SveËani ispraÊaj 1. hrvatskog kontingenta u misiju UND O F · 2017. 11. 9. · Group,...

Broj 191. Godina V. 6. lipnja 2008. BESPLATNI PRIMJERAKwww.hrvatski-vojnik.hr

ISSN

1

330 -

500X

PRIN

TED

IN C

ROA

TIA

€2,

10•C

AD

3,0

0•A

UD

3,3

0•U

SA 2

,00•

CH

F 3,

50•S

LO €

1,8

0; S

IT 4

30,0

0•SE

K 17

,00•

NO

K 17

,00•

DKK

15,

50•G

BP 1

,30

SveËani ispraÊaj 1. h rvatskogkontingenta u misiju U ND O F

naslovna strana besplatna 06/04/08 09:49

G otovo je potpuno sigurno da Êe Francuska od sljedeÊe godine opetpostati potpunom Ëlanicom Sjevernoatlantskog saveza, a najavlju-je se i da Êe biti aktivna u transformacijama struktura NATO-a.

Osim te najave, francuski duænosnik ministarstva vanjskih poslova Benoitd’Aboville rekao je, tijekom skupa NATO u sljedeÊem desetljeÊu u Bruxel-lesu, da Êe Francuska raditi na veÊoj komplementarnosti Europske unije iNATO-a. U istoj prilici govorila je i francuska duænosnica Anne-Francoise deSaint Salvy iz ministarstva obrane. Kad u srpnju njezina zemlja preuzmepredsjedavanje Europskom unijom, radit Êe na jaËanju vojnih kapaciteta isposobnosti da EU obavlja vlastite operacije, izjavila je Francuskinja.

2

BR UXELLES

I z iraËkog ministarstvaobrane stigla je 2. lip-nja poruka da se ozbilj-

no razmiπlja o kupovinifrancuske vojne opreme,ponajprije pjeπaËkog nao-ruæanja i helikoptera. U tusvrhu Irak Êe uskoro u

Francusku uputiti posebno izaslanstvo, koje Êe posjetiti neke namjenskeproizvoaËe. U novinama Al-Bayan spominje se da bi glavnu kupovinu mo-gli predstavljati helikopteri tipa Gazelle, koji su bili zastupljeni u iraËkimzraËnim snagama i u vrijeme diktatora Sadama Huseina.

S najavom umirovljenja najstari-jega aktivnog ameriËkog no-saËa aviona USS Kitty Hawk,

koje Êe uslijediti 2009., krenule su iglasine da Êe plovilo biti prodano In-diji. Ipak, ameriËki ministar obraneRobert Gates tu je vijest 31. svibnja

odluËno demantirao. Kitty Hawk je svoju sluæbu zapoËeo joπ prije 47 go-dina, a 28. svibnja se iz svoje japanske baze otisnuo na posljednje puto-vanje. Yokosuka je bila baza staroga broda gotovo desetljeÊe, a tijekomnapada na Irak 2003. brod je djelovao u Perzijskom zaljevu.

R uski zrakoplovni pukovnikVladimir Drik je, kako citira-ju RIA Novosti, za drugu po-

lovicu ove godine najavio velik brojvjeæbi. Zrakoplovstvo Êe provesti vi-πe od 200 vjeæbovnih ciklusa s 350 æivih vjeæbi gaanja. Naravno, gaatÊe se na predvienim vjeæbovnim lokacijama, u sklopu razliËitih operativ-nih i taktiËkih djelovanja. VeÊ klasiËno, vjeæbe su usmjerene na “osigura-vanje borbene spremnosti Ruskog ratnog zrakoplovstva u svrhu oËuvanjaruskih nacionalnih interesa i sigurnosti”.

6. lipnja 2008.

M O SK VA

O K INAW A

BAG D AD

BAG D AD

P ripremio D. VLAHOVIΔ

SING APUR

N e brinite se, ameriËki marinac na slici se ne utapa. Jedan je odsedmorice koji su tijekom svibnja na Okinawi prolazili dvotjednuobuku za izvidnike-plivaËe. “Test koji zasigurno dijeli muπkarce od

djeËaka” jedan je od najzahtjevnijih u ameriËkoj vojsci. Prvog tjedna ispi-tuju se opÊe psihofiziËke sposobnosti kandidata, a drugog tjedna vojniciprolaze testove, poput preplivavanja udaljenosti veÊe od dva kilometra,pod punom opremom i protiv struje.

Izaslanstvo ide po helikoptere

Francuske najave za NA TO i EU

NATO

S VIJ ET

Letenje i ga anje

US

MC

B ritanska tvrtka PilgrimsGroup, specijalizirana zaupravljanje rizicima, proπ-

loga je tjedna angaæirana na zaπti-ti visoko ugroæenih objekata uBagdadu. Tvrtka je poslovno pri-sutna u Iraku od 2003., a Ëine jebivπi pripadnici specijalnih snaga, koji pruæaju usluge upravljanja sigur-noπÊu za ugovorene lokacije i objekte. Za obavljanje tih poslova tvrtka no-vaËi suradnike, koji provode zaπtitu, od nadzora preko mobilnih intervent-nih timova pa do pratnje i zaπtite konvoja. Britanci za te poslove novaËe,osposobljavaju i opremaju lokalne zaposlenike. Procjenjuje se da je to bo-lje rjeπenje zbog poznavanja domaÊih obiËaja i situacije.

D efinitivno u mirovinu

IraËki zaπtitari u britanskoj tvrtki

US

Navy

Najzahtjevniji test

Pilgrim

s G

roup

02 strana vijesti.qxd 06/04/08 12:08

Nacionalna sigurnost u ozraËju klimatskih promjena

TreÊa po redu obuka za specijalnadjelovanja trajala je tri tjedna.Provodila se u Udbini i Slunju.Deset polaznika koji su je uspjeπ-no zavrπili na sluæenje postrojbiprisegnuli 27 . svibnja u udbinskojvojarni...

"Vaπe djelovanje mora biti uduhu poπtivanja svih vrijednostiza koje se zalaæu Ujedinjeni na-rodi i Republika Hrvatska, rekaoje Predsjednik RH te im poæelioda ispune zadaÊe koje stojepred njima te da se u punojsnazi i zdravlju vrate u Hrvatsku

IZ SADRÆAJA

IMPRES U M

3

Nakladnik:MINISTARSTVO OBRANE REPUBLIKE HRVATSKE

Glavni urednik: Æeljko StipanoviÊ([email protected]) Zamjenica glavnog urednika: Vesna PintariÊ ([email protected])Zamjenik glavnog urednika za Internet: Toma VlaπiÊ ([email protected])Izvrπni urednik: Mario GaliÊ([email protected])Urednici i novinari: Marija Alvir,([email protected]), Leida Parlov, Domagoj VlahoviÊUrednik fotografije: Tomislav Brandt

Fotografi: Davor Kirin, Dubravko KovaËGrafiËka redakcija: Zvonimir Frank (urednik) ([email protected]), Ante PerkoviÊ,Predrag BeluπiÊ, Damir BebekWebmaster: Drago Kelemen ([email protected])Prijevod: Jasmina PeπekTajnica redakcije: Mila BadriÊ-Gelotel: 3784-937

Lektori: Gordana JelaviÊ, Boæenka BagariÊ

Marketing i financije: Igor VitanoviÊ tel: 3786-348; fax: 3784-322

Pretplata:Inozemstvo: u korist: TISAK trgovaËko d.d.Slavonska avenija 2, 10 000 Zagreb (za: Sluæba za odnose s javnoπÊu i informira-nje) , devizni raËun u ZagrebaËkoj banci 30101-620-2500-3281060. Tuzemstvo: u korist: TISAK trgovaËko d.d.,Slavonska avenija 2, 10 000 Zagreb, (za:Sluæba za odnose s javnoπÊu i informiranje),æiroraËun 2360000-1101321302 poziv na broj165, cijena 280,00 kn godiπnje, Molimo pret-platnike da nakon uplate kopiju uplatnicepoπalju na adresu TISAK trgovaËko d.d.Slavonska avenija 2, 10 000 Zagreb.

Tisak:Tiskara Zelina d.d., K. KrizmaniÊ 1, 10380 Sv. I. Zelina

Naslov uredniπtva:MORHSluæba za odnose s javnoπÊu i informiranje, p.p.252, 10002 Zagreb, Republika Hrvatskahttp://www.hrvatski-vojnik.hrE-mail: [email protected]: 5800 primjeraka

U Ëlanstvu E uropskog udruæenja vojnih novinara(E MPA)

Rukopise, fotografije i ostali materijal ne vraÊamo.Copyright HRVATSKI VOJNIK, 2008.

Novinarski prilozi objavljeni u Hrvatskom vojniku nisusluæbeni stav Ministarstva obrane RH

C ilj vjeæbe bio je provjeriti i poboljπati intero-perabilnost mornariËkih snaga koje sudjeluju u

odræavanju i nadzoru pomorske sigurnosti uJadranskom i Jonskom moru te ojaËati pov-

jerenje i suradnju ratnih mornarica dræavaJadransko-jonske inicijative

S t r a n a 4

Trend i brzina uoËljivih klimatskih promjenapoprimili su razmjere koji se nikako ne mogu

ignorirati i koji Êe u bliskoj buduÊnosti sve vi-πe i izravnije utjecati na nacionalnu sigurnost

svih zemalja svijeta

S t r a n a 2 1

S t r a n a 6

SveËani ispraÊaj 1. hr-vatskog kontingenta umisiju UNDOF

Naslovnicu snimio T omislav BRANDT

TJEDNIK MINISTARSTVA OBRANE

Nakon trotjedne obuke zaspecijalna djelovanja dese-torica kandidata postalipripadnici BSD-a

U Splitu odræana meunarodna vojna vjeæba ADRION 08 - LIVEX

S t r a n a 1 0

03 strana 06/04/08 11:29

6. lipnja 2008.4

U vojarni "C roatia" 29. svibnja organiziran je ispraÊajprvog hrvatskog kontingenta u misiju UNDOF naGolanskoj visoravni. Uz Ëlanove njihovih obitelji na

ispraÊaju su bili predsjednik Republike Stjepan MesiÊ,predsjednik H rvatskog sabora Luka BebiÊ, premijer IvoSanader, ministar obrane Branko V ukeliÊ, naËelnikGSOSRH - a general zbora Josip LuciÊ te brojni drugi vi-soki civilni i vojni duænosnici πto najbolje svjedoËi o tomekoliki znaËaj dræavna vlast pridaje sudjelovanju pripadni-ka Oruæanih snaga u meunarodnim mirovnim misijama.

UN-ova mirovna misija UNDOF za nas je nova i znaËaj-na misija, a ovo je i prvi put da je H rvatska u jednu mi-rovnu misiju UN-a uputila postrojbu razine satnije. MisijaUNDOF ustrojena je 1974. godine, a obje strane i Izrael iSirija su se suglasile da na Golanskoj visoravni sudjeluju ipripadnici H rvatske vojske koji Êe svoje zadaÊe obavljati usklopu austrijskog kontingenta. Zanimljivo ispraÊaj ovogkontingenta poklopio se i s obiljeæavanjem meunarod-nog Dana mirovnih misija UN-a.

Predsjednik MesiÊ je rekao kako Êe se i u ovoj misiji po-kazati spremnost pripadnika naπe vojske od kojih se oËe-kuje da ispune sve zadaÊe. "Republika H rvatska u zadnjihnekoliko godina poveÊava svoje djelovanje na podruËjuizvoenja meunarodnih mirovnih operacija i time daje

"V aπ e d je lo v anje m o r a b i t i u d u h u po π t i v anja s v ih v r ije d no s t i z a k o je s e z ala æ u U je d i-

nje ni nar o d i i R e pu b lik a H r v a t s k a ” , r e k ao je P r e d s je d nik R H t e im po æ e lio d a i s p u ne

z ad aÊ e k o je s t o je pr e d njim a t e d a s e u p u no j s naz i i z d r a v lj u v r a t e u H r v a t s k u

Leid a P ARLOV, s nimio Dav or K IRIN

U misiju bez imalo dvojbe u uspjeπnostSveË ani ispraÊ aj 1. hrvatskog kontingenta u misiju UND O F

P redsjednik M esiÊ

na ispraÊ aju hrvatskih

vojnika u misiju UND O F

04-07 strana 6/4/08 2:26 PM

5

svoj doprinos u pronalaæenju odgovora na sadaπnje i bu-duÊe sigurnosne izazove i prijetnje na podruËju E urope,ali i globalno", istaknuo je Predsjednik dodavπi kako je si-gurnost u danaπnjem globaliziranom svijetu nedjeljiva.Napomenuo je i kako je ova misija dio πirih napora meu-narodne zajednice usmjernih ka sprjeËavanju obnavljanjasukoba. "V aπe djelovanje mora biti u duhu poπtivanja svihvrijednosti za koje se zalaæu Ujedinjeni narodi i RepublikaH rvatska”, rekao je Predsjednik te im poæelio da ispunezadaÊe koje stoje pred njima te da se u punoj snazi izdravlju vrate u H rvatsku.

Predsjednik H rvatskog sabora Luka BebiÊ podsjetio jekako je odluka o upuÊivanju pripadnika OSRH u misijuUNDOF donesena uz vlo visoki konsenzus u H rvatskomsaboru Ëemu je u znatnoj mjeri pridonijela Ëinjnica da je iRepublika H rvatska bila primateljica mirovnih snaga. "H r-vatska je danas zemlja koja se poπtuje i uvjeren sam da Êeu NAT O-u postrojbe H rvatske vojske biti elitne, istaknuoje predsjednik H rvatskog sabora. Kazao je i kako svi kojiodlaze u meunarodne misije sa sobom nose i dio domovi-ne te da Êe H rvatski sabor i nadalje pratiti i u sklopu svo-jih ovlasti podupirati svaku akciju koja pridonosi miru usvijetu. "Mir u svijetu jedan je od najviπih ciljeva kojimateæi ËovjeËanstvo", kazao je premijer Sanader, te dodao ka-ko se H rvatska danas nalazi u sretnoj poziciji da moæesudjelovati u mirovnim misijama i pomoÊi drugima. Napo-menuo je i kako je vaæno i da su se za sudjelovanje u mi-rovnim misijama naπi vojnici odluËili dragovoljno. "Naπimdolaskom na ovaj ispraÊaj iskazujemo vam punu potporu uobavljanja ove Ëasne misije UN-a i naravno æelimo vamsretan povratak u domovinu", rekao je premijer. MinistarV ukeliÊ je istaknuo kako pripadnici OS-a za sudjelovanjeu meunarodnim misijama dobivaju izuzetno visoke ocje-ne, pohvale i priznanja. OËekuje kako Êe tu tradiciju nas-taviti i ovaj kontingent, te je zakljuËio kako su naπi vojniciu mirovnim misijama dobri ambasadori H rvatske u svijetu.

