Strateška studija o vjerojatno značajnom utjecaju na ... · PDF fileNa 10...

Strateška studija o vjerojatno značajnom utjecaju na okoliš Okvirnog

plana i programa istraživanja i eksploatacije ugljikovodika na Jadranu

Javno izlaganje

Piran, 09.04.2015.

Strateška studija o vjerojatno značajnom utjecaju na okoliš Okvirnog plana i programa istraživanja i eksploatacije ugljikovodika na Jadranu

Strateška procjena utjecaja na okoliš

(SPUO) Procjena utjecaja na okoliš

(PUO)

SPUO se radi za plan, program i strategiju.

Strateškom studijom se određuju, opisuju i procjenjuju

očekivani značajni učinci na okoliš koje može

uzrokovati provedba plana ili programa i razumne

alternative vezano za zaštitu okoliša koje uzimaju u

obzir ciljeve i obuhvat toga plana ili programa.

Strateška studija daje smjernice i preporuke koje

se primijenjuju prilikom planiranja specifičnih

aktivnosti.

U postupku procjene utjecaja na okoliš za propisane

zahvate izrađuje se Studija utjecaja zahvata na okoliš.

Studijom utjecaja na okoliš se procjenjuje utjecaj točno

definiranog zahvata na okoliš.

Studija utjecaja na okoliš je bezuvjetno obvezujuća

te propisuje da li i na koji način se određeni zahvat smije raditi.

Za okvirni plan i program istraživanja i eksploatacije ugljikovodika izrađuje se Strateška studija.

Za izabrani primjer eksploatacijskog polja izrađuje se Studija utjecaja zahvata na okoliš.

Za istražne radnje potrebno je prije samih istraživanja izraditi Ocjenu prihvatljivosti za ekološku mrežu, a opcionalno i Ocjenu o potrebi procjene utjecaja na okoliš.


Fizikalne značajke ( morske struje, valovi, svojstva morske vode i dr.)

Kemijske značajke (pH, organske tvari, otopljeni kisik i dr.)

Klimatološke značajke (temperatura, vjetar)

Geološke i naftnogeološke značajke podzemlja

Buka (prirodna buka i buka uzrokovana ljudskom djelatnošću)

Bioraznolikost (kitovi - dupini, kornjače, ribe, ptice, staništa, zaštićena područja i dr.

Natura 2000 područja (Glavna ocjena prihvatljivosti za ekološku mrežu)

Onečišćenje mora i morskog dna

Kulturno-povijesna baština

Socio–ekonomske značajke (ekonomska dobit, mišljenje javnosti)

Gospodarske značajke (ribarstvo, turizam, pomorski promet)

Gospodarenje otpadom

Infrastruktura

Sastavnice okoliša obrađene u Strateškoj studiji

Opis trenutnog

stanja sastavnica

okoliša

Utjecaj Okvirnog

plana i programa na

sastavnice okoliša

Mjere zaštite za

procijenjene utjecaje

Tehnički aspekti istraživanja i eksploatacije ugljikovodika

Tehnički aspekti istraživanja i eksploatacije ugljikovodika


Okvirni plan i program Zakon o istraživanju i eksploataciji ugljikovodika

eksploatacija (do 30 godina)

izrada studije razrade ležišta,

razradno bušenje i opremanje bušotina

izrada proizvodnih postrojenja

eksploatacija ugljikovodika

istraživanje (do 5 godina)

2D i 3D seizmička snimanja

gravimetrija, geokemijska ispitivanja, magnetometrija, telurik magnetometrija, prijelazna magnetometrija, batimetrija, uzimanja uzoraka s morskog dna, ispitivanje satelitskom gravimetrijom,

snimanje stanja okoliša prije početka radova i utjecaj radova na okoliš

istražno bušenje


Okvirni plan i program istraživanja i eksploatacije ugljikovodika na Jadranu

• Obuhvaćana površina: 36 823 km2,

• 29 istražnih prostora (1 000 do 1 600 km2)

• sjeverni Jadran: 8

• srednji Jadran: 16

• južni Jadran: 5

• Istočna granica istražnih područja:

• 10 km od obale i 6 km od vanjske linije otoka


PREGLED DOSADAŠNJIH RADOVA na razmatranom istražnom prostoru

Od 1961. godine (bušotina Vis-1) do 2004. godine (bušotina Karla-1), izrađena je 51

bušotina.

Konačne dubine bušotina bile su u rasponu od 1 022 m (bušotina Vlasta 1) do 6 519 m

(bušotina Vlasta 1alX).

Na 10 bušotina su registrirane pojave plina, na 5 pojave nafte, 4 imaju status plinske

bušotine, a 32 bušotine su bile negativne.

Eksploatacije ugljikovodika na razmatranom istražnom prostoru do sada nije bilo.

Dubine mora na lokaciji bušotina bile su u rasponu od 33 m (bušotina Istra More 4) do

362 m (bušotina Mirjana 1).


