1ISSN 1845 4143TISK ANIC A Poštarina plaćena u poštanskom uredu 10000 Zagreb ISSN 1845 4143

BROJ 102_GODINA IX_SRPANJ 2012

Šalje: sindikat turizma i usluga hrvatske, kreŠimirOv trg br. 2, 10000 zagreB

U STUH-u 323 novih članova

2

U V O D N I K

IMP

RES

SUM

GLASILO SINDIKATA TURIZMAI USLUGA HRVATSKE

Broj 102, Godina IX, srpanj 2012Za izdavača: STUH

Uredile: Ljubomira Lončar, Nada Fofić

Uređivački odbor: Rajko Jurišić, Igor Spinčić, Goran Nikolić

Grafičko oblikovanje i priprema: Kofein d.o.o., Ivo MađorTisak: PRINTERA grupa, Sveta Nedelja

Glasilo izlazi mjesečno

CIJENA OGLASA:1/1 stranica 2.000,00 kuna1/2 stranice 1.000,00 kuna

1/4 stranice 500, kuna

10000 Zagreb, Krešimirov trg 2Telefon: +385 1 4655 620, telefax: +385 1 4655 012

e-mail: stuh@stuh.hrGaleb online: www.stuh.hr

SA

DR

ŽA

Jstekli su se uvjeti za kvalitetnije pomake u procesu kolektivnog pregovaranja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3Formira se sekcija žena stuh-a . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 4kroz radionicu o strategiji pregovaranja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 5kolektivno pregovaranje. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 5aktivnosti na zadarskom i Šibenskom području . . . . . . . . . . . . . . . . . . 6nova sindikalna podružnica stuh-a . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 6Prva zajednička koordinacija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 7kolektivni pregovori u riviera adria d.d.. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 7koordinacija sindikalnih povjerenika aCi-ja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 8za predsjednika izabran ante Bionda iz sindikata turizma i usluga hrvatske . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 8Odgovor na krizu kroz integriranje središnjica . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 9kodeks ponašanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1026. kOngres iuF-a. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 12zaključna konferencija zajedničkog projekta za organizacijski razvoj sindikata jugoistočne europe. . . . . . . . . . . . . 14„kvalitetno obrazovanje, više radnih mjesta i bolja budućnost za mlade ljude u europi”. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 15radionica za mlade članove sindikata . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 16ii. radionica za mlade članove sindikata . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 18koliko najviše sati u tjednu radnik smije raditi u preraspodijeljenom radnom vremenu? . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 17vrhovni sud rh prihvatio žalbu sindikata. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 18kako u mirovinu u 2012.godini . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 18novosti u obračunu plaće . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 19minimalna osnovna plaća za ugostiteljstvo od 01. 05. 2012.. . . . . . . 20rBa: Plaće realno 1,7 posto manje nego prije godinu dana. . . . . . . . 21minimalna plaća i dalje 2.814 kuna. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 21

POLUMENADŽERSKI UGOVORI ILI BRUTO UGOVORI

Polumenadžerski ili bruto ugovori primjer kako u 21. stoljeću od radnika učiniti robaBrojni hrvatski hotelijeri sa zaposlenima sklapaju posebne polumenadžerske ili bruto ugovore prema kojima su radnici, pa i oni koji nisu na vodećim pozicijama, poslodavcima na raspolaganju 24 sata. Ti radnici gube prava iz kolektivnog ugovora i prijašnjih ugovora o radu, a događa se da im zbog toga, slijedom nekih drugih okolnosti, pada plaća.

“Polumenadžerske” ugovore ili bruto ugovore potpisuju i oni iz nižih platnih razreda. “Sklapanje polumenadžerskih ili bruto ugovora nije u skladu s odredbama Zakona o radu, a nije ni u skladu sa Zakonom o trgovačkim društvima jer se primjenjuje na sve profile zaposlenika, ne samo na rukovodeći kadar.

U nekim hotelima sa 400 zaposlenih 200 ih ima sklopljene takve ugo-vore i takva negativna praksa traje nekoliko godina.

Sindikat turizma i usluga Hrvatske pokrenut će kampanju za ukidanje takve loše prakse. Neznatno povećanje plaće kroz potpisivanje BRU-TO ugovora, dugoročno, osim što ima negativan efekt na zaposlene koji su poslodavcu na raspolaganju 24 sata, pruža (loš) primjer kako u 21. stoljeću od radnika učiniti roba.

Sindikat je u kolektivnim pregovorima spreman prihvatiti model koji će dobrom radniku omogućiti veću plaću kroz viši koeficijent, a poslo-davcu koji smatra da taj radnik zaslužuje dodatno nagrađivanje omo-gućeno je da to provede stimulacijom.

Primjenom navedenih problematičnih ugovora radnik postaje rob ovisan o volji poslodavca, s čime se sindikat sigurno neće pomiriti.

Eduard Andrić

P R E D S J E D N I Š T V O S T U H - a

3

ODLUKE I ZAKLjUčcI

Stekli su se uvjeti za kvalitetnije pomake u procesu kolektivnog pregovaranjaStekli su se uvjeti za kvalitetnije pomake u procesu kolektivnog pregovaranja, zaključilo je Predsjedništvo Sindikata turizma i usluga Hrvatske na četvrtoj sjednici 19. lipnja 2012. godine.

Protekom, gotovo četverogodišnje razdoblje u kojem se kolektivno pregovaranje, uz rijetke iznim-ke, uglavnom koncentriralo na

osnovnu plaću i sklapanje sporazuma ko-jim su se ta prava zadržala na razini izno-sa osnovne plaće iz 2008. godine, nakon uspješne prošlogodišnje i pozitivnih oče-kivanja u ovogodišnjoj sezoni, stekli su se uvjeti za kvalitetnije pomake u pro-cesu kolektivnog pregovaranja. Kako je Predsjedništvo STUH-a, u odgo-voru na krizu i njezin utjecaj na turizam i zaposlene u njemu, zauzelo zajedničke stavove o postupanju sindikalnih aktivista i profesionalaca u pregovorima, tako je i sada utvrdilo smjernice, zajedničke stavo-ve i pozicije s kojih treba pokretati proce-se kolektivnog pregovaranja.

OSNOVNA PLAĆA

Ključno je pitanje i dalje utvrđivanje izno-sa osnovne plaće, ali pregovaranje se tre-ba pokrenuti i voditi s ciljem povećanja iznosa osnovne plaće, najmanje za iznos povećanja osnovne plaće propisane na-cionalnim kolektivnim ugovorom, što je 1,5% u odnosu na 2011. godinu. Osnov-na plaća za najjednostavnije poslove ozna-čene koeficijentom 1 u ovoj godini iznosi 2.806,56 kuna. U velikom broju društava iznos osnovne plaće još uvijek je znatno niži od propisanog u Kolektivnom ugo-voru ugostiteljstva, zbog čega se potpisu-ju sporazumi o umanjenju prava u odno-su na prava utvrđena u Nacionalnom ko-lektivnom ugovoru. Uvažavajući financij-sku poziciju društva, ostvarene rezultate u poslovanju u 2011. godini, realizaciju do sada ostvarenog u ovoj godini, osnov-nu plaću potrebno je minimalno svesti na iznos od 36% prosječne plaće u Republi-

ci Hrvatskoj. U društvima gdje plaća nije ugovorena u postotku nego u apsolutnom iznosu, minimalno povećanje ne može biti ispod 1,5%, a uzimajući u obzir i podat-ke o porastu troškova života i inflaciji od 2,5% u svibnju ove godine, polazna pozi-cija za povećanje osnovne plaće trebala bi biti 2,5% u odnosu na plaću iz proteklog razdoblja. I u budućim kolektivnim pre-govorima porast troškova života, odnosno inflacija mora biti najmanja polazna veli-čina od koje se kreće u kolektivnom pre-govaranju u osnovnoj plaći.

TARIFNI PRILOG – BRUTO ILI TZV. POLUMENADŽERSKI UGOVORI

Problem sklapanja posebnih ugovora, koji se u praksi naših poslodavaca nazi-vaju najčešće bruto ugovorima ili polume-

nadžerskim ugovorima, koji se po sadrža-ju bitno razlikuju od ugovora o radu (ob-vezni uglavci ugovora o radu propisani su Zakonom o radu), postaje izražen u veli-kom broju društava iz djelatnosti turizma. Iz Prve sindikalne regije, ponuda poslo-davca radniku da sklopi poseban, drukči-ji ugovor od standardnog ugovora, proši-rila se i na ostale hotelske kuće. Danas je prisutna pojava da se sklapanje posebnih ugovora nudi i sezonskim radnicima. Ono po čemu se ti ugovori razlikuju od ugovo-ra o radu je odredba o bruto plaći koja se ne mijenja na godišnjoj razini, odnosno ne podliježe promjenama kada se mijenja os-novna plaća iz kolektivnog ugovora. Uz to, u bruto plaći sadržani su svi dodaci na osnovnu plaću, od dodatka za minuli rad do dodatka, primjerice, za rad nedjeljom. Nadalje, radnici koji potpisuju takve ugo-

4

P R E D S J E D N I Š T V O S T U H - a

vore na dispoziciji su poslodavcu od 0-24, čime poslodavac svjesno krši odredbe Za-kona o radu i potpisanih kolektivnih ugo-vora, jer radnik nema pravo na korištenje dnevnog i tjednog odmora. Na njih se pot-pisani sporazumi o preraspodjeli ne odno-se jer ionako rade onoliko sati koliko od njih poslodavac traži. Za slučaj otkaziva-nja ugovora o radu najčešće se primjenju-ju odredbe iz Zakona o minimalnim otka-znim rokovima i minimalnom iznosu ot-premnine. Sažetak statusa takvih radnika je: nesigurnost radnog odnosa, izvan su primjene odredbi Kolektivnog ugovora i zakona. S obzirom na to da su već iskazane na-mjere poslodavaca da prošire broj radnih mjesta na kojima će radnici sklapati takve ugovore, koji nemaju uporište niti u jed-nom pozitivnom propisu Republike Hr-vatske, obveza sindikata je zaustaviti taj proces jer u protivnom više nećemo biti u mogućnosti pregovarati za svoje članove. Poslodavac će u direktnom „razgovoru“ s radnikom uređivati međusobne odnose. Pritom je više nego razvidno koja je stra-na u tom odnosu jača. Poslodavac ova-kvim ponašanjem bezobzirno ne poštuje međunarodne konvencije, propise drža-ve, a sindikatu pod krinkom „ pa to smo se dogovorili s radnikom“, oduzima pravo kolektivnog pregovaranja. Za koga će se to pregovarati ako će najveći dio radnika sklopiti posebne ugovore u kojima se ned-vosmisleno izuzimaju iz primjene odred-be kolektivnih ugovora. U svim društvima gdje se tijekom kolektivnih pregovora, posebno u dijelu tarifnih priloga, ističu na-mjere poslodavca isključiti iz ta-rifnog priloga radna mjesta izvan domene naviše pozicioniranih rukovoditelja društva (uprava, di-rektori) pregovarački odbor sin-dikata treba prekinuti s pregovo-rima i o tome hit-no obavijestiti ured predsjed-ništva. Ured predsjed-ništva preuzima obvezu s Hrvatskom udrugom poslodavaca – Udruga ugostiteljstva i tu-rizma hitno pokrenuti dija-log o zaustavljanju svih aktiv-nosti poslodavaca o bruto, odnosno polumenadžerskim ugovorima i utvrđiva-nju pozicija u poslovanju društva gdje je sukladno propisima Republike Hrvatske moguće sklapanje posebnih ugovora.