Mnogo sreÊe i uspjeπno obavljanje svih zadaÊa naπimmirovnjacima poæelio je i naËelnik GS OSRH -a generalLuciÊ koji je istaknuo kako je ovaj kontingent proπao svepripreme te da su u njegovom sastavu iskusni i dobro os-posobljeni ljudi od kojih neki veÊ imaju iskustvo sudjelo-vanja u mirovnim misijama. Da su dobro obuËeni i sprem-ni za misiju potvrdili su i pripadnici ovog kontingentaskupnik Damir T rstenjak i narednik T omislav © utalo. Obu-ka koja je prethodila njihovom upuÊivanju u misiju bila jesveobuhvatna, a u njezinom provoenju koristili su se i is-kustvima onih koji su veÊ bili u misijama. Ne oËekuju ni-kakve probleme i uvjereni su da Êe sve dobro zavrπiti. Re-publika H rvatska, sudjelujuÊi u mirovnim misijama UN-ai NAT O-a, a uskoro se moæe oËekivati i E U-a, u samom jevrhu zemalja davateljica snaga za meunarodne mirovnemisije. Pripadnici Oruæanih snaga u ovu, kao i uostalom usve meunarodne misije odlaze izvrsno uvjeæbani i nemanimalo dvojbe da Êe sve zadaÊe uspjeπno obavljati, te daÊe dostojno predstavljati, ne samo naπe Oruæane snagenego i Republiku H rvatsku i tako dodatno pridonijeti nje-zinoj meunarodnoj afirmaciji.

OS RH

Naπi vojnic i u mirovnim misijama su odliËni ambasadori

H rvatske u svijetu, kazao je ministar V ukeliÊ

6. lipnja 2008.

04-07 strana 6/4/08 2:58 PM

66. lipnja 2008.

ME– U NA ROD NA S U RA D NJ A

M ultilateralna mornariËka voj-na vjeæba ADRION 08 - LI-V E X , koja se svake godine

provodi u okviru Jadransko-jonskeinicijative, odræana je u Splitu iokolici od 26. do 30. svibnja. U tojmeunarodnoj metodsko-pokaznojvjeæbi, koja je provedena u organi-zaciji H rvatske ratne mornarice,sudjelovale su dræave Ëlanice inici-jative - Albanija, C rna Gora, GrËka,H rvatska, Italija i Slovenija.

Podsjetimo, Jadransko-jonska inici-jativa osnovana je na Konferenciji osigurnosti i razvitku Jadranskog iJonskog mora u Anconi, 20. svibnja2000. godine. Na konferenciji susudjelovali ministri vanjskih poslovazemalja sudionica - Albanije, Bosne iH ercegovine, GrËke, H rvatske, Itali-je i Slovenije, a Ëlanice inicijativeposlije su postale i C rna Gora i Srbi-ja. Usvajanjem Ankonske deklaracijeËlanice su se obvezale na suradnju ubrojnim podruËjima, a u preambulideklaracije pozivaju se na PoveljuUN-a i Zavrπni dokument iz H elsin-kija te na Pariπku povelju i na doku-mente OE SS-a, podræavajuÊi veÊpostojeÊe programe suradnje E U-aza JIE , ukljuËujuÊi Pakt o stabilnosti.

Zdruæ enim snagama do zajedniË kog cilja

C ilj vjeæbe ADRION 08 - LIV E Xbio je provjeriti i poboljπati intero-perabilnost mornariËkih snaga kojesudjeluju u odræavanju i nadzorupomorske sigurnosti u Jadranskom iJonskom moru te ojaËati povjerenjei suradnju ratnih mornarica dræavaJadransko-jonske inicijative.

U vjeæbi je sudjelovalo pet brodo-va H RM-a - © B-72 Andrija Mohoro-viËiÊ, RT OP-21 © ibenik, OB-03 C av-tat, DBM-81 C etina i DJB-106, tepo jedan ophodni brod iz sastavaratnih mornarica Albanije, GrËke,Italije i Slovenije, dok je C rna Gorasudjelovala u svojstvu promatraËa.U vjeæbu je bio ukljuËen i helikop-ter H rvatskog ratnog zrakoplovstva,

C ilj v je æ b e b io je pr o v je r i t i i po b o lj π a t i in t e r o pe r ab ilno s t m o r nar i Ë k ih s nag a k o je s u d -

je l u j u u o d r æ a v anj u i nad z o r u po m o r s k e s ig u r no s t i u J ad r ans k o m i J o ns k o m m o r u t e

o ja Ë a t i po v je r e nje i s u r ad nj u r a t nih m o r nar ic a d r æ a v a J ad r ans k o - jo ns k e inic ija t i v e

Marija ALVIR, s nimio T omis lav B RAN DT

B oljom su rad njom z a sig u rnije m ore

U Splitu odræ ana me unarodna vojna vjeæ ba AD R IO N 08 - LIVEX

C ilj v je æ b e b io je pr o v je r i t i i po b o lj π a t i in t e r o pe r ab ilno s t m o r nar i Ë k ih s nag a k o je s u d -

je l u j u u o d r æ a v anj u i nad z o r u po m o r s k e s ig u r no s t i u J ad r ans k o m i J o ns k o m m o r u t e

o ja Ë a t i po v je r e nje i s u r ad nj u r a t nih m o r nar ic a d r æ a v a J ad r ans k o - jo ns k e inic ija t i v e


P rema sc enariju metodsko-pokazne vjeæ be, pripadnic i B ojne za spec ijalna djelovanja

izvrπili su “ boarding” iz helikoptera na brod u pokretu i zarobili krijumËare ilegalnog

tereta, pri Ëemu su ih osiguravali ostali pripadnic i iz Ëamc a

04-07 strana 6/4/08 2:30 PM

sa zadaÊama traganja i spaπavanjana moru te iskrcaja iz zraka, a bilisu angaæirani i pripadnici Bojne zaspecijalna djelovanja, koji su se is-krcali iz helikoptera na brod u pok-retu te izveli nasilno zauzimanjebroda, zarobljavajuÊi pritom kri-jumËare. Naime, prema scenarijuvjeæbe, zajedniËke aktivnosti sudio-nika obuhvaÊale su komunikacije,traganje i spaπavanje, taktiËko ma-nevriranje brodom, presretanje iukrcaj na sumnjivo plovilo te sig-nalne vjeæbe svjetlom.

V jeæba je provedena u akvatorijujuæno od Lastova i jugoistoËno odV isa, a iznimno atraktivan dio, kojisu pratili predstavnici medija, pro-veden je u Kaπtelanskom zaljevu.

V alja napomenuti da je H rvatskaratna mornarica prvi put kao nosi-telj te aktivnosti izradila kompletanOperativni plan vjeæbe i pripadaju-Êe anekse na engleskom jeziku, uskladu s NAT O standardima, te jepruæala svu potrebnu logistiËku pot-poru. Zapovjednik vjeæbe bio je ka-petan fregate Milenko C rljen iz Za-povjedniπtva H RM-a, a na provedbivjeæbe bili su i kapetan bojnog bro-da Marin StoπiÊ, zapovjednik F loti-le H RM-a, te zapovjednik BSD-abrigadir Nikola Æ upaniÊ. Svi oniocijenili su da je vjeæba uspjeπnoprovedena, izrazivπi zadovoljstvokoordinacijom i integracijom hrvat-skih snaga s mornariËkim snagamadrugih zemalja sudionica vjeæbe.

6. lipnja 2008.7

ME– U NA ROD NA S U RA D NJ A

K apetan fregate M ilenko C rljen, zapovjednik vjeæ be:

V rlo sam zadovoljan. Postignuti su svizacrtani ciljevi i dostignuta je vrhunskarazina interoperabilnosti u provedbi po-morskih operacija spreËavanja kriminalis-tiËkih aktivnosti na moru, a pokazali smo iizvrsnu uvjeæbanost naπih snaga - H RM-ai H RZ-a te BSD-a. T akoer smo pokazalida smo osposobljeni za zaπtitu naπega te-ritorijalnog mora i ZE RP-a, a spremni smote sposobnosti staviti na raspolaganje idræavama Ëlanicama Jadransko-jonskeinicijative te Sjevernoatlantskog saveza.

K apetan bojnog broda M arin Stoπ iÊ , zapovjednik Flotile H R M -a:

Radi unapreenja sigurnosti plovidbe,provedena je vjeæba sa zadaÊama iz po-druËja asimetriËnih ugroza. U vjeæbi jesudjelovalo oko 300 osoba. Dio je bio an-gaæiran izravno, a dio kao logistiËka i sa-nitetska potpora. Iznimno smo zadovoljnisve je provedeno po planu te u skladu sNAT O procedurama i standardima. Uvje-ren sam da je vjeæba pridonijela suradnjiu okviru Jadransko-jonske inicijative, πtoje itekako vaæno za H rvatsku kao Ëlanicuk tome u ulozi zemlje domaÊina.

B rigadir Nikola Æ upaniÊ , zapovjednik Bojne za specijalna djelovanja:

U ovoj vjeæbi sudjelovali smo s dvanaestpripadnika RonilaËke satnije BSD-a, Ëijaje zadaÊa bila stupiti u kontakt sa zapov-jednim brodom kako bi izvidjeli situaciju.Nakon πto su ustvrdili da su na brodu te-roristi, snage BSD-a uz pomoÊ helikop-terske posade H RZ-a ukrcavaju se iz zra-ka na brod, dok ih ostali pripadnici izËamca osiguravaju. Nakon ukrcaja i pre-tresa broda, zarobljavaju krijumËare, Ëimeje njihov dio zadaÊe zavrπen. Kao i svedruge zadaÊe, i ovu su odradili maksimal-no brzo i profesionalno.

NatporuË nik Josip Novak, pripadnik 95 . zrakoplovne baze D ivulje

H rvatsko ratno zrakoplovstvo bilo je an-gaæirano s jednim helikopterom, Ëiju po-sadu Ëine po dvojica pilota i tehniËara tejedan Ëasnik za navoenje. I mi smo vrlozadovoljni provedbom vjeæbe, koja se od-vijala po planu zahvaljujuÊi dobroj organi-zaciji H RM-a. Pripadnici H RZ-a sudjelo-vali su u akciji traganja i spaπavanja te za-jedno s pripadnicima BSD-a u ukrcavanjunjihovih snaga na brod u pokretu, πto jeiznimno zahtjevan manevar, napose privjetru, koji je dodatno oteæavao tu aktiv-nost. Na kraju moæemo biti zadovoljni jersu sve zadaÊe uspjeπno provedene.

U vjeæ bi je sudjelovalo pet brodova H R M -a te po jedan ophodni brod iz sastava ratnih

mornaric a Albanije, GrËke (na fotografiji H S M ac hitis P 2 6 6 ), Italije i S lovenije, kao i

helikopter H R Z -a M I-8 M T V 1

04-07 strana 6/4/08 2:30 PM

8

MORH I OS RH

6. lipnja 2008.

T ijekom 5 0. meunarodnog vojnoghodoËaπÊa u Lurdu, dræavni tajnikMinistarstva obrane Æ eljko GorπiÊsastao se s ministrom obrane ObaleBjelokosti Michelom AmanijemN'Guessanom.

Na sastanku je bio i brigadni gene-ral Slaven Zdilar, zapovjednik 16. hr-vatskog vojno-redarstvenog hodoËaπ-Êa u to marijansko svetiπte.

T ijekom sastanka upriliËenog u hote-lu C hristina razgovarali su o ovogodiπ-njem hodoËaπÊu, na kojemu je ObalaBjelokosti sudjelovala sa 60-ak hodo-Ëasnika, a H rvatska s oko 2300, πto jeposebno fasciniralo ministra N'Gues-sana. Susret u Lurdu dvojica dræavnihduænosnika iskoristila su i za razgovo-re o trenutaËnoj situaciji u H rvatskoj iObali Bjelokosti, gdje su dvojica naπihvojnih promatraËa angaæirana u mi-

rovnoj misiji UN-a. Prema rijeËima nji-hova ministra obrane, situacija u ObaliBjelokosti polako se smiruje te se pro-nalaze rjeπenja za pomirenje dviju za-raÊenih strana. Razgovarali su i o dru-gim vojnim pitanjima te je ministarobrane Obale Bjelokosti po-sebno pokazao zanimanje zaproces tranzicije naπih Oruæa-nih snaga. Dræavni tajnikGorπiÊ ukratko mu je predsta-vio naπ program zbrinjavanjaizdvojenog osoblja SPE C T RA,koji se ministru N'GuessanuËinio primjenjivim i u ObaliBjelokosti, te su na njegovuinicijativu naËelno dogovorilisuradnju na tom podruËju.Naime, i oruæane snage Oba-le Bjelokosti uskoro Êe uÊi uproces tranzicije, a buduÊi da

je H rvatska svoja iskustva u tom po-gledu veÊ prenijela susjednoj Srbiji teBosni i H ercegovini, nema razloga dau tom smislu ne pomognemo i ObaliBjelokosti.

M. ALVIR

U organizaciji udruge "George C . Marshall" Klub H rvatska 3. lipnja je u » asniËkom domu H V U-a odræan okrugli stolna temu "H rvatska nakon dobivanja pozivnice za NAT O".

Dogaaju su, osim pripadnika Udruge nazoËili i visokopozicionirani dræavni duænosnici RH , kao i OSRH , te gosti izzemalja regije.

Meu govornicima na skupu istiËemo pomoÊnika ministra u MV PE I-u Pjera © imunoviÊa i predsjednika izaslanstva H r-vatskoga sabora u Parlamentarnoj skupπtini NAT O-a Kreπimira ∆ osiÊa. KraÊe govore odræali su Krunoslav Antoliπ, izvrπ-ni direktor udruge "Marshall" te kao domaÊin ravnatelj H V U-a general bojnik Mirko © undov.

C ilj okruglog stola bilo je sagledavanje pozicije H rvatske sa stajaliπta obveza koje je novi status donio naπoj zemlji, i toiz tri aspekta; gospodarskog, politiËkog i sigurnosnog. Odræano je pet prezentacija kojima je pokriveno viπe tema, a usli-jedila je i konstruktivna rasprava.

D. VLAHOVIΔ

U Domu H V -a u Zagrebu 30. svibnja je odræana sveËanaprisega predsjednice V ojnostegovnog suda, sudaca i su-daca porotnika V ojnostegovnog suda.