EPU izuzeta iz istražnog prostora

Na području epikontinentalnog pojasa Republike Hrvatske

EPU u sjevernom Jadranu:

„IZABELA“

(2 platforme)

''SJEVERNI JADRAN''

(15 platformi)

''MARICA'‘

(2 platforme)

Eksploatacija prirodnog plina i njegov transport do kopna


Eksploatacijske platforme u sjevernom Jadranu


PODJELA PLATFORMI

Prema načinu postavljanja u radnu poziciju

• FIKSNE

• POKRETNE

Prema namjeni

• Bušaće platforme

• za izradu, opremanje i ispitivanje bušotina, te remontne i stimulacijske radove

• Eksploatacijske platforme

• za pridobivanje, pripremu za transport i transport ugljikovodika

• Kompresorske platforme

• za oplemenjivanje, pripremu za transport i transport ugljikovodika


Platforme i dubine mora

FIKSNE PLATFORME DUBINA MORA (m)

Fiksne platforme rešetkaste konstrukcije oslonjene na morsko

dno do 200

Platforme u obliku tornja oslonjene na morsko dno do 500

Fiksne ili plutajuće betonske gravitacijske platforme oslonjene

ili usidrene na morskom dnu do 360

Plutajuće platforme s nategom u nogama usidrene na

morskom dnu do 2 000

Samopodižuće bušaće platforme 9 do 100

Plutajuće platforme u obliku valjka usidrene na morskom dnu 500 do 1700 (do 3 500)

POKRETNE PLATFORME DUBINA MORA (m)

Poluuronjive platforme do 3048

Brodovi za bušenje 610 do 3650

Plutajući dinamički pozicionirani brodovi za eksploataciju,

skladištenje i otpremu ugljikovodika 200 do 2000 m


Usporedni prikaz platformi

(1- 6) fiksne platforme (7 i 8) poluuronjive platforme

(9) plutajući dinamički pozicioniran brodov za eksploataciju, skladištenje i otpremu ugljikovodika

(10) podmorsko opremanje i priključivanje istražnih ili marginalnih, prethodno izbušenih (ili privremeno napuštenih), bušotina na postojeću platformu koja ima mogućnosti prihvata, obrade i transporta ugljikovodika (engl. Sub-sea completion and tie-back to host facility)


Bušaće postrojenje i cirkulacija isplake

Sastoji se od :

•toranja za bušenje (bušaći toranj)

•koloturnog sustava dizalice

•pogonskih motora i prijenosnika

•vrtaćeg stola

•isplačnih sisaljki i isplačne glave

•sustava za pripremu i pročišćavanje isplake (vibratori s

vibracijskim sitima, odvajači pijeska i silta, čistači isplake,

centrifuge, i odvajači plina (primarni i vakumski)

•preventerskog sklopa (BOP)

•cijevnih alatki (radna šipka, bušaće i teške šipke),

•dlijeta


ISPLAKA

primarna kontrola tlaka u bušotini

isplake na bazi vode (> 80 % slučajeva)

(krhotine se ispuštaju u more; 0,2 do 2,0 m3/h)

isplake koje nisu na bazi vode • isplake na bazi ulja

• isplake na bazi ulja male toksičnosti

• sintetičke isplake

• Uljne i sintetičke isplake se ne ispuštaju u more/ocean već se vraćaju na kopno gdje se recikliraju i ponovo koriste tijekom bušenja novih bušotina.

• Ispuštanje krhotina iz uljne isplake - zabranjeno početkom 1990-tih.

• Prema protokolu Barcelonske konvencije, na krhotinama stijena iz sintetičke isplake smije biti maksimalno 10% tež. sintetičke isplake.

Strateška studija predlaže

korištenje isplake na bazi

vode, a za korištenje drugih

vrsta isplaka potrebne su

posebne dozvole


IZRADA BUŠOTINE


Shematski prikaz konstrukcije bušotine


Preventerski sklop (BOP)

• sekundarna kontrola tlaka

• kontrolni sustav (daljinski

panel/ploča) osigurava

zatvaranje preventera

• maksimalno do 30 s (za

promjer do 508 mm (20 in.)

• maksimalno do 45 s (za

promjer 508 mm (20 in.) i

više)


Ispitivanje (iskušavanje) stijena

Izvodi se tijekom izrade bušotine

Svrha: utvrđivanje prisutnosti ugljikovodika i ekonomske isplativosti

njihove eksploatacije

Tijekom ispitivanja koje traje samo koliko je neophodno za dobivanje potrebnih podataka (1 do 2 dana) pridobiveni ugljikovodici (male količine nafte ili plina) se spaljuju na baklji.

Bušotina se može osigurati i privremeno napustiti uporabom sustava za privremeno

napuštanje bušotina u podmorju i predloška za izradu, opremanje i priključenje bušotina na morskom dnu tako da je dostupna za kasnije proizvodno opremanje i pridobivanje

ugljikovodika.

Negativan rezultat: bušotina je negativna i trajno se napušta (postavljaju se cementni čepovi, režu zaštitne cijevi i na njih navaruje

pokrovna čelična ploča).

Pozitivan rezultat: ugrađuje i cementira eksploatacijska (proizvodna) kolona


EKSPLOATACIJA UGLJIKOVODIKA

• Nakon razdoblja istraživanja (do 5 godina) slijedi razdoblje eksploatacije (do 30 godina)

• Aktivnosti:

• izrada studija razrade ležišta

• razradno bušenje i opremanje bušotina

• izrada procesnih postrojenja

• eksploatacija ugljikovodika.


Eksploatacija ugljikovodika

• Postavljanje eksploatacijske platforme (ostaju na mjestu 20 do 30 godina odnosno do donošenja odluke o prekidu eksploatacije)

• Izbor eksploatacijske platforme ovisit će o dubini mora, tipu ležišta, blizini postojeće naftne i plinske infrastrukture, itd.

