STRUKTURA I METODOLOGIJA UTVRĐIVANJA CIJENE U …...STRUKTURA I METODOLOGIJA UTVRĐIVANJA CIJENE U...

10.11.2012

1

STRUKTURA I METODOLOGIJA UTVRĐIVANJA CIJENE U

ZDRAVSTVU

Plan izlaganja

1. Ekonomika zdravstva2. Zdravstveno socijalno osiguranje3. Privatno zdravstveno osiguranje4. Ekonomski pristup formiranju cijena5. Aktuarski pristup formiranju cijena6. Problemi prilikom utvrđivanja cijena proizvoda i

usluga

10.11.2012

2

1. Ekonomska istraživanja u zdravstvu

• Kako procijeniti kvantitet zdravstvenih potreba populacije?

• Šta je proizvod zdravstvene djelatnosti?

• Kako mjeriti output?

Zdravstvene usluge…

• … se teško mogu upoređivati sa ostalim ekonomskim dobrima?!– Nepredvidivost nastanka bolesti (statistički

podaci)– Postojanje eksternih efekata– Kako ocijeniti vlastito zdravstveno stanje?– Karakter izdataka za zdravstvenu zaštitu– Međuzavisnosti

10.11.2012

3

Sistemi zdravstvenog osiguranja

finansiranje (doprinosi, premije) finansiranje (plaćanje pružatelja)

zdravstvene usluge

posredna institucija sabirač platitelj doprinosa usluga

građani (osiguranici,

pacijenti) pružatelji usluga

(lijekari, zdravstvene ustanove)


• Različita su određenja zdravstvenih politika, ali su ciljevi isti:– produžavanje trajanja života stanovnika, – unapređivanje zdravlja stanovništva, – smanjenje razlika u zdravstvenom standardu

stanovništva i – osiguranaje finansijskih rizika

• Jednostavni i kompozini indeksi kao pokazatelji stanja zdravlja populacije

• Šta utiče na kvalitet zdravstvenog stanja?

10.11.2012

4


• Podjela zdravstvenog osiguranja:– prema stepenu obaveznosti sklapanja ugovora o

osiguranju• obavezno zdravstveno osiguranje i • dobrovoljno zdravstveno osiguranje.

– prema sistemu finansiranja osiguranja• Bizmark• Beveridž• Semašk

Sistemi finansiranja zdravstvenog osiguranja

• Model obaveznog zdravstvenog osiguranja• Model nacionalnog zdravstvenog osiguranja• Model privatnog zdravstvenog osiguranja.

• I nivo: obavezno osiguranje• II nivo: dopunsko osiguranje• III nivo: privatno osiguranje

10.11.2012

5


• Bizmarkov model (socijalno zdravstveno osiguranje, obavezno zdravstveno osiguranje)

• Sistem se finansira iz fondova obaveznog zdravstvenog osiguranja koji se formiraju iz uplata doprinosa za zdravstveno osiguranje koje uplaćuju i zaposleni i poslodavci

• Sistem je baziran na principima uzajamnosti i solidarnosti

• (Ne)profitabilan? Siguran? Društveno odgovoran?

• Sistem obuhvata cjelokupno stanovništvo


• Ko uplaćuje doprinose?• Omjer uplate doprinosa?• Osnovica za obračun?• Osiguranik – fond osiguranja – zdravstvena

ustanova• Plaćanje paušalno ili po usluzi

• Preduslov dobrog funkcioniranja sistema je...

10.11.2012

6

Pro et con

• Prednosti sistema socijalne zaštite ogledaju se u: + ovakav sistem je više transparentan i pravila pristupanja sistemu i

korištenja prava su dosta jasna i poznata;+ aktivnosti ovakvog vida osiguranja su pod državnim nadzorom;+ socijalno osiguranje ima tačno definiran zakonski okvir kojeg se mora

pridržavati;+ finansiranje se temelji na doprinostima koji su proporcionalni prihodima.

