STRATEŠKI PLAN OPĆINE DOBRINJ · Dobrinja ponajviše kao radnu snagu u solanama koje su imali u...
Transcript of STRATEŠKI PLAN OPĆINE DOBRINJ · Dobrinja ponajviše kao radnu snagu u solanama koje su imali u...
STRATEŠKI PLAN OPĆINE DOBRINJ 2014. – 2016.
0
STRATEŠKI PLAN OPĆINE DOBRINJ ZA RAZDOBLJE 2014. – 2016. GODINE
STRATEŠKI PLAN OPĆINE DOBRINJ 2014. – 2016.
1
SADRŽAJ:
1. PRIPREMA PLANIRANJA .................................................................................. 2
2. UVODNO O OBVEZNIKU ................................................................................... 4
2.1. Opći podaci Općine Dobrinj ........................................................................... 5
2.1.1. Organizacijska shema ................................................................................. 7
2.1.2. Obavijest o razvrstavanju prema NKD - u ..................................................... 8
2.2. Povijest Općine Dobrinj ................................................................................. 9
3. DEFINIRANJE VIZIJE I MISIJE......................................................................... 11
3.1. Vizija ............................................................................................................ 11
3.2. Misija ........................................................................................................... 12
4. ANALIZA STANJA/OKRUŽENJA ..................................................................... 12
4.1. SWOT analiza ............................................................................................. 25
4.2. PEST analiza ............................................................................................... 29
5. OPĆI CILJ ......................................................................................................... 31
6. POSEBNI CILJEVI ............................................................................................ 32
7. NAČINI OSTVARENJA I POKAZATELJI USPJEŠNOSTI ............................... 32
8. Povezivanje ciljeva sa financijskim planom/proračunom ............................ 38
9. Skraćeni prikaz strateškog plana ................................................................... 39
10. PRAĆENJE I EVALUACIJA .............................................................................. 40
STRATEŠKI PLAN OPĆINE DOBRINJ 2014. – 2016.
2
1. PRIPREMA PLANIRANJA
Temelj za izradu Strateškog plana Općine Dobrinj je Razvojna strategija Primorsko –
goranske županije 2011. – 2013. godine, kao i Strategija regionalnog razvoja RH.
Svrha strateškog planiranja je da Općina Dobrinj aktivno sudjeluje i efikasno upravlja
razvojem na način da se utvrdilo postojeće stanje cjelokupnog života, kritične točke
sadašnjeg razvoja te smjernice i strateški ciljevi daljnjeg razvoja Općine.
Strateški plan Općine Dobrinj je iznimno važan alat za upravljanje razvojem Općine.
Njegovi prioriteti i ciljevi moraju se uvažavati prilikom donošenja općinskog proračuna
i investicijskih programa, kako nalažu i nacionalne smjernice. Strateški plan postaje i
ključni ulazni programski dokument za izradu programskih dokumenata regije i
Republike Hrvatske, temeljem kojeg Općina Dobrinj koristi financijska sredstva iz
Strukturnih i Kohezijskih fondova Europske Unije prilikom provedbe odabranih
programa i projekata.
Izradi strateškog plana se prvenstveno pristupilo provedbom aktivnosti za utvrđivanje
trenutnog stanja/okruženja, tj. provedbom analize internog i eksternog okruženja
Općine Dobrinj (SWOT analiza, PEST analiza). Prije utvrđivanja ciljeva definirat će
se i temeljno prilagoditi vizija i misija Općine Dobrinj s obzirom na djelokrug Općine,
kao i razvojne prioritete i potencijale.
S obzirom na provedenu analizu, kao i uspostavljenu misiju i viziju Općine Dobrinj,
uspostavit će se opći i posebni ciljevi, te načini i aktivnosti koje će putem strateškog
planiranja dovesti do njihovog ostvarenja i unapređenja razvoja Općine Dobrinj. Na
kraju se utvrđuju određeni parametri, odnosno radnje prema kojima će se pratiti
evaluacija i provedba strateškog plana, što je od iznimne važnosti.
Za strateško planiranje odgovoran je Načelnik Općine Dobrinj Neven Komadina, uz
suradnju sa djelatnicima Općine. U svrhu strateškog planiranja donesena je i Odluka
o osnivanju i imenovanju članova radne skupine za izradu strateškog plana. Kao
prilog nadalje u ovom dokumentu je dana navedena odluka.
Prilikom izrade strateškog plana proučeni su Zakonski akti i Statut Općine Dobrinj, te
je dokument donesen u skladu sa Uputama za izradu strateških planova za razdoblje
2014. – 2016. izdanih od strane Ministarstva Financija.
Kroz identifikaciju vremenskog razdoblja strateškog plana, u ovom slučaju, radi se o
predviđenom roku trajanja od 2014. godine do 2016. godine.
STRATEŠKI PLAN OPĆINE DOBRINJ 2014. – 2016.
3
Odluka o osnivanju i imenovanju članova radne skupine za izradu strateškog plana
STRATEŠKI PLAN OPĆINE DOBRINJ 2014. – 2016.
4
2. UVODNO O OBVEZNIKU
Općina Dobrinj, kao jedinica lokalne samouprave obavlja niz poslova i aktivnosti, te
nudi široku lepezu mogućnosti i rješenja kako bi osigurala potrebe građana,
kvalitetnu perspektivu za dugoročan razvoj, te kako bi u konačnici neprestano
pridonosila unaprjeđivanju kvalitete življenja.
Općina Dobrinj, središte dvadesetak okolnih sela, koje zajedno čine općinu Dobrinj, ili
u pučkom govoru „Dobrinjsko“. Iako smještena na sjeveroistoku otoka Krka,
Dobrinjsko dijelom obuhvaća i istočnu otočnu obalu. Geografski gledano, Dobrinjsko
možemo podijeliti u tri dijela: Dobrinj, kao središte i zasebna cjelina, naselja uz more
(Šilo, Klimno, Čižići, Soline, Meline i Rudine), te zaobalje (Polje, Žestilac, Sveti Vid,
Gostinjac, Hlapa, Županje, Kras, Gabonjin, Sveti Ivan, Rasopasno, Sužan, Tribulje,
Klanice). Pedesetak godina ranije, u zaobalje bismo ubrojili i Dolovo, danas izumrlo
selo između Dobrinja i Krasa. Reljefna bi podjela Dobrinjskog obuhvatila tzv. „Visoku
zonu“ (Dobrinj, Kras i Gabonjin), te „Nisku zonu“ (Uvala Soline).
Općina Dobrinj je pravna osoba sa sjedištem u Dobrinju, 103, 51514 Dobrinj.
Općina Dobrinj obavlja poslove lokalnog značaja kojima se neposredno ostvaruju
potrebe građana, a koji nisu Ustavom ili zakonom dodijeljeni državnim tijelima i to
osobito poslove koji se odnose na:
- uređenje naselja i stanovanje, prostorno i urbanističko planiranje, komunalno
gospodarstvo,
- brigu o djeci,
- socijalnu skrb,
- primarnu zdravstvenu zaštitu,
- odgoj i osnovno obrazovanje, kulturu,
- tjelesnu kulturu i šport,
- zaštitu potrošača,
- zaštitu i unapređenje prirodnog okoliša,
- protupožarnu i civilnu zaštitu,
- promet na svom području.
Poslovi iz samoupravnog djelokruga detaljnije se utvrđuju odlukama Općinskog
vijeća i općinskog načelnika u skladu sa zakonom i Statutom Općine Dobrinj.
Općina može organizirati obavljanje pojedinih poslova zajednički s drugom jedinicom
lokalne samouprave ili više jedinica lokalne samouprave, na način da se osnuje
zajedničko tijelo, zajednički upravni odjel ili služba, zajedničko trgovačko društvo ili
STRATEŠKI PLAN OPĆINE DOBRINJ 2014. – 2016.
5
zajedničkim organiziranjem i obavljanjem pojedinih poslova u skladu s posebnim
zakonom.
Općina surađuje s općinama otoka Krka i Gradom Krkom, gradovima i općinama
Primorsko-goranske županije i Županijom Primorsko-goranskom radi ostvarenja
zajedničkih interesa na unapređenju gospodarskog i društvenog razvitka.
2.1. Opći podaci Općine Dobrinj
Adresa: Dobrinj 103
51 514 Dobrinj
Telefon: 051/ 848 344
E-mail: [email protected]
Osnovni podaci Općine Dobrinj:
broj stanovnika:
2078
površina: 55 km2 (otok Krk 405,78 km2) broj kućanstava;
900
stambene jedinice:
4.422
stanovi za stalno stanovanje :
1564
Osnovne atrakcije Općine Dobrinj: samo mjesto Dobrinj kao jedini grad-kaštel bez
obrambenih zidina u unutrašnjosti otoka prvi put spomenut 1100 godine, u listini
slavnog Dragoslava; sakralna zbirka sa «Prva knjiga» dobrinjskog kaptola u kojoj je
kopija, glagoljskim slovima napisana, darovnice «Slavnog Dragoslava, zatim
antipendij Paola Veneziana iz 14. st. , glagoljski rukopisi, misali, najstarije matične
knjige u Hrvatskoj iz 1560. god. i dr.; Etnografska zbirka, osnovana sredinom 20.st.,
broji preko 1200 autohtonih kućanskih, poljodjelskih, stočarskih, ribarskih i inih
rukotvorina, alata, suvenira i drugih predmeta pučke zavičajne radinosti i umjetnosti,
od pradavnine do danas, (posebno značenje dobrinjskoj zavičajnoj zbirci daje i
činjenica da je ona po broju eksponata najveća zbirka te vrste na otoku Krku i među
najvećim u Hrvatskoj); galerija «Infeld» vlasništvo je jednog od najvećih svjetskih
kolekcionara umjetnina, gospodina Petera Infelda iz Beča; župna crkva Sv. Stjepana,
prvi put se spominje 1100. godine; crkvica Svetog Vida iz 1100 godine; Put
STRATEŠKI PLAN OPĆINE DOBRINJ 2014. – 2016.