• Na eksploatacijskoj platformi provodi se obrada nafte i plina te njihova priprema za transport i to:

• separacija tekućina/plin,

• dehidracija,

• uklanjanje kiselih plinova (H2S i CO2) i

• komprimiranje plina.

• Izdvojena slojna voda se nakon pročišćavanja na uređajima, sa eksploatacijske platforme, kroz uronjene kesone, ispušta u more


Izvori promjena u okolišu

Istraživanje Eksploatacija

Postavljanje i uklanjanje bušaće platforme Postavljanje eksploatacijske platforme i

cjevovoda

Prisutnost bušaće platforme Prisutnost struktura (platformi i cjevovoda)

Ispuštanje isplake i krhotina razrušenih

stijena

Ispuštanje isplake i krhotina razrušenih

stijena

Ispuštanje otpadnih voda Ispuštanja slojne vode i ostalih otpadnih voda

Otpadni materijal - brodski otpad Otpadni materijal - brodski otpad

Emisije onečišćujućih tvari u zrak Emisije onečišćujućih tvari u zrak

Ispitivanje bušotine Potporne djelatnosti – logistika

Potporne djelatnosti – logistika Uklanjanje rudarskih objekata


AKCIDENTNE SITUACIJE

IZLJEVANJA NAFTE

izlijevanja nafte kao posljedica erupcije

izlijevanja dizel goriva

izlijevanje isplake i

curenje tekućine iz seizmičkog kabela

ISPUŠTANJE SUMPOROVODIKA (H2S)


Učestalost erupcija tijekom različitih operacija

Operacija Učestalost (frekvencija) erupcija Jedinica

Prosjek Plin Nafta

Istražno bušenje (13 762

bušotina)

3,1 x 10-4

1: 3200

3,6 x 10-4 2,5 x 10-4 Po bušotini

Razradno bušenje (22 833

bušotina)

6,0 x 10-5

1: 16600

7,0 x 10-5 4,8 x 10-5 Po bušotini

Proizvodne bušotine

(uključujući vanjske uzroke)

(211 142 bušotina godina)

9,7 x 10-6

1: 103000

1,8 x 10-5 2,6 x 10-6 Po bušotini

godini

Izvori: International Association of Oil& Gas Producers, Blowout frequencies, Report No. 434-2, March 2010. SINTEF Offshore Blowout Database: obuhvaća 573 erupcije koje su se desile tijekom istraživanja i eksploatacije ugljikovodika na moru širom svijeta od 1955. godine.

Bez obzira na nisku učestalost, akcidenti (nesreće) se događaju, rizici su prisutni i treba ih kontrolirati.


DIREKTIVA 2013/30/EU EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

(2013) o sigurnosti odobalnih (offshore) naftnih i plinskih djelatnosti

Odobalna naftna i plinska industrija razvijena je u brojnim regijama Unije, a u odobalnim vodama

država članica prisutni su i potencijali za novi regionalni razvoj, budući da razvoj tehnologije

omogućuje bušenje u zahtjevnijim uvjetima. Proizvodnja odobalne nafte i plina značajan je čimbenik

sigurnosti opskrbe energijom u Uniji.

Direktiva sadrži detaljne odredbe i uvjete u odnosu na dokumentaciju koju operator mora izraditi i

podnijeti nadležnom nacionalnom regulatornom tijelu u svrhu obavljanja naftnih i plinskih djelatnosti

na moru. Tako, primjerice, operator mora podnijeti nadležnom regulatornom tijelu sljedeću

dokumentaciju: korporativni plan o sprječavanju velikih nesreća, sustav upravljanja sigurnošću i

okolišem, izvješće o velikim nesrećama, unutarnji plan za dojave u slučaju nesreća, izvješća o

aktivnostima na bušotinama, itd. Pored toga, operatorima se određuju i obveze uspostave

odgovarajućih sustava praćenja.


Direktivom se od država članica traži uspostavljanje vanjskih planova za hitne intervencije koje

pokrivaju sva postrojenja na kojima se obavljaju naftne i plinske djelatnosti uključujući i povezanu

infrastrukturu i potencijalno pogođena područja u okviru svoje nadležnosti.

U pravilu, države članice s izlazom na more imaju obvezu prenijeti odredbe Direktive u nacionalno

pravo do 19. srpnja 2015.g.

Direktiva predviđa sljedeće prijelazne rokove za usklađivanje s nacionalnim propisima kojima se

prenose odredbe Direktive:

• do 19. srpnja 2016. godine u odnosu na vlasnike, operatere planiranih proizvodnih

postrojenja i operatora koji planiraju ili obavljaju aktivnosti na bušotinama.

• najkasnije do 19. srpnja 2018. godine u odnosu na postojeća postrojenja.

