Sveučilište-u-Mostaru (2)

8/17/2019 Sveučilište-u-Mostaru (2)

http://slidepdf.com/reader/full/sveuciliste-u-mostaru-2 1/13

Sveučilište u Mostaru

Fakultet prirodoslovno – matematičkih i odgojnih

znanosti

Studij: Geografja

Martina Markov

Antonija Kurevija

OCEANSKI HAZARDI

Seminarski rad

Mentor: dr s! "ra#en $eri!a% izv pro&

Mostar% svi'anj% ()*+



Sadržaj

,-.":

-A/.-0 KA. 12$.G."A:

3S,1AM0:

Najrazorniji tsunamiji

4azina mora kao nepogoda

2rozija pla#a



UVOD:

Pod pojmom hazard podrazumijeva se izvor opasnosti. Riječ hazard ili takođe

hasard, azard, azart arapskog je porekla i izvedena je od riječi az-zahr što na

arapskom jeziku označava igru kockom. Hazard je nedovoljno utvrđen rizik,

odnosno potencijalni rizik, kojem dimenzije nisu poznate ili su tek djelomično

poznate. Rizici su kvantiicirani i utvrđeni hazardi. Naime, rizik predstavlja

opasnost koja se do stanovite mjere mo!e predvidjeti i kojoj se mo!e odrediti

veličina. Prema tome, svaki rizik u se"i nosi visok stupanj hazardnosti, a svaki

hazard uključuje stupanj rizika, ali nije poznato koliki. Riječ rizik potječe od

grčke riječi rhizo, koja označava opasnost plovid"e "rodom oko zloglasne

morske hridi.

Prirodni hazard je mogu#nost da se prirodni razaraju#i enomen dogodi u

određenom vremenskom periodu na određenom mjestu. Hazard je prijetnja, ne

stvaran događaj. $vaki hazard mo!e se maniestirati kao stvaran štetan

događaj.

%ko se hazard mo!e mjerit kao realna šteta ili povreda, tada je prerastao u

događaj, prirodnu nepogodu ili katastrou.

Rizik je prostorno-vremenska unkcija niza parametara

R & 'hazard, ranjivost, izlo!enost()

*"jektivna 'matematička) ili su"jektivna 'indukciona) mogu#nost da #e

opasnost prerasti u događaj

*



VALOVI KAO NEPOGODA:

+alovi nastaju kad vjetar namreška i uznemiri morsku površinu. oliki #e oni "iti, ovisi o

snazi vjetra, ali i o du"ini i površini vodene mase. sti #e vjetar na oceanu podi#i goleme

valove, a u lokvi vode visoke tek nekoliko.

+eliki valovi što se lome o o"alu imaju strahovitu snagu. Na mjestima gdje izravno udaraju o

kopno razaraju stijene i stvaraju o"alne strmce kliove. $ vremenom se kliovi sve više

uvlače u kopno, a sitni komadi#i razorenih stijena, natalo!eni na zaklonjenim mjestima,

stvaraju pješčane ili šljunčane pla!e.

ad ih promatramo kako se di!u jedan za drugim, čini nam se voda kre#e prema o"ali.

/eđutim, čestice vode u valu gi"aju se drugačije kre#u se gore dolje jedna za drugom, što

stvara dojam kretanja prema naprijed. 0a to ipak nije tako, naj"olje se vidi po ukotvljenim

"rodovima1 na valovima se izdi!u i spuštaju, ali zadr!avaju uglavnom isti polo!aj. Na isti

način nastaju i valovi navijača na stadionima.

+alovi mogu "iti vrlo opasni, pose"no ako se nađete na pučini u "rodi#u za oluje. 2ato postoje

utočišta luke u koje se "rodovi sklanjaju. 3uke se grade u zaklonjenim zaljevima iuvalama do kojih najve#i valovi ne dopiru, a sigurnost im pove#avaju luko"rani kameni ili

"etonski zidovi na ulazu.

ad vjetar nije prejak, valovi su na otvorenom moru, "lagi i zao"ljeni. No kada se pri"li!e

o"ali, a visina im nadmaši du"inu mora, pjene se i do"ivaju "ijele krijeste. Na pučini je "ijela

pjena siguran znak da se na tom mjestu nalazi podmorska hrid. %ko plovite "rodom svakako

je o"iđite.