6
glagoljaša u Gabonjinu; Park glagoljice, šesnaest kamenih „znamena“ koji čine Park
glagoljice podsjećaju na važne trenutke iz lokalne i nacionalne povijesti, ali i na
pojedince koji su ostavili trag u glagoljaškoj tradiciji; Sveti Juraj na Krasu, ostaci
romaničke crkvice iz 1230. godine; Crkvica svetog Klementa u Klimnu, u svojim je
počecima pripadala obitelji Malatestinić iz obližnjih Solina; ostale znamenitosti ostaci
crkava (Svete Jelene, Svih svetih, Svetog Petra…), potopljeni brod Peltastis kao
ronilačka atrakcija i slično.
STRATEŠKI PLAN OPĆINE DOBRINJ 2014. – 2016.
7
2.1.1. Organizacijska shema
OPĆINA DOBRINJ
OPĆINSKI NAČELNIK
JEDINSTVENI UPRAVNI ODJEL
PROČELNIK JEDINSTVENOG
UPRAVNOG ODJELA
REFERENT ZA PRORAČUN I
RAČUNOVODSTVO
REFERENT ZA KOMUNALNU
DJELATNOST
REFERENT ZA
GRAĐEVINARSTVO I
KOMUNALNU DJELATNOST
ADMINISTRATOR
TAJNIK
ZAMJENIK NAČELNIKA
STRATEŠKI PLAN OPĆINE DOBRINJ 2014. – 2016.
8
2.1.2. Obavijest o razvrstavanju prema NKD - u
STRATEŠKI PLAN OPĆINE DOBRINJ 2014. – 2016.
9
2.2. Povijest Općine Dobrinj
Ime Dobrinj prvi put se spominje u Darovnici slavnoga Dragoslava, pisanoj hrvatskim
jezikom i glagoljicom 1. siječnja 1100. godine. U njoj se Dobrinj i susjedni Vrbnik
spominju kao crkvene (plovanija) i općinske (komun) jedinice sa sucem, općinskim
pisarom, tajnikom. Ta darovnica važan je svjedok kulturne, komunalne i obrazovne
razvijenosti tadašnjeg stanovništva Dobrinja i Otoka Krka. Negdje u 11. stoljeću
javljaju se krčki knezovi, kasnije nazvani Frankapani ili Frankopani, čije je podrijetlo
još uvijek nejasno, ali su vjerojatno potekli od moćnijeg domaćeg (hrvatskog)
plemstva. Postojala je neko vrijeme teorija da su bili romanskog podrijetla, ali je ona
odbačena. Od tada pa do 1480. godine, krčki knezovi su upravitelji cijeloga otoka pa
tako i Dobrinja u kojemu su neposredno upravljali suci, ali i tzv. potknežini u ime
kneza. U 15. stoljeću krčki knez Ivan VII Frankopan doseljava na otok Vlahe s
Velebita. Većina ih je naseljena na područje Dubašnice, a mali dio i u okolicu
Dobrinja ponajviše kao radnu snagu u solanama koje su imali u uvali Soline, a koja
im je donosila velike prihode.
Povijest Dobrinja neodvojivo je vezana uz povijest cijelog otoka Krka, čiji je i sastavni
dio. Dobrinj je uz Bašku, Vrbnik i Omišalj, jedan od najstarijih "kaštela"
(ranosrednjovjekovnih gradskih središta), a koji su osnovani negdje u 7. stoljeću tj.
još u vrijeme doseljavanja Hrvata u današnju domovinu. Ti su kašteli, uz već od prije
postojeći grad Krk, najvjerojatnije podignuti na mjestu gdje su do tada živjeli Iliri o
čemu svjedoče brojna ilirska nalazišta, a i sam položaj na uzvisini s pogledom na
okolicu. O starini tih kaštela govore i arhaični oblici starohrvatskog tj. staročakavskog
govora, u Dobrinju - čokavica. Međutim, za razliku od ostalih kaštela, Dobrinj nije
smješten neposredno uz more te nije nikada imao bedeme što je možda i razlog da
je više puta kroz povijest (u 16. i početkom 17. stoljeća) poharan od strane gusara i
Uskoka.
Na području Općine više je nalazišta iz rimskog doba uglavnom na obalama uvale
Soline te na području Gostinjca, a pretpostavlja se da su solane na području Melina
postojale još u to vrijeme. U novije vrijeme provode se istraživanja u uvali Svetog
Petra na sjeverozapadnoj strani uvale Soline, a na kojem području su pronađeni
ostatci rimske keramike i antičke luke. Ipak, više je nalazišta koja ukazuju na ilirsku
prisutnost - gradina Zagrajini blizu Krasa, Gradišće kraj Dobrinja, a i sam Dobrinj
nastao je na mjestu prethodnog ilirskog naselja.
Tijekom srednjeg vijeka Dobrinj je jedno od važnijih središta glagoljaštva. U arhivu
HAZU čuvaju se dobrinjske matice krštenih započete s pisanjem 1559. godine i koje
su najstarije matične knjige u Hrvatskoj. Te matice pisane su glagoljicom i to sve do
1850. g. od kada se pišu latinicom.
STRATEŠKI PLAN OPĆINE DOBRINJ 2014. – 2016.
10
Slika 1: Glagoljski natpis na ulazu u Dobrinj.
Najznačajniju privrednu odrednicu tijekom srednjeg vijeka svakako predstavlja solana
u uvali Soline podno Dobrinja; u to doba sol je bila vrlo tražena i cijenjena. Osvojivši
otok, Mlečani zatvaraju solanu, ali su njezini ostaci jasno vidljivi i danas.
Godine 1480. Mletačka Republika zauzima cijeli otok Krk i njime vlada do propasti
iste, 1797. godine nakon čega se u nekoliko navrata mijenja austrijska pa francuska i
na posljetku ponovno austrijska vlast koja opstaje do nestanka Austro-Ugarska
monarhije krajem Prvog svjetskog rata 1918. godine. Idućih nekoliko godina bile su
vrlo nesigurne za sve stanovnike otoka budući je Kraljevina Italija imala pretenzije na
čitavu istočno jadransku obalu.
Suton Austro-Ugarske monarhije ujedno je i demografski vrhunac Dobrinja i
istoimene općine. Mjesto Dobrinj je 1898. godine imao 608 stanovnika, 1931. godine
390 stanovnika, a 1970. godine tek 216 stanovnika. Područje općine doseže najveći
broj stanovnika 1910. godine, s njih 4.046, a desetak godina poslije 4.033. Od tada
broj stanovnika konstantno opada; nakon II. svjetskog rata (1948. godine) ih je 3.319,
a 1971. godine 2.273. Razlog tome su dva svjetska rata, ali i teška ekonomska
situacija na otoku koja je tjerala njegove ljude u novi svijet, ponajviše Ameriku, ali i u
brzorastuće gradove u priobalju (Rijeku, Crikvenicu) u kojima su mnogi našli posao i
izvor prihoda za život.
Vrijeme Kraljevine SHS tj. Jugoslavije, vrijeme je teškog i oskudnog života i velikih
emigracija. Cijeli otok bio je rubni i prilično zaboravljeni dio monarhije. Nakon Drugog
STRATEŠKI PLAN OPĆINE DOBRINJ 2014. – 2016.
11
svjetskog rata otok dolazi u sastav SR Hrvatske u okviru Jugoslavije, ali se teško
gospodarsko stanje mijenja tek oko 1980. godine otvaranjem zračne luke Rijeka i
mosta kopno - Krk čime je otok izvučen iz prometne izolacije, a što je bio preduvjet
za razvoj gospodarstva, poglavito turizma koji je doduše u Dobrinju još i danas
nedovoljno razvijen, ali je ipak donio živost i prekinuo gotovo cijelo stoljetni odljev
stanovništva s otoka i iz Dobrinja.
3. DEFINIRANJE VIZIJE I MISIJE
3.1. Vizija
Formuliranje Vizije mora pokrivati nekoliko aspekata budućeg stanja u smislu
kombinacije gospodarskih, društvenih i ekoloških zahtjeva. U svojoj srži, vizija
predstavlja željeno stanje u budućnosti, koje obuhvaća vremensko razdoblje od 15 –
20 godina. Uspješna vizija ima značajke realnosti i koherentnosti, kroz koju se jasno
utvrđuju glavni strategijski ciljevi i očekivani rezultati strategije.
Primorsko – goranska županija, a jednako tako i Općina Dobrinj kao turistička
destinacija, smatraju turizam te razvoj infrastrukture jednim od važnijih sektora svojeg
razvoja, a koji daje značajan doprinos kvaliteti života, pa je temeljem navedenog
Općina Dobrinj definirala svoju Viziju koja slijedi:
„Povratak uzgoju maslina i poljoprivrednoj proizvodnji, ribarstvo i uslužne djelatnosti, brodogradnja i turizam,
osiguravaju stanovnicima općine zadovoljavajući životni standard, što uz dobar položaj u odnosu na hrvatske i
europske metropole, čisti okoliš i komunalnu i energetsku infrastrukturu u razvoju, čini Općinu Dobrinj
poželjnim mjestom za život“
STRATEŠKI PLAN OPĆINE DOBRINJ 2014. – 2016.
