Sveučilište u Zagrebu FAKULTET PROMETNIH ZNANOSTI … procesi i sustavi/materijali/04_-_SS7... ·...
Transcript of Sveučilište u Zagrebu FAKULTET PROMETNIH ZNANOSTI … procesi i sustavi/materijali/04_-_SS7... ·...
Sveučilište u Zagrebu
FAKULTET PROMETNIH ZNANOSTI
Zavod za informacijsko-komunikacijski promet
Katedra za tehniku informacijsko-komunikacijskog prometa
Kolegij:
Sveučilište u Zagrebu
FAKULTET PROMETNIH ZNANOSTI
Zavod za informacijsko-komunikacijski promet
Katedra za informacijsko komunikacijske sustave i mreže
Kolegij:
Komutacijski procesi i sustavi
SS7: Signalizacijska mreža
Uvod
o Eng. Signaling System 7, SS7
o „Živčani sustav” telefonske mreže
o Nezavisna i samostalna podatkovna mreža
o Čvrsto je povezana sa telefonskom mrežom
o Višestruka primjena SS7, uključujući i kod translacije 0800 i prenesenih telefonskih brojeva
Povijesni pregled
o Do 1970.-tih, signalizacija za uspostavljanje poziva vršila se unutar glasovnog kanala – in-band signalizacija
o Negativni učinci takve signalizacije: značajno kašnjenje u uspostavljanju poziva nakon biranih brojeva, tzv. postdial delay ili call
setup time
o Potreba sa odvojenom signalizacijom van govornih kanala
o Pojava Common-Channel Interoffice Signaling (CCIS) � CCIS No. 6 �Common-Channel Signaling 7, CCS7 � Signaling System 7, SS7
SS7 mrežna topologija
o Postoje tri vrste čvorova u SS7 arhitekturi:
1) Service Switching Point (SSP) – povezan je sa switchom (centralom) u telefonskoj mreži ukoliko taj isti switch podržava SS7 funkcionalnost. SSP konvertira signalizaciju za glasovni poziv u SS7 signalizacijske poruke.
2) Service Control Point (SCP) – pruža pristup bazama podataka telefonskoj mreži. Primjer usluge koje pruža SCP je translacija 0800 brojeva i LocalNumber Portability.
3) Signal Transfer Point (STP) – čvor(ovi) koji su ruteri u SS7 mreži. Glavna uloga je usmjeravanje poruka između dva SSP-a ili između SSP i SCP.
o SS7 mreža može se promatrati i kao client-server (SSP � SCP) ili client-to-client (SSP � SSP) komunikacija
SS7 mrežna topologija
o Vrste SS7 linkova (veza):
1. A-link (Access link): povezuje SSP sa STP ili SCP sa STP ili ponekad SSP direktno
sa SCP
2. B-link (Bridge link): povezuje neuparene STP
3. C-link (Cross link): povezuje uparena STP
4. D-link (Diagonal link): lokalno uparene STP sa regionalno uparenim STP
5. E-link (Extended link): mogu se koristiti pri povezivanju SSP izravno STP-om
koji nije matični
6. F-link (Fully associated link): povezuje izravno dva SSP –a, stoga ne zahtjevaju
prolazak kroz STP za slanje signalizacijskih poruka
Usmjeravanje u SS7 mreži
o Temelji se na hop-by-hop pristupu i skupu pravila (6):1. Generirana poruka od strane SSP za direktno spojenog SSP mora najprije ići F-
linkom
2. Ako F-link ne postoji, poruka generirana od SSP-a za drugi SSP ide A-linkom
prema STP-u izvorišnog SSP-a
3. Poruka od SSP-a za drugi SSP koja je poslužena od različitog para uparenih
STP-a usmjerava se na A-link
4. Poruka koje je već stigla kod STP-a predodređena za odredišni SSP poslužen
od strane ovoga STP-a, usmjerava se na A-link
5. Poruka koja je već stigla na STP predodređena za SSP koji je poslužen drugim
uparenim STP-ovima usmjerava se na E-link
6. Poruka od SSP predodređena za SCP usmjerava se na F-link ako postoji. U
protivnom, poruka se usmjerava na primarni STP na A-linku za prosljeđivanje
prema SCP-u
Adresiranje u SS7 mreži
o Adrese čvorova u SS7 mreži nazivaju se point code
o Logičke adrese i ne definiraju fizičku lokaciju čvora
o Originating Point Code (OPC), Destination Point Code (DPC) i AdjacentPoint Code (APC)
o Uglavnom se koriste dva point code formata:1. North American Point Code (American National Standards Institute – ANSI)
