOGRAM POSTOTKA POLJOPRIVREDNOG GOSPODARSTVA U
UKUPNOM KUĆANSTVU 1991. GODINE ................................................................. 29
SLIKA 24: KARTODIJAGRAM KUĆANSTVA PREMA BROJU ČLANOVA 2001. GODINE ............... 30
SLIKA 25: KRUŽNI DIJAGRAM BROJA ČLANOVA PO KUĆANSTVU U 2011. GODINI .................. 31
SLIKA 26: DIJAGRAM PRIKAZA KUĆANSTVA KOJI SE KORISTE INTERNETOM ......................... 31
SLIKA 27: DIJAGRAM PRIKAZA KUĆANSTVA KOJI POSJEDUJU OSOBNO RAČUNALO ............... 32
Grbić, P. Diplomski rad
46
SLIKA 28: KRUŽNI KARTODIJAGRAM PRIKAZA RAZINE OBRAZOVANJA U KONAVLIMA
1991. GODINE ...................................................................................................... 33
SLIKA 29: KRUŽNI KARTODIJAGRAM PRIKAZA RAZINE OBRAZOVANJA U KONAVLIMA
2001. GODINE ...................................................................................................... 34
SLIKA 30: KRUŽNI DIJAGRAM PRIKAZA RAZINE OBRAZOVANJA U KONAVLIMA 2011.
GODINE ................................................................................................................ 34
SLIKA 31: POVRŠINSKI KARTOGRAMI PRIKAZA INFORMATIČKE PISMENOSTI 2011. GODINE .. 35
SLIKA 32: POVRŠINSKI KARTOGRAM GUSTOĆE ZAPOSLENIH 1991. GODINE .......................... 37
SLIKA 33: KRUŽNI KARTODIJAGRAM PRIKAZA PODRUČJA DJELATNOSTI ZAPOSLENOSTI
1991. GODINE ...................................................................................................... 37
SLIKA 34: POVRŠINSKI KARTOGRAM GUSTOĆE ZAPOSLENIH 2001. GODINE .......................... 38
SLIKA 35: KRUŽNI KARTODIJAGRAM PRIKAZA PODRUČJA DJELATNOSTI ZAPOSLENOSTI
2001. GODINE ...................................................................................................... 39
SLIKA 36: KRUŽNI DIJAGRAM PRIKAZA PODRUČJA DJELATNOSTI U KONAVLIMA 2011.
GODINE ................................................................................................................ 40
SLIKA 37: KRUŽNI KARTODIJAGRAM PRIKAZA RAZNIH PRIHODA U KONAVLIMA 2011.
GODINE ................................................................................................................ 41
Grbić, P. Diplomski rad
47
POPIS KRATICA
CRS - COORDINATE REFERENCE SYSTEM
(KOORDINATNI REFERENTNI SUSTAV)
DWG - DRAWING
DXF - DRAWING INTERCHANGE
DZS - DRŽAVNI ZAVOD ZA STATISTIKU
ESRI - ENVIRONMENTAL SYSTEM RESEARCH INSTITUTE
GIS - GEOGRAFSKI INFORMACIJSKI SUSTAV
GIS - GEOGRAFSKI INFORMACIJSKI SUSTAV
HTRS96/TM - HRVATSKI TERESTRIČKI REFERENTNI SUSTAV 1996 POPREČNE
MERCATOROVE PROJEKCIJE
ICA - INTERNATIONAL CARTOGRAPHIC ASSOCIATION
(MEĐUNARODNO KARTOGRAFSKO DRUŠTVO)
KV - KVALIFICIRANI RADNIK
RH - REPUBLIKA HRVATSKA
SHP - SHAPE FORMAT
VKV - VISOKOKVALIFICIRANI RADNIK
WGS84 - WORD GEODETIC SYSTEM 1984
Grbić, P. Diplomski rad
48
PRILOZI
Popis priloga:
PRILOG 1. BROJ STANOVNIKA U KONAVLIMA OD 1910-1991 (SLIKA 12)
PRILOG 2. GUSTOĆA STANOVNIKA 1991. GODINE (SLIKA 13)
PRILOG 3. GUSTOĆA STANOVNIKA 2001. GODINE (SLIKA 14)
PRILOG 4. GUSTOĆA STANOVNIKA 2011. GODINE (SLIKA 15)
PRILOG 5. USPOREDBA STANOVNIKA I INDEKS RASTA (SLIKE 16, 17 I 18)
PRILOG 6. BRAČNO STANJE 2001. GODINE (SLIKA 19)
PRILOG 7. BRAČNO STANJE 2011. GODINE (SLIKE 20 I 21)
PRILOG 8. KUĆANSTVO PREMA BROJU ČLANOVA 1991. GODINE (SLIKA 22)
PRILOG 9. POLJOPRIVREDNO GOSPODARSTVO 1991. GODINE (SLIKA 23)
PRILOG 10. KUĆANSTVO PREMA BROJU ČLANOVA 2001. GODINE (SLIKA 24)
PRILOG 11. KUĆANSTVO PREMA BROJU ČLANOVA 2011. GODINE (SLIKA 25)
PRILOG 12. KUĆANSTVA PREMA POSJEDOVANJU OSOBNOG RAČUNALA I KORIŠTENJA
INTERNETA 2011. GODINE (SLIKE 26 I 27)
PRILOG 13. RAZINA OBRAZOVANJA 1991. GODINE (SLIKA 28)
PRILOG 14. RAZINA OBRAZOVANJA 2001. GODINE (SLIKA 29)
PRILOG 15. RAZINA OBRAZOVANJA 2011. GODINE (SLIKA 30)
PRILOG 16. INFORMATIČKA PISMENOST 2011. GODINE (SLIKA 31)
PRILOG 17. GUSTOĆA ZAPOSLENOSTI I PODRUČJE DJELATNOSTI 1991. GODINE (SLIKE
32 I 33)
PRILOG 18. GUSTOĆA ZAPOSLENOSTI I PODRUČJE DJELATNOSTI 2001. GODINE (SLIKE
34 I 35)
PRILOG 19. PODRUČJE DJELATNOSTI 2011. GODINE (SLIKA 36)
PRILOG 20. RAZNI PRIHODI 2011. GODINE (SLIKA 37)
Grbić, P. Diplomski rad
49
Prilog 1. Broj stanovnika u Konavlima od 1910-1991 (slika 12)
Godina 1910. 1921. 1931. 1948. 1953. 1961. 1971. 1981. 1991.