Ključni zahtjev koji Direktiva postavlja državama članicama je osigurati da nositelj dozvole

snosi financijsku odgovornost za sprječavanje i otklanjanje štete u okolišu uzrokovane

naftnim i plinskim aktivnostima na moru


Sanacija onečišćenja od nafte

150 – 300 tona/sat

Kitovi, morske kornjače i ribe hrskavičnjače


VRSTE

Kitovi

• Veliki kit

• Obični dobri dupin (Dodatak II)

• Prugasti dupin

• Cuvierov kljunasti kit

• Glavati dupin

• Ulješura, bjelogrli i crni dupin, grbavi kit

• Kratkokljuni obični dupin

Morske kornjače

• Glavata želva (Dodatak II)

• Zelena želva (Dodatak II)

• Sedmopruga usminjača

• Gorostasna psina

• Velika bijela psina

• Golub uhan

Hrskavičnjače (84 vrste)


Dobri dupin – Tursiops truncatus

- IUCN Mediteranska populacija – VU

- Dodatak II i IV HD

- Strogo zaštićen u RH

- Kontinuirana distribucija, metapopulacije

- Utvrđena struktura na nivou populacije

- Brojnost u Jadranu iznad 5000 (rezultati prebrojavanja 2010)

- Nedostatak informacija o populacijskom trendu, sezonskoj distribuciji, veličini područja obitavanja


Glavata želva – Caretta caretta

– IUCN Mediteranska populacija – VU

– Dodatak II i IV HD

– Strogo zaštićena u RH

– Distribucija u cijelom Jadranu – složen životni ciklus vezan uz razna staništa

– Prisutna cijele godine no mijenja obrazac ponašanja i distribucije ovisno o vremenu

– Posebno važna područja – istočna obala sjevernog Jadrana – najvažnije hranilište i zimovalište u Sredozemlju!

– Procijenjena brojnost preko 70.000 jedinki (istraživanje 2010) vjerojatno još i veća!


IDENTIFICIRANI UTJECAJI

• Zvuk

• Seizmička istraživanja

• Bušenje i rad platformi

• Zabijanje potpornih stupova

• Postavljanje infrastrukture

• Dekomisija

• Uznemiravanje

• Onečišćenje

• Incidenti

• Utjecaji

• Fizičke ozljede

• Barotrauma

• Embolija

• Pomak u pragu osjetljivosti uha

• Trajan, privremen

• Maskiranje zvuka

• Utjecaj na ponašanje

• Kronični utjecaj

• Kumulativni i neizravni utjecaji


POTREBA ZA IZRADOM NACIONALNIH SMJERNICA ZA UBLAŽAVANJE UTJECAJA BUKE

• Operativnu proceduru temeljiti na

• Najnovijim rezultatima

• Primjerima najbolje prakse

• Međunarodnim obvezama i preporukama relevantnih tijela (ACCOBAMS, Okvirna direktiva o morskoj strategiji – Deskriptor 11, IUCN/IWC)

Količina buke uzrokovane ljudskom

djelatnošću u Jadranu povećava se

prvenstveno s porastom količine i

intenziteta gospodarskih i drugih

ljudskih aktivnosti (brodovi za prijevoz

različitih tereta, brodovi za kružna

putovanja, ribarski brodovi, plovila u

funkciji turizma i dr.).

Eksploatacijska platforma 80 dB

Bušaće postrojenje 90 - 262 dB

2D i 3D seizmika do 260 dB

Plovila 171 - 186 dB

Dupin do 230 dB Škamp do 218 dB


PREPORUKE

• Procjeni rizika pristupiti nizom ciljanih studija s

ciljem upoznavanja brojnosti,

prostorno/vremenske distribucije te načina

korištenja staništa

• Osigurati monitoring s ciljem utvrđivanja

dugotrajnog učinka

• Izrada sveobuhvatnih mjera za ublažavanje

utjecaja temeljenih na novim spoznajama i

prilagođenim Jadranskom moru, a koje će

uključivati neovisni monitoring prije, tijekom i

poslije zahvata

• Obvezna procjena utjecaja prije svakog zahvata

uključujući prikupljanje potrebnih podataka,

obveznu izradu modela širenja zvuka

(prilagođenog prostoru i uvjetima okoliša!) te

utvrđivanje sigurnosnih razina izlaganja zvuku!

• područja velike brojnosti strogo zaštićenih vrsta

su poznata – potrebno utvrditi dodatne

informacije za kvalitetnu provedbu mjera

ublažavanja

SUO je dala jasne preporuke - nadležne institucije imaju veliku ulogu u osiguravanju kvalitetne

primjene uvjeta i u izradi potrebne dokumentacije!

Glavna ocjena prihvatljivosti Plana i programa za ekološku mrežu


Na temelju GIS analize izdvojeno je 10 područja ekološke mreže koja se u potpunosti ili jednim dijelom nalaze unutar granica istražnih prostora OPP-a.


POP HR1000039 Pučinski otoci Područje gniježđenja eleonorinog sokola, velikog zovoja i gregule

POVS

HR2000941 Svetac Mediteranske kopnene biljne zajednice

HR2000943 Palagruža Mediteranske zajednice kopnenog dijela arhipelaga

HR3000099 Brusnik i Svetac Podmorje oko otoka do 110 m dubine bogato ribom

HR3000100 Otok Jabuka

podmorje Podmorje bogato morskim grebenima dubine do 80 m

HR3000121 Palagruža podmorje Morski grebeni, pješčana dna, naselja posidonije

HR3000122 Otočić Galijula Pješčana dna trajno prekrivena vodom i morski grebeni

HR3000423 Jabučka kotlina

Područje na dubinama od 200 do 240 m mrjestilište je riba i

glavonožaca, morsko dno prekriveno je pijeskom, a na strmijim

dijelovima razvijeni su grebeni.

