STRATEŠKI PLAN ZA VODE I OKOLIŠNU SANITACIJU plan za vode i... · 8.1.4. zaŠtita od voda i...

OPĆINA BIHAĆ

Bihać, april 2007. godine

KOMISIJA ZA IZRADU STRATEŠKOG PLANA ZA VODE I OKOLIŠNU SANITACIJU OPĆINE BIHAĆ

STRATEŠKI PLAN ZA

VODE I OKOLIŠNU SANITACIJU

STRATEŠKI PLAN ZA VODE I OKOLIŠNU SANITACIJU

S A D R Ž A J: 1. PREDGOVOR 3 1.1. NOSIOCI IZRADE SPVOS 4 1.2. STRATEŠKO PLANIRANJE 6 1.3. METODOLOGIJA IZRADE SPVOS 6 1.4. UKLJUČIVANJE JAVNOSTI I INFORMIRANJE 7 1.5. USVAJANJE I REALIZACIJA SPVOS 7 2. OPĆI DIO 9 2.1. UVOD 9 2.2 GEOGRAFSKI POLOŽAJ I PRIRODNI RESURSI 9 2.3. STANOVNIŠTVO I ZAPOSLENOST 10 2.4. EKONOMSKA SITUACIJA 11 3. VODE I OKOLIŠNA SANITACIJA (VOS) – OPĆI DIO 12 3.1. VODOSNABDIJEVANJE 13 3.1.1. UVOD 13 3.1.2. JAVNI VODOVODNI SISTEM 13 3.1.3. LOKALNI SEOSKI VODOVODNI SISTEMI 13 3.1.4. KVALITET VODE ZA PIĆE 13 3.1.5. NEDOSTATAK ODGOVARAJUĆIH PROPISA 14 3.1.6. STUDIJSKO-PROJEKTNA DOKUMENTACIJA 14 3.1.7. POTREBE 14 3.1.8 SWOT ANALIZA 15 3.2. ODVODNJA I PREČIŠĆAVANJE OTPADNIH VODA 17 3.2.1. UVOD 17 3.2.2. POSTOJEĆI OBJEKTI KANALIZACIONOG SISTEMA 17 3.2.3. SEPTIČKE JAME 17 3.2.4. STUDIJSKO-PROJEKTNA DOKUMENTACIJA 17 3.2.5. POSTROJENJE ZA PREČIŠĆAVANJE OTPADNIH VODA 17 3.2.6. ZAGAĐIVAČI 18 3.2.7. RECEPIJENT (RIJEKA UNA) 18 3.2.8. POTREBE 18 3.2.9 SWOT ANALIZA 19 3.3. UPRAVLJANJE KRUTIM OTPADOM 21 3.3.1. PRIKUPLJANJE I PREVOZ KOMUNALNOG OTPADA 21 3.3.2. PRIKUPLJANJE OSTALIH VRSTA KRUTOG OTPADA 21 3.3.3. ODLAGANJE KRUTOG OTPADA 21 3.3.4. OPREMA ZA PRIKUPLJANJE, ODVOZ I ODLAGANJE OTPADA 22 3.3.5. DIVLJA ODLAGALIŠTA 22 3.3.6 SWOT ANALIZA 23 3.4 ZAŠTITA OD VODA I ODVODNJA OBORINSKIH VODA 25 3.4.1. ODBRANA OD POPLAVA 25 3.4.2. STANJE OBJEKATA ODBRANE OD POPLAVA 25 3.4.3. OSTALI UTICAJI NA POVEĆANJE UČESTALOSTI PLAVLJENJA 25 3.4.4. POPLAVE 25 3.4.5. OBORINSKE VODE NASELJA 26 3.4.6. ORGANIZACIJA ODBRANE OD POPLAVA 26 3.4.7. PROPISI I NJIHOVO PROVOĐENJE 26 3.4.8. FINANSIRANJE ODBRANE OD POPLAVA 26

OPĆINA BIHAĆ 1 2007. GODINA


3.4.9. POTREBE 26 3.4.10. SWOT ANALIZA 27 4. LOKALNA UPRAVA I NJENI PARTNERI 29 4.1 ORGNIZACIJA UPRAVE U OBLASTI VODA I OKOLIŠNE SANITACIJE 29 4.2 RAZVOJNE PRETPOSTAVKE 29 4.3 PROSTOR I TEHNIČKA OPREMLJENOST 29 4.4 LJUDSKI RESURSI 29 4.5 PROPISI I PROVOĐENJE 30 4.6 SARADNJA 30 4.7 SARADNJA SA PREDSTAVNICIMA CIVILNOG DRUŠTVA 30 4.8 PARTNERI UPRAVE – JAVNA PREDUZEĆA I JAVNE USTANOVE 31 4.8.1 JAVNA USTANOVA ¨ZAVOD ZA PROSTORNO UREDJENJE¨ 31 4.8.2 JAVNA PREDUZEĆA KOJA POKRIVAJU OBLASTI VODA I OKOLIŠNE

SANITACIJE 31 4.9 SWOT ANALIZA 33 5. IZJAVA O VIZIJI 36 6. STRATEŠKA OPREDJELJENJA 37 7. PRAVCI RAZVOJA U OBLASTI VODA I OKOLIŠNE SANITACIJE 39 8. USVOJENI KRITERIJI ZA VREDNOVANJE PROGRAMA 40 8.1. USVOJENI KRITERIJI ZA VREDNOVANJE PROGRAMA 41 8.1. PREGLED I RANGIRANJE SVIH PROGRAMA 42 8.1.1. VODOSNABDIJEVANJE 42 8.1.2. ODVODNJA I PREČIŠĆAVANJE OTPADNIH VODA 42 8.1.3. UPRAVLJANJE KRUTIM OTPADOM 42 8.1.4. ZAŠTITA OD VODA I ODVODNJA OBORINSKIH VODA 43 8.1.5. LOKALNA UPRAVA I NJENI PARTNERI 43 9. PREGLED PROJEKATA 44 9.1. VODOSNABDIJEVANJE 44 9.2. ODVODNJA I PREČIŠĆAVANJE OTPADNIH VODA 46 9.3. UPRAVLJANJE KRUTIM OTPADOM 47 9.4. ZAŠTITA OD VODA I ODVODNJA OBORINSKIH VODA 49 9.5. LOKALNA UPRAVA I NJENI PARTNERI 50 10. IMPLEMENTACIJA PRAĆENJE I EVALUACIJA STRATEŠKOG 53

RAZVOJNOG PLANA ZA VODE I OKOLIŠNU SANITACIJU 10.1 UVOD 53 10.2 OPERATIVNI PLANOVI 53 10.3 PRAĆENJE (MONITORING) 53 10.4 EVALUACIJA 53 10.5 IZMJENE I DOPUNE SPVOS 53 10.6 UMJESTO ZAKLJUČKA 53



1. PREDGOVOR Rješavanje pitanja vezanih za vode i zaštitu okoliša predstavljaju osnovne preduslove za planskim korištenjem zemljišta i zaštitom prostora, kao osobito vrijednog i ograničenog dobra. Održiv razvoj limitiran je racionalnim korištenjem zemljišta, prostora, i prirodnih dobara. U današnje vrijeme unapređenje upravljanja vodosnabdijevanjem, otpadnim vodama, krutim otpadom i oborinskim vodama pred lokalnu upravu postavlja se kao imperativ, a lokalnoj upravi upravo u ovim oblastima prenešene su značajne nadležnosti utvrđene Zakonom o principima lokalne samouprave u Federaciji Bosne i Hercegovine. Iz navedenih razloga, u okviru Projekta dobre uprave u oblasti voda i zaštite okoliša ''GOV-WADE'', koji Općina Bihać implementira uz podršku Švicarske agencije za razvoj i saradnju, odnosno Udruženja za zaštitu i unapređenje čovjekove okoline ''Una-Sana'' iz Bihaća, Općina Bihac je pristupila izradi Strateškog razvojnog plana za vode i okolišnu sanitaciju (SRPVOS). Ovaj strateški plan će biti sistematiziran i ugrađen u Generalni strateški razvojni plan Općine Bihać, koji će biti finaliziran u toku 2007. godine.

1.1. NOSIOCI IZRADE SPVOS U skladu sa nadležnostima Općinskog vijeća utvrđenih članom 41. Statuta Općine Bihać, u svrhu izrade Strateškog plana za vode i okolišnu sanitaciju, Općinsko vijeće Bihać Odlukom broj 02-02—8680 od 10. 10. 2006. godine imenovalo je Komisiju za izradu Strateškog plana za vode i okolišnu sanitaciju Općine Bihać u slijedećem sastavu: 1. Ivan Prša , predsjednik /predsjedavajući Općinskog vijeća - predstavnik

općinskog vijeća/ 2. Stipe Prša , ing. građ., član /tehnički direktor JP ¨Vodovod¨ d. o. o. Bihać -

predstavnik javnog preduzeća/ 3. Adem Ibrahimpašić, dipl.ing. tehn. /općinski vijećnik i direktor preduzeća ¨Bihaćka

pivovara¨ d.d. Bihać – predstavnik privatnog sektora/ 4. dr.Vildana Alibabić, član /profesor na Biotehničkom fakultetu u Bihaću, izvršni

direktor EKUS-a, predstavnik obrazovnog i nevladinog sektora/

5. Amir Nefić, dipl. ing. građ., član /projektant, predstavnik privatnog sektora/ 6. Mehura Selimović, dipl ing. član /tehnički direktor JKP ¨Komrad¨ d. o. o. Bihać -

predstavnik javnog preduzeća/ 7. dr.Šefik Koričić, dipl.ing.šum.,član /uposlenik ŠPD ¨Unsko-sanske šume¨ d. o. o.

Bosanska Krupa, predstavnik obrazovnog sektora/ 8. Seida Perviz, dipl. ing. polj., član /uposlenik Ministarstva prostornog uređenja, građenja

i zaštite okoliša Unsko-sanskog kantona, predstavnik javnih institucija/

9. prof. Franjo Jurić, član /profesor na Katoličkom srednjoškolskom centru,

predstavnik općinskog vijeća i obrazovnog sektora/ 10. Hadis Jusić, dipl. ecc. , član /predstavnik građana/ 11. prof. Mehmedalija Lilić, član/ /penzioner, predstavnik nevladinog sektora/



12. dr.Munira Mihelčić, član /direkor Javne ustanove ¨Zavod za javno zdravstvo¨ Unsko-sanskog kantona, predstavnik javnih institucija/

13. Amir Hadžić, dipl. ing. tehn.,član /šef Odsjeka za komunalne djelatnosti u službi

prostornog uređenja i komunalnih djelatnosti, predstavnik općinskog organa uprave/

14. Milan Smiljanić ,dipl. ing.arh.,član /savjetnik Općinskog načelnika, predstavnik općinskog

organa uprave/ 15. Suada Mustafić, dipl. ing. građ., član /stručni savjetnik u Službi prostornog uređenja i

komunalnih djelatnosti, predstavnik općinskog organa uprave/

16. Ljubica Blagović ,dipl. ecc., član /šef Odsjeka za razvoj u Službi za razvoj,

poduzetništvo i obrt, predstavnik općinskog organa uprave/

Radom Komisije koordinirala je Upravna grupa kao izvršno radno tijelo Komisije u sastavu:

1. Milan Smiljanić , 2. Ljubica Blagović, 3. Suada Mustafić , 4. Amir Hadžić

Tokom izrade općinskog Strateškog plana za vode i okolišnu sanitaciju u okviru Komisije formirane su fokusne grupe po oblastima: - vodosnabdijevanje, - odvodnja i prečišćavanje otpadnih voda, - upravljanje krutim otpadom, - odvodnja oborinskih voda, zaštita od voda – odbrana od poplava i - lokalna uprava i njeni partneri.



1.2. STRATEŠKO PLANIRANJE Strategija je sveobuhvatan proces odlučivanja o tome kuda se uputiti i kako do tamo stići. Planovi razvoja imaju efekta tamo gdje postoje pravilno zamišljene ideje, koje uzimaju samo stavrne ekonomske prioritete lokalne zajednice i viših administrativnih cjelina, i koje ih onda povezuju sa raspoloživim novčanim i institucionalnim resursima. Ukoliko nije izrađen sistem za planiranje i upravljanje resursima neselektivno finansiranje pojedinačnih projekata vodi rasipanju pomenutih resursa. Strategije pomažu upravama da temeljito razmisle o tome šta žele postići i kako do tamo stići. Ona takođe osigurava da su uprave uvijek orjentirane na pitanja od stvarne važnosti i da su za njih u stanju izdvojiti sredstva. U demokratiji, kao krajnji cilj javlja se stvaranje javne vrijednosti, to jest usluga i rezultata koje će javnost cijeniti. Politika se treba razvijati unutar okvira dugoročne strategije, imajući u vidu sve praktične aspekte implementacije. Strateško planiranje kao jedna od iskustvenih praksa dobrog upravljanja pokazalo se kao nezaobilazna stepenica u razvoju općine jer: o omogućava učešće svih zainteresiranih strana u procesu planiranja i donošenja odluka

(vladine institucije, javne ustanove i javna preduzeća, privatni sektor, nevladine organizacije i građani),

o osigurava stalnu orjentaciju u kom smjeru uprava treba da se razvija, o utiče na poboljšanje efikasnosti, efektivnosti i ekonomičnosti uprave koja ima strateške

razvojne planove i koja ih koristi, odnosno implementira, o utiče na unapređenje komunikacije, koordinacije saradnje svih zainteresiranih strana, te

stvaranje partnerskih odnosa između javnog sektora, građana, privatnog sektora i nevladinog sektora,

o omogućava jačanje lokalne uprave kroz educiranje, kako bi u budućnosti samostalno kreirala i nadzirala strateško-planske aktivnosti na području općine,

o utiče na jačanje svijesti građana o njihovoj direktnoj ili indirektnoj uključenosti u demokratske procese kreiranja vlastite budućnosti,

o utiče na jačanje svijesti građana o vlastitoj odgovornosti i odgovornosti ostalih zainteresiranih strana,

o osigurava drugim vladinim institucijama na višim nivoima (kanton, entitet i država) da prate razvoj općine i da planiraju svoje doprinose njenom razvoju (Agencije za vode - ¨vodoprivreda¨, Eko-fondovi, ministarstva, direkcije, zavodi i slično),

o osigurava novu poziciju općine prema susjedima i prema regionu u kojem se nalazi, o osigurava donatorskim organizacijama (Evropska komisija, USAID, SDC, UNDP) i

razvojnim bankama (Svjetska banka, KfW banka, Evropska investiciona banka , EBRD i dr. ) da prate i uključuju se u razvoj općine,

o osigurava potpuno novi imidž uprave / javni menadžment / koji građane vidi kao klijente. 1.3. METODOLOGIJA IZRADE SPVOS Strateški plan za vode i okolišnu sanitaciju rađen je u skladu sa GOPP metodologijom preporučenom od strane OSCE-a. U svrhu usvajanja i primjene ove matodologije, Komisija za izradu plana pohađala je u dva navrata obuku, koju su vodili predstavnici OSCE-a. Korištena metodologija podrazumijeva: - prikupljanje općih informacija o općini, - izradu analize stanja, uključujući i SWOT-analizu po svim oblastima, - definiranje razvojne vizije, - definiranje strateških opredjeljenja i strateških ciljeva, - definiranje operativnih ciljeva, te programa i projekata, - prioritetizaciju projekata i - definiranje načina implementacije i kontrole provođenja strateškog plana za vode i

okolišnu sanitaciju.



1.4. UKLJUČIVANJE JAVNOSTI I INFORMIRANJE Proces izrade SPVOS praćen je značajnim aktivnostima usmjerenim ka informiranju i uključivanju svih zainteresiranih strana u proces izrade SPVOS, odnosno proces donošenja odluka. Ovim aktivnostima obuhvaćeni su: građani, privatni sektor, općinska uprava, javna komunalna preduzeća, nevladin sektor, obrazovne i zdravstvene ustanove. U toku procesa javne rasprave, koji je uslijedio po usvajanju Nacrta SPVOS od strane Općinskog vijeća, aktivnosti na uključivanju javnosti i dobijanju mišljenja o planu od strane najšire javnosti: - sastanci sa predstavnicima mjesnih zajednica, - javna tribina, - završna javna rasprava, - dostavljanje Nacrta SPVOS mjesnim zajednicama, javnim preduzećima i ustanovama na općinskom i kantonalnom nivou, - davanje Nacrta SPVOS na uvid i mišljenje građanima (u zgradi općinske uprave i putem web-stranice). Na ovaj način omogućeno je svim zainteresiranim stranama da izvrše uvid u Nacrt SPVOS i svoje primjedbe, prijedloge i sugestije dostave Komisiji, koja je iste razmotrila, te prihvatila ili odbacila uz obrazloženje. U cilju što boljeg informiranja javnosti i poticanja na aktivno učestvovanje u procesu, izrada i usvajanje Strateškog plana za vode i okolišnu sanitaciju praćeni su u cijelom periodu veoma značajnim organiziranim medijskim aktivnostima: - radio i TV emisije kontakt-tipa, - radio i TV spotovi, - prilozi u informativnim radio i TV emisijama, - članci u pisanim medijima, - press konferencije i - distribucija štampanog informativnog materijala – plakati, leci i brošure. U toku izrade SPVOS provedene su dvije ankete. Prva anketa provedena je u svrhu dobijanja mišljenja javnosti o postojećem stanju po oblastima, dok je kroz drugu anketu javnost dala mišljenje o viziji razvoja, strateškim ciljevima i prioritetizaciji projekata. Rezultati obiju anketa prezentirani su u okviru teksta Strateškog plana za vode i okolišnu sanitaciju. 1.5. USVAJANJE I REALIZACIJA SPVOS Strateški plan za vode i okolišnu sanitaciju urađen je u periodu oktobar 2006. godine – april 2007. godine, a usvojen je od strane Općinskog vijeća Općine Bihać odlukom broj 02-02-8680 na sjednici Općinskog vijeća održanoj dana 10. 10. 2006. godine. Strateški plan za VOS donosi se za period od pet godina (2007. – 2011. godina). Komisija je svjesna da zbog ograničenih finansijskih sredstava i raspoloživih institucionalnih resursa svi programi i projekti predviđeni ovim Planom neće moći biti realizirani u navedenom periodu. Realno je očekivati da se projekti neće finansirati isključivo iz općinskog budžeta i postoji otvorena mogućnost korištenja drugih izvora finansiranja (viši nivoi vlasti, međunarodne razvojne i finansijske institucije) i općinska uprava poduzima potrebne aktivnosti na obezbjeđivanju ovih sredstava. Također, predviđeno je i praćenje realizacije Plana za svaku godinu, te njegovo stalno dopunjavanje, pa je Komisija donijela odluku da na popisu projekata ostavi sve kandidirane projekte, koji će biti realizirani u skladu sa godišnjim Operativnim planom implementacije, a prema određenom prioritetu i finansijskim potencijalima.



KSRPVOS

OPĆINSKI STRATEŠKI RAZVOJNI PLAN ZA VODE I OKOLIŠNU

SANITACIJU (OSRPVOS)

GODIŠNJI PLAN IMPLEMENTACIJE OSRPVOS 2007.



IMPLEMENTACIJA PROGRAMA I PROJEKATA

U 2007.


U' 2008.


U' 2009.