Broj stanovnika 9886 9088 9590 8916 8813 8729 8329 8551 9074
Prilog 2. Gustoća stanovnika 1991. godine (slika 13)
FID Naselja Broj stanovnika Površina km2 Gustoća stanovnika 1991
5 BROTNICE 34 5,30 6,42
0 CAVTAT 1930 2,94 657,02
15 ČILIPI 867 10,77 80,53
9 DRVENIK 77 2,25 34,19
2 DUBA KONAVOSKA 100 18,49 5,41
26 DUBRAVKA 313 9,21 34,00
25 DUNAVE 231 13,11 17,61
1 ĐURINIĆI i MOLUNAT 365 11,76 26,19
11 GABRILE 190 4,45 42,69
19 GRUDA 892 7,53 118,49
4 JASENICE 38 6,88 5,53
16 KOMAJI 329 8,19 40,18
6 KUNA KONAVOSKA 46 10,22 4,50
22 LOVORNO 213 4,02 52,99
23 LJUTA 214 3,79 56,47
8 MIHANIĆI 157 3,92 40,03
14 MOČIĆI 367 5,99 61,27
21 PALJE BRDO 159 4,81 33,07
28 PLOČICE i MIKULIĆI 235 8,98 19,05
20 POLJICE 90 6,24 14,43
17 POPOVIĆI 296 5,41 54,68
7 PRIDVORJE 266 6,79 39,16
18 RADOVČIĆI 243 5,48 44,31
3 STRAVČA 71 11,49 6,18
10 ŠILJEŠKI 36 3,01 11,95
12 USKOPLJE 128 2,98 43,00
29 VITALJINA 300 11,56 25,96
27 VODOVAĐA 226 6,08 37,18
24 ZASTOLJE 142 4,10 34,66
13 ZVEKOVICA 519 3,45 150,58
Grbić, P. Diplomski rad
50
Prilog 3. Gustoća stanovnika 2001. godine (slika 14)
FID Naselja Broj stanovnika Površina km2 Gustoća stanovnika 2001
5 BROTNICE 34 5,30 6,42
0 CAVTAT 2.015 2,94 685,95
15 ČILIPI 838 10,77 77,83
9 DRVENIK 70 2,25 31,08
2 DUBA KONAVOSKA 75 18,49 4,06
26 DUBRAVKA 265 9,21 28,79
25 DUNAVE 173 13,11 13,19
1 ĐURINIĆI i MOLUNAT 327 11,76 26,19
11 GABRILE 160 4,45 35,95
19 GRUDA 753 7,53 100,03
4 JASENICE 22 6,88 3,20
16 KOMAJI 284 8,19 34,69
6 KUNA KONAVOSKA 30 10,22 2,94
22 LOVORNO 160 4,02 39,80
23 LJUTA 192 3,79 50,66
8 MIHANIĆI 106 3,92 27,03
14 MOČIĆI 381 5,99 63,61
21 PALJE BRDO 150 4,81 31,20
28 PLOČICE i MIKULIĆI 200 8,98 19,05
20 POLJICE 81 6,24 12,98
17 POPOVIĆI 249 5,41 45,99
7 PRIDVORJE 255 6,79 37,54
18 RADOVČIĆI 228 5,48 41,58
3 STRAVČA 57 11,49 4,96
10 ŠILJEŠKI 24 3,01 7,97
12 USKOPLJE 124 2,98 41,65
29 VITALJINA 242 11,56 20,94
27 VODOVAĐA 212 6,08 34,88
24 ZASTOLJE 143 4,10 34,90
13 ZVEKOVICA 400 3,45 116,05
Prilog 4. Gustoća stanovnika 2011. godine (slika 15)
FID Naselja Broj stanovnika Površina km2 Gustoća stanovnika
2011 5 BROTNICE 31 5,30 5,85
0 CAVTAT 2.153 2,94 732,93
15 ČILIPI 933 10,77 86,66
Grbić, P. Diplomski rad
51
9 DRVENIK 52 2,25 23,09
2 DUBA KONAVOSKA 63 18,49 3,41
26 DUBRAVKA 295 9,21 32,04
25 DUNAVE 155 13,11 11,82
1 ĐURINIĆI i MOLUNAT 308 11,76 26,19
11 GABRILE 210 4,45 47,18
19 GRUDA 741 7,53 98,43
4 JASENICE 14 6,88 2,04
16 KOMAJI 275 8,19 33,59
6 KUNA KONAVOSKA 17 10,22 1,66
22 LOVORNO 183 4,02 45,52
23 LJUTA 194 3,79 51,19
8 MIHANIĆI 96 3,92 24,48
14 MOČIĆI 447 5,99 74,63
21 PALJE BRDO 130 4,81 27,04
28 PLOČICE i MIKULIĆI 171 8,98 19,05
20 POLJICE 70 6,24 11,22
17 POPOVIĆI 236 5,41 43,59
7 PRIDVORJE 236 6,79 34,74
18 RADOVČIĆI 228 5,48 41,58
3 STRAVČA 60 11,49 5,22
10 ŠILJEŠKI 22 3,01 7,30
12 USKOPLJE 136 2,98 45,69
29 VITALJINA 211 11,56 18,26
27 VODOVAĐA 190 6,08 31,26
24 ZASTOLJE 150 4,10 36,61
13 ZVEKOVICA 570 3,45 165,38
Prilog 5. Usporedba stanovnika i indeks rasta (slike 16, 17 i 18)
FID Naselja Broj sta 1991 Broj sta 2001 Broj sta 2011 Indeks
rasta 11/91
Indeks
rasta
11/01
5 BROTNICE 34 34 31 0,91 0,91
0 CAVTAT 1930 2.015 2.153 1,12 1,07
15 ČILIPI 867 838 933 1,08 1,11
9 DRVENIK 77 70 52 0,68 0,74
2 DUBA
KONAVOSKA
100 75 63 0,63 0,84
Grbić, P. Diplomski rad
52
26 DUBRAVKA 313 265 295 0,94 1,11
25 DUNAVE 231 173 155 0,67 0,90
1 ĐURINIĆI i
MOLUNAT
