Svatko je zakonski duan prijaviti nasilje! Svatko ima pravo na ivot bez nasilja!!!

16 DANA AKTIVIZMA PROTIV NASILJA NAD ENAMA (25. STUDENI 10. PROSINAC)

16 dana aktivizma protiv nasilja nad enama je globalna, svjetska kampanja za enska ljudska prava. Prva kampanja "16 dana aktivizma" odrana je 1991. god. uz koordinaciju "Center for Women's Global Leadership" instituta iz New Jersey-ija.

Kampanja"16 dana aktivizma" ukljuuje etiri vana meunarodna datuma: 25.studenog (Meunarodni dan borbe protiv nasilja nad enama), 1.prosinac (Svjetski dan borbe protiv AIDS-a), 6.prosinac (Godinjica Montrealskog masakra) i 10.prosinca (Meunarodni dan ljudskih prava).

Aktivistice kampanjom "16 dana" nastoje informirati javnost o vrstama nasilja nad enama u njihovim zajednicama i spolno baziranom nasilju u okviru krenja ljudskih prava, osigurati bolju zatitu onih koje su preivjele nasilje, te zahtijevati eliminaciju istog.

Nasilje nad enama dogaa se u raznim aspektima; od enskog i obiteljskog pa do drutvenog ivota. Ono obuhvaa naruavanje graanskih, kulturnih, ekonomskih, politikih i drutvenih prava ena. injenica da je u Hrvatskoj svakih 15 minuta fiziki zlostavljana po jedna ena, govori dovoljno o ozbiljnosti problema. Veina pravnih sustava smatra nasilje u obitelji kriminalnim djelom koje podlijee sankcijama. Ti mehanizmi ponekad se nedovoljno koriste, stoga su se u mnogim zemljama ene samoorganizirale i otvorile sklonita za ene rtve nasilja u obitelji. Sklonita su organizirale graanke po naelima enske podrke, suodgovornosti i meusobne suradnje. U skladu sa svime navedenim, graanska je obaveza da se pridrui ovoj kampanji koja ne trai nita drugo osim prava na ivot bez nasilja, promoviranja kulture nenasilja i meusobnog potivanja spolova. Ravnopravnost spolova je demokratski zahtjev, a prava ena su, odgovaralo to nekome ili ne, ljudska prava.

25. studeni je odabran kao Meunarodni dan borbe protiv nasilja nad enama u znaksjeanja na sestre Mirabel koje je 1960.godine u Dominikanskoj republici brutalno dao ubiti diktator Trujillo. Odluka o tome datumu je pala na prvom sastanku feministkinja Latinske Amerike i Kariba (Feminist Encuentro) odranom u Bogoti 1981.godine. Na sastanku su ene govorile o obiteljskom nasilju, silovanjima i seksualnom zlostavljanju te nasilju koji ene trpe pod reimima, ukljuujui torturu i nasilje nad politikim zatvorenicama.

TKO SU BILE SESTRE MIRABEL?Sestre Patria, Minerva, Maria Teresa i Dede roene su u Dominikanskoj republici. Pod imenom "Las Mariposas" (Leptiri) djelovale su kao politike aktivistkinje i postale vidljivim simbolom otpora diktatorskom reimu Trujilla. Zbog svojih revolucionarnih aktivnosti i borbe za demokraciju i pravdu uhiene su vie puta zajedno sa svojim muevima. 25. studenog, 1960. Minervu, Patriu i Mariu Teresu likvidirala jeTrujillova tajna policija dok ih je Rufino de la Cruz vozio u posjetu zatoenim muevima u Puerto Platu. Sve etiri sestre su zadavljene, a tijela su pronaena polomljenih kostiju. Vijesti o njihovom ubojstvu okirale su i razbjesnile narod. Brutalna likvidacija sestara Mirabel bio je jedan od dogaaja koji je doprinjeo zamahu pokreta protiv Trujillovog reima. 30. svibnja 1961. na Trujilla je izvren atentat, a nedugo zatim dolazi i do pada njegovog reima. Sestre Mirabel postale su simbolom nacionalnog i feministikog otpora. Godinama nakon njihove smrti, o njima su pisane knjige, stihovi i pjevane pjesme, stvari koje su im pripadale izloene su u Nacionalnom muzeju povijesti i zemljopisa, tiskana je i marka u njihovu ast, a privatna fondacija sakuplja novac za renoviranje obiteljskog muzeja u njihovom rodnom mjestu. Na Meunarodni dan ena, 8. oujka 1997. godine, otkrivena je slika na 42 metara visokom obelisku, koji je Trujillo dao podii u svoju ast u Santo Domingu. Slika prikazuje sve etiri sestre i nazvana je "Un Canto a la Libertad" (Pjesma slobodi).