HR3000469 Viški akvatorij Dobri dupin oko otoka Visa i Biševa

HR4000008 Jabuka Hazmofitske zajednice, zajednice s vrstama iz roda Limonium te

stenomediteranske grmolike formacije

HR4000009 Brusnik Mediteranske strme obale obrasle endemičnim vrstama iz roda

Limonium


Područja ekološke mreže


Ciljne vrste i staništa

Ptice vezane za morska staništa (hrane se u moru, razmnožavaju na napuštenim

otocima i hridima, cijeli život ostaju vezani uz more): veliki zovoj, gregula, morski vranac i

sredozemni galeb.

Grabljivice koje se zadržavaju unutar granica obuhvata OPP-a (vršni predatori koje

većinu vremena provode u letu, brojnost im je mala): orao zmijar, eja strnjarica ,

eleonorin sokol i sivi sokol.

Preletnice (koriste jadranske preletničke koridore i otoke kao područja za odmor i

okupljanje): ždral


Utjecaji na ciljne vrste i staništa

Ptice vezane za morska staništa

Najznačajniji utjecaji:

• Promjene uvjeta za gniježđenje zbog povećanih količina buke prilikom aktivnosti OPP-a



Preletnice


• Remećenje ustaljenih migracijskih koridora (kolizije s platformama)

• Korištenje platformi kao odmaralište



Grabljivice koje se zadržavaju unutar granica obuhvata OPP-a


• Promjene uvjeta za gniježđenje zbog povećanih količina buke prilikom aktivnosti OPP-a



Glavata želva i dobri dupin

Najznačajniji utjecaj:

• Povećane razine buke izazvane radom zračnih pušaka


Područja

ekološke

mreže u

kojima je cilj

očuvanja

dobri dupin


Kumulativni utjecaji

• Postojeće razine buke u Jadranu: 22 000 plovila godišnje na longitudinalnom

prometnom pravcu, ribarski brodovi, nautički turizam i dr.

• OPP predviđa dodatne izvore buke (seizmička istraživanja, rad, postavljanje i

uklanjanje platformi te povećan brodski i zračni promet)

• Ukupno povećanje buke u moru - kumulativni učinak s već postojećim

izvorima buke (dobri dupin i morske kornjače) – posebno ukoliko bi se

aktivnosti na prostorima provodile istovremeno.

• Preporuka:

Ocjena prihvatljivosti za ekološku mrežu - procijeniti prirodni kapacitet

ekosustava pojedinog istražnog prostora te ocijeniti razine značajnosti s obzirom

na područja ekološke mreže.


Modifikacija istražnih prostora radi zaštite

ciljeva očuvanja ekološke mreže NATURA 2000

Varijantna rješenja


Utjecaj Mjere ublažavanja negativnih utjecaja Programa i mjere poboljšanja Programa Razlozi propisivanja mjere

Utjecaj buke na gnježđenje ptica Udaljavanje zone zahvata za 1 km od predmetnog dijela područja ekološke mreže Pučinski otoci

Smanjenje dostupne hrane pod

utjecajem aktivnosti OPP-a

Postupkom procjene utjecaja na ekološku mrežu za zahvate koji će se definirati provedbom OPP-a

propisati odgovarajuće mjere zaštite uzimajući u obzir i strateškom studijom procijenjen utjecaj kao i

razloge propisivanja mjera.

Moguće smanjenje izvora hrane za

morske ptica.

Spaljivanje ugljikovodika prilikom

ispitivanja izdašnosti bušotine

Moguće smanjenje viabilnosti

morskih ptica zbog nedovoljno

spaljenih ugljikovodika.

Stradavanje jedinki prilikom

kolizije s helikopterom

Moguće stradavanje ptica u preletu i

grabljivica.

Remećenje prirodnog okoliša

uklanjanjem platforme

Smanjenje utjecaja uklanjanja

platformi na ciljne vrste i staništa

Remećenje ustaljenih

migracijskih koridora Moguća kolizija s platformama

Povećane razine buke izazvane

provođenjem OPP-a

Prije provođenja aktivnosti OPP-a:

o Izraditi detaljne modele širenja zvuka temeljene na stvarnim podacima o okolišu u kojem

će se provoditi aktivnosti

o Utvrditi rasprostranjenost, brojnost i moguću sezonalnost u smislu prisutnosti pojedinih

osjetljivih vrsta, i utvrditi dozvoljivu varijaciju u utvrđenim vrijednostima

o Utvrditi detaljnu operativnu proceduru nadzora i zaštite navedenih vrsta prilikom

provođenja svake pojedine aktivnosti koja je izvor buke

o Primijeniti Smjernice za ublažavanje utjecaja antropogene buke na kitove u području

ACCOBAMS

Smanjenje utjecaja buke OPP-a na

ciljne vrste i staništa, a posebno na

morske sisavce i kornjače


Zaključci o utjecaju na ekološku mrežu

1. Bukom će najviše biti utjecani dobri dupin i glavata želva. Slijede morske ptice i eleonorin sokol te preletnice, a zatim i ostale grabljivice koje su cilj očuvanja područja ekološke mreže HR1000039 Pučinski otoci.

2. Najznačajniji negativni utjecaji: upotreba zračnih pušaka, ostali izvori buke te povećan promet i količine neadekvatno zbrinutog krutog otpada. Moguć pozitivan utjecaj: uslijed zabrane neovlaštenih aktivnosti u radijusu od 500 m od platforme.

