Sturm und DrangGotthold Ephraim Lessing( 1729- 1781)Roen je u protestanskoj porodici u Saksoniji. Prva obrazovanja dobio je od oca, kasnije pohaa Latinsku kolu u rodnom gradu. Zatim ide u Furstenschule(za obrazovanje inovnika- to mjesto je dobio zahvaljujui dobrim rezultatima). Prvo se upisuje na teologiju u Lajpcigu( jer je studij besplatan), kasnije prelazi na medicini, a zatim mjenja univerzitet(prelazi na Uni Wittenberg) , i naposljed ga prekida jer nema novca, i odlazi u Berlin. On je dakle zavrio samo 7 slobodnih vjetina[footnoteRef:1]. esto mijenja ivotne stanice, najznaajnija je Berlin, jer tamo upoznaje Moses Mendelsohn-a( imunog jevreja), koji Lessinga podstie da pie. Na kraju se vraa u Lajpcig i planira due putovanje, ali to se nije realizovalo zbog 7-godinjeg rata(1756-taj je imao znaajni odraz u knjievnosti, Austrija i Pruska su se morale prikloniti jednoj strani iako nisu htjele). [1: To je obrazovni program koji su pohaali svetenici prije nego su se prikljuili univerzitetskim studijama.]

Pokree asopise : " Bibliothek der schnen Wissenschaften und der freien Knste"(1757-1765), Hrsg. Friedrich Nicolai, Gotthold Ephraim Lessing und Moses Mendelssohn( Berlin) "Briefe, die neueste Literatur betreffend"( 1759-1765), Hrsg. Friedrich Nicolai, Gotthold Ephraim Lessing und Moses Mendelssohn( Berlin)Vladika Nikolaj predstavlja kraj literarne svae izmeu Bodmera, Breitingena i Gottscheda. Lessing govori vrlo negativno o Gottschedu( za to niko tada nema hrabrosti). Govori da bi bilo bolje da se nikada nije bavio pozoritem, govori da njegov rad nije vrijedan svih tih pohvala, raspravlja o tome kojoj knjievnosti treba da se pripoje Njemci, zalae se za Engleze i njihovu knievnost( sve ovo u svom asopisu.) 1760-1765 radi u Breslau( dananja Poljska), kao sekretar kod generala Tauentzien, i to su jedine godine kada je bio finansijski zbrinut. 1765- dobija ponudu da ode u Berlin 1767- dobija ponudu da radi u Hamburkom nacionalnom pozoritu 3 godine1700- radi kao bibliotekar u Wolfenbuttel

1766- napisao " Laokoon oder ber die Grenzen der Malerei und Poesie" : Laokon je bio trojanski svetenik koji je trojance upozoravao na grko lukavstvo. On biva kanjen od strane Grka koji su poslali zmije da udave njega i njegove sinove. Skultura Laokona i sinova se nalazi u muzeju u Vatikanu,Rim. Vano je napomenuti da se na njihovim licima ne vidi sav uas te scene( jer su antiki umjetnici smatrali da umjetnost ne treba prikazivati nita runo). Ovo je rasprava o granicama izmeu poezije i slikarstva. Prije je se smatralo da su slikarstvo i poezija iste discipline umjetnosti, koje se samo slue razliitim sredstvima, i Lessing u djelu raspravlja da li je to tako. Lessing razlikuje predmete jedne i druge umjetnosti. Slikarstvo koristi oblike i boje u prostoru( jene), dok poezija koristi artikulisane tonove( glasove) u vremenu( diese). Koriste i razliita sredstva a i izraavaju se razliito. Znaci koji stoje jedini pored drugih mogu da oznaavaju samo predmete koji stoje jedni pored drugih, ili iji djelovi stoje jedni pored drugih(nebeneinander- i to se odnosi na Malerei tj. slikarstvo). A znaci koji slijede jedni za drugima mogu da oznaavaju samo predmete koji slijede jedni za drugima ili iji djelovi slijede jedni za drugima( a to je odnosi na poeziju tj. na vrijeme). Predmeti slikarstva su tijela, ali tijela sa svojim vidljivim osobinama. Predmeti koji slijede(tj. stoje jedne iz drugih) su radnje, a one su predmet poezije. Mogue je da slikarstvo prikaze i radnju, ali koju nagovjetavaju tek tijela i obrnuto. Predmet izravanja poezije su radnje, ali moe da prikazuje i tijela, ali nagovjetavajuci kroz radnje. Homerov primjer :