12
3.2. Misija
4. ANALIZA STANJA/OKRUŽENJA
Analizom stanja/okruženja provedene su aktivnosti za analizu postojećeg stanja u
kojem se Općina Dobrinj nalazi. Pod navedenim se podrazumijeva prikupljanje
informacija o sadašnjem stanju i poziciji Općine u okruženju (promatrano kroz sve
odnose u okruženju), u namjeri da te informacije posluže kao oslonac za donošenje
odluka o tome koje će mjere poduzeti i u kojem smjeru Općina treba djelovati.
Budući da je okruženje uglavnom turbulentno, kompleksno i sklono promjenama,
analiza stanja je vrlo značajna. Analiza stanja podrazumijeva razumijevanje
konteksta i okoline, predviđanje budućih trendova u okružju, kao i procjenu
kapaciteta Općine Dobrinj za ostvarivanje postavljenih ciljeva. Također omogućava
izbjegavanje kriznih situacija, bolju pripremljenost u neizvjesnim situacijama i
spremniji odgovor na promjene u vanjskom okružju.
Za analizu stanja na raspolaganju imamo razne alate, odnosno analize, a na temelju
njih, kao i postojeće misije i vizije Općina Dobrinj definira opći, kao i određeni broj
posebnih ciljeva čijom će realizacijom u narednom razdoblju od tri godine pridonijeti
ostvarenju postavljene misije, te se približiti željenom stanju u budućnosti, odnosno
pridonijeti ukupnom razvoju Općine.
Alat pomoću kojeg se provodi analiza stanja/okruženja je sljedeća.
SWOT analiza
PEST analiza
Geografski položaj
Dobrinj i istoimena općina smješteni su na sjeveroistočnoj strani otoka Krka. Mjesto
se smjestilo na uzvisini oko 200 metara nad uvalom Soline.
Općina Dobrinj obuhvaća tri katastarske općine: Dobrinj, Soline i Sužan, s 20 naselja,
na površini od 55 km2.
„Općinska uprava Općine Dobrinj uvažavajući potrebe i
inicijative stanovnika, raspoloživim sredstvima želi stvarati preduvjete za održiv i ravnomjeran razvoj svih općinskih naselja i gospodarski razvitak, sadašnjih i
budućih stanovnika Općine Dobrinj.“
STRATEŠKI PLAN OPĆINE DOBRINJ 2014. – 2016.
13
Reljefno, to se područje može podijeliti u nisku zonu (uglavnom oko uvale Soline) i
visoku zonu (Dobrinj, Kras, Gabonjin).
Posebnu važnost u turističkoj valorizaciji svakoga primorskoga prostora ima obala.
Krajnji sjeveroistočni dio općine Dobrinj izbija na more vapnenačkom obalom između
uvala Slivanjske i Lončarice, nepovoljnom za turističku valorizaciju. Suprotnih je
karakteristika duboko uvučeni, plitki zaljev Soline (3 – 7 m dubine), potopljeni
nastavak središnje flišne zone, koji se ističe pristupačnim obalama te pješčanim
dnom. Općini Dobrinj pripada i uvala Stipanja, s najvećim općinskim naseljem Šilom,
glavnim turističkim središtem općine. Na ovom prostoru obala mijenja svoje
karakteristike, jer dolazi do kontakta vapnenca i fliša (zaljev Soline) te naslaga
pijeska (Šilo), što se ogleda u naizmjeničnim šljunčanim i pješčanim plažama,
pogodnim za turističku valorizaciju.
Iako na promatranom prostoru postoje uvjeti za bavljenje poljoprivredom, treba
istaknuti da je ovdašnja poljoprivreda na bazi vrlo skromnih prirodnih potencijala
(relativno plitak sloj obradiva tla, usitnjeni zemljišni posjed, male površine na kršu itd.)
oduvijek stanovništvu osiguravala tek puko preživljavanje. Kao posljedica toga, ali i
opće izoliranosti, već nakon Prvog svjetskog rata javlja se emigracijom uvjetovana
depopulacija kao glavni demografski proces u općini. Zaostala, autarkična
poljoprivreda na usitnjenom zemljišnom posjedu ne samo da nije mogla zaustaviti
populacijsko pražnjenje nego je dobrim dijelom morala svoje mjesto prepustiti
perspektivnijim tercijarnim i sekundarnim djelatnostima. One se, međutim, nisu
značajnije razvile na području općine Dobrinj pa je stanovništvo napuštajući
poljoprivredu bilo prisiljeno iseljavati.
STRATEŠKI PLAN OPĆINE DOBRINJ 2014. – 2016.
14
Slika. 2. Političko-teritorijalno ustrojstvo otoka Krka; podjela općine Dobrinj po naseljima;
Općina Dobrinj obuhvaća i velik dio istočne obale otoka Krka, okrenute prema
Crikvenici i Vinodolu na kopnu, a s kojima je uvijek bila tijesno povezana. Obala je
razvedena, ali osim grebena i hridi postoji samo jedan otočić - Školjić Veli. Na obali
se prvenstveno ističe plitka uvala Soline, gotovo ujezerena, s niskim obalama na
kojima su smještena tri naselja: Klimno, Soline i Čižići. Druge, bitno manje uvale su:
Stipanja u kojoj se nalazi najveće općinsko naselje Šilo, Petrina, Veterna, Murvenica,
Jazbina, Lončarica i Slivanjska.
Geološki, tim krajem prevladavaju vapnenačke i dolomitne stijene. Zbog brže erozije
dolomitnih podloga, kroz milijune godina, stvorio se sloj rastresitog tla koji je
omogućio razvoj bujne vegetacije. Jedino se isključivo vapnenački krajnji
sjeveroistočni dio općine (oko naselja Rudine) razlikuje; gotovo bez značajnije
vegetacije zasluženo se i naziva Košćera. Osim vapnenaca i dolomita, javljaju se i
flišne zone koje su za razliku od poroznog vapnenca, vodonepropusne pa se na
jednom od tih flišnih zona razvio i riječni tok naziva Veli Potok.
Stanovništvo
Općina Dobrinj administrativno se dijeli na 20 naselja.
STRATEŠKI PLAN OPĆINE DOBRINJ 2014. – 2016.
15
Stanovništvo Općine Dobrinj prema naseljima
Naselje Ukupno Muškarci Žene
ČIŽIĆI 113 63 50
DOBRINJ 109 58 51
DOLOVO 0 0 0
GOSTINJAC 77 44 33
GABONJIN 201 97 104
HLAPA 63 34 29
KLANICE 50 26 24
KLIMNO 116 56 60
KRAS 227 112 115
POLJE 300 148 152
RASOPASNO 104 56 48
RUDINE 5 3 2
SOLINE 47 22 25
SUŽAN 84 42 42
SVETI I. DOBRINJSKI
47 25 22
SVETI VID DOBRINJSKI
61 25 36
ŠILO 384 184 200
TRIBULJE 54 28 26
ŽESTILAC 9 6 3
ŽUPANJE 27 12 15
Ukupno 2078 1041 1037
Izvor: http://www.dzs.hr/
Ukupan broj stanovnika prema dobi i spolu u Općini, popis 2011. godine
Spol Ukupno 0-4 5-9 10-14 15-19 20-24 25-29 30-34 35-39 40-44 45-49 50-54 55-59
60-64 64 i
više
Ukupno 2.078 77 67 81
95 103 120 120 114 125 139 161 174 199 503
M 1.041 40 38 44 42 47 64 63 60 66 68 73 94 90
252
Ž 1.037 37 29 37 53 56 56 57 54 59 71 88 80 109
251
Izvor: http://www.dzs.hr/
STRATEŠKI PLAN OPĆINE DOBRINJ 2014. – 2016.
16
Kontingenti stanovništva po općinama, popis 2011. godine
Spol Ukupno 0-6
godina 0-14
godina 0-17
godina 0-19
godina
Žene u fertilnoj dobi
Radno sposobno
stanovništvo (15-64 godine)
60 i više
godina
65 i više
godina
70 i više
godina
Prosječna starost
Svega 15 – 49 godina
od toga 20 - 29
svi 2.078 107 225 274 320 - - 1.350 702 503 243 47,2
m 1.041 55 122 139 164 - - 667 342 252 103 46,6
ž 1.037 52 103 135 156 406 112 683 360 251 140 47,8
Izvor: http://www.dzs.hr/
Broj stanovnika, prema Popisu iz 2011. godine je 2.078, raspoređenih u 20 naselja.
Premda ima manje stanovništva ženske populacije, razlike između ženskog i muškog
stanovništva su zanemarive. Prosječna starost stanovništva Općine je 47,2 godine te
se mogu svrstati u starije stanovništvo.
Kućanstva prema veličini, tipu i broju članova, popis 2011.godine
Ukupno
Broj članova kućanstava Prosječan broj osoba
u kućanstvu
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 i više
Broj kućanstava 900 336 244 120 141 42 15 1 - 1 - - 2,29
Broj osoba 2.064 336 488 360 564 210 90 7 - 9 - - -
Broj kućanstva u Općini Dobrinj iznosi 900 iz čega proizlazi da je prosječan broj
osoba u kućanstvu 2.29, a prevladavaju kućanstva s jednim članom, odnosno
samačka domaćinstva.
