SUSRET “JOŠ BLIŽE”
description
Transcript of SUSRET “JOŠ BLIŽE”
15.12.2011.
S U S R E T „ J O Š B L I Ž E ”
SUSRET “JOŠ BLIŽE”
15.12.2011.
Kino Europa
15.12.2011.
DJECA I MLADI S
INTELEKTUALNIM
TEŠKOĆAMA
15.12.2011.
S U S R E T „ J O Š B L I Ž E ”
TEŠKOĆE SE MOGU OČITOVATI U:
Spoznajnom razvoju Socioemocionalnom razvoju Motoričkom razvoju Govoru Percepciji Pamćenju Pažnji
15.12.2011.
S U S R E T „ J O Š B L I Ž E ”
ALI:
Imaju osjećaje i potrebe kao i svi drugi Mogu biti dobri prijatelji Mogu usrećiti svoju okolinu Mogu učiti Mogu se uključiti u svakodnevni život ako im
pružimo potrebnu podršku Mogu raditi i doprinositi društvu u skladu sa
svojim mogućnostima
15.12.2011.
S U S R E T „ J O Š B L I Ž E ”
TEŠKOĆE U SVAKODNEVNOM ŽIVOTU:
Institucionalizacija Needuciranost okoline Slaba podrška lokalne zajednice Slab interes za potrebe i želje osobe Nerazumijevanje stručnjaka i okoline po pitanju
braka i obitelji
15.12.2011.
S U S R E T „ J O Š B L I Ž E ”
ŠTO MOŽEMO UČINITI:
Djecu i mlade je potrebno uključiti u adekvatne programe
Osigurati podršku u lokalnoj zajednici Težiti uključenju u redovne škole Odraslim osobama omogućiti radno osposobljavanje i
zapošljavanje Težiti deinstitucionalizaciji Dopustiti mogućnosti izbora u svim aspektima života
15.12.2011.
S U S R E T „ J O Š B L I Ž E ”
DJECA I
MLADI S
OŠTEĆENJE
M SLU
HA
15.12.2011.
S U S R E T „ J O Š B L I Ž E ”
GLUHE I NAGLUHE OSOBE
U komunikaciji se služe : slušnim aparatom umjetnom pužnicom (kohlearnim implantatom) očitavanjem s lica i usana (pogađanje što je rečeno) znakovnim jezikom (HZJ = hrvatski znakovni jezik) ručnom abecedom pisanjem (papir, olovka)
15.12.2011.
S U S R E T „ J O Š B L I Ž E ”
ŠTO MOŽEMO UČINITI U KOMUNIKACIJI S GLUHIM / NAGLUHIM OSOBAMA
ne pričajte dok imate neki predmet u ustima (olovku, cigaretu, žvakaču...); to smeta čitanju s lica i usana
ruku držite dalje od usta; obrijte bradu i brkove; to omogućava bolje čitanje s lica i usana
nemojte stajati leđima okrenuti izvoru svjetla (prozor, svjetiljka...) jer to smeta čitanju s lica i usana; nastojte zauzeti položaj u kome je vaše lice najbolje osvijetljeno
15.12.2011.
S U S R E T „ J O Š B L I Ž E ”
ŠTO MOŽEMO UČINITI U KOMUNIKACIJI S GLUHIM / NAGLUHIM OSOBAMA
ne pričajte “pokraj” gluhe/nagluhe osobe, tj. u pravcu zida ili drugih ljudi; ostvarujte kontakt očima
ne upotrebljavajte znakovni jezik ukoliko niste sigurni da ga gluha osoba upotrebljava
ako vas gluha/nagluha osoba nije razumjela, preformulirajte rečenicu, pojednostavite, skratite
ako vi niste razumjeli, ne pravite se da jeste
15.12.2011.
S U S R E T „ J O Š B L I Ž E ”
ŠTO MOŽEMO UČINITI U KOMUNIKACIJI S GLUHIM / NAGLUHIM OSOBAMA
ako ste u društvu gluhe/nagluhe osobe tijekom nekog zvučnog upozorenja ili zvučnog podražaja, objasnite joj što se događa (zvoni mobitel, zvono na vratima i sl.)
naučite još jedan jezik - znakovni jezik
15.12.2011.
S U S R E T „ J O Š B L I Ž E ”
DJECA I MLADI S
OŠTEĆENJEM VID
A
15.12.2011.