OSTALA PRAVA

Osim osnovne plaće, najčešći predmet pregovora su ostala tzv. materijalna prava radnika kao što su pravo na božićnicu, re-gres, razne naknade i sl. S obzirom na to da je poreznim propisi-ma RH omogućena isplata neoporezivih naknada, potpora i nagrada koji se sada kreću u iznosima od visine stvarnih izda-taka do 2.500,00 kuna, različito za svaku vrstu isplate, u svim društvima koja ostva-ruju dobre rezultate u poslovanju predla-že se dogovoriti ta prava u formi obveze poslodavca za njihovu isplatu, a ne samo kao mogućnost. Isto tako predlažemo da se pokrenu pregovori na temu edukacije kojom će se radnici pravodobno osposo-biti za sve promjene u procesima rada na radnim mjestima na kojima rade (učenje stranih jezika, informatičko obrazovanje, obrazovanje iz zaštite na radu i sl.) te po-stići razinu stručnog znanja koja će im osiguravati posao i zapošljavanje. U na-šoj djelatnosti za to već postoje pozitivni primjeri pojedinih, ali nažalost, još uvijek rijetkih poslodavaca. Uz to, s ciljem bri-ge o zaštiti zdravlja radnika, što je tako-đer zakonska obveza poslodavca, potreb-no je razgovarati i o obvezi organiziranja i plaćanja sistematskih pregleda, odno-sno o ugovaranju dopunskog ili dobro-voljnog zdravstvenog osiguranja na teret poslodavca. U društvima gdje poslodavci

već upućuju radnike na takve preglede rezultati pregleda

pokazali su se obostra-no korisnim.

Za društva koja imaju problema

u poslovanju iz različitih razlo-

ga (nije obav-ljena privati-

zacija ili je obavljena

nekvalitetno, nesposobnost upravljačkih struktura, nezastupljenost turizma u lo-kalnom gospodarstvu) i gdje se sklapaju sporazumi o umanjenju prava iz Kolek-tivnog ugovora ugostiteljstva ili kolektiv-nog ugovora društva, obvezuju se sindi-kalni povjerenici da o inicijativi poslo-davca za sklapanjem sporazuma odmah izvijeste ured predsjedništva. Sve aktivno-sti u takvim slučajevima odvijat će se is-ključivo po uputama iz ureda predsjedniš-tva i u pregovorima u kojima će obvezno biti uključeni predstavnici iz ureda pred-sjedništva. Ako se tijekom pregovora, te-meljenih na vjerodostojnim dokumen-tima o poslovanju društva, ipak pristupi sklapanju sporazuma, on mora sadržava-ti odredbu o obvezi vraćanja duga radni-cima, nastalog uslijed umanjenja određe-nog prava iz kolektivnog ugovora, te ob-vezi poslodavca da za trajanja sporazuma neće biti otkazivanja ugovora o radu iz po-slovno uvjetovanih razloga niti utvrđiva-nja tehnoloških viškova radnika.

DRUGE TEME

Ograničavanje broja zaposlenih putem Agencija za privremeno i povremeno za-pošljavanje na određeni postotak u odno-su na ukupan broj zaposlenih u društvu. Na nacionalnoj razini u pregovore o Ko-lektivnom ugovoru ugostiteljstva svakako uključiti i pregovore o prilogu 2. (prilog 1 – tarifni prilog), koji bi sadržavao standar-de rada po pojedinim radnim mjestima, a detaljnije standardi bi se uredili kolektiv-nim ugovorima društava.

Formira se sekcija žena STUH-aPredsjedništvo STUH-a, na prijed-

log Izvršnog odbora, donijelo je odluku o inicijativnog odbora za

formiranje sekcije žena Sindikata turiz-ma i usluga Hrvatske. U Odbor su iza-brane: Zinka Kadum, Nina Vitas, Sen-ka Juranov, Mladena Mihanović i Ivan-ka Očić.

5

I Z R E G I J A S T U H A - a

KOORDINAcIjA SINDIKALNIh POVjERENIKA

Kroz radionicu o strategiji pregovaranjaStrategija pregovaranja u turističkim tvrtkama, s posebnim osvrtom na ekonomske i financijske aspekte, bila je osnovna tema Koordinacije sindikalnih povjerenika Prve regije, održane 1. lipnja 2012. u Poreču.

O istoj temi, u sklopu koordinacije, organizirana je radionica koju je vodio mr. Mario Švigir, tajnik u

Sindikatu prometa i veza Hrvatske, koji se rado odazvao sudjelovanju u radu Ko-ordinacije sindikalnih povjerenika Prve regije. Uz to, povjerenici su raspravljali i o uvi-jek aktualnim pozajmicama, realizaci-ji Projekta novog učlanjivanja s poseb-

nim osvrtom na sezonce, djelovanju Sek-cije mladih STUH-a te o prijedlogu Za-kona o reprezentativnosti. Posebnu pa-žnju i zanimanje sudionika koordinacije pobudili su podaci o prosječno isplaće-nim plaćama u 2011. godini po pojedi-nim radnim mjestima u tvrtkama Prve sindikalne regije. U radu koordinacije sudjelovao je i Eduard Andrić, predsjed-nik STUH-a.

Pregovori oko novog kolektiv-nog ugovora trenutačno se vode u tvrtki Liburnia Riviera Hote-

li d.d. U Podružnici za turizam Zlatni otok Krk (sastavni dio Riviera Adria d.d.), održan je sindikalni sastanak. Također će se održati i skup radnika.U sindikalnu podružnicu Hoteli Nji-vice (Finvest Corp d.d.) učlanili su se novi članovi, zbog čega je održan sa-stanak podružnice na kojem je za sin-dikalnog predstavnika i dalje potvrđe-na regionalna povjerenica. Veći broj za-poslenih pristupio je STUH-u U većini tvrtki održani su skupovi rad-nika na kojima su radnici informirani o rezultatima poslovanja, broju i struk-turi zaposlenih, uvjetima rada i dru-gim, za radnike važnim temama. Po potrebi se održavaju i sastanci sindi-

kalnih povjereništava ili svih članova sndikata, gdje se razgovara o problemi-ma s kojima se radnici susreću, a naj-češći su nepoštivanje Zakona o radu u

dijelu radnog vremena, odmora i do-pusta. Koordinacija sindikalnih povjerenika planirana je za lipanj ove godine.

NOVOSTI IZ DRUGE SINDIKALNE REGIjE

Kolektivno pregovaranjeKolektivno se pregovaralo u Hotelu Selce d.o.o. iz Selca, nakon čega je potpisan Kolektivni ugovor.

I Z R E G I J A S T U H A - a

6

AKTIVNOSTI NA čETVRTOj SINDIKALNOj REGIjI

Nova sindikalna podružnica STUH-aU Turističkoj zajednici Grada Dubrovnika organizirana je nova sindikalna podružnica Sindikata turizma i usluga Hrvatske.

Aktivnosti na Zadarskom i Šibenskom područjuU drugoj polovci svibnja 2012.god. u uredu SSSH –Zadar, održana je sjednica koordinacije sindikalnih povjerenika treće regije STUH-a na kojoj su nazočili sindikalni povjerenici STUH-a s područja Zadarske i Šibensko-Kninske Županije, regionalni povjerenik treće regije STUH-a i predsjednik STUH-a.

O prvoj točci o aktivnostima u Sindikatu i Savezu govorio je predsjednik Sindikata. Poseb-

no se osvrnuo na započete integracijske procese SSSH i HUS. Teritorijalni povjerenik je upoznao na-zočne i o novoj organizaciji Saveza kao i s činjenicom kako su sada Zadar i Ši-benik jedan teritorijalni ured koji po-kriva teritorijalni povjerenik SSSH Sve-tislav Džale u svojoj domeni, a pravni zastupnik Vedran Uranija u svojoj.O drugoj točci su o stanju u sindikal-nim podružnicama govorili sindikalni povjerenici, koji u glavnom nisu ima-li većih primjedbi osim dogovora da se svi skupa angažiramo radi primjene nove obračunske osnovice koja svake godine stupa na snagu s danom 01.05.. U određenim društvima primjena nai-lazi na probleme. Posebno je bilo govora o problemima CI-RUS –d.o.o. Primošten koji šest mjeseci nisu primili plaću. Regionalni povjerenik vodi stalne pregovore radi rješenja pro-blema za koji je i iznio zadnji dogovor sa upravom firme za rješenje problema.O trećoj točci regionalni povjerenik je upoznao povjerenike s predstojećim strukovno-sportskim susretima i za-tražio od nazočnih da pomalo pripre-maju ljude za susrete. O istoj temi pri-sutnima je govorio i predsjednik Sindi-kata STUH-a.Na kraju, sindikalni povjerenici upo-znati su s novostima u ponudi Sindi-kata.

Svetislav Dzale

Dobro nam došli, drage kolegice i kolege. Uz vas, s ostalim kolegicama ko-

legama koji su nam se pridružili ove go-dine, STUH je ojačao svoje redove za 323 novih članova. Želimo osigurati kvalitetno zastupanje vaših prava.Gradimo zajedništvo, jer samo tako može-mo odgovoriti na izazove i napetost koja ima uzlaznu putanju kada je riječ o odno-sima rada i sve pokretljivijeg kapitala. Po-zovite i ostale da nam se pridruže.

Pregovori u Lukšić grupiU proteklom razdoblju pregovarački od-bori STUH-a pregovarali su u velikom broju hotelskih kuća gdje imamo organi-zirano članstvo. Svakako treba istaknuti

pregovore s Lukšić grupom koja u vla-sništvu ima najluksuznije dubrovačke ho-tele, Croatiu Cavtat, Excelsior, GV Argen-tina, Dubrovnik Palace, Kompas, Belle-vue). Ključno pitanje pregovora bila je osnovna plaća za svaku od hotelskih kuća posebno, a uz to pregovaralo se i o novom Kolektivnom ugovoru za hotel Dubrovnik Palace. Rezultat pregovora bilo je pove-ćanje osnovne plaće u rasponu 3,3-6,4 % - različito za svaku hotelsku kuću. Uz to, usuglašen je i prijedlog teksta novog Ko-lektivnog ugovora za Dubrovnik Palace te dogovoreno pristupanje pregovorima za novi Kolektivni ugovor hotela GV Argen-tina. Isto tako, dogovoreno je da će so-cijalni partneri nastaviti svoje aktivnosti u pregovorima koncem ove ili početkom slijedeće godine pri čem će centralnom te-mom biti osnovna plaća.