Uz davatelje prisege, na sveËanosti su bili i ministarobrane Branko V ukeliÊ, naËelnik GSOSRH -a general zbo-ra Josip LuciÊ, dræavni tajnik Æ eljko GorπiÊ, zamjenik na-Ëelnika GSOSRH -a general pukovnik Slavko BariÊ i drugivisokopozicionirani duænosnici MORH -a i OSRH -a.

Na temelju imenovanja predsjednika Republike H rvat-ske i vrhovnog zapovjednika OSRH -a Stjepana MesiÊa,nova predsjednica V ojnostegovnog suda je pukovnica– urica H erc-BariÊ. NaËelnik V ojnostegovnog odjela jebrigadir Æ eljko IvankoviÊ, a njegov zamjenik bojnik SvenReinold. Imenovana su joπ dvojica voditelja odsjeka i πeststoæernih Ëasnika-sudaca. Od porotnika V ojnostegovnogsuda, njih 44 imenovano je u V ojnostegovni odjel, a po 26u odsjeke Osijek i Split.

U prigodnim govorima povodom prisege, ministar V uke-liÊ i general LuciÊ naglasili su vaænost vojne stege i radaV ojnostegovnog suda za ukupno djelovanje OSRH .

D. VLAHOVIΔ

O krugli stol "H rvatska nakon dobivanja pozivnice za NATO "

P risegnuli suci i porotnici Vojnostegovnog suda

D ræavni tajnik M O R H -a s ministrom obrane O bale Bjelokosti

snim

io D

. K

IRIN

snim

io T

. B

RAN

DT

08,09 strana 6/4/08 2:32 PM

96. lipnja 2008.

MORH

U Ministarstvu obrane odræana je 4. lipnja redovitakonferencija za medije, kojoj su nazoËili ministarobrane Branko V ukeliÊ, dræavni tajnici Mate Rabo-

teg i Æ eljko GorπiÊ, naËelnik Uprave GSOS-a za planira-nje brigadni general Dragutin Repinc, tajnik MORH -a,Petar BaraÊ te novoimenovani ravnatelji uprava MORH -akoji su tom prigodom predstavljeni javnosti.

Ravnatelj Uprave za ljudske resurse (M-2) je dugogodiπ-nji djelatnik MORH -a diplomirani pravnik Nenad Smol-Ëec, dok su druga dvojica ravnatelja novi u obrambenomsustavu. Magistar Ivan BrkoviÊ doπao je iz Porezne upra-ve Ministarstva financija za ravnatelja MORH -ove Upra-ve za financije (M-4), a diplomirani pravnik Darko Pola-nec iz Ministarstva gospodarstva na mjesto ravnateljaUprave za materijalne resurse (M3). Ministar V ukeliÊ iz-razio je zadovoljstvo izborom ravnatelja, istaknuvπi njiho-vu struËnost i bogato iskustvo koje je, dodao je, itekakovaæno s obzirom na predstojeÊi ulazak H rvatske u NAT O.S tim u vezi ujedno je izrazio nadu da Êe i ravnatelj Upra-ve za obrambenu politiku (M-1) biti uskoro imenovan, na-javljujuÊi da bi na prijedlog MORH -a tu duænost trebaopreuzeti Pjer © imunoviÊ, dosadaπnji pomoÊnik ministravanjskih poslova i europskih integracija za NAT O i PzM,a na konferenciji za medije bio je privremeni Ëelnik Upra-ve kapetan bojnog broda Robert H ranj.

Ministar V ukeliÊ je upoznao predstavnike medija i s dru-gim aktualnim dogaanjima u obrambenom sustavu. Naja-vio je poËetak dragovoljnog sluæenja vojnog roka, s kojimse planira krenuti veÊ do kraja ove godine, napomenuvπida Êe program obuke roËnika trajati 14 tjedana tijekom ko-jih Êe se osposobljavati u temeljnim i specijalistiËkim voj-nim znanjima i vjeπtinama. Uz naknadu putnih troπkova,dragovoljnjim roËnicima bit Êe osigurana i novËana nakna-da u visini od 2660,80 kn te osnovno i dopunsko zdrav-stveno osiguranje, kao i smjeπtaj, prehrana, vojna odora tesportska i zaπtitna oprema. Ministar je zakljuËio da su pri-preme u tijeku i da se oËekuje dobar odaziv roËnika zadragovoljno sluæenje vojnog roka, napominjuÊi da Êe to bi-ti i preduvjet za stupanje u profesionalnu vojnu sluæbu, adræavni tajnik GorπiÊ dodao je da se uredima za obranu pocijeloj H rvatskoj veÊ prijavilo oko 25 00 zainteresiranih.

Prema rijeËima ministra, programi opremanja i moderni-zacije takoer idu po planu i u zadanim rokovima, πto seponajprije odnosi na nabavu novih borbenih oklopnih vo-zila, ugovorenih s finskom tvrtkom Patria, te obalnih op-hodnih brodova, za koje bi se do kraja godine trebao pro-vesti natjeËaj kako bismo u iduÊoj godini nabavili baremjedan od brodova za potrebe obavljanja zadaÊa Obalne

straæe u podruËju ZE RP-a. U skladu s DPR-om, u planu jenabava i viπenamjenskih borbenih aviona za koje bi, pre-ma najavi ministra V ukeliÊa, natjeËaj trebao biti raspisaniduÊe godine. Dosad su potencijalnim ponuaËima upuÊe-ni zahtjevi za informacijama te je pristiglo sedam odgovo-ra, koje Êe analizirati struËni tim, nakon Ëega slijedi izradaStudije izvodivosti te priprema natjeËajne dokumentacije.

DemantirajuÊi napise prema kojima se izmiπljaju nepos-tojeÊe afere u MORH -u, ministar obrane je istaknuo da seod najma C anadaira odustalo zahvaljujuÊi kvalitetnoj ana-lizi MORH -ovih struËnjaka, na Ëiji je prijedlog V ijeÊe zaobranu donijelo takvu odluku. Posebno se osvrnuo na sta-nje s letjelicama H RZ-a, istaknuvπi da su i materijalni iljudski resursi OSRH -a u potpunosti spremni za predsto-jeÊu protupoæarnu sezonu. Prema aktualnim podacima,Operativno vatrogasno zapovjedniπtvo pod vodstvom bri-gadnoga generala Zvonka Peternela za ovogodiπnju PPsezonu na raspolaganju ima po Ëetiri C anadaira C L-415 iAir T ractora te helikoptera Mi-8 i Mi-171sh, te po jedanBell 206B i Pilatus PC -9. T o je ukupno 18 zrakoplova, πtoje sedam viπe u odnosu na proπlu godinu, a tu su i Ëetiriplovila H RM-a - tri desantna broda i jedan gumeni Ëa-mac, kao i 134 pripadnika H KoV -a.

Na kraju je ministar V ukeliÊ najavio odlazak na Golan-sku visoravan s pripadnicima 1. hrvatskog kontingenta umisiju UNDOF , gdje Êe 95 pripadnika OSRH -a zamijenitislovaËke kolege u sastavu Zapovjedniπtva UNDOF -a iaustrijske bojne, te posjet Nacionalnoj gardi Minnesote, skojom OSRH izvrsno surauje u sklopu Programa part-nerskih dræava.

Marija ALVIR, s nimio Dav or K IRIN

M ini s t a r V u k e li Ê p r e d s t a v io je no v o im e no v ane r a v nat e lje u p r a v a M O R H -a, najav io je

po Ë e t ak d r ag o v o ljno g s l u æ e nja v o jno g r o k a d o k r aja g o d ine t e je u po z nao pr e d s t a v ni-

k e m e d ija s t r e n u t a Ë nim s t anje m u o pr e m anj u i m o d e r ni z ac iji, k ao i s d r u g im ak t u al-

nim d o g a anjim a u o b r am b e no m s u s t a v u

Nove snage za nove zadaÊeU M inistarstvu obrane odræ ana konferencija za medije

08,09 strana 6/4/08 2:34 PM

1 06. lipnja 2008.

B iti pripadnik Bojne za specijalna djelovanjaznaËi pripadati elitnoj postrojbi H rvatskevojske, u Ëije redove mogu uÊi samo naj-

bolji. Stoga i ne zaËuuje njihovo geslo: "Svisu pozvani rijetki su odabrani". U prilog to-me da su doista samo rijetki odabrani go-vori i nedavno zavrπena selekcijska obukaza specijalna djelovanja, koju je od 26 kan-didata uspjeπno zavrπilo samo njih deset.Kriteriji za pristupanje postrojbi su visoki:pripadnici Bojne za specijalna djelovanjamoraju imati Ëvrstu volju, hrabrost i velikumotivaciju, ali i suvereno vladati brojnimvjeπtinama kao πto je padobranstvo, ronje-nje, alpinizam, antiteroristiËka borba, borilaËki spor-tovi. Dobiti zelenu beretku velika je Ëast, ali i obveza i od-govornost. Svi oni koji je nose trebaju biti osposobljeni zaobavljanje svih, pa i najzahtjevnijih zadaÊa, i to u najteæimi najekstremnijim uvjetima uz minimalnu logistiËku pot-

poru,jednom rijeËju- najËeπÊe oslonjenisami na sebe.

T reÊa po redu obuka za specijal-na djelovanja trajala je tri tjedna. Provo-dila se u Udbini, a zadnji tjedan na poligonu uSlunju. Deset polaznika koji su je uspjeπno zavrπili sve-Ëano su na vjernost i sluæenje postrojbi prisegnuli 27.svibnja u udbinskoj vojarni. Dok je taj svibanjski dan biona izdisaju, u mraku, samo uza svjetlost baklji, novi mla-di specijalci obvezali su se da Êe ispunjavati sve zadaÊe ida neÊe pokleknuti ni pred najveÊim izazovima. Na pri-sezi su bili i njihovi kolege iz postrojbe i zapovjednikBSD-a brigadir Nikola Æ upaniÊ, koji im je Ëestitao πto supostali pripadnici BSD-a, ali ih i upozorio na to da je ovozapravo tek poËetak, te da ih tek kad se rasporede u sat-nije Ëeka "prava" obuka. Naime, oni Êe se, prema svojimafinitetima i sposobnostima, rasporediti u satnije BSD-a idvije do tri godine usavrπavati u specijalnostima za kojeimaju najbolje predispozicije.

Obuku su provodili instruktori BSD-a, a njome je za-povijedao ËasniËki namjesnik V latko Menalo, zapovjed-

Nakon trotjedne obuke za specijalna djelovanja desetorica kandidata postali pripadnici BSD -a

OS RH

U sp jeli su najiz d ræ ljiviji, p sih iËki i f iz iËki najsp rem nijiT r e Ê a po r e d u o b u k a z a s pe c ijalna d je lo v anja t r ajala je t r i t je d na. P r o v o d ila s e u U d -

b ini, a z ad nji t je d an na po lig o nu u S l u nj u . D e s e t po laz nik a k o ji s u je u s pje π no z a v r π i-

li s v e Ë ano s u na v je r no s t i s l u æ e nje po s t r o jb i pr i s e g n u li 27 . s v ib nja u u d b in s k o j

v o ja r ni. D o k je t aj s v ib anj s k i d an b io na i z d i s aj u , u m r ak u , s am o u z a s v je t lo s t b ak lji,

no v i m lad i s pe c ijalc i o b v e z ali s u s e d a Ê e i s p u njav a t i s v e z ad aÊ e i d a ne Ê e po k le k nu -

t i ni pr e d naj v e Ê im i z a z o v im a …

D obiti zelenu beretku velika je Ëast, ali i obveza i odgovornost.

S vi oni koji je nose trebaju biti osposobljeni za obavljanje svih,

pa i najzahtjevnijih zadaÊ a, i to u najteæ im i najekstremnijim uvjetima

N apis ala i s nimila Leid a P ARLOV

10,11 strana 6/4/08 2:37 PM

6. lipnja 2008. 1 1

nik Odjela instruktora u Bojni za specijalna djelovanja.Prema njegovim rijeËima, selekcijska obuka se provodi sdva glavna cilja, i to: prepoznati psihiËke, fiziËke, struË-ne predispozicije kandidata i vidjeti mogu li oni poslije,kroz specijalistiËku obuku, postati specijalci. InaËe kan-didati koji dolaze na obuku moraju viπe od godine danaprovesti u nekoj od postrojbi H rvatske vojske.

"Svaki dan se vjeæbalo po 16 do 18 sati. Spavalose po pet do sedam sati, ali nikad u koma-

du jer smo htjeli vidjeti kako timladi ljudi reagiraju pod

pritiskom", is-taknuo

je Me-nalo te dodaokako je u posljednjem,"paklenom" tjednu obuka najteæa.Prije poËetka obuke kandidati su trebali oba-viti ulazna testiranja, koja su obuhvaÊala psihotest,provjeru opÊeg znanja i fiziËku spremnost. T opografija,izvianje, sigurna uporaba i rukovanje minskoeksplo-zivnim sredstvima, uporaba sredstava veze, dugotrajnotrËanje, hodanje u specifiËnim uvjetima, gaanje s boj-nim streljivom - sve je to samo dio onoga u Ëemu su sebuduÊi specijalci morali dokazati. Uspjeli su oni koji subili najizdræljiviji, psihiËki i fiziËki najspremniji.

"Zadovoljan sam obukom, a pogotovo motiviranoπÊukandidata, jer da bi se radio ovaj posao mora ga se dois-ta voljeti", istiËe Menalo, koji je u ovoj postrojbi od1991. godine.

Iako su svi dobri, ipak, najbolje rezultate ostvario jevojnik Deni KapitanoviÊ, pripadnik Gardijske motorizi-rane brigade.

"OdluËio sam biti pripadnik BSD-a jer u æivotu æelimneπto viπe, a volim izazove, adrenalin. Obuka je doistabila naporna i teπka, ali dræali smo se skupa i izdræali",rekao je vojnik KapitanoviÊ, ne skrivajuÊi oduπevljenjeπto je postao pripadnik BSD-a. I to πto je najbolji polaz-nik mnogo mu znaËi. V jeruje da Êe to biti vaæno i u nje-govu daljnjem radu. Deni je inaËe u H rvatskoj vojsci tek

neπto viπe od godine dana i zasigurno Êe biti dobarprimjer i poticaj i drugima koji æele biti profe-

sionalni vojnici. Bojna za specijalna djelovanja

svoju ospobljenost i visokiprofesionalizam potvruje

na brojnim vjeæbama imeunarodnim natje-

canjima specijalnihpostrojbi, na ko-

jima redovitopostiæe iz-

vrsne re-zultate.