Klimatske prilike
Uz sunčane sate, otok Krk odlikuje se blagom mediteranskom klimom. Sve navedeno
za otok Krk odnosi se i na Dobrinjsko, pa se može zaključiti kako uobičajena ljetna
sezona ovdje dobiva produžetak odnosno nastavak. Prosječna je ljetna temperatura
zraka 23 Celzijeva stupnja, a temperatura mora između 23 i 25 stupnjeva. Snijeg
zimi vrlo je rijetka pojava u ovome kraju (izuzmemo li 1928., 1985. i 2012. godinu),
dok je vladavina kiše tradicionalno u travnju, dijelu lipnja i kolovozu. U ljetnim će
STRATEŠKI PLAN OPĆINE DOBRINJ 2014. – 2016.
17
mjesecima hladiti maestral i jugo, a dobro osvježiti bura, nadaleko poznata „bodulska
bura“.
Najljepši mjesec s najstalnijim vremenom je mjesec srpanj, koji je najtopliji,
najsunčaniji i najvedriji mjesec. Prosječna temperatura zraka je 22°C, a rekordne
najviše vrijednosti temperature se mogu zadržavati do 36 °C. Rujan je mjesec
pretežito ugodnog vremena kasnog ljeta i rane jeseni. Srednja mjesečna temperatura
je u prosjeku 20°C, a to je vrijeme pogodno za berbu grožđa.
Kulturna baština
Iz lepeze kulturnih dobara i znamenitosti ovoga kraja, izdvaja se Listina slavnog
Dragoslava iz 1100., „krsni list“ Dobrinja i Dobrinjskoga. Uz taj su dokument tijesno
povezane dvije crkvene građevine: „kapitulska“ (župna) crkva svetog Stjepana u
Dobrinju, jedna od najstarijih sakralnih građevina ovoga dijela otoka Krka.
Nekoliko stoljeća kasnije, pred crkvom je izgrađen drveni trijem, „cergan“, a točna
godina njegova gradnje i naručitelj ni danas nisu sa sigurnošću poznati. U ovoj
trobrodnoj crkvi izdvaja se oltarna reljefna pala „Krunjenje Djevice Marije“ s početka
16. stoljeća. U Listini se spominje i crkvica svetog Vida u istoimenom selu kod
Dobrinja, čija je gradnja završena 1100. godine. Crkvica je putem propadanja krenula
u 18. stoljeću, te je svojevremeno služila kao staja. Četrdesetih godina 20. stoljeća
obnovljena je i iznova predana bogoslužju. U Dobrinju je nekad bilo čak sedam
crkava, a uz glavnu crkvu, sačuvana je crkva svete Trojice (pučki „svetoga Antona“),
sa zanimljivom oltarnom slikom, koja prikazuje pakao, čistilište i raj. Ova je crkvica
rijetko u funkciji u sakralnom obliku, a tijekom ljetnih mjeseci služi kao izložbeni
prostor.
Sakralna muzejska zbirka u Dobrinju, otvorena 1981. godine, prava je riznica
glagoljaških rukopisa, među kojima se čuva i ovjereni prijepis Listine, te poznato
Venezijanovo predoltarje ili „antependij“ iz XIV. stoljeća. U Sakralnom muzeju
možete vidjeti i pravi kuriozitet: procesijske križeve iz XVII. stoljeća, a na njima s
jedne strane Mariju, a s druge Isusa. Uz privatnu Zbirku „Barbalić“, u Dobrinju je i
velika, na tri kata smještena Etnografska zbirka otoka Krka. Građa je tematski
podijeljena a prikupljana je desetljećima diljem otoka Krka. Zahvaljujući kolekcionaru i
meceni svjetskoga glasa PeteruInfeldu, Dobrinj je posljednjih godina postao stjecište
ljubitelja likovne umjetnosti; Galerija Infeld, jedna od najvećih galerija u Hrvatskoj,
svakog ljeta nudi izložbe najpoznatijih domaćih i svjetskih umjetnika, te različitih
umjetničkih pravaca-od naive do „Poparta“.
Na glagoljašku tradiciju, jedan od zaštitnih znakova ovoga kraja, podsjećaju Put i
Aleja glagoljaša u Gabonjinu. Korak po korak, kamen po kamen i eto ugodne i
STRATEŠKI PLAN OPĆINE DOBRINJ 2014. – 2016.
18
korisne edukacijske šetnje šumskim putem i stazom predaka, uz koju će učenje
drevnoga hrvatskoga pisma biti lakše i zanimljivije. Među kulturnim spomenicima čiji
značaj seže izvan dobrinjskog kraja je i barokna oltarna pala u crkvici svetog
Klementa u Klimnu. Pala, koja prikazuje živote svetaca s njihovim simbolima, još je
jedan od zaštićenih spomenika kulture. U središtu Klimna, nasuprot crkvice, uočit će
se oveće sidro; ono želi podsjetiti da je upravo u Klimnu nastalo jedno od najstarijih
brodogradilišta na otoku Krku.
Špilja Biserujka, ili Vitezićeva špilja u Rudinama, istovremeno je kulturna i zabavna
atrakcija, baš kao i „Vela gromača“ nedaleko „Krasa“. Vela gromača, kojoj bi možda
bolje pristajao pridjev „najveća“, budući je zaista najveća nakupina kamenja na otoku.
I ne samo to; Vela gromača nalazi se na najvišem dijelu otoka Krka, na lokalitetu 311
metara nadmorske visine visokom Svetom Jurju.
Prirodna baština
Raznolikost je zajednički „nazivnik“ svim plažama na Dobrinjskom. Ipak, dvije se
plaže izdvajaju. To je prvenstveno plaža u Uvali Soline, poznata (pa i priznata) zbog
ljekovitih karakteristika tamošnjeg mulja(blata). Mazanje crnim blatom nije samo
prijeka potreba onima koji pate od kostobolje, već i svojevrsna atrakcija malim i
velikim kupačima; fotografije od glave do pete namazanih kupača crnim blatom obišle
su svijet. Dodamo li ugodnom i korisnom spoju ljekovitog blata klimatske pogodnosti i
geografske pogodnosti (uvijek ugodno toplo i plitko more), plaža s ljekovitim blatom u
Uvali Soline s pravom je dobila epitet „plaža za cijelu obitelj“. A obitelji s djecom
podjednako će uživati i na pješčanoj plaži u Šilu. Također postoji i plaža za ljubimce,
odnosno pse. Ako je plaža u Uvali Soline poznata kao plaža za cijelu obitelj, plažu u
Šilu odavno su prozvali „dječjom plažom“. Pijesak i kristalno čisto more idealna su
kombinacija za dječje ljetne radosti, što omogućuje i odraslima da vrijeme na plaži
provedu opušteno.
Od niza uvala i uvalica na Dobrinjskom izdvojit ćemo i jednu od najljepših plaža na
otoku Krku, pješčanu plažu u uvali Slivanjska nedaleko Rudina, te plažu „Komoriška“
na ulazu u Klimnu; omeđena borovom šumom, ova plaža jednostavno obiluje
hladovinom.
Turizam
Iako ima značajne turističke resurse, očuvan okoliš te bogatu kulturno-povijesnu
baštinu, Općina Dobrinj nema razvijenu turističku ponudu. Najznačajnije turističko
odredište je mjesto Šilo u kojem se nalazi i sjedište lokalne turističke zajednice.
Jedini smještajni kapaciteti su u apartmanima i sobama za iznajmljivanje kojih je osim
u Šilu najviše u Čižićima, Solinama i Klimnu. Posljednjih godina raste potražnja i za
kućama obnovljenima u primorskom stilu, u unutrašnjosti otoka
STRATEŠKI PLAN OPĆINE DOBRINJ 2014. – 2016.
19
Prema pokazateljima receptivnoga segmenta turističke ponude, Općina Dobrinj
znatno zaostaje za turistički razvijenijim općinama/gradovima na otoku. Naime, od
svih otočnih općina/gradova, jedino u Općini Dobrinj nisu evidentirani osnovni
smještajni kapaciteti (hoteli, pansioni, moteli itd.), tako da se sav turistički promet
odvija u komplementarnim kapacitetima i relativno brojnim kućama za odmor. Osim
privatnoga smještaja, u Općini Dobrinj registrirana su i 2 auto-kampa – u Šilu i u
Klimnu. Najveći broj postelja nalazi se u privatnom smještaju, što je odlika i svih
ostalih općina na otoku, uključujući i grad Krk. Zanimljiva je činjenica da na Općinu
Dobrinj otpada tek 6,6% postelja otoka Krka 2004. godine, pa se prema tom
pokazatelju nalazi na pretposljednjem - šestom - mjestu, od 7 općina/gradova na
otoku. Za njom zaostaje samo susjedna općina Vrbnik, tradicionalno orijentirana na
poljoprivredu.
Nasuprot svojevrsnom zaostajanju Općine Dobrinj za vodećim turističkim centrima na
otoku u pogledu brojnosti smještajnih kapaciteta, ako se gleda brojnost kuća za
odmor situacija je drukčija. Naime, prema broju stanova za odmor i rekreaciju 2001.
godine područje grada Krka, kao i općine Malinska-Dubašnica i Omišalj bile su ispred
Općine Dobrinj (1303, odnosno 12,8% svih stanova za odmor i rekreaciju na otoku),
dok su iza nje mjesto zauzele «turistički» razvijenije općine Punat i Baška te turistički
slabije razvijena općina Vrbnik.
Od ukupno evidentiranih 1303 vikendica u općini, čak 754 (57,9%) smješteno je u
naseljima u unutrašnjosti općine – najviše u Polju (193), Hlapi (113) i Dobrinju (87).
