Strategy and Action Plan 2012-2015, Hrvatski

7/21/2019 Strategy and Action Plan 2012-2015, Hrvatski

http://slidepdf.com/reader/full/strategy-and-action-plan-2012-2015-hrvatski 1/100

i Akcijski plan za razdoblje 2012-2015. godina

Sarajevo, lipanj 2012. godine



STRATEGIJA U OBLASTI MIGRACIJA I AZILA I

AKCIJSKI PLAN

ZA RAZDOBLJE 2012-2015. GODINA

Nakladnik:

Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine

Radna skupina za izradu Strategije:

Murveta Džaferović, Ministarstvo sigurnosti, Sektor za imigraciju, predsjednicaMarijan Baotić, Ministarstvo sigurnosti, Sektor za azil, zamjenik predsjednice

Janja Kožul, Ministarstvo sigurnosti, Sektor za imigraciju, članNihada Tanković, Ministarstvo sigurnosti, Sektor za imigraciju, član

Aida Saković, Ministarstvo sigurnosti, Sektor za azil, članMirsad Buzar, Ministarstvo sigurnosti, Služba za poslove sa strancima, član

Muhamed Mujakić, Ministarstvo sigurnosti, Služba za poslove sa strancima, članMilan Trapara, Ministarstvo sigurnosti, Granična policija Bosne i Hercegovine, član

Mirjana Đukić, Ministarstvo sigurnosti, Državna agencija za istrage i zaštitu, članDragan Dragić, Ministarstvo vanjskih poslova, Sektor za međunarodno-pravne i konzularne poslove, član

Ruzmira Tihić-Kadrić, Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice, Sektor za iseljeništvo, članNada Spasojević, Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice, Sektor za izbjeglice, raseljene osobe i stambenu politiku, član

Branka Mandić, Ministarstvo sigurnosti, Sektor za imigraciju, tajnik

Radu Radne skupine za izradu Strategije dali doprinos:

Dr. sc. Eldan Mujanović, docent, konzultant, Fakultet za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije Univerziteta u SarajevuLejla Hrustanović Isović, program menadžer, Delegacija Europske unije u Bosni i Hercegovini

Predrag Šofranac, politički savjetnik, Ured visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini

U izradi Strategije dali doprinos zastupnici državnih institucija i međunarodnih i domaćih organizacija:

Ministarstvo sigurnosti(Sektor za imigraciju,

Sektor za azil, Sektor za međunarodnu suradnju i europske integracije,

Granična policija Bosne i Hercegovine,Služba za poslove sa strancima,

Državna agencija za istrage i zaštitu)

Ministarstvo vanjskih poslovaMinistarstvo za ljudska prava i izbjeglice

Ministarstvo civilnih poslovaDirekcija za europske integracijeAgencija za rad i zapošljavanje

Ured za zakonodavstvo Vijeća ministaraDelegacija Europske unije u BiH

Ured visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini (OHR)Međunarodni program pomoći u kriminalističkoj obuci Ministarstva pravde SAD-a (ICITAP)

Policijska misija Europske unije u Bosni i Hercegovini (EUPM BiH)Visoki komesarijat Ujedinjenih naroda za izbjeglice (UNHCR)

Međunarodna organizacija za migracije (IOM)Međunarodni centar za razvoj politike migracija (ICMPD)

Udruga “Vaša prava BiH” Sarajevo

U izradi Strategije potporu dali:

Švicarska Agencija za razvoj i suradnju (SDC), financijska potporaMeđunarodna organizacija za migracije (IOM), Misija u BiH, Sarajevo, tehnička potpora

Lektorica:

Marija Kovačić Šmalcelj

Dizajn:

Poeta Pista d.o.o.

Tiska:

Dobra knjiga d.o.o.

Tiraž:

70 kom. na bosanskom jeziku30 kom. na hrvatskom jeziku50 kom. na srpskom jeziku

150 kom. na engleskom jeziku



STRATEGIJA U OBLASTI MIGRACIJA I AZILA IAKCIJSKI PLAN

ZA RAZDOBLJE 20122015. GODINA

Sarajevo, lipanj 2012.