Lessing se oenio Evom Konig, koja je ubrzo umrla u Braunschweigu( 15.02.1781). Napisao je : prvu originalnu njemacku graansku dramu : " Mi Sara Sampson" ( 1755 godine). Sara Sampson je pripadnica osiromaenog plemikog sloja u Engleskoj. "Minna von Barnhelm oder das Soldatenglck"( 1767) - weinerliches Lustspiel( nije komedija!- ve je aljiva igra u 5 inova). Lessing ovdje kri Gottschedovo pravilo da gl. likovi u komediji budu iz niih drutvenih slojeva( tj. Standeklausel= staleki klju), jer je Minna plemikog porijekla. Napisana je pod uticajem Riardsonovih romana i ugl. graanske drame, prepuna je dijaloga i plaevnosti to odg. ukusu sluala i gledalaca pozorita. "Emilia Galotti" ( 1772 godine)- Emilia je takoe plemikog porijekla iz Italije. "Nathan der Weise"( 1779 godine)- dramatizirani spjev napisan u vidu drame u obliku stiha. Napisan je u Blankversu( tj. 5-stopnom jambu bez rime). Nauka o stihu je versifikacije( njenu osnovu ine stope- Fu, jamb- kod njega je prvi dio metrike jedinice nenaglaen, a drugi naglaen; i trohej- kod njega je prvi dio metrike jedinice naglaen, dok je drugi nenaglaen). U polovini djela Nathan der Weise imamo parabolu( priu u prii).Ringparabel: Sultan Saladin je pozvan Nathana kod sebe, i postavio mu je pitanja koja je od 3 monoteistike religije, prava religija( misli se od judaizma, islama i hrianstva). Nijedna od ova 3 odgovora nije smio da mu dadne( jer npr. ako kae da je njegova religija prava, uvrijedi sultana). Nathan mu je naprotiv odgovorio sa priom o bogatom trgovcu koji je imao prsten sa arobnim moima. Taj prsten se prenosio iz generacije u generaciju, i na kraju je doao do 3 sina, pa otac nije znao kome da ga da. Zato je dao da se naprave jo 2 prstena pa ih je podijelio meu sinovima, i svakom rekao da je njegov pravi. Poslije smrti oca njih trojica odlaze do sudije da bi odluili, koji je prsten tj. koja je religija(za ta je prsten u osnovi i simbol) pravi. Sinovi se trebaju pridravati arobnog svojstva, a doe sudija koji e odluciti, budunost e pokazati koji je pravi prsten. Pouka je da nijedna religija nije prava, ako se ne pridrava sugsta prstena( vjere). Sve religije su ravnopravno.

"Abhandlung von dem weinerelichen oder rhrenden Lustspiele"( 1754)Ovdje se pravi razlika izmeu plaljive i dirljive

"Die Nonne"( asna sestra)-Ludwig Christoph Heinrich Hldy(entstand 1772-73,Musenalamanach75Bio je jedan mlad, lijep vitez i jedna djevojka koja je ivjela u manastiru= asna sestra je i zakleli su se jedno drugom na ljubav. Ona je zaboravila da pri tom mora ostati odana Bogu i Isusu. Povjerovala mu je i zaboravila na svoje slubovanje, tj. prevario ju je. Slomio joj je srce i otiao je, i svojim laskavim pristupom je druge ene redao, i hvalio se kako je uspio jednu asnu sestru prevariti i iskoristiti. Ona je htjela da se osveti : noem je probola njegovu "crnu duu" u nekoj seoskoj kapeli gdje ga je nala. Sad njen duh plae i javlja se u crkvi( sa srcem u ruci). uvar je vidio njen duh kako se poigrava sa srcem( baca ga, gnjei, triput ga die prema nebu Bogu). Ovo djelo se vee za Lenore po motivima ( pijetao, pono, duhovi, smrt). Od 1-3 strofe( Obeanje i zavoenje), od 4-5(nevjerstvo ritera), od 6-7( osveta asne sestre), od 8 do 9( Pojava njenog duha nou). Imamo 11 strofa koje se djele po 8 stihova, sa rimom a b a b c d c d .