UPRAVNA GRUPA ZA IZRADU OSRPVOS

REVIDIRANJE, MODIFIKACIJA I AŽURIRANJE



2. OPĆI DIO 2.1. UVOD Geografski položaj i pogodni klimatski uvjeti od pradavnih vremena pogodovali su naseljavanju ljudi na Bihaćko područje. Život na ovim prostorima datira još iz starijeg kamenog doba. Prvi put Bihać se pominje pod imenog Wyhygh u Povelji kralja Bele IV, izdatoj 26. februara 1260. godine. U svojoj dugogodišnjoj povijesti Bihać je promijenio mnoge vladare koji su ostavili trajni pečat na njegovim žiteljima i njihovoj kulturi, religiji, običajima itd. Najbrži razvoj općine ostvaren je u razdoblju 1945.-1992. godine, kad je Bihać u okviru SR Bosne i Hercegovine i SFRJ postao važno gospodarsko središte tog dijela države, a posebno tadašnje Bihaćke regije. U tom razdoblju izgrađeni su značajni privredni kapaciteti, nove stambene četvrti, obrazovni, kulturni i sportski objekti, kao i značajni infrastrukturni objekti. U ratnom periodu od 1992.-1995. godine općina je pretrpjela velike promjene u pogledu devastiranih stambenih i privrednih objekata, ljudskih gubitaka i promjene teritorijalne granice. Dejtonskim sporazumom iz 1995. godine i novim administrativno-političkim ustrojem Bosne i Hercegovine, Bihać je postao sjedište Unsko-sanskog kantona, njegov administrativni, privredni, kulturni, univerzitetski i sportski centar, u sastavu entiteta Federacije Bosne i Hercegovine. Površina općine je povećana sa 689 km² na 900 km² pripajanjem dijela općine Drvar (11 naseljenih mjesta na području mjesne zajednice Martin Brod). Od 1996. godine počinje proces obnove grada, oporavka i nove gradnje, koji je još uvijek u toku. 2.2 GEOGRAFSKI POLOŽAJ I PRIRODNI RESURSI Bihaćka općina je smještena na sjeverozozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine, u Unsko-sanskom kantonu, teritorijalno podijeljena na 35 mjesnih zajednica. S bosanske strane graniči sa općinama Cazin, Bosanska Krupa, Bosanski Petrovac i Drvar, a sa hrvatske općinama Donji Lapac, Korenica i Slunj. Geoprometni položaj općine je veoma povoljan. Preko područja općine Bihać prolazi niz međunarodnih i magistralnih putnih pravaca, koji povezuju ovo područje sa širim okruženjem. Željeznička pruga Zagreb-Split prolazi takodjer područjem općine Bihać, vezujući Dalmaciju sa Zapadnim dijelom Balkana. Transverzalni željeznički pravac Bihać-Bosanski Novi povezuje Savski razvojni pravac sa Bihaćem i Unsko-Sanskim kantonom. Reljef bihaćke općine je raznolik. Čine ga najvećim djelom polja, brežuljci i srednjoplaninsko zemljište. Bihać se nalazi 222 metra nad morem, veći dio teritorije općine lociran je na terenima do 600 m. n. v., dok je njen manji dio lociran u planinskom i brdsko-planinskom pojasu sa nadmorskim visinama i preko 900 m.n.v. Općina je bogata vodenim izvorima, potocima i rijekama. Područje Bihaća ima umjereni planinski tip klime koji je raznovrstan zbog uticaja zračnih masa iz susjednih i daljih oblasti. Ljeta su topla i suha, zime hladne s mnogo padavina. Godišnji prosjek padavina je 1.327 l/m2, a prosječna mjesečna temperatura iznosi 10,8 ºC. Uzevši u cijelosti, klima općine Bihać je povoljna. Pedaloški pokrivač je raznovrstan. Biljni svijet je takodjer bogat i slojevit. Prirodne resurse na kojima se temelji ekonomski razvoj općine čine: šumski resursi, mineralne sirovine i nemetali, poljoprivredno zemljište, hidroenergetski potencijali, termomineralne vode, prirodne ljepote i fenomen rijeke Une. Mineralne sirovine su zastupljene gipsom, dolomitom, krečnjakom, boksitom, arhitektonsko-gradjevinskim kamenom “bihacit”. Na nalazištu gipsa u Kulen Vakufu izvršena su geološka istraživanja i utvrdjene rezerve od cca 7,0 mil. tona kvalitetnog gipsa što ga svrstava u najveća nalazište gipsa u Evropi. U neposrednoj blizini grada nalazi se ležište arhitektonsko-gradjevinskog kamena “bihacit”, na kojem su izvršeni istražni radovi i utvrdjena nalazišta od 630.000 m³ kamena. Ležište krečnjaka na lokalitetu Pritoka, pripada krečnjacima širokog područja gornjokrednih naslaga. Istražni radovi su izvršeni i utvrdjene rezerve od 8,5 miliona m³ krečnjaka visoke kvalitete. Ukupna površina šuma na području općine Bihać prije Dejtonskog sporazuma iznosila je 36.360 ha, u okviru čega se na šume u društvenom vlasništvu odnosilo 33.860 ha ili 93%, a na šume u privatnom vlasništvu 2.500 ha ili 7 %. Nakon Dejtona površina šuma je povećana za 15.600 ha (dio općine Drvar ) i sada iznosi 51.960 ha. Prema katastarskim podacima općina Bihać raspolaže sa 27.313 ha poljoprivrednog zemljišta od čega je 19.808 ha ili (72,5 %) u privatnom vlasništvu, a 7.505 ha u državnom vlasništvu. Od ukupnih površina 45,1 % su njive, 1,8 % voćnjaci, 32,3 %



livade i 20,8 % pašnjaci. Poslije Dejtona općini Bihać je pripalo još 4375 ha poljoprivrednog zemljišta (općina Drvar). Veliki kompleksi državnog zemljišta na području k.o. Gornja Gata-Bugar, zatim k.o. Lipa, Račić, Hrgar, Ripač, Donja Gata i Ćukovi II dati su pod koncesiju na rok od 25 godina. 2.3. STANOVNIŠTVO I ZAPOSLENOST Populacija na području općine stalno se povećavala. Broj stanovnika 1948. godine iznosio je 35.502, a 1991. već 70.896 stanovnika, što je gotovo dva puta više. U prvim godinama ovog perioda (1948.-1953.) godišnja stopa rasta stanovništva znosi 1,7 %, sredinom perioda (1961.-1971.) 2,4 % i na kraju (1981.-1991.) 0,8%. U odnosu na Bosnu i Hercegovinu populacija općine Bihać znatno je brže rasla (gotovo 17%). Prema popisu stanovništva iz 1991.godine na području općine u 48 naselja živjelo je ukupno 70.732 stanovnika. Broj domaćinstava je iznosio 18.908, a broj članova po domaćinstvu 3,7. Najbrojnije je bilo radno aktivno stanovništvo (16-65 godina) koji su činili 67,7 % ukupnog stanovništva, zatim kategorija mladih do 15 godina koji su činili 23,9 % stanovništva, te stariji stanovnici iznad 56 godina 8,4 %. Polna struktura: muškarci 49,7 %, a žene 50,3 %. Nacionalna struktura je bila: Bošnjaci 66,0 %, Srbi 17,9 %, Hrvati 7,9 % i ostali 8,2 %. Broj stanovnika na 1 km² je iznosio 102,8 i po gustini naseljenosti općina je pripadala gušće naseljenim općinama u BiH. Prema urbanom obilježju općina spada u općine sa visokim stupnjem urbanizacije (64,4 % 1991.godine). Demografska slika Bihaća u periodu 1992.-2006. godine znatno je izmijenjena usljed ratnih dejstava i migracija stanovništva. Na području Općine u 2006. godini u 59 naselja živi u 16.910 domaćinstava 60.991 stanovnik (procijenjeni podaci Federalnog zavoda za statistiku). Broj stanovnika na 1 km² iznosi 67,6 i daleko je manji od predratnog. U odnosu na 1991. godinu broj stanovnika je smanjen za cca 10.000, a obzirom na uvjete vezane za zapošljavanje i ostalo ne očekuje se značajniji povratak predratnog stanovništva. U odnosu na 1991. godinu u 2006.godini došlo je u ukupnoj populaciji do rasta učešća stanovništva starijeg od 65 godina sa 8,4% na 11,4%, stanovništva od 15-64 godine,sa 67,7% na 68,6 % dok se smanjuje učešće stanovništva u dobnoj skupini od 0-14 godine sa 23,9% na 20,0 % i ukazuje na pojavu smanjenog nataliteta. Nacionalna struktura se također izmijenila, povećano je učešće Bošnjaka na 90,6%, tako da je općina postala skoro mononacionalna. U 1991. godini prema podacima Republičkog zavoda za statistiku ukupno zaposlenih u općini Bihać je bilo 17.007 od čega u privredi 13.709 (industrija 6.855) i vanprivredi 3.298. Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku ukupan broj zaposlenih krajem 2006. godine je iznosio 11.283, stopa zaposlenosti je 27,2 % (od aktivnog broja stanovnika). Najveći broj zaposlenih, prema ocjeni, je u preradjivačkoj industriji 18,1 %;trgovini 17,1 %; javnoj upravi 13,6%; zdravstvu 11,2%; obrazovanju 9,6%. Kvalifikaciona struktura zaposlenih (prema podacima Federalnog zavoda za statistiku) je relativno zadovoljavajuća. Najveći je broj radnika sa SSS (38,5%), visokokvalifikovanih i kvalifikovanih (18,8%), sa višom i visokom stručnom spremom (23,8%), dok su ostali nekvalifikovani i polukvalifikovani. U starosnoj strukturi zaposlenih 36,3% je starijih od 45 godina, najveći je broj zaposlenih od 30-45 godina 46,5% i 17,2% mlađih od 30 godina. U odnosu na 2000. godinu broj zaposlenih je povećan za 11,2 %. Ukupan broj nezaposlenih krajem decembra 2006.godine koji su prijavljeni na evidenciji Zavoda za zapošljavanje iznosi 9396 lica, stopa nezaposlenosti iznosi 45,0 %, u okviru čega je 32,6% nekvalifikovanih, 6,7% polukvalifikovanih, 31 % kvalifikovanih, 23,9 % srednja stručna sprema, a sa višom 3,0% i visokom školom 1,7%. Prosječna mjesečna neto plaća po zaposlenom prema posljednjim objavljenim podacima 2006. godine je 633,80 KM, a u istom razdoblju 2000. godine iznosila je 477,73 KM, što je povećanje za 32 %. 2.4. EKONOMSKA SITUACIJA Dostignuti nivo privrednog razvoja općine Bihać prije agresije na Unsko-sanski kanton bio je na zavidnoj visini. Okosnica razvoja je bila industrija sa značajnim kapacitetima u tekstilnoj, elektro, metalnoj, drvnoj, kemijskoj, prehrambenoj, a i ostale privredne oblasti ostvarivale su solidne rezultate. U postratnom razdoblju sanacija i ponovno aktiviranje kapaciteta nije dalo očekivane rezultate. Privatizacija državne imovine je uglavnom nekvalitetno provedena, nova ulaganja su skromna, posebno ulaganja u proizvodni dio. U postratnom razdoblju evidentna je pojava registriranja velikog broja poduzeća. To su uglavnom mala poduzeća sa najviše 5-10 zaposlenih. Na području općine Bihać u 2006. godini aktivno je 2137 poslovnih subjekata u okviru čega je 1256 pravnih lica i 881 fizičko lice koja obavljaju razne djelatnosti.Najveće učešće ima oblast



trgovine (28,9 %), ugostiteljstva (11,0 %), zatim prerađivačka industrija (12,1 %), a visoko učešće imaju i javne, socijalne i lične uslužne djelatnosti (15,0 %). Industrija, nekad okosnica privrednog razvoja, zbog loše provedene privatizacije, nije ostvarila značajnije pomake u razvoju. Pozitivni primjeri provedene privatizacije su ostvareni u prehrambenoj industriji (konkretno u proizvodnji mlijeka – “Meggle” d. d., proizvodnja pića –“Bihaćka pivovara” d. d.), proizvodnja električnih aparata (“Bira” d. d. i “RKG” d. d.), drvopreradjivačkoj (“Bina” d. d.). Općina Bihać raspolaže značajnim količinama mineralnih i ostalih sirovina (gipsa, arhitektonskog kamena “bihacit”, dolomita, krečnjaka i dr.), ali je korištenje istih u nadležnosti F BiH i USK-a. Općina uglavnom nije bila uključena u izdavanje odobrenja za eksploataciju odnosno davanja koncesija. U oblasti poljoprivrede, i pored velikog broja problema koji prate ovu privrednu granu možemo reći da je na području općine Bihać učinjen značajan pomak u razvoju prvenstveno u oblasti stočarstva, proizvodnje povrća, proizvodnje meda, a početni rezultati su ostvareni i kod uzgoja riba. Oblast šumarstva zajedno sa drvnom industrijom zbog svojih komparativnih prednosti, predstavlja jednu od okosnica razvoja općine, gdje postoje realni uvjeti da se sa manjim financijskim sredstvima i ulaganjima, mogu postići dobri rezultati u izvozu, zapošljavanju, kao i pozitivno ukupno fnancijsko poslovanje. Od ukupnih šumskih površina cca 93 % su državne šume čiji je vlasnik Unsko-sanski kanton, a istom gazduje ŠPD “Unsko-sanske šume” d. o. o. Bosanska Krupa podružnica ¨Šumarija¨ Bihać, a općina nema ingerencija nad iskorištavanjem ovog resursa. U razvoju općine najznačajnija privredna oblast, posljednjih godina je trgovina (sa najvećim učešćem u stvaranju društvenog proizvoda, zaposlenosti i dr.), što se ocjenjuje nepovoljno, obzirom da je to uslužna, a ne proizvodna djelatnost. Trgovina – promet na malo i veliko osnovna djelatnost je u 371 privrednom društvu i 236 trgovinske radnje. Osim trgovine brza ekspanzija u otvaranju radnji ostvarena je i u oblasti ugostiteljstva u kojoj egzistira 37 privrednih društava i 222 ugostiteljske radnje. Iako općina ima sve preduvjete (prirodne ljepote, kulturno-istorijske znamenitosti) turizam još uvijek ne zauzima ono mjesto koje bi prema resursima trebao imati. Od smještajnih kapaciteta općina raspolaže sa 4 hotela i 8 ostalih smještajnih jedinica (moteli, prenoćišta, seoska domaćinstva) sa 142 sobe i 236 ležaja, što je nedovoljno. Nadležnosti općine u rješavanju privrednih problema su skromne. U saradnji sa međunarodnim organizacijama nadležna općinska služba je održala niz seminara za mala i srednja preduzeća koja se odnose na osnivanje preduzeća, izradu programa i biznis planova, osiguranje sredstava i dr. U općinskoj upravi je također veoma aktivna savjetodavna poljoprivredna služba koja se posebno angažira na povezivanju poljoprivrednika, osnivanju njihovih udruženja, ostvarivanju poticaja i dr. Također su pokrenute aktivnosti na osnivanju poslovne zone (Općinsko vijeće je usvojilo Program razvoja Poslovne zone Kamenica), u kojoj će poduzetnici pod povoljnim uvjetima moći osigurati prostor i započeti djelatnost (proizvodnu, uslužnu, obrt).



3. VODE I OKOLIŠNA SANITACIJA (VOS) – OPĆI DIO Vodno područje sliva rijeke Une uzvodno od općine Bihać, obuhvata područje općine Bihać i općina Drvar, Bosanski Petrovac, i susjednih općina u Republici Hrvatskoj ukupne površine oko 2.700 km². Na najvećem području zastupljene su geloške formacije koje imaju dominantnu komponentu karbonatne stijene, vrlo su izražene karakteristike krša i zbog velike vodopropusnosti terena gotovo da i nema površinskog oticanja vode. Zbog toga, posebno na višim terenima, hidrografska mreža uopće nije razvijena, već voda direktno ponire i drenira se prema rijeci Uni, gdje se na kontaktu krednih i nepropusnih neogenih stijenskih masa formiraju mnogobrojni izvori. Prema podacima Meterološke stanice Bihać prosječna suma padavina (period 1961.-2000. godine) iznosi 1328 litara /m². Padavine su uglavnom ravnomjerno raspoređene tokom cijele godine. Prosječni godišnji interni prinos obnovljivih vodnih resursa po osobi u općini Bihać je pet puta veći od svjetskog prosjeka, 17 puta veći negu u Njemačkoj, 12,3 puta veći nego u Italiji, Izraelu 94 i Egiptu 40 puta. Rijeka Una je najveći vodotok na području općine Bihać i odvodi površinske i podzemne vode u Crnomorski sliv. Pitka voda je danas najvredniji resurs koji izvire pod okriljem šume i stvara se kao rezultat svestranog odnosa između staništa (biocenoze) unutar šumskog ekosustava. Pored veoma važne proizvodne funkcije šuma, višestruko je značajna njihova zaštitna uloga. Šuma ima veliki uticaj na režim voda, snabdjevanje čistom vodom, te sprečavanje pojave visokih voda (hidrološka funkcija). Upijanje vode na oranici je 24 puta sporije nego u šumi. Na području općine Bihać egzistiraju smeđa krečnjačka duboka i rastresita zemljišta, koja primaju i korijenovim sistemom vežu u prosjeku 2.000 m³ vode po hektaru, proizilazi da šume na području općine Bihać zadržavaju i reguliraju dinamiku oticanja oko 120 miliona m³ vode. Stanovništvo i privreda općine vodom se snabdijevaju iz gradskog vodovodnog sistema (grad i prigradska naselja) i lokalnih vodovoda (seoska naselja). Gledajući u cjelini sadašnje stanje vodoopskrbe nije zadovoljavajuće. Na području općine raspolaže se sa dovoljnim količinama vode (velika izvorišta Klokot, Privilica, Ostrovica), tako da teškoće u vodoopskrbi nastaju zbog lošeg stanja vodovodne mreže. Samo dio urbanog područja općine pokriven je kanalizacionom mrežom putem koje se otpadne vode domaćinstava primaju i puštaju bez prečišćavanja u rijeku Unu. Izgradnja glavne kolektorske mreže nije završena. Privredni pogoni svoje otpadne vode ispuštaju direktno u vodotoke. U periodu 2000.-2005. godina u izgradnju objekata komunalne infastrukture u oblasti voda i okolišne sanitacije na području općine Bihać uloženo je oko 3.900.000 KM sredstava iz sredstava budžeta općine Bihać. Ulaganja su izvršena kroz Program uredjenja gradskog gradjevinskog zemljišta i Program vodoprivrede, koji su se ralizirali preko Javne ustanove ¨Zavod za prostorno uređenje¨ općine Bihać. Od ovog iznosa oko 2.600.000 KM odnosi se na izgradnju objekata za vodosnabdijevanje, dok se oko 1.300.000 KM odnosi na izgradnju objekata za odvodnju otpadnih voda, odnosno kanalizacionu mrežu. Voda je dar prirode i na zemlji se kreće stalno pod utjecajem energije Sunca. Svake minute sa površine zemlje (mora, oceana, jezera, bara, ledenjaka, zemljišta i biljaka) ispari jedna milijarda tona vode. Voda zauzima 71 % zemljišne površine. Od toga na slanu vodu, mora i oceane, otpada 97,5 %. Od 2,5 % slatke vode 69 % je led, 30% čista podzemna voda, a svega 1 % čine jezera, rijeke,močvare i vlaga u zemljištu. Nedovoljne zalihe zdrave i pitke vode bile su i ostaju ograničavajući činilac gospodarskog razvoja. Nestašica pitke vode (¨plavog zlata¨), prema podacima UN-a je ozbiljan problem dvije trećine čovječanstva, a UNESCO procjenjuje kako više od 5 miliona ljudi godišnje umre od bolesti uzrokovanih nedostatkom vode, njezinom onečišćenošću ili lošom kvalitetom.