S U S R E T „ J O Š B L I Ž E ”
Sljepoća
Slabovidnost
15.12.2011.
S U S R E T „ J O Š B L I Ž E ”
TEŠKOĆE U SVAKODNEVNOM ŽIVOTU:
U orijentaciji U kretanju Nemogućnosti praćenja crnog tiska Nemogućnosti pristupa velikom broju
informacija U obavljanju svakodnevnih vještina (spremanje
obroka)
15.12.2011.
S U S R E T „ J O Š B L I Ž E ”
ŠTO MOŽEMO UČINITI:
Ukloniti arhitektonske barijere Prilagoditi literaturu (Brailleovo pismo i uvećan
tisak) Pružiti pravilan trening mobilizacije i kretanja Trening obavljanja svakodnevnih vještina Uključivanje u redovan sustav obrazovanja Osigurati veći raspon zanimanja
15.12.2011.
S U S R E T „ J O Š B L I Ž E ”
DJECA I MLADI S
INTELEKTUALNIM
TEŠKOĆAMA
15.12.2011.
S U S R E T „ J O Š B L I Ž E ”
TEŠKOĆE SE MOGU OČITOVATI U:
Spoznajnom razvoju Socioemocionalnom razvoju Motoričkom razvoju Govoru Percepciji Pamćenju Pažnji
15.12.2011.
S U S R E T „ J O Š B L I Ž E ”
ALI:
Imaju osjećaje i potrebe kao i svi drugi Mogu biti dobri prijatelji Mogu usrećiti svoju okolinu Mogu učiti Mogu se uključiti u svakodnevni život ako im
pružimo potrebnu podršku Mogu raditi i doprinositi društvu u skladu sa
svojim mogućnostima
15.12.2011.
S U S R E T „ J O Š B L I Ž E ”
TEŠKOĆE U SVAKODNEVNOM ŽIVOTU:
Institucionalizacija Needuciranost okoline Slaba podrška lokalne zajednice Slab interes za potrebe i želje osobe Nerazumijevanje stručnjaka i okoline po pitanju
braka i obitelji
15.12.2011.
S U S R E T „ J O Š B L I Ž E ”
ŠTO MOŽEMO UČINITI:
Djecu i mlade je potrebno uključiti u adekvatne programe
Osigurati podršku u lokalnoj zajednici Težiti uključenju u redovne škole Odraslim osobama omogućiti radno osposobljavanje i
zapošljavanje Težiti deinstitucionalizaciji Dopustiti mogućnosti izbora u svim aspektima života
15.12.2011.
S U S R E T „ J O Š B L I Ž E ”
DJECA I
MLADI S
OŠTEĆENJE
M SLU
HA
15.12.2011.
S U S R E T „ J O Š B L I Ž E ”
GLUHE I NAGLUHE OSOBE
U komunikaciji se služe : slušnim aparatom umjetnom pužnicom (kohlearnim implantatom) očitavanjem s lica i usana (pogađanje što je rečeno) znakovnim jezikom (HZJ = hrvatski znakovni jezik) ručnom abecedom pisanjem (papir, olovka)
15.12.2011.
S U S R E T „ J O Š B L I Ž E ”
ŠTO MOŽEMO UČINITI U KOMUNIKACIJI S GLUHIM / NAGLUHIM OSOBAMA
ne pričajte dok imate neki predmet u ustima (olovku, cigaretu, žvakaču...); to smeta čitanju s lica i usana
ruku držite dalje od usta; obrijte bradu i brkove; to omogućava bolje čitanje s lica i usana
nemojte stajati leđima okrenuti izvoru svjetla (prozor, svjetiljka...) jer to smeta čitanju s lica i usana; nastojte zauzeti položaj u kome je vaše lice najbolje osvijetljeno
15.12.2011.
S U S R E T „ J O Š B L I Ž E ”
ŠTO MOŽEMO UČINITI U KOMUNIKACIJI S GLUHIM / NAGLUHIM OSOBAMA
ne pričajte “pokraj” gluhe/nagluhe osobe, tj. u pravcu zida ili drugih ljudi; ostvarujte kontakt očima
ne upotrebljavajte znakovni jezik ukoliko niste sigurni da ga gluha osoba upotrebljava
ako vas gluha/nagluha osoba nije razumjela, preformulirajte rečenicu, pojednostavite, skratite
ako vi niste razumjeli, ne pravite se da jeste
15.12.2011.