• Ovakav sistem ima i određene nedostatke:– često nepotrebno korištenje zdravstvene zaštite od strane pacijenata,

što rezultira nekontrolisanom potrošnjom;– visoki troškovi mogu limitirati pružanje usluga zdravstvene zaštite;– neravnomjeran broj zaspolenih i lica koja su u stanju socijalne potrebe

dovodi do neodrživosti ovakvnog sistema, jer uplaćeni doprinosi nisu dovoljni da se pokriju svih zahtjevi;

– sufinansiranje usluga može prouzrokovati nepravednosti u finansiranju.


• Beveridžov model (nacionalno zdravstveno osiguranje)

• Sistem se finansira iz poreza koje uplaćuju poreski obveznici

• Sistem je baziran na principima solidarnosti ali u proces upravljanja nisu uključeni osiguranici i poslodavci već samo državni organi

• Sistem obuhvata cjelokupno stanovništvo• Problemi…?

10.11.2012

7


• Država kao nosilac sistema• S obzirom na izvor finansiranja stalno dolazi do borbe

za finansijska sredstva iz budžeta sa ostalim sektorima.

• Zdravstvene ustanove su u vlasništvu države – ljekari su plaćeni po učinku ili imaju uobičajenu mjesečnu zaradu.

• Zdravstvena zaštita je za sve, s mogućnošću da se bira ljekar.

• Problemi: – ljekari dobijaju fiksni dohodak – produktivnost?! – formiranje liste čekanja pacijenata – spora zamjena medicinske opreme,…


• Semaškov model (državno organizirana zdravstvena zaštita)

• Sistem se finansira iz državnog budžeta• Mogućnost privatne zdravstvene zaštite ne

postoji• Sistemom upravlja vlada • Sistem je baziran na principima solidarnosti• Sistem obuhvata cjelokupno stanovništvo

10.11.2012

8


• Privatno zdravstveno osiguranje -podrazumijeva zaključivanje ugovora za osiguravajućim društvom

• Sistem se finansira iz sredstava osiguranika • Sistemom upravljaju privatne organizacije a ne

vladine institucije• Sistem je dostupan cjelokupnom stanovništvu• Solidarnost nije karakteristika ovog sistema• Karakter neživotnog osiguranja• Prednosti vs. nedostaci?!

Pro et con

• Prednosti modela su:+ Pojedinci samostalno određuju iznose sredstava

koje žele potrošiti na zdravstvenu zaštitu+ Obavezno osiguranje često ne može pokriti sve

oblike zdr. zaštite+ Raznolikost sistema zaštite+ Podstiče se racionalno korištenje sredstava+ Smanjenje mogućnosti zloupotreba+ Nivo investicija je veći

• Nedostaci modela su:- Veći rizik nosi i veću premiju- Neravnopravan položaj svih

10.11.2012

9

Rekapitulacija

Model Bizmark Beveridž Semašk Tržišni model

Sistem finansiranjaDoprinosi

zaposlenih i poslodavaca

Budžet na osnovu uplaćenih poreza

Centralni budžetSredstva osiguranika

(premija)

Upravljanje sistemom

Predstavnici osiguranika i poslodavaca

Država VladaPrivatni

osiguravatelji

Obuvatnost stanovništva

Svo stanovništvo Svo stanovništvo Svo stanovništvoSamo stanovništvo koje je osigurano

Stepen solidarnosti Apsolutna Apsolutna Apsolutna Nije prisutna

Rekapitulacija

Kriterij Obavezno osiguranje Dobrovoljno osiguranje

Način određivanja rizika Prosječan trošak Visina rizika

Stepen obaveznosti Obavezno Dobrovoljno

Princip rada Solidarnost i uzajamnosti Kapitalizirana štednja

Način finansiranja Porezi ili budžet Premije

Posrednik Fond osiguranja Osiguravajuće društvo

Supervizor Država Vlasnik osiguravajućeg društva

10.11.2012

10

Rješenje...

• Isključivo jedan sistem ili• Dominantno jedan sistem ili• Kombinacija???

• ALI... Česti su problemi u ekonomijama sa više fondova

Rješenje...

• Nedovoljna je informisanost osiguranika – pacijenti uobičajeno nemaju predstavu o onome šta kupuju, kada kupuju dobrovoljno zdravstveno osiguranje.