3.1.VODOSNABDIJEVANJE 3.1.1. UVOD Općina Bihać vodom za piće sesnabdijeva sa kraških izvora Klokot, Privilica, Ostrovica, Toplica i nekoliko manjih uglavnom za potrebe lokalnih vodovodnih sistema, te bušenih bunara u naselju Gata. Izdašnost navedenih izvora omogućuje nesmetanu (dvadesčetveročasovnu) opskrbu pitkom vodom najvećeg broja stanovnika općine trenutno, ali i u dužem vremenskom periodu. Pokrivenost stanovništva i javnih privrednih subjekata (obrazovne i zdravstvene institucije, industrija, obrtnici) u snabdjevanju vodom sa javnog vodovodnog sistema je 86 %, lokalnog je 11 %, a 3 % je nepokriveno. 3.1.2. JAVNI VODOVODNI SISTEM Javni vodovodni sistem kojim upravlja JP ¨Vododvod¨ d. o. o. Bihać podjeljen je u nekoliko zona snabdijevanja (centralnu gradsku, sjevernu (naselja Brekovica, Spahići, Jezero, Srbljani), zapadnu (naselja Klokot, Kamenica, Izačić, Turija, Vrsta), južnu (naselja Privilica, Sokolac, Golubić, Ripač) i istočnu (naselja Ružica, Vinica, Založje). Pored toga pomenuto preduzeće upravlja i lokalnim vodovodnim sistemima u naseljima Kulen Vakuf, Orašac i Gata. U većini zona snabdijevanja objekti vodovodnog sistema su građeni u novije vrijeme osim u centralnoj gradskoj zoni, gdje se prvenstveno zbog dotrajalosti vodovodne mreže javljaju najveći gubici vode. Tokom proteklih 5 godina rađen je velik broj mjerenja koji govore da se veličina fizičkih gubitaka u vodovodnoj mreži javnog vodovodnog sistema kreće iznad 50 %, dok se administrativni gubitak (paušalna naplata usluga, fontane, potrebe preduzeća i sl.) kreće oko 16 %, što u konačnici govori o veoma visokom procentu neobračunate vode od 66 %. Velik problem javnog vodovodnog sistema predstavlja to što velik broj objekata sistema nije tehnički primljen ili je primljen nekompletan čime je otežano njegovo održavanje i upravljanje. Većina građevinskih objekata vodovodnog sistema (pumpne i prepumpne stanice, rezervoari) je u dobrom stanju, dok samo manji dio njih treba veća ulaganja za sanaciju. Redukcije u snabdijevanju stanovništva vodom su rijetke, događaju se uglavnom u godinama niskog vodostaja na izvorištima. Takođe, potrebno je istaći da u nekim zonama snabdijevanja pritisak u mreži nije na zadovoljavajućem nivou iz razloga velike potrošnje na cjevovodima malih promjera, na koje je priključen velik broj korisnika. 3.1.3. LOKALNI SEOSKI VODOVODNI SISTEMI Na području općine Bihać postoji 16 evidentiranih lokalnih seoskih vodovodnih sistema, koji nemaju ugrađen sistem za dezinfekciju vode i kod kojih se uopštene ne vrši kontrola kvaliteta vode za piće i njihovo redovno održavanje skoro da i ne postoji. Lokalni vodovodni sistemi na području općine snabdijevaju stanovništvo sljedećih naselja odnosno mjesnih zajednica: Dobrenica, Pritoka, Ripač, Lohovo, Ćukovi, Mali i Veliki Skočaj, Međudražje, Zavalje, Vučijak, Donji Srbljani, Orašac, Kulen Vakuf i Martin Brod. Nijedan od ovih sistema nije pod nadzorom nadležnih institucija. 3.1.4. KVALITET VODE ZA PIĆE Na javnom vodovodnom sistemu kojim upravlja JP ¨Vododvod¨ d. o. o. Bihać vrši se stalna dezinfekcija vode klorom. Kontrole kvaliteta vode rade se jedan put mjesečno na 34 uzorka što nije dovoljno, jer ih je prema propisu potrebno raditi 145. Povremeno se rade i šestomjesečne i godišnje djelomične kontrole kvaliteta vode. Potrebno je takođe naglasiti da nekoliko puta godišnje na svim kraškim izvorištima usljed obilnih padavina dolazi do pojave mutnoće vode. Informisanje građana o kvaliteti vode se vrši neredovno, odnosno samo u slučajevima kada se građani zbog povećane mutnoće, putem medija, pozivaju da vodu obavezno prokuhavaju prije upotrebe.



Na lokalnih seoskim vodovodnim sistemima dezinfekcija vode za piće skoro i ne postoji, a kontrola kvaliteta vode za piće se radi veoma rijetko, ukoliko postoji dobra volja rukovodstva mjesnih zajednica. Niti jedno izvorište na području općine Bihać nema donešene odluke o sanitarnoj zaštiti. Iz navedenih razloga 2000. godine u prigradskom naselju Ružica koje se tada snabdijevalo vodom sa lokalnog vodovodnog sistema došlo je do pojave epidemije zarazne žutice većih razmjera. 3.1.5. NEDOSTATAK ODGOVARAJUĆIH PROPISA Projekti zaštite izvorišta za četiri glavna izvorišta Klokot, Privilica, Ostrovica i Toplica koji su preduslov za donošenje odluka o njihovoj zaštiti su urađeni i revidirani. Međutim odluke o sanitarnoj zaštiti pomenutih izvorišta još nisu usvojene iz razloga nepostojanja kantonalnog zakona o vodama kojim bi se utvrdila nadležnost institucije (kanton, općina) koja treba donjeti odluke o sanitarnoj zaštiti izvorišta. Iz istog razloga, nepostojanja kantonalnog zakona o vodama, nije utvrđena nadležnost institucije koja treba biti odgovorna za upravljanje i nadzor nad radom lokalnih seoskih vodovodnih sistema odnosno za njihov rad, održavanje, dezinfekciju vode, naplatu usluga, kontrolu kvaliteta vode i sl. Nedostatak odgovarajućih propisa koji bi tretirali isporuku vode u objekte kolektivnog stanovanja (stanovi, zajedničke prostorije, poslovni prostori) uveliko otežava rad JP ¨Vododvod¨ d. o. o. Bihać, koje je zaduženo za održavanje gradskog vodovodnog sistema. 3.1.6. STUDIJSKO-PROJEKTNA DOKUMENTACIJA Projektna dokumentacija izvedenog stanja vodovodnih sistema na području općine Bihać je nekompletna, odnosno djelimično postoji, dok je jedan dio uništen ili otuđen tokom proteklog rata. Za jedan dio objekata vodovodnog sistema potrebno je uraditi projekte izvedenog stanja, izvršiti tehnički prijem i napraviti primopredaju objekata JP ¨Vododvod¨ d. o. o. Bihać. Takođe kartografski podaci o vodovodnoj mreži postoje, ali ne u potpunosti. Studijsko-projektna dokumentacija za budući razvoj javnog vodovodnog sistema postoji za period do 2010. godine, ali je neusaglašena sa novousvojenom prostorno-planskom dokumentacijom, zastarjela i prema predstavnicima JP ¨Vododvod¨ d. o. o. Bihać samo djelimično upotrebljiva. Općina trenutno nema ustrojen i ažuriran katastar podzemnih (vodovodnih) instalacija, međutim u toku je implementacija projekta uspostavljanja geografskog informacionog sistema i baze podataka u sklopu kojeg bi trebale biti prikupljane i ažurirane informacije vezane za vodosnabdijevanje. 3.1.7. POTREBE Nekoliko projekata vezanih za vodosnabdijevanje potrebno je u narednom periodu što kvalitetnije razmotriti, na odgovarajući način prostudirati, te na osnovu stručnih kriterija poredati po prioritetu njihove pripreme i implementacije. U svrhu unapređenja stanja vodosnabdijevanja na području općine Bihać potrebno je razmotriti sljedeće projekte: • Priključenje prigradskih naselja (Dobrenica, Pritoka) koja nemaju redovno snabdijevanje

kvalitetnom vodom za piće na javni vodovodni sistem; • Dovršenje započetih, a nezavršenih dijelova vodovodnih sistema; • Rekonstrukcija dijelova vodovodnog sistema koji stvaraju značajne gubitke, uključujući

sanaciju i izgradnju objekata izvorišta Klokot, pumpne stanice Klokot i novog gradskog rezervoara;

• Ugradnja uređaja za dezinfekciju vode na lokalnim seoskim vodovodnim sistemima; • Izrada master plana dugoročnog vodosnabdijevanja općine; • Izgradnja sistema za prečišćavanje vode za piće; • Usvajanje novih i ažuriranje postojećih propisa, te usvajanje odluka o zaštiti izvorišta.



3.1.8 SWOT ANALIZA

Sektor: VODOSNABDIJEVANJE

S

(S

NA

GE)

• Zadovoljavajući količine i kvalitet vode; • Redovna (minimalna) kontrola vode; • Raspoloživi vodni potencijal; • Raspoloživost stručnim kadrovima; • Institucionalno upravljanje sistemom; • Velika pokrivenost općine uslugom vodosnabdijevanja • Urađeni projekti zaštite izvorišta vode za piće; • Postignut sporazum sa KfW bankom oko kreditiranja projekta sanacije i

unapređenja sistema vodosnabdjevanja.

W

(S

LA

BO

STI)

• Nepostojanje sistema za taloženje, odnosno kondicioniranje vode; • Nepotpuna kontrola kvaliteta vode; • Veliki gubici u vodovodnom sistemu fizički (curenja) i administrativni (paušal); • Nedefinisano upravljanje vodovodnim sistemom (nema zona i nadzora

mjerenja i kontrole); • Kapacitet izgrađenih rezervoara je nedovoljan, voda se ne akumulira,

rezervoari su protočni; • Necjelovit (nedovršen) općinski vodovodni sistem; • Neadekvatna (niska) cijena usluga vodosnabdijevanja; • Neadekvatan sistem naplate usluga u objektima kolektivnog stanovanja; • Neprimjenjivanje zakona o održavanju zajedničkih prostorija u objektima

zajedničkog stanovanja; • U višim zonama u sušnim periodima provode se redukcije u snabdijevanju

građana vodom; • Za mnoge dijelove vodovodnog sistema nije izvršena službena primopredaja,

dati su na korištenje sa velikim brojem nedostataka; • Nepostojanje definisanog načina formiranja cijene odvodnje i prečišćavanja

otpadnih voda; • Cijene usluga ne pokrivaju troškove i procenat naplate je dosta nizak; • Neodgovarajući način upravljanja i kontrole lokalnih vodovodnih sistemima.

O

(M

OG

UĆ

NO

STI)

• Uvođenje stalne kontrole kvaliteta vode koja se isporučuje građanima, (monitoringa (min. jednom godišnje)–kompletna analiza kvaliteta vode);

• Očuvanje i poboljšanje kvaliteta vode na izvorištima, uključujući postepeno uvođenje primarnog prečišćavanja vode,;

• Opremanje JP ¨Vododvod¨ d. o. o. Bihać opremom i vozilima, izgradnja telemetrijskog sistema,

• uspostavljanje GIS-a i baze podataka; • Uspostavljanje zona sanitarne zaštite; • Planiranje godišnjih aktivnosti prema prioritetima i realnim mogućnostima; • Priprema neophodne studijsko-projektne dokumentacije, prioritetno master

plana i studije izvodljivosti sanacije i unapređenja sistema vodosnabdijevanja; • Sanacija i rekonstrukcija vodovodne mreže i objekata vodovodnog sistema; • Otklanjanje nedostataka na nekim od podsistema, završetak nezavršenih

vodovodnih sistema; • Stavljanje lokalnih (seoskih) vodovoda pod nadzor i kontrolu; • Raspoloživost različitih finansijskih izvora; • Osiguranje značajnijih sredstava u budžetu općine za ovu oblast, uključujući i

osiguranje sredstava sa viših nivoa po osnovu prikupljenih vodnih naknada za korištenje voda;

• Sanacija vodovodnih instalacija u objektima kolektivnog stanovanja; • Unapređenje informisanja građana i saradnje sa građanima;



T

(P

RIJ

ETN

JE)

• Nedonošenjem kantonalnog zakona o vodama onemogućena je zaštita izvorišta, odnosno nisu usvojene odluke o uspostavi zona sanitarne zaštite;

• Pogoršanje kvaliteta voda na izvorištu; • Pogoršanje higijensko-epidemiološke situacije, odnosno povećanje rizika

pojave različitih vrsta epidemija; • Nepostojanje prečišćivača kod naselja i industrije u slivnom području izvorišta,

posebno u R Hrvatskoj, zagađivači na području druge države); • Oblast nije dovoljno obrađena u postojećoj prostorno planskoj dokumentaciji; • Građani ne čuvaju imovinu javnih komunalnih preduzeća (otuđivanje

poklopaca šahtova, oštećenje ventila u šahtovima i sl.) • Slab interes građana za rješavanje pitanja od zajedničkog interesa; • Niska svijest građana i slab interes za pomoć JKP na eventualnim

unapređenjima; • Nepostojanje odgovarajućih propisa (kantonalni zakon o vodama), kao i

neredovno ažuriranje i dopunjavanje postojećih propisa; • Nedovoljna primjena propisa (kontrola i kažnjavanje), odnosno slabo

funkcioniranje inspekcijskih službi; • Dogradnja i unapređenje situacije na postojećim vodovodnim sistemima

zahtjevaju značajnije povećanje cijena usluga; • Nedostatak finansijskih sredstava; • Prihodi koji se prikupljaju po osnovu usluga vodosnabdijevanja nedovoljni su

za značajnija unapređenja u sektoru.



3.2. ODVODNJA I PREČIŠĆAVANJE OTPADNIH VODA 3.2.1. UVOD Otpadne (zagađene) vode sa područja općine Bihać odvode se uglavnom djelimično izgrađenim kanalizacionim sistemom u otvorene recipijente, pritoke rijeke Une i samu rijeku Unu. Veći dio stanovnika općine Bihać za prikupljanje otpadnih voda koristi nepropisno izgrađene septičke jame čiji se sadržaji infiltriraju u podzemne vode ili putem preljeva ispuštaju u neki od otvorenih kanala i potoka, koji se kasnije ulijevaju u rijeku Unu. Procenat stanovništva koji je priključen na javni kanalizacioni sistem je 36 %, dok ostalih 64 % ima vlastite septičke jame ili je direktno priključen na otvorene vodotoke i kanale kojima zagađena voda opet dospije u rijeku Unu. Otpadne vode postojećih industrijskih postrojenja, autopraona i javnih ustanova se bez prečišćavanja ispuštaju u potoke, kanale ili direktno u rijeku Unu. 3.2.2. POSTOJEĆI OBJEKTI KANALIZACIONOG SISTEMA Postojeći kanalizacioni sistem je mješovitog tipa, izgrađen uglavnom od betonskih i azbesto-cementnih cijevi promjera 600 do 2000 mm, te podjeljen na sistem na lijevoj i sistem na desnoj obali. Na postojećoj kanalizacionoj mreži postoji nekoliko ¨uskih grla¨ (mali profil ili mali nagib cjevovoda) koja uzrokuju podbijanje otpadnih voda i njihovo izlijevanje kroz slivnike ili poklopce šahtova. Jedan dio cjevovoda je izgrađen nepropisno, odnosno ne zadovoljava minimum tehničkih standarda i trebalo bi planirati njegovu zamjenu. 3.2.3. SEPTIČKE JAME Izgrađene septičke jame uglavnom ne zadovoljavaju tehničke standarde, veći dio otpadnih voda iz njih se infiltrira u podzemne vode, dok se jedan manji dio preko njihovih preliva ulijeva u površinske vode. Iz tih razloga dolazi do mješanja otpadnih voda sa vodama koje prihranjuju izvorišta. Iz navedenih razloga postoje područja na teritoriji općine gdje je značajno ugrožena kvaliteta podzemnih i površinskih voda što predstavlja stalnu opasnost po zdravlje njenih stanovnika. Hitne mjere za otklanjanje takvih problema ne postoje. U nadležnoj općinskoj službi ne postoje podaci o broju, zonama i lokacijama septičkih jama. 3.2.4. STUDIJSKO-PROJEKTNA DOKUMENTACIJA Tri prijeratne projektantske firme (¨Hidroinžiniring¨ Ljubljana (1978.), ¨IPZ¨ Zagreb (1985.) i ¨Zavod za vodoprivredu¨ Sarajevo (1989.)) projektovale su kanalizacioni sistem općine Bihać s tim da je posljednja uradila i idejni projekat postrojenja za prečišćavanje otpadne vode. Projektovani i dijelom izgrađeni kanalizacioni sistem je mješovitog tipa sa projektovanim sifonom ispod rijeke Une za povezivanje sistema u jednu cjelinu. Nakon rata urađeno je nekoliko elaborata – studija (¨RUSTVA¨ (Švedska), Programski ured, IBG Ltd. (Švicarska) i KfW (Njemačka)) u svrhu priprema općinske uprave za nastavak izgradnje kanalizacionog sistema i postrojenja za prečišćavanje otpadne vode. Dokumentacija o objektima kanalizacione mreže postoji u procentu od 40 % i trenutno se provodi naknadno ucrtavanje, odnosno ažuriranje. Potrebno je istaći da je općina Bihać potpisala Sporazum o razumjevanju sa Evropskom komisijom i KfW bankom o izradi master plana, studije izvodljivosti i idejnog rješenja za izgradnju postrojenja za prečišćavanje otpadne vode i nastavak izgradnje kanalizacionog sistema. 3.2.5. POSTROJENJE ZA PREČIŠĆAVANJE OTPADNIH VODA Prijedlog lokacije za izgradnju postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda dat je kroz projekte izgradnje kanalizacionog sistema. Pomenuta lokacija se nalazi u neposrednoj blizini (nizvodno) mosta preko rijeke Une u naselju Kralje, a zemljište na kojem se postrojenje treba graditi je u privatnom vlasništvu. Predmetna lokacija nije uvedena u postojeći urbanistički plan općine Bihać.



uz napomenu da je projektovan za mješoviti kanalizacioni sistem, te je kao takav velikih dimenzija i skup. Kako je u posljednjih 15 godina nizvodno od pomenute lokacije u naseljima Pokoj. Čavkići, Veliki i Mali Lug, Mujadžići, Midžići, te ulicama Jablanska, Kladuška itd. izgrađen velik broj stambenih i privrednih objekata potrebno je predložiti i razmotriti nekoliko novih lokacija kako se otpadne vode pomenutih naselja nebi prepumpavale nazad prema lokaciji u naselju Kralje. 3.2.6. ZAGAĐIVAČI Niti jedan industrijski pogon koji je trenutno u funkciji i proizvodi veće količine zagađenih voda trenutno nema nikakav uređaj za prečišćavanje otpadnih voda iz svog tehnološkog procesa osim ¨Bihaćke pivovare¨ d. d. Bihać, koja ima uređaj za primarno prečišćavanje. Prije rata urađeni katastar zagađivača nije ažuriran, odnosno ne postoji evidencija o trenutnom broju zagađivača, niti o ukupnoj količini zagađene vode koja se proizvodi i ispušta u vodotoke. U nadležnoj općinskoj službi ne postoje podaci da li vlasnici industrijskih objekata i drugih postrojenja izvršavaju svoje zakonske obaveze. Samo jedan manji broj industrijskih zagađivača prema evidenciji kantonalnog inspektora za vodoprivredu vrši redovnu kontrolu ispuštanja otpadnih voda i na osnovu utvrđene količine zagađenja (po EBS-u) prema zakonu o vodama plaća posebnu vodnu naknadu za zagađenje voda. Takođe, evidencije o ostalim zagađivačima benzinske pumpe, autopraone, automehaničarske radnje, lakirnice, klaonice, zdravstvene i veterinarske institucije, i sl. ne postoje niti se vrši kontinuirani nadzor nad pomenutim objektima. 3.2.7. RECEPIJENT (RIJEKA UNA) Sve otpadne vode domaćinstava i navedenih zagađivača direktno ili preko kanalizacionog sistema dospjevaju u rijeku Unu nizvodno od Bihaća. Kvalitet vode rijeke Une uzvodno od Bihaća prema važećoj Uredbi o klasifikaciji voda spada u vodotok I klase, dok nizvodno od Bihaća odgovara II klasi. Međutim, da neposredno nakon gradskog područja Bihaća ne dolazi do ulijevanja izrazito čiste rijeke Klokot u rijeku Unu kvalitet voda rijeke Une zasigurno bi odgovarao III klasi kvaliteta vode. Monitoring kvaliteta voda rijeke Une kojeg u nekoliko posljednjih godina provode i vladine i nevladine institucije pokazuje trend pogoršanja kvaliteta nizvodno od Bihaća, a posebnu u vremenu minimalnih proticaja. Takođe zbog podbijanja nivoa rijeke Une od strane brane kod HE ¨Kostela¨nizvodno od Bihaća dolazi i do povećanja nivoa podzemnih voda odnosno povećanja infiltracije pomenutih voda kroz napuknuća, kvarove u kanalizacioni sistem. Ovim se količine vode koje trebaju biti dovedene na postrojenje za prečišćavanje uvećavaju, te mogu značajnije povećati eksploatacione troškove budućeg postrojenja. U periodu velikih voda rijeke Une dolazi i do podbijanja otpadnih voda u kanalizacionoj mreži do stambenih objekata u neposrednoj blizini korita rijeke čime dolazi do ugrožavanja zdravstvene situacije u tim naseljima. 3.2.8. POTREBE Pored potreba za smanjenjem zagađenja površinskih i podzemnih voda kroz aktivnosti na završetku započetog kanalizacionog sistema i izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadne vode potrebno je u svrhu unapređenja zdravstvene situacije u nekim naseljima provesti hitne mjere, odnosno pokušati izgraditi djelove kanalizacione mreže separatnog tipa koja bi se kanije na odgovarajući način priključili na novi kolektorski sistem. U ovoj oblasti prioritet imaju sljedeća područja: Prioritetno bi trebalo razmotriti u naseljima Veliki i Mali Lug, Pokoj, Hatinac, Ozimice I, Ceravci, Repušine, Jezero-Privilica, Gata, Izačić, Vrsta, Brekovica, Spahići, Vedro Polje, Žegar, Ružica, Čavkići; Kulen Vakuf, Orašac, Ripač, Lohovo, Golubić i Sokolac. Pored toga neophodno bi bilo ustrajati na izradi katastra zagađivača, unapređenju postojećih propisa i njihovog provođenja.