I Z R E G I J A S T U H A - a

7

Prva zajednička koordinacijaU hotelu Turist Varaždin održana je prva zajednička koordinacija sindikalnih povjerenika Sindikata turizma i usluga Hrvatske – kontinentalnog dijela zajedno sa Slavonijom.

Koordinaciji sindikalnih povjerenika – kontinentalnog di-jela zajedno sa Slavonijom bilo je nazočno dvadeset po-vjerenika. Sindikalni povjerenici podržali su započete in-

tegracijske procese. Naglašeno je kako je za članove STUH-a po-sebno važan drugi dio integracijskih procesa s obzirom na to da u sklopu Hrvatske udruge sindikata djeluje regionalni Sindikat Istre i Kvarnera koji također ima organizirane članove u turistič-ko-ugostiteljskoj djelatnosti.Informaciju o radu koordinacije u 2011. godini podnijela je Duška Lončar. Informirala je nazočne o ukupnom broju člano-va te o novoučlanjenim članovima u prvom tromjesečju 2012. godine kao i o formiranju nove sindikalne podružnice počet-kom 2012. u sklopu Adria grupe d.o.o., područna jedinica Vr-bovec, sa 59 članova (zasad!). Zatim je podnesen kraći osvrt na aktualnosti u pojedinim društvima.

Predsjednik STUH-a i potpredsjednik SSSH Eduard Andrić upo-znao je nazočne s aktualnostima na razini Saveza samostalnih sindikata Hrvatske.

Kolektivni pregovori u Riviera Adria d.d.

U najvećoj hotelskoj kući u Hr-vatskoj Riviera Adria d.d. iz Poreča, koja je nastala pripaja-

njem Zlatnog otoka d.d. s Krka i HP Ra-bac d.d. iz Rapca porečkoj Rivijeri d.d., početkom godine započelo je kolektiv-no pregovaranje o kolektivnom ugovo-ru za novo društvo. Osnova za izradu prijedloga novog kolektivnog ugovora trebali su biti kolektivni ugovori dru-štava koja su pripojena i kolektivni ugo-vor Rivijere. Pregovaralo se u nekoliko navrata. Zbog razmimoilaženja stavova pregovaračkih timovaj posebno u dije-lu tarifnog priloga kao sastavnog dijela kolektivnog ugovora, pregovori su pre-kinuti. U nastavku pregovora 6. lipnja dogo-voreno je povećanje sadašnje osnovne plaće za 2,0 posto za sve zaposlene s

primjenom od 1. lipnja 2012. godine. Dogovorena je i isplata regresa u izno-su od 52,00 kuna neto po danu. Zatim, isplata 300,00 kuna neto u mjesecu srpnju koja se vezuje uz rezultate po-slovanja. Također, prihvaćen je prijed-log sindikata da se u slučaju ostvare-nih dobrih rezultata u realizaciji GOP-a isplati jednokratni dodatak na plaću, o čemu će socijalni partneri pregovara-ti u listopadu.Poslodavac, na žalost, nije prihvatio prijedlog STUH-a da se sobaricama već sada poveća plaća, odnosno izmi-jeni koeficijent u povećanom iznosu, pravdajući to razlogom da se ne želi nikoga stavljati u povoljniji položaj u odnosu na tarifni prilog kolektivnog ugovora koji će biti u primjeni od 1. si-ječnja 2013. godine.

8

I Z R E G I J A S T U H - a

IZBORI ZA RADNIčKO VIjEĆE U jAVNOj USTANOVI NAcIONALNI PARK PLITVIčKA jEZERA

Za predsjednika izabran Ante Bionda iz Sindikata turizma i usluga HrvatskeU Javnoj ustanovi Nacionalni park Plitvička jezera, u kojoj Sindikat turizma i usluga Hrvatske organizira većinu radnika, 21. svibnja 2012. održani su izbori za Radničko vijeće.

ZAhTjEV ZA POVEĆANjEM PLAĆE

Koordinacija sindikalnih povjerenika ACI-jaU Zagrebu, u sjedištu Sindika-

ta turizma i usluga Hrvatske, dana 20. lipnja 2012. Godine

održana je koordinacija sindikalnih po-vjerenika ACI-ija. Uz sindikalne povje-renike koji su stigli s cijele obale, Koor-dinaciji su nazočili predsjednik Sindi-

kata i regionalni povjerenici . Sjedni-com je predsjedao glavni sindikalni po-vjerenik iz ACI marine Cres, Nenad Kučić. Na sjednici je jednoglasno do-nijet zaključak da se prema poslodavcu uputi inicijativa za pokretanje procesa kolektivnog pregovaranja s ključnom

temom, povećanje osnovne plaće. Za-htjev povjerenika ACI- ja svoje snažno uporište ima u izuzetno dobrim rezul-tatima poslovanja društva u proteklim godinama i činjenici da unatoč tome nije povećavan iznos osnovne plaće za-dnjih šest godina.

Od 760 radnika upisanih u popis birača, glasovanju je pristupilo 428 radnika. Radnici su glasovali

za predstavnike Sindikata turizma i uslu-ga Hrvatske (lista br. 2), predstavnike No-vog Sindikata (lista br. 1) i predstavnike Skupine radnike (lista br. 3). Temeljem rezultata glasovanja, u Radnič-ko vijeće izabrani su:

SINDIKAT TURIZMA I USLUGA hRVATSKEAnte BiondaSven LuketićJosipa Bićanić iMarica Perić

NOVI SINDIKATNikola MagdićMiroslav LuketićIvanka Špoljarić

SKUPINA RADNIKAZoran LuketićFranjo Špehar

Dakle, Radničko vijeće JUNP Plitvička je-zera djeluje s devet članova. Za predsjed-nika Radničkog vijeća izabran je Ante Bi-onda, za zamjenika Zoran Luketić, a za člana Upravnog vijeća Nikola Magdić.

9

D U P L E R I C A

INTEGRAcIjA SINDIKATA

Odgovor na krizu kroz integriranje središnjicaUlaskom u Europsku uniju hrvatsko

gospodarstvo i tržište rada otvara-ju se pojačanoj konkurenciji jedin-stvenog europskog tržišta. Svakod-

nevno smo svjedoci rasta napetosti u odnosima rada i kapitala. Nismo i ne možemo biti zado-voljni aktualnim stanjem u državi, a Vlada svo-jim ignoriranjem sindikata, bahatošću i neučin-kovitošću, te očito neimanjem plana, rješenja ni strategije, ne pruža ni nadu da bi nam uskoro moglo biti bolje.Hrvatska je i ove godine uvrštena u Svjetski go-dišnjak konkurentnosti koji izdaje Institute for Management Development (IMD) iz Lausanne. Hrvatska je zauzela 57. mjesto od ukupno 59 vodećih svjetskih ekonomija. Treba naglasiti da je riječ o elitnom krugu zemalja u koji ne ula-ze nerazvijene zemlje ili zemlje s nepouzdanom statistikom.Slabosti je previše da bi se nabrajale na razini in-dikatora pa se mogu ukratko sumirati:- slaba otpornost na krizu i diverzificiranost

proizvodnje- niska zaposlenost, strukturna nezaposlenost,

rigidno tržište rada, starenje stanovništva,- državno vlasništvo poduzeća, birokracija, cije-

na kapitala, visoka socijalna izdvajanja- slabo poduzetništvo, prilagodljivost, poslovno

upravljanje, motivacija i kompetentnost- niska razina tehnologije, inovativnosti, tran-

sfera znanja, visokoškolskog i menadžerskog obrazovanja.

Za konkurentski napredak Hrvatskoj su po-trebne brze promjene. Ovogodišnji rezultati rangiranja IMD-a ukazuju da Hrvatska nema više vremena jer se samo brzim i jasno cilja-nim promjenama mogu privući nova znanja i investicije ključne za dugoročni održivi rast i ra-zvoj zemlje.Prema podacima DZS-a, realni je pad BDP-a u prvom ovogodišnjem kvartalu iznosio 1,3%, a veći pad BDP-a je spriječen pozitivnim kreta-njima u uslužnom sektoru.U travnju je, već četvrti mjesec zaredom, na go-dišnjoj razini, zabilježen pad industrijske pro-izvodnje, i to čak 9,4%, a kumulativno u prva četiri mjeseca industrijska je proizvodnja pala za 7,1% u odnosu na isto razdoblje 2011., a za-posleno je 3,3% manje radnika nego u travnju prošle godine. Promet u trgovini na malo u travnju je bio no-minalno manji 4,4%, a realno 7,3%, u odnosu na isti mjesec prošle godine. Kao mogući nega-tivan utjecaj na promjenu u potrošnji može se, uz visoku razinu nezaposlenosti, stagnaciju pla-ća i kreditne aktivnosti stanovništva, navesti i povećanje stope PDV-a. Na godišnjoj razini i dalje se bilježi visok pad fizičkog opsega građevinskih radova od 10,9%.

Utjecaj povećanja stope PDV-a u ožujku, pre-nosit će se na razinu godišnje inflacije sljedećih dvanaest mjeseci, a u travnju je godišnja infla-cija realizirana na višoj razini nego prethodnih mjeseci (2,6%, najviša od studenog prošle go-dine), što pridonosi pogoršanju životnog stan-darda građana.U travnju je sezonsko zapošljavanje izraženije utjecalo na stopu nezaposlenosti, koja je u od-nosu na ožujak smanjena za 0,9 postotnih bo-dova, na 19,1%. Ipak je na godišnjoj razini re-gistrirano pogoršanje, i to za 1,1 postotni bod. Analogno tomu, broj nezaposlenih je smanjen na mjesečnoj razini za 4,8% (323.722 nezaposle-nih osoba), ali je veći za isti postotak u odnosu na travanj prošle godine.Struktura nezaposlenosti prema dobi ukazuje na nepovoljne rezultate jer je i u travnju, među nezaposlenima, bilo najviše mladih do 34 godi-ne (čak 44,4% od ukupno nezaposlenih).Prosječna bruto i neto plaća su u ožujku, nakon tri uzastopna mjeseca negativnih tendencija, za-bilježile rast na mjesečnoj razini. Prosječna neto plaća je iznosila 5.499 kuna, što je nominalno za 2,5% više nego u veljači. Bruto plaća je iznosila 7.958 kuna ili nominalno 3,3% više nego mjesec ranije. Nominalni rast bilježi se i na godišnjoj razini, i to neto plaća za 0,3%, a bruto za 0,8%. No, u realnim iznosima bilježi se, na godišnjoj razini, pad plaća. Kako je godišnja stopa infla-cije u ožujku iznosila 2%, prosječna neto plaća je na godišnjoj razini realno manja za 1,6%, dok je prosječna bruto plaća realno manja za 1,2%. Rast plaća na nominalnoj razini odraz je sezon-skog zapošljavanja, no smanjeni realni iznosi upućuju na nastavak negativnih trendova na tržištu rada i rast potrošačkih ci-jena.U prva četiri mjeseca ove godine prevladavaju nepovoljniji trendovi u robnoj razmjeni s ino-zemstvom. Unatoč padu gospodarske aktivnosti, prva če-tiri mjeseca ove godine karakteriziraju povolj-na kretanja u državnom proračunu. Na povolj-na kretanja prihodne strane proračuna presud-no je utjecao rast poreznih prihoda unutar kojih su prihodi od PDV-a porasli za 7,5%, prihodi od poreza na dobit viši su za 15%, prihodi od pore-za na dohodak su 2,7% viši, dok su prihodi od trošarina povećani za 0,2Tijekom veljače, razina je duga središnje drža-ve povećana za 6,8 milijardi kuna, čime je on dosegnuo iznos od 163,3 milijarde kuna. To je 26,3 milijarde kuna ili 19,2% više nego u veljači prošle godine. Time je, na godišnjoj razini, na-stavljena tendencija visokog rasta duga središnje države započeta 2009. godine.Imajući u vidu potrebu za jačanjem efikasnosti i akcijske sposobnosti, snage i neovisnosti sin-dikalnih organizacija na svim razinama, kako bi