BOSNA I HERCEGOVINA

MINISTARSTVO SIGURNOSTI



4

S t r a t e g i j a u o b l a s t i m i g r a c i j a i a z i l a i A

k c i j s k i p l a n z a r a z d o b l j e 2 0 1 2 - 2 0 1 5 .

Kazalo

Sažetak . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 7

Rječnik akronima . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 10

1. UVOD . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 12

2. TEMELJNI PRINCIPI KREIRANJA STRATEGIJE U OBLASTI MIGRACIJA I

AZILA (2012-2015) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 14 3. TEMELJNE DETERMINANTE KREIRANJA STRATEGIJE U OBLASTI MIGRACIJA I

AZILA (2012-2015) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 16

3.1. Geostrateški položaj Bosne i Hercegovine . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 16

3.2. Trendovi migracija u Bosni i Hercegovini . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 17

3.3. Ustavno-pravni okvir . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 22

3.4. Međunarodni pravni okvir . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 23

3.5. Kretanja prema zajedničkoj migracijskoj polici EU . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 26

3.6. Usvojene polike nadležnih jela Bosne i Hercegovine . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 27

4. PREGLED NAJVAŽNIJIH DOSTIGNUĆA U OBLASTI UPRAVLJANJA MIGRACIJAMA IAZILOM U BOSNI I HERCEGOVINI (2000-2010) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 29

4.1. Razvoj pravnog okvira . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 29

4.1.1. Imigracija i azil . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 29

4.1.2. Borba prov trgovine ljudima . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 31

4.2. Instucionalna izgradnja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 32

4.2.1. Imigracija i azil . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 32

4.2.2. Ministarstvo sigurnos - Sektor za imigraciju . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 32

4.2.3. Ministarstvo sigurnos - Sektor za azil . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 33

4.2.4. Služba za poslove sa strancima . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 34

4.2.5. Granična policija Bosne i Hercegovine . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 35

4.2.6. Ministarstvo vanjskih poslova . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 37

4.2.7. Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice - Sektor za izbjeglice, raseljeneosobe i stambenu poliku . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 37

4.2.8. Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice - Sektor za iseljeništvo . . . . . . . . . . . . . . . 38

4.2.9. Borba prov trgovine ljudima . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 38

4.2.10. Koordinacijsko jelo za praćenje implemenranja Strategije u oblasimigracije i azila i Akcijskog plana za razdoblje 2008-2011. godina . . . . . . . . . . . . 39



5

S t r a t e g i j a u o b l a s t i m i g r a c i j a i a z i l a i A k c i j s k i p l a n z a r a z d o b l j e 2 0 1 2 - 2 0 1 5 .

4.3. Regionalna i međunarodna suradnja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 39

4.4. Zaključci . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 42

5. RAZRADA STRATEŠKIH CILJEVA I MJERA NA NJIHOVOME OSTVARENJU ZARAZDOBLJE 2012-2015. GODINE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 44

Strateški cilj 1: UNAPRIJEDITI SUSTAV KONTROLE ULASKA I BORAVKASTRANACA U BOSNI I HERCEGOVINI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 45

Strateški cilj 2: POBOLJŠATI KVALITETU MEĐUNARODNE I PRIVREMENEZAŠTITE (AZILA) U BOSNI I HERCEGOVINI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 46

Strateški cilj 3: POVEĆATI EFIKASNOST NADZORA I KONTROLE DRŽAVNEGRANICE BOSNE I HERCEGOVINE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 47

Strateški cilj 4: UNAPRIJEDITI BORBU PROTIV NEZAKONITIH MIGRACIJA UBOSNI I HERCEGOVINI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 48

Strateški cilj 5: DOPRINIJETI SMANJENJU TRGOVINE LJUDIMA U BOSNI IHERCEGOVINI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 50