3. Provođenje aktivnosti na svim istražnim prostorima istovremeno kumulativno može imati značajan negativan utjecaj.

4. Obalna i morska područja ekološke mreže su izložena najvećem riziku od akcidenata, što ovisi o udaljenosti izvora od područja ekološke mreže. Utjecaj od akcidenata vezanih uz naftu veći je od utjecaja vezanih za plin.

Gospodarske značajke

Ribarstvo i turizam


Udio cjelokupnog sektora ribarstva u bruto domaćem proizvodu RH - između 0,2 i 0,7 %.

Hrvatska u ukupnom ulovu u Jadranu sudjeluje sa svega 24%

Kočarski ribolov: udio Hrvatske - oko 8 % ukupnog ulova.

Područje sjevernog i srednjeg Jadrana: hrvatski udio u ukupnom ulovu - oko 30 %, a u kočarskom

ribolovu oko 12 – 14 %.

1. Ribarstvo

80 % ulova - mala plava riba (srdela i inćun)

oko 16 % - bijela riba

glavonošci - oko 2 %, rakovi i školjkaši - oko 2 %.


Ukupan godišnji ulov morskih organizama u Jadranu (izvor: IOR - Split)


Učestalost pojavljivanja komercijalnih vrsta morskih organizama u Jadranu (izvor: IOR - Split)


Kretanje ribolovnih brodova u Jadranu tijekom 2013. godine

(izvor: Ministarstvo poljoprivrede – Uprava ribarstva)

trlja blatarica - stok u održivom stanju

oslić - stok u prelovu

škamp - stok koji nastanjuje otvoreni srednji

Jadran (Jabučka kotlina) je u prelovu

arbun - stok se smatra iskorištenim

srdela – stanje stoka u Jadranskom moru može

se opisati kao intermedijalno.

inćun - status stoka u Jadranskom moru smatra

se održivim


Većina ribolovnih aktivnosti odvija se tijekom cijele godine na sljedećim istražnim prostorima:

TUNOLOVCI:

područje oko Jabučke kotline (istražni prostor 12)

KOČARICE:

područje oko Jabučke kotline (istražni prostori 10, 11, 12, 13, 14, 15, 16, 17 i 19),

područja južnog Jadrana (istražni prostori 23 i 28),

PLIVARICE:

Zapadna obala Istre (istražni prostori 1 i 2),

Lošinjski arhipelag (istražni prostor 4),

Područje od Dugog otoka do Kornata (istražni prostori 6, 8 i 10)


Utjecaj Pozitivan/

Negativan Neposredan Posredan Daljinski Kratkoročan Srednjoročan Trajan Kumulativan Sinergijski

Utjecaj uslijed

povećanja pomorskog

prometa -

Utjecaj buke za vrijeme

provođenja seizmičkih

snimanja -

Utjecaj zbog

postavljanja platformi i

prateće infrastrukture,

te provođenja

istražnog i

eksploatacijskog

bušenja

-

Utjecaj uslijed

postavljanja cjevovoda

i prateće infrastrukture -

Utjecaj uklanjanja

platformi +


4. Planirana mjesta za postavljanje platformi i cjevovoda uskladiti s područjima

kočarenja.

3. Uskladiti vrijeme i mjesto provođenja seizmičkih ispitivanja i drugih istražnih

radova s nadležnim tijelima za aktivnosti ribolovnih brodova,

2. Na širem području Jabučke kotline, koje uključuje područja važna za mrijest i

novačenje ribljih vrsta kao i na ostalim područjima važnim za ribarstvo,

provođenje OPP-a uskladiti s nadležnim tijelima i dionicima iz područja

ribarstva

1. Na užem području Jabučke kotline (površina 305,38 km2) ne provoditi

eksploataciju ugljikovodika


Nautički turizam - cca 10 % ukupnog prihoda od turizma

811 000 dolazaka nautičara - oko 700 milijuna EUR

Nautičarima su najprivlačnija područja pod različitim kategorijama zaštite (strogi rezervati, nacionalni

parkovi, posebni rezervati, parkovi prirode, regionalni parkovi, spomenici prirode, značajni

krajobrazi, park-šume, spomenici parkovne arhitekture).

Posebno privlačni su nacionalni parkovi Brijuni, Kornati, Krka i Mljet te parkovi prirode Telaščica i Lastovsko otočje, a najveću posjetu nautičara ima nacionalni park Kornati.

Strategija razvoja turizma planira 54 675 mjesta, 41 589 u moru i 13 086 na kopnu.

Najveća prijetnja dugoročnom razvoju nautičkog turizma je nekontrolirano korištenje prirodno oblikovanog prostora i prirodnih dobara

2. Turizam 15 % bruto domaćeg proizvoda


Negativan utjecaj OPP-a na turizam

"sunca i mora" moguć je prvenstveno kroz

narušavanje krajobraznih značajki

prostora koji je visoko privlačan za turizam

postavljanjem platformi.

Percepcija platformi za

eksploataciju ugljikovodika je kod

turista uglavnom negativna pa se

vidljivost platformi s plaža i iz

turističkih naselja doživljava kao

narušavanje vizura i može

značajno umanjiti privlačnost

područja za turizam.

Tijekom postupka Procjene utjecaja na okoliš treba detaljno analizirati

potencijalne negativne utjecaje platformi na krajobraz i turizam, posebice

na njihovu vidljivost s plaža i iz turističkih naselja. Ukoliko se provedu

propisane mjere, ovaj se utjecaj ne procjenjuje značajnim.