"Lenore" - Gottfried August Brger Forma: 32 strofe od po 8 stihova, na pocetku ukrstena rima, a kasnije parna.Prva strofa je u izrazito pripovjednom, ali i jednostavnom tonu. Zbijenom uvodnom strofom je pjesnik vec nagovijestio radnju i raspolozenje. Prva 2 stiha su Lenorino trzanje iz sna u svitanje, zatim pitanje sta li je sa njenim voljenim Viljemom ali ujedno i odraz njenog drustveno uznemirenog stanja. Sljedeca dva stiha nam otvaraju istorijsku pozadinu balade, a to je sedmogodisnji rat u kom su bili sukobljeni Fridrih 2 i carica Marija T. Ovim nam se otkriva vrijeme, ali i da sesama radnja desila 63. Njen zatucnik Viljem je otisao u Prasku bitku da se bori na strani kralja Fridriha 2. Posljednja dva stiha su Lenorino vracanje na ono sto ju je ustvari i uznemirilo, a to je njegov nedolazak i nejavljanje pismom. Na ovaj nacin su povezani epski i lirski elementi balade.Osnovni motiv je kako poginuli vjernik dolazi nocu iz groba i odvodi vjerenicu. U sljedecim strofama nam je prikazan novi kontrast a to je veseli povratak vojnika sa jos veselijim njihovim docekom. Naracija o zakljucenju primjera je popracena i akusticki sa udarcima bubnjeva u orkestru, radosnom vrevom ljudi, dok sa druge strane Lenorin bol, uzaludno iscekivanje dolaze do kulminacije. Baca se na zemlju, trazi ga medju vojnicima, cupa kosu, jauce i sve je u znaku neizdrzivog jada. medjutim iz ovog svega, radja nam se novi kontrast majka i kcerka. Majka pred kcerkom uz vjeru u Boga i boziju pomoc i utjehu, a nasuprot nje kcerka bez vjere u Boga sa cak pogrdnimrijecima neutjesnim rijecima. (Razgovor sa majkom je zaplet radnje.) Uvodi se dimenzija nevjerstva: Majka je tjesi rijecima da je mozda njen vjerenik postao nevjeran, te da se ozenio drugom, medjutim za Lenoru utjehe nema, i na svaki nacin prizeljkuje smrt. Majka se molitvom obraca Bogu da se smiluje na nju jer usljed zalosti ne zna sta govori. Iscrpljena besprekidnim dusevnim patnjama (kulminacija) sljedeca noc je u znaku Lenorinog fiktivnog dozivljavanja povratka voljenog vjerenika, koji jasuci kroz noc dolazi po nju da bi je odveo u njihovu zajednicku bracnu postelju, sto je zapravo i osnovni motiv ove balade. Zajedno jasu u svoj silini galopa kroz noc da bi prije zore stigli (na konacno odrediste na groblju-peripetija). U posljednjim strofama kada je Lenora stigla sa VIljemom na groblje, Viljem se stigavi do svoga groba raspao a od njega je ostao samo prah, ali i konacni uzas i jeza sa kojom se Lenora morala suociti, a to je smrt - rasplet. Mogu se stvarati razliciti zakljucci o tome koje je znacenje ove balade: da li je njena citava radnja samo san s kojim je djevojka umrla ili je zaista ovo sve ona ozivjela. Ako se prednost da iracionalnom, odnosno masti, moguce je, iako je ono bilo pomalo neobicno za doba prosvjetiteljstva.