365 327 308 0,84 0,94
11 GABRILE 190 160 210 1,11 1,31
19 GRUDA 892 753 741 0,83 0,98
4 JASENICE 38 22 14 0,37 0,64
16 KOMAJI 329 284 275 0,84 0,97
6 KUNA
KONAVOSKA
46 30 17 0,37 0,57
22 LOVORNO 213 160 183 0,86 1,14
23 LJUTA 214 192 194 0,91 1,01
8 MIHANIĆI 157 106 96 0,61 0,91
14 MOČIĆI 367 381 447 1,22 1,17
21 PALJE BRDO 159 150 130 0,82 0,87
28 PLOČICE i
MIKULIĆI
235 200 171 0,73 0,86
20 POLJICE 90 81 70 0,78 0,86
17 POPOVIĆI 296 249 236 0,80 0,95
7 PRIDVORJE 266 255 236 0,89 0,93
18 RADOVČIĆI 243 228 228 0,94 1,00
3 STRAVČA 71 57 60 0,85 1,05
10 ŠILJEŠKI 36 24 22 0,61 0,92
12 USKOPLJE 128 124 136 1,06 1,10
29 VITALJINA 300 242 211 0,70 0,87
27 VODOVAĐA 226 212 190 0,84 0,90
24 ZASTOLJE 142 143 150 1,06 1,05
13 ZVEKOVICA 519 400 570 1,10 1,43
Prilog 6. Bračno stanje 2001. godine (slika 19)
MUŠKARAC
svega neoženjen Oženjen udovac razveden Nepoznato
3.347 1.305 1.884 98 52 8
ŽENA
svega neudana Udana udovica razvedena nepoznato
3.447 850 1.853 677 59 8
Grbić, P. Diplomski rad
53
Prilog 7. Bračno stanje 2011. godine (slike 20 i 21)
MUŠKARAC
ŽUPE svega Neoženjen oženjen udovac razveden
CAVTAT 922 312 554 23 29
PLOČICE 415 180 211 8 0
STRAVČA 120 42 66 0 0
PRIDVORJE 307 101 182 4 5
ČILIPI 835 296 492 23 10
GRUDA 657 252 374 13 10
DUBRAVKA 196 73 114 0 5
VITALJINA 84 29 50 0 0
ŽENA
ŽUPE svega Neudana udana udovica razvedena
CAVTAT 988 246 559 147 35
PLOČICE 391 93 199 90 0
STRAVČA 114 34 59 12 0
PRIDVORJE 333 74 172 78 0
ČILIPI 877 224 477 158 10
GRUDA 685 166 365 139 14
DUBRAVKA 181 35 103 37 0
VITALJINA 70 12 48 10 0
Prilog 8. Kućanstvo prema broju članova 1991. godine (slika 22)
FID Naselja Broj
stanovnika
Prosječna
veličina
Ukupno
kuć.
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11
5 BROTNICE 34 3,78 9 2 2 0 1 3 0 0 0 1 0 0
0 CAVTAT 1930 3,12 618 128 111 99 167 81 22 8 1 0 1 0
15 ČILIPI 867 3,74 232 32 35 36 57 30 24 12 5 0 0 1
9 DRVENIK 77 4,05 19 2 5 3 2 1 3 2 0 0 0 1
2 DUBA
KONAVOSKA
100 4,35 23 1 3 6 2 4 3 3 1 0 0 0
26 DUBRAVKA 313 3,91 80 21 7 7 9 12 15 6 0 1 2 0
25 DUNAVE 231 3,73 62 10 11 8 10 12 3 7 1 0 0 0
1 ĐURINIĆI i
MOLUNAT
365 3,80 96 13 15 15 17 15 14 6 1 0 0 0
11 GABRILE 190 4,13 46 6 6 5 8 6 11 3 1 0 0 0
19 GRUDA 892 3,23 276 62 50 43 54 34 21 8 3 1 0 0
Grbić, P. Diplomski rad
54
4 JASENICE 38 4,22 9 2 3 0 1 1 0 0 0 1 0 0
16 KOMAJI 329 4,11 80 6 8 14 24 10 10 6 1 1 0 0
6 KUNA
KONAVOSKA
46 3,83 12 1 2 3 2 1 2 1 0 0 0 0
22 LOVORNO 213 3,61 59 8 11 7 18 5 6 2 2 0 0 0
23 LJUTA 214 3,69 58 8 11 11 7 9 8 3 1 0 0 0
8 MIHANIĆI 157 4,36 36 1 4 6 9 7 4 5 0 0 0 0
14 MOČIĆI 367 3,78 97 14 14 10 29 13 10 4 2 0 1 0
21 PALJE BRDO 159 4,68 34 2 2 5 6 5 11 1 2 0 0 0
28 PLOČICE i
MIKULIĆI
235 3,51 67 7 14 17 13 7 2 6 1 0 0 0
20 POLJICE 90 3,75 24 4 4 5 3 3 2 1 1 1 0 0
17 POPOVIĆI 296 3,48 85 8 18 20 18 10 8 2 1 0 0 0
7 PRIDVORJE 266 3,86 69 6 12 13 13 15 4 4 1 0 1 0
18 RADOVČIĆI 243 3,74 65 6 11 14 15 8 6 3 2 0 0 0
3 STRAVČA 71 4,73 15 0 3 2 3 1 3 2 0 0 1 0
10 ŠILJEŠKI 36 7,20 5 0 0 1 0 0 0 1 2 0 1 0
12 USKOPLJE 128 4,74 27 4 2 2 4 5 3 4 1 1 1 0
29 VITALJINA 300 3,13 96 25 17 15 16 14 5 2 1 0 1 0
27 VODOVAĐA 226 4,11 55 9 6 10 5 10 9 3 0 0 3 0
24 ZASTOLJE 142 4,06 35 4 4 5 6 10 2 3 1 0 0 0
13 ZVEKOVICA 519 3,46 150 25 17 22 53 20 9 4 0 0 0 0
Prilog 9. Poljoprivredno gospodarstvo 1991. godine (slika 23)
FID Naselja Ukupno kućanstva Poljoprivredno gospodarstvo Post. polj. gosp.