U

najbo-ljem

svjetlupredstavila se

i na nedavnom obi-ljeæavanju Dana Oruæa-

nih snaga u Karlovcu. Osim πto su izveli nekoliko zanim-ljivih, atraktivnih i zahtjevnih vjeæbi, u Karlovcu su njezi-ni pripadnici izloæili i svoj T T zbor, πto je, prema rijeËimazapovjednika brigadira Æ upaniÊa, zainteresiralo brojneposjetitelje, a pogotovo mlade. Prema njegovim rijeËima,postrojba Êe se i dalje popunjavati na ovakav naËin, asljedeÊa selekcijska obuka trebala bi biti krajem rujna.

» estitka najboljima K andidati koji su uspjeπno zavrπili obuku s instruktorima

10,11 strana 6/4/08 2:38 PM

6. lipnja 2008.1 2

H rvatska na M e unarodnom vojnom hodoË aπ Ê u u Lurdu

U i s t in u , m o æ e m o b i t i po no s ni π t o je h r v a t s k a d r æ a v a t e v o j s k a i po lic ija t ak o d o b r o

p r e d s t a v lje na u L u r d u , a z ah v alj u j u Ê i o nim a k o ji s u t o m e naj v i π e p r id o nije li m o æ e m o

s e nad at i d a Ê e t ak o b i t i i u b u d u Ê e

Slave i hvale vrijedna tradicija

V ojni ordinarijat u R H godinama izvrsno surauje s franc uskim

domaÊ inima, te su i ove godine uspjeπno suraivali hrvatski pred-

stavnic i, bojnik P etar K lariÊ i Ë. s. M arijana K ustura, sa zapovjed-

nikom osiguranja hodoËaπÊ a, pukovnikom franc uske æ andarmerije

L eom Nyem, i ravnateljem svetiπta F ranc oisom M onnory jem

O vogodiπnje vojno-redarstveno hodoËaπÊe u Lurd obiljeæila sudva velika jubileja - 15 0. obljetnica Gospina ukazanja i 5 0.meunarodno vojno hodoËaπÊe, na kojemu su pripadnici hr-

vatske vojske i policije sudjelovali po πesnaesti put. Zajedno s nji-ma hodoËastili su djelatnici ministarstava obrane i unutarnjih pos-lova te pripadnici vatrogasne zajednice, hrvatski branitelji i Ëlano-vi njihovih obitelji, kao i brojni drugi hodoËasnici. Upravo u ovojjubilarnoj godini, mnogi su æeljeli hodoËastiti u Lurd u vrijeme ka-da to Ëine tisuÊe pripadnika vojski iz cijeloga svijeta, te je iz H r-vatske u to marijansko svetiπte na jugu F rancuske potkraj svibnjapristiglo Ëak 48 autobusa s oko 2300 hodoËasnika, a pridruæili suim se i dræavni duænosnici predvoeni hrvatskim premijerom. Go-lemi broj hrvatskih hodoËasnika zahtijevao je silni angaæman upripremi i provedbi hodoËaπÊa, a sudjelovanje 100-postotnih hr-vatskih ratnih vojnih invalida te dolazak visokog izaslanstva zahti-jevali su dodatne organizacijske napore. T o je, dakako, podrazumi-jevalo dugotrajne i detaljne pripreme te iznimno zahtjevnu organi-zaciju uoËi i tijekom hodoËaπÊa, za koju je, kao i svih prethodnihgodina, bio zaduæen V ojni ordinarijat u Republici H rvatskoj.

Uz dvojicu Ëelnika, vojnog ordinarija biskupa Jurja Jezerinca igeneralnog vikara mons. Josipa © antiÊa, u Ordinarijatu su i dje-


snim

io:

Foto

Dura

nd

12,13 strana 6/4/08 2:41 PM

1 3

latnici koji su takoer zasluæni za odræava-nje tradicije hodoËaπÊenja u Lurd. U tompogledu posebno valja istaknuti Odjel zapotporu V ojnom ordinarijatu na Ëelu s boj-nikom Petrom KlariÊem, koji je zaduæen zatehniËku provedbu hodoËaπÊa, te Ëasnusestru Marijanu Kusturu, predstojnicuUnije Ëasnih sestara RH i generalicu redaSluæavki malog Isusa. Uz njih, tu su i dru-gi djelatnici Ordinarijata te pomoÊnici voj-nih kapelana. Svi oni bili su angaæirani napripremama te u organizaciji i provedbi hodoËaπÊa.

Pripreme za ovogodiπnje Meunarodno vojno hodoËaπÊe(Pelerinage Militaire International - PMI) poËele su u lis-topadu proπle godine, kada su se u Budimpeπti sastalipredstavnici petnaest zemalja Ëlanica PMI-a, meu kojimaje i H rvatska. Nakon toga, u sijeËnju su se u Parizu sastalisamo predstavnici zemalja nositelja odreenih projekata, aH rvatska je znaËajno angaæirana u viπe segmenata. V eÊdvije godine nositelji smo kompletne procesije s Presvetim,a ove je godine u toj procesiji aktivno sudjelovalo viπe od300 hrvatskih hodoËasnika - od formiranja i osiguranjaprocesije do noπenja Presvetog. Prvi je put organiziranoSelo mira, u kojemu je H rvatska bila zaduæena za koncert-ne nastupe te su i tom prigodom, uz brojne druge nastupeu Lurdu, naπu zemlju dostojno prezentirali Ëlanovi Klape

H RM-a "Sveti Juraj", koji veÊ pe-tu godinu sudjeluju u Meuna-rodnome vojnom hodoËaπÊu. Uznjih, ove je godine H rvatskupredstavljala i grupa F ides, kojaje takoer imala zapaæene nastu-pe u Lurdu, kao i Orkestar H V -a.V rlo znaËajnu i odgovornu uloguimali su i hrvatski civilni i vojnipolicajci, koji su bili maksimalnoangaæirani na poslovima osigura-

nja, a organizatori hodoËaπÊa ponovno su ih pohvalili zaprofesionalizam i kooperativnost.

Da je i ovogodiπnje, jubilarno hodoËaπÊe uspjeπno organi-zirano i provedeno zahvaljujuÊi dobrim dijelom i zaslugamahrvatskih suorganizatora, najbolje pokazuje to πto su fran-cuski domaÊini, direktor hodoËaπÊa i vojni biskup, pojedini-ma uruËili zlatne plakete, odajuÊi im zasluæeno priznanje zagolemi doprinos. Zadovoljstvo je izrazio i hrvatski premijerIvo Sanader, kao i ministar obrane Branko V ukeliÊ, koji jeprimio Ëelnike V ojnog ordinarijata nakon hodoËaπÊa, te za-povjednik 16. hrvatskog vojnog hodoËaπÊa brigadni generalSlaven Zdilar. Uistinu, moæemo biti ponosni πto je hrvatskadræava te vojska i policija tako dobro predstavljena u Lurdu,a zahvaljujuÊi onima koji su tome najviπe pridonijeli moæe-mo se nadati da Êe tako biti i ubuduÊe.

Z a izniman doprinos organizac iji ovo-

godiπnjeg, jubilarnog, ali i prethodnih

meunarodnih vojnih hodoËaπÊ a u L urd,

dosadaπnji je direktor P M I-a J ean-L ouis

T heron uruËio zlatne plakete najzasluæ niji-

ma, meu kojima i P etru K lariÊ u, koji veÊ

godinama skrbi za tehniËku provedbu ho-

doËaπÊ a (foto gore desno). F ranc uski vojni

biskup P atrik L e Gall istu je plaketu uru-

Ëio voditelju K lape H R M -a “ S veti J uraj”

M arku B raliÊ u (foto lijevo), a njemu je

tom prigodom uruËena fotografija koju je

na proπlogodiπnjem hodoËaπÊ u snimio fo-

tograf H V G-a T omislav B randt (desno)

P ripadnic i hrvatske vojne i c ivilne polic ije bili su angaæ irani na poslovima osiguranja tijekom c ijeloga hodoËaπÊ a, a i ove su godine

pohvaljeni za profesionalizam (dolje lijevo). M eu brojnim hodoËasnic ima bili su i predstavnic i povijesnih postrojbi - D ubrovaËki trum-

bonjeri, K arlovaËka straæ a, T renkovi panduri i Z rinska garda, koji su svojim atraktivnim odorama privlaËili pozornost na ulic ama L urda

12,13 strana 6/4/08 2:42 PM

1 46. lipnja 2008.

REPORTA Æ A

S m o t r a je o r g ani z i r ana u p r ig o d i o b ilje æ a v anja D ana O r u æ anih s nag a, a t ije k o m pr o -

m e nad ne v o æ nje po no s ni v la s nic i v o jnih o ld t im e r a o b i π li s u naj v a æ nija m je s t a i z D o -

m o v in s k o g r a t a u K a r lo v a Ë k o j æ u paniji

Povijest na Ëetiri kotaËa6. smotra vojnih oldtimera

V eÊ πestu godinu u Karlovcu se organizira smotrastarodobnih vojnih vozila. Ova zanimljiva manifes-tacija, koja iz godine u godinu okuplja sve viπe su-

dionika, redovito se odræava posljednje subote u svibnju,i to u povodu obiljeæavanja Dana Oruæanih snaga. Smo-tru su organizirali T uristiËka zajednica grada Karlovca iOdbor za ustrojavanje muzejske zbirke naoruæanja Do-movinskog rata u suradnji s V eteran klubom LuËko-91., anjezin voditelj je bio brigadir u mirovini Dubravko H alo-vaniÊ. Od samo sedam vozila, koliko ih je bilo na prvojsmotri, na ovogodiπnjoj se broj popeo na 40 te desetakmotora. Ponosni vlasnicisvoje su metalne ljubimceizloæili u prostoru Muzejskezbirke u T urnju. V ozni parkbio je doista raznolik: Pin-zgauer, Lade Nive, F iatikakve malo tko pamti, LandRoveri, Jeepovi... pedeseto-godiπnjaci i stariji koji su,zahvaljujuÊi velikoj brizisvojih vlasnika, joπ uvijek"æivi" svjedoci povijesti. Sva-ko od tih vozila ima svoj rat-ni put i tko zna πto bi nam,da mogu, ispriËali. A kakooni ne mogu, o njima priËa-ju njihovi vlasnici.

T ako su najstariji vozaË ovogodiπnje smotre vitalniosamdesetogodiπnji Dragutin Æ upanËiÊ i njegov UAZruske proizvodnje iz 1982. godine æivi svjedoci ratnihdogaanja na karlovaËkoj bojiπnici. Dragutin je bio pri-padnik 1. bojne 110. brigade. T ijekom rata je ranjen itad je ostao bez vozila. Ali naπao ga je - uniπtenog na-ravno - obnovio ga i od tada ga redovito registrira i vozi.No zanimanje za stara vozila samo je jedan Dragutinovhobi. Skuplja on i antikvitete, a u njegovoj zbirci su istare registarske tablice. Meu njima je i jedna iz 1930.godine, godine njegova roenja, koja je sastavni dioopreme UAZ-a. Iako je za svoje vozilo sentimentalnovezan, æelja mu je da ono postane dio muzejskog posta-va zbirke naoruæanja Domovinskog rata.

Prema pravilima, vozaËi su trebali biti odjeveni u odo-re postrojbe u Ëijem je sastavu bilo vozilo. Najstrastveni-ji kolekcionari, kao πto je Boris T uan, koji je dobio priz-nanje za najkompletnije vozilo, skupili su i originalnuopremu i naoruæanje koje su vozila imala. T uanov JE -E P F ORD GPW iz 1943. godine upotrebljavala je tije-kom II. svjetskog rata 82. padobranska ameriËka divizijakao vozilo veze. Boris je strastveni kolekcionar, ima bo-gatu zbirku militarije, a kako bi je πto viπe ljudi vidjelonamjerava napraviti internet-muzej.

Nakon polaganja vijenaca i paljenja svijeÊa na spome-niku poginulim braniteljima u T urnju te prigodnog kul-turno-umjetniËkog programa, vojni oldtimeri su krenuliu gotovo cjelodnevnu promenadnu voænju karlovaËkimkrajem, vozeÊi zavidnom brzinom od 5 0-ak kilometarana sat. Prva postaja na njihovu putu bio je Karlovac, apotom su obiπli i druga vaæna mjesta iz Domovinskog ra-

ta u karlovaËkom kraju.Prisjetili su se dana po-nosa i slave, kad je stva-rana samostalna i neo-visna H rvatska, a palje-njem svijeÊa na spomen--obiljeæjima odali su po-Ëast poginulim branitelji-ma. V oditelj smotre, bri-gadir u mirovini Dubrav-ko H alovaniÊ, ovogodiπ-nju je smotru ocijeniouspjeπnom, a s obziromna dobar odaziv nemasumnje da Êe se vojnioldtimeri okupiti i sljede-Êe godine.

N apis ala i s nimila Leid a P ARLOV

Na smotri je sudjelovalo 4 0 starih vojnih vozila i desetak motora

Najstariji vozaË je osamdesetogodiπnji

D ragutin Æ upanËiÊ

14,15 strana 6/4/08 2:43 PM

1 5

OS RH

6. lipnja 2008.

OsjeËki dekanat V ojne biskupije, usuradnji s Bogoslovnim sjemeniπ-tem i KatoliËkim bogoslovnim fa-kultetom u – akovu, uz potporu pos-trojbi MORH -a i MUP-a organizi-rao je 13. svibnja 5 . dekanatsko ho-doËaπÊe djelatnika - katolikaMORH -a i MUP-a u zavjetno mari-jansko svetiπte Gospe Dragotinskenedaleko od – akova.

H odoËasnike, njih oko 700, u a-kovaËkoj je katedrali prije hodoËaπ-Êa pozdravio mr. Boæe Radoπ, du-hovnik Bogoslovnog sjemeniπta u– akovu, a akovaËki i srijemski bis-kup dr. Marin SrakiÊ je rekao:"Mjesto koje æelimo pohoditi dokazje poboænosti Boæjega naroda. T amovjernici odlaze i vraÊaju se snaænoutvreni u oËitovanju krπÊanskogæivota i radosno spremni za izvrπa-vanje djela ljubavi". Potom je biskuppodijelio hodoËasniËki blagoslov.