'http144555.z"ornica.com4inde6.php7option&com8zoo9task&item9item8id&:;<=9temid )

(

http://www.zbornica.com/index.php?option=com_zoo&task=item&item_id=1045&Itemid

http://www.zbornica.com/index.php?option=com_zoo&task=item&item_id=1045&Itemid



TSUNAMI:

+al razorne mo#i, koji uz gromoglasnu "uku razara sve pred so"om, karakterističan je za

oceane i azijsko područje.

/o!e uzrokovati katastrou tisu#e kilometara udaljeno od mjesta gdje je nastao i mnogo sati

nakon samog nastajanja. 2a razliku od klasičnog vala koji mo!e "iti dugačak do :=; metara,

tsunamiji znaju "iti dugački čak i po nekoliko tisu#a kilometara.

$lika "r. :

Naziv1 >sunami golemi valovi smrti

'http144kult.com.hr4tsunami-golemi-valovi-smrti )

+al razorne mo#i

>sunami je val ogromne veličine u kojemu pravi vodeni zid ogromnom

"rzinom putuje morem. Potresi, pogotovo podvodni, vulkanske erupcije i pad

velikih meteora mogu uzrokovati tsunami. Njegov učinak mo!e "iti od

nezamjetnog do katastroalnog. $ama riječ tsunami dolazi od japanskih riječi

tsu, odnosno luka, i nami, odnosno val. me su dali ri"ari koji "i pošli na

ri"anje, a kada "i se vratili, luke više nije "ilo. ?apan ujedno mo!emo smatrati

domovinom tsunamija jer ih je kroz povijest za"ilje!eno najviše, njih :@=.

>sunami je uglavnom karakterističan za područje %zije. ' Ham"lAn B;:<.)

5

http://kult.com.hr/tsunami-golemi-valovi-smrti





>sunami nastaje kada se pod vodom dogode deormacije tla pri čemu se

uz"urka voda poviše podmorskog tla koje se miče. Najčeš#e se to događa kada

nastane podmorski potres uslijed sudara dvaju 2emljinih ploča. >renje koje

nastaje pri sudaru proizvodi veliku silu koja uz"urka more, pri čemu kre#e

vodena masa koja s vremenom postaje smrtna opasnost. >sunamiji koji nastaju

z"og manjih vulkanskih erupcija i različitih udara u vodenu površinu su o"ično

manji i ne uzrokuju katastroe. $a druge strane, pomicanje tla pod morem i jače

vulkanske katastroe mogu uzrokovati megatsunamije koji u pravilu odnose

tisu#e !ivota.

>sunami se razlikuje od o"ičnih valova u činjenici da se radi o samo jednom

valu, točnije rečeno o vodenom zidu koji se ne ponaša kao val. 2a razliku odvala, tsunami svojim putovanjem sve više i više raste jer se pod njim pove#ava

vodena masa. Cjedno sadr!i veliku energiju i mo!e putovati cijelim oceanom

"ez da izgu"i imalo energijeD /o!e uzrokovati katastrou tisu#e kilometara

udaljeno od mjesta gdje je nastao i mnogo sati nakon samog nastajanja. 2a

razliku od klasičnog vala koji mo!e "iti dugačak do :=; metara, tsunamiji

znaju "iti dugački čak i po nekoliko tisu#a kilometaraD:

' http144555.geograija.hr4svijet4tragicni-tsunami-u-indijskom-oceanu4)