3.2.9 SWOT ANALIZA

Sektor: ODVODNJA I PREČIŠĆAVANJA OTPADNIH VODA

S

(S

NA

GE)

• Spremnost građana da sufinansiraju izgradnju kanalizacionog sistema; • Razvijena ekološka svijest i odgovornost jednog dijela građana općine; • Postignut dogovor sa donatorima o finansiranju izrade master plana, studije

izvodljivosti i idejnog rješenja za izgradnju postrojenja za prečišćavanje i nastavka izgradnje kanalizacionog sistema;

• Postojanje dijelova već izgrađenih glavnih kolektora sistema odvodnje otpadnih voda (kanalizacionog sistema);

W

(S

LA

BO

STI)

• Pokrivenost domaćinstava sistemom odvodnje otpadnih voda je dosta niska; • Djelovi sistema odvodnje otpadnih voda (kanalizacionog sistema) su

nepropisno izgrađeni i neodgovaraju važećim tehničkim standardima; • Nije usvojen tip kanalizacionog sistema (separatni ili mješoviti); • Većina septičkih jama nije izgrađena prema postojećim propisima i njihov

sadržaj se direktno infiltrira u podzemne vode ili ulijeva u vodotoke; • Podaci o izgrađenosti septičkih jama, te kontroli i nadzoru njihovog pražnjenja

skoro da i ne postoje; • Ne postoji lokacija za odlaganje sadržaja septičkih jama nakon ispumpavanja; • Evidencija o zagađivačima i količinama ispuštanja zagađene vode, te plaćanju

naknada za zagađenje nije usvojena; • Trenutni način odvodnje otpadnih voda domaćinstava i industrije ugrožava

kvalitetu podzemnih i površinskih izvora vode; • Loša higijenska situacija u posebno u nekim prigradskim naseljima, (Čavkići,

Pokoj, Veliki i Mali Lug, Ružica, Vinica, Hatinac, Midžići, Mujadžići); • Lokacija postrojenja za prečišćavanje otpadne vode nije određena u prostorno

planskoj dokumentaciji; • Imovinsko-pravni propisi nisu rješeni za lokaciju za postrojenje za

prečišćavanje otpadne vode (zemljište je u privatnom vlasništvu;

O

(M

OG

UĆ

NO

STI)

• Poboljšanje higijesko-sanitarne (zdravstvene) situacije u nekim naseljima; • Poboljšanje kvaliteta vode u svim vodotocima, posebno u rijeci Uni; • Donošenje novih i ažuriranje postojećih propisa, te njihovo efikasno

provođenje; • Planiranje godišnjih aktivnosti prema prioritetima i realnim mogućnostima; • Priprema neophodne studijsko-projektne dokumentacije; • Raspoloživost različitih finansijskih izvora; • Osiguranje značajnijih sredstava u budžetu općine za ovu oblast, uključujući i

osiguranje sredstava sa viših nivoa po osnovu prikupljenih vodnih naknada za zagađenje voda;



T

(P

RIJ

ETN

JE)

• Pogoršanje kvaliteta voda, odnosno zagađenje svih vodotoka i površinskih voda;

• Pogoršanje kvaliteta voda, odnosno zagađenje tla i podzemnih voda; • Pogoršanje higijensko epidemiološke situacije, odnosno povećanje rizika

pojave različitih vrsta epidemija; • Nepostojanje prečišćivača kod industrijskih preduzeća; • Nekontrolirana ekspanzija izgradnje novih potencijalnih zagađivača (klaonica,

benziskih pumpi, autopraonica, itd.); • Nepostojanje odgovarajućih propisa, kao i neredovno ažuriranje i

dopunjavanje postojećih propisa; • Nedovoljna primjena propisa (kontrola i kažnjavanje), odnosno slabo

funkcioniranje inspekcijskih službi; • Značajnije povećanje cijena usluga izgradnjom sistema; • Nedostatak finansijskih sredstava; • Slab interes građana za rješavanje pitanja od zajedničkog interesa; • Niska svijest građana i slab interes za pomoć JP ¨Vododvod¨ d. o. o. Bihać na

eventualnim unapređenjima; • Neplanska i bespravna gradnja; • Građani ne čuvaju imovinu javnog preduzeća (otuđivanje poklopaca šahtova,

oštećenje ventila u šahtovima i sl.) i često se priključuju na kanalizacioni sistem bez prethodno pribavljanih saglasnosti i dozvola;

• Prihodi koji se prikupljaju po osnovu usluga odvodnje otpadnih voda nedovoljni su za značajnija unapređenja u sektoru.

• Dogradnja i unapređenje situacije na postojećim kanalizacionim sistemima zahtjevaju značajnije povećanje cijena usluga;



3.3. UPRAVLJANJE KRUTIM OTPADOM 3.3.1. PRIKUPLJANJE I PREVOZ KOMUNALNOG OTPADA Za poslove prikupljanja, odvoza i odlaganja komunalnog krutog otpada na području općine Bihać zaduženo je Javno komunalno poduzeće "KOMRAD" d.o.o. Bihać. Pomenute usluge provode se za ukupno 13.326 domaćinstava u individualnoj i zajedničkoj stambenoj gradnji, te 1.128 obrtničkih i zanatskih preduzeća, javnih institucija kao i privrednih subjekata u državnoj i privatnoj svojini. Uslugom prikupljanja i odvoza otpada pokriveno je 95 % stanovnika općine Bihać, a prikupljanje se vrši raspoloživim vozilima po utvrđenoj dnevnoj i sedmičnoj dinamici u skladu s odredbama odluke o komunalnom redu. Prikupljanjem nije obuhvaćeno 8 najudaljenijih naselja. Korisnici komunalni otpad odlažu na nekoliko načina, odnosno pomoću PVC vreća, PVC kanti i raznih drugih posuda neadekvatnih za odlaganje, odnosno prikupljanje otpada. Selektiranje i odvajanje krutog otpada od strane korisnika se ne primjenjuje. Dnevno prikupljene količine otpada iznose 160-170 m3, a u pojedinim periodima godine (proljeće, jesen) dostižu količinu i do 200 m3. Ukupna količina prikupljenog krutog otpada procjenjuje se na oko 57.000 m3 godišnje. Detaljne analize vrsta, količina i sastava otpada koji se prikuplja na području općine Bihać do sada nije rađena. Svi postojeći podaci temelje se na već zastarjelim studijama i elaboratima koji su bile zasnovani uglavnom na procjenama, a ne na stvarno izmjerenim količinama. Prema posljednjim procjenama strukturu komunalnog otpada na području općine čine papir 35 %, guma 15 %, drvo 10 %, povrće 10 %, staklo 10 %, tekstil 8 %, plastika 5 %, metali 2 %, koža, prašina, pepeo i drugi materijali 5 %. Navedeni podaci pokazuju da bi se uvođenjem selektiranja i odvajanja krutog otpada kod korisnika mogle ostvariti značajne uštede u procesu upravljanja krutim otpadom, posebno kod troškova prikupljanja i prevoza otpada, ostvarivanjem prihoda od prikupljenih sekundarnih sirovina, kao i smanjenja popunjenosti postojećeg odlagališta. 3.3.2. PRIKUPLJANJE OSTALIH VRSTA KRUTOG OTPADA Zbog smanjenja industrijske proizvodnje, proizvodnja tehnološkog otpada je na minimalnoj razini, međutim i taj otpad kada se prikupi najčešće završava zajedno sa komunalnim na službenom odlagalištu Kruškovača. Nema posebnih odlagališta za industrijski otpad. Podataka o opasnom otpadu nema, a ako ga ima ne izdvaja se. Nema programa za izdvajanje i tretman guma i ulja. Klinički (zarazni) medicinski otpad ne zbrinjava se na odgovarajući način. Prisutan je i problem klaoničkih i drugih organskih (animalnih) ostataka. Nema izdvajanja sekundarnih sirovina niti prerađivačkih kapaciteta. 3.3.3. ODLAGANJE KRUTOG OTPADA Na području općine Bihać službeno odlagalište komunalnog otpada nalazi se u blizini naselja Gorjevac na lokalitetu Kruškovača. Na ovom odlagalištu primjenjuje se djelomično kontroliran postupak odlaganja bez uobičajene tehnologije sanitarnog odlaganja otpada. Otpad se odlaže na neizgrađenu podlogu (dno) odlagališta, sa povremenim prekrivanje inertnim materijalom, kvašenjem i nabijanjem odgovarajućom mehanizacijom, u svrhu postizanja potrebne zbijenosti smanjenja popunjenosti zapremine odlagališta, kao i smanjenja oticanja procjednih i površinskih voda. Takođe, na odlagalištu se periodično provodi dezinfekcija i deratizacija i vrši kontrola stanja odlagališta radi sprečavanja požara. Na ovom odlagalištu komunalnog otpada nije izgrađena neophodna infrastruktura, odnosno ne postoji zaštitna ograda, obodni kanali, postrojenje za prečišćavanje procjednih otpadnih voda, ventilacioni bunari za evakuaciju gasa, prateći objekti (prostorije za osoblje na održavanju deponije, sanitarne prostorije, vaga za mjerenje punih i praznih vozila, instalacije i oprema za pranje i dezinfekciju vozila).



Od infrastrukturnih objekata postoji samo prilazni makadamski put sa rampom i kontejnerom za smještaj čuvara, što ukazuje da na ovoj lokaciji ne postoje minimalni uslovi za sanitarno odlaganje krutog otpada. Odlagalište ima neposredan utjecaj na okoliš koji se ogleda u vizualno lošem prizoru, neugodnom mirisu u okruženju i stalnom prisustvu čestica prašine u okolnom zraku. Dugoročni utjecaj na okoliš se ogleda i u zagađenju površinskih i podzemnih voda procjednim vodama sa odlagališta i zagađenju atmosfere (deponijski gas sadrži metan i ugljen dioksid). Do sada nije rađena studija utjecaja na okoliš tako da nema preciznih podataka o ukupnom zagađenju, međutim zbog loše ¨ruže vjetrova¨ koja utiče da se zagađenje putem zraka prenosi na veće udaljenosti građani okolnih naselja posebno Ripča su u nekoliko navrata tražili zatvaranje odlagališta krutog otpada na lokalitetu Kruškovača. Takođe zbog osjetljivih karakteristika kraškog medija na kojem se nalazi odlagalište evidentiran je uticaj zagađenih voda odlagališta na okolna izvorišta. Kapacitet odlagališta iznosi cca 500.000 m³ neslužbenim procjenama da je zapremina odlagališta popunjena u iznosu od 70 %, odnosno procjene bazirane na količinama do sada odloženog otpada i količinama koje se prikupljaju i dovoze na odlagalište govore da bi se odlagalište moglo koristiti još dvije do tri godine kada bi se na odgovarajući način trebalo zatvoriti. Strategija za zatvaranje postojećeg odlagališta nije urađena. Može se zaključiti da sadašnji način odlaganja krutog otpada na teritoriji općine Bihać ne odgovara standardima sigurnog odlaganja i ne osigurava minimum zaštite od štetnih uticaja na okoliš, te je neophodno u što skorije vrijeme poduzeti odgovarajuće aktivnosti kako bi se stvorile potrebne pretpostavke za buduća unapređenja. 3.3.4. OPREMA ZA PRIKUPLJANJE, ODVOZ I ODLAGANJE OTPADA Tehnički kapaciteti (sredstva, oprema, vozne jedinice) za prikupljanje krutog otpada ogledaju se u postojanju: 240 kontejnera (1.100L), 40 kontejnera od 5 i 7 m3, 1 pres-kontejner, 2 traktora, 2 samopodizača, 5 kamiona smećara, 2 kipera, 1 buldožer i 1 rovokopač. Dvije autosmećare su nove, nedavno nabavljene, dok je ostala mehanizacija dosta stara. Kontejneri su u svojini korisnika i korištenjem u zakupu. Općinska uprava još nije pokrenula proceduru izgradnje pretovarne stanice. 3.3.5. DIVLJA ODLAGALIŠTA Na području općine Bihać prevladava nesanitarni način odlaganja otpada, ne primjenjuje se recikliranje i nema tehnologija za tretman otpada, zakonska regulativa je neadekvatna, provođenje propisa je na niskom nivou što za rezultat ima postojanje velikog broja divljih odlagališta. Unatoč činjenici da JKP ¨Komrad¨d. o. o. Bihać vrši organizirani odvoz komunalnog otpada iz gotovo svih naseljenih mjesta na teritoriji općine Bihać, područje obiluje velikim brojem divljih odlagališta. Najugroženija naselja u blizini kojih su evidentirana pomenuta odlagališta su Vedro Polje, Golubić, Srbljani, Brekovica, Bugar, Gata, Pritoka, Ružica i podgrabeška naselja. Na divljim odlagalištima se odlažu gotovo sve vrste otpada, najčešće organski otpad (uginule životinje, kao i neiskoristivi dijelovi zaklanih životinja), građevinski otpad, kabasti otpad domaćinstava, staklo, i šut što predstavlja permanentnu opasnost za pojavu različitih vrsta epidemija i zagađenja.



3.3.6 SWOT ANALIZA

Sektor: UPRAVLJANJE KRUTIM OTPADOM

S

(S

NA

GE)

• Pokrivenost odvozom otpada na teritoriji općine iznosi 95 %; • Nadležnost lokalne samouprave je velika u oblasti prikupljanja otpada; • Značajnija financijska sredstva se mogu osigurati u budžetu općine; • Visoka svijest građana o potrebi unapređenja sistema upravljanja otpadom; • Spremnost građana da se pitanje prikupljanja i tretmana krutog otpada riješi

na adekvatan način; • Postojanje kapaciteta za kvalitativno – kvantitativnu analizu otpada.

W

(S

LA

BO

STI)

• Postojanje velikog broja manjih divljih deponija i stalni trend otvaranja novih; • Sadašnje odlagalište otpada ne zadovoljava standarde i ugrožava izvorišta; • Neselektiranje prikupljenog otpada; • Nepostojanje sistema reciklaže, nema projekata o razvrstavanju i reciklaži,

nema kapaciteta za razvrstavanje i reciklažu (reciklažna dvorišta) i stanovništvo je needucirano za razvrstavanje u domaćinstvima;

• Problem zbrinjavanja ostalih vrsta otpada (klaonički, medicinski, građevinski, industrijski, opasni (baterije, masti i ulja, i sl.)

• Nezadovoljavajuća opremljenost – JKP ¨Komrad¨d. o. o. Bihać; • Nema podataka o kvalitativno – kvantitativnim karakteristikama otpada; • Nema pretovarne stanice niti je rezervirana lokacija za njenu izgradnju; • Nedovoljna učestalost odvoza smeća u pojedinim dijelovima općine; • Cijene usluga ne pokrivaju troškove i procenat naplate je dosta nizak; • Propisi koji tretiraju ovu oblast su zastarjeli, neažurirani i ne provode se; • Slaba opremljenost i slabo funkcioniranje inspekcijskih službi, posebno

komunalne inspekcije, dok institut komunalnih redara još nije ustrojen; • Slaba informiranost građana o sanitarnom odlaganju krutog otpada, te

prednostima sortiranja različitih vrsta otpada i njihovog recikliranja; • Komunalna nekultura korisnika, slaba svijest i neogovornost; • Niska svijest građana i slab interes za pomoć JKP ¨Komrad¨d. o. o. Bihać na

mogućim unapređenjima;

O

(M

OG

UĆ

NO

STI)

• Poboljšanje higijesko-sanitarne (zdravstvene) situacije; • Planiranje godišnjih aktivnosti prema prioritetima i realnim mogućnostima; • Izrada planske i studijsko – projektne dokumentacije, te registra otpada; • Sanacija postojećeg službenog odlagališta komunalnog otpada u svrhu

osiguranja uslova za sanitarno odlaganje; • Sanacija divljih deponija; • Poboljšanje kvaliteta pružanja komunalnih usluga kroz unapređenje sistema

prikupljanja otpadom; • Angažovanje nevladinog sektora, posebno u radu sa građanima; • Sistemski pristup u rješavanju primjenom koncepta EU upravljanja otpadom; • Primjena sistema razdvojanja prikupljenog otpada savremenom tehnologijom; • Izgradnja i opremanje reciklažnog dvorišta; • Izgradnja regionalne deponije na teritoriji općine i provođenje sanitarnog

odlaganja otpada; • Uvođenje programa odvoza kabastog krutog otpada; • Raspoloživost različitih finansijskih izvora; • Unapređenje rada komunalne inspekcije i komunalnih redara; • Edukacija stanovništva o sistemu upravljanja krutim otpadom; • Uspostavljanja pravnog okvira za zaštitu čovjekove okoline; • Donošenje novih i ažuriranje postojećih propisa, te njihovo efikasno

provođenje (monitoring, kontrola, kažnjavanje); • Uspostavljanje bolje saradnje lokalne uprave sa građanima; • Interes privatnog sektora (inicijativa) za reciklažom pojedinih vrsta otpada;



T

(P

RIJ

ETN

JE)

• Kraško područje – velika ranjivost podzemnih vodotoka; • Pogoršanje kvaliteta površinskih i podzemnih voda; • Pogoršanje higijensko epidemiološke situacije, odnosno povećanje rizika

pojave različitih vrsta epidemija; • Upravljanje krutim otpadom je u nadležnosti kantona; • Nepostojanje regionalnog strateškog plana upravljanja krutim otpadom; • Ne postoji strategija (koncepta) zbrinjavanja krutog otpada (kanton); • Nije donesena odluka gdje, kako i pod kojim uslovima graditi regionalno

sanitarno odlagalište krutog otpada; • Slaba mogućnost uticaja na ubrzanje procesa uspostavljanja regionalnog

sanitarnog odlagališta krutog otpada; • Tendencija pada interesa građana i stvaranje tzv.¨nerješivog problema¨; • Slab interes građana za rješavanje pitanja od zajedničkog interesa; • Građani ne čuvaju imovinu JKP ¨Komrad¨d. o. o. Bihać (oštećivanje i paljenje

kontejnera i posuda za prikupljanje otpada i sl.); • Nedostatak odgovarajućih propisa (posebno na kantonalnom nivou), kao i

neredovno ažuriranje i dopunjavanje postojećih propisa; • Nedovoljna primjena propisa (kontrola i kažnjavanje), odnosno slabo

funkcioniranje inspekcijskih službi; • Dogradnja i unapređenje situacije na postojećem sistemu prikupljanja, odvoza

i odlaganja komunalnog otpada zahtjevaju značajnije povećanje cijena usluga; • Nedostatak finansijskih sredstava; • Gradska deponija ne ispunjava uslove i kriterije sanitarne deponije; • Zbog nepostojanja svih zakonom propisanih uslova sanitarnog zbrinjavanja

otpada kantonalna inspekcija može zatvoriti postojeće odlagalište kao u nekim općinama Unsko-sanskog kantona;

• Zagađenje minama i minsko eksplozivnim sredstvima; • Karakteristike kraškog područja tla; • Postojanje nekontrolisanih divljih smetljišta.