bile u stanju odgovoriti izazovima globalizira-nih tržišta i sve mobilnijeg kapitala, te svakom članu sindikata osigurati što kvalitetnije zastu-panje njegovih interesa i što efikasniju zaštitu njegovih prava, SSSH i HUS potpisali su Spora-zum o suradnji i otvaranju procesa udruživanja.Sporazum obvezuje na dogovaranje i usklađiva-nje zajedničkog nastupanja prema izvršnoj i za-konodavnoj vlasti u RH, udrugama poslodava-ca, drugim sindikalnim središnjicama te unutar Gospodarsko-socijalnog vijeća i njegovih struč-nih povjerenstava, saborskih odbora, tripartitnih tijela i dr. na nacionalnoj razini, a što se tiče sin-dikalne razine, obvezuje udružene sindikate na jačanje suradnje i dogovaranje zajedničkih sta-vova na sindikalnim pitanjima unutar grana od-nosno sektora koje pokrivaju, a posebno u ko-lektivnom pregovaranju. Ishod te suradnje mora biti započinjanje procesa njihova udruživanja. Postizanje zacrtanog cilja pretpostavlja razvoj suradnje među svojim udruženim sindikatima i podružnicama na razini trgovačkih društava i ustanova, kao i njihove zajedničke aktivnosti po-sebice pri pregovorima za kolektivne ugovore na razini jednog poslodavca te uključivanje u ove procese infrastruktura sindikalnih središnjica na županijskim, odnosno regionalnim razinama. Zajednički stavovi dogovarat će se konsen-zusom, a ako nije moguće postići konsenzus, izbjegavat će se javna konfrontacija. Na svim razinama svoje organiziranosti potpisnici Spo-razuma će zajednički organizirati i sudjelovati u aktivnostima poput: konferencija za novina-re, tematskih sindikalnih konferencija, zajednič-kih programa obuke, sudjelovanja u određenim projektima, gostovanja jednih kod drugih u od-govarajućim službenim prigodama i dr. Zaposleni u stručnoj službi i teritorijalnim ure-dima SSSH i HUS-a ostaju zaposleni i nakon za-vršetka udruživanja te se očekuje njihov maksi-malni doprinos uspješnom završetku procesa, a stručnjaci SSSH i HUS-a u tripartitnim i dru-gim stručnim tijelima će razmjenjivati i usugla-šavati stajališta svojih središnjica. O pitanjima od posebnog interesa za radnike i članove sindikata izvršna tijela potpisnika Spo-razuma održavat će zajedničke sjednice prema potrebi. Usvojeni zaključci na zajedničkim sjed-nicama obvezivat će sve subjekte i razine orga-niziranosti potpisnika Sporazuma. Izvršna tijela potpisnika Sporazuma (predsjed-ništva) nositelji su priprema za udruživanje u skladu s tim odlukama, a moguće sporove rješa-vat će zajedničko Povjerenstvo za praćenje pro-vedbe Sporazuma u kojemu su predsjednik i taj-nik SSSH te predsjednik i tajnik HUS-a. Proces udruživanja dovršit će se najduže za go-dinu dana od potpisivanja Sporazuma.

Eduard AndrićIzvor podataka: HGK

D U P L E R I C A

1 0

1 1

D U P L E R I C A

1 2

D U P L E R I C A

SAVEZ SAMOSTALNIH SINDIKATA HRVATSKENEZAVISNI HRVATSKI SINDIKATIHRVATSKA UDRUGA SINDIKATAUDRUGA RADNIČKIH SINDIKATA HRVATSKEZagreb, 13. lipnja 2012.

ZAhTjEV ZA RASPISIVANJE REFERENDUMA

s pitanjem

„jESTE LI ZA ZADRŽAVANjE VAŽEĆIh ZAKONSKIh ODREDBI O PRODUŽENOj PRIMjENI PRAVNIh PRAVILA SADRŽANIh

U KOLEKTIVNIM UGOVORIMA I OTKAZIVANjU KOLEKTIVNIh UGOVORA“

DA NE

U lipnju i srpnju 2010. godine pet sin-dikalnih središnjica prikupilo je 717.149 važećih, odnosno priznatih potpisa po-drške građana RH za raspisivanje re-ferenduma s navedenim pitanjem. Po-vod prikupljanju potpisa bio je prijed-log izmjena Zakona o radu u dijelu koji se odnosi na produženu primjenu ko-lektivnih ugovora koji je tadašnja Vlada RH uputila u saborsku proceduru. Kada je bilo izvjesno da su sindikalne središ-njice prikupile dovoljan broj potpisa, Vlada RH povukla je prijedlog, a Ustav-ni sud RH zaključio da više nema razlo-ga za održavanje referenduma (premda je Hrvatski sabor imao obvezu raspisati referendum ako su zadovoljeni uvjeti iz Zakona o referendumu!).

Ovih je dana razlog ponovno aktuali-ziran jer Vlada RH Hrvatskom saboru upućuje Nacrt prijedloga Zakona o kri-terijima za sudjelovanje u tripartitnim tijelima i reprezentativnosti za kolek-tivno pregovaranje, kojim mijenja ne samo Zakon o radu (među ostalim i u dijelu produžene primjene kolektivnih ugovora), nego i sve važeće kolektivne ugovore! HUP i sindikalne središnjice, premda svaka strana iz svojih razloga, u jednom su suglasne - da izmjene jed-nog zakona drugim vodi u pravnu nesi-gurnost - ali Vlada RH to nije uvažila.

S obzirom na to da odredbama Zako-na o referendumu (NN 33/96, 92/01, 44/06, 58/06, 69/07, 38/09) nije pro-pisan rok u kojem se temeljem izjaš-njavanja birača treba raspisati referen-dum (potpisi nemaju zakonski „rok trajanja“), a razlog prikupljanja pot-pisa ponovno je aktualiziran, tražimo da temeljem 717.149 prikupljenih va-žećih potpisa Hrvatski sabor raspiše referendum i utvrdi volju građana RH u navedenom pitanju.

S poštovanjem,

Mladen Novosel, SSSH, v.r.Krešimir Sever, NHS, v.r.

Ozren Matijašević, HUS, v.r.Damir Jakuš, URSH, v.r.

Obavijest: sredstvima javnog priopćavanja

PREDSJEDNIKU HRVATSKOG SABORASABORSKIM ZASTUPNICIMA

1 3

M E Đ U N A R O D N A S U R A D N J A

IUF

26. KONGRES IUF-aU Ženevi je od 15. do 18. svibnja 2012. godine održan 26. kongres IUF-a (Međunarodne federacije radnika u prehrambenoj industriji, poljoprivredi, ugostiteljstvu, hotelijerstvu i srodnim djelatnostima) pod motom „Organiziraj se, bori i pobijedi“!

Raspravama je dominirao odgovor na pitanje što je kriza: „Staro umi-re, a novo se ne može roditi“!

Zastupnici 26. kongresa u sljedećem peto-godišnjem razdoblju izabrali su stare/nove dužnosnike. Za predsjednika IUF-a izabran je dosadašnji predsjednik Hans-Olof Nils-son, a za generalnog tajnika ponovo je iza-bran Ron Oswald. Ljubomira Lončar, tajni-ca i pravna savjetnica STUH-a, izabrana je za članicu Izvršnog odbora IUF-a. Uvodne riječi na otvaranju kongresa dali su predsjednik Hans-Olof Nilsson i generalni tajnik Ron Oswald. Posebno dojmljiv go-vor održao je generalni tajnik koji je ustvr-dio kako je u današnje vrijeme neolibe-ralnog kapitalizma nužna solidarnost kao baza rada u borbi protiv korporacija i nji-hova jedinog motiva - stjecanje što većeg profita. U solidarnosti se treba voditi prav-dom i čovječnošću, s obzirom na to da su te pojedinosti na strani sindikata, a korporaci-jama su nešto sasvim nepoznato.Za uspješan sindikalni rad preduvjet je OD-GOVORNOST ZA UČINJENO, a za kva-litetnu borbu u postizanju ciljeva nužna je SINDIKALNO-POLITIČKA EDUKACIJA.

Dinamične diskusije vodile su se o sljede-ćim temama:1. Prekarni ili nesigurni oblici rada2. Zaštita na radu3. Položaj radnika u domaćinstvima /Do-

mestic Workers/4. Pitanja žena - radnica5. Uključivanje mladih u sindikat6. Značenje turizma u borbi protiv siro-

maštva i otvaranju novih radnih mjesta.Izvršni odbor, čija je u ovom mandatnom razdoblju članica tajnica i pravna savjet-nica STUH-a Ljubomira Lončar, jest ti-jelo IUF-a koje, među ostalim, u razma-tra organizaciju i način rada pojedinog sindikata članice IUF-, odnos zaposlenih i broj onih koji su se sindikalno organizi-rali, učlanjivanje u sindikat, rad i djelo-vanje radničkih vijeća, izmjenjuju se isku-stva iz područja kolektivnog pregovara-nja, iznose se iskustva s radom sindikata u multinacionalnim kompanijama i potre-be za njihovom suradnjom, surađuje se na području obrazovanja i dr.Podsjećamo kako je Sindikat turizma i usluga Hrvatske jedan od 336 sindika-

ta članova IUF-a (International Union of Food, Agricultural, Hotel, Restaurant, Catering, Tobacco and allied Workers Associations) - Međunarodne federaci-je radnika u prehrambenoj industriji, po-ljoprivredi, ugostiteljstvu, hotelijerstvu i srodnim djelatnostima, koji djeluju u 120 zemalja svijeta i okupljanju više od 12 mi-lijuna radnika. Sjedište IUF je u Ženevi (Švicarska).IUF je osnovan 1920. godine, a nit vodi-lja u radu i djelovanju je međunarodna solidarnost.

