SVEUČILIŠTE U RIJECI FILOZOFSKI FAKULTET U RIJECI - DS - ZS - POVUM.pdf · Hrvatska S V E U Č I...

SVEUČILIŠTE U RIJECI

FILOZOFSKI FAKULTET U RIJECI

Studijski program: POVIJEST UMJETNOSTI dvopredmetni diplomski studij

Izvedbeni nastavni planovi

Ljetni semestar akademske godine 2014./2015. Rijeka, srpanj 2014.

S V E U Č I L I Š T E U R I J E C I

Filozofski fakultet u Rijeci Sveučilišna avenija 4 51 000 Rijeka Hrvatska

tel. (051) 265-600 (051) 265-602 faks. (051) 216-099 e-adresa: [email protected] mrežne stranice: http://www.ffri.uniri.hr

MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Avangarde Studij Povijest umjetnosti, diplomski dvopredmetni - opći smjer Semestar I Akademska godina 2014-2015 Broj ECTS-a 3 Nastavno opterećenje (P+S+V) 45 (30+0+15) Vrijeme i mjesto održavanja nastave P206 Mogućnost izvođenja na stranom jeziku Da (engleski, talijanski) Nositelj kolegija Dr. sc. Luka Skansi, docent

Kabinet F-468

Vrijeme za konzultacije Srijedom poslije 14h

Telefon 051/265-743

e-mail [email protected] Suradnik na kolegiju

Kabinet

Vrijeme za konzultacije

Telefon

e-mail

II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA SADRŽAJ KOLEGIJA

Povijesna analiza raznih europskih konteksta avangarda: Bauhaus, Le Corbusier i Esprit Nouveau; Arhitektura i futurizam; De Stijl; Dada; Tessenow i Hellerau; Ruska avangarda.

OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA

Poznavanje fenomena arhitekturne i umjetničke avangarde 20. stoljeća primjereno razini diplomskog studija. Predmet će osposobiti studente u artikuliranju povijesne kontekstualizacije avangarda, u oblikovanju njihove analitičke sposobnosti umjetničkog i arhitekturnog objekta, i njihove adekvatne konceptualizacije.

NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s „x“)

Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad

x x x x

Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo

III. SUSTAV OCJENJIVANJA

AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE UDIO U ECTS BODOVIMA MAX BROJ BODOVA

Pohađanje nastave i aktivnost u nastavi 0,25 10

Referat 0,25 10

Seminarski rad 1 30

ZAVRŠNI ISPIT – pismeni 0,5 20

ZAVRŠNI ISPIT – usmeni 1 30

UKUPNO 3 100

Opće napomene: Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti odgovarajući broj ocjenskih bodova da

bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare iznos ocjenskih bodova koji ih svrstavaju u kategoriju FX (30 do 39,9 na preddiplomskom / 40 do 49,9 na diplomskom) imaju mogućnost tri izlaska na ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E. (prema prikazu ispod ovog teksta)

Ukupna ocjena uspjeha: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome

ispitu određuje se konačna ocjena prema sljedećoj raspodjeli:

OCJENA PREDDIPLOMSKI STUDIJ DIPLOMSKI STUDIJ

5 (A) od 80 do 100 ocjenskih bodova od 90 do 100 ocjenskih bodova

4 (B) od 70 do 79,9 ocjenskih bodova od 80 do 89,9 ocjenskih bodova

3 (C) od 60 do 69,9 ocjenskih bodova od 70 do 79,9 ocjenskih bodova

2 (D) od 50 do 59,9 ocjenskih bodova od 60 do 69,9 ocjenskih bodova

2 (E) od 40 do 49,9 ocjenskih bodova od 50 do 59,9 ocjenskih bodova

1 (FX) od 30 do 39,9 ocjenskih bodova od 40 do 49,9 ocjenskih bodova

1 (F) od 0 do 29,9 ocjenskih bodova od 0 do 39,9 ocjenskih bodova

IV. LITERATURA

OBVEZNA LITERATURA

1. Rosalind Krauss, The originality of the avant-garde and other modernist myths, MIT Press, Cambridge, Mass 1986. 2. Viktor Žmegač, Od Bacha do Bauhausa. Povijest njemačke kulture, Peristil Zagreb 2006. 3. Essential Le Corbusier: l'esprit nouveau articles, Boston Architectural Press, 1998

IZBORNA LITERATURA

Izborna literatura će se dodijeliti unutar seminara u toku semestra

V. DODATNE INFORMACIJE O KOLEGIJU

POHAĐANJE NASTAVE

Kolegij zahtijeva redovito pohađanje nastave i aktivno sudjelovanje, jer predviđena znanja koja se trebaju usvojiti ovise uglavnom o ovom segmentu. Stoga se očekuje apsolutna redovitost pohađanja. Semestrom se predviđa 14 predavanja/seminara kolegija, i minimum za dobivanje potpisa je 10 dolazaka.

NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA

Studenti se informiraju putem pismenih i web obavijesti, na opću e-mail adresu godine i usmeno.

KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA

[email protected]

NAČIN POLAGANJA ISPITA

Seminari, usmeni i pismeni završni ispit.

OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE

Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima! Ukoliko se student ne pridržava rokova, to utječe na pojedinačnu ocjenu koja se studentu daje za svaki rad, a zbir svih ocjena utječe na konačnu ocjenu. Ukoliko student ima nekih nepredviđenih situacija koje direktno utječu na poštivanje roka dužan je to na vrijeme i prije roka javiti nastavniku s kojim mora dogovoriti alternativni rok.

ISPITNI ROKOVI

Zimski 5.2; 19.2

Proljetni izvanredni 9.4.

Ljetni NEMA LJETNOG ROKA ZA KOLEGIJE ZIMSKOG SEMESTRA!

Jesenski izvanredni 3.9.; 10.9.

VI. POČETAK I ZAVRŠETAK TE SATNICA IZVOĐENJA NASTAVE (POPIS TEMA)

DATUM NAZIV TEME

9.10.2014. Pojam avangarde. Teorija i literatura

16.10.2014. Adolf Loos i Tristan Tzara

23.10.2014. Tessenow i Hellerau

30.10. 2014. 6.11.2014.

Bauhaus 1, 2

13.11.2014. Talijanski futurizam

20 – 27. 11.2014. 27.11.2014.

Ruska avangarda: konstruktivizam, formalizam i teatar

4.12.2014. Ruska avangarda: formalizam

11.12.2014. De Stijl

18.12.2014. 15. - 22. 1.2015.

Le Corbusier i Esprit Nouveau, Le Corbusier i arhitektura, Le Corbusier i urbanizam

29.1.2015. Odjeci i kontinuitet avangarde kroz 20. stoljeće

S V E U Č I L I Š T E U R I J E C IFilozofski fakultet u Rijeci

Sveučilišna avenija 4 51 000 Rijeka Hrvatska


MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Metodologija analize i dokumentiranja kulturnog dobra Studij Diplomski (opći) Semestar Zimski Akademska godina 2014/2015 Broj ECTS-a 4 Nastavno opterećenje (P+S+V) 30+0+15 Vrijeme i mjesto održavanja nastave Utorak, 8:15 – 10:30 Mogućnost izvođenja na stranom jeziku / Nositelj kolegija Izv. prof. dr. sc. Marijan Bradanović

Kabinet 459 Vrijeme za konzultacije Utorkom od 10:30 do 12:00

Telefon 051/265-736 e-mail [email protected]; [email protected]

Suradnik na kolegiju Kabinet

Vrijeme za konzultacije Telefon

e-mail II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA

SADRŽAJ KOLEGIJA

Izlaže se široka skala standardnih konzervatorskih postupaka pri izradi različitih konzervatorskih studija i elaborata. Donose se primjeri dokumentacije prema vrsti (povijesni-arhivski podaci, analitički opisi, kataloški opisi, kataloška jedinica, fotografije, grafička dokumentacija, specijalna dokumentacija, uzorci) i namjeni (osnovna evidencija, inventar, dokumentacija koja prethodi zahvatu, dokumentacija koja prati zahvat, završni izvještaj, konzervatorska podloga za urbanističko planiranje, konzervatorski projekt, izložbeni projekt). Koristi se mogućnost analize i diskusije na konkretnim konzervatorskim i konzervatorsko-restauratorskim zahvatima na području sjevernoga Jadrana, koji su dostupni za rad na terenu. Dio primjera odabranih za analizu i diskusiju potječe iz prakse voditelja kolegija, zbog dostupnosti realizacija i stoga jer je za druge primjere teško pribaviti cjelovitu dokumentaciju. Odabrani su primjeri kulturnih dobara različitih dimenzija, materijala i stupnja ugroženosti. Provodi se edukacija utvrđivanja povijesnih slojeva i faza. Tumače se nedestruktivne i destruktivne metode (sondiranje), fizičke i kemijske analize prikupljanja podataka.

OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA Svladavanje osnovnih tehnika analize i izrade dokumentacije kulturnog dobra za potrebe provođenja njihove zaštite i očuvanja. Osposobljenost u donošenju racionalnih i primjenjivih odluka o postupanju s kulturnim dobrom. Nadogradnja sposobnosti raščlambe kulturnog dobra izvan okvira usvojenih u temeljnoj nastavi povijesti umjetnosti. Stjecanje sposobnosti tehničkog opisa predmeta, njegove fizičke i kronološke kompleksnosti. Sposobnost samostalne primjene tehnika izrade dokumentacije koja služi za registraciju kulturnog dobra, konzervatorskog elaborata kao osnove za programiranje zaštitnog zahvata, inventara i kataloga kao osnove za registraciju, organizaciju izložbi i postavu zbirki.

NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s „x“) Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad

X x X X Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo

x III. SUSTAV OCJENJIVANJA


Pohađanje nastave i aktivnost u nastavi

1 10

Kontinuirana provjera znanja – kolokvij

1 35

Seminar 1 25 ZAVRŠNI ISPIT 1 30 UKUPNO 4 100

Opće napomene: Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti odgovarajući broj ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare iznos ocjenskih bodova koji ih svrstavaju u kategoriju FX (30 do 39,9 na preddiplomskom / 40 do 49,9 na diplomskom) imaju mogućnost tri izlaska na ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E. (prema prikazu ispod ovog teksta)

Ukupna ocjena uspjeha: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome ispitu određuje se konačna ocjena prema sljedećoj raspodjeli:









IV. LITERATURA

OBVEZNA LITERATURA 1. T. Marasović, Aktivni pristup graditeljskom nasljeđu, Split, 1985. 2. I. Maroević, Sadašnjost baštine, Zagreb 1986. 3. B. M. Feilden, Conservation of Historic Buildings, London, 1982. 4. D. Vokić (priredio), Smjernice konzervatorsko-restauratorskog rada, Zagreb, 2007. 5. Povelja konzervacije i restauracije umjetničkih i kulturnih spomenika, Pogledi, 3-4, 18, Split, 1988., 753-782.

IZBORNA LITERATURA 1. M. Bradanović, Analiza i dokumentiranje kulturnih dobara - zbirka tekstova, Rijeka, 2010., (skripta). 2. N. Jakšić, R. Tomić, Umjetnička baština Zadarske nadbiskupije – zlatarstvo, Zadar, 2004. 3. K. Majer, P. Puhmajer, Palača šećerane u Rijeci, Rijeka 2008. 4. H. Malinar, Vlaga u povijesnim građevinama, Zagreb, 2003. 5. S. Muñoz-Viñas: Contemporary Theory of Conservation, Elsevier Butterworth-Heinemann, 2005. 6. D. Marasović, Povijesna jezgra Splita (Studije-programi-realizacije), Split, 2009. 7. D. Miletić, M. Valjato-Fabris, Kapela sv. Filipa i Jakova na Medvedgradu, Zagreb, 1987. 8. G. Nikšić, Materijali i tehnike - Konzervacija nepokretnih kulturnih dobara, Split, 2010., skripta 9. G. Perusini, Il restauro dei dipinti e delle sculture lignee, storia, teorie e tecniche, Udine, 1985. ili

1994. (dostupno i kao skripta u prijevodu R. Oštrića) 10. P. Vežić, Sveti Donat – Rotonda Sv. Trojstva u Zadru, Split, 2002.


POHAĐANJE NASTAVE Obavezno Svaki student dužan je prisustvovati na minimalno 70% nastave. Studenti koji imaju koliziju moraju prisustvovati na minimalno 50% nastave. Ukoliko student koji nema koliziju bude prisutan na manje od 50% nastave (bez valjanog zdravstvenog obrazloženja) ne može zadovoljiti kriterije za ocjenu, pa je dužan ponovno slušati predmet. Isto vrijedi i za studente s kolizijom, ukoliko su bili na manje od 30% predavanja.

NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA Studenti se informiraju putem pismenih i web obavijesti na stranicama fakulteta, na opću e-mail adresu godine te usmeno.


Uz redovite konzultacije, svaki student nastavnika može svakodnevno kontaktirati elektronskom poštom.


Usmeno

OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima!

Ukoliko se student ne pridržava rokova, to utječe na pojedinačnu ocjenu koja mu se daje za svaki rad a zbir svih ocjena utječe na konačnu. Ukoliko student ima nekih nepredviđenih situacija koje direktno utječu na poštivanje roka, dužan je to na vrijeme i prije roka javiti nastavniku s kojim mora dogovoriti alternativni rok.

ISPITNI ROKOVI

Zimski 3.2.; 19.2.

Proljetni izvanredni

7.4.

Ljetni 16.6.; 2.7.

Jesenski izvanredni

3.9.; 11.9.


DATUM NAZIV TEME

7.10. Uvodno predavanje

14.10. Crkva sv. Agate u Novigradu, istraživanje, konsolidacija, konzervacija i prezentacija s elementima restauracije

21.10.

Šesterostrana kruna cisterne na krčkoj Veloj placi – istraživanje, interpretacija nalaza, konzervacija i rekompozicija (prezentacijske dvojbe muzealizacija-prezentacija in situ ili na izvornoj lokaciji

28.10. Obnove crkve sv. Donata u Zadru i kapele sv. Filipa i Jakova na Medvedgradu

4.11. Primjeri iz konzervatorsko-restauratorske prakse, terenska nastava na kulturnom dobru u postupku obnove

11.11. Skulptura, dekorativna arhitektonska plastika i epigrafski spomenici - problemi očuvanja i prezentacije,primjeri uspostave omišaljskog, vrbničkog i novigradskog lapidarija

18.11. Inventarizacija pokretnih kulturnih dobara, katalozi

25.11. Problemi zaštite zidnog slikarstva

2.12. Primjeri konzervatorskih podloga za prostorne planove

9.12. Problem istraživanja i zaštite riječkog Starog grada-priprema za izlazak na teren

16.12. Rijeka – Stari grad, dokumentiranje, konzervatorska podloga Rijeka – Stari grad analiza provedenog dokumentiranja

23.12. Problemi zaštite i revitalizacije ladanjskog graditeljstva – istarske stancije -primjeri Dajle, Segeta i Karpinjana

13.1. Kolokvij

20.1. Novigradske zidine – problemi zaštite, konzervatorski nadzor i istraživanje, dokumentacija, prijedlog prezentacije, zahvat konzervacije s elementima restauracije

27.1. Zaključno predavanje




MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Metodologija analize i dokumentiranja kulturnog dobra Studij Diplomski (nastavnički) Semestar Zimski Akademska godina 2014/2015 Broj ECTS-a 3 Nastavno opterećenje (P+S+V) 15+0+15 Vrijeme i mjesto održavanja nastave Utorak, 8:15 – 11:00 Mogućnost izvođenja na stranom jeziku / Nositelj kolegija Izv. prof. dr. sc. Marijan Bradanović

Kabinet 459 Vrijeme za konzultacije Utorkom od 10:30 do 12 sati





SADRŽAJ KOLEGIJA

Izlaže se široka skala standardnih konzervatorskih postupaka pri izradi različitih konzervatorskih studija i elaborata. Donose se primjeri dokumentacije prema vrsti (povijesni-arhivski podaci, analitički opisi, kataloški opisi, kataloška jedinica, fotografije, grafička dokumentacija, specijalna dokumentacija, uzorci) i namjeni (osnovna evidencija, inventar, dokumentacija koja prethodi zahvatu, dokumentacija koja prati zahvat, završni izvještaj, konzervatorska podloga za urbanističko planiranje, konzervatorski projekt, izložbeni projekt). Koristi se mogućnost analize i diskusije na konkretnim konzervatorskim i konzervatorsko-restauratorskim zahvatima na području sjevernoga Jadrana, koji su dostupni za rad na terenu. Dio primjera odabranih za analizu i diskusiju potječe iz prakse voditelja kolegija, jer je za druge realizacije teško pribaviti cjelovitu dokumentaciju. Odabrani su primjeri kulturnih dobara različitih dimenzija, materijala i stupnja ugroženosti. Provodi se edukacija utvrđivanja povijesnih slojeva i faza. Tumače se ne destruktivne i destruktivne metode (sondiranje), fizičke i kemijske analize prikupljanja podataka.

OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA Svladavanje osnovnih tehnika analize i izrade dokumentacije kulturnog dobra za potrebe provođenja njihove zaštite i očuvanja. Osposobljenost u donošenju racionalnih i primjenjivih odluka o postupanju s kulturnim dobrom. Nadogradnja sposobnosti raščlambe kulturnog dobra izvan okvira usvojenih u temeljnoj nastavi povijesti umjetnosti. Stjecanje sposobnosti tehničkog opisa predmeta, njegove fizičke i kronološke kompleksnosti. Sposobnost samostalne primjene tehnika izrade dokumentacije koja služi za registraciju kulturnog dobra, konzervatorskog elaborata kao osnove za programiranje zaštitnog zahvata, inventara i kataloga kao osnove za registraciju, organizaciju izložbi i postavu zbirki.

NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s „x“) Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad

X x X X Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo

x III. SUSTAV OCJENJIVANJA


Pohađanje nastave i aktivnost u nastavi

0,5 10


1 35

Seminar 0,5 25 ZAVRŠNI ISPIT 1 30 UKUPNO 3 100











IV. LITERATURA

OBVEZNA LITERATURA 1. T. Marasović, Aktivni pristup graditeljskom nasljeđu, Split, 1985. 2. I. Maroević, Sadašnjost baštine, Zagreb 1986. 3. B. M. Feilden, Conservation of Historic Buildings, London, 1982. 4. D. Vokić (priredio), Smjernice konzervatorsko-restauratorskog rada, Zagreb, 2007. 5. Povelja konzervacije i restauracije umjetničkih i kulturnih spomenika, Pogledi, 3-4, 18, Split, 1988., 753-782.

IZBORNA LITERATURA 1. M. Bradanović, Analiza i dokumentiranje kulturnih dobara - zbirka tekstova, Rijeka, 2010., (skripta). 2. N. Jakšić, R. Tomić, Umjetnička baština Zadarske nadbiskupije – zlatarstvo, Zadar, 2004. 3. K. Majer, P. Puhmajer, Palača šećerane u Rijeci, Rijeka 2008. 4. H. Malinar, Vlaga u povijesnim građevinama, Zagreb, 2003. 5. S. Muñoz-Viñas: Contemporary Theory of Conservation, Elsevier Butterworth-Heinemann, 2005. 6. D. Marasović, Povijesna jezgra Splita (Studije-programi-realizacije), Split, 2009. 7. D. Miletić, M. Valjato-Fabris, Kapela sv. Filipa i Jakova na Medvedgradu, Zagreb, 1987. 8. G. Nikšić, Materijali i tehnike - Konzervacija nepokretnih kulturnih dobara, Split, 2010., skripta 9. G. Perusini, Il restauro dei dipinti e delle sculture lignee, storia, teorie e tecniche, Udine, 1985. ili

1994. (dostupno i kao skripta u prijevodu R. Oštrića) 10. P. Vežić, Sveti Donat – Rotonda Sv. Trojstva u Zadru, Split, 2002.







Usmeno

OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima!

Ukoliko se student ne pridržava rokova, to utječe na pojedinačnu ocjenu koja mu se daje za svaki rad a zbir svih ocjena utječe na konačnu. Ukoliko student ima nekih nepredviđenih situacija koje direktno utječu na poštivanje roka, dužan je to na vrijeme i prije roka javiti nastavniku s kojim mora dogovoriti alternativni rok.

ISPITNI ROKOVI

Zimski 3.2.; 19.2.

Proljetni izvanredni

7.4.

Ljetni 16.6.; 2.7.

Jesenski izvanredni

3.9.; 11.9.


DATUM NAZIV TEME

7.10. Uvodno predavanje

14.10. Crkva sv. Agate u Novigradu, istraživanje, konsolidacija, konzervacija i prezentacija s elementima restauracije

21.10.

Šesterostrana kruna cisterne na krčkoj Veloj placi – istraživanje, interpretacija nalaza, konzervacija i rekompozicija (prezentacijske dvojbe muzealizacija-prezentacija in situ ili na izvornoj lokaciji

28.10. Obnove crkve sv. Donata u Zadru i kapele sv. Filipa i Jakova na Medvedgradu

4.11. Primjeri iz konzervatorsko-restauratorske prakse, terenska nastava na kulturnom dobru koje je u tijeku obnove

11.11. Skulptura, dekorativna arhitektonska plastika i epigrafski spomenici - problemi očuvanja i prezentacije,primjeri uspostave omišaljskog, vrbničkog i novigradskog lapidarija

18.11. Inventarizacija pokretnih kulturnih dobara, katalozi

25.11. Problemi zaštite zidnog slikarstva

2.12. Primjeri konzervatorskih podloga za prostorne planove

9.12. Problem istraživanja i zaštite riječkog Starog grada-priprema za izlazak na teren

16.12. Rijeka – Stari grad, dokumentiranje, konzervatorska podloga Rijeka – Stari grad analiza provedenog dokumentiranja

23.12. Problemi zaštite i revitalizacije ladanjskog graditeljstva – istarske stancije -primjeri Dajle, Segeta i Karpinjana

13.1. Kolokvij

20.1. Novigradske zidine – problemi zaštite, konzervatorski nadzor i istraživanje, dokumentacija, prijedlog prezentacije, zahvat konzervacije s elementima restauracije

27.1. Zaključno predavanje




MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija TEORIJA UMJETNOSTI 20. STOLJEĆA Studij Diplomski studij – Povijest umjetnosti – opći smjer Semestar Zimski Akademska godina 2014./2015. Broj ECTS-a 6 Nastavno opterećenje (P+S+V) 2+1+1 Vrijeme i mjesto održavanja nastave Ponedjeljak - 9,15 do 12,30h / kabinet 470 Mogućnost izvođenja na stranom jeziku - Nositelj kolegija Dr.sc. Nataša Lah, doc.

Kabinet 460 Vrijeme za konzultacije Ponedjeljkom od 12,30 do 13,30h

Telefon 00385 51 265 737 e-mail [email protected]

Suradnik na kolegiju - Kabinet



SADRŽAJ KOLEGIJA

Posljedice sloma standardiziranih normativa, protokola i procedura u europskoj umjetnosti. Problematiziranje zadane objektivnosti i uvod u novu povijest umjetnosti. Položaj recipijenta u vrijednosnim sustavima. Novi koncepti, metode, paradigme i diskursi. Bečka škola PU. Kontradikcije modernizma. Modernizam, subjektivnost i formalizma. Kritički modernizam. Umjetnost (kao) teorija. Strukturalizam i poststrukturalizam. Feminizam. Postmoderna i kritika postmoderne. Nova kritička teorija. Nova povijest umjetnosti. Vizualna kultura i vizualne studije.


Poznavanje teorije umjetnosti 20.st. primjereno razini diplomskog studija. Kompetencija u analizi tekstova iz teorije umjetnosti. Stjecanje sposobnosti analize teorijskih tekstova i sposobnosti formuliranja koherentnih i uvjerljivih tekstova koji se bave sadržajem kolegija.


Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni radX X X

Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo X

III. SUSTAV OCJENJIVANJA AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE UDIO U ECTS BODOVIMA MAX BROJ BODOVA

Pohađanje nastave i aktivnost u nastavi 1 15 Kontinuirana provjera znanja 1 2 35 Kontinuirana provjera znanja 2 ZAVRŠNI ISPIT 3 50 UKUPNO 6 100











IV. LITERATURA OBVEZNA LITERATURA

1. Harrison, C., Wood, P., & Gaiger, J. (Eds.). (2003). Art in Theory 1900-2000. Oxford: Blackwell. (odabrana poglavlja)

2. Šuvaković, M., & Erjavec, A. (Eds.). (2009). Figure u pokretu. Savremena zapadna estetika, filozofija i teorija umetnosti. Beograd: Atoča. Vujičić kolekcija.