5 BROTNICE 9 9 100,0
0 CAVTAT 618 30 4,9
15 ČILIPI 232 106 45,7
9 DRVENIK 19 18 94,7
2 DUBA KONAVOSKA 23 23 100,0
26 DUBRAVKA 80 62 77,5
25 DUNAVE 62 44 71,0
1 ĐURINIĆI i
MOLUNAT
96 63 65,6
11 GABRILE 46 33 71,7
Grbić, P. Diplomski rad
55
19 GRUDA 276 157 56,9
4 JASENICE 9 7 77,8
16 KOMAJI 80 59 73,8
6 KUNA KONAVOSKA 12 11 91,7
22 LOVORNO 59 45 76,3
23 LJUTA 58 56 96,6
8 MIHANIĆI 36 29 80,6
14 MOČIĆI 97 39 40,2
21 PALJE BRDO 34 30 88,2
28 PLOČICE i MIKULIĆI 67 62 92,5
20 POLJICE 24 22 91,7
17 POPOVIĆI 85 61 71,8
7 PRIDVORJE 69 50 72,5
18 RADOVČIĆI 65 62 95,4
3 STRAVČA 15 15 100,0
10 ŠILJEŠKI 5 5 100,0
12 USKOPLJE 27 15 55,6
29 VITALJINA 96 79 82,3
27 VODOVAĐA 55 44 80,0
24 ZASTOLJE 35 34 97,1
13 ZVEKOVICA 150 18 12,0
Prilog 10. Kućanstvo prema broju članova 2001. godine (slika 24)
FID Naselja Broj
stanovnika
Prosj.
član. po
kuć
Ukupno
kuć.
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11
5 BROTNICE 34 3,40 10 1 3 1 2 2 1 0 0 0 0 0
0 CAVTAT 2.015 3,09 653 137 129 109 163 76 22 12 1 3 1 0
15 ČILIPI 838 3,34 251 41 50 50 48 35 18 4 3 0 2 0
9 DRVENIK 70 3,89 18 4 3 1 5 1 2 1 0 0 0 1
2 DUBA
KONAVOSKA
75 2,88 26 4 10 4 3 3 2 0 0 0 0 0
26 DUBRAVKA 265 3,31 80 19 17 8 9 14 10 2 1 0 0 0
25 DUNAVE 173 3,46 50 5 18 5 8 5 4 4 1 0 0 0
1 ĐURINIĆI i
MOLUNAT
327 3,48 94 15 20 10 19 18 9 2 1 0 0 0
11 GABRILE 160 3,33 48 10 11 5 9 6 4 2 0 1 0 0
19 GRUDA 753 3,10 243 72 38 28 46 36 13 8 0 0 0 2
4 JASENICE 22 2,44 9 4 0 3 1 1 0 0 0 0 0 0
Grbić, P. Diplomski rad
56
16 KOMAJI 284 3,34 85 13 20 17 12 12 5 6 0 0 0 0
6 KUNA
KONAVOSKA
30 3,00 10 1 3 3 2 0 1 0 0 0 0 0
22 LOVORNO 160 3,20 50 14 8 9 8 1 6 2 2 0 0 0
23 LJUTA 192 3,49 55 7 13 10 12 5 3 3 1 1 0 0
8 MIHANIĆI 106 3,12 34 7 10 3 6 4 3 0 1 0 0 0
14 MOČIĆI 381 3,46 110 19 17 24 19 14 12 3 1 1 0 0
21 PALJE BRDO 150 4,29 35 1 4 8 7 7 3 4 1 0 0 0
28 PLOČICE i
MIKULIĆI
200 2,90 69 15 19 13 11 6 4 0 0 0 1 0
20 POLJICE 81 3,68 22 4 3 3 5 3 2 1 1 0 0 0
17 POPOVIĆI 249 2,93 85 21 20 16 12 9 3 3 1 0 0 0
7 PRIDVORJE 255 3,59 71 10 13 12 16 10 7 1 0 1 0 1
18 RADOVČIĆI 228 3,56 64 12 11 8 16 7 5 2 2 0 0 1
3 STRAVČA 57 2,59 22 5 4 8 5 0 0 0 0 0 0 0
10 ŠILJEŠKI 24 3,43 7 0 2 3 0 1 1 0 0 0 0 0
12 USKOPLJE 124 3,65 34 3 8 4 10 5 2 0 2 0 0 0
29 VITALJINA 242 3,03 80 19 21 10 12 8 7 3 0 0 0 0
27 VODOVAĐA 212 3,31 64 12 9 11 18 10 3 0 0 1 0 0
24 ZASTOLJE 143 4,09 35 5 4 1 9 9 4 2 1 0 0 0
13 ZVEKOVICA 400 3,05 131 27 24 22 38 15 3 2 0 0 0 0
Prilog 11. Kućanstvo prema broju članova 2011. godine (slika 25)
Ukupno
Broj članova kućanstva
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 i
više
Prosj.