1 4

M E Đ U N A R O D N A S U R A D N J A

Nakon više godina Projekt za orga-nizacijski razvoj sindikata jugoi-stočne Europe završit će 30. lip-

nja 2012. Stoga se željelo okupiti sindikate koji su sudjelovali u projektu kako bi za-jedno:- pokazali kakva je primjena individual-

nih razvojnih projekata svakog pojedi-nog sindikata

- procijenili aktivnosti i ishode- raspravili zajedničke strategije i buduće

radne prioritete za razvoj sindikalnih or-ganizacijskih struktura

Zaključna konferencija bit će i „početna“ konferencija za budući rad vezan uz orga-nizacijski razvoj sindikata i zemalja koje sudjeluju u projektu. Konferenciji su nazočili predstavnici no-sitelja projekta: ispred EFFAT-a prisutan je bio generalni tajnik Harald Wiedenho-fer, Anne- Marie Mureau ispred IMF-a zadužena je za jugoistočnu Europu, Kla-us Jessolat, aktivni predavač u Projektu i predstavnik NGG-a, Corrina Zierold iz ureda EMF-a, Michael Wolters, generalni tajnik EMCF-a, Jochen Tolen iz Instituta za rad i ekonomiju iz Bremena i Ronald Feicht, direktor za područje jugoistočne Europe iz Zaklade Friedrich Ebert, koja je također bila financijski pokrovitelj pro-jekta. Mato Lalić, Jaćim Milunović i Teu-ta Krilić iz IUF-ova Ureda za jugoistoč-nu Europu u Zagrebu bili su organizato-ri mnogobrojnih aktivnosti proteklih go-dina. Kako voditelj ureda Mato Lalić ove godine odlazi u mirovinu, a konferencija je bila prilika da mu se svi nazočni za-hvale na angažiranju i kvalitetnoj pomoći koju je pružio svim sindikatima na putu promjena.Sudionici konferencije bili su predstav-nici svih sindikata koji su sudjelovali u projektu. Iz Hrvatske Sindikat turizma i usluga Hrvatske (STUH) koji su predstav-ljale tajnica i pravna savjetnica Ljubomi-ra Lončar i regionalna povjerenica Lore-dana Gluhak, Sindikat metalaca Hrvatske - industrijski sindikat (SMH-IS) i Sindi-

kat energetike, kemije i nemetala(EKN). Iz Makedonije prisutni su bili predstav-nici  Agrosindikata, SIER-a i SGIP-a, a iz Srbije predstavnici GS HNER- Nazavi-snost, GS PUT Nezavisnost , ISS, SSMS i SSPPDIV-a.Aktivnim angažiranjem u radu radionica predstavnici sindikata izvijestili su o sta-nju primjene individualnih razvojnih pro-grama s posebnim osvrtom na pitanjima educiranja trenera, modernizacije sindi-kata (regionalnog ustroja i profesionali-zacije, promjene financijskih struktura) i političke uključenosti sindikata.U procjeni razvojnih procesa i radnih pri-oriteta svi predstavnici sindikata kao pri-marno istaknuli su rad na novom učlanji-vanju i zadržavanju postojećeg članstva, su-radnju između sektora s namjerom spaja-nja sindikata te daljnjim aktivnostima na procesu regionalizacije i profesionalizacije sindikata i financijskoj stabilnosti kao pre-duvjetu za postizanje zadanih ciljeva.Ocjenjujući pozitivnim učinke projekta svi sudionici završne konferencije iskaza-li su potrebu angažiranja međunarodnih organizacija i Zaklade Friedrich Ebert po-sebno u dijelu pružanja stručne pomoći. Daljnja pomoć potrebna je na putu stvara-nja kompetentnih samoodrživih sindikata koji će biti sposobni mobilizirati i organi-zirati svoje članove, a kroz socijalni dijalog i javni ugled biti sudionikom relevantnog političkog djelovanja.

Lj. Lončar

Zaključna konferencija Zajedničkog projekta za organizacijski razvoj sindikata jugoistočne EuropeU Zagrebu, Hotel Palace, Hrvatska, održana je Zaključna konferencija Zajedničkog projekta ICEM-a (Međunarodna federacija sindikata radnika u kemiji, energetici, rudarstvu i srodnim djelatnostima), EMCEF-a (Europska federacija radnika u rudarstvu, kemijskoj industriji i energetici), IMF-a (Međunarodna federacija metalaca ), EMF-a (Europska federacija metalaca), IUF-a (Međunarodna unija radnika u prehrambenoj industriji, poljoprivredi, hotelijerstvu, ugostiteljstvu, duhanskoj industriji i srodnim djelatnostima) i EFFAT-a ( Europska federacija sindikata prehrambene industrije, poljoprivrede i turizma) za organizacijski razvoj sindikata jugoistočne Europe.

1 5

M E Đ U N A R O D N A S U R A D N J A

„Kvalitetno obrazovanje, više radnih mjesta i bolja budućnost za mlade ljude u Europi”Na Međunarodnoj konferenciji mladih pod nazivom: “Kvalitetno obrazovanje, više radnih mjesta i bolja budućnost za mlade ljude u Europi”, koja je održana u Sofiji (Bugarska), jedna od glavnih tema bila je povezana s poteškoćama i izazovima s kojima se mladi ljudi u Europi suočavaju s obzirom na svoje obrazovanje, trening i mobilnost, rad i razvoj karijere, pravo na slobodno udruživanje i kolektivno pregovaranje. Na konferenciji je sudjelovalo stotinjak mladih ljudi, mlađih od 35 godina, iz cijele Europe, a Hrvatsku je predstavljao Luka Šergo – Sindikalna podružnica Sindikata turizma i usluga Hrvatske, Plava laguna Poreč. Uz razmjenu iskustava i primjera dobre prakse između sudionika, konferencija je usvojila završni dokument koji sadrži zajedničko stajalište i prijedloge institucijama na nacionalnoj i europskoj razini, kao i planirane buduće zajedničke aktivnosti sudionika.

Na konferenciji su kao izlagači sudjelovali Plamen Dimitrov - predsjednik sindikata (CITUB),

predstavnik Ministarstva rada i socijalne politike, predstavnik Ministarstva obra-zovanja, mladih i znanosti, Grigor Gra-dev - izvršni tajnik ITUC-PERC (Inter-national Trade Union Confederation - The Proprety and Environment Resear-ch Center), Thiebaut Weber - predsjed-nik ETUC (European Trade Union Con-federation).Sudionici konferencije iz cijele Europe, a Hrvatsku je predstavljao Luka Šergo iz Sindikalne podružnice Sindikata turizma i usluga Hrvatske, Plava laguna Poreč (BiH, Albanija, Belgija, Latvija, Litva, Italija, Ru-munjska, Ukrajina, Bugarska) istaknuli su

problem mladih u edukaciji i položaju na tržištu rada te na koji način mlade zapo-sliti i kako ih motivirati za kvalitetniji rad.Održana je multikulturološka večer gdje je svatko od sudionika predstavljao svoju zemlju, a sindikat (KNSB) organizirao je u povodu Međunarodnog praznika rada koncert.Konferencija je polučila velik uspjeh, sudi-onici iz raznih zemalja i kultura iznosili su svoje ideje, stavove i iskustva o mladima i njihovim problemima u zapošljavanju i položaju na tržištu rada.

Svatko od sudionika konferencije stigao je kući bogatiji za novo iskustvo i nove ideje koje će moći prenijeti svom sindikatu i na taj način sudjelovati u stvaranju bolje bu-dućnosti za mlade.Konferencija je održana pod pokrovitelj-stvom Zaklade Friedrich Eberet.

Luka Šergo

1 6

S E K C I J A M L A D I H S T U H - a

Sukladno Programu i planu rada Sek-cije mladih Sindikata turizma i uslu-ga Hrvatske i Deklaraciji o položaju

mladih na radnom mjestu i u sindikatu, koju je prihvatio 10. kongres STUH-a, u Makarskoj je održana radionica za mla-de članove Sindikata turizma i usluga Hr-vatske.U radu radionice sudjelovali su Goran Ni-kolić, Helena Jerman, Marijana Kondić, Vedran Veg, Adrian Čajić, Mia Vitas, Do-rian Jedvaj, Marko Kličan, Mario Muča-lo, Ivor Balagović, Aleksandra Kolundžić, Ana Štambuk, Šime Regjo, Tomica Draš-ković i Pavo Pejić. Za dvodnevnog rada mladi STUH-ov-ci imali su prilike upoznati organizaciju i djelovanje STUH-a, njegove ciljeve i za-daće, što im je uz PPT prezentirala tajni-ca i pravna savjetnica Ljubomira Lončar. S radom i djelovanjem regionalnog ure-da, kroz primjere iz prakse, upoznao ih je regionalni povjerenik Lovre Raffanelli. U praktičnom radu mladi sudionici radi-onice prezentirali su svoje viđenje i očeki-vanja u djelovanju sindikata.

Ana Štambuk

Radionica za mlade članove Sindikata

II. radionica za mlade članove sindikataU organizaciji i pod pokroviteljstvom Zaklade Friedrich Ebert, u Novom Sadu organizirana je Radionica za mlade članove sindikata u radu u kojoj su sudjelovali predstavnici Sindikata turizma i usluga Hrvatske Ivan Blažević – Crikvenica, Pero Akik – Opatija, Ana Štambuk – Hvar, Pavo Pejić – Slavonski Brod, Filip Biočić –Makarska, Goran Nikolić – Pula, Natalija Ćuk – Zagreb.

Radionica za mlade članove sindi-kata organizirana je pod pokro-viteljstvom Zaklade Friedrich

Ebert i održana je 23. i 24. ožujka 2012. u hotelu Aurora u Novom Sadu.Tema radionice bila je “Nestalno i ne-standardno zapošljavanje i pojedinač-no članstvo”. Glavni predavači bili su Ljubomira Lon-čar, tajnica i pravna savjetnica Sindikata turizma i usluga Hrvatske, i Jaćim Milu-nović, koordinator za obrazovanje Pro-jekta IUF. U radu radionice sudjelovalo je 30-ak sudionika mladih koji su članovi turistič-kih sindikata iz Crne Gore, Bosne i Her-cegovine, Slovenije, Srbije i Hrvatske. Uz predavače, koji su govorili o nestal-nim oblicima rada i nestandardnom za-pošljavanju te ukazali na sve opasnosti

kakve takvi oblici rada imaju za sve za-poslene, posebno za mlade, predstavni-ci iz svake zemlje kratkim prezentaci-jama upoznali su sudionike s problemi-ma karakterističnima za sredine iz ko-jih dolaze. U tijeku dvodnevnog rada mladi sindi-kalci imali su prilike upoznati se s pri-mjerima programa rada sindikata iz Sr-bije, Crne Gore, Bosne i Hercegovine, Slovenije i Hrvatske. Održao se i prak-tični rad s ciljem razvoja samopouzda-nja te važnih i poželjnih karakternih crta zaposlenih u turizmu i ugostitelj-stvu kao i za djelovanje u sindikatu. Najavljeno je organiziranje sljedeće ra-dionice u Crnoj Gori, 2013. godine, po-novno uz podršku (regionalnog projek-ta) Zaklade Friedrich Ebert.