Dio razloga za ovakvu pomalo neočekivanu distribuciju stanova za odmor sigurno
leži u brojnosti (80% svih naselja općine smješteno je u unutrašnjosti) te u prometnoj
dostupnosti naselja u unutrašnjosti. Ipak, najveća koncentracija stanova za odmor i
rekreaciju evidentirana je u Šilu (282 ili 21,6% od ukupnog broja u općini). U početku
je velika većina stanova za odmor i rekreaciju bila smještena u obalnim naseljima
(Šilo, Klimno, Čižići, Soline), a paralelno s izgradnjom i asfaltiranjem cesta te
ravnomjernijim širenjem komunalne infrastrukture broj vikendica počeo se znatnije
povećavati i u naseljima u unutrašnjosti (Polje, Dobrinj, Kras, Hlapa, Žestilac).
Veliku pozornost trebalo bi posvetiti razvoju ruralnoga turizma u adaptiranim
autohtonim seoskim kućama u naseljima u unutrašnjosti općine, čime bi se afirmirali
domaći poljoprivredni proizvodi uz djelomičnu obnovu poljoprivrede i jačanje malog
obiteljskog poduzetništva. Razvoj ekoturizma trebalo bi pratiti i širenje mreže
pješačkih putova i biciklističkih staza. U svakom slučaju glavnina turističkih kapaciteta
trebala bi biti u vlasništvu lokalnog stanovništva – privatnih poduzetnika.
Naročito velik potencijal za razvoj turizma postoji u uvali Soline. Jedan od resursa te
uvale je i ljekovito blato na lokalitetu Meline. Poluotok Sulinj, koji zatvara uvalu
Soline, spominje se kao vjerojatno prvo golf igralište na otoku Krku.
STRATEŠKI PLAN OPĆINE DOBRINJ 2014. – 2016.
20
Važan preduvjet turizma, dobra prometna povezanost, je postojeća: općina se nalazi
20-tak minuta vožnje automobilom od bilo kojeg turističkog središta na otoku te od
Krčkog mosta koji povezuje otok s kopnom. U susjednoj općini Omišalj nalazi se i
Zračna luka Rijeka.
Poduzetništvo
Od većih gospodarskih subjekata na području općine djeluje samo građevinsko
poduzeće u Šilu.
Na području općine Dobrinj djeluje 30-tak obrtnika. Ipak, veliki dio mještana radi
izvan svoje općine. Nekada su veliku gospodarsku važnost imali brodogradnja te
ribarstvo i poljoprivreda.
Danas još jedini značaj čine ovčarstvo i maslinarstvo kao poljoprivredne grane. Veliki
problem ovčarima posljednjih desetak godina zadaje divljač: medvjedi i divlje svinje.
Medvjedi ne žive trajno na otoku Krku nego dolaze prije i nakon zimskog sna
preplivavajući Vinodolski kanal. Ponekad unište čitavo stado ovaca. Krda divljih
svinja osim što čine znatne štete u poljoprivredi, predstavljaju opasnost i po ljude koji
se kreću šumom, a noću čak i po samim selima.
Maslinarstvo se u općini Dobrinj nije obnovilo i razvilo kao u nekim drugim općinama
na otoku Krku, npr. Punat, Krk. Unatoč subvencioniranju Općine pri kupnji sadnica
maslina, broj obnovljenih ili novih stabala maslina još uvijek nije dostigao nekadašnje
značenje maslinarstva za ovaj kraj. Najveći problem u obnovi maslinika je velika
rascjepkanost posjeda te neriješeni vlasničko-pravni odnosi. Ipak, u Polju je uređena
i radi uljara za proizvodnju maslinovog ulja.
Nekada intenzivno obrađeno "dobrinjsko polje" koje se pruža od Dobrinja, uz Potok,
sve do uvale Soline, danas je gotovo potpuno zapušten.
Izvori financiranja
Nakon ulaska Hrvatske u punopravno članstvo EU, postaju dostupni strukturni
instrumenti kohezijske politike EU: Europski fond za regionalni razvoj, Europski
socijalni fond i Kohezijski fond, i instrumenti zajedničke poljoprivredne politike EU:
Europski fond za garancije u poljoprivredi, Europski poljoprivredni fond za ruralni
razvoj i Europski fond za ribarstvo.
Dakle, kao mogući izvori financiranja razvojnih projekata i programa Općine Dobrinj,
mogu se predvidjeti:
STRATEŠKI PLAN OPĆINE DOBRINJ 2014. – 2016.
21
- sredstva proračuna Županije i jedinica lokalne samouprave i sredstva lokalnih
komunalnih poduzeća
- sredstva državnog proračuna, odnosno resornih ministarstava i fondova, sredstva
javnih poduzeća
- strukturni, kohezijski i poljoprivredni fondovi,
- sredstva na temelju bilateralne, multilateralne i regionalne suradnje,
- sredstva domaćih i međunarodnih financijskih institucija – domaće financijske
institucije, Hrvatska banke za obnovu i razvoj, Svjetska banke, Europska banka za
obnovu i razvoj, Europska investicijska banka,
- sredstva iz privatnih izvora
STRATEŠKI PLAN OPĆINE DOBRINJ 2014. – 2016.
22
Financijski pokazatelji
Ukupni proračunski prihodi gradova i općina Primorsko-goranske županije za
razdoblje od 2002 – 2009. godine
STRATEŠKI PLAN OPĆINE DOBRINJ 2014. – 2016.
23
Bilanca 2011. godine
STRATEŠKI PLAN OPĆINE DOBRINJ 2014. – 2016.
24
Bilanca 2012. godine
STRATEŠKI PLAN OPĆINE DOBRINJ 2014. – 2016.
25
4.1. SWOT analiza
SWOT analiza je sredstvo koje pomaže prepoznati, otkriti i utvrditi ključne čimbenike
razvoja, potencijale za razvoj, kao i ograničenja u razvoju, u ovom slučaju razvoju
Općine Dobrinj. Sukladno SWOT (Strengths, Weaknesses, Opportunities, Threats)
analizi identificirane su slijedeće snage, slabosti, prilike i prijetnje, koja se odnose na
Općinu Dobrinj.
Prednosti Nedostatci
Prirodni resursi, okoliš, infrastruktura Prirodni resursi, okoliš, infrastruktura
Povoljan geografski i geoprometni
položaj
Bogata prirodna i kulturna baština
Bogata kulturno povijesna baština
Povoljni klimatski uvjeti
Relativno razvijena prometna
infrastruktura
Visoko razvijena svijest o potrebi zaštite
okoliša
Veliki potencijal za razvoj turizma
(izvanredna prostorna i klimatska
osnovica, tradicija )
Nepostojanje hotelske infrastrukture
Neadekvatan standard postojeće
županijske i lokalne cestovne
infrastrukture
Neuravnotežen razvoj vodoopskrbne i
kanalizacijske mreže
Gospodarstvo Gospodarstvo
Blizina emitivnih tržišta
Ekološka sačuvanost
Povoljni klimatski uvjeti
Povijesno i kulturno nasljeđe
Bogatstvo raznolikosti
Visoka svijest o potrebi zaštite okoliša
Kultura stanovništva
Kvaliteta smještajnih jedinica
Sigurnost destinacije
Regionalni poticaji za razvoj malog i
srednjeg poduzetništva
Nema jasnog pogleda u budućnost
Nedostatak mladih stručnih ljudi
Nedovoljna suradnja između općina na
turističkom razvoju
Nedostatak specifičnih dokumenata za
prostorno planiranje
Neiskorištenost postojećih objekata i
infrastrukture
Nema adekvatnih programa
Nedostatak i neiskorištenost sportskih
sadržaja
Nedovoljna suradnja između poslovnih
turističkih i gospodarskih subjekata te
lokalne uprave
Ljudski resursi (stanovništvo i demografija)
Ljudski resursi (stanovništvo i demografija)
Multikulturalnost i tolerancija kao osobine
koje se tradicionalno vežu uz
stanovništvo ovih prostora
Postojeći kapaciteti unutar dijela
organizacija civilnog društva: znanja,
Negativni demografski trendovi - izražena
depopulacija
Teška zapošljivost određenih skupina
stanovništva
Koncentracija stanovnika i radne snage u
STRATEŠKI PLAN OPĆINE DOBRINJ 2014. – 2016.
26
vještine, iskustvo
Kvaliteta življenja
Radno aktivno stanovništvo
urbanoj sredini
Neodgovarajuća kvalifikacijska struktura
radne snage
Starije stanovništvo (prosječna starost 47
godina)
Društvene djelatnosti – civilno društvo, obrazovanje, zdravstvo i socijalna skrb
Društvene djelatnosti – civilno društvo, obrazovanje, zdravstvo i socijalna skrb
Relativno dobro razvijena infrastruktura
društvenih djelatnosti
Relativno dobra teritorijalna mreža
zdravstvenih i institucija socijalne skrbi
Postojeći kapaciteti unutar dijela
organizacija civilnog društva: znanja,
vještine, iskustvo, infrastruktura,
informacije
Nedovoljna valorizacija kulturne baštine u
turističke svrhe
Nedovoljna izgrađenost objekata za
predškolsko, osnovnoškolsko i
srednjoškolsko obrazovanje
Nedostatak kulturnih sadržaja
Nedostatni i neadekvatni sportski objekti
Nedovoljan broj stručno osposobljenih
djelatnika u sportu
STRATEŠKI PLAN OPĆINE DOBRINJ 2014. – 2016.