Strateški cilj 6: JAČATI INSTITUCIONALNE KAPACITETE U BOSNI I HERCEGOVINIS CILJEM POVEZIVANJA MIGRACIJE I RAZVOJA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 51

Strateški cilj 7: OSIGURATI SVEOBUHVATNE INTEGRACIJE STRANACA KOJIZAKONITO BORAVE NA TERITORIJU BOSNE I HERCEGOVINE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 52

Strateški cilj 8: USPOSTAVITI STALNI SUSTAV KOORDINACIJE U REALIZIRANJUMIGRACIJSKE POLITIKE BOSNE I HERCEGOVINE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 53

AKCIJSKI PLAN 2012-2015. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 53

Aneks 1. Organizacijska shema Ministarstva sigurnos Bosne i Hercegovine . . . . . . . . . . 85

Aneks 2. Organizacijska shema Granične policije BiH . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 86

Aneks 3. Organizacijska shema Službe za poslove sa strancima . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 87

Aneks 4. Organizacijska shema Državne agencije za istrage i zaštu . . . . . . . . . . . . . . . . . 88

Aneks 5. Organizacijska shema Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice . . . . . . . . . . . . . . 89

Aneks 6. Pregled podzakonskih akata donesenih na temelju Zakona o kretanju iboravku stranaca i azilu („Službeni glasnik Bosne i Hercegovine“ broj 36/08)i Zakona o graničnoj kontroli („Službeni glasnik Bosne i Hercegovine“broj 53/09) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 90

Aneks 7. Spisak konvencija, protokola i pravne stečevine Europske Unije korišteneu izradi Strategije u oblas migracija i azila i Akcijskog plana 2012-2015. . . . . . . .94



7


SAŽETAK

Izrada Strategije u oblas migracija i azila, kao i Akcijskog plana za razdoblje 2012-2015.godina, rezultat je potrebe da se nastavi već uspostavljena praksa sveobuhvatnog planiranjaakvnos i izrade dokumenata koji predstavljaju okvir kako u kontekstu nastavka pozivnihtrendova upravljanja migracijama i azilom, tako i u smislu aktualnih nastojanja ka što bržemintegriranju naše države u članstvo Europske Unije.

Poliku u oblas migracija i azila Bosne i Hercegovine u strateškom su smislu deniralidokumen koje je usvojilo Vijeće ministara Bosne i Hercegovine 2001, 2004. i 2008. godine.

Pošto su realizirani navedeni dokumen, nedvojbeno se može konstara kako je Bosna iHercegovina izgradila zakonodavnu i instucionalnu strukturu upravljanja migracijamai azilom. Dosgnuća u domeni izgradnje pravnoga okvira, povećanja instucionalnihkapaciteta, unaprjeđenja međuinstucionalne koordinacije i međunarodne suradnje, teanalize dosadašnjih i predviđanja budućih trendova migracijskih tokova na teritoriju Bosne iHercegovine i na regionalnoj razini, ukazuju kako Bosna i Hercegovina vodi migracijsku polikukoja je determinirana geostrateškim položajem naše države na već idenciranim trasamamigracija u ovome dijelu europskoga konnenta.

Odlukom Vijeća ministara Bosne i Hercegovine („Službeni glasnik BiH“ broj 59/11) uspostavljena je Radna grupa čija je zadaća izradi Prijedlog Strategije u oblas migracija i azila i Akcijskogplana (2012-2015). U izradi Strategije i Akcijskog plana su sudjelovali predstavnici: Ministarstvasigurnos - Sektora za imigraciju, Sektora za azil, Službe za poslove sa strancima, Graničnepolicije BiH i Državne agencije za istrage i zaštu; Ministarstva vanjskih poslova - Sektora zameđunarodno-pravne i konzularne poslove; Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice – Sektoraza iseljeništvo i Sektora za izbjeglice, raseljene osobe i stambenu poliku. Izradu Strategijei Akcijskog plana je podržala vlada Švicarske kroz projekt „Potpora sustavu za upravljanje

imigracijama u Bosni i Hercegovini“.