3. Šuvaković, M. (2005). Pojmovnik suvremene umjetnosti. Zagreb, Ghent: Horetzky, Vlees & Beton.

IZBORNA LITERATURA

1. Miščević, N., & Zinaić, M. (Eds.). (1982). Plastički znak. Rijeka: ICR. 2. Michaud, Y. (2004). Umjetnost u plinovitom stanju. Esej o trijumfu estetike. Zagreb: Naklada Ljevak. 3. Groys, B. (2006). Učiniti stvari vidljivima. Strategije suvremene umjetnosti (Nada Beroš ed.). Zagreb: MSU,

biblioteka Refleksije. 4. Struken, M., & Cartwrigt, L. (2001). Practices of Loocing. New York: Oxford University Press 5. Kolešnik, L. (Ed.). (1999). Feministička likovna kritika i teorija likovnih umjetnosti. Zagreb: Centar za ženske

studije. 6. Danto, A. C. (1997.). Preobražaj svakidašnjeg. Filozofija umjetnosti. Zagreb: Kruzak. 7. Carroll, N. (1995). Danto, Style and Intention. The Journal of Aesthetic and Art Criticism, 53 (3). 8. Baudrillard, J. (2001.). Simulakrumi i simulacija. Karlovac: Naklada DAGGK, Biblioteka Psefizma. 9. Barasch, M. (1998). Modern Theories of Art. New York, London: New York U.P.

V. DODATNE INFORMACIJE O KOLEGIJU POHAĐANJE NASTAVE

Redovito, obveza 70%


Usmeno, mailom, na konzultacijama


Predavanja, e mail, konzultacije


Pismeno, usmeno


- ISPITNI ROKOVI

Zimski 09. i 23. veljače

Proljetni izvanredni 20. travanj

Ljetni

Jesenski izvanredni 01. i 08. rujan

VI. POČETAK I ZAVRŠETAK TE SATNICA IZVOĐENJA NASTAVE (POPIS TEMA) DATUM NAZIV TEME

06.10.2014.

Povijesni pregled teorijskih pristupa do II. pol. 19. st.: fizioplastičnost klasičnih razdoblja, ideoplastičnost srednjega vijeka, iluzija u umjetnosti ranog novog vijeka, historijski perspektivizam prosvjetiteljstva i prvi teorijski sustavi estetike i povijesti umjetnosti

13.10.2014. Slom standardiziranih normativa u europskoj umjetnosti druge polovine 19.st.

20.10.2014. Granice teorijskih prostora tradicije, moderniteta i suvremenosti

27.10.2014. Položaj recipijenta u vrijednosnim sustavima

03.11.2014. Teorija forme I. - analiza

10.11.2014. Teorija forme II. - stil

17.11.2014. Teorija forme III. - apstrakcija

24.11.2014.

Prema referentnom polju umjetničkog izraza: kulturno povijesni i društveni kontekst i kritičke perspektive u 20. stoljeću

01.12.2014. Analitička struja u teoriji moderne umjetnosti I – pristup i metode

08.12.2014.

Analitička struja u teoriji moderne umjetnosti II - status umjetničkog djela, tehničke definicije umjetnosti, konceptualne, intencionalne i semiotičke analize, poststrukturalizam, teorija prikazivanja i kognitivna estetika

15.12.2014. Hermeneutička struja u teoriji moderne umjetnosti I – pristup i metode

22.12.2014.

Hermeneutička struja u teoriji moderne umjetnosti II - problem teksta, objašnjenje i razumijevanje, medijacija i povijesni horizont poznavanja stila, tipova i kulturnih simptoma/simbola

12.01.2015. Poetika postmodernizma

19.01.2015. Vrijeme „slikovnog obrata“

26.01.2015. Repolitizacija i „estetika događaja“ u teoriji suvremene umjetnosti




MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Muzeologija i galeristika Studij Povijest umjetnosti Semestar III. DS Akademska godina 2014-15. Broj ECTS-a 3 Nastavno opterećenje (P+S+V) 15+15+15 Vrijeme i mjesto održavanja nastave četvrtak 17:15-20:00 P470, u muzejskim/galerijskim prostorima Mogućnost izvođenja na stranom jeziku engleski Nositelj kolegija Jolanda Todorović

Kabinet Vrijeme za konzultacije četvrtak 16:15-17:00

Telefon 099 2391404 e-mail [email protected]




SADRŽAJ KOLEGIJA

Nakon uvodnog predavanja u kojem razgovaramo o međusobnim očekivanjima od kolegija (studenti i nastavnik), predavanja koja slijede obrađuju sljedeće tematske cjeline: - Povijesni pregled velikih svjetskih likovnih izložbi - Razvoj muzejske djelatnosti u Rijeci i pregled važnih povijesnih i suvremenih izložbi i izložbenih projekata - Životni ciklus izložbe: tipovi izložbi, ciljevi, jezik i struktura izložbe, faze izložbenog programa, tekstovi na izložbi i publikacije - Vizualni identitet izložbe. Promocija i marketinška komunikacija u kulturi i umjetnosti - Galerija: izložbeni prostor / oprema / postav / uvjeti za očuvanje građe tijekom trajanja izložbe - Galerijsko-izložbeni prostori - Budžet projekta i izvori financiranja (usvajanje pojmova i terminologije iz financijskog plana, javni natječaji, EU fondovi) Nastava će se odvijati uglavnom u muzejsko-galerijskim izložbenim prostorima, gdje će, osim rada na izložbi, studenti dobiti uvid i u iskustva organizatora različitih tipova izložbi i svih njezinih segmenata. U praktičnom dijelu kolegija studentu/ici će biti omogućen rad u muzeju uključivanjem u muzejske procese (ukupno 12+3 h vježbi). Student će provesti 12 sati u muzeju (jednom Ili više muzeja) gdje će moći biti uključen u 4 procesa rada (postav izložbe, edukativno-pedagoški program, rad na muzejskoj dokumentacji i u muzejskoj knjižnici, te ulaz u muzejski depo) za koje će morati dobiti potpis mentora (na unaprijed dobivenoj tablici s upisanim i dogovorenim aktivnostima, te sjestom i vremenom održavanja prakse): kustosa, muzejskog pedagoga, dokumentariste i/ili muzejskog tehničara. Aktivnosti u muzeju ocijenjivat će se prema dnevniku vođenom tijekom boravka u muzejskoj ustanowi/muzejskim ustanovama. Aktivnost nosi 1 ECTS bod. Drugi dio praktičnog dijela kolegija čini rad na osmišljavanju i pripremi muzejske izložbe. Osmišljavanje i priprema izložbe ocjenjivat će se tijekom semestra s obzirom na izvršene zadatke/zadaće prema dinamici kolegija: osmišljavanje teme i ideje izložbe, definiranje ciljeva izložbe, definiranje očekivanih rezultata, izrada plana aktivnosti i gantograma, odabrana građa za postav, idejno osmišljeni postav u izabranom izložbenom prostoru, izrada pratećih tekstova i pratećih aktivnosti tijekom trajanja izložbe, izrada okvirnog financijskog plana izložbe. Aktivnost nosi 0,75 ECTS boda.


Očekuje se da studenti nakon položenog ispita iz kolegija Muzeologija i galeristika mogu: 1. analizirati ideju, jezik, strukturu i postav izložbe u muzeju ili galeriji 2. osmisliti izložbeni program primijenjujući stečeno znanje i informiranost o povijesnoj i suvremenoj muzejsko-galerijskoj praksi na način da za odabranu temu mogu 3. definirati ciljeve i očekivane rezultate te u sklopu toga interpretirati vrijednosti i značenja muzejskih predmeta u kontekstu odabranog koncepta izložbe. 4. izraditi plan aktivnosti potrebnih za realizaciju cjelokupnog organizacijskog procesa izložbenog programa. 5. primijeniti znanja i vještine stečene uključivanjem u muzejske procese sudjelovanjem u istima: postav izložbe u galerijskom prostoru, stručno vodstvo po izložbi, organizacija depoa, rad u muzejskoj knjižnici i na muzejskoj dokumentacji. Također primijeniti znanja o načinu pripreme i provedbe izložbenih aktivnosti (npr: izraditi financijski plan u

osnovnim elementima, ispuniti obrasce za prijavu programa za financiranje te tako moći koristiti izvore financiranja; koristiti medije u cilju promocije i marketinške komunikacije; i sl.)


Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni radx x x

Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo x


Pohađanje nastave i aktivnost u nastavi 0,25 5% Kontinuirana provjera znanja 1 1 35% Kontinuirana provjera znanja 2 0,75 30% ZAVRŠNI ISPIT 1 30% UKUPNO 3 100%












- André Gob - Noémie Drouguet: Muzeologija, Povijest, razvitak, izazovi današnjice; 4. poglavlje Izložba: funkcija prezentiranja; Izdanja Antibarbarus - Eppur si muove - 110 godina muzejske djelatnosti; Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka, 2003. - PPMHPR iz muzejske riznice; Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka, 20013. - Prema novom muzeju, izdanje o zbirkama i projektu nove muzejske zgrade, Muzej moderne i suvremene umjetnosti, 2005. - Ivo Maroević: Uvod u muzeologiju / Muzeološke funkcije, Zavod za informacijske studije, Zagreb, 1993. - J. Pavičić, N. Alfirević i Lj. Aleksić: Menadžment i marketing u kulturi i umjetnosti: Poglavlje 4 (Marketing: planiranje i primjena) i Poglavlje 5 (5.2. Odnosi s javnošću; 5.3. Novi mediji u odnosima s korisnicima i javnošću; 5.4. Prikupljanje sredstava / «fundraising»), izd. Masmedia IZBORNA LITERATURA

- Lord, B; G.D. Lord. Manual of the museum exhibition. California: AltaMira Press, 2002. - Informatica museologica 34. (3/4) 2003. Tema broja: Muzejska izložba - Tomislav S. Šola: Eternity does not live here any more -a glossary of museum sins; Tomislav Šola, Zagreb, 2012. - What makes a great exhibition, grupa autora po izboru Paule Marincola, Philadelphia Exhibition Initiative, 2006. - Eilean Hooper Greenhill. 1999. Communication in theory and practice. U: The Educational Role of the Museum, E. Hooper Greenhill (ur.), 28-43. London: New York: Routledge - časopisi: Život umjetnosti, Informatica museologica, Art Review, Flash Art, Kontura, Art News …. - Web siteovi muzeja - GoogleArtProject : http://www.google.com/culturalinstitute/project/art-project - GLAM/Wiki: http://en.wikipedia.org/wiki/Wikipedia:GLAM/US/About


Prisustvovanje na nastavi ocjenjivat će se ako tijekom semestra nije bilo više od 3 (neopravdana) izostanka s nastave. Ocjenjivat će se aktivno sudjelovanje na nastavi kako tijekom predavanja tako i tijekom razgovora i priprema izložbenih programa.


e-mailom na zajedničku adresu


e-mailom, konzultacije


pismeni


ISPITNI ROKOVI

Zimski 12. i 26. veljače 2015. u 17h

Proljetni izvanredni 9. travnja 2015. u 17h

Ljetni 18- lipnja i 9. srpnja 2015. u 17h

Jesenski izvanredni 3. i 10. rujna 2015. u 17h


1. Uvodno predavanje: upoznavanje sa sadržajem kolegija i međusobna očekivanja. Nastava se održava na jednoj od izložbi u tijeku.

2. Povijesni pregled svjetskih izložbi. (Razgovor o mogućim temama zajedničke izložbe.)

3. Muzejska djelatnost u Rijeci. Nastava se održava u jednoj od muzejskih ustanova. (Odabir teme zajedničke izložbe.)

4. Povijesni pregled riječkih izložbenih manifestacija. (Pregled građe/materijala, upute za rad.)

5. Životni ciklus izložbe: što je izložba, tipovi izložbi, jezik, struktura. (Razgovor o odabranoj temi zajedničke izložbe.)

6. Životni ciklus izložbe: faze izložbenog programa - od cilja do početka. (Razgovor o odabranoj temi zajedničke izložbe, definiranje ciljeva izložbe.)

7. Životni ciklus izložbe: faze izložbenog programa. (Definiranje očekivanih rezultata izložbe.)

8. Životni ciklus izložbe: faze izložbenog programma. (Elementi i struktura izložbe.)

9. Galerijsko-izložbeni prostori od 19. do 21. stoljeća.

10. Prostor i struktura izložbenog postava. (Odabir izložbenog prostora, razgovor o postavu.)

11. Tekstovi na izložbi kao sredstvo medijacije.

12. Vizualni identitet izložbe. (Razgovor s dizajnerom o izložbi.)

13. Promocija i marketinška komunikacija u kulturi i umjetnosti. (Razgovor o pratećim aktivnostima na izložbi.)

14. Budžet projekta i izvori financiranja. (Definiranje financijskog plana izložbe.)

15. Završno predavanje




MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija GRADITELJSKA INDUSTRIJSKA BAŠTINA Studij POVIJEST UMJETNOSTI, diplomski studij Semestar I. i III. Akademska godina 2014/15. Broj ECTS-a 4 Nastavno opterećenje (P+S+V) 15+0+30 Vrijeme i mjesto održavanja nastave 14,15 – 17 sati, petak, predavaona 470 Mogućnost izvođenja na stranom jeziku / Nositelj kolegija JULIJA LOZZI-BARKOVIĆ

Kabinet 463

Vrijeme za konzultacije četvrtak: 9 – 10 sati petak: 9 – 10 sati

Telefon 051/265-739 e-mail [email protected]




SADRŽAJ KOLEGIJA

Industrijska graditeljska baština dio je materijalne kulture čiji su fokus napuštena proizvodna postrojenja iz vremena ranoga industrijskog razdoblja koji se odnosi na cjelokupno 19. stoljeće, kada je industrijski razvoj u svojem zenitu, te na razdoblje 20. stoljeća. Industrijska baština u današnjem postindustrijskom razdoblju postaje sve zanimljivija tema znanstvenih i drugih istraživanja, a pristup je interdisciplinaran, što uključuje i humanističke znanosti (povijest umjetnosti). Kolegij je koncentriran na graditeljsku industrijsku baštinu kao odraza vremena u kojem nastaje. Pored ostalog i po svojim stilskim karakteristikama, bilo da se radi o baroknom klasicizmu, neoklasicizmu, historicizmu ili secesiji i moderni. Sadržaj kolegija obuhvaća cjelokupno graditeljsko industrijsko naslijeđe iz navedenoga vremenskog raspona, te usporedbu s industrijskom baštinom u međunarodnom kontekstu, budući da je ovome izuzetno značajnom segmentu nacionalne materijalne kulture potreban sveobuhvatan i sustavan pristup. To se posebno odnosi na sistematizaciju građe, što podrazumijeva njezinu primjerenu valorizaciju i inventarizaciju, čemu će pokušati doprinijeti ovaj kolegij.