27
Prilike Prijetnje
Prirodni resursi, okoliš, infrastruktura Prirodni resursi, okoliš, infrastruktura
Izgradnja infrastrukture vezane uz Riječki
prometni pravac
Financiranje razvojnih programa kroz
nacionalne i EU fondove
Priprema razvojnih programa/projekata
za izvore financiranja (strukturni fondovi,
JPP)
Financiranje razvojnih projekata kroz
financijska sredstva EU
Jačanje prometne infrastrukture
Razvoj postojećih šetnica, biciklističkih
staza i uređenje okoliša
Registar i valorizacija kulturne baštine –
izvori financiranja održivog korištenja
Nedostatni lokalni, regionalni i nacionalni
izvori financiranja razvojnih projekata
Neusklađenost zakonske regulative s
praksom u zaštiti okoliša
Upravljanje kulturno-povijesnom
baštinom
Nedovoljan utjecaj na tijela državne
uprave i na druge institucije državne
razine (nedovoljna provedba
decentralizacije)
Neefikasno upravljanje povijesnom
baštinom
Gospodarstvo Gospodarstvo
Izgradnja malih obiteljskih hotela
Razvoj seoskog turizma
Razvoj novih sadržaja
Produženje sezone
Sačuvani ruralni objekti
Razvoj postojećih šetnica, biciklističkih
staza i uređenje okoliša
Podizanje kvalitete ugostiteljskih objekta i
usluga
Razvoj dodatne prepoznatljivosti
destinacije
Sačuvanost unutrašnjosti otoka
Pristup novim tehnologijama
Povećanje kvalitete smještajnih jedinica
za dugoročno osiguranje rasta prometa i
prihoda
Razvoj selektivnih oblika turizma –
kongresni, kulturni, ruralni i dr.
Suradnja udruga u svrhu razvoja turizma
Korištenje nacionalnih programa za
poticanje poduzetništva
Povećanje dostupnosti financijskih
instrumenata poduzetnicima – npr.
unapređenje postojećih i razvoj novih
kreditnih linija, edukacija poduzetnika o
mogućnostima, razvoj jamstvenih
Neadekvatna struktura kadrova
Devastiranje okoliša
Komunalni nered i neurednost
Neadekvatna zakonska regulativa
Nedostatak jasnih ciljeva
Nekontrolirani razvoj
Nediscipliniranost i neurednost
stanovništva pri odlaganju otpada
Nekontrolirana gradnja uzrokuje
devastaciju prostora
Zaostalost u kvaliteti, smanjen turistički
promet
Kriza i recesija u hrvatskom
gospodarstvu
STRATEŠKI PLAN OPĆINE DOBRINJ 2014. – 2016.
28
instrumenata itd.
Razvoj postojećih i osnivanje novih
potpornih institucija za razvoj
poduzetništva u županiji
Uvođenje novih programa potpore
poduzetnicima i razvoj postojećih
Jačanje povezanosti s državnim
institucijama i međunarodnim
organizacijama
Umrežavanje i razmjena iskustva
Privlačenje investitora
Ljudski resursi (stanovništvo i demografija)
Ljudski resursi (stanovništvo i demografija)
Otvaranje novih radnih mjesta
Razvitak i unapređenje sustava
cjeloživotnog učenja
Podizanje kvalitete radne snage
Provođenje populacijskih mjera
Daljnji razvoj obrazovnog sustava
Povećanje dostupnosti svih informacija
vezanih uz tržište rada/ponude i
potražnje za radnom snagom
Unapređenje postojećih programa
poticanja zapošljavanja
Izrada novih programa poticanja
zapošljavanja i njihova provedba
Nepovoljne migracije
Fluktuacija radne snage
Negativan demografski trend
Depopulacijski proces u Hrvatskoj
Društvene djelatnosti – civilno društvo, obrazovanje, zdravstvo i socijalna skrb
Društvene djelatnosti – civilno društvo, obrazovanje, zdravstvo i socijalna skrb
Razvijanje zajedničkih projekata
organizacija civilnog društva
Razvoj i unapređenje sustava
cjeloživotnog učenja
Podizanje kvalitete radne snage
Provođenje populacijskih mjera
Daljnji razvoj obrazovnog sustava
Financijska ovisnost o državnom
proračunu
Nedostatno financiranje društvenih
djelatnosti
Negativan demografski trend
STRATEŠKI PLAN OPĆINE DOBRINJ 2014. – 2016.
29
4.2. PEST analiza
Kako bi se bolje definirale i razumjele brojčano ocijenjene vrijednosti iz PEST analize
svakog područja, obrazložit će se kratko kako slijedi: Snaga okoline izražena je u
brojčanim vrijednostima u granicama od 1-5 gdje je najmanji utjecaj izražen brojem
1, a najveći brojem 5. Ukoliko čimbenik djeluje kao prijetnja ima predznak minus (-), a
ukoliko djeluje kao prilika ima predznak plus (+).
Značaj utjecaja okoline izražen je u brojčanim vrijednostima u granicama od 1 – 5.
Ukupna ocjena pojedinih segmenata unutar navedenih okolina dobivena je
umnoškom snaga i značaja utjecaja.
Pod sume su dobivene zbrojem ukupnih ocjena pojedinih čimbenika unutar
određene okoline. Maksimalno pozitivni učinak segmenta okoline je +100, a
maksimalno negativni učinak -100.
Pozitivan predznak govori o poticajnim uvjetima okoline – što je veći rezultat govori
se o većoj povoljnosti, dok negativan rezultat govori o destimulirajućem utjecaju
okoline. Ocjenjivanje svakog segmenta okoline prikazani su u slijedećoj tablici.
Pozitivne ocjene, odnosno snage, dobivene su za socijalnu, ekonomsku i tehnološku
okolinu, dok negativna ocjena odnosno prijetnja izražena je za političku okolinu.
Ukupna ocjena je da je okolina stimulirajuća s obzirom da postoje područja na kojima
je moguće dodatno djelovati u smislu jačeg utjecaja na tehnološku okolinu. To je
znak da treba više projekata usmjeriti ponajprije ulaganja u sektor gospodarstva, te
na inovacije, nove tehnologije, obrazovanje i time snažniji razvoj poduzetništva.
STRATEŠKI PLAN OPĆINE DOBRINJ 2014. – 2016.
30
Segment
Utjecaj
Značaj
Ukupna ocjena
-5, -4, -3, -2,-1, +1, +2, +3, +4, +5
1, 2, 3, 4, 5
Politički
Članstvo u EU +4 5 +20
Porezni sustav -2 5 -10
Efikasnost zakonodavstva -2 4 -8
Stabilnost političke situacije -4 4 -16
Podsuma -14
Ekonomski
Stopa nezaposlenosti +4 5 +20
Naklonost stranih investitora +4 5 +20
Utjecaj krize -2 5 -10
Visine kamatnih stopa -2 3 -6
Podsuma +24
Socijalni
Gostoljubivost +4 5 +20
Odljev „mozgova“ +2 3 +6
Depopulacija -4 4 -16
Inicijativa za vlastiti razvoj +4 5 +20
Podsuma +30
Tehnološki
Dostupnost novih tehnologija -2 3 -6
Prometna infrastruktura +2 5 +10
Smještajni kapaciteti +2 5 +10
Obrazovna infrastruktura -1 3 -3
Podsuma +11
Suma 51
STRATEŠKI PLAN OPĆINE DOBRINJ 2014. – 2016.
31
5. OPĆI CILJ
Na temelju provedenih analiza stanja/okruženja Općina Dobrinj definira opći cilj koji
predstavlja izjavu o tome što se namjerava postići u naredne tri godine, tj. određuje
se jasan smjer kretanja i djelovanja u navedenom vremenskom razdoblju, a njihova
realizacija će pridonijeti ostvarenju postavljene vizije i misije.
Općina Dobrinj smatra razvoj gospodarstva kao jedan od važnijih sektora svog
razvoja, a koji daje značajan doprinos kvaliteti života, te se stoga daje naslutiti da
Općina Dobrinj želi razvojem gospodarstva poboljšati turističku ponudu.
Općina Dobrinj razvojem komunalne infrastrukture želi omogućiti daljnji razvoj
turizma koji je se temelji na vrednotama prošlosti i lokalne povijesti s obzirom da
Općina Dobrinj nema hotelske infrastrukture već se turizam temelji na privatnom
odnosno seoskom turizmu.
Vizija je prihvatljiva ako se razvojem gospodarstvo dobro upravlja i kanalizira.
Sukladno tome, zahtjeva se aktivna suradnja svih agencija, institucija i organizacija
uključenih u gospodarske procese.
Iz navedenog se može zaključiti kako uspostavljanje općeg cilja mora biti u skladu sa
definiranom vizijom same Općine, ali i Razvojnom strategijom Primorsko-goranske
županije, koja je usmjerena prije svega na razvoj turizma:
Opći cilj Općine Dobrinj je sljedeći:
Opći cilj 1 Razvoj infrastrukture u cilju uravnotežene potpore gospodarskom razvoju i
kvaliteti života
STRATEŠKI PLAN OPĆINE DOBRINJ 2014. – 2016.
32
6. POSEBNI CILJEVI
Na temelju postavljenog općeg cilja, proizlaze posebni ciljevi koji ukazuju na prioritete
prilikom alokacije resursa. Posebni ciljevi predstavljaju očekivane rezultate, odnosno
željene promjene koje su posljedica niza specifičnih aktivnosti usmjerenih postizanju
općih ciljeva.