• Negativna selekcija – često se desi da osiguravatelj nije u mogućnosti odrediti stvarnu visinu rizika, pa pribjegava propisivanju prosječne stope rizika. Na taj način se ruši osnovni koncept na kojem se zasniva moderno osiguranje. Osim toga, takve prosječne stope rizika ne privlače osiguranike sa nižim stopama rizika te oničesto izlaze iz osiguranja. Na taj način, u osiguranju ostaju samo pacijenti sa višim stopama rizika, što će nužno dovesti do povećanja stope rizika i visine premijaosiguranja;

• Selekcija rizika – kroz premije koje nisu određene prema riziku osiguravatelji pokušavaju privući osiguranike koji imaju niže stope rizika;

10.11.2012

11

I još nešto...

• Obavezno zdravstveno osiguranje:– Pokrivenost (ko su osiguranici)– Usluge koje su obezbijeđene– Posebne kategorije koje su oslobođenje obaveze

učestvovanja u troškovima– Finansiranje

– Dopunsko osiguranje? Da ili ne?

I još nešto...

• Dopunsko i dobrovoljno zdravstveno osiguranje:– U USA je sinonim za privatno z.o.

• Dobrovoljno z.o.– Cijena osiguranja = premija– Zamjensko i dodatno

• Dopunsko z.o.– Cijena osiguranja = doprinos– Uz obavezno z.o. (koje je preduslov)– Odnosi se na razliku iznad vrijednosti zdravstvenih

usluga, veći opseg prava u odnosu na prava predviđena zakonom, viši standard zdravstvenih usluga

10.11.2012

12

Finansiranje zdravstvene zaštite u SAD

Država PZO Direktna plaćanja

Ostalo

35.3

23.2

39

2.5

40.1

28.6 27.8

3.5

44.6

32.3

19.4

3.7

1970 1980 1997

Reforma Predsjednika SAD-a

• "It will provide more security and stability to those who have health insurance. It will provide insurance to those who don’t. And it will lower the cost of health care for our families, our businesses, and our government“

• http://www.whitehouse.gov/issues/health-care• http://www.cbsnews.com/8301-503544_162-

20000846-503544.html

10.11.2012

13

Medicare & Medicaid

• Medicare (1965)– osobe starije od 65 godina– osobe sa tjelesnim oštećenjima– osobe nesposobne za rad (oštećenje do 18

godine)– bračni drugovi– posebne kategorije penzionera– posebne kategorije bolesnika

Donut hole

10.11.2012

14

Medicare & Medicaid

• Medicaid (šire pokriće)– porodice koje su prema aktu “Aid to Families with

Dependent Children” ispunile preduslove– trudnice i djeca do 6 godina čije su porodice na

nivou 133% federalnog praga siromaštva– djeca u dobi 6 – 19 godina čije su porodice na

nivou 100% federalnog praga siromaštva– skrbnici– pojedinci i parovi u medicinskim ustanovama

• Federalni praga siromaštva za četveročlanu porodicu je 22.050 USD

Očekuje se...

• Reforma će koštati 940 mlrd USD u 10 godina• Smanjiće deficit za 143 mlrd USD za prvih 10 godina

(prva procjena je bila 130 mlrd)• Smanjiće deficit za 1,2 triliona USD za narednih 10

godina• Osiguranje će dobiti 32 miliona amerikanaca koji su

trenutno neosigurani• Dodatni porez na prihod od investicija (3,8% od

2012.)• Od 2014. nema preduslova za pokriće• Djeca osigurana do 26 godina

10.11.2012

15

Trenutno

Cijena zdravstvenih usluga

• Da li je cijena zdravstvenih usluga određena odnosom ponude i potražnje?

• Elementi koji utiču na cijenu zdravstvenih usluga:– Nivo razvoja zdravstvenog sistema– Cijena rada– Normativi i pravila– Postojanje “skrivenih” cijena– Odnos dohotka i potražnje za zdravstvenim uslugama– Profitna stopa– Rizik – …

10.11.2012

16


• Na koji način se određuje visina participacije u zdravstvu?

• Ko određuje visinu participacije?

• Da li je to adekvatan i dovoljan izvor finansiranja zdravstvenog sektora?


• Ko sve plaća cijenu zdravstvene usluge?• Ko određuje visinu i način plaćanja?