S U S R E T „ J O Š B L I Ž E ”
ŠTO MOŽEMO UČINITI U KOMUNIKACIJI S GLUHIM / NAGLUHIM OSOBAMA
ako ste u društvu gluhe/nagluhe osobe tijekom nekog zvučnog upozorenja ili zvučnog podražaja, objasnite joj što se događa (zvoni mobitel, zvono na vratima i sl.)
naučite još jedan jezik - znakovni jezik
15.12.2011.
S U S R E T „ J O Š B L I Ž E ”
DJECA I MLADI S
OŠTEĆENJEM VID
A
15.12.2011.
S U S R E T „ J O Š B L I Ž E ”
Sljepoća
Slabovidnost
15.12.2011.
S U S R E T „ J O Š B L I Ž E ”
TEŠKOĆE U SVAKODNEVNOM ŽIVOTU:
U orijentaciji U kretanju Nemogućnosti praćenja crnog tiska Nemogućnosti pristupa velikom broju
informacija U obavljanju svakodnevnih vještina (spremanje
obroka)
15.12.2011.
S U S R E T „ J O Š B L I Ž E ”
ŠTO MOŽEMO UČINITI:
Ukloniti arhitektonske barijere Prilagoditi literaturu (Brailleovo pismo i uvećan
tisak) Pružiti pravilan trening mobilizacije i kretanja Trening obavljanja svakodnevnih vještina Uključivanje u redovan sustav obrazovanja Osigurati veći raspon zanimanja
15.12.2011.
S U S R E T „ J O Š B L I Ž E ”
DJECA I MLADI S
POREMEĆAJIMA IZ
AUTISTIČ
NOG
SPEKTRA
15.12.2011.
S U S R E T „ J O Š B L I Ž E ”
kvalitativno oštećenje socijalnih interakcija,
kvalitativno oštećenje komunikacije i
ograničeni, ponavljajući stereotipni obrasci ponašanja, interesa i aktivnosti
15.12.2011.
S U S R E T „ J O Š B L I Ž E ”
TEŠKOĆE U SVAKODNEVNOM ŽIVOTU
Institucionalizacija Iskrivljena slika javnosti (“Kišni čovjek”) Nedostatak mogućnosti izbora aktivnosti Nedostatak privatnosti Nedovoljna podrška lokalne zajednice
15.12.2011.
S U S R E T „ J O Š B L I Ž E ”
ŠTO MOŽEMO UČINITI:
Osigurati primjereno obrazovanje (kad god je moguće u redovnim uvjetima, uz pomagača kad je potrebno)
Svrhovito zaposlenje i stručno osposobljavanje
Omogućiti stanovanje u životnim zajednicama
Uključivanje u aktivnosti i sudjelovanje u životu lokalne zajednice
Poticati radno osposobljavanje i zapošljavanje (zaštitne radionice)
15.12.2011.
S U S R E T „ J O Š B L I Ž E ”
DJECA I MLADI S
KRONIČNIM
BOLESTIMA
15.12.2011.
S U S R E T „ J O Š B L I Ž E ”
oštećenje lokomotornog sustava (kosti, zglobovi,
mišići)
oštećenje središnjeg živčanog sustava
oštećenje perifernog živčanog sustava
kronične bolesti drugih sustava
15.12.2011.
S U S R E T „ J O Š B L I Ž E ”
TEŠKOĆE U SVAKODNEVNOM ŽIVOTU:
Nemogućnost pristupa zbog arhitektonskih barijera
Česta hospitalizacija Iskrivljena slika okoline Nedostatak sredstava potrebnih za svakodnevni
život (hrana, lijekovi, ortopedska pomagala) Sužen izbor zanimanja
15.12.2011.
S U S R E T „ J O Š B L I Ž E ”
ŠTO MOŽEMO UČINITI
Osigurati potpunu integraciju u vrtićima i školama
Osigurati radna mjesta koja neće biti štetna za njihovo zdravlje
Uklanjanje arhitektonskih barijera Osiguranje financijske pomoći Osigurati mogućnosti prekvalifikacija
15.12.2011.
S U S R E T „ J O Š B L I Ž E ”
DJECA I MLADI S
MOTORIČKIM
POREMEĆAJIMA
15.12.2011.