Prigodom izrade Strategije u oblas migracija i azila, kao i Akcijskog plana (2012-2015),denirani su temeljni principi izrade, uze su u obzir svi relevantni pokazatelji i čimbenici kojiutječu na planiranje konkretnih mjera i akvnos nadležnih instucija za određeno vremenskorazdoblje, izvršena je analiza i prezenran pregled najvažnijih dosgnuća u oblas upravljanjamigracijama i azilom u Bosni i Hercegovini, a ključni dio Strategije se odnosi na projekcijustrateških ciljeva koji su kroz Akcijski plan razrađeni po mjerama i akvnosma.

Temeljni principi na kojima se temelji ovaj strateški dokument su:

Princip zakonitos - podrazumijeva da država ima obvezu uspostavi niz uzajamno povezanihmjera i akvnos za ekasno upravljanje migracijama na taj način što će se poveća dobrobi,



8



kako za migrante tako i za državu, uz istodobno smanjenje nezakonih migracija i trgovineljudima;

Princip sigurnos države i njezinih građana - predviđa osiguranje zašte i mogućnostbrzog djelovanja službi nadležnih za sigurnost u slučajevima nezakonih migracija ili većihmigracijskih kretanja;

Princip integracije - prema kojemu senzibiliziranjem javnos i akvnijom ulogom vladinog i

nevladinog sektora treba osigura okruženje koje će doprinije integraciji stranaca u društvo;

Princip međunarodne suradnje - sukladno kojemu treba osigura dijalog i suradnju sazemljama podrijetla kao i s trećim državama, kako bi se vanjska polika Bosne i Hercegovine,u dijelu koji se odnosi na migracije, uskladila i povezala s ciljevima migracijske polike.

Strategija u oblas migracija i azila i Akcijski plan (2012-2015) je sveobuhvatan dokument kojise temelji na svim relevantnim pokazateljima i čimbenicima u oblas migracija te na realnim,pouzdanim i objekvnim procjenama migracijskih tokova i interesima Bosne i Hercegovine uovome području. Među m čimbenicima su posebice važni oni koji se odnose na: geostrateškipoložaj Bosne i Hercegovine, uočene trendove migracija, ustavno-pravni okvir, obvezeproistekle iz međunarodnih ugovora, kretanja prema zajedničkoj migracijskoj polici EU iusvojene polike nadležnih jela Bosne i Hercegovine.

Prigodom izrade ovog strateškog dokumenta je izvršena analiza i prezenran preglednajvažnijih dosgnuća u oblas upravljanja migracijama i azilom u Bosni i Hercegovini. Analizazakonodavstva u oblas imigracija i azila jasno ukazuje da Bosna i Hercegovina nastoji pradinamiku razvoja pravne stečevine Europske Unije u ovoj oblas i u dostatnoj je mjeri ugrađujeu domaće zakonodavstvo. Također, Bosna i Hercegovina ima sve temeljne instucionalnestrukture za upravljanje migracijama, koje su osposobljene za bavljenje kontrolom kretanjai boravka stranaca i borbu prov nezakonih migracija, sukladno trenutačnim izazovima u

ovoj oblas. Sustav međunarodne zašte u Bosni i Hercegovini je uspostavljen i uspješno gaprovode nadležna jela sukladno nacionalnom zakonodavstvu u ovoj oblas. Oblast imigracijei azila je bio jedan od bitnih segmenata za ispunjavanje uvjeta iz Mape puta za liberalizacijuviznog režima za Bosnu i Hercegovinu. Sveobuhvatno ispunjavanje uvjeta iz Mape puta je ukonačnici, 15.12.2010. godine, rezulralo stjecanjem bezviznog režima za državljane Bosnei Hercegovine.