3.4 ZAŠTITA OD VODA I ODVODNJA OBORINSKIH VODA 3.4.1. ODBRANA OD POPLAVA U cilju zaštite od poplava do 1992. godine u Bihaćkom polju izgrađena je mreža glavnih i sekundarnih odvodnih kanala dužine 13,2 km, odbrambeni nasip na području Velhovskog polja u dužini od 5,12 km, te uklonjena sedrena barijera na Buku nizvodno od Kulen Vakufa. Osnovni sistem osmatranja velikih vodostaja te praćenja padavina koji je bio uništen tokom posljednjeg rata obnovljen je i uspostavljen u proteklih pet godina na području cijelog sliva rijeke Une (15 automatskih hidroloških i 10 automatskih padavinskih stanica). 3.4.2. STANJE OBJEKATA ODBRANE OD POPLAVA Izgrađeni vodoprivredni objekti za odbranu od poplava ne održavaju se od 1992. godine, a javno preduzeće koje je do tog perioda bilo zaduženo za njihovu izgradnju i održavanje privatizirano je i ne bavi se više tom djelatnošću. Takođe, nekontrolisanim zahvatima u prostoru, prije svega bespravnom gradnjom na pomenutim vodoprivrednim objektima u posljeratnom periodu napravljene su ogromne štete čime je njihova funkcionalnost dovedena u pitanje. Stanovnici i privrednici su nelegalnom gradnjom u velikoj mjeri uništili prirodne i vještačke kanale za odvodnju, dok je dio nasipa u Velhovskom polju od strane nesavjesnih građana iskorišten kao pozajmište građevinskog materijala. Projektna dokumentacija o izgrađenim objektima za odbranu od poplava skoro da i ne postoji, neažurna je, odnosno zastarjela čime je održavanje pomenutih objekata neizvodivo. 3.4.3. OSTALI UTICAJI NA POVEĆANJE UČESTALOSTI PLAVLJENJA Primjena neadekvatnog sistema gospodarenja šumama kroz redukciju šumske populacije, zatim neobrađivanje poljoprivrednog zemljišta značajno su uticali na kapacitet tla odnosno onemogućili da isto zadrži vodu. Ovim je povećan broj erozija i bujica, odnosno rizik od pojave poplava. Lošim gazdovanjem šumama i stalnim zbijanjem poljoprivrednog zemljišta ubrzano je oticanje voda i smanjena sposobnost šumskog i poljoprivrednog zemljišta da akumuliraju oborinske vode. Takođe velik uticaj na plavljenje stambenih i poslovnih objekata, te velikih površina poljoprivrednog zemljišta ima brana u naselju Kostela. Brana u naselju Kostela posebno nakon poslijeratne rekonstrukcije i dogradnje direktno utiče na pojavu velikih voda u bihaćkom polju, odnosno u području Velhovskog polja i Ljuljevitih bara (podbijanje poplavnog talasa, povećanje nivoa podzemnih voda i smanjenje mogućnosti podzemnih akumulacija da prime oborinske vode). Iako za to postoji osnov nadoknade za stalnu štetu izazvanu plavljenjem površina pod uticajem režima rada HE ¨Kostela¨ uzvodno od brane općina Bihać se ne ostvaruje. 3.4.4. POPLAVE Posljednja poplava na području općine Bihać zabilježena je 2. i 3. januara 2006. godine kada su zabilježeni najveći vodostaji rijeke Unca od kako se na hidrološkoj stanici u Drvaru vrše osmatranja, pri čemu se formirao plavni val koji je uticao da u nizvodnim naseljima Kulen Vakuf i Klisa bude poplavljeno oko 70 stambenih objekata, te u Bihaću 15 stambenih objekata i priobalno poljoprivredno zemljište površine veće od 415 hektara. Plavljenjem velikih površina poljoprivrednog i građevinskog zemljišta općina Bihać gubi vlastite resurse (potencijal) za razvoj. Poplave različitog intenziteta periodično se ponavljaju svake godine nanoseći direktne i indirektne materijalne štete koje se često ne mogu ni procijeniti. Potrebno je napomenuti da u posljednjih nekoliko godina nije došlo do pojave ranga ekstremno visokih voda koje su na području općine Bihać zabilježene u pedesetim godinama prošlog stoljeća, a čijom bi se pojavom broj ugroženih stambenih i poslovnih objekata, te hektara poplavljenih površina vjerovatno višestruko povećao.



3.4.5. OBORINSKE VODE NASELJA Oborinske vode u naseljima prikupljene najvećim dijelom preko asfaltnih površina i krovova bez prečišćavanja završavaju u gradskom kanalizacionom sistemu mješovitog tipa, a kasnije u rjeci Uni. 3.4.6. ORGANIZACIJA ODBRANE OD POPLAVA Planovi odbrane od poplava za područje sliva rijeke Une, kao ni kantonalni planovi odbrane od poplava nisu rađeni poslije rata. Prostorno planska dokumentacija nije usklađena sa potrebama oblasti odbrane od poplava, odnosno ovaj segment je skoro u potpunosti bio zanemaren tokom izrade prostorno planske dokumentacije. U poslijeratnih deset godina praksa je bila da se rješavaju posljedice, a ne spriječavaju uzroci. U proteklih nekoliko godina značajnije je unaprijeđen rad Općinskog štaba civilne zaštite, te poboljšana saradnja sa nadležnim općinskim službama. Takođe dosta je postignuto na informisanju građana međutim, i to je potrebno podići na viši nivo posebno u periodu pojave velikih voda. 3.4.7. PROPISI I NJIHOVO PROVOĐENJE Prethodnim, a i novim zakonom o vodama između različitih nivoa vlasti nisu jasno definirane nadležnosti za ovu oblast, postoji evidentan nedostatak odgovarajućih propisa, čime je uspostava organizacije i sistema odbrane od poplava značajno usložnjena. Takođe, u proteklom periodu nije bio osiguran adekvatan inspekcijski nadzor, odnosno postojeći inspekcijski organi (vodoprivredni inspektori) nisu provodili potojeće propise odnosno nisu radili aktivno prije svega na uklanjanju bespravno izgrađenih objekata. 3.4.8. FINANSIRANJE ODBRANE OD POPLAVA Evidencija o izdvajanju sredstava (naknada) za odbranu od poplava nije uspostavljena, a ne vrši se planiranje fondova za održavanje kanala, regulisanih potoka, obaloutvrda i nasipa, niti za obeštećenje nastalih šteta. 3.4.9. POTREBE U svrhu unapređenja stanja u oblasti odbrane od poplava, odnosno zaštite građana i njihove imovine, te obezbjeđenju stvaranja novih obradivih površina neophodno je u narednom periodu provesti sljedeće aktivnosti: • Uvesti praksu izrade srednjoročnih i godišnjih planova odbrane od poplava; • Izraditi neophodnu projektnu dokumentaciju za održavanje postojećih objekata i izgradnju

novih objekata odbrane od poplava; • Izvršiti objedinjavanje finansijskih sredstava iz različitih izvora, posebno sa viših nivoa

vlasti (kanton, entitet) za provođenje aktivnosti i mjera odbrane od poplava; • Institucionalno ojačati općinsku Službu prostornog uređenja i komunalnih djelatnosti da

može kvalitetno odgovoriti izazovima i potrebama odbrane od poplava na nivou općine Bihać i biti partner entitetskim i kantonalnim institucijama nadležnim za ovu oblast;

• Izvršiti dodatnu edukaciju osoblja općinskih službi, Službe civilne zaštite i građana; • Kontinuirano raditi na podizanju svijesti građana i njihovom aktivnom učešću u

implementaciji sistema odbrane od poplava; • Uskladiti prostorno plansku dokumentaciju sa planovima odbrane od poplava; • Utvrditi politiku korištenja prirodnih resursa na području općine Bihać; • Unaprijeditri saradnju sa entitetskim i kantonalnim institucijama nadležnim za odbranu od

poplava, kao i onim nadležnim za upravljanje šumama i poljoprivrednim zemljištem; • Unaprijediti sistem uzbunjivanja i obavještavanja; • Unaprijediti postojeće propise i njihovo provođenje.



3.4.10. SWOT ANALIZA

Sektor: ZAŠTITA OD VODA I ODVODNJA OBORINSKIH VODA

S

(S

NA

GE)

• Postojanje izgrađenog sistema (objekata) za odbranu od poplava; • Uspostavljen sistem svakodnevnog praćenja hidrometeoroloških pojava; • Opredjeljenost lokalne uprave da preventivnim aktivnostima spriječi ili umanji

štetni uticaj poplavnih voda; • Informiranje javnosti u slučajevima pojave velikih voda je unaprijeđeno; • Raspoloživi kapaciteti za održavanje, velik broj građevinskih firmi; • Dobra saradnja Službe civilne zaštite i stručnih službi općine;

W

(S

LA

BO

STI)

• Neodržavanje postojećih izgrađenih objekata za odbranu od poplava; • Objekti za odvodnju oborinskih voda i objekti za zaštitu od velikih voda

trenutno su u lošem stanju; • Neodgovoran odnos stanovništva prema objektima za odvodnju oborinskih

voda i zaštitu od voda (kanalima, regulisanim potocima, nasipima). Stanovnici i privrednici su nelegalnom gradnjom u velikoj mjeri uništili kanale za odvodnju;

• Postojeći objekti za odbranu od poplava koriste se kao pozajmišta građevinskog materijala;

• Nekontrolisani zahvati u prostoru (bespravna izgradnja, nekontrolisana sječa šume, neobrađivanje poljoprivrednog zemljišta) uzrokuju učestalija plavljenja;

• Oborinske vode prikupljene najvećim dijelom preko asfaltnih površina i krovova bez prečišćavanja završavaju u gradskom kanalizacionom sistemu mješovitog tipa a kasnije u rjeci Uni;

• Lošim gazdovanjem šumama ubrzano je oticanje voda i smanjeno akumuliranje podzemnih voda;

• Veliki broj stambenih objekata je ugrožen pojavom velikih voda; • Nepostojanje regionalne, slivne strategije zaštite od poplava; • Neusklađena prostorno-planska dokumentacija sa potrebama iz oblasti

odbrane od poplava; • Neusklađena zakonska regulativa, podjeljene nadležnosti, nepostojanje i

neažuriranje jednog broja propisa; • Neadekvatan inspekcijski nadzor. Inspekcija ne provodi propise, odnosno ne

radi aktivno prije svega na uklanjanju izgrađenih nelegalnih objekata; • Nenamjensko korištenje izvora finansiranja za odbranu od poplava; • Ne vodi se evidencija o izdvajanju sredstava (naknada) za ovu oblast, nema

planiranih fondova za održavanje kanala niti za obeštećenje nastalih šteta; • Nije uspostavljen odgovarajući sistem monitoringa i obavještavanja; • Sprečavaju se posljedice, a ne uzroci.



O

(M

OG

UĆ

NO

STI)

• Unapređenje postojećih i donošenje novih propisa; • Uskladivanje propisa; • Primjena novog zakona o vodama; • Izrada slivnog i kantonalnog plana za odbranu od poplava; • Izrada nove studijsko-projektne dokumentacije; • Planiranje godišnjih aktivnosti za održavanje i zaštitu odbrambenih objekata

prema raspoloživim sredstvima; • Usklađivanje prostorno-planske dokumentacije sa planovima odbrane od

poplava; • Objedinjavanje finansijskih sredstava iz različitih izvora, posebno sa viših

nivoa (kanton, entitet) za aktivnosti i mjere zaštite od poplava; • Uspostava efikasnog sistem prikupljanja sredstava za oblast odbrane od

poplava; • Institucionalno jačanje; • Podizanje javne svjesti o općem interesu upravljanja vodama; • Edukacija osoblja općinskih službi, Službe civilne zaštite i građana; • Rušenje bespravno izgrađenih objekata; • Kontrola eksploatacije pjeska i šljunka iz korita vodotoka, te nasipanja obala;

T

(P

RIJ

ETN

JE)

• Institucionalno neuređeno upravljanje vodama na nivou F BiH i države BIH; • Neusklađenost propisa i nadležnosti; • Nadležnosti su na višim nivoima, a općine se suočavaju sa velikim problemima

i štetama; • Nadležne institucije na entitetskom i kantonalnom nivou nisu donjele i usvojile

preventivne mjere odbrane od poplava; • Slaba saradnja i koordinacija institucija zaduženh za upravljanje vodama na

slivu rijeke Une, odnosno u F BiH sa lokalnim nivoom; • Velik uticaj brane u naselju Kostela na pojavu velikih voda u bihaćkom polju

(podbijanje poplavnog talasa, povećanje nivoa podzemnih voda i smanjenje podzemnih akumulacija da prime oborinske vode);

• Nepostojanje vodoprivredne osnove, master planova upravljanja odvodnjom oborinskih voda (zaštitom od poplava);

• Loše upravljanje šumama, odnosno nekontrolisana eksploatacija šuma i povećanje intenziteta erozionih procesa, posebno u području uzvodno od Bihaća, (na području općina Drvar, Glamoč i Bosansko Grahovo);

• Procedure za rušenje bespravno izgrađenih objekata dugo traju i građani se suprostavljaju rušenju pomenutih objekata.

• Lokalna vlast ne može uticati na upravljanje ustavom na brani, jer je ono uvijek usmjereno ka stvaranju profita (proizvodnji električne energije);

• Slab interes i svijest građana, nedogovornost i neobrazovanost; • Javnost nije dovoljno informisana o problemima;



4. LOKALNA UPRAVA I NJENI PARTNERI 4.1 ORGNIZACIJA UPRAVE U OBLASTI VODA I OKOLIŠNE SANITACIJE Odlukom o organizaciji organa lokalne uprave općine Bihać i Pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji organa uprave općine Bihać, koji su doneseni 2005. godine u okviru Službe prostornog uređenja i komunalnih djelatnosti uspostavljen je Odsjek komunalnih djelatnosti. Pomenutim pravilnikom utvrđen je opis poslova i opis radnih mjesta unutar Odsjeka za komunalne djelatnosti, dok su odnosi prema korisniku usluga i drugi principi ponašanja državnih službenika regulisani etičkim kodeksom za državne službenike u FBiH, koji je donijela Agencija za državnu službu FBiH. Pored toga, u nadležnosti općinske Službe inspekcijskih poslova su urbanističko-gradjevinska i komunalna inspekcija. Uspostavljanje Odsjeka za komunalne djelatnosti na nivou općinske uprave značajno je doprinjelo ubrzanju procesa planiranja, pripreme i realizacije poslova iz oblasti voda i okolišne sanitacije. 4.2 RAZVOJNE PRETPOSTAVKE Općinska uprava je nedovoljno organizirana i osposobljena posebno za poslove planiranja u oblasti voda i okolišne sanitacije. U proteklih deset godina nisu rađeni strateški razvojni planovi za pomenutu oblast. Takođe, općina Bihać nema urađenu i usvojenu strategiju društveno-ekonomskog razvoja. Postojeći godišnji programi i planovi se ne zasnivaju na srednjoročnoj strateško-planskoj dokumentaciji, već isključivo na trenutnim potrebama i problemima. Urađena i usvojena prostorno-planska dokumentacija (urbanistički i regulacioni planovi) slabo obrađuje oblast voda i okolišne sanitacije i uglavnom se ne provodi. Osnovni problem u realizaciji regulacionih planova je to što se nije pristupilo rješavanju imovinsko-pravnih odnosa i uređenja građevinskog zemljišta za područja obuhvata tih planova, pa su isti postali kočnica prostornom razvoju. Prostorni plan općine Bihaće je u fazi izrade, dok je postojeći urbanistički plan u fazi noveliranja. Pored toga, na nivou općine nije utvrđena politika upravljanja prirodnim resursima (mineralne sirovine, šume, vode, poljoprivredno zemljište), kao ni zemljišna politika. 4.3 PROSTOR I TEHNIČKA OPREMLJENOST Prostor Odsjeka za komunalne djelatnosti zaduženog i za pitanja iz oblasti voda i okolišne sanitacije je neadekvatan i nedovoljno opremljen za smještaj osoblja i opreme. Tehnička opremljenost Odsjeka je na veoma niskom nivou, ne postoji katastar podzemnih instalacija, a GIS i baza podataka iz oblasti voda i okolišne sanitacije još nisu uspostavljeni. 4.4 LJUDSKI RESURSI Odsjek je popunjen visokostručnim kadrovima, međutim postoji potreba za njihovim dodatnim usavršavanjem i specijalizacijom, posebno u oblasti upravljanja osobljem, različitim procesima, investicijama, te informatičkim tehnologijama. Takođe, evidentna je slaba informiranost osoblja uprave, kao i obučenost njenog osoblja za pripremu i apliciranje projekata prema različitim međunarodnim investicijskim fondovima. Pored toga evidentno je nepostojanje samostalnosti u radu osoblja koje radi na koordinaciji općinskih službi, javnih preduzeća i ustanova. Spremnost priznavanja vlastitih pogrešaka i spremnost na promjene uz trend poboljšanja organizovanja i medernizacije lokalne uprave doprinosi i povećanju kvaliteta usluga koje uprava daje svojim građanima.