C trenutku kada tsunami nastaje, val je visok samo do jednog metra te ga se u

samom nastajanju jako teško mo!e primijetiti. *no što ga razlikuje od o"ičnog

vala, koji u du"inu mora ide samo do polovice svoje visine, tsunami ide i do B;

puta du"lje od svoje visine. Prevedeno, to znači da #e tsunami koji u nastajanju

dose!e visinu od samo jednog metra, pokretati vodu u du"ini do B; metara, dok

"i o"ičan val uzrokovao pomicanje mora ispod površine do samo pola metra.*gromna energija koju posjeduju tsunamiji vodeni zid tjera "rzinom čak do

E;; kilometara na satD >a "rzina se dolaskom u pli#ak mora počinje gu"iti ali

to rezultira porastom vala. Cjedno, kako su valovi dugi i po nekoliko stotina

* http:66777geografjahr6svijet6tragi!ni8tsunami8u8

indijskom8o!eanu6

9

http://www.geografija.hr/svijet/tragicni-tsunami-u-indijskom-oceanu/








kilometara, ulaskom u pli#e i u!e more gu"e na "rzini i du!ini ali do"ijaju na

visini. 2a"ilje!eni su slučajevi kada je vodeni zid "io visok čak <; metaraB.

' http144555.geograija.hr4svijet4tragicni-tsunami-u-indijskom-oceanu )

Najrazorniji tsunamiji

:. $umatra, ndonezija BF. prosinca B;;<. Potres magnitude @.: s epicentrom u podmorju

ispred otoka $umatre najsna!niji je u zadnjih <;- ak godina. Czrokovao je tsunami koji je

odnio više od BB;.;;; !ivota i opustošio o"ale desetak zemalja u jugoistočnoj %ziji. Potres je

uzrokovan su"dukcijom ndijske ploče Gurmanskom pločom i pokrenuo je niz razornih

tsunamija uzdu! o"ala koje graniče sa ndijskim oceanom. ; Prema podacima %meričkog

geoizičkog instituta, snaga mu je "ila jednaka snazi B.;;; atomskih "om"i, poput one u

Hirošimi

B. *"ala sjevernog Paciika, ?apan ::. o!ujka B;::. >sunami visine :; m, a koji je putovao

"rzinom od E;; km4h razlio se du! ?apanske o"ale, u"ivši pri tom više od B; ;;; ljudi.

Czrokovan je potresom magnitude @.;, a što je po jačini četvrti po redu potres koji je ikad

za"ilje!en. Pri"li!no <=B ;;; ljudi je smješteno u prihvatilišta. ako je potres "io tako sna!an

( http:66777geografjahr6svijet6tragi!ni8tsunami8u8

indijskom8o!eanu

http://www.geografija.hr/svijet/tragicni-tsunami-u-indijskom-oceanu








da je uzrokovao slo"odne oscilacije koje su uzrokovale pomak osi rotacije, praktički nije

uzrokovao štetu, osim ošte#enja nuklearnog reaktora. $vu štetu je prouzročio tsunami.

. 3isa"on, Portugal : studenog :I==. Potres u 3isa"onu :I==., dogodio se :. studenog u @1<;

sati. Gio je to tada jedan od najrazornijih i na smrtonosnijih potresa u povijesti magnitude E.=,

s procijenjenim "rojem poginulih između :;.;;; i :;;.;;; oso"a. $am potres je pratio

tsunami, visine do ; m i po!ar, doprinose#i gotovo potpunom uništenju grada. $am potres

smatra se okidačem razvoja seizmometrije i seizmologije.

<. rakatau, ndonezija BI.kolovoza :EE. *vaj tsunami je povezan s eksplozijom vulkana na

otoku rakatau. +alovi visine oko I m propagirani nasilnom erupcijom razrušili su gradove%njer i /erak. Poginulo je oko <; ;;; ljudi, iako se oko B ;;; smrtnih slučajeva mo!e

pripisati vulkanskoj erupciji, prije nego što je uslijedio tsunami.