Nakon toga hodoËasnici su se upu-tili na desetkilometarski hod do sve-tiπta Gospe Dragotinske, tijekom ko-jega su molili krunicu i pjevali mari-janske pjesme. U svetiπtu je odræanomisno slavlje na otvorenom. Misu jepredvodio biskup SrakiÊ, a koncele-briralo je dvadesetak sveÊenika. NapoËetku se biskup prisjetio 1683. go-

dine, kada je veliki dioturske vojske odsjeo okoDragotina, odakle su baπna V eliku Gospu krenulina BeË da osvoje taj be-dem E urope, a na MaluGospu doæivjeli veliki po-raz. Biskup SrakiÊ je re-kao, poruka Dragotina iporuka Gospina jest "dase iz Dragotina ne polazis mislima i æeljama rata,nego mislima mira". Ne-ka smo u odorama voj-nim, redarstvenim, mismo nositelji mira. T o jeporuka danaπnjega dana,poruka Gospe F atimske,Ëiji spomendan danasobiljeæavamo i slavimo". V ojnicima iËasnicima, te redarstvenicima, bis-kup SrakiÊ je poruËio: “Budite ljudimira! Oruæane snage Republike H r-vatske imaju drukËiju ulogu negoπto je to bilo prije nekoliko desetakagodina. V aπa prisutnost ovdje u Gos-pinom svetiπtu znak je da ste ljudikoji æele graditi mir, da pravda budesnaæna, da s ljubavlju prema domo-vini pobijedite smrt.“

Na hodoËaπÊu su sudjelovali dje-latnici postrojbi Zapovjedniπtva za

obuku i doktrinu "F ran Krsto F ran-kopan" iz Osijeka, Gardijske oklop-no-mehanizirane brigade iz V inko-vaca, Srediπta za obuku i doktrinulogistike iz Poæege, DoËasniËke πko-le iz – akova, © kole stranih jezika izOsijeka, PodruËnog odjela financijaiz Osijeka, Uprave za obranu izOsijeka te policijskih uprava OsjeË-ko-baranjske, V ukovarsko-srijem-ske, Brodsko-posavske, Poæeπko-sla-vonske i V irovitiËko-podravske.

DARK O B OB AN

U Srediπtu za temeljnu obuku Poæega povodom obilje-æavanja Dana OSRH -a i Dana H KoV -a 28. svibnja polo-æena je i sveËana prisega polaznika kampa selekcijskevojne obuke, koji se provodi od 19. svibnja do 13. lipnja.

SveËanu prisegu dale su kandidatkinje i kandidati kojinisu bili na sluæenju vojnog roka, odnosno 28 kandidatki-nja za prijam u djelatnu vojnu sluæbu na vojniËke duæ-nosti te jedan stipendist MORH -a, koji u Srediπtu pohaatemeljnu vojnu obuku.

Po zavrπetku sveËanog protokola prisege, zapovjednikSrediπta za temeljnu obuku pukovnik Robert KrnËeviÊËestitao je vojnikinjama i vojnicima na prisezi i uruËio imskromne poklone za uspomenu na prvu prisegu odræanuu Srediπtu za temeljnu obuku Poæega.

OJ I

H odoËaπÊe vojnika i policajaca G ospi D ragotinskoj

P risegnuli polaznici selekcijske obuke

snim

io I

GO

R L

ON

»AR

U Galeriji "Zvonimir", Bauerova 33, od 11. do 18. lipnja moÊi Êe se razgledati izloæba fotografija iz Perua pod nazi-vom U potrazi za Inkama. Organizator izloæbe je V eleposlanstvo Perua sa sjediπtem u Bukureπtu i peruanski Konzu-lat u Zagrebu. Bit Êe izloæeno tridesetak fotografija s prizorima iz Perua i s lokaliteta starih gradova Inka. Izloæba semoæe razgledati radnim danom od 11 do 18 i subotom od 10 do 12 sati. Ulaz slobodan.

14,15 strana 6/4/08 2:44 PM

6. lipnja 2008.

AMERI»KA je kopnena vojska(US Army) sklopila ugovor s tvrt-kom General Dynamics Armamentsand T echnical Products za razvojnove lake strojnice kalibra 12,7 mm(LW 5 0MG). Ugovor je vrijedan 9

milijuna dolara ipokriva razvojoruæja, tronoænogpostolja, postoljaza vozilo i adapte-ra za manevarskostreljivo.

LW 5 0MG bi tre-bala biti znatno la-kπa od standardneteπke strojnice M2i imati osjetno sla-biji trzaj. V ojniciÊe je moÊi jedno-stavnije prenositi,a omoguÊit Êe i

veÊu preciznost i uËinkovitost uborbi. T vrtka Êe razvoj nove strojni-ce obaviti u gradu Burlingtonu (sa-vezna dræava V ermont), a trebala bise proizvoditi u pogonu u Sacou(savezna dræava Maine). Pogon u

Sacou odgovoran je i za proizvod-nju danaπnje standardne strojniceM2 te automatskog bacaËa granataMk47 kalibra 40 mm.

Razvoj lakπih inaËica oruæja sve jeoËitiji trend. T ako se, osim olakπaneinaËice teπke strojnice, razvijaju irazne inaËice lakπih automatskihbacaËa granata. Jedan od veÊih us-pjeha je i razvoj nove vuËne haubi-ce kalibra 15 5 mm model M777, ko-ja je dvostruko lakπa od prijaπnjegmodela M198 istog kalibra i sliËnihznaËajki.

Razlog za taj trend je potreba zastvaranjem lakπih, mobilnih snaga,koje se brzo mogu razmjestiti u zo-nu djelovanja, a u zoni djelovanjabrzo premjeπtati teæiπte djelovanja,u skladu s trenutaËnim operativnimpotrebama.

M. P E T ROVIΔ

1 6

U SKLADU s navodima ameriËkeobrambene agencije Defense Secu-rity C ooperation Agency, sredinomsvibnja ameriËko ministarstvo obra-ne izvijestilo je ameriËki Kongres omoguÊoj prodaji ameriËke vojnetehnike Rumunjskoj, a time je ujed-no i zatraæilo njegovu suglasnost zarealiziranje tog posla. Iza takvogzahtjeva stoji ameriËka ponuda Ru-munjskoj za prodaju viπenamjen-skih borbenih aviona F -16, i to navrlo zanimljiv kombinirani naËin.Naime, ponuda se odnosi na 48aviona, od Ëega bi 24 aviona bilapotpuno novi F -16C J/DJ Block5 0/5 2 (koji bi po svojih odlikama bi-li vrlo sliËni poljskim F alconima),dok bi 24 aviona bili remontirani imodernizirani F -16A/B Block 25 . Uzavione, nudi se opseæan paket pra-teÊe opreme (za opsluæivanje i odr-æavanje aviona, te dokumentacija),potroπnog materijala i zamjenskihdijelova, odreena koliËina radara,motora, te izvidniËki (DB-110 Re-connaissance Pods - RE C C E ) i cilj-

niËki podvjesnici (AN/AAQ -33 Sni-per ili AN/AAQ -28 Litening), komu-nikacijska i navigacijska oprema,sustavi za elektroniËko ratovanje,itd. V rijednost ukupne ameriËke po-nude Rumunjskoj, u sklopu F oreignMilitary Sale programa, okvirno iz-nosi 4,5 milijardi ameriËkih dolara.

KonaËna cijena ovisit Êe o konaË-nom definiranju svih elemenata po-nude izmeu SAD-a i Rumunjske,πto se primjerice odnosi na rumunj-ski odabir pogonske skupine za no-ve avione, a mogu birati izmeuF 100-PW -229 i F 110-GE -129 Incre-ased Performance E ngines (IPE ),

odnosno ukupne narudæbe radaraAPG 68(V )9. T akoer za rabljeneavione Rumunjska moæe kombinira-ti s koliËinom ugradnje pogonskeskupine F 100-PW -220 IncreasedPerformance E ngines (IPE ), i rada-ra APG-68(V )1.

Rumunjska kani tijekom 2010. za-poËeti obnovu svoje flote borbenihaviona, te je u tom smislu raspisannatjeËaj za dostavu obvezujuÊih po-nuda. Uz ameriËki odgovor, oËekujui πvedsku ponudu Gripena, europ-sku E urofighter T yphoona II, tefrancusku ponudu Rafalea.

I. S K E N DE ROVIΔ

US

Arm

yNOVOS T I IZ VOJ NE T EH NIKE

Nova teπka strojnica

A meriËka ponuda Falcona R umunjskoj

16-19 vijesti 06/03/08 12:17

1 76. lipnja 2008.

TVRTKA BAE Systems sklopila jeugovor vrijedan 26 milijuna dolara sameriËkom kopnenom vojskom (USArmy) za razvoj modificirane inaËi-ce standardne ameriËke samovoznehaubice M109A6. RijeË je o inaËicipoznatoj pod oznakom PIM (odnos-no Paladin Integrated Manage-ment).

Nova inaËica M109A6 PIM rabipostojeÊe oruæje i strukturu kupole.Na kupoli je najvaænija zamjena hi-drauliËkog sustava pokretanja ku-pole za napredniji i sigurniji elek-triËni sustav. RijeË je o tehnologijielektriËnog pokretanja kupole, kojuje tvrtka razvila u sklopu programaF uture C ombat Systems (F C S).

NajveÊa je promjena uoËljiva kodpodvozja. Naime, umjesto starogpodvozja koje je pregazilo vrijeme

uporabljeno je modifi-cirano podvozje bor-benog vozila pjeπaπtvaBradley. RijeË je o mo-dernom podvozju nas-talom kao rezultatprograma BradleyC ombat Systems. T ose podvozje proizvodiza modernizaciju pos-tojeÊih Bradleya, anjegova Êe primjenana platformi M109 imati znatne lo-gistiËke pogodnosti. Najvaænija jebitno pojednostavljenje odræavanja iopskrbe rezervnim dijelovima tzv.teπkih brigada (H eavy BrigadeC ombat T eams). T vrtka vjeruje daÊe modernizacija PIM omoguÊitiPaladinu ostanak u operativnoj upo-rabi do 205 0.

Rad na razvoju, dizajnu i proiz-vodnji PIM inaËice Paladina obavitÊe pogoni BAE Systemsa u ameriË-kim saveznim dræavama Pennsylva-nia, Kalifornija i Michigan u surad-nji s istraæivaËkim srediπtem ame-riËke vojske u Picatinnyju i remont-nom srediπtu Anniston Army Depot.

M. P E T ROVIΔ

NAKON viπe odgoda kojese odnose na okonËanje raz-vojne faze i postupka certifi-ciranja (planirano za 2007.),odnosno zapoËinjanja serij-ske proizvodnje, projekt no-voga ruskog srednjeg dvo-motornog transportnog heli-koptera Mi-38 napokon jedoËekao svoj vrlo vaæni tre-nutak, koji je i mala prekret-nica. Naime, sredinom svibnja ka-nadska tvrtka Pratt & W hitney C a-nada objavila je kako je sklopljenugovor s ruskom tvrtkom H elicop-ters of Russia, na temelju kojega jekonaËno dogovorena proizvodnjapogonske skupine za novi ruski he-likopter. RijeË je o turbovratilnommotoru Pratt & W hitney C anadaPW -127T /S, koji je ujedno i konaËniodabir pogonske skupine za Mi-38.Snaga pojedinog motora PW -127T /Siznosi 25 00 KS u poletnom reæimu,a 3600 KS u sluËaju nuæde odnosnootkaza jednog motora.

Nositelji razvoja helikoptera Mi-38jesu ruske tvrtke Mil i Kazan, kojesu i namjenski joint venture konzor-

cij usmjeren na razvoj i proizvodnjutransportnih helikoptera Mi-38. T i-jekom proteklih godina, u razvojnojfazi, za domaÊu inaËicu helikopterabili su planirani ruski turbovratilnimotori V K-3000, a za izvoznu inaËi-cu motori PW -127T /S. No, nakon vi-πe godina Ëekanja, tvrtke Mil i Ka-zan odabrale su jedinstvenu pogon-sku skupinu za sve inaËice, i toPW -127T /S. Motori Êe se isporuËi-vati Rusiji u dijelovima, a za nad-gledanje njihova sklapanja te proiz-vodnju pojedinih modula bit Êe za-duæena novoosnovana ruska tvrtkaPratt & W hitney Russia.

Novi ruski srednji transportni heli-kopter Mi-38 jest dugooËekivani

generacijski nasljednik zaobitelj transportnih helikop-tera Mi-8/Mi-17/Mi-171.Maksimalna teæina helikop-tera na polijetanju iznosi15 600 kg, od Ëega unutar-njeg korisnog tereta moæe bi-ti maksimalno 5 000 kg, od-nosno vanjski podvjeπeni te-ret moæe maksimalno biti te-æak do 7000 kg. Raspon

vanjskih temperatura unutar kojihMi-38 moæe biti operativan kreÊe seod -5 0°C do + 60°C . U klasiËnojtransportnoj konfiguraciji, u svojojunutraπnjosti moæe ponijeti 30vojnika s opremom, a u ME DE V ACkonfiguraciji moæe ponijeti do 16nosila s ozlijeenima uz prateÊemedicinsko osoblje. U V IP konfigu-raciji Mi-38 moæe ponijeti do 12putnika. Maksimalna brzina iznosi300 km/h, a prosjeËna krstareÊa br-zina 275 km/h. Maksimalni doletbez dodatnih spremnika za gorivoiznosi 800 km, a uz dodatne sprem-nike ima dolet od 1300 km. Maksi-malni plafon leta iznosi 5 100 m.


Nova inaËica samovozne haubice

O dabran P W & C za M i-38

NOVOS T I IZ VOJ NE T EH NIKE

16-19 vijesti 06/03/08 12:17

NA POLIGONU W hite SandsMissile Range u ameriËkoj savez-noj dræavi New Mex ico, provedenoje sredinom svibnja uspjeπno testi-ranje preciznog projektila Non-Line-of-Sight-Launch-System. T o jetestiranje joπ jedan korak bliæe se-rijskoj proizvodnji novog preciznogsustava za djelovanje na modernojbojiπnici.

Za razvoj i lansiranje novog pro-jektila odgovorna je tvrtka NetF iresLLC , koju su osnovale velikeobrambene tvrtke Raytheon i Lock-heed Martin. Lansiranje je obavlje-no iz taktiËke kontejnerske lansirnejedinice NLOS-LS.

T estiranje je proteklo po planu.Svi testirani parametri su ostvareni

ili premaπeni. Projektil je regularnoispaljen iz lansirnog kontejnera, aupravljaËke povrπine su se odmahotvorile i osigurale uspjeπan prije-laz iz lansirne u putnu fazu leta.Sustav navoenja djelovao je pre-ma predvienim parametrima i ost-vario minimalno i maksimalno ubr-zanje u skladu sa sigurnosnimograniËenjima.