broj u
kuć.
Konavle 2.679 571 554 488 462 293 182 71 31 9 6 12 3,20
Prilog 12. Kućanstva prema posjedovanju osobnog računala i korištenja interneta 2011.
godine (slike 26 i 27)
Ukupan
broj
privatnih
kućanstava
Kućanstvo posjeduje osobno računalo
(stolno ili prijenosno) Kućanstvo se koristi internetom
da ne nepoznato da ne nepoznato
Konavle 2.679 1.622 1.032 25 1.555 1.095 29
Grbić, P. Diplomski rad
57
Prilog 13. Razina obrazovanja 1991. godine (slika 28)
FID Naselja Uku.
Bez
ško.
spre
me
1-3
raz.
osn.
škole
4-7
raz.
osn.šk
ole
Osnovno
obrazova
nje
Srednje
obrazova
nje
Više
obrazova
nje
Visoko
obrazovanje Nep.
5 BROTNICE 25 3 1 11 7 3 0 0 0
0 CAVTAT 1476 31 12 155 319 728 135 85 11
15 ČILIPI 693 14 7 180 152 258 34 39 9
9 DRVENIK 60 6 5 17 10 20 1 1 0
2 DUBA
KONAVOSKA
82 4 7 35 26 9 0 0 1
26 DUBRAVKA 242 30 16 67 45 75 5 3 1
25 DUNAVE 187 8 7 66 38 63 1 2 2
1 ĐURINIĆI i
MOLUNAT
289 8 14 89 86 78 10 4 0
11 GABRILE 130 2 2 38 43 40 4 1 0
19 GRUDA 695 16 10 195 117 281 45 28 3
4 JASENICE 30 4 1 12 8 5 0 0 0
16 KOMAJI 261 3 4 79 47 101 11 10 6
6 KUNA
KONAVOSKA
44 14 2 10 13 4 0 1 0
22 LOVORNO 183 6 5 61 30 70 1 10 0
23 LJUTA 193 8 8 61 45 68 1 1 1
8 MIHANIĆI 128 4 1 38 31 49 2 3 0
14 MOČIĆI 284 9 2 60 68 128 9 8 0
21 PALJE BRDO 114 4 13 36 20 38 1 2 0
28 PLOČICE i
MIKULIĆI
206 8 2 85 45 59 4 3 0
20 POLJICE 79 0 3 33 24 17 2 0 0
17 POPOVIĆI 242 5 14 88 51 74 6 4 0
7 PRIDVORJE 224 5 9 76 43 75 2 2 12
18 RADOVČIĆI 204 3 6 76 38 68 5 2 6
3 STRAVČA 56 6 2 21 21 6 0 0 0
10 ŠILJEŠKI 31 2 5 4 11 9 0 0 0
12 USKOPLJE 103 5 0 25 37 33 1 1 1
29 VITALJINA 252 15 13 84 52 74 3 5 6
27 VODOVAĐA 186 20 8 53 41 62 2 0 0
24 ZASTOLJE 122 3 8 51 21 34 3 2 0
13 ZVEKOVICA 369 11 4 55 87 197 7 7 1
Grbić, P. Diplomski rad
58
Prilog 14. Razina obrazovanja 2001. godine (slika 29)
FID Naselja Ukup.
Bez
školske
spreme
1/3
raz.
osn.
škole
4/7
raz.
osn.
škol
Osnovna
škola
Srednje
škole
Viša
škola,
I.
(VI.)
s fak.
i str.
studij
Fak,
umj.
akad.
i sve.
studij
Magisterij Doktorat Nep.
5 BROTNICE 25 1 0 10 9 5 0 0 0 0 0
0 CAVTAT 1650 12 57 98 253 932 118 173 3 1 3
15 ČILIPI 680 9 8 119 88 354 37 54 7 3 1
9 DRVENIK 54 1 1 13 9 22 0 4 0 0 4
2 DUBA KONAVOSKA 64 1 3 22 19 17 2 0 0 0 0
26 DUBRAVKA 216 2 5 20 77 99 7 5 0 0 1
25 DUNAVE 146 3 12 38 23 65 2 3 0 0 0
1 ĐURINIĆI i MOLUNAT 276 1 1 65 90 102 5 9 0 0 3
11 GABRILE 132 4 5 8 37 67 3 2 0 0 6
19 GRUDA 617 8 8 75 124 323 34 42 1 0 2
4 JASENICE 21 0 0 8 7 5 1 0 0 0 0
16 KOMAJI 240 1 5 63 38 101 16 16 0 0 0
6 KUNA KONAVOSKA 29 7 6 7 7 2 0 0 0 0 0
22 LOVORNO 136 0 3 30 39 59 0 5 0 0 0
23 LJUTA 157 3 3 45 27 62 9 8 0 0 0
8 MIHANIĆI 98 3 1 31 12 43 4 4 0 0 0
14 MOČIĆI 311 9 2 42 53 167 17 17 1 0 3
21 PALJE BRDO 117 4 7 23 23 54 3 3 0 0 0
28 PLOČICE i MIKULIĆI 173 2 8 45 33 72 6 7 0 0 0
20 POLJICE 69 3 0 19 11 33 2 1 0 0 0
17 POPOVIĆI 200 7 1 64 34 80 9 4 0 0 1
7 PRIDVORJE 201 1 5 66 26 89 2 12 0 0 0
18 RADOVČIĆI 184 4 4 45 26 86 8 8 0 0 3
3 STRAVČA 52 2 3 14 21 10 1 1 0 0 0
10 ŠILJEŠKI 18 0 2 5 3 8 0 0 0 0 0
12 USKOPLJE 105 1 1 18 31 50 2 1 0 0 1
29 VITALJINA 209 9 55 19 21 93 3 5 0 0 4
27 VODOVAĐA 170 5 19 32 37 74 1 1 0 0 1
24 ZASTOLJE 110 2 13 25 14 51 4 1 0 0 0
13 ZVEKOVICA 334 1 4 27 77 193 13 17 0 0 2
Grbić, P. Diplomski rad
59
Prilog 15. Razina obrazovanja 2011. godine (slika 30)
Ukup.