Negativan utjecaj OPP-a na

nautički turizam moguć je

prvenstveno kroz narušavanje

krajobraznih značajki prostora koji

je visoko privlačan za nautički

turizam postavljanjem platformi.

Tu se prvenstveno misli na

područja nacionalnih parkova

Kornati, Krka i Mljet, te parkova

prirode Telaščica i Lastovsko

otočje, kao i na područja visoke

privlačnosti za nautički turizam

poput šireg akvatorija otoka Žirja,

Šolte, Brača, Hvara, Korčule,

Visa, Lastova i prostora koji ih

povezuje.

Privlačnost prostora za nautički turizam usko je povezana s

krajobraznim značajkama, pa postavljanje platformi, koje su

uglavnom negativno percipirane od strane nautičara može

uzrokovati izbjegavanje područja u kojem su platforme

vidljive.

Tijekom postupka Procjene utjecaja na okoliš treba detaljno

analizirati potencijalne negativne utjecaje platformi na nautički

turizam, posebice na njihovu vidljivost s nautički najprivlačnijih

točaka i najprometnijih pravaca kretanja nautičara. Ukoliko se

provedu propisane mjere, ovaj se utjecaj ne procjenjuje

značajnim.


1. Eksploatacijske platforme s pratećom infrastrukturom trebaju

biti smještene tako da ne narušavaju vizure točaka od

interesa za turizam „sunce i more“. Platforme ne smiju biti

dominantna vizura s plaža, iz naselja i turističkih zona.

2. Modificirati istražne prostore 14 i 17 na način da se isključe

područja visoke privlačnosti za nautički turizam, a kod

istražnog prostora 11 u dogovoru s Ministarstvom turizma

prilagoditi i uskladiti aktivnosti istraživanja i eksploatacije

ugljikovodika s aktivnostima nautičkog turizma.


Mogući prekogranični utjecaji

Analziom OPP-a utvrđen je mogući prekogranični

utjecaj na Natura 2000 područje IT3330009 Trezze

san Pietro e Bordelli (SCI), koje se nalazi rubno, u

sjevernom dijelu istražnog prostora 1.

Prijedlog smanjenja vršnog dijela istražnog prostora 1


Republika Slovenija

U dijelu Republike Slovenije na udaljenosti od ≈ 17 km od istražnog prostora 1 nalaze se četiri

SCI područja – vrste i staništa (SI3000238 Strunjanske soline s Stjužo, SI3000247 Piranski klif,

SI3000249 Med Izolo i Strunjanom – klif i SI3000307 Med Strunjanom in Fieso) i jedno SPA

područje – ptice (SI5000031 Strunjan). S obzirom na udaljenost od najbliže točke istražnog

prostora 1 ne očekuje se utjecaj na Natura 2000 područja u Sloveniji. Prekogranični utjecaj

moguć je u slučaju akcidentnih situacija. Udaljenost najbližih zaštićenih područja od istražnog

prostora 1 nešto je manja od 17 km te se ne očekuje utjecaj na njih.

Zaključci i preporuke


Koraligenske zajednice

Prije istražnih bušenja, koja uključuju i sidrenje brodova pomoću kojih se buši, utvrditi

sastav staništa na predviđenom mjestu bušenja radi utvrđivanja moguće prisutnosti

koraligenskih zajednica

Kulturno povijesna baština

Na svakom poznatom lokalitetu moraju se poduzeti sve mjere zaštite predviđene za

zaštićena podmorska arheološka nalazišta, i to u dijametru od 300 m, što čini njegovu

sigurnosnu zonu. Ukoliko se za vrijeme istražne faze provođenja OPP-a naiđe na

neevidentirane lokalitete kulturne baštine, potrebno je obustaviti radove i obavijestiti

nadležno tijelo.

Prekogranični utjecaj

Smanjenje površine sjevernog dijela

istražnog prostora 1


• Uzeti u obzir rasprostranjenost, brojnost i

moguću sezonalnost u smislu prisutnosti

pojedinih osjetljivih vrsta prilikom planiranja

seizmičkih aktivnosti

Izraditi detaljne modele širenja zvuka temeljene na

stvarnim podacima o okolišu u kojem će se

provoditi aktivnosti

Kontinuirano obavljati nadzor nad dupinima i

kornjačama prilikom provođenja svake pojedine

aktivnosti koja je izvor buke

Primijeniti Smjernice za ublažavanje utjecaja

antropogene buke na kitove u području ACCOBAMS

Radi utjecaja buke na život dupina i morskih kornjača prilikom seizmičkih snimanja potrebno je

uzeti u obzir njihova kretanja i prisutnost u području snimanja


NATURA 2000

Udaljavanje zone zahvata za 1 km

od predmetnog dijela područja

ekološke mreže Pučinski otoci kao

mjera predostrožnosti za ptice koje

gnijezde na Pučinskim otocima

dijelovi istražnih prostora

13, 14, 16 i 19


• Na užem području Jabučke kotline (površina

305,38 km2) ne provoditi eksploataciju

ugljikovodika.

• Na širem području Jabučke kotline, koje

uključuje područja važna za mrijest i

novačenje ribljih vrsta kao i na ostalim

područjima važnim za ribarstvo, provođenje

OPP-a uskladiti s nadležnim tijelima i

dionicima iz područja ribarstva.

• Uskladiti vrijeme i mjesto provođenja

seizmičkih ispitivanja i drugih istražnih

radova s nadležnim tijelima za aktivnosti

ribolovnih brodova.