Ključni dio Strategije u oblas migracija i azila u razdoblju 2012-2015. se odnosi na projekcijustrateških ciljeva koji su postavljeni tako da budu specični, mjerljivi, ostvarivi, realni ivremenski ograničeni. Oni su po svome sadržaju različi i uvjetno se mogu podijeli na ciljeve

kojima se nastoje potaknu i olakša zakonite migracije, uz istodobno ograničenje nezakonihmigracija i smanjenje sigurnosnih prijetnji koje mogu proisteći iz takvih pojava, a posebicetrgovine ljudima i krijumčarenja ljudi.



9


Dugoročno, Bosna i Hercegovina u oblas imigracija i azila ima za cilj razvoj kvalitetnog sustavamigracija i azila na nacionalnoj razini, koji je usklađen sa standardima Europske Unije i koji usebi sadrži međunarodno izbjegličko pravo, kao i akvno sudjelovanje u deniranju polike irazvoja imigracijskog i azilantskog sustava na regionalnoj razini.

Srednjoročni strateški ciljevi, denirani za razdoblje od 2012. do 2015. godine, su sljedeći:

1. unaprjeđenje sustava kontrole ulaska i boravka stranaca u Bosni i Hercegovini;

2. poboljšanje kvalitete međunarodne i privremene zašte (azila) u Bosni i Hercegovini;

3. povećanje ekasnos nadzora i kontrole državne granice Bosne i Hercegovine;

4. unaprjeđenje borbe prov nezakonih migracija u Bosni i Hercegovini;

5. doprinos smanjenju trgovine ljudima u Bosni i Hercegovini;

6. jačanje instucionalnih kapaciteta u Bosni i Hercegovini s ciljem povezivanja migracijei razvoja;

7. osiguranje sveobuhvatne integracije stranaca koji zakonito borave na teritoriju Bosne

i Hercegovine i8. uspostava stalnog sustava koordinacije u realiziranju migracijske polike Bosne i

Hercegovine.

Realiziranje ovih osam postavljenih ciljeva ovoga strateškog dokumenta je razrađeno uAkcijskom planu 2012-2015. i denirano kroz realiziranje 39 mjera i 227 akvnos s određenimnositeljima i rokovima realiziranja.



10



Rječnik akronima

BiH Bosna i Hercegovina

CIK Centralni istražni ured

DCAF Centre for the Democrac Control of Armed Forces (Centar za demokratsku kontroluoružanih snaga)

DGS BiH Državna granična služba Bosne i Hercegovine

DKP Diplomatsko-konzularno predstavništvo

EC Europska komisijaEMN European migraon network (Europska migracijska mreža)

EU Europska unija

EU ACQUIS

(communautaire)Pravna stečevina Europske zajednice

EUD BiH Delegacija Europske Unije u Bosni i Hercegovini

EUROPOL Europski policijski ured

EZ Europska zajednica

FMUP Federalno ministarstvo unutarnjih poslova

FRONTEX Europska agencija za upravljanje operavnom suradnjom na vanjskim granicamadržava članica Europske Unije

GDISC Glavno tajništvo imigracijskih službi Europske Unije

GRANIČNA POLICIJA BiH Granična policija Bosne i Hercegovine

ICITAP Međunarodni program pomoći u kriminalisčkoj obuci Ministarstva pravde SAD-a

ICMPD Međunarodni centar za razvoj polike migracija

ILECU Internaonal law Enforcement Coordinaon Units (Međunarodne jedinice zakoordinaciju službi za provedbu zakona)

INTERPOL Međunarodno udruženje kriminalisčkih policija

IOM Međunarodna organizacija za migracije

ISM Informacijski sustav o migracijama

KMUP Kantonalno ministarstvo unutarnjih poslova

KOI Krim-obavještajna izvješća

MARRI Migraon, Asylum, Refugees Regional Iniave (Regionalna inicijava za migracije,azil i izbjeglice)

MSB Ministarstvo sigurnos

MUP RS Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Srpske

OECD Organizaon for Economic Cooperaon and Development (Organizacija zaekonomsku suradnju i razvoj)