Bez
škol
1-3
raz.
osn.
škole
4-7
raz.
osn.
škole
Osnov.
Škola
SREDNJA ŠKOLA VISOKO OBRAZOVANJE
svega
ind. i
obr.
Stru. š,
škole za
zan. u
traj. od
1–3 g i
škole za
KV i
VKV
radnike
teh.e i
sro.
stru.
š,
škole
za
zan. u
traj.
od 4 i
više g
gimnazija
Viša š, I.
st.
fakulteta
i struč.
Studij
Fak,
umjet.
akad i
sveuč.
studij
Magisterij Doktora
7.162 73 39 602 1.281 3.923 2.218 1.478 227 550 656 30 8
Prilog 16. Informatička pismenost 2011. godine (slika 31)
FID Naselja Obrada teksta
(%)
Tablični izračuni
(%)
Korištenje el.
poštom (%)
Korištenje
internetom (%) 5 BROTNICE 32,3 32,3 35,5 35,5
0 CAVTAT 61,8 54,3 67,4 70,0
15 ČILIPI 66,3 60,6 65,8 69,3
9 DRVENIK 54,0 50,0 52,0 56,0
2 DUBA KONAVOSKA 35,6 30,5 37,3 37,3
26 DUBRAVKA 41,0 33,7 45,4 54,2
25 DUNAVE 46,3 40,9 44,3 49,0
1 ĐURINIĆI i MOLUNAT 52,8 52,1 55,2 55,2
11 GABRILE 57,6 57,6 63,4 63,4
19 GRUDA 58,2 53,2 58,9 62,7
4 JASENICE 41,7 41,7 41,7 41,7
16 KOMAJI 64,6 59,3 64,2 65,0
6 KUNA KONAVOSKA 0,0 0,0 0,0 0,0
22 LOVORNO 58,8 48,8 53,8 60,0
23 LJUTA 61,6 52,0 58,2 61,6
8 MIHANIĆI 53,2 44,3 46,8 50,6
14 MOČIĆI 66,7 63,8 69,3 72,7
21 PALJE BRDO 51,7 51,7 51,7 59,2
28 PLOČICE i MIKULIĆI 51,9 51,9 53,8 53,8
20 POLJICE 48,5 48,5 48,5 50,0
17 POPOVIĆI 62,2 58,9 65,1 65,6
7 PRIDVORJE 39,2 32,7 48,8 53,5
18 RADOVČIĆI 54,3 37,0 46,2 61,1
3 STRAVČA 27,5 27,5 31,4 29,4
10 ŠILJEŠKI 38,1 19,0 33,3 38,1
Grbić, P. Diplomski rad
60
12 USKOPLJE 39,3 39,3 48,4 49,2
29 VITALJINA 40,2 39,2 42,7 44,7
27 VODOVAĐA 37,5 27,4 46,4 55,4
24 ZASTOLJE 37,3 26,9 49,3 52,2
13 ZVEKOVICA 59,6 54,1 65,5 71,5
Prilog 17. Gustoća zaposlenosti i područje djelatnosti 1991. godine (slike 32 i 33)
FID NASELJA Zap. Gus.
zap
Polj,
šum,ri
b
ind,
rud,
vodo
građevi
narstvo
prom.
i veze
trgovin
a
ugost.
i tur.
obrt. i
osob.
Usluge
fin,
tehn i
posl.
usluge,
stam-
komu.
djel.
obraz,
znan,
kult. i
infor.
zdrav.
zaštita i
soc. skrb
državn.
samou.,
fond,
udruž. I
organ.