S U S R E T „ J O Š B L I Ž E ”
TEŠKOĆE SE MOGUOČITOVATI U:
Različitim oblicima i težinama poremećaja
pokreta i položaja tijela
Smanjenoj ili onemogućenoj funkciji pojedinih
dijelova tijela (ruku, nogu, kralježnice)
Nepostojanju dijelova tijela (urođena
nerazvijenost, bolest ili nezgoda)
15.12.2011.
S U S R E T „ J O Š B L I Ž E ”
TEŠKOĆE U SVAKODNEVNOM ŽIVOTU:
Nemogućnost pristupa zbog arhitektonskih barijera
Neadekvatno školovanje Iskrivljena slika poslodavaca Nerazumijevanje stručnjaka i okoline po pitanju
braka i obitelji Slab izbor aktivnosti slobodnog vremena
15.12.2011.
S U S R E T „ J O Š B L I Ž E ”
ŠTO MOŽEMO UČINITI:
Osigurati potrebna posebna pomagala Ukloniti arhitektonske barijere Osigurati osobnog asistenta Povećati broj aktivnosti slobodnog vremena Omogućiti radno osposobljavanje Educirati poslodavce
15.12.2011.
S U S R E T „ J O Š B L I Ž E ”
DJECA I MLADI S
TEŠKOĆAMA U
UČENJU
I ADHD-O
M
15.12.2011.
S U S R E T „ J O Š B L I Ž E ”
DJECA S TEŠKOĆAMA UČENJA OPĆEG TIPA
Imaju teškoće u svladavanju školskog gradiva u većini predmeta i njihova su dostignuća znatno niža od dostignuća njihovih vršnjaka.
Obično se očituju ozbiljni problemi u čitanju, pisanju i računanju.
Često se udruži više faktora koji uzrokuju teškoće na području intelektualnih sposobnosti.
15.12.2011.
S U S R E T „ J O Š B L I Ž E ”
Uključivanje u redovne škole je izuzetno važno jer okolina koja ih ne potiče na aktivnost, izolacija od vršnjaka smještajem u posebne škole, nepristupačnost vrtića i sl. doprinosi nižoj razini razvoja socijalnih vještina
Pomoć stručnjaka za teškoće učenja je neophodna za odabir metoda i sredstava za učenje te osiguranje individualne pomoći u učenju (edukacijsko-rehabilitacijski stručnjak, volonter prema uputama stručnjaka i učitelja).
15.12.2011.
S U S R E T „ J O Š B L I Ž E ”
SPECIFIČNE TEŠKOĆE UČENJA oštećenje jedne ili više osnovnih psiholoških
funkcija važnih za razumijevanje ili upotrebu jezika ( u govoru ili pisanju).
Oko 80% djece s posebnim edukacijskim potrebama u osnovnoj školi su upravo ova djeca.
Najčešći su disleksija (veće teškoće u svladavanju vještine čitanja), disgrafija (veće teškoće u svladavanju pisanja) i diskalkulija (veće teškoće u matematici).
15.12.2011.
S U S R E T „ J O Š B L I Ž E ”
Teškoće se očituju u školskom učenju. Velika je razlika između onog što se očekuje od
takvog učenika koji suvereno diskutira i rezultata koje postiže, naročito na testovima.
Njihove teškoće ne proizlaze iz sniženih intelektualnih sposobnosti ili oštećena vida ili sluha.
Učenicima treba osigurati stručnu pomoć u područjima gdje su teškoće te didaktički materijal koji će olakšati učenje. Ponekad običan diktafon može znatno olakšati praćenje nastave (umjesto zapisivanja).
15.12.2011.
S U S R E T „ J O Š B L I Ž E ”
DISKALKULIJA ILI RAZVOJNA DISKALKULIJA
Poremećaj kod kojeg su djetetove sposobnosti računanja slabije od očekivanih za dob, inteligenciju i obrazovanje primjereno dobi, a ne može se objasniti senzoričkim oštećenjem.
15.12.2011.
S U S R E T „ J O Š B L I Ž E ”
DISLEKSIJA
Složen poremećaj učenja koji se očituje kao sklop kroničnih teškoća u postizanju vještine čitanja odgovarajuće za dob unatoč dostupnosti odgovarajućih okolinskih i obrazovnih uvjeta. Za razliku od poremećaja čitanja koji mogu biti uzrokovani npr. kognitivnim deficitima, za disleksiju je svojstven prosječan ili nadprosječan razvoj kognitivnih sposobnosti, u odnosu na značajno slabije razvijenu sposobnost čitanja.