– Cost sharing metode• Saosiguranje• Franšiza• Suplaćanje (doplata po usluzi, participacija)

– Problemi:• Selektivno neosiguranje• Dvojni sistem• Osnovni medicinski rizici• Ekstra naplate

10.11.2012

17


• Moralni hazard– kada pojedinac ima osiguranje tada previše troši

na zdravstvene usluge;– pitanje poticaja za “čuvanje” zdravlja

• Negativan izbor– karakteristike rizika pojedinaca koji kupuju

osiguranje ne moraju odgovarati stanovništvu u cjelini

• Transakcioni troškovi– strukura troškova osiguravatelja

Zdravstveno osiguranje

• Osiguranje kritičnih bolesti1. srčani infarkt,2. rak,3. moždana kap,4. zatajenje bubrega,5. transplatacija glavnih organa (srca, pluća, jetre, gušterače, tankog

crijeva, bubrega, koštane srži zbog životne ugroženosti),6. paraliza,7. multipla skleroza,8. Alzheimerova bolest (prije napunjene 60. godine),9. Parkinsonova bolest (prije napunjene 60. godine),10.Zamjena srčanih zalistaka,11.Potpuna i trajna ovisnost o tuđoj pomoći12.Operacija koronarne arterije (ugrađivanje Bypassa)13.Operacija zbog bolesti aorte.

10.11.2012

18


OSIGURANI SLUČAJEVI: 1.1 Doživljenje isteka osiguranja1.2 Smrt osiguranika za vrijeme trajanja osiguranja1.3 Nastup određene teške bolestiu slučaju nastupa dolje navedenih teških bolesti isplaćuje se cjelokupna osigurana svota uvećana za do tada pripisanu dobit

Osiguranjem su pokrivene sljedeće teške bolesti:1) Paraliza 2) Moždani udar3) Srčani infarkt4) Bypass operacija srčanih arterija5) Karcinom 6) Transplatacija organa7) Sljepoća8) Hronično zatajenje bubrega9) Multipla skleroza10) Uz ove bolesti Vaše dijete (djeca) je pokriveno osiguranjem od nastanka bilo koje od ovih bolesti, u periodu od napunjene treće do napunjene osamnaeste godine svog života.

Zdravstveno osiguranje - elementi

• Ugovor o osiguranju – polica osiguranja

• Premija osiguranja – cijena osiguranja

• Osigurana suma

• Uslovi osiguranja

10.11.2012

19

Premija i doprinos osiguranja = cijena rizika u osiguranju?!

• Doprinosi u sistemu javnog zdravstva– Sklonost ka riziku i tražnja za uslugama

zdravstvenog osiguranja – Vjerovatnoća nastanka osiguranog događaja i

tražnja za uslugama zdravstvenog osiguranja

• Koji elementi utiču na visinu cijene u privatnom zdravstvenom osiguranju?

Premija i doprinos osiguranja = cijena rizika u osiguranju?!

• Generalno, moguće je razlikovati više vrsta doprinosa:– doprinosi koji se uplaćuju kao procenat od bruto

zarada osiguranika (ostvaruje se visok stepen solidarnosti).

– doprinosi koji se uplaćuju u istom iznosu za sve učesnike;

– doprinosi koji se uplaćuju u odnosu na ukupan prihod (često kod samostalnih djelatnosti);

– doprinosi koji se uplaćuju različito prema regionima i njihovom stepenu razvoja.

10.11.2012

20

Plaćanje zdravstvenih usluga

• Plaćanje po:– zdravstvenoj usluzi: cjenovnik– sistemu kapitacije: cijena, odabir ljekara– pacijentu– bolesničkom danu– slučaju koji je najčešće u vezi sa dijagnozom– sistemu pokrića materijalnih troškova i zarada

medicinskih radnika– budžetski način plaćanja– …

Cijena osiguranja

cijena zdravstvenih usluga po opredijeljenoj osobi=

sredstva kojima raspolaže zdravstvena ustanova za pokriće troškova zdravstvene zaštite

: broj osiguranika

10.11.2012

21

Cijena osiguranja - doprinos

• doprinosi koji se uplaćuju kao procenat od bruto zarada osiguranika; stopa doprinosa je