0 CAVTAT 769 261,8 23 34 19 51 91 335 29 20 47 71 28
1 ĐURINIĆI i
MOLUNAT
109 9,3 25 7 0 13 30 15 3 1 1 1 0
2 DUBA
KONAVOSK
A
46 2,5 11 3 4 4 8 8 0 0 0 0 5
3 STRAVČA 30 2,6 1 2 0 3 3 6 0 0 0 1 14
4 JASENICE 16 2,3 1 6 0 4 0 4 0 0 0 0 1
5 BROTNICE 13 2,5 1 4 0 1 1 0 0 0 0 0 6
6 KUNA
KONAVOSK
A
19 1,9 11 1 0 4 1 1 0 1 0 0 0
7 PRIDVORJE 94 13,8 27 11 1 7 10 16 2 2 4 0 11
8 MIHANIĆI 53 13,5 7 2 2 8 6 8 0 7 2 0 8
9 DRVENIK 25 11,1 8 1 0 3 3 4 1 0 0 1 4
10 ŠILJEŠKI 15 5,0 4 2 0 0 1 6 0 0 0 1 1
11 GABRILE 72 16,2 1 3 3 6 10 26 1 3 2 1 11
12 USKOPLJE 42 14,1 2 2 0 7 3 16 0 1 2 4 5
13 ZVEKOVICA 211 61,2 2 14 6 11 15 118 5 2 4 14 8
14 MOČIĆI 146 24,4 18 14 3 50 12 30 2 3 4 5 2
15 ČILIPI 334 31,0 10 25 9 87 50 82 8 7 15 10 26
16 KOMAJI 118 14,4 8 4 0 26 16 33 1 2 5 6 16
17 POPOVIĆI 116 21,4 4 23 2 13 2 23 16 1 3 1 25
18 RADOVČIĆI 89 16,2 4 6 1 22 12 14 2 4 3 4 13
19 GRUDA 309 41,0 10 42 1 45 75 53 20 4 20 12 17
20 POLJICE 29 4,6 6 0 1 6 2 6 1 4 1 0 1
21 PALJE BRDO 50 10,4 12 6 0 6 6 10 7 2 0 1 0
22 LOVORNO 89 22,1 19 4 1 7 21 24 4 1 0 4 3
Grbić, P. Diplomski rad
61
23 LJUTA 83 21,9 17 9 1 12 15 17 0 4 0 5 3
24 ZASTOLJE 50 12,2 0 6 0 8 12 7 0 0 0 0 16
25 DUNAVE 72 5,5 0 5 0 8 37 17 1 0 0 1 1
26 DUBRAVKA 98 10,6 1 15 0 13 32 9 1 3 0 5 18
27 VODOVAĐA 81 13,3 16 8 0 16 15 19 2 0 1 3 1
28 PLOČICE i
MIKULIĆI
84 9,4 4 12 0 12 12 22 0 4 4 1 5
29 VITALJINA 91 7,9 10 5 2 17 16 11 1 9 6 5 6
Prilog 18. Gustoća zaposlenosti i područje djelatnosti 2001. godine (slike 34 i 35)
FI
D
Naselja Zap. Gus.
zap.
šum.,
polj.
pre
r.
Ind
us
gra
đ.
prij
,
skl
ad.
i
vez
e
opsk
.
elek
t.
ener
g.,
plin
om i
vod
om
Trgo
vina
ugos
. i
tur.
fin.
posr
ed,
posl
o.
nekr
obr
az.
zdra
vs.
Zašt
i
soc.
Skr
b
ost
ale
usl
už.
Djl
inozem
stvo
nep
.dj
e
0 CAVTAT 764 260,1 13 24 44 55 4 74 266 40 46 30 96 60 12
1 ĐURINIĆI i
MOLUNAT
121 10,3 24 4 2 14 0 9 34 7 3 5 13 6 0
2 DUBA
KONAVOS
KA
32 1,7 7 1 3 7 0 3 9 1 0 0 1 0 0
3 STRAVČA 21 1,8 3 0 1 3 0 1 7 0 1 2 1 2 0
4 JASENICE 9 1,3 1 0 0 0 3 0 2 1 1 0 1 0 0
5 BROTNICE 9 1,7 2 0 1 2 2 0 2 0 0 0 0 0 0
6 KUNA
KONAVOS
KA
12 1,2 8 0 0 3 0 0 1 0 0 0 0 0 0
7 PRIDVORJE 101 14,9 31 3 6 8 1 9 14 3 8 1 13 4 0
8 MIHANIĆI 38 9,7 5 0 1 7 2 1 7 1 3 1 8 0 2
9 DRVENIK 20 8,9 0 0 1 4 1 3 2 0 1 0 7 0 1
10 ŠILJEŠKI 10 3,3 1 1 0 1 0 0 5 0 0 0 0 2 0
11 GABRILE 62 13,9 1 3 4 11 0 3 24 2 2 0 8 2 2
12 USKOPLJE 48 16,1 2 2 3 4 0 3 23 1 2 1 3 3 1
13 ZVEKOVIC
A
166 48,2 6 4 9 10 2 20 61 14 4 1 12 22 1
14 MOČIĆI 132 22,0 2 7 4 23 3 13 29 16 7 2 14 8 4
15 ČILIPI 316 29,3 20 8 17 60 8 41 45 29 15 11 42 14 6
16 KOMAJI 104 12,7 10 2 0 19 1 10 26 10 4 4 14 3 1
17 POPOVIĆI 86 15,9 8 5 6 13 2 11 16 2 2 0 11 10 0
Grbić, P. Diplomski rad
62
18 RADOVČIĆI 97 17,7 25 4 1 16 3 4 7 6 7 3 18 3 0
19 GRUDA 226 30,0 16 10 9 48 3 28 28 14 16 10 20 18 6
20 POLJICE 50 8,0 33 1 1 6 0 3 2 2 0 0 1 1 0
21 PALJE
BRDO
54 11,2 13 8 1 6 1 3 8 1 2 1 9 1 0
22 LOVORNO 71 17,7 20 2 3 8 0 12 14 1 1 0 10 0 0
23 LJUTA 70 18,5 9 2 3 3 0 12 15 7 1 5 9 3 1
24 ZASTOLJE 55 13,4 19 0 2 5 3 7 10 4 0 1 3 1 0
25 DUNAVE 63 4,8 23 3 4 5 1 8 10 2 0 1 6 0 0
26 DUBRAVK
A
93 10,1 12 5 6 16 2 19 10 0 3 1 17 2 0
27 VODOVAĐ
A
87 14,3 22 3 1 13 0 16 20 1 1 3 6 1 0
28 PLOČICE i
MIKULIĆI
55 6,1 5 2 4 10 0 10 9 4 1 1 7 2 0
29 VITALJINA 63 5,5 13 1 2 11 1 10 4 3 3 1 8 5 1
Prilog 19. Područje djelatnosti 2011. godine (slika 36)
Područje djelatnosti Ukupno
Ukupno 3.373
Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo 66
Prerađivačka industrija i rudarstvo 91
Opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija 23
Opskrba vodom 54
Građevinarstvo 236
Trgovina na veliko i malo 479
Prijevoz i skladištenje 638
Ugostiteljstvo i turizam 667
Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja, poslovanje nekretninama 77
Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti 96
Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti 129
Javna uprava i obrana, obvezno socijalno osiguranje 285
Obrazovanje 206
Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi 154
Umjetnost, zabava i rekreacija, informacije i komunikacije 103
Ostale uslužne djelatnosti 61
Nepoznato 8
Grbić, P. Diplomski rad
63
Prilog 20. Razni prihodi 2011. godine (slika 37)
FI
D Naselja
Pri.