6. prosinac obiljeava godinjicu Montrealskog masakra. Tog sudbonosnog dana, 6.prosinca 1989, 25-godinjak Marc Lepine, utrao je u kanadsko Sveuilite u Montralu naoruan poluautomatom i noevima izvikujui pri tome uvrede. "Vi ste ene, vi ete postati inenjerke. Vi ste horda feministkinja. Ja mrzim feministkinje.'' Ubio je 14 ena (studentica) i ranio 13 osoba (devet ena i etiri mukarca), a zatim je izvrio samoubojstvo. Marc Lepine je vjerovao da su studentice krive to nije primljen na strojarski smjer Sveuilita. Ostavio je pismo u kojem objanjava svoju mrnju prema feministkinjama s listom 19 prominentnih ena prema kojima je gajio naroiti prijezir. ene ubijene u masakru postale su traginim simbolom nepravde prema enama. enske grupe diljem zemlje organizirale su javna okupljanja (vigil), mareve i komemoracije. Inicirana je potpora za obrazovne programe kojima bi se stalo na kraj nasilju nad enama. Federalna vlada i vlade provincija obvezale su se boriti protiv nasilja nad enama. 1991. godine kanadska je vlada proglasila 6. prosinac Nacionalnim danom sjeanja i akcije protiv nasilja nad enama. 1993. godine organizacija pod nazivom Koalicija osnovala je 6. prosinca fond za ene koje se nastoje izvui iz nasilnih situacija i osigurati za sebe i djecu sigurniju sredinu. 1993. pokrenuta je i kampanja pod nazivom "Nulta tolerancija" koja je ponudila mukarcima priliku da pokau solidarnost sa enama u borbi protiv nasilja. Nakon masakra nekoliko majki rtava pokrenulo je grupu koja se bori za ogranienje zakona o dozvoli noenja oruja i upozorava na kontinuirano nasilje nad enama.

DA LI ZNATE?U Hrvatskoj je nasilje prema enama, posebice fiziko, najee u obiteljskoj zajednici, koja bi za ene i djecu trebala biti najsigurnije okruenje. O nasilju nad enama u Hrvatskoj prvi su put prije 13 godina progovorile i na njega reagirale enske nevladine udruge osnutkom SOS telefona. Nakon toga osnovale su i sklonita za ene i djecu rtve nasilja u obitelji, te postavile zahtjev za njihovom zakonskom zatitom. I danas enske udruge pokuavaju pridonijeti boljoj zakonskoj zatiti i jaanju drutvene svijesti o tom problemu o nasilju nad enama i djecom u obitelji i drutvu. Podaci MUP-a pokazuju da zbog nasilja u obitelji policija prosjeno ima 29 intervencija na dan. Od 1. srpnja 1999. do 30. rujna ove godine podnesene su prijave protiv 6.894 osobe, a meu oteenim osobama 68 % su ene. Zakonska zatita, iako dragocjena, nije dovoljna. Naime, zakon predvia privremeno udaljavanje nasilnika iz obitelji, ali tek nakon presude, to u hrvatskom pravosuu moe i te kako potrajati. injenica je da nasilnika treba iz obitelji udaljiti odmah nakon poinjenog nasilja. Hrvatsko zakonodavstvo ne poznaje institut zabrane pristupa rtvi, poznat i uinkovit u vie zapadnoeuropskih drava i u SAD-u.