• Cijena osiguranja u javnom sistemu vs. cijena osiguranja u privatnom sistemu

Cijena zdravstvene usluge

• Ct – standardna cijena usluge radnog tima• Cm – cijena standardnog potrošnog materijala• Axm – amortizacija• Ux – troškovi uprave• Kx – komunalije i ostali troškovi

u t m xm x xZ C C A U K

10.11.2012

22

Komponente cijene 1

Komponente cijene 2

10.11.2012

23

Komponente cijene 3

Komponente cijene 4

10.11.2012

24

Komponente cijene 5

Cijena medikamenata

• Osnovna cijena koštanja

• Osiguranje i troškovi transporta

• Troškovi carine

• Porez

• Dodatni troškovi (patenti, licence, ...)

10.11.2012

25

Odnos troškova i koristi

• Korisnik osiguranja stvara dvije vrste troškova:– Mjerljivi troškovi

• Direktni troškovi (medicinski rad, lijekovi,…)• Indirektni troškovi (gubitak uslijed odlaska na

bolovanje)– Teško mjerljivi troškovi (duševna bol, patnja,…)

Odnos troškova i koristi

• Kada se obezbijede sredstva za pokriće prethodnih troškova, korisnik osiguranja teži stvaranju dvije vrste koristi:– Mjerljive koristi

• Direktni troškovi (pozitivan zdravstveni rezultat,…)• Indirektni troškovi (ponovni odlazak na posao)

– Teško mjerljivi troškovi (smanjenje duševne boli,…)

10.11.2012

26


• Zakonski preduslovi za formiranje društva za zdravstveno osiguranje– Cenzus– Osnivanje– Poslovni akti

• Dobrovoljno zdravstveno osiguranje– Dopunsko zdravstveno osiguranje– Privatno zdravstveno osiguranje

• Putno zdravstveno osiguranje

Premija osiguranja

• Premija osiguranja – pojam i vrste• Struktura premije osiguranja

– premija u životnim osiguranjima– premija u neživotnim osiguranjima

• Elementi za formiranje premije u osiguranju:– vjerovatnoća – zakon velikih brojeva– …

• Aktuari u zdravstvenom osiguranju

10.11.2012

27

Akuarstvo u zdravstvenom osiguranju

• Aktuar - je osoba specijalizirana za izračun rizika i vjerojatnost nastanka nekog događaja koja svoja znanja upotrebljava u poslovnim i financijskim problemima, posebno onima koji uključuju neizvjesne buduće događaje. (Rječnik osiguranja)

• Zadaci aktuara u društvima za osiguranje

Uloga aktuara

kontrolira rizik

raspodjeljuje dobit

rezerve

određuje tehničke rezerve

dobiti

analizira izvore dobiti

određuje premije

ugovora

određuje premije / i kod

promjena ugovora

provjerava iznos premija i

rezervi

štiti interese osiguranika

daje stručan i praktičan savjet poslovodstvu

prati portfelje

pomaže u

programa

pomaže u stvaranju kvalitetnih programa

planovi poslovanja

finansijski izvještaji

aktuarskiizvještaji

10.11.2012

28

Okruženje rada aktuara

RUKOVODSTVO

AKTUAR

PRODAJA

RAČUNOVODSTVO

PRAVNICI

INFORMATIČARI

STANDARDIstatistika, izvještaji,

analize, računovodstvo...

PODACIkvaliteta,

vjerodostojnost

RESURSItehnički,ljudski

Odgovornost aktuara

OSIGURANICI

AKTUAR

PROFESIJA

UPRAVA DRUŠTVA

AGENCIJA

NADZORNI ODBOR

10.11.2012

29

Premija zdravstvenog osiguranja

• Tehničke osnove aktuarskih obračuna u zdravstvenom osiguranju

• Teorija vjerovatnoće– “... brojčana mjera nastanka slučajnih

(neizvjesnih) događaja.” (Šošić I., Primjenjena statistika)

– a posteriori vjerovatnoća • Zakon velikih brojeva

nm

nlim=P(A)