15.12.2011.
S U S R E T „ J O Š B L I Ž E ”
DISGRAFIJA
Specifične teškoće u ovladavanju vještinama pisanja
Disgrafija se može manifestirati kroz teškoće u percipiranju dijelova u odnosu na cjelinu, te kroz teškoće u usvajanju motoričke formule slova, znamenki i drugih simbola.
15.12.2011.
S U S R E T „ J O Š B L I Ž E ”
POREMEĆAJI GOVORNO-GLASOVNE KOMUNIKACIJE
javljaju se u različitim oblicima i različiti su po težini
mogu biti razvojni nastali uslijed povrede ili bolesti mozga
pojavljuju se kao primarno ili sekundarno oštećenje
mogu se razlikovati oštećenja govora i jezične teškoće.
15.12.2011.
S U S R E T „ J O Š B L I Ž E ”
teškoće u artikulaciji (teškoće u produkciji različitih glasova –na primjer. umjesto «r» dijete govori «l» te njihovih kombinacija), tečnosti govora (mucanje) i u glasu (kvaliteta, rezonancija, visina, intenzitet)
jezične teškoće se mogu odnositi na razumijevanje sadržaja ( receptivni govor) ili na izražavanje (ekspresivni govor), pa će učenik s teškoćama prvog tipa često tražiti ponavljanje pitanja, a učenik s teškoćama ekspresivnog tipa će rjeđe komunicirati od ostalih vršnjaka
15.12.2011.
S U S R E T „ J O Š B L I Ž E ”
DEFICIT PAŽNJE/HIPERAKTIVNI POREMEĆAJ (ADHD)
Razvojni poremećaj s izraženim simptomima
nepažnje i/ili hiperaktivnosti-impulzivnosti
koji su maladaptivni (klinički značajno oštećenje
socijalnog, akademskog ili radnog funkcioniranja),
i ne odgovaraju razvojnom stupnju.
15.12.2011.
S U S R E T „ J O Š B L I Ž E ”
TEŠKOĆE U SVAKODNEVNOM ŽIVOTU:
Nerazumijevanje okoline (škola) Etiketiziranje i omalovažavanje Neprilagođenost nastavnog materijala Neiskorištavanje učenikovih potencijala Smanjen interes za učenikove želje i potrebe
15.12.2011.
S U S R E T „ J O Š B L I Ž E ”
ŠTO MOŽEMO UČINITI:
Osigurati asistente u nastavi Prilagoditi materijale nastave Prilagoditi metode podučavanja Podizati razinu svijesti okoline o njihovim
potrebama ali i jakim stranama Povećati samopouzdanje i samopoštovanje
osobe Provoditi individualne i prilagođene programe Poticati motivaciju za rad Poticanje na daljnja školovanja
15.12.2011.
S U S R E T „ J O Š B L I Ž E ”
ZAHVALA
G R A D S K I U R E D Z A S O C I J A L N U Z A Š T I T U I O S O B E S
I N V A L I D I T E T O M
Autorice tekstova:
Anja Gašpar, studentica 2. godine diplomskog studija, modul Inkluzivna edukacija i rehabilitacija, Edukacijsko-rehabilitacijski fakultetProf.dr.sc. Ljubica Pribanić, Edukacijsko-rehabilitacijski fakultetDoc.dr. Snježana Sekušak-Galešev, Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet
15.12.2011.
S U S R E T „ J O Š B L I Ž E ”
DJECA I MLADI S
PROBLEMIMA U
PONAŠANJU
15.12.2011.
S U S R E T „ J O Š B L I Ž E ”
ŠTO SU TO PROBLEMI U PONAŠANJU?
Krovni pojam za
kontinuum oblika ponašanja od jednostavnijih, manje težine i opasnosti / štetnosti za sebe ili druge, do onih koji su definirani i/ili sankcionirani (kažnjavani) Zakonom i često imaju teže posljedice i veće potrebe za stručnim tretmanom.
15.12.2011.
S U S R E T „ J O Š B L I Ž E ”
KOJI SE IZRAZI JOŠ KORISTE?
Rizična ponašanja
Teškoće u ponašanju
Poremećaji u ponašanju
15.12.2011.