Razvojni je tim prikupio sve podat-ke o aerodinamiËkim i dinamiËkimsvojstvima projektila, otporu tijelatijekom leta te ponaπanju upravljaË-kih povrπina. Provjereni su svi ele-menti sustava: navigacijski sustav,raketni motor, nadzorni aktuatorskisustav, sustav pokretnih mlaznicamotora, elektroniËki ureaj za osi-

guranje od prijevremenog aktivira-nja bojne glave, senzor za prikup-ljanje letnih parametara, baterija itelemetar.

InaËe, NLOS-LS je dio razvojnogprograma ameriËke kopnene vojskeF C S (F uture C ombat Systems), za-duæen za precizno neutraliziranjesvih vrsta stacionarnih i pokretnihciljeva.

M. P E T ROVIΔ

RUSKO brodogradiliπte Y antarplanira svjetskom vojno-brodogra-evnom træiπtu ponuditi novi pro-jekt ruske fregate. T renutaËno naz-van F uture Project 115 41, novi pro-jekt fregate se temelji na fregatiProject 115 41 klase Korsar, no s po-neπto izmijenjenim vanjskim karak-teristikama te moderniziran.

S obzirom na istu bazu, prilikomusporedbe obaprojekta najve-Êa se razlikaoËituje u vanj-skom oblikova-nju brodskihploha, koji surezultirali sma-njenom radar-skom neza-mjetljivoπÊutrupa nove fre-gate, πto jeujedno i glavna znaËajka novogbroda. Glavna obiljeæja buduÊe fre-gate jesu najveÊa duljina 117,6 m,πirina 14,3 m i gaz 8,4 m koji uklju-Ëuje izmjeru do prostora sonara, is-pupËenog u obliku bulba ispod os-novice broda uz maksimalnu istisni-nu od 45 00 t. Propulzijski sustav se

temelji na C OGAG konfiguraciji nadvije osovine, temeljenog na plin-skim turbinama ukupne snage42 000 kW , dok su dizel-elektriËnigeneratori snage 3400 kW . Maksi-malna brzina koja bi se trebala pos-tiÊi iznosi 30 Ëv, dok bi pri krstare-Êoj brzini od 18 Ëv doplov fregatebio 3000 Nm, a pri ekonomskoj br-zini od 14 Ëv doplov bi iznosio 5 100

Nm. Autonomija broda projektiranaje na 30 dana iako od specijalnihureaja postoje oni namijenjeni do-puni zaliha na moru. Kako je novaklasa fregata projektirana za neo-graniËeno stanje mora u plovidbi istanje mora 5 prilikom uporabe na-oruæanja, za potrebe veÊeg stabilite-

ta broda namjeravaju se ugraditiaktivni stabilizatori. Posada se sas-toji od 32 Ëasnika, 35 Ëasnika speci-jalista i 143 mornara, πto Ëini ukup-no 210 Ëlanova posade. Projektomje takoer predvien hangar i palu-ba za helikopter najveÊe mase 12 t.

T emeljno naoruæanje ukljuËuje je-dan A190E top kalibra 100 mm,smjeπten na pramËanom dijelu pa-

lube, Ëetveros-truki vertikalnilansirni sustavza do 16 protu-brodskih pro-jektila KH -35(NAT O oznakaSS-N-25Switchblade)ili njima ekvi-valentni straniprojektili. Pro-tupodmorniËko

djelovanje oslanja se na joπ nepoz-natu inaËicu torpeda i πest jedno-strukih torpednih cijevi. Radarskisustav sastoji se od F regat MAE -3motrilaËkog radara za otkrivanje ci-ljeva na moru i u zraku te jednogMineral-ME 1/2 povrπinskog radara.

M. P T IΔ G RÆ E LJ

1 86. lipnja 2008.

Nova ruska fregata


Nastavak razvoja preciznog streljiva

US

Arm

y

16-19 vijesti 06/03/08 12:17

1 9

FRANCUSKA ratna mornarica usuradnji sa struËnjacima francusko-ga brodograevnog konzorcijaDC NS razmatra konverziju jedneviπenamjenske fregate klase Aq ui-taine, poznatije pod imenom talijan-sko-francuskog programa F RE MM(F regate E uropeenne Multimis-sion), u fregatu osnovne namjeneprotuzrakoplovnog djelovanja. U ti-jeku je proces sluæbenog uvoenjau operativnu sluæbu dvaju razaraËanamijenjenih protuzrakoplovnojborbi klase F orbin, koji Êe trajati svedo 2009. godine, kao dio zdruæenogfrancusko-talijanskog programa H o-rizon.

Generalni direktor Odjela za vojnebrodove u DC NS-ovu brodogradili-πtu Lorient dao je izjavu u kojoj senavodi da je postojao izvorni planza gradnju treÊeg razaraËa u klasiF orbin, od Ëega se trenutaËno odus-talo. Stoga je francuska mornaricauputila zahtjev za izradu studije ko-jom bi se jedna F RE MM fregataprenamijenila za potrebe protuzra-

koplovnog djelovanja.Prema posljednjimsaznanjima, programF RE MM fregata izu-zetno dobro napredu-je, a u sukladu s naj-novijim podacimaosam predvienihbrodova uÊi Êe u ope-rativnu sluæbu u raz-doblju 2011.-2016. Sobzirom na temeljnonaoruæanje, πest fre-gata bit Êe optimizira-no za protupodmorniËko djelovanjedok Êe preostale dvije, Auvergne iAlsace, biti opremljene naoruæa-njem za napad na kopnene ciljeve.Svi brodovi klase Aq uitaine imat Êeviπestruko uporabljiv sustav za ver-tikalno lansiranje Sylver A70, priËemu Êe veÊina rabiti projektile As-ter 15 za protuzraËnu obranu malogdometa, dok Êe fregata s protuzra-koplovnom inaËicom naoruæanjanositi projektile veÊeg dometa Aster30. F RE MM viπenamjenska fregata

ima istisninu 5 600 tona, duljinu137,0 m, πirinu 19,0 m i doplov6000 Nm. Bit Êe ugraena C ODOGodnosno C ODAG propulzijska kon-figuracija. Pogon Êe se sastojati oddizelskih motora i/ili plinskih turbi-na GE /F iat Avio LM25 00. T akva po-gonska konfiguracija trebala biomoguÊiti postizanje brzine veÊe od27 Ëvorova. Na krmi Êe biti postav-ljena i helikopterska platforma, kojaÊe nositi jedan NH 90 helikopter.

M. P T IΔ G RÆ E LJ

MJESEC dana nakon πto je uπvedskom Linkopingu svjetskoj jav-nosti sveËano predstavljen prvi pro-totip Gripen Demonstrator Progra-ma, 27. svibnja uspjeπno je oba-vljen prvi probni let tog aviona. T i-jekom leta, koji je trajao tridesetakminuta, postignuta je maksimalnavisina od 6400 m i maksimalna br-zina oko 5 90 km/h. Za πvedskogproizvoaËa tvrtku Saab i njegove

strateπke partnere (General E lec-tric, V olvo, T hales, Rockwell C o-llins, H oneywell, APPH , T erma,Martin-Baker i Meggitt), GripenDemonstrator Programa ima viπe-struko znaËenje. T o nije samo raz-vojni program odnosno put premapotpuno novoj inaËici Gripena (Gri-pen NG - Nex t Generation), negoje to i razvojna platforma za cijeliniz sustava koji su primjenjivi na

aktualnu inaËicu Gripena, seriju Ci D.

T o se odnosi na novu pogonskuskupinu (General E lectric F 414G),vektoriziran potisak, C F T (C onfor-mal F uel T anks) spremnike za gori-vo, AE SA radar koji bi trebao bitiproizvod Saab-E ricsson razvojnogprograma Nora, broj podvjesnih to-Ëaka poveÊan s 8 na 10, novi ojaËa-ni i repozicionirani stajni trap sasrediπnjeg trupa na krila (πto dopuπ-ta znatno veÊe noπenje goriva i raz-nih sustava u unutraπnjosti), maksi-malna teæina na polijetanju poveÊa-na s 14 000 na 16 000 kg, novo let-no raËunalo, novi paket avionike,novi satelitski komunikacijski sus-tav, poboljπani datalink sustav, po-boljπani sustav elektroniËkih protu-mjera i integriranje novih izvidniË-ko-ciljniËkih podvjesnika.


6. lipnja 2008.

P oletio G ripen D emo

Francuska razmatra P ZO inaËicu FR EM M fregate


16-19 vijesti 06/03/08 12:17

S VIJ ET

Visoke cijene hrane - nova prijetnja stabilnosti u svijetu

20 6. lipnja 2008.

Uindustrijskom gradu MahallaE l-Kobra u sjevernom E giptu,poËetkom travnja izbili su ne-

redi zbog niskih plaÊa i rastuÊih ci-jena hrane, koji su odnijeli nekolikoljudskih æivota. V lada je odmahpristala isplatiti bonuse radnicimakako se neredi ne bi proπirili na os-tatak zemlje. Rast cijena hrane uve-like je pogodio E gipat, gdje 40 pos-to stanovniπtva æivi ispod granicesiromaπtva i gdje oko 80 posto pri-manja odlazi na hranu. Prosvjedni-ci u Mahalla E l-Kobri sukobili suse s policijom i bili su to najgoriprosvjedi u E giptu od 1977. godinekada su porasle cijene kruha. Pre-mijer Nazif se odmah sastao s rad-nicima i obeÊao bonuse i bolju

zdravstvenu skrb. Socijalni nemiriimali su uËinka i na zadnje izboreu E giptu. Naime, promatraËi kaæuda dugo nisu vidjeli tako slab oda-ziv. Razlog tome vide u rastu cijenahrane zbog kojeg su ljudi izgubiliinteres za politiku jer nisu u mo-guÊnosti osigurati kruh svakidaπnji.Joπ je jedna siromaπna zemlja utravnju bila suoËena s krizom. UH aitiju je doπlo do nasilnih prosvje-da zbog rasta cijena riæe, u kojimaje bilo mrtvih, a meu njima i jedanpripadnik mirovnih snaga UN-a.Situacija je izmakla kontroli pa sehitno sastao parlament i smijenjenje premijer Alex is, koji je duænostpreuzeo 2006. obeÊavajuÊi ujedi-njavanje razjedinjene zemlje i diza-

nje standarda. BuduÊi da su seprosvjedi i dalje nastavili, a pros-vjednici su pokuπali na silu uÊi upredsjedniËku palaËu, predsjednikPreval objavio je sniæenje cijena ri-æe, koje su u 2007. porasle i do 40posto, a H aiti je time posebno po-goen jer uvozi veÊinu hrane, odËega 80 posto Ëini riæa. Kako jekroniËna glad postala nepodnoπlji-vom u zemlji gdje veÊina stanovni-ka æivi s manje od dva dolara dnev-no, Preval je dogovorio s privatnimsektorom cijenu od tri dolara za pa-ket riæe, πto je bar nakratko smirilosituaciju.

T ekst u c ijelosti proËitajte na:

w w w .hrvatski-vojnik.hr

Iv an G UB E RIN A

Nagli rast cijena hrane u proteklih nekoliko godina koji je kulminirao neredima u mnogim dræavama, postaje glo-

balna prijetnja. Nakon zavrπetka H ladnog rata, ideja da gladne mase ljudi u oËaju iziu na ulicu i nasiljem po-

kuπaju ruπiti vlast Ëinila se nemoguÊom, ali nedavni dogaaji na H aitiju i u Egiptu pokazuju kako bismo uskoro

mogli biti svjedoci takvog scenarija u mnogim dræavama

Nort

hern

Pla

ins

Agricultura

l R

ese

arc

h L

ab

20,21 strana 06/03/08 12:19

6. lipnja 2008.

Jedan od najvaænijih razlogazbog kojega je ËovjeËanstvo ne-prestano raslo i razvijalo se u

posljednjih pet tisuÊljeÊa pisane po-vijesti, leæi u tome πto je, globalnogledano, klima bila relativno stabil-na. Povijest je viπekratno potvrdilaËinjenicu da u trenutku veÊih pore-meÊaja klime ili u situaciji kada bipromjene u okruæenju ljudskih za-jednica dosegnule toËku u kojojuporaba nuænih æivotnih resursa viπenije bila moguÊa, i najstabilnija dru-πtva postajala su dramatiËno napeta- ponekad sve do njihova konaËnogkolapsa. U naËelu, niπta se nije pro-mijenilo do danaπnjeg dana. DapaËe,nikada kao u posljednjih stotinjakgodina Ëovjek nije tako nemilosrdno

iskoriπtavao, ali i uniπtavao planet nakojemu æivi. Plodovi razvoja tehnolo-gije donijeli su mnogo dobra Ëovje-Ëanstvu, ali sada se poËelo pokaziva-ti i mnogo loπega za klimatsku rav-noteæu naπega planeta. » injenica dase klima na Zemlji mijenja postala jenezaobilaznom i neugodnom istinom- ne samo za znanstvenike koji setom temom bave profesionalno negoi za mnoge vlade koje su veÊ suoËe-ne, ili bi to uskoro mogle postati, sasigurnosnim problemima o kojima sedo prije desetak godina nije ni raz-miπljalo. Kakav problem i prijetnjunacionalnoj sigurnosti znaËi promje-na klime najbolje se moæe vidjeti naprimjeru SAD-a i njegovih oruæanihsnaga. Nedvojbeno je da najveÊa in-

dustrijska zemlja svijeta i jedinavojna velesila pristupa tom problemusvakim danom sve ozbiljnije i svestudioznije.

C NA C orporation je kratica zaC enter for Naval Analyses, neprofi-tabilnu nacionalnu sigurnosnu ana-litiËku grupu. SliËnih grupa ima nastotine diljem svijeta, ali ova je pomnogo Ëemu specifiËna. Naime, usavjetodavnom vojnom odboru oveanalitiËke grupe sjede umirovljeniËasnici, generali i admirali s tri i Ëe-tiri zvjezdice koji su tijekom svojeaktivne sluæbe obnaπali najviπe duæ-nosti.

S VIJ ET

21

Trend i brzina uoËljivih klimatskih promjena poprimili su razmjere koji se nikako ne mogu ignorirati i koji Êe u

bliskoj buduÊnosti sve viπe i izravnije utjecati na nacionalnu sigurnost svih zemalja svijeta



N acionalna sigu rnost u o z raË ju klimatskih promjena

NH

Independent

Igor S P IC IJ ARIΔ

20,21 strana 06/03/08 12:19

22

Do prije dva desetljeÊa, najveÊai najsuvremenija ratna zrako-plovstva najveÊi su novac ula-

gala u razvoj viπenamjenskih bor-benih aviona, koji su trebali sprije-Ëiti pobjedu protivniËke strane. Utakvim uvjetima transportni suavioni imali tek sekundarnu ulogu,i samo su se ameriËko i sovjetskoratno zrakoplovstvo ozbiljnije bavilinjihovim razvojem. Sve se to pro-mijenilo nakon raspada SovjetskogSaveza, a veÊ je iraËka okupacijaKuvajta pokazala svu ovisnost suv-remenog ratovanja o brzom zraË-nom transportu.