"Die Frstengruft"- Christian Friedrich Daniel Schubart( 1780 godine objavljeno)Christian Schubart opisuje tamnice grofova. Tu lee ostaci, odvojeni od dana. U tim tamnicama se nalazi posljedni ponos tih vojvoda. Njihovi sanduci svijetle u mraku, jezivo je u tim tamnicama( neujni korak smeta miru velikog vladara, koji je sad nitavan). Niko ih nikad ne oplakuje samo hladni mramor( suze su hladne kao stijena). Imamo opis inventara, sanduka, pisac opisuje i same njih. Ruka je trula do kosti, njom je nekad pisao, nareivao. Grudi su satrulile, ostale su samo zvijezde i ordenje na njima koji su takoe bili zlatni. Opisuje se anatomija= vene u kojima je nekad tekla krv crvena sad su sasuene, nema ivota. Pisac apelira na sluge koje su nekad bile ponizne, sad mogu laskati na gluvo uvo. U prve 4 strofe se opisuje mjesto u kom se nalazi sada vec pokojni vojvoda( mrana tamnica). Od 5 do 10 strofe pisac opisuje ivot vojvode, njegova djela. U 7 i 8 strofi se npr. opisuje kako je vojvoda iskoritavao svoju apsolutistiku vlast i kako sad truli u mranoj "rupi". U zadnje dvije strofe Schubert opisuje ponaanje ljudi koji su se ulizivali vojvodi, da bi dobili bolji poloaj. Imamo 12 strofa, svaka po 4 stiha. Formalno imamo ukrtenu rimu; 1 i 3 stihovi sadre jamb, a 2 i 4 daktil. Od stilskih sredstava karakteristina je anafora.

Znaajne su balade i himne Johann Wolfgang von Goethe-a(1749-1832). Balade: "Willkommen und Abschied", " Heidenrslein"( nastale 1771), "Der Knig in Thule"(1774), "Das Veilchen"(1775). Himne: "Mahomets-Gesang"(1773), "Ganymed"(1774), "Prometheus"(1774).

Balade:

"Willkommen und Abschied "(Johann W. von Goethe, doivljajna lirika posveena Friderike Brion). 1771. godine je nastala ova pjesma. 1775. godine objavljena je u asopisu "Iris". 1789.godine izlazi druga verzija. Sastoji se od 4 strofe, po 8 stihova, napisano u ukrtenoj rimi. Prirodi se daju osobine ivih bia i u prve dvije strofe je prikazana veoma mrano i tamno- tama gleda sa stotinu oiju, no je stvorila bezbroj udovita. Vrhunac pjesme je trea strofa i pojava "Fruhlingswetter". Priroda se mijenja, a sa njom i on( pisac je lirsko ja, tj. njegovo srce), imamo susret. Posljednja strofa je u znaku rastanka; podsjea na Minnesang. Nisu sreni, ali je blaenstvo voljeti nekog i biti voljen. Ova pjesma se nalazi u ciklusu "Sssenheimer Lieder"( tu opisuje susret sa Friederike Brion.

"Maifest" (Johann W. von Goethe, takoe nastala 1771). Ovo je pjesma u slavi proljea. Takoe se radi o doivljajnoj lirici( Erlebnislyrik). Sastoji se od 9 strofa, napisana u ukrtenoj rimi. Radi se o razigranoj pjesmi o radovanju, ljubavi, mladosti, proljeu, i prirodi. Govori kako se sve veseli, proljeu, sunce sija, pojavljuju se pupoljci na svakoj grani, iz bunja se uje hiljadu glasova. eli da ta srea potraje, okree se ljubavi kako ona cijelu prirodu oivljava i daje blagoslov. "Der Knig in Thule"(Johann W. von Goethe, 1774 godine). Balada koja se sastoji od 6 strofa, napisana u ukrtenoj rimi. To je kratka pria o jednom kralju, koji je ivio u Thuli[footnoteRef:2]; kome je ena dok je bila iva davala da pije iz zlatnog pehara. Taj mu je pehar, nakon njene smrti, bio najdraa uspomena. Kada je dolo vrijeme da i on umre, svu je svoju zemlju i bogatstvo ostavio nasljedniku., ali je pehar zadrao. Ispio je posljednji put iz njega na mostu, bacio ga u duboku rijeku i zatim umro. Glavna tema je vjena ljubav i odanost dragoj. [2: Thula= matovito mjesto u antikoj mitologiji. ]

"Heidenrslein" (Johann W. von Goethe, nastala 1771 godine). Radi se o baladi. Sastoji se od 3 strofe od po 7 stihova, gdje se posljednja 2 stiha u svakoj strofi ponavljaju. Imamo dijalog izmeu mladia i djevojke; metriku, rimu, uvod, zaplet. Dakle postoje radnja. Balada poinje tako to se mladi spazi ruu na poljani, prie joj blie, divi se njenoj ljepoti i obrati joj se. U 2 strofi, mladi eli da je ubere, ali mu ona prijeti trnom. I u 3 strofi, mladi ubira ruu koja ga ubode. Ovo govori o neeljenoj ljubavi.