+



Razina mora ao n!"o#oda

Na 2emlji se morski nivo redovno podi!e i spušta z"og klimatskih promjena. >okom hladnih

perioda ve#ina je vode na 2emlji pohranjena je u o"liku leda u ledenjacima dok se tokom

toplijih perioda ona oslo"ađa pa nivo mora raste i prekriva više kopna. C toku posljednjeg

ledenog do"a, glečeri su prekrivali skoro tre#inu kopna na 2emlji, a oceani su "ili oko :BB

metara '<;; stopa) ispod nivoa na kome su danas. Prije oko tri miliona godina, kada je planeta

2emlja postala toplija, oceani su se podigli za =; metara ':F= stopa). Jlo"alnozagrijavanje moglo "i uzrokovati daljnji rast u "udu#nosti što predstavlja rizik za prio"alne

gradove jer "i ve#ina gradova "ila potopljena ve# samo malim porastom nivoa mora. 3agani

rast nivoa od :-B mm4god. do :,BI mm4god. smatra se da nastaje z"og steričkih promjea

'promjene volumena vode z"og zagrijavanja). Nivo mora danas se podi!e dvaput "r!e nego

što je predviđeno. Porast nivoa mora u posljednjih :;; godina "io je u prosjeku oko :,Emm na

godinu dok se razina mora u zadnjih :; godina pove#ava na oko ,:mm na godinu. Czrok

trenutnog porasta mora je glo"alno zagrijavanje, koje #e se nastaviti i u "udu#nosti. Pove#anjetemperature dovodi do toplinskog izdizanja vode i topljenje ledenjaka, koji imaju otprilike

jednak doprinos porastu nivoa mora. . C"rzano otapanje leda predstavlja realnu opasnost za

otprilike BK svjetske populacije koja danas !ivi u "lizini o"alnih područja.

Posljedice rasta nivoa oceana su sljede#e1

• Periodično i4ili stalno plavljenje niskih o"alnih dijelova pojačano olujnim

nevremenom

;

http://hr.wikipedia.org/wiki/Globalno_zatopljenje






• Pojačana erozija o"ale te pojava odrona i klizišta• Pove#ane štete na o"alnim građevinama• *te!ana odvodnja u naseljima• 2aslanjivanje vodonosnika• Promjena ekosistema

Pove#anje prosječne glo"alne temperature i otapanje polarnog leda direktno su povezani.

Posljedice tih klimatskih događanja 'direktne i indirektne) osjetit #e sva otočna i o"alna

područja širom svijeta. Pose"no ugro!ene i ranjive u tom smislu su niske o"ale %zije.

Pakistan, ndija, Lri 3anka, Gangladeš, Gurma te o"alna crta od >ajlanda do +ijetnama

uključuju#i ndoneziju i Milipine su među najugro!enijim područjima. C pojedinim

dijelovima kao što je o"ala Gangladeša pro"lem je dodatno multipliciran nestankom kopna

kojeg jednostavno odnosi ocean. *tprilike :; K teritorije Gangladeša ima nadmorsku visinu

do : m. $ličan pro"lem imaju ndija i Pakistan. 2"og trenda podizanja nivoa mora 'koje je

neminovna posljedica glo"alnog zagrijavanja, otapanja polarnog leda i kopnenih lednika) na

pojedinim otočnim skupinama do#i #e do smanjivanja raspolo!ivog !ivotnog i produktivnog

prostora za proizvodnju hrane. 0alja opasnost rastu#ih voda le!i u potapanju uš#a velikih

rijeka poput Nila, Nigera, Janga, nda, /ekonga, Rajne, Ol"e, 0unava, +olge, /isisipija,

?angcea i mnogih drugih rijeka koje su !ivotna i ekonomska !ila kucavica ne samo određene

dr!ave nego čak i šire.

Problem visoke vode (AQUA ALTA) izražen je i u Veneciji.

