Šumske zajednice na kršu Hrvatske.doc
-
Upload
mateovuleta -
Category
Documents
-
view
23 -
download
0
Transcript of Šumske zajednice na kršu Hrvatske.doc
Šumske zajednice na kršu HrvatskeŠuma alepskog bora i hrasta crnike(Querco ilicis-Pinetum halepensis Loisel 1971)
Rasprostranjenost: Mješovita šuma koja je vrlo česta u Sredozemlju i širokorasprost ran jena na Hvaru, Korču l i , Lastovu, Ml je tu i Lokrumu. U zonipridolaska zauzima vlažnija i bogatija staništa.
Šuma hrasta crnike s mirtom(Myrto-Quercetum ilicis /H-ić 1956/Trinajstić 1985)
Rasprostranjenost: Na otocima od jugozapadnog dijela Lošinja na sjeveru doLokruma na jugu, izuzevši Brač, sjeveroistočne (hladnije) padine Ugljana iPašmana i više dijelove Hvara, Visa, Korčule, Mljeta i poluotoka Pelješca. To je najtermofilnija crnikova zajednica u kojo uspijevaju samo vazdazelene vrste.
Šuma hrasta crnike i crnog jasena(Fraxino orni-Quercetum ilicis H ić/1956/1958)
Raspr ostranjenost: N a j p r o š i r e n i j a k l i m a t o g e n a z a j e d n i c a l i t o r a l no - mediteranskoga vegetacijskoga pojasa. Prostire se od južne i jugozapadne Istre, preko Lošinja, južnih dijelova Cresa, Raba, Paga i kopnom od Zadra do Prevlake.
Šuma hrasta oštrike i crnog jasena(Fraxino orni-Qurcetum coccifere H-ić 1958)
Rasprostranjenost: Zauzima male površine u središnjem dijelu otoka Lošinja,zatim na Pelješcu (okolica Orebića) i južnije od Pelješca (Mljet, Korčula,Konavli).
Šume dalmatinskoga crnoga bora(Pinus nigra ssp.dalmatica)
Rasprostranjenost: U hemimediteranskoj zoni mediteransko-montanskogapojasa iznad šuma hrasta crnike i alepskog bora. Najveći kompleksi tih šumanalaze se na Braču, Hvaru, Korčuli od 450 do 750 m n.v., a na Pelješcu i više.
Šuma hrasta medunca i bijelog graba(Querco-Carpinetum orientalis H-ić 1939)
Rasprost ran jenost : Najznačajn i ja k l imatskozonska šumska za jednicapriobalnog pojasa sjevernoga Hrvatskoga primorja, većeg dijela Istre tesjevernog dijela Ravnih kotara i dijela Dalmacije. Prema Trinajstiću (1987) jugoistočno od Zrmanje, a u potpunosti od Knina medunac zamjenjuje dub –Quercus virgiliana.
Šuma dalmatinskoga crnoga bora s resikom(Erico manipuliflorae-Pinetum dalmaticae Trinajstić 1977)
Rasprostranjenost: Na otocima Braču, Hvaru te poluotoku Pelješcu (zauzimajun a j v e ć e p o v r š i n e ) . T a š u m s k a z a j e d n ic a d o l a z i n a v i š i m , h u m i d n i j i m položajima hemimediteranske zone na dolomitnoj litološkoj podlozi.
Šuma dalmatinskog crnog bora s klečicom(Junipero sibiricae-Pinetum dalmaticae Domac/1962/1965)
R a s p r o s t r a n j e n o s t : U p r e t p l a n i n s k o m p o j a s u B i o k o v a g d je u s l o j u d r v e ć a potpuno dominira dalmatinski crni bor, a u sloju grmlja klečica.
Šuma crnog graba s risjem(Erico-OstryetumHt. 1959)
R a s p r o s t r a n j e n o s t : U d o l i n i K u p e , n a K l e k u , S a m o b o r s k o m g o r j u rasprostranjena je šumska zajednica crnog graba na dolomitima.
Jelova šuma s milavom(Calamagrostio-AbietetumHt. 1956)
Rasprost ran jenost : U Gorskom kotaru, na Veleb i tu . Dolaz i na vapnenačko-dolomi tn im crn icama, po loža j i su gorn je , o tvorene, sunčane i top le padine, anadmorska v is ina oko 1100 metara. Zauz ima male površ ine ( r i je tko veće od10 ha) , a na jv iše ih ima podno Risn jaka. U v iš im d i je lov ima pr idružu je jo j se smreka, a u nižim lipa; izvode se dvije subasocijacije piceetosum i tilietosum
.Smrekova šuma s milavom(Calamagrostio-Piceetum abietisBert. 1975)
R a s p r o s t r a n j e n o s t : N a Z a v i ž a n u i z n a d 1 4 0 0 m , a li i n a v i š e m j e s t a u z Premužićevu stazu. Dolazi na vapnencima, a tlo je kalkomelanosol.