Studenti će nakon odslušanog kolegija moći: - interpretirati, vrednovati i inventarizirati graditeljsku industrijsku baštinu - koristiti se stručnom terminologijom vezanom uz sadržaj kolegija - samostalno pisanim i usmenim putem obraditi i protumačiti određene teme iz sadržaja kolegija - biti upućeni u novija znanstvena istraživanja i njihove rezultate s područja umjetnosti 19. stoljeća


Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni radX X X X

Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad OstaloX X


Pohađanje nastave i aktivnost u nastavi 0,5 10 Kontinuirana provjera znanja 1 1 30 Kontinuirana provjera znanja 2 1 30 ZAVRŠNI ISPIT 1,5 30 UKUPNO 4 100

Opće napomene: Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti odgovarajući broj ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare iznos ocjenskih bodova koji ih svrstavaju u kategoriju FX (30 do 39,9 na preddiplomskom / 40 do 49,9 na diplomskom) imaju mogućnost tri izlaska na ispit i mogu

ukupno dobiti samo ocjenu E. (prema prikazu ispod ovog teksta) Ukupna ocjena uspjeha: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome

ispitu određuje se konačna ocjena prema sljedećoj raspodjeli:










Zbornici radova s međunarodnih konferencija o industrijskoj baštini (I, II, III, IV), Pro-torpedo, Rijeka, 2003., 2005., 2007., 2010. Historicizam u Hrvatskoj 1 i 2, MUO, Zagreb 2000., (poglavlja koja se odnose na industrijsku arhitekturu) Secesija u Hrvatskoj, MUO, Zagreb, 2003., (poglavlja koja se odnose na industrijsku arhitekturu) D. Radović-Mahečić, Moderna arhitektura u Hrvatskoj 30-tih godina, Zagreb, 2007. (poglavlja koja se odnose na industrijsku arhitekturu) R. Matejčić: Kako čitati grad, ICR, Rijeka 1993. (poglavlja koja se odnose na industrijsku arhitekturu) Arhitektura historicizma u Rijeci,MMSU, Rijeka, 2001. (poglavlja koja se odnose na industrijsko graditeljstvo) Arhitektura secesije u Rijeci, Rijeka, MMSU, 1997. (poglavlja koja se odnose na industrijsko graditeljstvo) Moderna arhitektura Rijeke, Rijeka, MMSU,1996. . (poglavlja koja se odnose na industrijsko graditeljstvo) IZBORNA LITERATURA

Hudson, K. World Industrial Archeology, Cambridge University Press, 1969.

Raja, R. Architettura industriale, storia, significato e progetto, Edizione Dedalo, Bari, 1983. Ifko, S. Arhitekturna baština industrijalizacije, mogućnosti ponovne uporabe, Informatica museologica, MDC, Zagreb, 1988. Grad za 21. stoljeće, uredila Mirjana Goršić, Karlovac, 2001. (odabrani članci) Hudson, K. Industrial Archeology: an Introduction, 2 rev. ed. London, John Baker, 1066. Borsi, F. Introduzione all’ archeologia industriale, Officina, Roma, 1978. Cavallotti, C. Architettura industriale, Gorlich, Milano, 1969. Moore, R. and Ryan, R., Building Tate Modern, Tate Gallery Publishing, London, 2000.


Studenti su dužni prisustvovati na minimalno 70% nastave (predavanja i seminari). Studenti koji imaju koliziju s kolegijima drugih studijskih grupa moraju prisustvovati na minimalno 50% nastave.


OGLASNA PLOČA ODSJEKA ZA POVIJEST UMJETNOSTI WEB STRANICE FAKULTETA E-MAIL NASTAVNIKA


KONZULTACIJE U KABINETUE-MAIL NASTAVNIKA TELEFON


PISMENI


Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima! ISPITNI ROKOVI

Zimski 13. i 27. 02. u 9 sati

Proljetni izvanredni 8. 04. u 9 sati

Ljetni

Jesenski izvanredni


1. Uvodno predavanje o baštini industrijske arheologije, podjela seminarskih tema (utemeljitelji riječke industrije), upute o inventarizaciji graditeljske industrijske baštine.

2. Povijest zaštite industrijske baštine u svijetu i organizacije koje se danas takvom zaštitom bave

3. Industrijska baština u svijetu (reprezentativni primjeri)

4. Industrijska baština u Hrvatskoj

5. Riječka industrijska baština

6. Tvornica šećera u Rijeci nastanak i razvoj.

7. Lučka skladišta i ostali lučki objekti, povijest i situacija danas

8. Istočna industrijska zona uz Rječinu, povijest i situacija danas

9. Zapadna industrijska zona, povijest i situacija danas

10. Industrijski objekti željeznice, povijest i situacija danas.

11. Izlaganje seminarskih tema na terenu (Luka Rijeka, HŽ/ željeznička baština: skladišta i ostala infrastruktura)

12. Izlaganje seminarskih tema na terenu/ grupni rad (Robert Whitehead i Tvornca torpeda)

13. Izlaganje seminarskih tema na terenu/grupni rad (Smith & Meynier i Tvornica papira)

14. Izlaganje seminarskih tema na terenu/ grupni rad (Milutin Barač i Rahinerija nafte)

15. Prezentacija samostalno izrađenih inventarizacijskih skeda




MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Problemi zaštite i očuvanja urbanističke baštine u regiji Studij Diplomski Semestar Zimski (opći) Akademska godina 2014/2015 Broj ECTS-a 4 Nastavno opterećenje (P+S+V) 15+0+30 Vrijeme i mjesto održavanja nastave Utorak, 16:15 - 19:00 Mogućnost izvođenja na stranom jeziku / Nositelj kolegija Izv. prof. dr. sc. Marijan Bradanović






SADRŽAJ KOLEGIJA

Kolegijem se analiziraju povijesni urbanistički razvitak i karakteristike arhitekture naselja na području sjevernoga Jadrana te njemu gravitirajućih kontinentalnih područja. Utvrđuje se tipologija povijesnih naselja kao i karakteristike gradnje u pojedinim sjevernojadranskim i sjevernom Jadranu gravitirajućim područjima. Urbanističko-arhitektonska morfologija i tipologija u regiji donosi se i presjekom kroz povijesna razdoblja.

OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA Svladavanje vještine urbanističke analize naselja, komparativnom analizom pisanih i grafičkih vrela s dokumentacijom nastalom korištenjem suvremene tehnologije. Usvajanje i primjena specifičnog stručnog rječnika te znanja o inačicama povijesnoga nazivlja koje se koristilo za određeni dio naselja, tip ili dio građevine. Svladavanje konzervatorskih tehnika koje se koriste pri analizama urbanističkih cjelina. Znanja praktičnu primjenu nalaze u znanstveno-istraživačkom i stručnom radu, primjerice pri izradi stručnih podloga za urbanističke planove.


Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad X x X X



AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE UDIO U ECTS BODOVIMA MAX BROJ BODOVA Pohađanje nastave i aktivnost u nastavi

1 10


1 40

Seminar 1 20 ZAVRŠNI ISPIT 1 30 UKUPNO 4 100











IV. LITERATURA

OBVEZNA LITERATURA 1. J. Belamarić, G. Nikšić et al., Pouke baštine za gradnju u hrvatskom priobalju, Zagreb, 2007. 2. A. Horvat, R. Matejčić, K. Prijatelj, Barok u Hrvatskoj, Zagreb, 1982. (str. 385-484). 3. M. Prelog, Poreč, Grad i spomenici, Beograd, 1957. ili Zagreb, 2007. 4. M. Prelog, Prostor i vrijeme, Djela, Sv. I., Zagreb, 1991. 5. B. Milić, Razvoj grada kroz stoljeća, knjige II. i III, Zagreb, 1995., 2002.

IZBORNA LITERATURA 1. A. Alisi, Istria, Città minori, Trieste, 1997. 2. S. Bernik, Organizem slovenskih obmorskih mest, Koper, Izola, Piran,Ljubljana-Piran, 1968. 3. M. Bradanović et. al., Oprtalj/Portole, Oprtalj, 2009. 4. M. Bradanović, Graditeljstvo Lovrana u kasnom srednjem i ranijem novom vijeku, Zbornik Lovranšćine,

Lovran, 2010., 215-254. 5. R. Goy, Venice, The City and Its Architecture, Venice, 1997. 6. E. Hilje, Spomenici srednjovjekovnoga graditeljstva na Pagu, Zadar, 1999. (str. 129-138). 7. A. Krizmanić, Komunalna palača Pula, Razvitak gradskog središta kroz dvadeset jedno stoljeće, Pula,

1998., 127-155. 8. D. Miletić – M. Valjato Fabris, Sokolac – Frankopanski plemićki grad u Brinju, Zagreb, 2003. 9. M. Viličić, Arhitektonski spomenici Senja, Rad JAZU, 6, 1972., 65-129. 10. S. Štefanac et al., Dioecesis Justinopolitana, l'arte gotica nel territorio della Diocesi di Capodistria,

Capodistria, 2000. (poglavlje Architettura ed Urbanesimo, 36-137). V. DODATNE INFORMACIJE O KOLEGIJU






Usmeno

OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima! Ukoliko se student ne pridržava rokova, to utječe na pojedinačnu ocjenu koja mu se daje za svaki rad a zbir svih ocjena utječe na konačnu. Ukoliko student ima nekih nepredviđenih situacija koje direktno utječu na poštivanje roka, dužan je to na vrijeme i prije roka javiti nastavniku s kojim mora dogovoriti alternativni rok.