S U S R E T „ J O Š B L I Ž E ”
RIZIČNA PONAŠANJA
Ponašanja kojima osoba dovodi u opasnost prvenstveno svoje, ali i tuđe, zdravlje, fizički i psihički integritet, imovinu.
Posljedice tog ponašanja su niskog intenziteta u sadašnjosti, ali mogu predstavljati podlogu za loše ishode u budućnosti.
Neposredne posljedice i prijetnje su veće za samo dijete/ mladu osobu nego za druge pojedince i skupine.
Radi se o ponašanjima koja zahtijevaju reakciju, prije svega obitelji i drugih osoba iz djetetovih redovitih životnih sredina, odnosno, profesionalaca iz nekog specifičnog područja.
PRIMJERI RIZIČNIH PONAŠANJA
markiranje, neučenje, kršenje pravila u školi i
kući, povučenost, nezainteresiranost za vršnjake,
pretežno tužno raspoloženje;
eksperimentiranje s cigaretama, drogom,
povremeno pijenje alkohola, suprotstavljanje
autoritetu, neki oblici promiskuitetnog ponašanja,
nedozvoljeni kasni izlasci
15.12.2011.
S U S R E T „ J O Š B L I Ž E ”
TEŠKOĆE U PONAŠANJU
Ponašanja kojima osoba krši društvene i/ili zakonske norme i koja se pojavljuju u više različitih sredina kroz određeno vremensko razdoblje ili iznenada.
Posljedice tog ponašanja traže stručnu intervenciju, iako, ponekad, za sredinu, a i za osobu, razina opasnosti u sadašnjosti ne mora biti visokog intenziteta, ali može predstavljati ozbiljnu prijetnju za budući razvoj.
PRIMJERI TEŠKOĆA U PONAŠANJU
krađa, bježanje, skitnja, napuštanje škole,
samoozljeđivanje, socijalna izoliranost, vožnja bez
dozvole, pojedinačni nasilni ispadi, veći
disciplinski prekršaji u školi...
15.12.2011.
S U S R E T „ J O Š B L I Ž E ”
POREMEĆAJI U PONAŠANJU
Ponašanja kojima osoba kroz duže vrijeme i intenzivno
ugrožava svoje svakodnevno funkcioniranje na više
životnih područja i /ili ugrožava druge, odnosno
imovinu.
Posljedice tog ponašanja su brojne i izrazito negativne
kako u sadašnjosti tako i u budućnosti, kako za samo
dijete/ mladu osobu, tako i za druge pojedince i
skupine.
Radi se o ponašanjima koja zahtijevaju reakciju
specijaliziranih stručnjaka i institucija, u pravilu iz
više sektora istovremeno.
PRIMJERI POREMEĆAJA U PONAŠANJU
teža kaznena djela i prekršaji (npr. provale,
razbojništva, nasilje, preprodaja droge, silovanja),
ovisnosti, pokušaj suicida, nerad i skitnja u
kombinaciji...
15.12.2011.
S U S R E T „ J O Š B L I Ž E ”
PODJELE (KOLLER-TRBOVIĆ, 2004.)
EKSTERNALIZIRANI (aktivni) – djeca koja se okreću prema svijetu
Nedovoljno kontrolirano ponašanje, usmjereno prema drugima: npr. hiperaktivnost, agresivnost, delinkvencija
INTERNALIZIRANI (pasivni) – djeca koja se udaljavaju od svijeta
Previše kontrolirano ponašanje, usmjereno prema sebi: npr. depresija, anksioznost, povlačenje
Lokalna zajednica
Dostupnost droga i oružja Norme u zajednici koje
toleriraju korištenje droga, oružja i kriminala
Prezentiranje nasilja u medijima
Nizak osjećaj pripadanja zajednici i dezorganizacija zajednice
Izražena ekonomska deprivacija
Obitelj
Obiteljska povijest visoko rizičnog ponašanjaObiteljski konfliktiNeadekvatna komunikacija u obiteljiPozitivni stavovi roditelja prema rizičnim ponašanjima djece
RIZIČNI ČIMBENICI (FERIĆ ŠLEHAN I KRANŽELIĆ, 2007.)