Ciljevi koji se odnose na Razvoj infrastrukture u cilju uravnotežene potpore
gospodarskom razvoju i kvaliteti života su:
7. NAČINI OSTVARENJA I POKAZATELJI USPJEŠNOSTI
Opći cilj 1.Razvoj infrastrukture u cilju uravnotežene potpore gospodarskom
razvoju i kvaliteti života
Pravilnim razvijanjem i upravljanjem gospodarstva, mogu se izbjeći problemi s
prometom, komunalnom infrastrukturom, očuvanjem okoliša i otežavanjem lokalnog
života. Stoga, razvoj gospodarstva Općini Dobrinj omogućava:
razvoj infrastrukture koja je neophodna za život lokalnog stanovništva, a
samom time poboljšanje turističke ponude.
javljanje novih vidova turizam, primjerice eko turizam (kroz postojanje
biciklističkih staza i pješačkih zona) ili u poboljšanju proizvoda i usluga koji
„zaustavljaju“ turiste prolaznike neko vrijeme na vlastitom području kako bi se
osjetile ekonomske koristi.
potpora lokalnoj ekonomiji kroz promocije lokalnih proizvoda,
minimiziranje negativnih utjecaja na okoliš,
skrb lokalne samouprave za smanjenje negativnih utjecaja na stanovništvo
kao što su onečišćenja, prometne gužve i sl.
oživljavanje maslinarstva, brodogradnje
Posebni cilj 1.1. Unapređenje vodnih građevina
Posebni cilj 1.2. Unapređenje/gradnja komunalne
infrastrukture
STRATEŠKI PLAN OPĆINE DOBRINJ 2014. – 2016.
33
Općina Dobrinj u provođenju željenog pravca razvoja gospodarstva treba imati na
umu sveukupno okruženje sa tradicijom, okolišem, obalom, bioraznolikošću,
poviješću, itd.
Posebni cilj 1.1. Unapređenje vodnih građevina
Općina Dobrinj unapređivanjem vodnih građevina osigurava razvoj gospodarstva, a
samim time i razvoj turizma na nepokrivenim područjima. Postojeću vodovodnu
infrastrukturu potrebno je modernizirati te osigurati njen razvoj radi pružanja podrške
gospodarskim aktivnostima što se odnosi na daljnji razvoj brodogradnje i uslužnih
djelatnosti. Unapređivanje vodnih građevina u Općini Dobrinj dovodi do poboljšanja
ponude privatnog smještaja, a samim time i do poboljšanja uređenosti mjesta,
poboljšanje gastronomske ponude što u konačnici dovodi do razvoja turizma.
Načini ostvarenja/aktivnosti
1.1.1. Izgradnja vodnih građevina
Izgradnja vodnih građevina unutar Općine Dobrinj odnosi se na izgradnju glavnog
magistralnog cjevovoda, cjevovoda te spojnih cjevovoda što će u konačnici pomoći
razvoju gospodarstva u Općini Dobrinj.
Širenje i obnova vodoopskrbne mreže pridonose razvoju komunalne infrastrukture.
Izgradnja objekata i uređaja odvodnje i vodovoda osigurava zaštitu izvora pitke vode
te vodoopskrbnog sustava od onečišćenja, zaštitu podzemnih voda od onečišćenja
uzrokovanih infiltracijom otpadnih voda, podizanje kvalitete i modernizacija sustava
kanalizacijske mreže, proširenje kanalizacijske mreže sa sustavom pročišćavanja,
planiranje i izgradnju sustava odvodnje onečišćenih oborinskih voda.
Dostupnost vodovodnoj infrastrukturi jedan je od glavnih preduvjeta povećanja
atraktivnosti nekog mjesta za stanovništvo, a samim time povećava se i rang
privlačnosti nekog mjesta.
Cilj aktivnosti je izgradnja magistralnog cjevovoda. Provedba aktivnosti obuhvaća
izgradnju cjevovoda na cijelom području Općine.
STRATEŠKI PLAN OPĆINE DOBRINJ 2014. – 2016.
TABLICA POKAZATELJA REZULTATA (OUTPUT)
Opći cilj 1. Razvoj infrastrukture u cilju uravnotežene potpore gospodarskom razvoju i kvaliteti života
Posebni cilj 1.1. Unapređenje vodnih građevina
Načini ostvarenja Pokazatelj rezultata
(output) Definicija Jedinica
Polazna vrijednost
Izvor Ciljana
vrijednost (2014.)
Ciljana vrijednost
(2015.)
Ciljana vrijednost
(2016.)
1.1.1. Izgradnja
vodnih
građevina
1.1.1.1. Izgrađen cjevovod
Izgradnja magistralnog vodovodnog toka kroz Općinu Dobrinj.
km (kumulativ)
10 Općina Dobrinj
15 20 25
TABLICA POKAZATELJA UČINKA (OUTCOME)
Opći cilj 1. Razvoj infrastrukture u cilju uravnotežene potpore gospodarskom razvoju i kvaliteti života
Posebni cilj Pokazatelj
učinka (outcome)
Definicija Jedinica Polazna
vrijednost Izvor
Ciljana vrijednost
(2014.)
Ciljana vrijednost
(2015.)
Ciljana vrijednost
(2016.)
1.1. Unapređenje vodnih građevina
Kilometri izgrađenog magistralnog vodovoda
Izgradnja magistralnog vodovodnog toka kroz Općinu Dobrinj.
km (kumulativ)
10 Općina Dobrinj
15 20 25
STRATEŠKI PLAN OPĆINE DOBRINJ 2014. – 2016.
35
Posebni cilj 1.2.Unapređenje/ gradnja komunalne infrastrukture
Unaprjeđenjem prometne infrastrukturu Općine, osigurat će se uvjeti za daljnji razvoj
turizma. Provedbom navedenog posebnog cilja se stvaraju preduvjeti, za razvoj
turizma, odnosno gospodarski razvoj Općine Dobrinj koji neće biti moguć ako ne
dođe do unaprjeđenja i dogradnje postojećeg prometnog sustava. Kvalitetan
prometni sustav, ali infrastruktura preduvjet su daljnjeg gospodarskog razvoja same
Općine, ali jednako tako i županije, kao i kvalitete življenja.
Načini ostvarenja/aktivnosti
1.2.1. Izgradnja i održavanje sustava prometne infrastrukture
Asfaltiranje nerazvrstanih cesta na području Općine doprinosi unaprjeđenju
postojećih cestovnih prometnih pravaca, te bolju povezanost s nacionalnim
cestovnim prometom, kao i proširenju mreže lokalnih cesta i unaprjeđenje
infrastrukture, te poboljšanje protočnosti i iskorištavanja geoprometnog položaja.
1.2.2. Izgradnja javne rasvjete
Javna rasvjeta ima dvojaku funkciju primarna funkcija je da osigura sigurni promet
ljudi i vozila noću kroz gradske i seoske javnoprometne površine, te sekundarno da
svjetlom istakne ambijentalnost prostora, ali tako da to ne ide na štetu sigurnosti
prometa te da ne uzrokuje svjetlosno zagađenje.
STRATEŠKI PLAN OPĆINE DOBRINJ 2014. – 2016.
TABLICA POKAZATELJA REZULTATA (OUTPUT)
Opći cilj 1. Razvoj infrastrukture u cilju uravnotežene potpore gospodarskom razvoju i kvaliteti života
Posebni cilj 1.2. Unapređenje / gradnja komunalne infrastrukture
Načini ostvarenja Pokazatelj rezultata (output)
Definicija Jedinica Polazna
vrijednost Izvor
Ciljana vrijednost
(2014.)
Ciljana vrijednost
(2015.)
Ciljana vrijednost
(2016.)
1.2.1. Izgradnja o
održavanje
prometne
infrastrukture
1.2.1.1. Kilometri asfaltiranih cesta
Kvalitetan prometni sustav preduvjet je daljnjeg gospodarskog razvoja koji se iskazuje iznosom kilometara asfaltiranih cesta
km 10 Općina Dobrinj 15 20 25
1.2.2. Izgradnja javne rasvjete
1.2.2.1. Broj rasvjetnih tijela
Prema broju
postavljenih
rasvjetnih tijela mjeri
se pokrivenost
izgradnje javne
rasvjete
Broj 10/10 Općina Dobrinj 15/15 20/20 20/25
STRATEŠKI PLAN OPĆINE DOBRINJ 2014. – 2016.
TABLICA POKAZATELJA UČINKA (OUTCOME)
Opći cilj 1. Razvoj infrastrukture u cilju uravnotežene potpore gospodarskom razvoju i kvaliteti života
Posebni cilj Pokazatelj
učinka (outcome)
Definicija Jedinica Polazna
vrijednost Izvor
Ciljana vrijednost
(2014.)
Ciljana vrijednost
(2015.)
Ciljana vrijednost
(2016.)
1.2. Unapređenje / gradnja komunalne infrastrukture
Postotak obuhvaćenog stanovništva
Prema broju postavljenih
rasvjetnih tijela mjeri se
pokrivenost izgradnje javne
rasvjete odnosno , kvalitetan
prometni sustav preduvjet je
daljnjeg gospodarskog
razvoja koji će se iskazati
postotkom obuhvaćenog
stanovništva
% Općina Dobrinj
STRATEŠKI PLAN OPĆINE DOBRINJ 2014. – 2016.
8. Povezivanje ciljeva sa financijskim planom/proračunom
Opći cilj Posebni cilj Program u proračunu
Pokazatelj učinka
(outcome)
Aktivnost u proračunu
Način ostvarenja posebnog cilja
Pokazatelj rezultata (output)
1. Razvoj infrastrukture u cilju uravnotežene potpore gospodarskom razvoju i kvaliteti života
1.1. Unapređenje vodnih građevina
1016 Izgradnja vodnih građevina
Kilometri izgrađenog
magistralnog vodovoda
K101601 1.1.1. Izgradnja vodnih
građevina
1.1.1.1. Izgradnja magistralnog vodovoda
1.2. Unapređenje /gradnja komunalne infrastrukture
1004 Gradnja objekta i uređenje komunalne infrastrukture
Postotak obuhvaćenog stanovništva
K100407
1.2.1. Izgradnja i održavanje sustava prometne infrastrukture
1.2.1.1. Kilometri asfaltiranih cesta
K100405 1.2.2. Izgradnja javne
rasvjete 1.2.2.1. Broj rasvjetnih
tijela
STRATEŠKI PLAN OPĆINE DOBRINJ 2014. – 2016.