2. ITU format (Internatioanl Telecommunication Unit – ITU)
ITU Point Code
o Mrežni identifikator zajedno sa identifikatorom zone naziva se Signaling Area/Network Code (SANC)
o Primjer: 4.164 definira SANC odredište za Uzbekistan gdje 4 označava svjetsku zonu
o Za Indoneziju su primjerice dodijeljene tri SANC oznake: 5.020, 5.021 i 5.022
Interoperabilnost SS7 mreža
o Problematika postojanja različitih shema adresiranje – North American i ITU
o Upotreba hibridnog SSP-a koji se ima uloga gateway-a
o Pretvara adrese (Point Code) iz jednog formata u drugi – npr. kod povezivanja mreža dviju država ili nekoliko nacionalnih mreža
SS7 protokolarni složaj
o Protokoli nižeg sloja: MTP1, MTP2 i MTP3 odgovaraju fizičkom, podatkovnom i mrežnom sloju OSI referentnog modela:• Message Transfer Part-Level 1 (MTP1) – definira fizička i električna sučelja SS7
složaja:
� DS0A (54 Kbps)
� DS0 (64 Kbps)
� DS1 (1.544 Mbps)
� E1 (2.048 Mbps)
• Message Transfer Part-Level 2 (MTP2) – djeluje na podatkovnom sloju a
obuhvaća: detekciju pogreške, bit stuffing, kontrola toka. Postoje dvije signalne
jedinice za MTP2:
� Fill-in signaling unit (FISU)
� Link status signalin unit (LSSU)
• Message Transfer Part-Level 3 (MTP3) – ekvivalent mrežnom sloju OSI modela
Funkcije adresiranja (14 ili 24 bitna adresa) i usmjeravanja.
SS7 protokolarni složaj
o Početak Service Information Field (SIF) se sastoji od tzv. routing label
(oznake)
o DPC = Destination Point Code
o OPC = Originating Point Code
o SLS = Signaling Link Selection
SS7 protokolarni složaj
o Protokoli višeg sloja koriste se kod procesa potrebnih za uspostavu poziva:• Telephone User Part (TUP)
• Integrated Services Digital Networks (ISDN)
• Signaling Connection Control Part (SCCP)
SS7 i uspostava poziva – Telephone User
Part (TUP)o Kontrola glasovnog poziva (analognog) – uspostava i prekid.
o Identifikacija kanala za potrebe poziva – Circuit Identification Code, odnosno Trunk Circuit Identification Code (TCIC)
o Inital Address Message (IAM) generira izvorišna centrala putem SS7 sučelja identificirajući odredišni SSP na temelju biranog broja �Identifikacija slobodnog kanala – TCIC se uključuje u IAM poruke zajedno sa OPC i DPC
o Ako je kanal uspostavljen, odredišna centrala generira AddressComplete Message (ACM) koja se šalje izvorišnoj centrali opet putem SS7 sučelja
SS7 i upravljanje mrežom
o Izmjena upravljačkih poruka
o U SIO polju naznačuje se da se radi o porukama za potrebe upravljanje mrežom
o SIF polje se koristi za pružanje dodatnih podataka o vrstama poruka za potrebe održavanje mreže
o Poruke mrežnog upravljanja (eng. Network Management Messages) primarno se koriste za upravljanje usmjeravanjem
SS7 i uspostava poziva: ISUP
o ISUP nema toliko ograničenja koliko TUP
o ISUB je proširiv protokol – može se prilagoditi po potrebi
o Koristi se za obradu poziva (eng. Call processing) u PSTN mreži unatoč tomu što je izvorno bio namijenjen za ISDN usluge
o ISUP definira nekoliko stotina različitih poruka (IAM, ACM, itd…)
o TCIC kod i routing oznaka su uključene u svim ISUP porukama, slično kao i kod TUP
o Kod ISUP poruka, routing oznaka se sastoji od DPC, OPC i SLS polja dok je TCIC smješten u odvojeno polje nakon routing oznake
SS7 i uspostava poziva: ISUP
o Zapažanja:• Prije ospotave trunk-grupe, dvije susjedne centrale se moraju „dogovoriti” oko
numeriranja logičkog glasovnog kanala da ne bi došlo do dvosmislenosti – ako
je TCIC definiran kao 51, odredišna centrala treba taj podataka da nebi
rezervirala isti TCIC za novi poziv u suprotnom smjeru
• Postoji općenito pravilo dodjeljivanja TCIC koda:
• Puno radnji može započeti po primitku ACM poruke izvorišne centrale:
inicijacija Call Detail Record (CDR) i sl.