od
stalno
g rada
Pri.i od
povre
m.
rada
Prih
. od
polj.
Rad
a
Starosn
a mir.
Ostal
e mir.
Pri. od
imovin
e
Socijaln
e
naknad
e
Ostal
i pri.
Povreme
na
potpora
drugih
Bez
pri.
5 BROTNICE 11 0 0 6 0 0 0 0 0 9
0 CAVTAT 772 146
330 148 26 16 45 19 684
15 ČILIPI 363 44 20 141 75 11 37 5 5 293
9 DRVENIK 21 0 0 7 10 0 0 0 0 9
2 DUBA KONAVOSKA 23 0 0 9 6 0 0 0 0 22
26 DUBRAVKA 107 7 0 47 20 0 0 0 5 104
25 DUNAVE 56 6 0 33 10 0 0 0 0 41
1 ĐURINIĆI i
MOLUNAT 91 10 8 67 10 0 0 16 0 110
11 GABRILE 79 6 0 25 11 0 0 0 0 87
19 GRUDA 268 22 14 120 44 10 12 11 9 249
4 JASENICE 5 0 0 4 0 0 0 0 0 0
16 KOMAJI 93 16 0 50 18 0 0 8 0 88
6 KUNA
KONAVOSKA
10 0 0 4 0 0 0 0 0 0
22 LOVORNO 61 5 12 9 33 4 5 0 9 61
23 LJUTA 69
4 19 23 0 8 0 0 72
8 MIHANIĆI 30 6 5 15 8 0 0 0 0 31
14 MOČIĆI 177 20 0 46 34 0 0 5 0 161
21 PALJE BRDO 49 4 0 17 8 0 0 0 0 50
28 PLOČICE i
MIKULIĆI 54 0 0 21 30 0 5 4 0 55
20 POLJICE 22 0 0 10 8 0 0 0 0 28
17 POPOVIĆI 79 18 0 31 16 0 0 7 0 83
7 PRIDVORJE 91 9 0 27 24 0 4 6 0 79
18 RADOVČIĆI 84 6 4 24 25 0 6 0 0 84
3 STRAVČA 18 0 0 12 9 0 0 0 0 19
10 ŠILJEŠKI 11 0 0 4 0 0 0 0 0 7
12 USKOPLJE 53 0 0 24 10 0 0 0 0 41
29 VITALJINA 76 0 0 33 26 0 5 4 0 65
27 VODOVAĐA 62 4 0 23 20 0 4 0 4 74
24 ZASTOLJE 39 6 4 19 13 0 0 4 0 66
13 ZVEKOVICA 227 10 0 72 28 0 16 5 0 213
Grbić, P. Diplomski rad
64
ŽIVOTOPIS
E U R O P E A N C U R R I C U L U M V I T A E F O R M A T
OSOBNI PODACI
Ime i prezime Petra Grbić
E-mail [email protected]
Državljanstvo Hrvatsko
Datum rođenja 9. ožujka 1994.
RADNO ISKUSTVO
Datum (od – do) rujan 2016
Naziv i adresa poslodavca Ured ovlaštenog inženjera geodezije Ante Katavić,
Vukovarska 19, 20000 Dubrovnik
Područje rada Geodezija
Datum (od – do) srpanj - rujan 2016 (2015) (2014)
Naziv i adresa poslodavca Dubrovnik ceste d.o.o., Vladimira Nazora 8, 20000
Dubrovnik
Područje rada Razni poslovi u administrativnom i tehničkom djelu
Datum (od – do) srpanj – rujan 2013 (2012)
Naziv i adresa poslodavca Hotel Epidaurus Cavtat, Od žala 1, 20210 Cavtat
Područje rada Pomoćna recepcionerka
OBRAZOVANJE
Grbić, P. Diplomski rad
65
Datum 2015 – 2017
Mjesto Zagreb
Naziv ustanove Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Diplomski studij
Naziv stečene kvalifikacije mag. ing. geod. et geoinf.
Datum 2012 – 2015
Mjesto Zagreb
Naziv ustanove Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Prediplomski
studij
Naziv stečene kvalifikacije univ. bacc. geod. et geoinf.
Datum 2008 – 2012
Mjesto Dubrovnik
Naziv ustanove Opća gimnazija Dubrovnik
Naziv stečene kvalifikacije SSS
OSOBNE VJEŠTINE I
KOMPETENCIJE
Materinski jezik Hrvatski
Strani jezici
Jezik Engleski Francuski
Govor Vrlo dobro Dovoljno
Pisanje Vrlo dobro Dovoljno
Razumijevanje Vrlo dobro Dovoljno