ISPITNI ROKOVI

Zimski 3.2.; 19.2.

Proljetni 7.4.

izvanredni

Ljetni 16.6.; 2.7.

Jesenski izvanredni

3.9.; 11.9.


DATUM NAZIV TEME

7.10. Uvodna razmatranja, povijesna naselja sjevernog Jadrana tipologija i problemi njihovog očuvanja

14.10.

Venecija i istarska obala od Milja do Pule, obalni gradovi zapadne i južne Istre kao središta širenja mletačkih graditeljskih modela, usponi i padovi Kamen i opeka, građa ziđa i dekorativna plastika

21.10. Kašteli raškoga sliva, fortifikacije, razvoj podgrađa, utvrđene plemićke rezidencije od fortifikacijskog prema ladanjskom konceptu

28.10.

Međuodnos pograničnih kaštela mletačke Istre i Pazinske knežije, kontinentalni i mletački način, razlike modela urbanizacije, Svetvinčenat i Pazin, Žminj i Tinjan, Kršan i Plomin

4.11. Kvarnerski lučki gradovi Rab, Senj, Osor i Krk. paški primjeri - Stari i Novi Pag, Novalja u sjeni Raba.

11.11. Razvoj sela na kvarnerskim otocima, primjeri Lošinja, Suska, Dragozetića, Jurandvora, Ilovika, urbanizacija M. I V. Lošinja tijekom19. st., tipologija.

18.11. Krčki kašteli Omišalj, Dobrinj, Vrbnik i Baška, njihove veze s Vinodolom

25.11. Proces urbanizacije krčkih kaštela-u ranijem razdoblju novoga vijeka

2.12. Vinodolske luke i njihovi kašteli

9.12. Modruš, Lika, veze s Vinodolom, počeci i daljnji razvoj naselja u Gorskom kotaru, specifičnosti oblikovanja, građe ziđa, krovnog pokrova

16.12. Naselja liburnijskoga dijela Istre, stradanja i oporavak nakon Uskočkih ratova

23.12. Odnos Trsta i Rijeke, razvoj Austrijskoga primorja od Rijeke do Karlobaga, uspon, pad i oporavak Senja

13.1. Povezanost uspona i padova, primjeri Novigrada i Buja, Pule i Vodnjana, Osora i Cresa

20.1.

Odnosi utvrđenih plemićkih rezidencija i podgrađa, crkvenih i svjetovnih središta gradova, luke i lučkih instalacija prema gradskim središtima, trgovačkih i stambenih podgrađa, suburbana područja unutar i izvan gradskih zidina, razvoj novih urbanističkih težišta, procesi okrupnjavanja unutar gradskoga tkiva.

27.1. Zaključna razmatranja i priprema za završni ispit




MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJUNaziv kolegija METODIKA TEORIJE UMJETNOSTIStudij DS – Povijest umjetnosti Semestar Zimski Akademska godina 2014./2015. Broj ECTS-a 5 Nastavno opterećenje (P+S+V) 3+1+1 Vrijeme i mjesto održavanja nastave Petkom od 17,15 do 20h, kabinet 470 Mogućnost izvođenja na stranom jeziku - Nositelj kolegija prof. dr. sc. Julija Lozzi Barković

Kabinet 463 Vrijeme za konzultacije

Telefon 00385 51 265 739 e-mail [email protected]

Suradnik na kolegiju Martinela Dragičević, mag. pu i pedagog. Kabinet 467

Vrijeme za konzultacije Ponedjeljkom od 12,30 do 14h Telefon -

e-mail [email protected] II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA

SADRŽAJ KOLEGIJA

Temeljne discipline znanosti o slici Povijest umjetnosti - znanost o umjetnosti Filozofija, logika i matematika Psihologija, neurologija i kognitivna znanost Retorika i semiotika Komunikologija i mediologija Povijesno orijentirane znanosti o slici Historiografija Teologija, kršćanska Arheologija, etnologija Društvene znanosti o slici Sociologija i kulturologija Politologija i pravna znanost Primijenjene znanosti o slici Kompjutorska vizualistika i istraživanje reklama Kartografija i tipografija (+ antropogeografija) Moderni mediji slike Likovna umjetnost Komunikacijski dizajn Fotografija, film, televizija, novi mediji


Poznavanje različitih metodoloških pristupa u okviru znanosti o slici primjereno razini diplomskog studija i mogućnost njihova razlikovanja i primjene u metodici nastave. Kompetencija u analizi i primjeni tekstova tijekom nastavne prakse. Posjedovanje sposobnosti pismenog izražavanja i analize različitih teorijskih tekstova kao i njihove primjene u nastavnom procesu.


Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni radX X X X

Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo X



Pohađanje nastave i aktivnost u nastavi 1 15 Kontinuirana provjera znanja 1 1,5 30 Kontinuirana provjera znanja 2 1 25 ZAVRŠNI ISPIT 1,5 30 UKUPNO 5 100











IV. LITERATURA

OBVEZNA LITERATURA

1. Belting, H. (2010). Kraj povijesti umjetnosti (Nada Beroš ed.). Zagreb: MSU, biblioteka Refleksije. 2. Sachs-Hombach, K. (Ed.). (2006 [2005]). Znanost o slici. Discipline, teme, metode. Zagreb: Antibarbarus. 3. Paić, Ž. (2008.). Vizualne komunikacije. Zagreb: Centar za vizualne studije. 4. Paić, Ž., Purgar, K. (2009). Vizualna konstrukcija kulture. Zagreb: Izdanja Antibarbarus 5. Jenks, C. (2002). Vizualna kultura. Zagreb: Naklada Jesenski i Turk.

Kolešnik, L. (2004). Utjecaj kulturalnih teorija na povijest umjetnosti kao znanstvenu disciplinu. In M. Pelc (Ed.), 1. Kongres hrvatskih povjesničara umjetnosti (pp. http://hart.hr/uploads/documents/50.pdf). Zagreb: IPU.

IZBORNA LITERATURA

1. Šuvaković, M. (2006). Diskurzivna analiza. Beograd: Univerzitet umetnosti. 2. Šuvaković, M. (2005). Pojmovnik suvremene umjetnosti. Zagreb, Ghent: Horetzky, Vlees & Beton. 3. Pintarić, H., V. (2012). Suvremena vizualna kultura i problemi vizualnih komunikacija. U: V.

Horvat Pintarić, Kritike i eseji, 240 – 243. Zagreb: EPH MEDIA d.o.o. 4. Uzelac, S. B. (2008). Od umjetničkog artefakta prema vizualnom tekstu. U: S. Briski – Uzelac, Vizualni tekst.

Studije iz teorije umjetnosti. 27 – 38. Zagreb: Centar za vizualne studije 5. Hörisch, J. (2007). Teorijska apoteka. Zagreb: Algoritam. 6. Eagelton, T. (2005). Teorija i nakon nje. Zagreb: Algoritam. 6. Berger, J. (1972). Ways of Seeing. London: Penguin. 7. Barasch, M. (1998). Modern Theories of Art. New York, London: New York U.P. 8. Gadamer, H. G. (2003). Ogledi o filozofiji umjetnosti. Zagreb: AGM.


POHAĐANJE NASTAVE

Redovito. Minimum 70%


Usmeno, e mail, konzultacije


Predavanja, e mail, konzultacije


Pismeno, usmeno


-

ISPITNI ROKOVI

Zimski 09. i 23. veljače 2015.

Proljetni izvanredni 20. travnja 2015.

Ljetni

Jesenski izvanredni 01. i 08. rujna 2015.