TCIC kod = circuit_group_member x 32 + circuit_id
TCIC kod = 20 x 32 + 15
SS7 i uspostava poziva: ISUP
o Ilustracija usmjeravanja poziva i SS7 poruka (neovisnost putanje SS7 poruka i telefonskog poziva)
NISU SPOJENI IZRAVNO!
SS7 i uspostava poziva: ISUP i upravljanje
kanalimao ISUP poruke se mogu koristiti i za upravljanje kanalima (trunkovima)
o Primjeri takvih poruke (prethodno navedenih u tablici) su: • BLO
• BLA
• CGB
• CGBA
SS7 i uspostava poziva: ISUP dinamičko
usmjeravanje pozivao Uspostava poziva u mrežama sa dinamičkim usmjeravanjem postoje 4
važnije vrste poruka:
1. Traveling class mark – kontrola odabira rute pri switchu (centrali) unutar
mreže sa dinamičkim usmjeravanjem poziva
2. Crankback – vraćanje kontrole poziva izvorišnoj centrali
3. Status query – zahtjev za statusom linka
4. Status response – odgovor na zahtjev za statusom linka koji sadrži podatke o
status linka
SS7 i uspostava poziva: ISUP dinamičko
usmjeravanje pozivao Upotreba prethodno navedenih poruka:
Izvor
Odredište
SS7 i uspostava poziva: ISUP dinamičko
usmjeravanje pozivao Razmatrani scenariji (4):
1. Ako je moguće usmjeriti poziv direktno na switch 3, IAM poruka uključuje TCM oznaku EXIT1 da switch 3 zna da se radi o odredišnom switchu.
2. Poziv se usmjerava putem 1-2-3. Switch 1 generira IAM poruku sa TCM oznakom VIA1. Switch 2 tada zna da je posrednički switchunutar mreže sa dinamičkim usmjeravanjem te prosljeđuje poziv dalje na slobodni kanal prema switchu 3.
SS7 i uspostava poziva: ISUP dinamičko
usmjeravanje pozivao Razmatrani scenariji (4):
3. Kada switch 2 primi IAM poruka sa TCM oznakom VIA1, moguće je da ne postoji slobodnih kanala na relaciji switch 2-3. Dvije situacije su moguće:
� Upotreba crankback opcije – kontrolu poziva tada ponovo preuzima switch 1.
� Ako ne postoji mogućnost za crankback opcijom, tada će switch 2 generirati
ISUP network trunk congestion (NTC) poruku i poslati je switchu 1 koji tada
obavještava izvorišni switch 6 da poziv ne može biti uspostavljen.
4. Switch 1 može zatražiti Switch 3 status report za sve izlazne kanale slanjem Status Query poruke.
Sažetak
o SS7 mreža je važan faktor za funkcioniranje PSTN-a.
o Sadrži dvije ključne dimenzije: • Topološka arhitektura
• Protokolarni složaj
o SS7 protokolarni složaj pruža nekoliko funkcija poput obrade pozive, upravljanje linkovima itd.
o Postoji razlika između usmjeravanja poziva i SS7 usmjeravanja.
o Potrebno je voditi računa o kapacitetu SS7 linkova.