Ivan Blažević

1 7

P R A V N A P I T A N J A

RAD U PRERASPODIjELjENOM RADNOM VREMENU

Koliko najviše sati u tjednu radnik smije raditi u preraspodijeljenom radnom vremenu? Preraspodijeljeno radno vrijeme uređeno je člankom 47. Zakona o radu (Narodne Novine 149/09 i 61/11). Razlog za uvođenje preraspodjele radnog vremena je narav posla, što je u turizmu prije svega sezonski karakter djelatnosti te obveza rada nedjeljom, na blagdane i neradne dane utvrđene zakonom.

Prema st. 4. člankom 47. Zakona o radu preraspodijeljeno radno vri-jeme, kada traje dulje od punog

ili nepunog radnog vremena, uključuju-ći i prekovremeni rad, može trajati naj-više 48 sati tjedno. Iznimno, rad u pre-raspodijeljenom radnom vremenu može trajati i duže od 48 sati tjedno i to naj-više 60 sati tjedno. Ali da bi se radilo 60 sati tjedno, moraju biti ispunjeni sljedeći uvjeti: da poslodavac posluje sezonski, da je to predviđeno kolektivnim ugovo-rom i da je radnik dostavio pisanu izjavu o dobrovoljnom pristanku na takav rad. Ako radnik ne pristane na rad dulji od 48 sati tjedno, ne smije trpjeti štetne po-sljedice svojeg nepristanka na takav rad. Dakle, radnik može raditi u preraspodije-ljenom radnom vremenu najviše 48, od-nosno 60 sati tjedno.

Pravo na godišnji odmor Koliko iznosi najkraće trajanje godiš-njeg odmora, može li radnik koristiti godišnji odmor u dijelovima?

Najkraće trajanje godišnjeg odmora je četiri tjedna za svaku kalendarsku go-dinu (članak 55. Zakona o radu, Narod-ne Novine 149/09 i 61/11). Člankom 9. Dodataka II Kolektivnog ugovora ugo-stiteljstva utvrđeno je minimalno traja-nje godišnjeg odmora tako da godišnji odmor ne može biti kraći od 20 dana ako se subote ne uračunavaju u godiš-

nji odmor, odnosno 24 dana ako se su-bote uračunavaju u godišnji odmor. Što se tiče prava na korištenje godišnjeg odmora u dijelovima, člankom 62. Zako-na o radu uređeno je da radnik ima pra-vo koristiti godišnji odmor u dva dijela, osim ako se s poslodavcem nije drukči-je dogovorio. Ako radnik koristi godišnji odmor u dva dijela, onda je njegova ob-veza tijekom kalendarske godine u kojoj je stekao to pravo, koristiti najmanje dva tjedna u neprekidnom trajanju, a poslo-davac mu je dužan korištenje tog prava omogućiti. Ako poslodavac radniku nije omogućio korištenje godišnjeg odmora u dijelovima, počinio je teži prekršaj, sankcioniran odredbama članka 293 st. 1 toč.14. Zakona o radu.

Ugovorena plaća Smije li poslodavac svojom jednostra-nom odlukom promijeniti ugovorenu plaću?

Člankom 12. Zakona o radu (Nar. nov. 149/09 i 61/11) propisano je da se ugo-vor o radu radnika sklapa u pisanom obliku. Odredbom članka 13. utvrđeni su i obvezni uglavci koje mora sadržavati ugovor o radu između kojih je i osnovna plaća, dodaci na plaću te razdoblje ispla-te primanja na koje radnik ima pravo. Ugovor o radu je dvostrano obvezujući pravni akt nastao suglasnošću volja ugo-vornih strana poslodavca i radnika, pa se

slijedom toga i odredbe ugovora o radu mogu mijenjati samo uz suglasnost vo-lje obiju ugovornih strana. To znači da poslodavac ne može sam, bez iskaza-ne volje radnika, jednostrano mijenjati niti jednu odredbu iz ugovora o radu, pa tako niti odredbu o visini ugovorene pla-će radnika.

Ljubomira Lončar, pravna savjetnica

1 8

P R A V N A P I T A N J A

VRHOVNI SUD RH PRIhVATIO ŽALBU SINDIKATA Županijski sud u Dubrovniku usvojio je tužbeni zahtjev kojim se sindikatu u javnom gradskom prijevozniku Libertas Dubrovnik d.o.o. zabranjuje štrajk najavljen za 24. veljače 2012. godine uz obrazloženje da nisu ispunjeni uvjeti iz čl. 269. Zakona o radu.

Protiv te presude Sindikalna podruž-nica Libertas Dubrovnik d.o.o. je pu-tem svoje punomoćnice Dolores Lu-

jić uložila žalbu Vrhovnom sudu RH. Vr-hovni sud je žalbu prihvatio kao osnovanu te usvojio traženje iz žalbe da se presuda Žu-panijskog suda u Dubrovniku preinači tako da se odbije tužbeni zahtjev poslodavca

usmjeren prema zabrani štrajka te je utvr-dio da su ispunjeni uvjeti iz čl.269. Zakona o radu te Sindikat ima utemeljene razloge za organiziranje i provođenje štrajka.U konkretnom slučaju radilo se o raskidu kolektivnog ugovora u lipnju 2011. godi-ne nakon kojeg su stranke KU nastavile kolektivno pregovarati za novi KU te pot-

pisale protokol o načinu vođenja pregovo-ra, međutim, u veljači 2012. poslodavac je pismenim putem izvijestio sindikat da ra-skida KU (koji je već bio raskinut u lipnju 2011., što je pravno nemoguće), da raski-da protokol o načinu vođenja pregovora te da prestaje kolektivno pregovarati.

Dolores Lujić, dipl. iur.

KAKO U MIROVINU U 2012.GODINIZakonom o izmjenama i dopunama Zakona o mirovin-

skom osiguranju, koji je stupio na snagu 1. studeno-ga 2010. godine, postupno se izjednačuju uvjeti umi-

rovljenja između muškaraca i žena slijedom odluke Ustavnog suda. To znači da se uvjeti ostvarivanja prava na starosnu i prijevremenu starosnu mirovinu za žene godišnje povećavaju po 3 mjeseca – do 2029. godine, a u 2030. godini uvjeti će biti isti za muškarce i žene (za starosnu mirovinu 65 godina živo-ta i 15 godina staža, a za prijevremenu starosnu mirovinu 60 godina života i 35 godina staža) .U ovoj godini, uvjet dobi za ostvarivanje prava na starosnu mirovinu je 60 godina i 6 mjeseci (u 2013. godini 60 godina i 9 mjeseci). Uvjet staža za ostvarivanje prava na starosnu mi-rovinu isti je i za muškarce i za žene (15 godina). U ovoj godini, da bi ostvarila pravo na prijevremenu staro-snu mirovinu, žena mora imati 55 godina i 6 mjeseci živo-ta i 30 g. i 6 mjeseci staža; iduće godine 55 godina i 9 mje-seci života i 30 godina i 9 mjeseci staža. I tako do 2030. god kad su uvjeti za ostvarenje prijevremene starosne mirovine izjednačeni s muškim osiguranicima: 60 godina života i 35 godina staža. U slučaju odlaska u prijevremenu starosnu mirovinu, miro-vine se trajno umanjuju za određeni postotak, ovisno o godi-nama ostvarenog staža osiguranja (tablica u prilogu).Riječ je „ženskim“ godinama staža, jer su do sada imale za 5 godina niži uvjet staža od muškaraca - 30 umjesto 35 go-dina.

U 2012. godini

Navršene godina staža

Umanjenje mirovine po mjesecu ranijeg umirovljenja

31 god. i 6 mj. 0,34 posto

32 god. i 6 mj. 0,29 posto

33 god. i 6 mj. 0,24 posto

34 god. i 6 mj. 0,19 posto

35 god. i 6 mj. i više 0,15 posto

Jagoda Milidrag Šmit

1 9

P L A Ć E

Novosti u obračunu plaćeIzmjenama Zakona o porezu na dohodak( NN177/04- 22/12) i Zakona o doprinosima (NN 84/08-22/12) izvršene su neke važnije izmjene koje imaju utjecaj na obračun plaće.

Osnovne promjene sastoje se u slje-dećem:

1. za poslodavce je smanjen porez za zdravstveno osiguranje sa 15 na 13%

2. porezni odbitak za zaposlene je povećan sa 1.800 kuna na 2.200 kuna

3. porezne osnovice su promijenjene kako slijedi u niže navedenoj tablici (porezne stope su ostale iste)

Porezne osnovice uz porezni odbitak od 1.800 kuna kako je vrijedilo do 1. ožujka 2012.

Porezna stopa

Iznos nakon odbitka

12% do 3.600 kuna25% do 10.800 kuna40% iznad 10.800 kuna

Temeljni izračun (kao primjer):

Bruto plaća = 6.000,00 - 20% doprinosa mirovinsko = 4.800 kuna4.800 kuna -1.800 =3.000 kuna3.000 kuna x 12% = 360 kuna poreza na dohodak

Prema ovakvom obračunu i poreznim ra-zredima te navedenim poreznim stopa-ma, pojedinac bez djece uz bruto plaću od 6.000,00 kuna platio je 360 kuna pore-za na dohodak (prirez ovisi o mjestu pre-bivanja).Ako pojedinac ima još jednog uzdržava-nog člana (dijete, suprug ili supruga), po starom obračunu platio je 252 kune pore-za na dohodak (odbitak kod izračuna mu je veći, 1.800+900 kuna, pa je i osnovica za porez manja nego samcu).

Porezne osnovice uz porezni odbitak od 2.200 kuna kako vrijedi od 1. ožujka 2012.

Porezna stopa

Iznos nakon odbitka

12% do 2.200 kuna25% do 8.800 kuna40% iznad 8.800 kuna

Temeljni izračun, za pojedinca, nakon 1. ožujka 2012:Bruto plaća= 6.000 kuna -20% doprinosa za mirovinsko = 4.800 kuna4.800 kuna - 2.200 = 2.600 kuna2.200 x 12%=264 kuna poreza na doho-dak+ 400x25%=100 kuna

ukupni porez na dohodak: 264+100= 364 kune poreza na dohodak, samac po no-vom

Ako pojedinac ima jednog uzdržavanog člana (ili dijete ili suprugu), po novom obračunu platit će 180 kuna poreza na dohodak.Iz prije navedenog primjera temeljem no-vog obračuna od 1. ožujka 2012 godine, pojedinci bez uzdržavane osobe platit će na bruto plaći od 6.000 kuna 4 kune ili 1% poreza na dohodak VIŠE nego prije. Taj

iznos više plaćenog poreza (i prireza!) se povećava kako raste bruto plaća, tako da kod bruto plaće od 10.000 kuna iznosi 82 kune ili 8% više.Kod pojedinaca s uzdržavanim osobama, prema novom obračunu to je 252 -180 = 72 kune poreza na dohodak MANJE, ili 28,5% manje nego prije, a na bruto plaći od 10.000 kuna, platit će 32 kune više po-reza na dohodak.Slijedom toga zaključujemo da nove pro-mjene u obračunu poreza na dohodak koje su nastupile 1. ožujka 2012 .godine smanjuju porez na dohodak, a time i po-većavaju neto plaću kategoriji radnika s bruto plaćom nižom od prosjeka uz uvjet uzdržavanja bračnog druga ili djeteta. Oni koji žive sami, po novom, plaćaju veći porez bez obzira na to iz koje imov-ne skupine dolaze, a pojedinci s uzdrža-vanom osobom počinju plaćati veći porez ako im plaća nadmaši prosječnu (kako u obračun ulazi i prirez, plaća im je manja za taj povećani prirez jer se prirez ionako plaća putem određene stope, primijenjene na obračunati porez na dohodak, ovisno o mjestu prebivanja).