• Određivanje visine premije na osnovu vjerovatnoće dešavanja osiguranog slučaja

NP = P(D) * OS• Određivanje visine premije na osnovu ukupnih

troškovaUT = TOS * BOOS

NP = UT : BO• Određivanje visine premije uz pomoć diskontnog

faktora v=1/r

10.11.2012

30


• NP – neto premija• P(D) – vjerovatnoća događaja D• OS – osigurana suma• UT – ukupni troškovi• TOS – troškovi pojedinog osiguranog slučaja• BOOS – broj osiguranika kod kojih je realiziran

osigurani slučaj• BO – ukupan broj osiguranika


Osiguravajuće društvo Alfa Sarajevo osigurava 535 osiguranika životne dobi do 30 godina. Svi osiguranici su osigurani po osnovi privatnog zdravstvenog osiguranja paketom “osiguranje kritičnih bolesti”. Od ukupne populacije osiguranika tretmanu liječenja kritične bolesti 1 treba pristupiti 17 osiguranika. Tretman liječenja košta 21.000 KM.

10.11.2012

31

Premija zdravstvenog osiguranja• Na osnovu vjerovatnoćeP(D) = m/nP(D) = 17/535 = 0,031775 * 100 = 3,1775%NP = P(D) * OSNP = 0,031775 * 21.000 = 667,28972 KM• Na osnovu ukupnih troškovaUT = TOS * BOOSUT = 21.000 * 17 = 357.000NP = UT : BONP = 357.000 : 535 = 667,28971 KM


Vjerovatnoća nastupanja osiguranog slučaja je 0,06 (šest slučajeva na 100 osiguranih slučajeva). Osigurana suma je 21.000 KM. Dekurzivni kamatni faktor je 12%.

NP = 0,06 * 21.000 * (1:1,12) = 1.125

10.11.2012

32


• Osiguranje nastanka bolesti vs. osiguranje nastupa smrti

• Tablice smrtnosti

• Kamatna stopa

• Aktuarske tablice

Tablice smrtnosti

• Smrtnosti stanovništva:– ... mjera broja umrlih u posmatranoj populaciji– ... negativna komponenta kretanja stanovništva

• Očekivana životna dob– Japan 82,9 godine– BiH ? (rang 49) – Lesoto 47,4 godina

10.11.2012

33

Tablice smrtnosti

• Faktori koji utiču na mortalitet– biološki– socio – ekonomski

• demografski• ekonomski• socijalni• kulturalni

Tablice smrtnosti

• Opšta stopa mortaliteta• Standardizirana stopa mortaliteta – “…stopa

izračunata sa svrhom usporedbe intenziteta određene pojave među stanovništvima raznih područja…” – direktna standardizacija – specifične stope

smrtnosti poznate– indirektna standardizacija - specifične stope

smrtnosti nepoznate

10.11.2012

34

Zakoni smrtnosti

• Smrtnost stanovništva po starosti– “U” kriva smrtnosti– “J” kriva smrtnosti

• Prvi zapisi o umrlom stanovništvu– John Graunt 1662. g.– Edmund Halley 1693. g.

• Zakoni smrtnosti po starosti – matematički izraz smrtnosti kao funkcije starosti

Tablice smrtnosti

• Vrste tablice:– Kohortne i periodične (longitudinalna i

transverzalna metoda izrade)

– Potpune i skraćene

– Odabrane (selektivne), kranje (ultimate) i agregartne (složene)

10.11.2012

35

Izrada tablica smrtnosti

• Izrada tablica smrtnosti – 4 metode– Metod umiranja– Popisni metod– Metod građanskih stanja– Metod koeficijenta smrtnosti

• Izravnavanje elemenata tablica smrtnosti– Grafička metoda izravnavanja– Mehanička metoda izravnavanja– Analitička metoda izravnavanja

Tablice smrtnosti - vjerovatnoća doživljenja, odnosno vjerovatnoća da će osoba životne dobi godina doživjeti godinu

. Ukoliko nam je poznata vjerovatnoća , tada lako možemo izraziti i vjerovatnoću doživljenja kao

- jer će osoba životne dobi godina ili doživjeti ili neće doživjeti godinu (suprotne

vjerovatnoće);

- broj živih osoba starih godina (u tablicama se polazi od - korijen tablice);

- broj umrlih osoba starih godina (od osoba u toku -ve godine);

- srednji broj živih osoba životne dobi od do godina (to su osobe koje se po životnoj dobi

nalaže u intervalu od do godina) . Ovakav izraz se ne može primjeniti za 0 i 1

godinu života radi veće stope smrtnosti pa je i ;

– zbir srednjih brojeva osoba starih godina i više;

- srednje trajanje života za osobu životne dobi godina , ω – gornja granica trajanja

ljudskog života;

- stopa doživljenja (proporcija osoba životne dobi od do godina).