"Das Veilchen"(Johann W. von Goethe,1775). U ovoj baladi govori se o cvijetu koji se nalazi na livadi. Kraj njega prolazi mlada pastirka. Cvjetic se pita zasto on nije najljepsi cvijet na svijetu i da ga ona primjeti, ubere i da on umre kod nje. Medjutim, pastirka nije obracala paznju kuda je hodala i zgazila je cvijet. U zadnjoj stofi imamo prikaz cvijeta koji, iako umire, ipak je srecan zato sto umire kraj njene noge i u njenoj blizini.

Himne: "Ganymed" (J.W. Goethe)Ganimed je lik iz anticke mitologije kojeg su bogovi uzdigli na nebo da im vjecno pjeva i da bude lijep. U ovoj himni se Ganimed nalazi na zemlji, opisuje se priroda, on njoj tepa i priroda je opisana kao zivo bice. Ganimed zapravo zeli da se sjedini s prirodom, kao i Verter kad je on srecan i priroda je lijepa i obrnuto. Na kraju on obuhvata oblake i oni okruzuju njega, sto prikazuje njegovo ujedinjenje sa prirodom, tj. sa bogovima.

"Prometheus" (J.W. Goethe)Prema mitologiji on je ukrao vatru od bogova i podario je ljudima. Bio je nezavisan od ljudi, stvarao je ljude i drustvene stvari i bio je ravan Zevsu. Njegova kazna za to sto je uradio bila je da su ga okovali na Kavkazu i preko dana su mu vrane kljucale jetru, koja bi preko noci ponovo zacijelila i tako iz dana u dan. Ova himna predstavlja monolog u kojem lirski subjekt prica sam sa sobom kako se u istoriji obracao Zevsu. Taj lirski subjekt je Prometej, koji govori Zevsu da ostavi kuglu koju je on sam napravio. U jednom dijelu se slavi sopstveno ja, kad je bio mladji okretao se suncu da se obrati za svoje jade. Zevsa naziva pasivnim, jer samo spava i zavisi od mnogih drugih, dok je on sam i nezavisan. Govori kako su svi oni skovani od vremena i sudbine i da su to njihovi pravi gospodari. Na kraju je prikazano kako je PRometejeva slava to da sjedi sam sa sobom i da stvara ljude po sebi - ljude koji pate, trpe i placu.

"Mahomets-Gesang" (J.W. Goethe)

Ova pjesm je himna. Gete ga je okarakterisao kao simbol genija koji vodi covjecanstvo. U prvoj strofi se spominje izvor, koji je veoma cist, blista radoscu i svjezinom mladosti. On doskakutava iz oblaka na mramorne stijene, ali se ubrzo i vine na nebo. Kada zadje u dolinu nailazi na ushicenost i zadivljenost - cvijece mu se ulizuje i grli ga, livade i doline takodje, potoci mu se druzevno pripijaju. Obraca im se sa "brate" i time zeli da ih povede u ruke vjecnog oca, u okean - ovdje su potoci personifikacija ljudi, dok je okean personifikacija Boga. On im govori da samo ujedinjeni mogu prispjeti u zagrljaj vjecnog. Na taj nacin prihvata i njih, ali i ulogu da bude njihov vodja do Boga. Gete je poistovijetio islam i bogobojaznost. Kuran ih poziva da se ujedine u pokornosti jednom Bogu, koji se ne moze vidjeti, ali koji je stvorio sve svojom neizmjernom moci, jer je uzvisen i mudar.