4.5 PROPISI I PROVOĐENJE Postoji potreba za izmjenama i dopunama postojećih propisa, kao i donošenjem novih, posebno u svrhu provođenja sistemskih rješenja. Rad komunalne inspekcije i komunalnih redara je neefikasan, odnosno provođenje propisa na lokalnom nivou je na veoma niskom nivou. Međutim, pored potreba unapređenja propisa postoji potreba za modernizacijom rada komunalne inspekcije kroz dodatno opremanje i usavršavanje. Pitanja iz oblasti okolišne sanitacije djelomično su regulisana općinskom Odlukom o komunalnom redu i Odlukom o komunalnoj naknadi. Što se tiče oblasti vodoprivrede nije donesena vodoprivredna osnova niti je donesen plan zaštite od voda. Zaštita voda za piće regulisana je još prije rata kroz usvojene zone sanitarne zaštitne za izvorišta Klokot, Privilica, Ostrovica, Žegar (Sl. glasnik općine Bihać br.12/77), međutim kad je riječ o važećem Zakonu o vodama, izrađeni su Projekti zaštite izvorišta vode za piće, ali odluke o zaštiti izvorišta, urađene na osnovu pomenutih projekata, nisu još verifikovane od strane nadležnih institucija. 4.6 SARADNJA Saradnja sa nadležnim institucijama iz oblasti voda i okolišne sanitacije na višim nivoima je na veoma niskom nivou i uglavnom je vaninstitucionalna. To se održava i na finansiranje projekata iz oblasti voda i okolišne sanitacije, koji se uglavnom finansiraju sredstvima budžeta općine, a samo povremeno i fondovima drugih institucija i donatora. 4.7 SARADNJA SA PREDSTAVNICIMA CIVILNOG DRUŠTVA Gradjani i nevladine organizacije se uključuju u proces planiranja i donošenja odluka, ali je to još uvijek nedovoljno prvenstveno zbog nezainteresiranosti gradjana. Nedovoljna komunikacija uprave sa građanima rezultirala je nerazumjevanjem rada uprave od strane građana. posebno zbog nepostojanja dovoljno razvijenih mehanizama za povećanje učešća građana u radu uprave. Nivo svijesti gradjana u obavezama čuvanja javne imovine, plaćanja komunalnih usluga, odlaganja i sortiranja otpada, utroška vode, uključivanja u općinske procese predlaganja, planiranja, odlučivanja i slično je veoma nizak. Takođe, evidentno je nedovoljno korištenje usluga nevladinih organizacija u upoznavanju građana sa radom uprave, kao i razumjevanju uprave za potrebe građana. Rastuće partnerstvo javnog i privatnog sektora na lokalnom nivou predstavlja jedan od bitnih preduslova za razvoj oblasti voda i okolišne sanitacije. Gradjani su u mogućnosti da tokom godine na više načina iskazuju svoje potrebe u oblasti voda i okolišne sanitacije, odnosno putem ankete koju provodi služba opće uprave i društvenih djelatnosti i komisija za koordinaciju i unapredjenje rada mjesnih zajednica, zatim kroz godišnje programe rada mjesnih zajednica i zahtjeve za sredstva budžeta općine za finansiranje odredjenih aktivnosti i projekata u mjesnim zajednicama, kroz prijavu na javni poziv koji svake godine gradonačelnik upućuje neprofitnim, nevladinim organizacijama i udruženjima da predlože projekte od značaja za razvoj općine Bihać. Postoji spremnost i volja gradjana za sufinansiranje projekata iz oblasti voda i okolišne sanitacije, medjutim ne postoje utvrdjeni i dogovoreni kriteriji o odnosima i načinu učešća gradjana u finansiranju odredjenih projekata, već se to utvrdjuje od projekta do projekta. Na području općine Bihać djeluje velik broj nevadinih organizacija koje se bave pitanjima iz oblasti voda i zaštite okoliša. Takođe, može se reći da postoji velika tradicija u učešću nevladinog sektora u zaštiti voda i okoliša od osnivanja prve nevladine organizacije ¨Unski smargdi¨ početkom osamdesetih godina pa do danas. U posljednjih nekoliko godina evidentna je tendencija rasta demokratske svijesti gradjana i razvoja nevladinog sektora, te početka uključivanja i korištenja potencijala nevladinih organizacija koje djeluju na području općine.



4.8 PARTNERI UPRAVE – JAVNA PREDUZEĆA I JAVNE USTANOVE U svrhu operativnog izvršavanja poslova iz oblasti voda i okolišne sanitacije općinska uprava je osnovala dva javna preduzeća (JP ¨Vodovod¨ d. o. o. Bihać i JKP ¨Komrad¨ d. o. o. Bihać) i javnu ustanovu (JU ¨Zavod za prostorno uređenje¨ Bihać). Pravni status JP ¨Vodovod¨ d. o. o i JKP ¨Komrad¨ d. o. o. Bihać uskladjen je sa Zakonom o pravnim preduzećima FBiH (¨Sl. list općine Bihać¨ br. 8/05). Osnivač pomenutih preduzeća je općina Bihać. U skladu sa statusom javnih preduzeća, osnivač općina Bihać imenuje članove Skupštine preduzeća kao najvišeg organ upravljanja javnim preduzećima, te provodi procedure za imenovanje nadzornih odobra i direktora javnih preduzeća. Finansiranje pomenutih javnih preduzeća zasniva se na prihodima ostvarenih iz cijene pružanja komunalnih usluga. Međutim, međusobni odnosi i koordinacija izmedju općinskih službi i javnih preduzeća i ustanova su još uvijek nedovoljno regulisani. Neefikasan sistem kontrole i nadzora nad radom javnih preduzeća i ustanova potrebno je što prije promjeniti. U proteklih nekoliko godina pomenuta javna preduzeća su poslovala sa gubitkom. Pored neadekvatne organizacije, tehničke opremljenosti, nedostatka stručnih kadrova potrebno je ukazati na nemogućnost održivog načina poslovanja na koji posebno utiče nepostojanje definisanog načina formiranja cijena komunalnih usluga. Sadašnje cijene usluga ne pokrivaju troškove. Takođe, procenat naplate komunalnih usluga je dosta nizak i potrebno ga je unaprijediti što prije. 4.8.1 JAVNA USTANOVA ¨ZAVOD ZA PROSTORNO UREDJENJE¨ Organizovanje Javne ustanove ¨Zavod za prostorno uređenje¨ Bihać u potpunosti nije izvršeno u skladu sa općinskom Odlukom o njenom osnivanju, iako je ista institucija otpočela sa radom 05. 06. 2006. godine. Između općine i Javne ustanove ¨Zavod za prostorno uređenje¨ još nije zaključen ugovor kojim treba regulisati način obavljanja poslova povjerenih odlukom o osnivanju javnoj ustanovi (uređenje gradskog građevinskog zemljišta; komunalne djelatnosti zajedničke komunalne potrošnje; korištenje, održavanje zaštita, rekonstrukcija i izgradnja gradskih ulica, lokalnih puteva i nekategorisanih cesta). Kvalifikaciona struktura radnika koje je Javna ustanova ¨Zavod za prostorno uređenje¨ preuzela od ¨ugašenog¨ Fonda za komunalne djelatnosti i infrastrukturu ne zadovoljava u potpunosti uslove i zahtjeve za kvalitetno obavljanje povjerenih poslova, posebno u oblasti voda i okolišne sanitacije. Javna ustanova nema donešene srednjoročne planove rada, nema uspostavljene baze podataka iz oblasti koje su joj povjerene, niti regulisan odnos sa građanima i mjesnim zajednicama i zbog svoje transformacije nalazi se na početku svog razvoja. Rad javne ustanove koordinira se preko službe prostornog uređenja i komunalnih djelatnosti, odnosno odsjeka za komunalne djelatnosti općine Bihać. Procedura za način odabira, priprema i realizacije projekata za finansiranje na nivou općine postoji samo kroz donošenje programa iz oblasti voda i okolišne sanitacije u sklopu programa iz drugih oblasti na godišnjem nivou od strane Općinskog vijeća i kroz realizaciju istih putem Javne ustanove ¨Zavod za prostorno uređenje¨ Bihać. 4.8.2 JAVNA PREDUZEĆA KOJA POKRIVAJU OBLASTI VODA I OKOLIŠNE SANITACIJE Javno preduzeće ¨Vodovod¨ d. o. o Bihać obavlja funkciju održavanja vodovodnog i kanalizacionog sistema na skoro svim dijelovima općine uz poteškoće nedovoljne opremljenosti. Posebnu poteškoću u proteklom periodu predstavljala je obaveza preuzimanja nedovršenih vodovodnih sistema za koje nije izvršen tehnički prijem i službena primopredaja. Javno preduzeće je od strane investitora Javne ustanove ¨Zavod za prostorno uređenje¨ Bihać preuzelo na upravljanje nekoliko nezavršenih vodovodnih sistema, odnosno nekompletnih sistema koji zbog svoje nezavršenosti preduzeću trenutno stvaraju velike troškove održavanja. Javno preduzeće ¨Komrad¨ d. o. o Bihać pored niza djelatnosti koje su mu povjerene od strane Općinskog vijeća (održavanje grobalja i zelenih površina, upravljanje parking prostorima, gradskim pijacama, itd.) obavlja i djelatnost prikupljanja, odvoza i odlaganja komunalnog otpada na gradsko odlagalište komunalnog otpada na lokaciji ¨Kruškovača¨ u blizini naselja Gorjevac.



4.9 SWOT ANALIZA

Sektor: LOKALNA UPRAVA I NJENI PARTNERI

S

(S

NA

GE)

• Ljudski, kadrovski potencijali; • Spremnost za unapredjenje procesa planiranja; • Podrška gradjana, mjesnih zajednica i općinskog vijeća; • Tendencija rasta demokratske svijesti gradjana i razvoj nevladinog sektora; • Spremnost priznavanja vlastitih pogrešaka i spremnost na promjene; • Dostignuti nivo organizovanja i medernizacije lokane uprave; • Rastuće partnerstvo javnog i privatnog sektora na lokalnom nivou; • Aktivno uključivanje i korištenje potencijala nevladinih organizacija; • Mogućnosti budžeta općine za finansiranje projekata iz oblasti voda i okolišne

sanitacije; • Postojanje odsjeka za komunalne djelatnosti i zaštitu okoliša; • Postojanje volje za kadrovsko i tehničko osposobljavanje.

W

(S

LA

BO

STI)

• Nedovoljna organiziranost i osposobljenost općinskih službi i njenih partnera za poslove planiranja (posebno u oblasti voda i okolišne sanitacije);

• Nepostojanje strateških planova lokalnog razvoja u svim oblastima; • Godišnji programi i planovi se ne zasnivaju na srednjoročnoj strateško-

planskoj dokumentaciji, već isključivo na trenutnim potrebama i problemima; • Nepostojanje utvrdjene zemljišne politike; • Neprovodjenje usvojene prostorno-planske dokumentacije; • Novo urađena prostorno-planska dokumentacija slabo obrađuje oblast VOS-a; • Nepostojanje politike upravljanja prirodnim resursima (mineralne sirovine,

šume, vode, poljoprivredno zemljište); • Neadekvatan i nedovoljno opremljen prostor za smještaj općinskih službi,

posebno odsjeka zaduženog za pitanja iz oblasti voda i okolišne sanitacije; • Slaba tehnička opremljenost; • Nepostojanje baza podataka iz oblasti voda i okolišne sanitacije; • Nedostatak visokostručnih kadrova specijaliziranih za poslove planiranja; • Nepostojanje samostalnosti u radu osoblja koje radi na koordinaciji općinskih

službi, javnih preduzeća i ustanova; • Upravljanje osobljem, procesima, investicijama nije na zavidnom nivou; • Nedovoljno regulisani međusobni odnosi i nedovoljna koordinacija izmedju

općinskih službi i javnih preduzeća i ustanova; • Neefikasan sistem kontrole i nadzora nad radom javnih preduzeća i ustanova; • Nedovoljno korištenje usluga nevladinih organizacija; • Slaba informiranost uprave i obučenost njenog osoblja za apliciranje projekata

prema različitim međunarodnim investicijskim fondovima; • Nedostatak novih i neažurnost postojećih propisa; • Nepostojanje, odnosno nesprovodjenje sistematskih rješenja u okviru

zakonske i općinske regulative; • Neefikasan rad komunalne inspekcije i komunalnih redara, odnosno

provođenje propisa na veoma niskom nivou; • Nedovoljna komunikacija uprave sa građanima rezultirala je nerazumjevanjem

rada uprave od strane građana; • Nepostojanje dovoljno razvijenih mehanizama za povećanje učešća građana u

radu uprave, (davanje važnosti procesu nedostaje); • Nepostojanje definisanog načina formiranja cijena komunalnih usluga; • Cijene usluga ne pokrivaju troškove i procenat naplate je dosta nizak; • Naknade za zagađenje voda ne prikupljaju se u obimu u kojem bi trebale, a i

one koje se prikupe nenamjenski se troše; • Nedovoljno poznavanje i korištenje informatičke tehnologije; • Neinformiranost i needuciranost građana; • Često inertan odnos prema potencijalnim investitorima.



O

(M

OG

UĆ

NO

STI)

• Funkcionalno razdvajanje po principu razdvajanja regulatornih, servisnih i

kontrolnih organa uprave; • Unutrašnja reorganizacija općinskih službi i službi njenih partnera sa posebnim

akcentom na analitičko-planske službe i poslove planiranja u svim oblastima (odvajanje upravnih poslova od stručno-analitičkih i operativno- tehničkih);

• Unutar općinskih službi odvajanje (organizaciono i fizički) planskih službi od službi koje vode upravni postupak po zahtjevu stranaka;

• Unapređenje pravilnika o organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta (opis radnog mjesta, opis posla) u upravi, javnim preduzećima i javnim ustanovama;

• Uvođenje novih procedura za obavljanje poslova i programiranje rada službi; • Povećanje efikasnosti, efektivnosti i ekonomičnosti rada uprave; • Povećanje upravljačkih kapaciteta i vještina osoblja uprave, JP I JU; • Jačanje ljudskih resursa kroz edukaciju i usavršavanje visokostručnih kadrova,

posebno za poslove planiranja i upravljanja (osoblje, procesi, investicije); • Stipendiranje deficitarnih struka (javna preduzeća i javne ustanove); • Poboljšanje informatičke osposobljenosti i opremljenosti, stručnih saradnika u

nadležnim opštinskim odjeljenjima – nabavka bolje opreme i nabavka alata (softvera) za formiranje GIS-a i baze podataka iz oblasti voda i okolišne sanitacije, uključujući i pronalaženje odgovarajućeg prostora za smještaj odsjeka zaduženog za oblast voda i okolišne sanitacije;

• Unapređenje komunikacije i koordinacije izmedju općinskih službi i javnih preduzeća i ustanova;

• Pojačan interes inostranih investitora i fondova za ulaganja u infrastrukturne projekte i velike infrastrukturne investicije u okruženju;

• Raspoloživost različitih investicijskih fondova (domaćih i međunarodnih); • Mogućnosti općinskog budžeta za finansiranje kapitalnih projekata; • Uspostavljanje odgovarajućeg proračuna (kalkulacije) cijena komunalnih

usluga i visine komunalnih naknada; • Donošenje novih i ažuriranje postojećih propisa, te njihovo efikasno

provođenje; • Potpuna primjena novog zakona o principima lokalne samouprave; • Unapređenje rada komunalne inspekcije i komunalnih redara; • Uključivanje građana, posebno obrazovanih mladih ljudi u procese planiranja,

konsultovanja i donošenja odluka, te realizacije projekata; • Provođenje različitih kampanja sa građanima, odnosno korisnicima usluga u

svrhu razumjevanja rada uprave , javnih preduzeća i javnih ustanova, ali i razumjevanja potreba građana i privatnih preduzeća;

• Uvođenje procedura redovnog godišnjeg anketiranja građana oblasti VOS-a; • Unapređenje rada prave sa savjetima mjesnih zajednica; • Uspostavljanje modela saradnje sa susjednim općinama; • Unapređenje međusobnih odnosa i poboljšanje koordinacije institucija

nadležnih za oblast voda i okolišne sanitacije (javna preduzeća, javne ustanove, općina, kanton, entitet, agencije za vode);

• Uspostavljanje procedura i mehanizama za kvalitetniji nadzor i kontrolu poslovanja javnih preduzeća i javnih ustanova;

• Unapređenje odnosa JP ¨Vodovod¨ d. o. o. sa JU ¨Zavod za prostorno uređenje¨Bihać po pitanju primopredaje izgrađenih vodovodnih sistema u vlasništvo JP ¨Vodovod¨ d. o. o.;

• Donošenje nove politike cijene usluga u svrhu održivosti rada javnih preduzeća;

• Sređivanje evidencija i povećanje broja korisnika komunalnih usluga; • Jačanje javnih preduzeća u svrhu njihove samoodrživosti, odnosno pozitivnog

poslovanja; • Smanjenje procenta neobračunate vode, odnosno velikih gubitaka; • Dodatno opremanje javnih preduzeća i javnih ustanova opremom i vozilima; • Preuzimanje aktivnije uloge u procesu uspostavljanja regionalnog sanitarnog

odlagališta krutog otpada.



T

(P

RIJ

ETN

JE)

• Nepostojanje krovnih prostorno-planskih i razvojnih dokumenta na svim nivoima vlasti (strategija društveno-ekonomskog razvoja, prostorni planovi);

• Potrebne ogromne investicije za poboljšanje usluga; • Spor proces reformi u svim sferama društva, koje ne daju adekvatne

rezultate; • Problemi vezani za više nivoe zakonodavne vlasti (državna, federacija, kanton,

općina), administrativne i regulativne barijere na svim nivoima vlasti; • Neadekvatna zastupljenost općine u projektima strateškog razvoja Kantona i

Federacije; • Neodgovarajući, uglavnom negativan odnos kantona prema općini; • Nedostatak razvojnih fondova na svim nivoima vlasti; • Često prisutna gradjanska neposlušnost usljed teške ekonomske krize,

nerazumijevanje korisnika usluga (navike građana); • Nemogućnost uticaja lokalne uprave na promjene u načinu eksplatacije

prirodnih resursa, posebno šuma i mineralnih sirovina; • Štetan uticaj eksploatacije šuma i mineralnih sirovina na okolišne resurse; • Nedefinisan status nosioca razvoja u pojedinim oblastima društvenog života; • Pretpostavljanje pojedinačnih i lokalnih interesa interesima zajednice; • Nepovoljno zakonsko okruženje (nedostatak i neprimjenjivanje zakona)? • Česte promjene, posebno na polju propisa; • Odliv visokoobrazovanih mladih ljudi; • Nizak standard građana.