Izvršni tajnik za ekonomska i financijska pitanja SSSH:

mr. sc. oec Boris Feis

2 0

P L A Ć E

Minimalna osnovna plaća za ugostiteljstvo od 01. 05. 2012.Sukladno članku 27. Kolektivnog ugovora za ugostiteljstvo, osnovna plaća za najjednostavnije poslove označene koeficijentom 1,00 ne može biti niža od 36 % prosječne isplaćene bruto plaće u Republici Hrvatskoj.

RBA: Plaće realno 1,7 posto manje nego prije godinu danaRast potrošačkih cijena dodatno se intenzivirao, a nezaposlenost na godišnjoj razini raste pa će plaće realnom iznosu na godišnjoj razini i dalje padati, navode analitičari RBA

Osnovna plaća iz stavka 1. članka 27. Kolektivnog ugovo-ra ugostiteljstva utvrđuje se temeljem statističkog po-datka o kretanju i iznosu prosječne plaće u Republici

Hrvatskoj koji objavljuje Državni zavod za statistiku za cijelu prethodnu kalendarsku godinu, a primjenjuje se od 1. svibnja tekuće godine.

Prosječna plaća u Republici Hrvatskoj isplaćena za 2011. godinu iznosila je 7.796,00 kuna.Minimalna osnovna plaća za najjednostavnije poslove označene koeficijentom 1,00 od 1. svibnja 2012. iznosi 2.806,56 kuna što je povećanje od 1,5 posto u odnosu na dosadašnju osnovicu za obračun (2.764,44 kuna).

Prema posljednjim podacima Dr-žavnog zavoda za statistiku, u ožujku su i neto i bruto plaće na-

kon negativnih kretanja u prethodna tri mjeseca, ostvarile rast na mjesečnoj ra-zini.Prosječna neto plaća promatranom je mjesecu iznosila 5499 kuna, to je za 136 kuna ili 2,5 posto više nego u veljači. Pro-sječna bruto plaća ožujku je iznosila 7958 kuna, to je za 256 kuna ili 3,3 posto više nego u veljači.Na godišnjoj razini i bruto i neto plaće bilježe nominalan rast, ali i pad u realnim iznosima. Tako je prosječna neto plaća na godišnjoj razini porasla za svega 19 kuna, odnosno 0,3 posto nominalno, navode analitičari RBA. Međutim, korigira li se godišnja nomi-nalna stopa rasta prosječne neto plaće sa stopom inflacije (mjerene indeksom po-trošačkih cijena) ona realno bilježi pad od 1,7 posto na godišnjoj razini (godiš-nja stopa inflacije u ožujku iznosila je 2 posto). Prosječna bruto plaća je za 64 kune, od-nosno 0,8 posto više nego u ožujku proš-

le godine, dok u realnim iznosima bilježi pad od 1,2 posto. Rast neto i bruto plaća ožujku na mjesečnoj razini u skladu je s padom broja registriranih nezaposlenih osoba i povećanom potražnjom za se-zonskim radnicima. Međutim, izostanak realnog rasta plaća na godišnjoj razini odražava nastavak ne-gativnih trendova na tržištu rada u odno-su na prošlu godinu i rast cijena. Naime, rast stope PDV-a te poskupljenje javnih i

komunalnih usluga smanjuju realni do-hodak stanovništva i kupovnu moć. Prema travanjskim podacima s tržišta rada i o stopi inflaciji, ne treba isključi-ti nastavak blagog rasta plaća na mjeseč-noj razini, no rast potrošačkih cijena do-datno se intenzivirao, a nezaposlenost na godišnjoj razini raste pa će plaće realnom iznosu na godišnjoj razini i dalje padati.

Izvor: Bankamagazin Objavljeno 24.5.2012

2 1

I Z T I S K A

ZAKON O MINIMALNOj PLAĆI

Minimalna plaća i dalje 2.814 kunaMinimalna plaća u Hrvatskoj od 1. lipnja 2012. do 31. svibnja 2013. bit će, kao i dosada, 2.814 kuna bruto.

Na žalost, postojeći izračun mini-malne plaće ne uzima u obzir rast troškova života. Cjenovni udar

na životni standard radnika i umirovlje-nika, u režiji javnih vlasti, ponukao je sin-dikate na inicijativu da zaštite bar mini-malna primanja iz rada. Sindikalne središnjice inicirale su izmjenu Zakona o minimalnoj plaći na način da se ukine formula za izračun minimalne pla-će. Tražile su da od 1. lipnja 2012. godine minimalna bruto plaća radnika za rad u punom radnom vremenu iznosi 40 posto prosječne mjesečne bruto plaće ostvarene kod pravnih osoba u RH u prethodnoj go-dini te da se ubuduće udio minimalne pla-će u prosječnoj povećava za dva posto go-dišnje kako bi u sljedećih pet godina do-segnuo 50 posto (što je i bila intencija Za-kona). Na traženje ministra rada i mirovinskog sustava Miranda Mrsića dostavile su i pro-širenu listu argumenata za povećanje mi-nimalne plaće. No, sindikalna inicijativa i argumenti, za sada, nisu naišli na plodno tlo. Jedino što je im pošlo za rukom je do-govor o nastavku rada tripartitne radne grupe za minimalnu plaću o izmjenama Zakona koje bi se, ipak, prema obećanju ministra Mrsića, trebale dogoditi 1. siječ-nja 2013. godine.

SINDIKALNA (reducirana) lista argumenata za povećanje minimalne plaće:

- Minimalna plaća nije mijenjana već tri godine, tj. od 1. lipnja 2009. godi-ne, iako je kumulativni porast cijena u tome razdoblju bio 5,9 posto. Udio minimalne bruto plaće u prosječnoj bruto plaći snižen je s 39 na 36,5 po-sto u veljači 2012. (2.814 kuna/7.702

kuna), iako je njezina startna pozicija 2008. godine bila 39 posto. Uzimaju-ći u obzir činjenicu da HNB predviđa daljnji porast cijena od 3,5 posto, uku-pni kumulativni porast cijena u od-nosu na razdoblje kada je minimalna plaća posljednji put mijenjana bio bi 9,6 posto, što uz nepromijenjenu mini-malnu plaću, nepovratno gura još oko deset posto radništva ispod granice si-romaštva;

- Kako članak 4. stavak 3. Zakona mi-nimalnu plaću veže za rast BDP, isti mehanizam djeluje na čitavo gospo-darstvo deflacijski, smanjujući ionako reduciranu potrošnju, osobito socijal-no najugroženijeg dijela stanovništva;

- Podatke o iznosima minimalnih plaća u zemljama EU ne treba uspoređiva-ti s iznosom minimalne plaće u RH, ali trendove možemo i moramo uspo-ređivati: u svim zemljama minimalna plaća s godinama raste – u Hrvatskoj ostaje ista. (Francuska: rast minimalne plaće 2009.-2011. s 1.321 € na 1.398€ ili rast od 5,8 posto uz istodobni rast inflacije od 1,6 posto, prema Eurostatu 2009-2012 i Banque de France 2012);

- Minimalna plaća razmjerno je optere-ćenija porezima i namjenskim porezi-ma od visokih plaća (zbog limitiranja najviše osnovice za uplaćivanje dopri-nosa za mirovinsko osiguranje) zbog čega socijalno ugroženija skupina biva stavljenom u nepovoljniji položaj;

- Troškovi života rastu zbog poskuplje-nja i većeg PDV-a, a posebice troško-vi prehrane i stanovanja, dakle najnuž-nijeg za preživljavanje. Stoga je nužno štititi kupovnu moć minimalnih pri-

hoda putem održavanja zadovoljava-juće razine minimalne plaće;

- Posljednja poskupljenja struje, plina, komunalija, prijevoza u većim grado-vima - upravo će najviše pogoditi rad-nike s najnižim primanjima, jer u nji-hovoj potrošačkoj košarici isti iznos fiksnih troškova ima puno veći nega-tivni efekt na kućni budžet nego u po-trošačkoj košarici kod prosječnog rad-nika i građanina, te je i stopa inflacije za one s minimalnim prihodima veća od predviđenih 3,5 posto (HNB, svi-banj 2012);

- Buduća ekonomska kretanja nemo-guće je predvidjeti, no kretanja u EU i svijetu govore o nastavku duge rece-sije, koja je počela još 2008. godine, a svjedoci smo kako zanemarivanje in-teresa socijalno najugroženijih dovo-di do eskalacije socijalnih i društvenih previranja (Grčka, Španjolska, Portu-gal, Italija), koje jedno stabilno i ure-đeno društvo nastoji izbjeći.

Dodatno, sindikalne središnjice traže da se u nastavku zajedničkoga rada odmah pristupi i utvrđivanju tzv. sektora niskih prihoda u Hrvatskoj (definiranje poka-zatelja za njihovo utvrđivanje, indikatora praćenja i dr.) kako bi se moglo pristu-piti definiranju posebnih javnih politika prema njima kao i razvijanju instrumen-tarija državne intervencije – sa svrhom omogućavanja poslodavcima da nastave uspješno poslovati, ali uz zaštitu radnika kako oni ne bi bili jedini koji snose te-ret položaja sektora (ili, kako se to u ne-kim zemljama naziva – „učiniti da se rad isplati“!).

(Izvor: «Sindikalna akcija», lipanj 2012.)

2 2

P O N U D A

NOVOSTI U PONUDI ČLANOVIMA STUH-a

Tvrtka Pevec i vaš Sindikat turizma i usluga Hrvatske našli su zajednički interes u poslovnoj suradnji te vam omogućuju kupnju asortimana ovog trgovačkog lanca po maksimalnim

rabatima od 3-25% za SVE artikle iz asortimana koji NISU na akciji.

Koraci do kupovine s osmijehom su sljedeći:članovi Sindikata turizma i usluga hrvatske dolaskom u prodajne centre Pevec

koji su niže navedeni dužni su javiti se na Info/Veleprodajni pult na kojem će uz predočenje članske iskaznice Sindikata turizma i usluga hrvatske ili potvrde o članstvu u STUh-u

(koja mora sadržavati ime i prezime člana STUh-a, broj osobne iskaznice, potpis te žig) i predočenje osobne iskaznice, dobiti maksimalne rabate na asortiman robe koja nije

na akcijskoj prodaji, a koji s obzirom na kategoriju proizvoda iznose od 3-25%.Plaćanje je debitnim ili kreditnim karticama (mogućnost obročnog plaćanja

koje članovima omogućuju njihove banke (Master card, Maestro i sl.) odnosno kartičarske kuće (American, Diners i sl.) na samom Info/Veleprodajnom pultu/blagajni.