LIRIKA STURM und DRANGLirika i drama dominantne su u S. i D. Uvod u liriku predstavlja Heinrich Wilhelm von Gerstenberg, pjesmom "Gedichte eines Skalden" 1766. Gottfried August Brger studirao je teologiju, pravo i filozofiju u Gottingenu. Bio je urednik asopisa "Deutschen Musenalmanachs" koji ce postati gl. asopis S. i D., govorilo se o tadanjim autorima, vani su za publikovanje pjesama. Djela su "Lenore"- tada se balada razvijala kao lirska vrsta. Ovo je umjetnicka balada. "Der Bauer"- pjesma drutveno kritikog karaktera, predstavlja seljakovo obraanje knezu( pita kako moe gaziti njive koje on obrauje i uzimati hljeb koji on zarauje, naziva ga tiraninom). "Der Pfarrers Tochter von Taubenhain"- govori o ljubavnoj vezi izmeu erke svetenika i mukarca, doraen je motiv edomorstva. Christian Friedrich Daniel Schubart- je bio pjesnik, urnalist, muziar, potavalac Klopstocka, veliki patriota. Bio je protiv tiranije, a slavio je politiku slobodu u Engleskoj. Odrastao je u maloj njemakoj pokrajini gdje je vladao ozloglaeni vojvoda Karl Eugen. "Die Furstengruft"- pjesma koja je doivjela kritiku, ali i slavu od strane boraca za slobodu. Lirika S. und D. ima 2 kruga: 1. Hlty-pripadnik getingenskog kruga- pjesnik oda, idila, elegija, takoe je pjevao protiv tirana.Napisao je "Die Nonne"( 1775 objavljena), kad i "Die Mainacht". Mlada djevojka koja odlazi u manastir, da posveti svoju ljubav Bogu, zaljubljuje se, te napusta manastir. 2. Matthias Claudius- urednik asopisa "Der Wandsbecker Bothe"-urednik asopisa, studirao teologiju, znao 7 slobodnih vjetina. Pjesnik koji se bavio prirodom, narodna poezija mu je bila inspiracija.

Drama STURM UND DRANG

Pored lirike i drama je dominantna u S i D. Putem drame autori su mogli dati subjektivno, lino i individualno miljenje. Ne potuju se jedinstva, gl. likovi postaju individualnosti. Glavni motivi su otpor i borba protiv apsolutistike vlasti, sukob brae, edomorstvo, sukob oeva i sinova. -Heinrich Wilhelm von Gerstenberg predstavlja zaetke drame u s&d sa njegovom dramom Ugolino: ein Trauerspiel in fnf Aufzgen.- drugi znaajni predstavnik je Johann Anton Leisewitz sa dramom Julius von Tarent, to e predstavljati odreeni izvor za ilerovu dramu Razbojnici- esta tematika bio je motiv edomorstva ( imamo u pjesmi Des Pfarrers Tochter... od Burgera, Die Kindermrderin od Schillera, takodje i u 2 drame Wagnerova DieKindermrderin i u Geteovom Faust. Te neuspjelo edomorstvo u Hofmeister od Lenza)- drugi motiv je sukob brae. Ovaj motiv obrauje Leisewitz u drami Julius von Tarent.Najznaajnija drama koja se bavi ovom tematikom je ilerova Razbojnici. Motiv zavaene brae je indirektno prisutan i u Geteovoj drami Gtz von Berlichingen (tu su Gtz i Weislingen zavaeni, ali oni nisu bili braa nego prijatelji od djetinjstva, ali su ih ljudi nazivali Pollux i Kastor, koji su bili braa u antici)- trei krug motiva je drutvena kritika, koju moemo nai u Hofmeister, Kabale und Liebe.