5. IZJAVA O VIZIJI Razvijena, modernizirana i kadrovski osposobljena gradska uprava koja će na principu partnerstva javnog, privatnog i nevladinog sektora kvalitetno, fleksibilno i transparentno pružati usluge građanima i osigurati ujednačen razvoj i unapređenje voda i okolišne sanitacije na području grada Bihaća. 6. STRATEŠKA OPREDJELJENJA Uzimajući u obzir sve elemente analize stanja, posebno posmatrajući slabosti i mogućnosti iz provedene SWOT analize, te uključujući izjavu o viziji, određeni su strateški i operativni ciljevi razvoja oblasti voda i okolišne sanitacije. Iako se neki od ciljeva mogu okarakterizirati kao sanacioni, oni su usmjereni na stvaranje pretpostavki za održivi razvoj pomenutih oblasti. Programi i projekti su predloženi u svrhu što skorijeg približavanja strateškim ciljevima i bržeg ostvarenja operativnih ciljeva. Prilikom njihovog predlaganja vodilo se računa o njihovoj opravdanosti, izvodljivosti i održivosti. Planirana unapređenja u oblasti vodosnabdijevanja (smanjenje gubitaka, odnosno procenta neobračunate vode kroz sanaciju i rekonstrukciju postojećih vodovodnih sistema, poboljšanje odnosa sa korisnicima, poboljšanje naplate, te posebno poduzimanje mjera za dugoročno osiguranje kvaliteta vode svim građanima općine) usmjerena su na podizanje općeg standarda i razvoja zajednice, te predstavljaju preduslov za razvoj i finansiranje sistema odvodnje otpadnih voda i njihovog prečišćavanja. Takođe, donatorske organizacije i razvojne banke poštuju iste principe i postavljaju slične uslove. U oblasti odvodnje i prečišćavanja otadnih voda težište je dato na smanjenju zagađenja rijeka Une i Save i njihovih pritoka urbanim i industrijskim otpadnim vodama i uspostavljanjem nadzora i kontrole nad ispuštanjem voda. Pored toga očekuje se povećanje broja korisnika usluga kao i povećanje naplate pruženih usluga. Razvoj sistema upravljanja krutim otpadom usmjeren je na smanjenje količina otpada na mjestu nastanka, odnosno uvođenje procesa selektiranja otpada u domaćinstvima te nakon toga njegove reciklaže. Uspostavljanjem pomenutog procesa ostvariće se značajna smanjena troškova odvoza i troškova deponiranja otpada na novoj regionalnoj sanitarnoj deponiji, te ostvariti prihod od prodaje prikupljenih selektiranih sekundarnih sirovina. Pored pomenutog, ostvariće se uticaj na smanjenje zagađenja, rizika po zdravlje građana i postići kvalitetnije stanje životne sredine. Uspostavljanjem sistema odvođenja oborinskih voda odnosno odbrane od poplava osiguraće se smanjenje ugroženosti života stanovnika, stambenih i industrijskih objekata, poljoprivrednih zemljišta, te stvoriti pretpostavke za korištenje plavnog i močvarnog zemljišta u druge namjene, odnosno u svrhu razvoja općine. Izrada neophodne studijsko-projektne dokumenatcije strateški je preduslov za razvoj svih oblasti vezanih za vode i okolišnu sanitaciju. Takođe, uvođenje postepenog postizanja cijena (tarifa) koje pokrivaju troškove provedenih usluga, osiguravaće javnim preduzećima održiv rad, što predstavlja strateški zadatak postavljen za budući srednjoročni period. U strateškom smislu planirana su unpređenja vezana za orijentaciju javnih preduzeća prema uslugama, njihovim odnosima sa korisnicima (klijentima), odnosno građanima. Stvaranje partnerskog odnosa između javnog sektora i civilnog društva kroz edukativne aktivnosti i uključivanje u procese zajedničkog planiranja i donošenja odluka jedan su od strateških prioriteta razvojnog plana za vode i okolišnu sanitaciju. Takođe, stvaranje modela međuopćinske saradnje u regionu i modela saradnje općine sa višim nivoima vlasti strateško su opredjeljenje za kvalitetno upravljanje vodnim resursima i zaštitom okoliša.



Kao jedan od najvažnijih strateških opredjeljenja usvojena je modernizacija, reorganizacija i kadrovsko osposobljavanje lokalne općinske uprave u oblasti voda i okolišne sanitacije uključujući i njena javna preduzeća i javne ustanove. Ulaganja u upravu neophodna su radi obima poslova i zadataka te izazova koje u oblasti voda i okolišne sanitacije očekuju općinu u narednom periodu kako bi unaprijedila usluge prema svojim građanima i pratila trendove vezane za održivi razvoj.



7. PRAVCI RAZVOJA U OBLASTI VODA I OKOLIŠNE SANITACIJE



8. USVOJENI KRITERIJI ZA VREDNOVANJE PROGRAMA Članovi Komisije za izradu općinskog strateškog plana za vode i okolišnu sanitaciju su usvojili kriterije za vrednovanje svih programa, te zatim pojedinačno, svako za sebe, izvršili bodovanje i rangiranje pomenutih programa. 8.1. USVOJENI KRITERIJI ZA VREDNOVANJE PROGRAMA

Kriteriji

Težina kriterija

Smjernice za ocjenjivanje

Bodovi (2x3)

0 1 2 3 4

1. Uticaj programa na unapređenje rada uprave

3

1 – mali 3 – srednji 5 - veliki

2.

Izraženost građanskih potreba za programom

4


3.

Procenat stanovništva koji će osjetiti efekat programa

5


4.

Održivost programa 4


5.

Dugoročna korist zajednice

5


6.

Uticaj na okoliš i zdravlje stanovništva

5


7.

Međusobna povezanost programa sa drugim programima

4


8.

Izvodjivost programa 4


9.

Nadležnost lokalne samouprave

4


UKUPNO BODOVA: Napomena: maximalni broj bodova je 190. Član Komisije __________________ Dostavljeno dana: __________________



8.1. PREGLED I RANGIRANJE SVIH PROGRAMA 8.1.1. VODOSNABDIJEVANJE R.b. Ra

ng Šifra Opis programa Broj

bodova 1. 3 A.1.1. Izrada studijsko-projektne dokumentacije 149 2. 7 A.1.2. Otklanjanje nedostataka na vodovodnim sistemima (Izačić, Gata-

Krnja-Bugar, Turija-Vrsta, Založje-Čekrlije-Vinca, Žegar, Sokolac-Golubić-Ripač, Orašac)

117

3. 6 A.1.3. Dovršetak i predaja na upravljanje vodovodnih sistema i dijelova istih koji su nedovršeni (Donji Srbljani, Ružica-Vinca, Ripač-Pritoka-Lohovo-Dobrenica, Orašac III faza)

121

4. 9 A.1.4. Planiranje, projektiranje i izgradnja novih vodovodnih sistema (Kulen Vakuf-Martin Brod, Skočaj-Međudražje- Zavalje-Vučjak, Gorjevac-Lipa) sa predajom na upravljanje JP "Vodovod" d. o. o. Bihać.

109

5. 5 B.2.1. Sanacija i rekonstrukcija postojeće vodovodne mreže i objekata na vodovodnoj mreži

141

6. 8 B.2.2. Sanacija i rekonstrukcija postojećih građevinskih objekata vodovodnog sistema i objekata kolektivnog stanovanja

110

7. 10 B.2.3. Uvođenje daljinskog nadzora i kontrole upravljanja vodovodnim sistemima u općini Bihać

100

8. 11 B.2.4. Sanacija vodovodnih instalacija u objektima kolektivnog stanovanja

98

9. 2 C.3.1. Uspostavljanje zona sanitarne zaštite izvorišta vode za piće 152 10. 4 C.3.2. Uvođenje odgovarajućeg tretmana pitkih voda tj. izgradnja

sistema za prečišćavanje vode za piće. 146

11. 1 C.3.3. Uvođenje stalne kontrole kvaliteta vode za piće. 155 8.1.2. ODVODNJA I PREČIŠĆAVANJE OTPADNIH VODA R.b. Ra


bodova 1. 1 D.1.1. Pripremne aktivnosti za izgradnju sistema odvodnje i

prečišćavanja otpadnih voda općine Bihać 151

2. 6 D.1.2. Završetak svih započetih, a nedovršenih sistema odvodnje otpadnih voda i njihova primopredaja JP ''Vodovod'' d. o. o. Bihać.

123

3. 2 D.1.3. Izgradnja sistema za odvodnju otpadnih voda i prečišćavanje aglomeracije Bihać

145

4. 7 D.1.4. Izgradnja lokalnih sistema odvodnje otpadnih voda (Martin Brod, Kulen Vakuf, Orašac-Ćukovi, Gata, Jezero,-Spahići-Srbljani)

120

5. 8 E.2.1. Održavanje psotojećeg sistema odvodnje otpadnih voda 118 6. 4 E.2.2. Uspostavljanje nadzora i kontrole u područjima gdje ne postoji

sistem javne odvodnje (područja sa septičkim jamama) 128

7. 3 E.2.3. Uspostavljanje nadzora i kontrole nad ispuštanjem otpadnih voda od strane industrijskih zagađivača, obrtnika i javnih institucija

131

8 5 E.2.4. Uvođenje kontrole kvaliteta ispuštene otpadne vode u otvorene vodotoke

127

8.1.3. UPRAVLJANJE KRUTIM OTPADOM R.b. Ra


bodova 1. 2 F.1.1. Uvođenje održivog načina upravljanja krutim otpadom. 162 2. 5 F.1.2. Sanacija postojećeg odlagališta krutog otpada ''Kruškovača''

Gorjevac. 152

3. 7 F.1.3. Program sanacije divljih odlagališta 142 4. 3 F.1.4. Unapređenje sistema prikupljanja otpada sistema odlaganja

otpada 159

5. 4 G.2.1. Obezbjeđenje potrebnih prostorno tehničkih kapaciteta za selektiranje i reciklažu otpada

157

6. 1 G.2.2. Uspostava trajnog sistema selektiranja i recikliranja krutog otpada na cijeloj teritoriji grada

164

7. 6 G.2.3. Program mjera za izbjegavanje i smanjivanje količina otpada 142



8.1.4. ZAŠTITA OD VODA I ODVODNJA OBORINSKIH VODA R.b.

Rang Šifra Opis programa Broj bodova

1. 2 H.1.1. Održavanje izgrađenih odvodnih kanala i drugih objekata za zaštitu od poplava, te čišćenje i regulacija prirodnih korita potoka.

150

2. 3 H.1.2. Izgradnja novih objekata odbrane od poplava. 138 3. 1 I.2.1. Sanacija sistema odvoda oborinskih i površinskih voda u gradu i

prigradskim naseljima 155

4. 4 I.2.2. Izgradnja novih dijelova sistema odvoda oborisnkih i površinskih voda u dijelovima grada i naseljima u kojima nije izgrađen

125

8.1.5. LOKALNA UPRAVA I NJENI PARTNERI R.b. Ra


bodova 1. 1 J.1.1. Izrada razvojne-studijsko projektne dokumentacije 164 2. 2 J.1.2. Utvrđivanje politike upravljanja prirodnim resursima 162 3. 4 J.1.3. Utvrđivanja modela obavljanja djelatnosti od općeg javnog iteresa

iz oblasti voda i okolišne sanitacije 154

4. 3 K.1.1. Optimalna organizacija i sistematizacija poslova iz oblasti voda i okolišne sanitacije

156

5. 5 K.1.2. Osiguranje prostornih i tehničkih kapaciteta za obavljanje poslova iz oblasti voda i okolišne sanitacije

152

6. 10 K.1.3. Jačanje (razvoj) ljudskih (kadrovskih) kapaciteta u odnosu na nadležnosti i obaveze lokalne uprave iz oblasti voda i okolišne sanitacije

144

7. 9 K.1.4. Stvaranje pravnog i finansijskog okvira za optimalno funkcionisanje djelatnosti iz oblasti voda i okolišne sanitacije (vodosnabdijevanje, odvodnja otpadnih voda, upravljanje krutim otpadom, odovodnja oborinskih voda)

145

8. 13 K.1.5. Unapređenje saradnje sa kantonalnim / regionalnim, entitetskim i državnim institucijama nadležnih za oblast voda i okolišne sanitacije uključujući i poboljšanje koordinacije, komunikacije unutar općinske uprave

130

9. 7 K.1.6. Uspostava trajne saradnje (modela saradnje) općinske uprave sa predstavnicima civilnog društva (građanima, MZ, NVO i privatnim sektorom) i obostrana izgradnja kapaciteta.

148

10. 8 L.1.1. Uvođenje optimalne organizacije i sistematizacije poslova iz nadležnosti javnih preduzeća i javnih ustanova

146

11. 11 L.1.2. Osiguranje prostornih i tehničkih kapaciteta za obavljanje poslova iz oblasti voda i okolišne sanitacije

142

12. 15 L.1.3. Jačanje (razvoj) ljudskih (kadrovskih) kapaciteta u odnosu na nadležnosti i obaveze javnih preduzeća i javnih ustanova iz oblasti voda i okolišne sanitacije

126

13. 12 L.1.4. Unapređenje saradnje sa kantonalnim / regionalnim, entitetskim i državnim institucijama nadležnih za oblast voda i okolišne sanitacije uključujući i poboljšanje koordinacije,komunikacije sa općinskom upravom i njenim službama

134

14. 6 L.1.5. Uspostava trajne saradnje (modela) javnih preduzeća i javnih ustanova sa korisnicima usluga

149

15. 14 L.1.6. Održivo poslovanje javnih preduzeća i javnih ustanova 129



9. PREGLED PROJEKATA 9.1. VODOSNABDIJEVANJE R.b. Rang Šifra Opis projekta Broj

bodova 1. A.1.1.1. Analiza postojećeg stanja vodosnabdijevanja na području

općine Bihać i izrada projektnih zadataka.

2. A.1.1.2 Master plan vodosnabdijevanja. 3. A.1.1.3. Studija izvodljivosti za sanaciju i unapređenje sistema

vodosnabdijevanja.

4. A.1.1.4. Idejno rješenje vodosnabdijevanja. 5. A.1.2.1. Izrada elaborata o trenutnim nedostacima pomenutih

vodovodnih sistema u odnosu na projektovano stanje sa prijedlogom mjera dovođenja na nivo tehničkog prijemavodovodnih sistema.

6. A.1.2.2. Otklanjanje evidentiranih nedostataka i predaja kompletiranih vodovodnih sistema JP ''Vodovod'' d. o. o. Bihać na upravljanje.

7. A.1.3.1. Izrada elaborata o trenutnom stanju nedovršenosti vodovodnih sistema odnosno završenim fazama izgradnje.

8. A.1.3.2. Nastavak izgradnje vodovodnih sistema do potpunog završetka i stavljanja u funkciju.

9. A.1.3.3. Provođenje procedura tehničkog prijema i primopredaje završenih vodovodnih sistema JP ''Vodovod'' d. o. o. Bihać.

10. A.1.4.1. Izrada elaborata (studije) o načinu i uslovima predaje lokalnih vodovodnih sistema JP ''Vodovod'' d. o. o. Bihać.

11. A.1.4.2. Izrada projektne dokumentacije za rekonstrukciju i izgradnju vodovodnih sistema (Kulen Vakuf-Martin Brod, Skočaj-Međudražje- Zavalje-Vučjak, Gorjevac-Lipa)

12. A.1.4.3 Izgradnja vodovodnih sistema (Kulen Vakuf-Martin Brod, Skočaj-Međudražje- Zavalje-Vučjak, Gorjevac-Lipa) i stavljanje u funkciju.

13. A.1.4.4. Provođenje procedura tehničkog prijema i primopredaje završenih vodovodnih sistema JP ''Vodovod'' d. o. o. Bihać.

14. B.2.1.1. Dokumentovanje (ucrtavanje) vodovodne mreže. 15. B.2.1.2. Analiza izrađene vodovodne mreže i zoniranje (formiranje

podsistema)

16. B.2.1.3. Izrada plana otkrivanja i otklanjanja kvarova. 17. B.2.1.4. Utvrđivanje područja (zona) gdje pritisak u vodovodnoj mreži 18. B.2.1.5. Utvrđivanje ''uskih grla'' na vodovodnoj mreži. 19. B.2.16. Izrada neophodne projektne dokumentacije u svrhu otklanjanja

nedostataka koji utiču na smanjenje pritiska u vodovodnoj mreži ili redukcije u snabdijevanju korisnika vodom (rekonstrukcija vodovodne mreže).

20. B.2.2.1. Izrada elaborata o trenutnom stanju objekata vodovodnih sistema kojima upravlja JP ''Vodovod'' d. o. o. Bihać (rezervoari, pumpne stanice, prepumpne stanice...).

21. B.2.2.2. Izrada neophodne projektne dokumentacije za sanaciju i rekonstrukciju građevinskih objekata.

22. B.2.2.3. Sanacija građevinskih objekata vodovodnog sistema uključujući mašinski i elektro dio.

23. B.2.2.4 Izrada neophodne projektne dokumentacije za izgradnju objekata vodovodnog sistema.

24. B.2.2.5. Izgradnja dodatnog rezervoarskog prostora. 25. B.2.3.1. Izrada projektne dokumentacije za izgradnju

telemetrijskogsistema.

26. B.2.3.2. Izgradnja telemetrijskog sistema, zamjena i ugradnja vodomjera.

27. B.2.4.1. Izrada elaborata o trenutnom stanju vodovodnih instalacija uobjektima kolektivnog stanovanja i izradu neophodne projektne dokumentacije za sanaciju istih.

28. B.2.4.2. Sanacija vodovodnih instalacija u objektima koletivnog stanovanja.

29. C.3.1.1. Donošenje odluka o zaštiti izvorišta vode za piće.



30. C.3.1.2. Provođenje mjera zaštite izvorišta vode za piće za izvorištaza koja su urađeni projekti zaštite.

31. C.3.1.3. Uspostava monitoringa zaštite izvorišta vode za piće. 32. C.3.2.1. Izrada studije povremenih uticaja zagađenja na kvalitet vode

izvorišta.

33. C.3.2.2. Izrada studije izvodljivosti za izgradnju postrojenja za prečišćavanje vode na izvorištu ''Klokot''.

34. C.3.2.3. Izrada projektne (idejno rješenje) dokumentacije za izgradnju postrojenja za prečišćavanje vode na izvorištu''Klokot'' (fazna izgradnja).

35. C.3.2.4. Izgradnja I faze postrojenja za prečišćavanje. 36. C.3.3.1. Izrada elaborata o stalnoj kontroli kvaliteta vode prema

važećim propisima

37. C.3.3.2. Izgradnja odgovarajuće labaratorije unutar JP ''Vodovod'' d. o. o. Bihać.

38. C.3.3.3. Uspostavljanje baze podataka o kvaliteti vode za piće i praćenju promjena.



9.2. ODVODNJA I PREČIŠĆAVANJE OTPADNIH VODA R.b. Rang Šifra Opis projekta Broj

bodova 1. D.1.1.1. Izrada master plana. 2. D.1.1.2. Izrada studija izvodljivost sanacije i unapređenja sistema

odvodnje i prečišćavanja otpadnih voda.

3 D.1.1.3. Izrada idejnog rješenja odvodnje i prečišćavanja otpadnih voda, uključujući određivanje lokacije za postrojenje za prečišćavanje.

4. D.1.2.1. Izrada elaborata o trenutnom stanju nezavršenih objekata sistema odvodnje otpadnih voda.

5. D.1.2.2. Provođenje procedura tehničkog prijema i primopredaje završenih sistema za odvodnju otpadnih voda JP ''Vodovod'' d. o. o. Bihać.

6. D.1.2.3. Provođenje projekta hitnih mjera na sanaciji i rekonstrukciji sistema odvodnje otpadnih voda (Hatinac, Sokolac, Ružica, Mali i Veliki Lug, Čavkići).

7. D.1.3.1. Izrada studije procjene uticaja na okoliš postrojenja za prečišćavanje otpadne vode.

8. D.1.3.2. Dogradnja postojećeg sistema odvodnje otpadnih voda aglomeracije Bihać.

9. D.1.3.3. Fazna izgradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda aglomeracije Bihać.

10. D.1.4.1. Izrada projektne dokumentacije. 11. D.1.4.2. Izgradnja lokalnih sistema za odvodnju otpadnih voda. 12. E.2.1.1. Izrada projekata sanacije i rekonstrukcije postojećih, ijelova

sistema odvodnje otpadnih voda.

13. E.2.1.2. Provođenje hitnih mjera (Čavkići, Mujadžići, Hatinac, Vinica) i otklanjanje ''uskih grla'' i kvarova na postojećem sistemu odvodnje otpadnih voda

14. E.2.1.3. Čišćenje zapuštenih dijelova sistema odvodnje otpadnih voda. 15. E.2.1.4. Saniranje poklopaca objekata šahtova na postojećem sistemu

odvodnje otpadnih voda (kanalizacionoj mreži).