Nasilje nad enama kao izraz povijesno nejednake raspodjele moi izmeu mukaraca i ena te povijesne neravnopravnosti spolova, prisutno je u svim razvojnim fazama drutva. ene i djevojice diljem svijeta, bez obzira na nacionalnu, rasnu i vjersku pripadnost, kulturu, dob i status, izloene su raznim oblicima fizikog, seksualnog, psiholokog i ekonomskog zlostavljanja. Korijeni nasilja nad enama lee duboko u strukturi drutva, a nasilje predstavlja najei oblik krenja ljudskih prava u Europi. Nasilje nad enama obuhvaa : - Fiziko, seksualno i psiholoko nasilje u obitelji (premlaivanje, seksualno zlostavljanje u obitelji, brano silovanje, genitalno sakaenje i drugi tradicionalni obredi koji enama nanose povrede, izvanbrano nasilje), - Nasilje do kojeg dolazi u iroj zajednici (silovanje, seksualno zlostavljanje i/ili uznemiravanje na poslu, obrazovnim institucijama ili drugdje, trgovanje enama, prisilna prostitucija) - Nasilje poinjeno ili tolerirano od strane drave. Fiziko nasilje obuhvaa: guranje, povlaenje za kosu, udaranje nogama i rukama, paljenje, ugrize, davljenje, genitalno sakaenje, muenje, ubojstvo.. Seksualno nasilje je svaki seksualni in poinjen protiv volje druge osobe, bilo da rtva nije dala pristanak ili ga nasilnik i nije mogao dobiti jer se radi o djetetu ili nemonoj osobi. U tu vrstu nasilja spadaju: seksualno zadirkivanje, nepoeljni komentari, egzibicionizam, neeljeni seksualni prijedlozi, prisila na sudjelovanje ili gledanje pornografije, neeljeno diranje, prisilan seks, silovanje, incest, bolni ili poniavajui seksualni in, nasilna trudnoa, trgovina enama i eksploatacija u industriji seksa, podvoenje, spolni odnoaj s djetetom, spolni odnoaj zlouporabom poloaja, bludne radnje... Psiholoko nasilje sastoji se od razliitih oblika izrugivanja, prigovora, prijetnji, izolacije, maltretiranja, javnih napada... Poinitelji nasilja redom su: - suprug u 49,24% - otac u 17,84% - sin u 12,26% - izvanbrani partner u 6,83% - bivi suprug u 1,41% - djed u 0,92% - pooim u 0,71% sluajeva

Razlozi vraanja nasilniku: - vjerovanje da e se on promjeniti, popraviti i prestati s nasiljem - vjerovanje da e pristati na lijeenje i da e sve biti u redu - samozavaravanje u funkciji arhetipa rtve i brige za druge - nemogunost da ena nekuda ode - nemogunost da postane ekonomski neovisna - nemogunost da svoj ivot sredi u kratkom vremenu, bijega od nasilnika, da se oporavi i da isplanira budunost - ne eli opteretiti roditelje ili blisku rodbinu problemom nasilja - emocionalna ucjena - strah (od nasilnika, od ivota, od nove situacije, od bezizlazja) - strah za sigurnost i sudbinu djece - strah od smrti - odsustvo podrke drutvenih ustanova od kojih trae pomo - pritisak ire okoline, rodbine, patrijarhalni okvir, drutvena norma

Svjetske statistike o obiteljskom nasilju, prikupljene na temelju velikog broja istraivanja, pokazuju da: - Svakih 10 minuta je jedna ena izloena tjelesnom zlostavljanju od strane mukarca - Preko 80% nasilja nad enama vre njihovi partneri - Znaajan broj ubijenih ena (45%) ubili su njihovi partneri - Na pitanje koliko dugo traje nasilje, 72% ena odgovara da to traje vie godina - Na pitanje koliko se esto dogaa nasilje, 52% ena navodi kako je ono svakodnevno Svi sadraji i informacije koje obitelj, susjedi, drutvo odailju eni svodi se na tri jednostavne poruke: "Ti si njegova ena. Nasilje je normalni dio odnosa. Nasilje je enska sudbina (to se dogaalo i tvojim bakama, i mami i drugim enama).

to te u ivotu ne uniti, to te ojaa!"

Meunarodni dan protiv nasilja nad enama, odlukom Ujedninjenih naroda od 17. prosinca 1999. godine, obiljeava se u znak sjeanja na dan kada je 25. studenog 1960. godine sestre Patriu, Minervu, Mariu Teresu Mirabal i Dede u Dominikanskoj republici brutalno dao ubiti diktator Rafael Trujillo. Aktivistice protiv nasilja u obitelji ovaj dan obiljeavaju od 1981. godine. U Kanadi je svaka deseta ena rtva nasilja svog partnera, u SAD-u svaka esta, a u Hrvatskoj se svakih 15 minuta fiziki zlostavlja jedna ena. Podaci su djelomino toni i zapravo umanjeni jer veina nasilja ostaje neregistrirana, a nasilnici su osobe svih profesija i socijalnih struktura. Iz tih razloga ene se samoorganiziraju i otvaraju sklonita za ene rtve nasilja u obitelji.