9. Skraćeni prikaz strateškog plana
Strateške ciljeve Općine Dobrinj nemoguće je provesti bez izvora financiranja zbog čega je od iznimne važnosti povezivanje s
proračunom jer se njime definiraju programi, aktivnosti i projekti te osiguravaju sredstva potrebna za provedbu istih.
Opći cilj Posebni cilj Pokazatelj
učinka (outcome)
Način ostvarenja posebnog cilja Pokazatelj rezultata (output)
1. Razvoj infrastrukture u cilju gospodarskom razvoju i kvaliteti života
1.1. Unapređenje vodnih građevina
Kilometri izgrađenog magistralnog vodovoda
1.1.1. Izgradnja vodnih građevina 1.1.1.1. Izgradnja magistralnog
vodovoda
1.2. Unapređenje /gradnja komunalne infrastrukture
Postotak obuhvaćenog stanovništva
1.2.1. Izgradnja i održavanje sustava prometne infrastrukture
1.2.1.1. Kilometri asfaltiranih cesta
1.2.2. izgradnja javne rasvjete 1.2.2.1. Broj rasvjetnih tijela
STRATEŠKI PLAN OPĆINE DOBRINJ 2014. – 2016.
40
10. PRAĆENJE I EVALUACIJA
Osiguranje i pribavljanje financijskih sredstava, upravljanje tim sredstvima kao i
praćenje njihova korištenja, zasigurno je jedan od važnih aspekata provedbe
Strateškog plana Općine Dobrinj. Nakon definiranja strateških ciljeva, prioriteta i
aktivnosti, potrebno je predvidjeti i moguće izvore financiranja, kao i pratiti njihovo
izvršenje.
Ključni doprinos strateškog planiranja nije u samom postavljanju ciljeva i definiranju
aktivnosti kojima se postižu, već i u postavljenom mehanizmu stalnog ocjenjivanja
idemo li u željenom pravcu, trebamo li revidirati postavljene ciljeve, postoje li bolji i
efikasniji načini njihova ispunjavanja. Ovaj mehanizam uspostavlja se utvrđivanjem
pokazatelja rezultata i uspješnosti koji su, kao objektivno mjerljivi i konkretni znakovi
da je nešto učinjeno, postavljeni na način da omogućuju praćenje ostvarenja
provedenih aktivnosti.
Svrha praćenja i evaluacije strateškog plana je praćenje ostvarenja pojedinih ciljeva,
te načina ostvarenja, a u svrhu mogućnosti povezivanja ciljeva, aktivnosti i
financijskih sredstava. Praćenje i evaluacija će se vršiti minimalno jednom godišnje.
Za uspješnu provedbu Strateškog plana potrebno je razraditi načine praćenja i
vrednovanja, tj. kako da se:
definiraju aktivnosti za kontinuirano praćenje provedbe Strateškog plana;
definiraju i osiguraju relevantni, mjerljivi, jasni pokazatelji praćenja i vrednovanja
provedbe Strateškog plana
utvrdi metodologija i osigura izrada izvješća (kvartalnih, polugodišnjih, godišnjih)
standardiziraju obrasci koji dokumentiraju primjenu procedure (upitnici, formulari
za evaluaciju, izvještajni formulari)
osigura da se s rezultatima vrednovanja Strateškog plana upoznaju i da ih koriste
svi ključni nositelji
provede godišnja ocjena napretka u provedbi Strategije, koju treba izraditi prije
utvrđivanja proračuna i financijskih planova za iduću godinu.
Obrasci putem kojih će se pratiti provedba strateškog plana odnosno provedba
strateških ciljeva dani su u prilogu. Za svaku godinu, za svaki posebni cilj zasebno,
prati se i upisuje kvartalna, polugodišnja i godišnja vrijednost, te uspoređuje sa
ciljanom vrijednosti za tu godinu.
STRATEŠKI PLAN OPĆINE DOBRINJ 2014. – 2016.
Praćenje i evaluacija strateškog plana 2014. godina
Opći cilj 1. Razvoj infrastrukture u cilju uravnotežene potpore gospodarskom razvoju i kvaliteti života P
oseb
ni
cilj
Odgovorna osoba za
ostvarenje posebnog
cilja Načini ostvarenja
Odgovorna osoba za realizaciju
načina ostvarenja
Pokazatelj rezultata (output)
Planirana financijska sredstva
Iskorištena financijska sredstva
Cilja
na v
rije
dn
ost
2015.
go
d
Evaluacija provedbe
(Ostvarena vrijednost)
Vla
sti
ta
sre
dstv
a
Sre
dstv
a
drž
avn
og
pro
raču
na
Sre
dstv
a
EU
Vla
sti
ta
sre
dstv
a
Sre
dstv
a
drž
avn
og
pro
raču
na
Sre
dsta
va
EU
Kvart
aln
a
Po
lug
od
išn
ja
Go
diš
nja
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15
1.1
. U
nap
ređ
en
je
vo
dn
ih g
rađ
evin
a
1.1.1. izgradnja vodnih građevina
1.1.1.1. Izgradnja magistralnog vodovoda
Pokazatelj učinka (outcome):
Kilometri izgrađenog magistralnog vodovoda
1.2
. U
nap
ređ
en
je / g
rad
nja
ko
mu
naln
e in
frastr
uktu
re
1.2.1. Izgradnja i održavanje sustava prometne infrastrukture
1.2.1.1. Kilometri asfaltiranih cesta
1.2.2. Izgradnja javne rasvjete
1.2.2.1. Broj rasvjetnih tijela
Pokazatelj učinka (outcome):
Postotak obuhvaćenog stanovništva
STRATEŠKI PLAN OPĆINE DOBRINJ 2014. – 2016.
Praćenje i evaluacija strateškog plana 2015. godina
Opći cilj 1. Razvoj infrastrukture u cilju uravnotežene potpore gospodarskom razvoju i kvaliteti života P
oseb
ni
cilj
Odgovorna osoba za
ostvarenje posebnog
cilja Načini ostvarenja
Odgovorna osoba za realizaciju
načina ostvarenja
Pokazatelj rezultata (output)
Planirana financijska sredstva
Iskorištena financijska sredstva
Cilja
na v
rije
dn
ost
2015.
go
d
Evaluacija provedbe
(Ostvarena vrijednost)
Vla
sti
ta
sre
dstv
a
Sre
dstv
a
drž
avn
og
pro
raču
na
Sre
dstv
a
EU
Vla
sti
ta
sre
dstv
a
Sre
dstv
a
drž
avn
og
pro
raču
na
Sre
dsta
va
EU
Kvart
aln
a
Po
lug
od
išn
ja
Go
diš
nja
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15
1.1
. U
nap
ređ
en
je
vo
dn
ih g
rađ
evin
a
1.1.1. izgradnja vodnih građevina
1.1.1.1. Izgradnja magistralnog vodovoda
Pokazatelj učinka (outcome):
Kilometri izgrađenog magistralnog vodovoda
1.2
. U
nap
ređ
en
je / g
rad
nja
ko
mu
naln
e in
frastr
uktu
re
1.2.1. Izgradnja i održavanje sustava prometne infrastrukture
1.2.1.1. Kilometri asfaltiranih cesta
1.2.2. Izgradnja javne rasvjete
1.2.2.1. Broj rasvjetnih tijela
Pokazatelj učinka (outcome):
Postotak obuhvaćenog stanovništva
STRATEŠKI PLAN OPĆINE DOBRINJ 2014. – 2016.
Praćenje i evaluacija strateškog plana 2016. godina
Opći cilj 1. Razvoj infrastrukture u cilju uravnotežene potpore gospodarskom razvoju i kvaliteti života P
oseb
ni
cilj
Odgovorna osoba za
ostvarenje posebnog
cilja Načini ostvarenja
Odgovorna osoba za realizaciju
načina ostvarenja
Pokazatelj rezultata (output)
Planirana financijska sredstva
Iskorištena financijska sredstva
Cilja
na v
rije
dn
ost
2015.
go
d
Evaluacija provedbe
(Ostvarena vrijednost)
Vla
sti
ta
sre
dstv
a
Sre
dstv
a
drž
avn
og
pro
raču
na
Sre
dstv
a
EU
Vla
sti
ta
sre
dstv
a
Sre
dstv
a
drž
avn
og
pro
raču
na
Sre
dsta
va
EU
Kvart
aln
a
Po
lug
od
išn
ja
Go
diš
nja
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15
1.1
. U
nap
ređ
en
je
vo
dn
ih g
rađ
evin
a
1.1.1. izgradnja vodnih građevina
1.1.1.1. Izgradnja magistralnog vodovoda
Pokazatelj učinka (outcome):
Kilometri izgrađenog magistralnog vodovoda
1.2
. U
nap
ređ
en
je / g
rad
nja
ko
mu
naln
e in
frastr
uktu
re
1.2.1. Izgradnja i održavanje sustava prometne infrastrukture
1.2.1.1. Kilometri asfaltiranih cesta
1.2.2. Izgradnja javne rasvjete
1.2.2.1. Broj rasvjetnih tijela
Pokazatelj učinka (outcome):
Postotak obuhvaćenog stanovništva
STRATEŠKI PLAN OPĆINE DOBRINJ 2014. – 2016.