Der Gttinger HainObrazovala se jedna grupa pjesnika koja je literarno bila po mnogo cemu slicna Klopstoku a poznata je po nazivu Der Gttinger Hain. Inace Getingen je bio univerzitetski grad u donjoj Saksoniji, a u 18. vijeku su postojale tijesne veze izmedju njega i Engleske, sto je imalo pozitivnog uticaja na njegov kulturni i politicki zivot. Na getingerskom univerzitetu 1737. osnovan, predavao je profesor Christian Heyne. On je kod svojih studenata uspio da probudi interesovanje za knjizevnost i da ih okupi oko sebe. Iz tog kruga izisao je izdavac casopisa Musenalmanach a zvao se Heinrich Christian Boie sa 26 godina. A koji je oko svog almanaha okupio nekoliko mladih pjesnika/studenata, oni su septembra 1772. osnovali pomenuto udruzenje. Bilo ih je 6 studenata, a naziv drustva su uzeli iz Klopstokove ode Der Hgel und der Hain. Bili su odusevljeni germanskom prosljoscu: Klopstok brijeg - simbol anticke poezije, brijeg Parnas - prebivaliste anticke muze, gaj - simbol germanske poezije i boraviste njemacke muze. Pjevali su o slobodi, prijateljstvu, otadzbini, vrlinama, a sebe su na zivali bardima, sastajali su se jednom sedmicno organizujuci literarne sastanke nazdravljali. Bili su odusevljeni Klopstokovim djelom Gelertenrepublik. Sanjali su o osnivanju njemacke republike po nacelima koja je iznio u djelu. Na celu republike bi stajao Klopstok a oni bi bili vodeci drzavnici. Njegovali su ode, zatim lirske pjesme, balade, idile, elegije. Boie je najstariji clan drustva a izdavanje casopisa je poslije njega preuzeo Vo. Pored njih dvojice u udruzenju su bili Hlty, Miller, dva brata Stolberg i Leisewitz, a bliski su im bili Brger i Mathias Claudius.

1. Lesingovi teorijski spisi + teme : "Abhandlungen von den weinerlichen oder rhrenden Lustspiele" 1754 "Laokoon oder ber die Grenzen der Malerei und Poesie" 1766 "Briefe, die neueste Literatur betreffend"(1759-1765) "Hamburgische Dramaturgie"(1767-1769)

2. Lesingove ivotne stanice i djela: roen je u Kamenz-u, tu je stekao osnovno obrazovanje iao je u Furstenschule u Meienu Studirao je u Leipzigu, pa se prebacio na medicinu u Wittenbergu(Der junge Gelehrte) Berlin( "Briefe,die neueste Literatur betreff... sa Mendelsohnom) Breslau/Hamburg( Minna von Barnhelm, Hamburgische Dramaturgie) Wolfenbuttel(" Oden", " Fabeln und Erzahlungen")

3. 5 dramatiara S u D. i po djelo : Johann Wolfgang Goethe " Gotz von Berlichingen mit der eisernen Hand" Jakob Michael Reinhold Lenz " Der Hofmeister" Friedrich Schiller " Die Ruber" Heinrich Leopold Wagner " Die Kindermrderin" Friedrich Maximilian Klinger "Die Zwillinge"

4. Emilia Galotti, wann, wo, wie lange? = Radnja se deava u 18. vijeku, u Italiji, i traje od jutra, do poslije podne tj. trenutka kada Odoardo ne ubije Emiliju.

5. Nathan. wann, wo wie lange?= Radnja se deava u Jerusalimu, u vrijeme treeg krstakog rata(1189-1192), i traje nesto duze od jednog dana.

6. Vrijeme u Geteovom romanu= Vremenski period u Jadi mladog Vertera se proteze od 4.maja. 1771. do 24.decembra.1772.godina7.Radnja u "Der Hoffmeister" se deava krajem 18 vijeka, mjesto radnje je Insterburg in Preuen, i Heidelbrunn. Komedija je nastala 1774, a uraufgefuhrt je 1778. Lenz se ugledao na pricu o Peter Abaelard i Heloisa.

8. 5 Herderovih djela( Johann Gottfried Herder) : "Fragmente ber die neuere deutsche Literatur", " Kritische Wlder", " Von deutscher Art und Kunst", "Briefe zur Befrderung der Humanitt", " Der Cid".

9.Imena Raubera : Spiegelberg, Schweizer, Grimm, Razmann, Roller

10. Gradjanska tragedija je ime pozorinipodanr, koji se tokom 18. vijeka razvio u Parizu i Londonu. Njemaku varijantu ovakve knjievnosti stvorio je Gotthold Ephraim Lessing. Glavni likovi potiu iz graanstva ili iz nieg plemstva, a djelo ima tragian kraj. Najznaajnije djelo ovog tipa je Lessingovo "Mi Sara Sampson"(1755 godina).