DATUM NAZIV TEME

09.10.2014. Temeljne discipline znanosti o slici 1.Povijest umjetnosti - znanost o umjetnosti

16.10.2014. Temeljne discipline znanosti o slici 2.Filozofija, logika i matematika

23.10.2014. Temeljne discipline znanosti o slici 3. Psihologija, neurologija i kognitivna znanost

30.10.2014. Temeljne discipline znanosti o slici 4. Retorika i semiotika

06.11.2014. Temeljne discipline znanosti o slici 5. Komunikologija i mediologija

13.11.2014. Povijesno orijentirane znanosti o slici 1. Historiografija

20.11.2014. Povijesno orijentirane znanosti o slici 2. Teologija, kršćanska

27.11.2014. Povijesno orijentirane znanosti o slici 3. Arheologija, etnologija

04.12.2014. Društvene znanosti o slici 1. Sociologija i kulturologija

11.12.2014. Društvene znanosti o slici 2. Politologija i pravna znanost

18.12.2014. Primijenjene znanosti o slici 1. Kompjutorska vizualistika i istraživanje reklama

15.01.2015. Primijenjene znanosti o slici 2. Kartografija i tipografija

22.01.2015. Moderni mediji slike 1. Likovna umjetnost

29.01.2015. Moderni mediji slike 2. Komunikacijski dizajn, fotografija, film, televizija, novi mediji




MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Problemi zaštite i očuvanja urbanističke baštine u regiji Studij Diplomski Semestar Zimski (nastavnički) Akademska godina 2014/2015 Broj ECTS-a 3 Nastavno opterećenje (P+S+V) 15+0+30 Vrijeme i mjesto održavanja nastave Utorak, 16:15 - 19:00 Mogućnost izvođenja na stranom jeziku / Nositelj kolegija Izv. prof. dr. sc. Marijan Bradanović






SADRŽAJ KOLEGIJA

Kroz kolegij se analiziraju povijesni urbanistički razvitak i karakteristike arhitekture naselja na području sjevernoga Jadrana te njemu gravitirajućih kontinentalnih područja. Utvrđuje se tipologija povijesnih naselja kao i karakteristike gradnje u pojedinim sjevernojadranskim i sjevernom Jadranu gravitirajućim područjima. Urbanističko-arhitektonska morfologija i tipologija u regiji donosi se i presjekom kroz povijesna razdoblja.

OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA Svladavanje vještine urbanističke analize naselja, komparativnom analizom pisanih i grafičkih vrela s dokumentacijom nastalom korištenjem suvremene tehnologije. Usvajanje i primjena specifičnog stručnog rječnika te znanja o inačicama povijesnoga nazivlja koje se koristilo za određeni dio naselja, tip ili dio građevine. Svladavanje konzervatorskih tehnika koje se koriste pri analizama urbanističkih cjelina. Znanja praktičnu primjenu nalaze u znanstveno-istraživačkom i stručnom radu, primjerice pri izradi stručnih podloga za urbanističke planove.


Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad X x X X



AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE UDIO U ECTS BODOVIMA MAX BROJ BODOVA Pohađanje nastave i aktivnost u nastavi

0,5 10


1 40

Seminar 0,5 20 ZAVRŠNI ISPIT 1 30 UKUPNO 3 100











IV. LITERATURA

OBVEZNA LITERATURA 1. J. Belamarić, G. Nikšić et al., Pouke baštine za gradnju u hrvatskom priobalju, Zagreb, 2007. 2. A. Horvat, R. Matejčić, , K. Prijatelj, Barok u Hrvatskoj, Zagreb, 1982. (str. 385-484). 3. M. Prelog, Poreč, Grad i spomenici, Beograd, 1957. ili Zagreb, 2007. 4. M. Prelog, Prostor i vrijeme, Djela, Sv. I., Zagreb, 1991. 5. B. Milić, Razvoj grada kroz stoljeća, knjige II. i III, Zagreb, 1995., 2002.

IZBORNA LITERATURA 1. A. Alisi, Istria, Città minori, Trieste, 1997. 2. S. Bernik, Organizem slovenskih obmorskih mest, Koper, Izola, Piran,Ljubljana-Piran, 1968. 3. M. Bradanović et. al., Oprtalj/Portole, Oprtalj, 2009. 4. M. Bradanović, Graditeljstvo Lovrana u kasnom srednjem i ranijem novom vijeku, Zbornik Lovranšćine,

Lovran, 2010., 215-254. 5. R. Goy, Venice, The City and Its Architecture, Venice, 1997. 6. E. Hilje, Spomenici srednjovjekovnoga graditeljstva na Pagu, Zadar, 1999. (str. 129-138). 7. A. Krizmanić, Komunalna palača Pula, Razvitak gradskog središta kroz dvadeset jedno stoljeće, Pula,

1998., 127-155. 8. D. Miletić – M. Valjato Fabris, Sokolac – Frankopanski plemićki grad u Brinju, Zagreb, 2003. 9. M. Viličić, Arhitektonski spomenici Senja, Rad JAZU, 6, 1972., 65-129. 10. S. Štefanac et al., Dioecesis Justinopolitana, l'arte gotica nel territorio della Diocesi di Capodistria,

Capodistria, 2000. (poglavlje Architettura ed Urbanesimo, 36-137). V. DODATNE INFORMACIJE O KOLEGIJU






Usmeno

OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima! Ukoliko se student ne pridržava rokova, to utječe na pojedinačnu ocjenu koja mu se daje za svaki rad a zbir svih ocjena utječe na konačnu. Ukoliko student ima nekih nepredviđenih situacija koje direktno utječu na poštivanje roka, dužan je to na vrijeme i prije roka javiti nastavniku s kojim mora dogovoriti alternativni rok.

ISPITNI ROKOVI

Zimski 3.2.; 19.2.

Proljetni 7.4.

izvanredni

Ljetni 16.6.; 2.7.

Jesenski izvanredni

3.9.; 11.9.


DATUM NAZIV TEME

7.10. Uvodna razmatranja, povijesna naselja sjevernog Jadrana tipologija i problemi njihovog očuvanja

14.10.

Venecija i istarska obala od Milja do Pule, obalni gradovi zapadne i južne Istre kao središta širenja mletačkih graditeljskih modela, usponi i padovi Kamen i opeka, građa ziđa i dekorativna plastika

21.10. Kašteli raškoga sliva, fortifikacije, razvoj podgrađa, utvrđene plemićke rezidencije od fortifikacijskog prema ladanjskom konceptu

28.10.

Međuodnos pograničnih kaštela mletačke Istre i Pazinske knežije, kontinentalni i mletački način, razlike modela urbanizacije, Svetvinčenat i Pazin, Žminj i Tinjan, Kršan i Plomin

4.11. Kvarnerski lučki gradovi Rab, Senj, Osor i Krk. paški primjeri - Stari i Novi Pag, Novalja u sjeni Raba.

11.11. Razvoj sela na kvarnerskim otocima, primjeri Lošinja, Suska, Dragozetića, Jurandvora, Ilovika, urbanizacija M. I V. Lošinja tijekom19. st., tipologija.

18.11. Krčki kašteli Omišalj, Dobrinj, Vrbnik i Baška, njihove veze s Vinodolom

25.11. Proces urbanizacije krčkih kaštela-u ranijem razdoblju novoga vijeka

2.12. Vinodolske luke i njihovi kašteli

9.12. Deseti Modruš, veze s Vinodolom, počeci i daljnji razvoj naselja u Gorskom kotaru, specifičnosti oblikovanja, građe ziđa, krovnog pokrova

16.12. Naselja liburnijskoga dijela Istre, stradanja i oporavak nakon Uskočkih ratova

23.12. Odnos Trsta i Rijeke, razvoj Austrijskoga primorja od Trsta do Karlobaga, uspon, pad i oporavak Senja

13.1. Povezanost uspona i padova, primjeri Novigrada i Buja, Pule i Vodnjana, Osora i Cresa

20.1.

Odnosi utvrđenih plemićkih rezidencija i podgrađa, crkvenih i svjetovnih središta gradova, luke i lučkih instalacija prema gradskim središtima, trgovačkih i stambenih podgrađa, suburbana područja unutar i izvan gradskih zidina, razvoj novih urbanističkih težišta, procesi okrupnjavanja unutar gradskoga tkiva.

27.1. Zaključna razmatranja i priprema za završni ispit

SVEUČILIŠTE U RIJECI FILOZOFSKI FAKULTET U RIJECI - DS - ZS - POVUM.pdf · Hrvatska S V E U Č I...

Documents

Transcript of SVEUČILIŠTE U RIJECI FILOZOFSKI FAKULTET U RIJECI - DS - ZS - POVUM.pdf · Hrvatska S V E U Č I...