Škola
Školski neuspjeh
Nedostatak predanosti i privrženosti školi
Nedostatak brižnih odnosa i pozitivnih očekivanja od učenika
Pojedinac/vršnjaci
Rano i trajno antisocijalno ponašanjeBuntovništvoPrijatelji s rizičnim ponašanjimaPozitivni stavovi prema rizičnim ponašanjimaNedovoljno razvijene socijalne vještine
RIZIČNI ČIMBENICI (FERIĆ ŠLEHAN I KRANŽELIĆ, 2007.)
15.12.2011.
S U S R E T „ J O Š B L I Ž E ”
Lokalna zajednica
Norme i javna politika koje podržavaju prosocijalna ponašanja i zdrave stilove životaPrilike za obrazovanje, zapošljavanjePovezanost sa zajednicomUključenost mladih u programe u lokalnoj zajednici
Obitelj
Pozitivan odnos među roditeljimaJasna pravila u obiteljiPodrška u obiteljiDobre roditeljske vještinePovezanost sa širom obitelji
ZAŠTITNI ČIMBENICI (FERIĆ ŠLEHAN I KRANŽELIĆ, 2007.)
Škola
Akademski uspjehProsocijalne grupe vršnjakaPodržavajuća klima u školiJasna pravila ponašanja u školi
Pojedinac/vršnjaci
Ženski spolInteligencijaOtvorenostSocijalne vještinePozitivni odnosi s vršnjacima
ZAŠTITNI ČIMBENICI (FERIĆ ŠLEHAN I KRANŽELIĆ, 2007.)
15.12.2011.
S U S R E T „ J O Š B L I Ž E ”
ŠTO KAŽU STRUČNJACI?(ŽIŽAK, KOLLER-TRBOVIĆ, JEĐUD, 2004)
Ako se ne poboljšaju obiteljske i društvene okolnosti, poremećaji u ponašanju bit će izraženiji.
Mladi su dezorijentirani, ljestvica vrijednosti je izokrenuta.
Mladi su uvijek buntovni, danas je to buntovništvo otvorenije, ranije počinje i nasilnije.
Mladi su ogledalo sredine u kojoj žive.
ŠTO KAŽU DJECA I MLADI?(ŽIŽAK, KOLLER-TRBOVIĆ, JEĐUD, 2004)
Svaka mlada osoba zna da to nije ok, ali prevlada društvo, želi ispasti faca.Ponašanje se često mijenja i okreće kad smo stariji. Kasnije se uozbiljimo.Mladi se ponašaju normalno, samo ima puno droge - 90% ih je probalo.Nema više granice normale u društvu.Klinci! Što su mlađi to su bahatiji.
ŠTO KAŽU DJECA I MLADI?(ŽIŽAK, KOLLER-TRBOVIĆ, JEĐUD, 2004)
Puno pričati s mladima, slušati ih do kraja, komunicirati.Pokušati se staviti u poziciju mladih i mladi u poziciju odraslih.Svaki mladi će radije prihvatiti razgovor, smireno, da vide da ih netko razumije i sluša.Uključite djecu u sve što ih se tiče.Ne vršite pritisak, jer ću ja onda u inat nešto napraviti.Dajte nam ljubav i potporu.
KAKO POSTUPATI KADA JE RIJEČ O PUP?
Uvažavati svako dijete i mladu osobu Slušati mišljenje djece i mladih Pažljivo procijeniti koje su njihove specifične
potrebe, a koji su njihovi problemi Pružiti pravovremenu i adekvatnu zaštitu,
pomoć i podršku Obratiti se stručnjacima (socijalni pedagozi,
socijalni radnici, psiholozi) Aktivno uključiti djecu i mlade u sve odluke,
postupke i mjere
KOME SE OBRATITI ZA POMOĆ?ZA SAVJET I PODRŠKU
ZA KONKRETNU POMOĆ I INTERVENCIJE
ZA ZAŠTITU PRAVA
Obiteljski centri
Udruge civilnog društva
Savjetovališta
Centri za socijalnu skrb
Stručni suradnici pri školama, dječjim i odgojnim domovima, državnim odvjetništvima i sudovima za mladež
Pravobraniteljstvo za djecu
ZAHVALA
G R A D S K I U R E D Z A S O C I J A L N U Z A Š T I T U I O S O B E S
I N V A L I D I T E T O M
Autorica tekstova:
Dr.sc. Ivana Jeđud Borić, Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet
15.12.2011.
S U S R E T „ J O Š B L I Ž E ”
HVALA NA PAŽNJI!
15.12.2011.
S U S R E T „ J O Š B L I Ž E ”