11. Die Rauber- formalno : URAUFGEFHRT : IN MANNHEIM 13. JANUAR 1782.motiv : rivalitet 2 bratawie lange: ca 2 godinewan : sredina 18 vijekawo: franken, sachsen, bhmen12. Minna : wan poslije 7-godinjeg rata, 22. Avgust, 1763.wo Berliner Gasthofwie lange ein Paar Stunden13. 5 djela epike Johann Martin Miller " Siegwart. Eine Klostergeschichte" ; Johann Heinrich Vo "Luise"; Johann Wolfgang von Goethe " Die Leiden des jungen Werthers"; Jakob Michael Reinhold Lenz " Der Waldbruder"; Friedrich Maximilian Klinger " Fausts Leben, Taten und Hllenfahrt".14. Casopisi : Gttinger Musenalmanach( 1770-1807), Hrsg. Heinrich Christian Boie und Friedrich Wilhelm Gotter( Gottingen, Herausgabeorte auch : Waldeck und Mnster), Der Wandsbecker Bothe( 1771-1775, seit 1773 Deutscher Bote), Hrsg. Matthias Claudius; " Die Frauenzeitschrift" Die Iris (1774-1778), Hrsg. Johann Georg Jacobi( Dsseldorf); Frankfurter Gelehrte Anzeigen( 1772-1790), Hrsg. Johann Heinrich Merck( Frankfurt)PISMO 16. JUNU ovom pismu Werther pie svome drugu Wilhelmu. Na poetku pisma mu govori da se nije javljao, jer mu je bilo dobro i da e pokuati to detaljnije da mu opie svoje novo poznanstvo, koje je po njemu savreno. Opisuje kako je organizovana igranka i kako je on dogovorio da ide sa jednom mladom,lijepom,ali njemu beznaajnom djevojkom u koiji i kako e usput povesti arlotu S. Tad su mu one rekle kako idu po jo jednu djevojku koja je prelijepa i da se pazi da se ne zaljubi, jer je ona zaruena. On to tada ne smatra nita znaajnim. Kad su stigli do njene kue on preko dvorita odlazi do predvorja gdje ugleda mladu djevojku opkoljenu sa 6 djece (braa i sestre) koja stoji u jednostavnpoj bijloj haljini sa blijedo crvenim trakicama oko grudi i rukava kako sijee malianima krike hljeba. Werther je bio sav uzbuen i iznenaen, jedva joj je izustio jedan kompliment. Pri odlasku Lota nareuje sestri Sofiji, poslije nje najstarija, da priuva ostalu brau. U koiji oni razgovaraju, Lota govori kako je kao mala voljela da ita romane,nedjeljom. Valter se trudio da sakrije uzbuenje ali nije uspio dugo, jer je bio izvan sebe kad je poela da govori od Vekfildskom sveteniku. Govorila je i kako voli ples. Kada su stigli u salu, on ju je zamolio za drugi kontradens, ali mu je ona obeala trei. Rekla je ako eli da plee sa njom da trai doputenje od njenog kavaljera a ona e od njegove dame. Dobili su. Unjeli su se u ples, tokom plesa primjetio je jednu stariju damu ljubaznog pogleda kako je mahala prstom dok su prolazili kraj nje govorei Albert. On je odmah pitao Lotu ko je to, ona nije htjela da mu krije i rekla da joj je to zarunik. To za Vertera u sutini nije bilo nita novo, ali ga je ipak iznenadilo. Tad se sav zbunio to se primjetilo u plesnim koracima.U jednom trenutku poinje i nevrijeme,muzika staje, neke djevojke se plae, neke ignoriu, neki odlaze da zapale lulu, a Lota postavlja stolice u krug kako bi skrenula panju i saoptava goste da e igrati jednu igru i to igru brojeva. Ona prolazi iza igraa i oni treba da broje,a ko poogrijei dobija uku. Verter dobije isto 2 ali on smatra da su bile drugaije nego kod ostalih igraa.Igrajui to oni su zaboravili na nevrijeme koje je ionako ve zavrilo. Verter i Lota zatim se naslanjaju kod jednog prozora, on primjeti suze u njenim oima, ona stavjla svoju ruku na njegovu i izgovara Kloptok! Utonuo je Verter u bujicu osjeanja. Nagnuo senad njenu ruku i poljubio je u suzama.