16. E.2.2.1. Uspopstavljanje detaljne evidencije imaoca (korisnika) septičkih jama i stanja objekata septičkih jama.

17. E.2.2.2. Kontrola vodonepropusnosti objekata septičkih jama. 18. E.2.2.3. Izrada programa sanacije objekata septičkih jama. 19. E.2.2.4. Provođenje programa sanacije objekata septičkih jama. 20. E.2.3.1. Uspostavljanje baze podataka o svim zagađivačima na području

općine Bihać, uključujući katastar zagađivača.

21. E.2.3.2. Provođenje hitnih mjera na smanjenju zagađenja od velikih industrijskih zagađivača.

22. E.2.3.3. Poduzimanje aktivnosti za postepeno uvođenje prečišćavanja otpadnih voda kod industrijskih zagađivača.

23. E.2.4.1. Izrada plana kontrole kvaliteta voda u vodotocima. 24. E.2.4.2. Izrada studije (elaborata) uticaja zagađenja otpadnih voda na

stanje vodotoka na području općine Bihać, posebno na lokalitetima gdje se isti koriste za kupanje i rekreaciju.



9.3. UPRAVLJANJE KRUTIM OTPADOM R.b. Rang Šifra Opis projekta Broj

bodova 1. F.1.1.1. Izrada studijsko-analitičke dokumentacije o vrstama,

količinama i mjestu nastajanja krutog otpada na teritoriji općine Bihać.

2. F.1.1.2. Izrada plana upravljanja krutim otpadom na nivou općine Bihać. 3. F.1.1.3. Implementacija plana upravljanja krutim otpadom. 4. F.1.2.1. Izrada neophodne studijsko projektne dokumentacije za

sanaciju postojećeg odlagališta.

5. F.1.2.2. Sanacija postojećeg odlagališta u svrhu korištenja istog kao sanitarnog do uspostavljanja regionalnog odlagališta krutog otpada.

6. F.1.2.3. Izrada strategije zatvaranja postojećeg odlagališta krutog otpada. Izrada strategije zatvaranja postojećeg odlagališta krutog otpada.

7. F.1.3.1. Analiza stanja divljih odlagališta na terenu 8. F.1.3.2. Izrada neophodne studijsko-projektne dokumentacije za

sanaciju divljih odlagališta i uklanjanja krutog otpada i korita svih vodotoka.

9. F.1.3.3. Sanacija divljih odlagališta. 10. F.1.3.4. Uklanjanje krutog otpada iz korita rijeke Une. 11. F.1.3.5. Uklanjanje krutog otpada iz pritoka, kanala i potoka 12. F.1.4.1. Uspostava programa odvoza kabastog (krupnog) otpada. 13. F.1.4.2. Analiza trenutnih odnosa javnog komunalnog poduzeća s

korisnicima.

14. F.1.4.3. Osiguranje potpunog pokrivanja korisnika uslugom odvoza. 15. F.1.4.4. Povećanje učestalosti odvoza krutog otpada. 16. F.1.4.5. Povećanje broja posuda za odlaganje i prikupljanje otpada. 17. F.1.4.6. Osiguranje većeg broja mogućnosti naplate usluga. 18. G.2.1.1. Izrada studijsko-projektne dokumentacije za pilot projekat

selektiranog prikupljanja otpada.

19. G.2.1.2. Obezbjeđenje prostorno tehničkih kapaciteta lokaliteta za selektirano prikupljanje otpada.

20. G.2.1.3. Izrada projektne dokumentacije za reciklažno dvorište. 21. G.2.1.4. Nabavka specijalnih vozila za transport selektiranog otpada. 22. G.2.1.5. Analiza tokova otpada na postavljenim pilot lokalitetima za

selektiranje otpada, procjena količine i vrste otpada te procjena otpada koji ne ulazi u postojeći sistem pilot lokaliteta.

23. G.2.1.6. Izrada studije o načinu zbrinjavanja otpada sa ekonomskim pokazateljima.

24. G.2.2.1. Izrada pravilnika za tretman ambalažnog, građevinskog, električnog i elektroničkog, glomaznog, automobilskog i drugih specifičnih vrsta otpada

25. G.2.2.2. Izrada projektne dokumentacije za projekt selektiranja otpada na cijeloj teritoriji općine.

26. G.2.2.3. Obezbjeđenje prostorno tehničkih kapaciteta za selektirano prikupljanje otpada za cijelu općinu.

27. G.2.2.4. Izrada i uvođenje sistema naplate zbrinjavanja otpada obračunatog preme količini otpada.

28. G.2.2.5. Izrada modernog informacijskog sistema za osiguranje pouzdane i pravodobne informacije potrebne za redovno izvještavanje o stanju na području otpada sa razvijenim i usklađenim pokazateljima na nacionalnom nivou za praćenje stanja na području otpada.

29. G.2.3.1. Edukacija javnosti, stručnjaka i upravnih organa za rješavanje problema gospodarenja otpadom.



30. G.2.3.2. Izrada projekta i provođenje prakse čistije proizvodnje,

izbjegavanja i smanjivanja nastanka otpada i emisija u industriji i uslužnim djelatnostima.

31. G.2.3.3. Izrada projekta i provođenje prakse čistije proizvodnje, izbjegavanja i smanjivanja nastanka otpada i emisija u industriji i uslužnim djelatnostima.

32. G.2.3.4. Prihvaćanje i provođenje Direktive o integriranom sprečavanju i nadzoru onečišćenja (IPPC).



9.4. ZAŠTITA OD VODA I ODVODNJA OBORINSKIH VODA R.b. Rang Šifra Opis projekta Broj

bodova 1. H.1.1.1. Snimanje postojećeg stanja vodnih dobara izgrađenih objekata,

analiza istih i izrada detaljne baze podataka.

2. H.1.1.2. Izrada projekta sanacije i rekonstrukcije izgrađenih odvodnih kanala i objekata zaštite od voda.

3. H.1.1.3. Sanacija i rekonstrukcija izgrađenih odvodnih kanala i objekata zaštite od voda.

4. H.1.1.4. Sanacija i uklanjanje bespravno izgrađenih objekata na izgrađenim objektima za zaštitu od poplava i prirodnim vodotocima

5. H.1.2.1. Izrada studije uticaja praga brane hidroelektrane ''Slapovi na Uni'' na formiranje plavnog područja u Velhovskom polju i Ljuljevitim barama.

6. H.1.2.2. Izrada nove projektne dokumentacije za izgradnju novih objekata za zaštitu od poplava.

7. H.1.2.3. Izgradnja novih objekata za zaštitu od poplava 8. H.1.2.4. Izrada idejnog rješenja projekta Hidromelioracija Velhovskog

polja i Ljuljevitih bara.

9. I.2.1.1. Snimanje postojećeg stanja sabirnih kanala, slivnika i rigola za površinske i oborinske vode u gradu i prigradskim naseljima i izrada detaljne baze podataka.

10. I.2.1.2. Čišćenje i popravka postojeće mreže kanala i slivnika oborinskih i površinskih voda na području grada i prigradskih naselja.

11. I.2.1.3. Uređenje sabirnih i odvodnih kanala i taložnika i ispusta na sistemu površinske i oborinske kanalizacione mreže.

12. I.2.2.1. Izrada studijsko-projektne dokumentacije za izgradnju kanalizacije površinskih i oborinskih voda.

13. I.2.2.2. Izgradnja nove mreže odvodnih cjevovoda i slivnika u dijelovima grada i naseljima u kojima nije izgrađena.



9.5. LOKALNA UPRAVA I NJENI PARTNERI R.b. Rang Šifra Opis projekta Broj

bodova 1. J.1.1.1. Strategija društveno-ekonomskog razvoja općine Bihać. 2. J.1.1.2. Strategija upravljanja korištenja, zaštite i uređenja zemljišta

na području općine Bihać

3. J.1.1.3. Prostorni plan općine Bihać. 4. J.1.1.4. Urbanistički plan općine Bihać ( revizija i novelacija). 5. J.1.2.1. Izrada dokumenta (strategije, planova, programa) upravljanja

prirodnim resursima (šume, vode uključujući termomineralne vode, poljoprivredno zemljište, mineralne sirovine) na području općine Bihać.

6. J.1.2.2. Izrada studije utvrđivanja zaštićenih šuma, šumskih zemljišta i objekata na području općine Bihać.

7. J.1.2.3. Provođenje posebnih mjera gospodarenja šumama u zaštićenim zonama izvorišta i obala vodnih tokova.

8. J.1.2.4. Sanacija postojećih erozivnih područja uključujući provođenje preventivnih mjera.

9. J.1.3.1. Izrada strateškog dokumenta (plana) privatizacije javnih preduzeća.

10. K.1.1.1. Analiza postojeće organizacije i sistematizacije općinskih službi u dijelu koji se odnosi na obavljanje poslova iz oblasti voda i okolišne sanitacije.

11. K.1.1.2. Izmjene i dopune postojeće organizacije i sistematizacije općinskih službi u cilju postizanja optimalnih uslova za kvalitetno i efikasno obavljanje poslova iz oblasti voda i okolišne sanitacije.

12. K.1.1.3. Uspostavljanje nove organizacije i sistematizacije općinskih službi u dijelu koji se odnosi na obavljanje poslova.

13. K.1.2.1. Osiguranje i uređenje odgovarajućeg prostora za obavljanje poslova iz oblasti voda i okolišne sanitacije.

14. K.1.2.2. Uspostavljanje GIS-a i baze podataka iz oblasti voda i okolišne sanitacije. (resursi, objekti, uređaji i korisnici).

15. K.1.2.3. Osiguranje (nabavka) odgovarajuće opreme i vozila za rad osoblja koje radi na poslovima iz oblasti voda i okolišne sanitacije. (uredska oprema, namještaj, računari, softveri, digitalni aparat, vozila i sl.).

16. K.1.3.1. Kontinuirano provođenje tematskih obuka za osoblje odsjeka zaduženog za oblast voda i okolišne sanitacije (resursi, sistemi i sl.).

17. K.1.3.2. Provođenje obuka vezanih za poboljšanje sposobnosti upravljanja osoblja odsjeka zaduženog za oblast voda i okolišne sanitacije.

18.. K.1.3.3. Provođenje obuka za pripremu i vođenje investicija (projekata).

19. K.1.4.1. Izmjene i dopune postojećih propisa i donošenje novih propisa iz oblasti voda i okolišne sanitacije.

20. K.1.4.2. Harmonizacija općinskih propisa u skladu sa direktivama Evropske Unije.

21. K.1.4.3. Unapređneje provođenja propisa iz oblasti voda i okolišne sanitacije, odnosno modernizacija i usavršavanje rada komunalne inspekcije, komunalnih redara (nabavka opreme i vozila).

22. K.1.4.4. Utvrđivanje cijena usluga iz oblasti voda i okolišne sanitacije. 23. K.1.4.5. Utvrđivanje visine komunalnih naknada i taksi iz oblasti voda i

okolišne sanitacije.



24. K.1.5.1. Uspostava i primjena korporativnog identiteta (imidža)

općinske uprave, javnih preduzeća i javnih ustanova čiji je osnivač općina Bihać.

25. K.1.5.2. Uspostavljanje odgovarajućeg modela saradnje (procedure, mehanizmi, odgovorne osobe) sa kantonalnim/regionalnim, entitetskim i državnim institucijama nadležnim za oblast voda i okolišne sanitacije.

26. K.1.5.3. Uspostavljanje odgovarajućeg modela saradnje odsjeka za vode i okolišnu sanitaciju sa drugim službama općinske uprave (civilna zaštita, inspekcija, razvoj, savjeti MZ, uključujući i JU ''Stanouprave).

27. K.1.5.4. Aktivno učešće u procesu uspostavljanja regionalnog sanitarnog odlagališta krutog otpada.

28. K.1.6.1. Uvođenje stalnog upoznavanja (informisanja) javnosti sa aktivnostima i projektima uprave i kvalitetu provedenih usluga (kvalitet vode za piće).

29. K.1.6.2. Provođenje periodičnih kampanja podizanja svijesti i edukacije javnosti iz oblasti voda i okolišne sanitacije.

30. K.1.6.3. Priprema i provođenje anketiranja građana iz oblasti voda i okolišne sanitacije.

31. K.1.6.4. Provođenje projekata iz oblasti voda i okolišne sanitacije u suradnji sa NVO uključujući izradu modela saradnje.

32. K.1.6.5. Uspostavljanje modela saradnje službe prostornog uređenja i komunalnih djelatnosti sa predstavnicima mjesnih zajednica i nevladinih organizacija.

33. L.1.1.1. Analiza postojeće organizacije i sistematizacije javnih preduzeća i javnih ustanova.

34. L.1.1.2. Izmjene i dopune postojeće organizacije i sistematizacije u cilju postizanja optimalnih uslova za kvalitetno i efikasno obavljanje poslova iz nadležnosti javnih preduzeća i javnih ustanova.

35. L.1.1.3. Uspostavljanje nove organizacije i sistematizacije javnih preduzeća i javnih ustanova.

36. L.1.2.1. Osiguranje i uređenje odgovarajućeg prostora i objekata za obavljanje poslova iz nadležnosti javnih preduzeća i javnih ustanova.

37. L.1.2.2. Uspostavljanje GIS-a i baze podataka iz nadležnosti javnih preduzeća i javnih ustanova (resursi, objekti, uređaji i korisnici).

38. L.1.2.3. Osiguranje (nabavka) odgovarajuće opreme i vozila za kvalitetan rad osoblja javnih preduzeća i javnih ustanova (uredska oprema, namještaj, računari, softveri, digitalni aparat, vozila i sl.).

39. L.1.3.1. Kontinuirano provođenje tematskih obuka iz oblasti voda i okolišne sanitacije (resursi, sistemi i sl.).

40. L.1.3.2. Provođenje obuka vezanih za poboljšanje sposobnosti upravljanja.

41. L.1.3.3. Stipendiranje kadrova iz oblasti voda i okolišne sanitacije. 42. L.1.4.1. Izgradnja korporativnog identiteta (imidža) javnih preduzeća. 43. L.1.4.2. Uspostavljanje odgovarajućeg modela saradnje (procedure,

mehanizmi, odgovorne osobe) sa kantonalnim/regionalnim, entitetskim i državnim institucijama nadležnim za oblast voda i okolišne sanitacije.

44. L.1.4.3. Uspostavljanje odgovarajućeg modela saradnje javnih preduzeća i javnih ustanova sa službama općinske uprave i JU ''Stanouprava''.

45. L.1.4.4. Uspostava modela saradnje sa savjetima mjesnih zajednica. 46. L.1.5.1. Sređivanje evidencije korisnika usluga, posebno u objektima

kolektivnog stanovanja.



47. L.1.5.2. Uvođenje stalnog upoznavanja (informisanja) javnosti sa

aktivnostima i projektima javnih preduzeća i javnih ustanova i kvalitetu provedenih usluga (kvalitet vode za piće).

48. L.1.5.3. Provođenje periodičnih kampanja podizanja svijesti i edukacije javnosti iz nadležnosti javnih preduzeća i javnih ustanova.

49. L.1.6.1. Povećanje naplativosti usluga, posebno u objektima koletivnog stanovanja.

50. L.1.6.2. Analiza troškova i prihoda i uspostava proračuna cijena usluga. 51. L.1.6.3. Smanjenje obaveza i potraživanja. 52. L.1.6.4. Smanjenje procenta neobračunate vode 53. L.1.6.5. Sređivanje evidencije osnovnih sredstava kojima upravljaju

javna preduzeća i javne ustanove.

54. L.1.6.6. Uspostavljanje mehanizama i procedura kvalitetnijeg nadzora nad radom javnih preduzeća i javnih ustanova od strane općinske uprave.



10. IMPLEMENTACIJA PRAĆENJE I EVALUACIJA STRATEŠKOG RAZVOJNOG

PLANA ZA VODE I OKOLIŠNU SANITACIJU 10.1 UVOD Implementacija strateškog plana vršit će se na osnovu godišnjeg Operativnog plana implementacije koji će sadržavati: planirane aktivnosti i projekte za realizaciju, nosioce realizacije aktivnosti i projekata, procjenjena financijska sredstva potrebna za realizaciju projekata i rokove njihovog izvršenja. Prijedlozi projekata koji se planiraju godišnjim operativnim planom treba da budu izvedivi, racionalni, ekonomski opravdani i održivi, da podržavaju ostvarenje interesa većine zainteresiranih strana i da podržavaju opredjeljenje i strateške ciljeve lokalne zajednice u oblasti voda i okolišne sanitacije utvrđene ovim Strateškim planom. 10.2 OPERATIVNI PLANOVI Godišnji Operativni plan priprema Služba za prostorno uređenje i komunalne djelatnosti u saradnji sa Komisijom za za izradu strateškog plana za vode i okolišnu sanitaciju i dostavlja ga Općinskom načelniku do kraja septembra tekuće godine za narednu godinu. Općinski načelnik utvrđuje prijelog Operativnog plana i dostavlja ga Općinskom vijeću na usvajanje. Godišnji Operativni plan usvojen na Općinskom vijeću općine Bihać osnov je za programiranje i izradu planova rada općinskih službi, javnih preduzeća i javnih ustanova čiji je osnivač općina Bihać. 10.3 PRAĆENJE (MONITORING) Služba prostornog uređenja i komunalnih djelatnosti prati realizaciju operativnog plana, prikuplja podatke, informacije i izvještaje o njegovoj realizaciji, analizira njegovo izvršenje i predlaže Općinskom načelniku mjere za njegovo izvršenje. Služba prostornog uređenja i komunalnih djelatnosti kvartalno dostavlja Komisiji za izradu strateškog plana za vode i okolišnu sanitaciju informacije, izvještaje i provedene analize o realizaciji godišnjeg Operativnog plana. Komisija za izradu strateškog plana za vode i okolišnu sanitaciju Općine Bihać kvartalno razmatra realizaciju strateškog plana za vode i okolišnu sanitaciju na osnovu dostavljenih informacija, izvještaja i provedenih analiza izvršenja Operativnog plana, te vrši procjenu stepena realizacije Operativnog i Strateškog plana. 10.4 EVALUACIJA Na osnovu provedenih analiza Komisija za izradu strateškog plana za vode i okolišnu sanitaciju radi izvještaj o stepenu realizacije Strateškog i godišnjeg Operativnog plana kojeg dostavlja Općinskom načelniku i Općinskom vijeću prije usvajanja godišnjeg Operativnog plana. 10.5 IZMJENE I DOPUNE SPVOS U slučaju da Komisija za izradu strateškog plana za vode i okolišnu sanitaciju općine Bihać na osnovu provedenih analiza ocjeni da je potrebno izvršiti izmjene i dopune Strateškog plana za vode i okolišnu sanitaciju, prijedlog izmjena i dopuna sa obrazloženjem dostavit će Općinskom vijeću i Općinskom načelniku na razmatranje i usvajanje. 10.6 UMJESTO ZAKLJUČKA Stareško planiranje kao kontinuirani proces ne teži ispunjenju ambicioznih ciljeva rješavanja svih problema na području općine, nego je tek prvi korak ka preusmjerenju općine iz sanacionog u razvojni period u ovoj oblasti, sa posebnim akcentom na osoposobljavanju lokalnih aktera da u budućnosti sami preuzmu, provode i unapređuju započeti proces.


STRATEŠKI PLAN ZA VODE I OKOLIŠNU SANITACIJU plan za vode i... · 8.1.4. zaŠtita od voda i...

Documents

Transcript of STRATEŠKI PLAN ZA VODE I OKOLIŠNU SANITACIJU plan za vode i... · 8.1.4. zaŠtita od voda i...