Czroci su1

>onjenje područja delte z"og izostazije i slijeganja

ompakcija sedimenata z"og dodatnog optere#enja novih građevina

rpljenje podzemne vode 'od :@B;. do :@I;. godine)

C +eneciji se nivo mora podigao za BB cm u E; god. 'od :@;E. do :@EE.), od toga @

cm z"og stvarnog dizanja nivoa mora, a cm z"og konsolidacije sedimenata, i :; cm

z"og crpljenja plina i podzemne vode

Pojava povremenog porasta nivoa mora i za više od :;; cm od srednjeg nivoa 'acQua

alta) je izra!en pro"lem.

Najviši za"ilje!eni vodostaj "io je <.::.:@FF. kada je morsmorski nivo "io :@< cm

ve#i od srednjeg nivoa mora.

<



Nakon prestanka crpljenja podzemne vode :@I;. godine učestalost pojave visokih

voda se smanjivala sve do kraja devedesetih godina kada se opet naglo pove#ala. 2"og

toga je počela izgradnja sistema pokretnih "rana koji mogu uspješno zaustaviti

nadiranje vode u lagunu +enecije.

Erozija "$aža

Orozija pla!a je smanjenje površine pla!e koje mo!e "iti privremeno ili

dugotrajno. $manjenje površine pla!a mo!e se pratiti pomo#u karata ili

otograija zrak zemlja. Prosječno godišnje smanjenje površine pla!a nije

veliko ali "ilo je slučajeva u kojima je smanjenje površine pla!a iznosilo i <;m

u jednoj godini. 0o smanjenja površine pla!a odnosno do erozije pla!a mo!e

do#i djelovanjem prirodni ili antropogeni čim"enika. Na eroziju pla!a najčeš#e

utječu1

-smanjenjem prinosa sedimenata nastali erozijom stijene

- smanjenjem količine sedimenata koje donosi rijeka na o"alu

- smanjenjem isporuke sedimenata sa morskog dna

- smanjenjem količine prinosa pijeska s kopneni dina

- pove#anim djelovanjem erozije valova i potapanjem

- pove#anjem energije valova z"og oluja

- mijenjanjem kuta upada valova

- presretanje o"alni nanosa od strane luko"rana

- vađenjem pijeska i šljunka s pla!e

=



Orozija pla!a u rnoj Jori

Pro"lem erozije pla!a u rnoj Jori prisutan je ve# du!i niz godina. /eđutim, tom pro"lemunije posve#ivana odgovaraju#a pa!nja sve dok intenzitet erozije na nekim najugro!enijim

pla!ama nije dostigao za"rinjavaju#e razmjere. ao posljedica nekoliko izuzetno jakih olujnih

nevremena u zimskom periodu :@@@-B;;;. godine, na nekoliko lokacija du! crnogorskog

primorja je došlo do značajnih ošte#enja o"jekata i pla!a. Najve#a ošte#enja su na glavnom

luko"ranu luke Gar, pa je "ilo neophodno izvršiti sanaciju ošte#enog luko"rana. 2načajna

ošte#enja uočena su na pla!ama u $utomoru i Petrovcu, gdje su pod djelovanjem valova

srušene neke dionice o"alnih zidova, a uslijed erozijskog djelovanja valova su širine pla!aznačajno smanjene

Orozija pla!e /ogren

0u!ina pla!e /ogren iznosi pri"li!no ;; metara, dok je prosečna širina pla!e B; metara.

Pla!a je pokrivena krupnim peskom crvene "oje. Pla!a je strmim stenovitim gre"enom

podeljena na dva pri"li!no jednaka dela. 0anašnja širina je za oko :;m manja u odnosu na

širinu iz :@:.g . 0o smanjenja širine pla!e dolazi z"og djelovanja valova u zimskom periodu

*)



kada valovi odnesu znatnu količinu pijeska koja se ne uspijeva nadoknaditi u vrijem ljetni

mjeseci.

**

Sveučilište-u-Mostaru (2)

Documents

Transcript of Sveučilište-u-Mostaru (2)