• Planirana mjesta za postavljanje platformi i

cjevovoda uskladiti s područjima kočarenja.

RIBARSTVO Dijelovi istražnih prostora 1, 2, 4, 6, 8, 10, 11, 12, 13, 14, 15,

16, 17, 22, 23 i 28


• Eksploatacijske platforme s pratećom

infrastrukturom trebaju biti smještene tako

da ne narušavaju vizure točaka od interesa

za turizam „sunce i more“. Platforme ne

smiju biti dominantna vizura s plaža, iz

naselja i turističkih zona.

• Modificirati istražne prostore 14 i 17 na

način da se isključe područja visoke

privlačnosti za nautički turizam koja je

posebno izražena oko otoka Visa, a u dijelu

istražnog prostora 11 u dogovoru s

Ministarstvom turizma prilagoditi i uskladiti

aktivnosti istraživanja i eksploatacije

ugljikovodika s aktivnostima nautičkog

turizma.

TURIZAM


Sumarni pregled predloženih mjera zaštite

s ciljem smanjenja mogućeg negativnog

utjecaja:

1. Smanjiti istražni prostor broj 1 radi

prekograničnog utjecaja na Naturu 2000 Italije

2. Smanjiti istražni prostor 14 i 17 radi utjecaja na

nautički turizam

3. Ne provoditi aktivnosti eksploatacije unutar

Jabučke kotline

4. Ne provoditi aktivnosti istraživanja i

eksploatacije unutar Pučinskih otoka (Natura

2000 Republike Hrvatske)

5. Koordinirati aktivnosti s ministarstvom turizma i

upravom za ribarstvo na područjima koji su na

karti označeni žuto, tamno plavo i zeleno.

Rezultat koordinacije mogu biti dodatna

ograničenja vezana za mrijest i novačenje riba s

aspekta razdoblja u kojem se određene

aktivnosti smiju provoditi.


Sastavnica Indikator

Kemijske značajke

pH mora u neposrednoj blizini ispusta svih

tvari koje se tijekom provođenja OPP-a

ispuštaju u more

Zasićenje kisikom u neposrednoj blizini

ispusta svih tvari koje se tijekom

provođenja OPP-a ispuštaju u more

Koncentracija hranjivih tvari (otopljeni

anorganski dušik, ortofosfata, ortosilikata i

sl.) u neposrednoj blizini ispusta svih tvari

koje se tijekom provođenja OPP-a

ispuštaju u more

Količina organske tvari (DOC, TOC, POC)

u neposrednoj blizini ispusta svih tvari

koje se tijekom provođenja OPP-a

ispuštaju u more

Klimatološke značajke

Kemijski sastav svih plinova koji se

tijekom istraživanja i eksploatacije

ugljikovodika ispuštaju u okoliš

Buka Razina buke u moru u području svih

aktivnosti planiranih OPP-om

Onečišćenje mora i morskog dna

Koncentracija onečišćujućih tvari

(ekotoskičnih metala, organokositrenih

spojeva, postojanih organskih

onečišćujućih tvari) u moru i morskom dnu

u neposrednoj blizini istraživačkih i

eksploatacijskih bušotina

Ribarstvo

Količinsko stanje komercijalnih morskih

vrsta u Jadranu

Raspodjela populacija komercijalnih

morskih vrsta prema dobi

Bioraznolikost

Brojnost i distribucija glavate želve

(Caretta caretta) na području istražnih

prostora

Brojnost i distribucija dobrog dupina (Tursiops

truncatus) na području istražnih prostora

Brojnost i distribucija morskog vranca

(Phalacrocorax aristotelis desmarestii) na području

istražnih prostora*

Brojnost i distribucija velikog zovoja (Calonectris

diomedea) na području istražnih prostora*

Brojnost i distribucija gregule (Puffinus yelkouan) na

području istražnih prostora*

Brojnost i distribucija sredozemnog galeba (Larus

audouinii) na području istražnih prostora*

Broj kolizija jedinki ždrala (Grus grus) s rudarskim

objektima*

Praćenje onečišćenja mora površinskim

ugljikovodicima u neposrednoj blizini rudarskih

objekata

Praćenje preleta ptica u neposrednoj blizini rudarskih

objekata prilikom spaljivanja ugljikovodika

ovu mjeru praćenja treba

primijeniti u slučaju kada

se aktivnosti OPP-a

provode u području u

kojem mogu utjecati na

navedene strogo

zaštićene vrste


Strateška procjena utjecaja na okoliš je konzultativni proces i na temelju Strateške studije ne može se započeti sa provođenjem aktivnosti istraživanja i eksploatacije ugljikovodika.

Prije provođenja planiranih aktivnosti potrebno je provesti Ocjenu prihvatljivosti za ekološku mrežu odnosno Procjenu utjecaja zahvata na okoliš.

Prilikom provođenja postupka Procjene utjecaja na okoliš, odnosno

izrade Studije utjecaja na okoliš točno definiranog zahvata,

obavezno poglavlje studije su Prekogranični utjecaji, a za samu

studiju isto tako se provodi javna rasprava.


Hvala na pažnji!

Strateška studija o vjerojatno značajnom utjecaju na ... · PDF fileNa 10...

Documents

Transcript of Strateška studija o vjerojatno značajnom utjecaju na ... · PDF fileNa 10...