DugoroËna perspektiva kontinui-rane serije ameriËke i europske uk-ljuËenosti u multinacionalne vojneoperacije koje se odvijaju daleko odnjihova nacionalnog teritorija do-datno poveÊava zainteresiranost rat-nih zrakoplovstava za kupnju suvre-menih transportnih aviona. Zanim-ljivo je da je potraænja podjednaka iza najmanje i za najveÊe transport-ne avione. Zbog toga se prvi put u

povijesti dogodilo da su se “male”dræave udruæile u posebnu organi-zaciju kako bi za svoje potrebe rabi-le velike transportne avione - 15 ze-malja Ëlanica NAT O saveza, te zadvije zemlje Ëlanice programa Part-nerstvo za mir (Bugarska, » eπka,Danska, E stonija, Maarska, Italija,Latvija, Litva, Nizozemska, Norveπ-ka, Poljska, Rumunjska, SlovaËka,Slovenija, Sjedinjene AmeriËke Dr-æave, © vedska i F inska), unutarStrategic Airlift C apability (SAC )programa, za svoje su potrebe kupi-le tri velika transportna aviona C -17Globemaster III.

U sluËaju namjenski vojnih trans-portnih aviona, u pravilu je rijeË ovisokokrilcima, kod kojih je masiv-ni stajni trap smjeπten u posebneizboËine na trupu. Na takav se na-Ëin omoguÊuje ugradnja masivnogstajnog trapa s mnogo kotaËa, kojiomoguÊuje sigurno slijetanje naneureene poletno-sletne staze.Postavljanje krila na trup ima svojevelike prednosti. Moæda je najveÊa

prednost da se na taj naËin krila imotori nalaze visoko iznad zemlje,πto znatno smanjuje moguÊnost nji-hova oπteÊenja. V isoko postavljenimotori znaËe i kraÊe noge stajnogtrapa. U sluËaju vojnih transportnihaviona, to znaËi veÊu robusnost uzuπtedu na masi. S druge strane, vi-soko postavljeni motori zahtijevajuposebne platforme nuæne za njiho-vo odræavanje. Konfiguracija viso-kokrilca omoguÊuje da se trup “ob-jesi” o krilo, te je spoj krila s tru-pom na njegovu gornjem dijelu. Iz-ravna posljedica je dugaËak nepre-kinuti ravni pod, koji je pogodan zaukrcaj vozila. Kratki stajni trapznaËi i malu udaljenost trupa odzemlje, πto pak znaËi da Êe rampeza ukrcaj i iskrcaj tereta biti kraÊe ida Êe stajati pod manjim kutom uodnosu na zemlju, a to dodatnoolakπava ukrcaj dugaËkih i teπkihtereta.

RA T NO ZRA KOPLOVS T VO

ZraËni transporteri za udaljene ratove (I. dio)



©to su zone djelovanja udaljenije od nacionalnih teritorija, to je i uloga transportnih aviona veÊa, naroËito ako vas

od matiËnih baza dijele deseci tisuÊa kilometara

6. lipnja 2008.

P ripremio Draæ en MILIΔ

22,23 strana 06/03/08 12:21

Korijeni razvoja Lightninga seæuu 1943. godinu, kad je britan-sko ministarstvo za proizvodnju

aviona izdalo specifikaciju E .24/43,kojom se traæio razvoj nadzvuËnoglovaËkog aviona. Zadana brzina bilaje nimalo skromnih 1600 km/h. Naspecifikaciju je odgovorila tvrtka Mi-les Aircraft svojim prijedlogom M.5 2te je dobila ugovor za izradu jednogprototipa. OkonËanjem rata i sma-njenjem vojnih izdataka smanjio seinteres i za M.5 2, te je njegov razvojzaustavljen 1946. Umjesto toga Mi-les Aircraft je, u suradnji s tvrtkomV ickers, morala napraviti daljinskiupravljiv model koji bi posluæio kaodemonstrator tehnologija i dokazaomoguÊnosti nadzvuËnog leta. Una-toË otkazivanju M.5 2, razvoj prvogbritanskog nadzvuËnog lovca nijepotpuno prekinut, veÊ je poËetkom1946. prebaËen u tvrtku E nglishE lectric (E E ). Razlika je bila u tomeπto je ovaj put naruËitelj bilo minis-tarstvo nabave, koje je 1947. E E -u

dalo ugovor za razvoj nadzvuËnogaviona po specifikaciji E R.103. Novije avion trebao dosegnuti maksimal-nu brzinu od 1,2 Macha.

Ministarstvo se poËetkom 1949.sloæilo s konceptom E E -ova lovca teje izdalo novu specifikaciju F .23/49,kojom je odobrena izrada dvaju pro-totipova i jednog trupa za zemaljskaispitivanja. Novi je avion dobio oz-naku P.1 i sluæbeno je oznaËen kaoeksperimentalni avion za nadzvuË-ne letove. E E se od poËetka naπao uproblemima kako osigurati dovoljnopotiska za nadzvuËni let, a da sezadræe minimalne dimenzije avio-na. Rjeπenje je pronaeno u jedin-stvenoj konfiguraciji s dva motorasmjeπtena jedan iznad drugog.Zbog neiskustva u izradi nadzvuË-nih aviona, a sa æeljom da se dokraja smanje rizici razvoja, projek-tanti su P.1 opremili masivnim stre-lastim krilima, postavljenim na sre-dini trupa. Usisavanje zraka rijeπe-no je jednostavnim usisnikom u no-

su. Sam je projekt zapravo bio znat-no agresivniji nego ameriËki NorthAmerican F -100 Super Sabre ilisovjetski MiG-19. Navodno je pro-jektantska ekipa inspiraciju pronaπ-la u nekim projektima nacistiËkeNjemaËke.

Iako je ministarstvo nabave bilooduπevljeno s P.1, Royal Aircraft E s-tablishment (RAE ), zaduæen za tes-tiranje novih aviona, imao je neπtodrukËije miπljenje. Zbog toga jeRAE na brzinu dodijelio ugovortvrtki Short Brothers za razvoj eks-perimentalnog nadzvuËnog avionaShorts SB.5 . Iako SB.5 sluæbeno ni-je imao niπta s P.1, ipak mu je bioizravna konkurencija. T o prije πto jeprvi put poletio veÊ 2. prosinca195 2. Iako je SB.5 trebao biti, ba-rem u aerodinamiËkim odlikama,daleko napredniji od P.1, letna sutestiranja pokazala da nije.

6. lipnja 2008. 23

VOJ NA POVIJ ES T

English E lectric (BA C ) LightningTijekom pedesetih godina proπlog stoljeÊa, tvrtka English Electric (poslije BAC) razvila je prvi i zadnji britanski lo-

vac, koji je mogao letjeti dvaput bræe od zvuka. Iako je trebao biti tek privremeno rjeπenje, u operativnoj je upo-

rabi ostao sve do 1988. godine



Domagoj MI» IΔ

22,23 strana 06/03/08 12:21

PolitiË ki atentati (X )

Indijski politiËki voa Mohandas Mahatma Gandhi ubijen je u sijeËnju 1948. godine od hinduskih radikala, koji

su ga smatrali odgovornim za podjelu Indije i za ruπenje indijskog kastinskog sustava. Njegova metoda nenasil-

ne borbe posljednjih je desetljeÊa postala uzor mnogim politiËkim pokretima u svijetu

6. lipnja 2008.24

Indijski politiËki voa MohandasKaramchand Gandhi, poznatijikao Mahatma (velika duπa), ro-

en je u Porbandaru 1869. godine.Prema obiËaju, oæenio se u trinaes-toj godini. Studirao je pravo u Lon-donu, a nakon povratka u Indiju1891. godine, zbog iskljuËenosti izvlastite kaste, neuspjeπno se poku-πao zaposliti u struci. Stoga odlaziraditi kao pravni savjetnik tisuÊamakilometara dalje, u drugu britanskukoloniju, Juænu Afriku, gdje je ostaodvadeset godina.

ZateËen niskom razinom graan-skih sloboda indijskih imigranata uJuænoj Africi, Gandhi se angaæiraona njihovoj zaπtiti, Ëime poËinje i

njegova polustoljetna politiËka bor-ba. Kad ga je 1896. godine u Natalubijela gomila napala i pretukla, for-mirao je stav pasivnog otpora pre-ma sili, koji je sljedeÊih desetljeÊapostao njegovo najprepoznatljivijepolitiËko sredstvo. UnatoË tome je,kao lojalni britanski graanin, tije-kom Burskog rata bio angaæiran usanitetskoj jedinici britanske vojske.Godine 1914. vratio se u Indiju iondje se pridruæio Indijskome na-cionalnom kongresu, kojemu 1921.postaje voa. Gandhi je pretvorioIndijski nacionalni kongres od pa-sivne stranke u masovnu protukolo-nijalnu organizaciju, a sam je pos-tao neosporivi voa borbe za sa-mostalnu Indiju.

Podjela IndijeGandhi je vjerovao da Êe nenasil-

nim metodama pokazati Britancimabeskorisnost upotrebe nasilja te ihposredno prisiliti na to da napuste

Hrv oje B ARB E RIΔ

D OS S IER

Mahatma Gandhi (1948.)

U druπtvu s politiËkim nasljednikom Nehruom

Gandhi je dvadesetih godina postao neosporivi voa indijskog pokreta za neovisnost

24,25 dossier strana.qxd 06/04/08 09:42

Indiju. Gandhijevi postupci te as-ketski naËin æivota i javni istupistvorili su mu golem ugled u najπi-rim indijskim slojevima. Gandhi sezalagao za jedinstvo hindusa i mus-limana u borbi protiv kolonijalizmai borio se protiv kastinskog sustavaindijskog druπtva. Njegov politiËkiutjecaj s vremenom je postao takogolem da su vlasti oklijevale podu-zeti prema njemu bilo kakve mjere.No, tijekom dvadesetih i tridesetihgodina ipak je u viπe navrata zatva-ran. Godine 1930. proglasio je po-Ëetak kampanje graanske neposlu-πnosti, tzv. Marπ soli, koji je poËeohodnjom od grada Ahmadabad doArapskog mora. Nakon razilaæenjasa znatno energiËnijim Jawaharla-lom Nehruom, Gandhi je 1934. go-dine formalno napustio politiku, amjesto lidera Indijskoga nacional-nog kongresa prepustio je Nehruu.No, 1940. godine ponovno je poz-van na Ëelo pokreta.

Izbijanjem II. svjetskog rata, proti-vio se angaæmanu Indije na britan-skoj strani te je 1942. godine ponov-no zatvoren. Nakon rata, oslabljenabritanska kolonijalna vlast pristalase povuÊi iz Indije te su dvije naj-snaænije indijske politiËke skupine -Gandhijeva Kongresna stranka iMuslimanska liga - dovedene zapregovaraËki stol. Gandhi se proti-vio podjeli Indije na dvije dræave,πto je traæila Muslimanska liga. Ukolovozu 1947. proglaπena je neo-visnost Indije i Pakistana te je, una-

toË dolasku Nehrua na Ëelo indijskevlade u New Delhiju, Gandhi imaogolem utjecaj na prvu vladu.

Odmah nakon podjele Indije poËe-lo je preseljavanje stanovniπtva, ko-je je pratilo masovno vjerski motivi-rano nasilje, a u rujnu 1947. izmeuIndije i Pakistana izbio je rat zbogpokrajine Kaπmir. Skupina hindu-skih radikala bila je nezadovoljnaborbom protiv kastinskog sustava ipodjelom Indije, kao i zbog golemihljudskih ærtava, za πto su smatraliodgovornim Gandhijevo popuπtanjeMuslimanskoj ligi. Jedan od pri-padnika skupine bio je i novinar

Nathuram Godse. Roen 1910. go-dine u dræavi Maharashtra, u mla-dosti je Godse dræao Gandhija svo-jim idolom, no poslije Êe izgubitisimpatije prema njemu i na krajuga liπiti æivota.

G andhijeva smrtUveËer 30. sijeËnja 1948. Godse je

pristupio Gandhiju, koji je odlaziona veËernju molitvu u hram BirlaBhavan. Najprije se pred njim po-klonio, a onda ispalio iz neposredneblizine u njega tri metka iz piπtoljaBeretta te ga na mjestu ubio. Aten-tator se bez pruæanja otpora predaopoliciji, πto je u istrazi opravdao ri-jeËima: “Ne æelim da netko misli da

je Gandhija ubio luak.” Gandhije-vo ubojstvo oplakivali su milijuniIndijaca, a atentat je snaæno odjek-nuo i u inozemstvu. Ubojstvo je po-taknulo val napada na kastu brah-mana, kojoj je pripadao atentatorGodse, napose diljem dræave Maha-rashtra.

Suenje Godseu poËelo je u svib-nju 1948. godine, a okonËano u stu-denome 1949. smrtnom kaznom.Sedam dana nakon izricanja presu-de, Godse je zajedno s joπ jednimsudionikom atentata objeπen u zat-voru Ambala. Zatraæio je da njegovpepeo nakon kremacije ne bude

prema obiËaju rasut u rijeku Ind,veÊ da bude saËuvan do ponovnogujedinjenja Indije s Pakistanom.Privremeno je bila zabranjena i po-litiËka stranka Rashtriya Swayamse-vak Sangh (RSS), uz koju su vezi-vali skupinu atentatora, koja ipaknije imala izravne veze s ubojstvom.BuduÊi da je u trenutku Gandhijevaubojstva tranzicija politiËke moÊi naNehrua veÊ bila provedena, atentatnije imao izravne posljedice na sta-bilnost politiËkog sustava Indije.No, u emocionalnom smislu atentatje teπko uzdrmao mladu naciju izloslutno navijestio buduÊnost svihindijskih voa koji Êe nositi Gand-hijevo prezime.