10.11.2012

36

Aktuarske tablice

• Mortalitetne tablice• Kamatna stopa• Komutativni brojevi

– Za žive osobe– Za umrle osobe

• Primjer

Aktuarska premija u zdravstvenom osiguranju

• Tablice morbiditeta

• Kvantificiranje rizika doživljenja

10.11.2012

37

Aktuarsko kvantificiranje rizika

• Tehničke rezerve u osiguranju– Prijenosne premije– Rezerve za bonuse– Matematička rezerva

• riziko premija i štedna premija• metode obračuna: inidividualne i grupne

– Ostali mogući oblici tehničkih rezervi

• Margina solventnosti– Modeli fiksnog koeficijenta– Modeli adekvatnosti kapitala

• Reosiguranje

HDI BiH

• Parametri su:– Očekivana životna dob– Pristup znanju (trajanje školovanja)– Standard života (prihod)

– Norveška vs. Kongo

UNDP Human Development Index (HDI)

rang Bosne i Hercegovine

2005od 177

2006od 177

2007/08od 177

2009od 182

2010od 169

2011od 187

68 62 66 76 68 74

10.11.2012

38

Zdravstvo u BiH

• The Global Competitiveness Report 2012 – 2013– 12 stubova kompetitivnosti

• Bazne potrebe• Pojačivači efikasnosti• Faktori inovativnosti

• Bazne potrebe zdravstvo i osnovno obrazovanje

• 2012 – 2013 – 5,9 - 48 (144) – BiH 88• 2011 – 2012 – 5,8 - 58 (142) – BiH 100• 2010 – 2011 – 5,4 - 89 (139) – BiH 102• 2009 – 2010 – 5,3 - 75 (133) – BiH 109• 2008 – 2009 – 5,3 - 82 (134) – BiH 107

Zdravstveno osiguranje u BiH

Godina FBiH % RS % Ukupno %

2005 6.577.988 2,70 451.364 0,50 7.029.352 2,10

2006 6.219.655 2,34 435.942 0,46 6.655.597 1,85

2007 7.060.778 2,38 482.449 0,46 7.543.227 1,88

2008 8.500.136 2,53 673.958 0,57 9.174.094 2,02

2009 7.745.711 2,29 662.685 0,55 8.408.396 1,83

2010 6.532.615 1,87 956.936 0,78 7.489.551 1,59

10.11.2012

39

Zdravstveno osiguranje u BiH

• Tri društva za osiguranje su počela poslove dopunskog zdravstvenog osiguranja i to su: – Bosna Sunce osiguranje, – Uniqa osiguranje i – Merkur BH osiguranje.

• Jedan koncept je zasnovan na policama osiguranja koje su obezbjeđenje za ljekarske tretmane u predviđenoj zdarvstvnoj ustanovi

• Drugi koncept je zasnovan na policama osiguranja koje obezbjeđuju ljekarski treman u medicinskoj ustanovi po želji pacijenta (u okviru ugovorenih medicinskih ustanova) koju osiguravajuće društvu sufinansira u određenoj mjeri

• http://www.nationmaster.com/country/bk-bosnia-and-herzegovina/hea-health

• http://www.haiweb.org/medicineprices/

• http://www.who.int/whosis/whostat/2011/en/index.html

10.11.2012

40

Komentari, pitanja,…

HVALA NA PAŽNJI !

STRUKTURA I METODOLOGIJA UTVRĐIVANJA CIJENE U

ZDRAVSTVU

STRUKTURA I METODOLOGIJA UTVRĐIVANJA CIJENE U …...STRUKTURA I METODOLOGIJA UTVRĐIVANJA CIJENE U...

Documents

Transcript of STRUKTURA I METODOLOGIJA UTVRĐIVANJA CIJENE U …...STRUKTURA I METODOLOGIJA UTVRĐIVANJA CIJENE U...