Kupujte s osmijehom u Pevecu sa SINDIKATOM TURIZMA I USLUGA hRVATSKE

Popis i kontaktiPevec prodajnih centara:

Prodajni centar BjelovarAndrije Hebranga 2b43000 Bjelovar, Hrvatska043 212 001

Prodajni centar KoprivnicaRadnička cesta 1048000 Koprivnica, Hrvatska048 493 300

Prodajni centar KutinaSisačka bb44320 Kutina, Hrvatska044 492 100

Prodajni centar OsijekSvilajska 3531000 Osijek, Hrvatska031 400 048

Prodajni centar PulaIndustrijska 152000 Pula, Hrvatska052 378 000

Prodajni centar RijekaIndustrijska zona bbKukuljanovo – Rijeka, 51223 Škrljevo, Hrvatska051 208 900

Prodajni centar SplitSolinska 84b21000 Split, Hrvatska021 440 400

Prodajni centar VaraždinKučanska 1542000 Varaždin, Hrvatska042 351 440

Prodajni centar ZadarUskočka bb23000 Zadar, Hrvatska023 340 650

Prodajni centar Slavonski BrodHrvatskih branitelja 1435210 Slavonski Brod (Gornja Vrba), Hrvatska035 493 100

Prodajni centar Jankomir, ZagrebUlica Velimira Škorpika 2610090 Zagreb, Hrvatska01 3430 500

Prodajni centar Žitnjak, ZagrebUlica grada Gospića 110000 Zagreb, Hrvatska01 5590 200

Sindikat turizma i usluga Hrvatske osigurao je 10 postotni popust za kupnju u maloprodajnim objektima

Perutnine Ptuj PIPO d.o.o. Čakovec

Članovi STUH-a mogu od 19. travnja do 31. prosinca 2012.

godine kupovati svježe i smrznuto pileće meso, pileće prerađevine, svježu puretinu

i ostalu trgovačku robu Perutnine Ptuj - po povoljnim cijenama.

Za sve informacije o realizaciji ove ponude obratite se regionalnom i područnom

povjereniku STUH-a.

O detaljima ponude možete se informirati i na web stranici STUH-a:

www.stuh.hr

A D R E S E Č L A N O V A T I J E L A

ČLANOVI PREDSJEDNIŠTVA STUH:

EDUARD ANDRIĆ(predsjednik)STUH – PODRUČNI URED IV SINDIKALNE REGIJE (JUŽNA DALMACIJA)Marmontova 1/II21 000 SplitTel: 021 341 075Fax: 021 341 075Mob: 098 265 362e-mail: predsjednik@stuh.hredi@stuh.hr

PERO BEŠHOTELI MAESTRAL D.D.Ć. Carića 320 000 DubrovnikTel: 020 433 620Fax: 020 433 590Mob: 099 21 93 909e-mail: perobes@net.hr

FERDINAND čABOVPRIMOŠTEN HOTELI D.O.O. PRIMOŠTENBana Jelačića 1722 202 PrimoštenTel: 022 581 111Fax: 022 570 317Mob: 098 277 506

ŽELjKO IVANETIĆTHE REGENT ESPLANADE ZAGREBMihanovićeva 110 000 ZagrebTel: 01 45 66 666Fax: uslužno: 45 66 050Mob: 098 9835854

RAjKO jURIŠIĆHOTELI BAŠKA VODAZrinsko Frankopanska 221 320 Baška VodaTel: 021 604 877Fax: 021 620 702Mob: 091 524 9081e-mail: rajko.jurisic@inet.hr

KREŠO KORDIĆDUBROVNIK BABIN KUK D.D.Iva Dulčića 34 - Hotel Tirena 20 000 DubrovnikTel: 020 445 626Fax: 020 445 602Mob: 098 273 167

ŽELjKO KOVAčIĆJADRANKA D.D.Hotel Aurora, Čikat 1351 550 Mali LošinjTel: 051 233 251Fax: 051 231 164Mob: 098 443 887e-mail: zeljko.kovacic@ri.hinet.hr

LjUBOMIRA LONčAR(tajnica Sindikata)Ured PredsjedništvaKrešimirov trg 210 000 ZagrebTel: 01 46 55 620Fax: 01 46 55 012Mob: 098 249 427 e-mail: tajnica@stuh.hr

IVANKA OčIĆADRIA GRUPA D.O.O. ZAGREBHeinzelova 53 a10 000 ZagrebTel: 01 2440 340Fax: 01 2359 920Mob: 098 454 740e-mail: ivanka.ocic@adria-servis.hr

IGOR SPINčIĆGRAND HOTEL ADRIATIC D.D.M. Tita 20051 410 OpatijaTel: 051 719 000Fax: 051 719 025Mob: 091 371 90 16e-mail: igorspinci@net.hr

NINA VITASNOVI RESORT d.o.o.Kralja Tomislava 451250 Novi VinodolskiTel: 051 668 400Fax: 051 668 416Mob: 098 293 043e-mail: nina.vitas@hoteli-novi.hr

STANISLAV VINKOVIĆSLAVONKA D.D. NAŠICEPejačevićev trg 431 500 NašiceTel. 031 614 739Fax: 031 613 882Mob: 099 21 93 914

DAMIR LUčIĆARENATURIST D.D. PULASmareglina ulica 352100 PulaTel: 052 223 811Fax: 052 215 261Mob: 098 262 119E-mail: dalu1958@net.hr

VALTER KNAPIĆRIVIERA ADRIA D.D.St. Kaligari 152 440 PorečTel: 052 404 000Fax: 052 404 091Mob: 099 217 3916E-mail: recsol@riviera.hr

PERO PRKOčAHOTELI CROATIA D.D.Frankopanska 1020 210 CavtatTel: 020 475 893Fax: 020 478 770Mob. 098 982 3615E-mail: pero.prkoca@du.t-com.hr

REGIONALNI POVJERENICI

SALVINO BIBULIĆSTUH - REGIONALNI URED I. SINDIKALNE REGIJE Mate Vlašića 2052 440 PorečTel: 052 452 568 i 431 927Fax: 052 452 568Mob: 098 335 899e-mail: salvino@stuh.hr

LOREDANA GLUhAKSTUH - REGIONALNI URED II. SINDIKALNE REGIJE Krešimirova 451 000 RijekaTel: 051 335 934Fax: 051 335 934Mob: 098 368 545e-mail: loredana@stuh.hr

SVETISLAV DŽALESTUH - REGIONALNI URED III. SINDIKALNE REGIJE P. Grubišića 322 000 ŠibenikTel: 022 212 220Fax: 022 213 853Mob: 098 238 720e-mail: dzale@stuh.hr

LOVRE RAFFANELLISTUH - REGIONALNI URED IV. SINDIKALNE REGIJE Pekarska 521300 MakarskaTel: 021 678 990Fax: 021 612 188Mob: 098 423 597e-mail: lovre@stuh.hr

MATO jERKOVIĆSTUH -REGIONALNI URED VI. SINDIKALNE REGIJE Petra Krešimira IV. 1235 000 Slavonski BrodTel: 035 449 114Fax: 035 449 114Mob: 098 340 757e-mail: mato@stuh.hr

PODRUČNI POVJERENICI

ZINKA KADUMSTUH - PODRUČNI URED POREČ-VRSARMate Vlašića 2052 440 PorečTel: 052 452-568, 431 927Fax: 052 452 568Mob: 098 441 591e-mail: zinka@stuh.hr

STUh - PODRUČNI UREDZADARC. F. Bianchija 223 000 ZadarTel: 022 212 220Fax: 022 213 853Mob: 098 238 720

STUh - PODRUČNI UREDSPLITMarmontova 121 000 SplitTel: 021 341 075Fax: 021 341 075

DOLORES LUjIĆ STUH - PODRUČNI URED DUBROVNIK

A. Hebranga 8320 000 DubrovnikTel: 020 418 976Fax: 020 418 976Mob: 098 427 842 e-mail: dolores@stuh.hr

ČLANOVI STATUTARNE KOMISIJE STUH

MILjENKO ALERIĆTURIST HOTEL d.d., ZADARObala kneza Branimira 623 000 zadarTel: 023 280 416Fax: 023 280 307Mob: 098 981 1320

SLAVIcA čOMOV RIVIERA ADRIA D.D.PODRUŽNICA ZA TURIZAMZLATNI OTOKVršanska bb51 500 KrkTel: 051 604 444Fax: 051 221 137Mob: 099 219 39 16

jADRANKA MARINAcLJEČILIŠTE ISTARSKE TOPLICESv. Stjepana 6352 470 LivadeTel. 052 603 421Fax: 052 603 403Mob: 098 441 689

BRANKO BULIĆDALMA D.D. SPLITKopilica 521 000 SplitTel: 021 490 699Fax: 021 490 741Mob: 098 983 39 191

MIROSLAV ŠESTAKTURIST DOOAleja kralja Zvonimira 142 000 VaraždinTel: 042 1395 395Fax: 040 1215 028Mob: 098 1353276

ČLANOVI FINANCIJSKOG ODBORA STUH

GORAN MIcAREVAPARTMANI MEDENA D.D.Hrvatskih žrtava 18721 220 TrogirTel: 021 800 008Fax: 021 880 024Mob: 098 317 779

BRUNO BEDRIcASOLARIS ŠIBENIKHotelsko naselje22 000 ŠibenikTel: 022 364 000Fax: 022 362945Mob: 099 2045 087

IVAN BLAŽEVIĆJADRAN D.D. u stečajuBana Jelačića 1651260 CrikvenicaTel: 051 431 044Fax: 241 158Mob: 098909 1297E-mail: Iblazev2@gmail.com

jANKO MANDIĆPLAVA LAGUNA D.D. POREČRade Končara 1252440 PorečTel: 052 412 509Fax: 052 412 501Mob: 098 969 0538

IGOR VUGRINčIĆERSTE CARD CLUB D.D.Praška 510000 ZagrebTel: 01 49 29 393Fax: 01 45 20 507Mob: 091 480 7726E-mail: igor.vugrincic@erstecardclub.hr

ČLANOVI VIJEĆA SSSH IZ STUH

STANKO ZENZEROVIĆARENATURIST D.D.- HOTEL BRIONIVerudela bb52 100 PulaTel: 052 215 585Fax: 052 213 671Mob: 098 219 685

IVAN DŽALESOLARIS D.D. ŠIBENIKSolaris bb22 000 ŠibenikTel: 022 361 666Fax: 022 361 801Mob: 095 904 2748E-mail: ivan.dzale@solaris.hr

MATKO MUNITIĆHOTELI MAESTRAL D.D.Ćira Carića 320 000 DubrovnikTel: 020 434 584Fax: 020 433 590Mob: 098 980 9021

Makarska8.-11.11.2012.

IV. STRUKOVNO SPORTSKI SUSRETI

članova Sindikata turizma i usluga Hrvatske