6. lipnja 2008.25

D OS S IER

Gandhijev pogreb

Atentator Nathuram Godse

24,25 dossier strana.qxd 06/04/08 09:42

26

“Poi za mnom!”, “Doite k nama!”, “UËlanite se unaπ klub!”, “Kupujte kod nas!” - mnoπtvo takvih i sliË-nih poziva odjekuje svakodnevno oko nas. Po dobroprouËenoj i razraenoj psiholoπkoj matrici, suvremeni“ribari ljudskih duπa” svojim pozivima Ëovjeku obeÊa-vaju sreÊu, a zapravo mu samo æele “na moru æivotauloviti srce” i - novËanik! Naæalost, metodologija vrbo-vanja, kao i politiËki i robno-novËani marketing, tolikosu briæno teoretski razraeni i joπ briænije provedeni upraksu da su postali oblik terora. Reklamokracija, kaosuvremeni oblik zarobljavanja Ëovjekova duha, na po-Ëetku 21. stoljeÊa dosiæe zastraπujuÊe razmjere. Na je-dinstven je naËin na to upozorio jedan mladi francus-ki marketinπki struËnjak, pisac reklama. U trenucimaiskrenosti priznao je: “U mojem zvanju nitko ne æelivaπu sreÊu, jer sretni ljudi ne troπe... Trgovina se hra-ni vaπom patnjom... Hitno vam treba neki proizvod, noËim ga posjedujete, veÊ vam treba drugi. Hedonizamnije humanizam: to je keπ. Njegovo geslo? ‘Troπim, da-kle jesam’... Kamo god da pogledate, ondje vlada mo-ja reklama. Zabranjujem vam da se dosaujete. Bra-nim vam da mislite. Teror noviteta sluæi mi da bih pro-davao prazninu... Vaπa æelja nije viπe vaπa: nameÊemvam svoju. Zabranjujem vam da neπto nasumce poæe-lite...” BuduÊi da je masno plaÊen za svoj posao, doda-je: “©to ja mogu ako je ËovjeËanstvo odluËilo zamijeni-ti Boga proizvodima πiroke potroπnje?”, te zakljuËuje:“Nije li zastraπujuÊe do koje mjere svi takvo stanjesmatraju normalnim?” (Frédéric Beigbeder, “129,90kn”). I Krist je jednom “lovaπu” uputio poziv: “Poi zamnom!” Bilo je to u fazi okupljanja suradnika. Ali Isusne æeli “bend” zabavljaËâ i πarmerâ javnosti pa bira ikompromitiranu osobu - omraæenog carinika Mateja!Poslije to obrazlaæe tvrdnjom da “ne treba zdravimalijeËnika, nego bolesnima” i da nije doπao zvati praved-nike nego grjeπnike (v. Mt 9,12-13). Doπao je sve spa-siti, a u tome mu mogu pomoÊi i oni koje je druπtvo od-bacilo, kao i oni koji su dodirnuli moralno dno. Potre-ban je “samo” æivotni zaokret - obraÊenje. Za taj spa-sonosni novi put valja ostaviti svoje dotadaπnje æivotnestranputice i na njima sve πto je svjetovno jer “poæudatijela, i poæuda oËiju, i oholost æivota” nisu od Boga ne-go od svijeta. “A tko ljubi svijet, nema u njemu ljubaviOËeve”, upozorio je sv. Ivan (v. 1 Iv 2,15-17). Zato jeMatej istog trena ustao, ostavio sav novac i poπao zaIsusom. Osjetio je da Isus ne podvaljuje bofl-robu, neprodaje rog za svijeÊu, niti Ëlanarinom svoje zajedniceæeli profitirati kupnjom dionica. Matej je u vjernostislijedio svoga UËitelja ljubeÊi do smrti. I danas Boæjipoziv od krπÊana traæi postojanu vjernost, a ne prevrt-ljivost. Krist zna da smo mi slabi ljudi, a ipak i takvepridruæuje svojim svjedocima i spaπenicima. On ne po-ziva one koji sami sebe proglaπavaju lokalnim ili glo-balnim pravednicima. Ali od svih oËekuje vjeru sliËnuAbrahamovoj i sigurnost da s Njime moæemo postiÊisreÊu i druge usreÊiti. Jer On je upravo zato i doπao dau punoj slobodi “imamo æivot u izobilju”!

6. lipnja 2008.

An elk o K AΔUN K O

BIBLIOT EKA D U H OVNOS T

• ameriËka romantiËna komedija (2008.)• trajanje: 14 6 minuta• scenarist i redatelj: Michael Patrick King• distributer: Discovery film & video• glume: Sarah Jessica Parker ( C arrie Bradshaw),

C hris Noth ( F aca) , Kim C attrall (Samantha)

» etiri godine proπle su od zavrπetka kultne HBO-ove serije Seks i grad - Sex& (NY )city. Ovoga ljeta istoimeni igrani film stiæe u svjetska i naπa kina, s rje-πenjem veÊine otvorenih pitanja: HoÊe li F aca napokon odvesti C arrie pred ol-tar? Moæe li Samantha biti istinski zadovoljna samo s jednim muπkarcem?HoÊe li C harlotte postati majka? Mogu li Miranda i Steve zapravo æivjeti sret-no dok ih smrt ne rastavi? Nema nikakve sumnje, rijeË je o, uz Indianu Jonesa, najveÊem ovoljetnom hi-tu. Producenti, meu kojima i glavna glumica, igraju na sigurno. Ljestvica jepodignuta na milijardu dolara. UopÊe ne strahujem da Êe ostati netaknuta.Jednako kao i u seriji, dirigentska palica dodijeljena je M. P. Kingu, autorumnogih epizoda iz televizijskih vremena. On poruËuje: “G ledatelji Êe otiÊi ukino vidjeti sve ono πto im se u seriji svialo, ali oËekivat Êe i da doæive neπ-to potpuno novo, da nauËe neπto o æivotu, da se smiju ili plaËu. Nadam se daÊe iz kina iziÊi osjeÊajuÊi da su dobili mnogo - aperitiv, predjelo, glavno jelo,desert, desert i desert!” Osobno mi nikada nije bila zanimljiva ta vrlo popu-larna i gledana serija. Ostaje mi nadati se da Êu jednog dana na velikom plat-nu vidjeti Tonyja Soprana. SljedeÊih tjedana radije Êu se parkirati pred maliekran i pogled usmjeriti prema Austriji i © vicarskoj. Ako ste nekim sluËajemcijepljeni od nogometa, a volite Ëetiri njujorπke prijateljice - samo naprijed,od ljetnih vruÊina sakrijte se u hlad C inestarovih dvorana!

Seks i grad

Leon RIZMAUL

Tajna Kristova marketinga

FILMOT EKA

Autor BiliÊeve biografije kroz “priËu o nogometu i rokenrolu”slaæe odliËan mozaik Slavenova æivota, piπuÊi o njegovuodrastanju u splitskoj AljinoviÊevoj ulici, obitelji, tadaπnjemSplitu te poËetku ljubavi prema nogometu. Od tada pa do danas BiliÊ je proπao temeljitu πkolu æivota inogometa - igrao je u drugoligaπkom © ibeniku, Hajduku, nje-maËkim i engleskim klubovima, ali kaæe da ga je najviπe obli-kovao æivot u Londonu. U kaotiËnim vremenima stvaranja Hr-vatske nogometne reprezentacije, BiliÊa uoËava Miroslav BlaæeviÊ ∆ iro (kojije napisao predgovor knjizi) i prikljuËuje ga postavi koja Êe poslije izazvatisveopÊe uzbuenje i euforiju svojim uspjesima na Svjetskom prvenstvu 1998.godine. Danas je BiliÊ ponovno u ulozi æivota. Huk tribina i dalje ga nadahnjuje, ali nasasvim drugoj poziciji - u vruÊoj fotelji izbornika Hrvatske nogometne repre-zentacije. No, za Slavena BiliÊa i ta je uloga samo nova prilika da ponovnosruπi sve predrasude. Nakon πto je izborniËku karijeru poËeo s isprikom πtone nosi kravatu, bilo je jasno da Hrvatsku opet oËekuju iznenaenja. I zaista,Hrvatska je dobila neπto sasvim drukËije. Trenera s kojim se moæe napravitisjajan intervju, a da se o nogometu ne prozbori ni rijeË. Nakon odliËnih rezul-tata, oËito je da je doπla era Slavena BiliÊa. Osim po nogometnim uspjesima, BiliÊ je poznat i po ljubavi prema rocku:“G lazba je za mene glavni ventil, kroz nju se rjeπavam frustracija ili, pak, pu-nim akumulatore. Da nije bilo glazbe, ne bih mogao ni funkcionirati kaoigraË.” BiliÊ nije tek puki glazbeni konzument, veÊ je i osnovao dva benda -Neweru i Rowbau. Jedan od prvih javnih nastupa u ulozi gitarista imao je nadoËeku G orana IvaniπeviÊa nakon njegove pobjede na W imbledonu, navodnouz veÊu tremu nego prije izlaska na utakmice svjetskog prvenstva. Nogome-taπ, pravnik i roker. Od poËetka je bio posve drukËiji od drugih, a takav Êe si-gurno i ostati. Mirela ME N G E S

Vlado VuruπiÊ: Slaven BiliÊ - priËa o nogometu i rokenrolu, Naklada Ljevak, Zagreb, 2008.

26 strana 06/03/08 13:18

6. lipnja 2008.

VREMEPLOV

27

http://bands.army.mil

9. lipnja 68.Neronovo samoubojstvoNa Istoku je rimski car Neron upoznao reæimeu kojima je car boæanstvo na Zemlji, svemo-Êan, pa se tako i ponaπao. U njegovoj samo-volji bilo je i dobrih namjera: nakanio je oslo-

boditi najobrazovanije robove, slobodnjacima je dodjeljivaovisoke poloæaje, a nije oklijevao najmoÊnijim senatorskimobiteljima oduzimati imovinu da bi je razdijelio siromaπni-ma. Takvi postupci izazvali su silovit otpor Senata i mnogeurote. U trenutku obraËuna Senatu je uspjelo pridobiti rim-ske legije. Da bi izbjegao bijesu Senata i vojske, Neron jepoËinio 9. lipnja 68. samoubojstvo. Bio je to spas od straπ-ne kazne: Senat ga je svrgnuo i osudio na robovsku smrt bi-Ëevanjem i raspeÊem na kriæ. Povijest ga je do naπih danaprikazivala kao Ëudoviπte, pogotovo stoga πto ga je pred-stavljala kao moralnu rugobu. Iako je Ëinjenica da je bioprogonitelj krπÊana, pouzdano je dokazano da nije podmet-nuo poæar u Rimu, za koji su ga stoljeÊima optuæivali.

11. lipnja 1918. Tragedija Szent IstvanaDva talijanska torpedna Ëamca u noÊi 11. lipnja 1918. sak-rila su se zapadno od rta Kamenjak na otoku Premuda i vre-

bala svoj plijen. Kad su se pojavilecrne sjene austrijskih bojnih brodo-va, zapovjednik Luigi Rizzo ispalio jeËetiri torpeda na ËeliËne divove.Bojni brod Tegethoff izbjegao je na-pad vjeπtim manevrom, ali to nijeuspjelo Szent Istvanu, Ëiji je trup potresla snaæna eksplozi-ja. Najmodernijem austrijskom brodu, grdosiji od 22 tisuÊetona, nije bilo spasa! Austro-Ugarska je potkraj I. svjetskograta joπ imala moÊnu ratnu flotu, koja je gospodarila Jadra-nom, ali se nije mogla probiti u Sredozemlje zbog snaænesavezniËke zaπtite Otrantskih vrata. Na poticaj admiralaMiklosa Horthyja, car Karlo Habsburg odobrio je riskantanprepad glavnine pomorskih snaga na neprijateljsku bloka-du. U pohod na Otrant krenula su Ëetiri bojna broda i trioklopnjaËe u pratnji viπe razaraËa i torpiljarki. Kolonu s Te-gethoffom i Szent Istvanom Talijani su pod okriljem mrakaneoËekivano napali torpedima jugozapadno od Premude, azatim pobjegli na puËinu. Nakon tri sata agonije, Szent Ist-van se u 6 sati i 12 minuta prevrnuo i nestao na morskomednu. VeÊina posade je spaπena, a 89 ih je poginulo, meunjima i 35 Hrvata. SmatrajuÊi potapanje Szent Istvana svo-jim najveÊim uspjehom, Italija slavi taj dan kao dan ratnemornarice.

pripremio D. VLAHOVIΔKVIZWEB INFO

1. U povijesti europskih nogometnih prvensta-va, naslov je uspjela obraniti reprezentacija:A NjemaËkeB FrancuskeC nijedna

2. U finalu proπloga EP-a, GrËka je s 1- 0svladala:A PortugalB FrancuskuC NjemaËku

3.Prvi hrvatski gol na europskim prvenstvimapostigao je:A Davor ©ukerB Aljoπa AsanoviÊC Goran VlaoviÊ

4. S jednom od ovih reprezentacija Hr-vatska se nikad nije sastala na EP-u:A FrancuskaB EngleskaC ©panjolska

5. Po antologijskom jedanaestercu u finalu EP-a 1976.poznat je tadaπnji reprezentativac »SSR-a:A Pavel KukaB Antonin PanenkaC Tomas Skuhravy R

jeπe

nje:

1c;

2a;3

c;4c

;5b

Leon RIZMAUL

Evo neËega i za ljubi-telje glazbe! Uz slo-gan “sluæimo naciji

kroz glazbu” stranicabands.army.mil sluæbe-no je okupljaliπte vokal-nih, instrumentalnih ivokalno-instrumentalnihskupina koje djelujuunutar ameriËke kopne-ne vojske. I vjerujte,Amerikanci se ne za-dræavaju na konzervativ-nom, limenom poimanju

vojne glazbe. Ima tu i popa, i rocka, i gajdi, i zborova... Osvakoj skupini moæete naÊi odgovarajuÊe podatke, s timda i veÊina njih ima vlastite web stranice. Postoji i zanim-ljivi povijesni pregled vojne glazbe u Amerikanaca, a tko jebaπ jako zainteresiran, ima dræavljanstvo SAD-a i sluæi senekim instrumentom, moæe se prijaviti na audiciju i posta-ti vojni glazbenik. Preko sitea moguÊe je i daunloudatiglazbu u izvedbi raznih ameriËkih vojnih bendova. Iako sunama svakako najdraæi Orkestar HV-a i Klapa HRM-a, akovas zanima dobra glazba, ne bi bilo loπe da posjetitebands.army.mil.

Domagoj VLAHOVIΔ

27 strana 06/04/08 12:05

28 strana 05/20/08 11:54

SveËani ispraÊaj 1. hrvatskog kontingenta u misiju UND O F · 2017. 11. 9. · Group,...

Documents

Transcript of SveËani ispraÊaj 1. hrvatskog kontingenta u misiju UND O F · 2017. 11. 9. · Group,...