Jelova šuma s rebračom(Blechno-Abietetum Ht. 1950)
Rasprost ran jenost : U Gorskom kotaru na s i l ika tn im s t i jenama i podzol i ran imt l i m a u n u t a r b u k o v o - j e l o v e š u m e ; u d o l i n a m a r i j e k a K u p e i Č a b r a n k e , u S u n g e r s k o m l u g u i B e l e v i n a m a , L e s c i k o d C r n o g L u g a , i z m e đ u S k r a d a i Ravne Gore na nadmorskim visinama od 650 do 950 m.
Gorska smrekova šuma s pavlovcem(Aremonio-Piceetum Ht. 1938)
Rasprostranjenost: Na sjevernom Velebitu (Štirovača, Apatišanska duliba), uG o r s k o m k o t a r u ( L a z a c , N P R i s n j a k ) . D o l a z i n a p o d z o l a s t i m t l i m a n a n a d m o r s k o j v i s i n i o d 9 0 0 d o 1 1 0 0 m e t a r a . N a s t a n i š t i m a m a n j e v l a ž n o s t i r a z v i j a s e s u b a s o c i j a c i j avaccinetosum myrti l l i ,a p o v e ć a n e v l a ž n o s t i subasocijacijalycopodietosum.
Pretplaninska smrekova šuma s čopocem(Listero-Piceetum abietis /Ht. 1938/ Fuk. 1969)
R a s p r o s t r a n j e n o s t : N a j v e ć i k o m p l e k s i n a l a z e s e n a r i s n j ač k o m m a s i v u u S m r e k o v c u i B i j e l i m s t i j e n a m a , t e u S m r č e v i m d o c i m a i L u b e n o v c u n a s jevernom Veleb i tu . Mat ičn i supst ra t č ine vapnenačko-dolomi tn i b lokov i ko j i izbijaju na površinu, nadmorske visine između 950 i 1450 metara.
Smrekova šuma s ljepikom( Adenostylo alliariae-PiceetumHartman 1944)
R a s p r o s t r a n j e n o s t : N a v i s i n a m a i z n a d 1 1 0 0 m n . v . ; p o d r uč j e s j e v e r n o g V e l e b i t a ( p r e d j e l i L o m , K a t a l i n a c ) . R a s t e u š i r i m d n i m a p l i ć i h p o n i k a v a k o j a s u vlažnija, hladnija i humoznija od okolnog staništa.
Klekovina bora s planinskom kozokrvinom(Lonicero borbasianae-Pinetum mugi /Ht. 1938/ Borh. 1963)
Rasprostranjenost: Gornja granica šumske vegetacije na dinarskim planinamai z n a d 1 3 5 0 m n . v . D o l a z i n a r i s n j a č k o m m as i v u , u o k o l i c i Z a v i ž a n a n a sjevernom Velebitu. Radi inverzije šumske vegetacije u ponikvama se spuštan i ž e i s t o g a s e u V i l j s k o j p o n i k v i n a R i s n j a k u n a l a z i n a 1 1 8 4 m n . v . H o r v a t (1962) je raščlanio ovu zajednicu na dvije subasocijacije;typicum i fagetosum
Nešumska vegetacija:
Hrvatska po svom f i togeografskom položa ju spada sa svo j im kont ineta ln im imedi teransk im d i je lom u šumsko područ je Europe; tako da n i je b i lo s to l je tnog( t isuć l je tnog) d je lovanja čov jeka na jveć i d io površ ine b io b i pr i rodno prekr ivenšumskom vegetac i jom. Šume pr i rodno nema jed ino na vr lo v lažn im mjest imagdje se razv i ja vegetac i ja r i jeka, jezera i močvara, zat im na s t rmim st i jenama,visokim planinama, obalama mora (osobito značajno za krško područje).Pr i rodni t ravn jac i na kršu Hrvatske d i je lom se na laze na v isokoplan inskomp o d r u č j u j e r s e n a t i m s t a n i š t i m a r a d i j a k o g u t j e c a j a v j e t r a , s n i j e g a i n i s k i h temperatura nije mogla razviti šuma. Međutim dio planinskih travnjaka nastao je ikrčenjem, paljenjem klekovine bora krivulja.
1 . V E G E T A C I J A Š I K A R A O v a j t i p v e g e t a c i j e o b u h v a ć a š i k a r e , š i b l j a k e i g a r i g e . T o s u antropogene ili sekundarne biljne zajednice nastale uništavanjem šuma.U submediteranskom području nastali su šibljaci drače (Paliurus spina-Christi ) i l i d r a č i c i o p i s a n i u p o g l a v l j u o š u m a m a h r a s t a m e d u n c a i b i j e l o g graba.U eumedi teranskom vazdazelenom područ ju nasta le su termof i lne ihe l io f i lne š ikare nazvane gar iz i i l i buš ic i . Opisani su u poglav l ju o šumama hrasta crnike.
MELIORACIJSKI RADOVI
Tehnički melioracijski radovi :
1. Gradoni2. Konturni rovovi3. Terase4. Konsolidacijske pregrade5. Konturni zidovi
Biološki melioracijski radovi :
1. Pošumljivanje sadnjom2. Pošumljivanje sjetvom3. Resurekcijska sječa4. Prirodno zatravljivanje zabranom paše5. Umjetno zatravljivanje na terasama i konturnim rovovima