OHR Ured visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini



11


OSA Obavještajno-sigurnosna agencija

PI Putna isprava

POLICIJA BD BiH Policija Brčko distrikta Bosne i Hercegovine

SECI Centar za borbu prov prekograničnog kriminala u regiji Jugoistočne Europe

SSP Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju

UINO Uprava za neizravno oporezivanje Bosne i Hercegovine

UN Ujedinjeni narodi

UNDP Razvojni program Ujedinjenih naroda

UNHCR Visoki komesarijat Ujedinjenih naroda za izbjeglice

UNMBiH Misija Ujedinjenih naroda u Bosni i Hercegovini

WORLD BANK Svjetska banka

SIPA Državna agencija za istrage i zaštu

SLUŽBA Služba za poslove sa strancima

SEKTOR ZA IMIGRACIJU Ministarstvo sigurnos – Sektor za imigraciju

SEKTOR ZA AZIL Ministarstvo sigurnos – Sektor za azil



12

S t r a t e g i j a u o b l a s t i m i g r a c i j a i a z i l a z a

r a z d o b l j e 2 0 1 2 - 2 0 1 5 .

1.

UVOD

Kreiranje sveobuhvatnog strateškog dokumenta u oblas migracija i azila za razdoblje 2012-2015.godine je od izuzetnog značaja za Bosnu i Hercegovinu, kako u kontekstu nastavka pozivnih trendova

upravljanja migracijama i azilom, tako i u smislu aktualnih nastojanja ka što bržem integriranju naše državeu članstvo Europske Unije. U tom smislu, važno je istaknu kako su sastavne komponente Strategije uoblas migracija i azila 2012-2015. postavljene tako da: (a) odražavaju sveukupna nastojanja za ekasnimi uravnoteženim upravljanjem migracijama i azilom u Bosni i Hercegovini, (b) ukazuju na ključna načelai principe izrade ovoga strateškog dokumenta, (c) idenciraju temeljne stupove migracijske polike uBosni i Hercegovini, (d) daju pregled ostvarenih rezultata u razdoblju koje se može označi kao dekada

migracijskih uspjeha u Bosni i Hercegovini , (e) prikazuju sistemazirani set strateških ciljeva, odnosno,mjera i akvnos na njihovome ostvarenju te (f) opisuju uspostavljeni mehanizam monitoringa nadimplemenranjem postavljenih ciljeva. Strategiji u oblas migracija i azila 2012-2015. je dodat Akcijskiplan za njezinu provedbu, u kojemu su dodatno razrađene pojedine akvnos odgovornih instucija

s postavljenim vremenskim intervalima realiziranja. U izradi Strategije su sudjelovali predstavniciinstucija koje su nadležne za provedbu Zakona o kretanju i boravku stranaca i azilu, kao i drugihmjera i akvnos na kontroli migracija i azila u Bosni i Hercegovini. Radi se o Ministarstvu sigurnos,Ministarstvu vanjskih poslova, Ministarstvu za ljudska prava i izbjeglice, Službi za poslove sa strancima,Graničnoj policiji Bosne i Hercegovine, te Državnoj agenciji za istrage i zaštu. Svaka od spomenuhinstucija je delegirala niz strateških pitanja koja treba obradi kroz ovaj dokument, a što je rezulralousvajanjem jedinstvene metodologije formulacije strateških ciljeva iz domene migracija i azila. Visokstupanj usuglašenos i usklađivanja prioriteta između ovih instucija je, dakako, vrijedan rezultat kojizaslužuje bi spomenut.

Ključni dio Strategije u oblas migracija i azila 2012-2015. se odnosi na projekciju strateških ciljeva kojisu postavljeni tako da budu specični, mjerljivi, ostvarivi, realni i vremenski ograničeni. Oni su po svomesadržaju različi, uvjetno se mogu podijeli na ciljeve kojima se nastoje potaknu i olakša zakonitemigracije, uz istodobno ograničavanje nezakonih migracija i smanjenje sigurnosnih prijetnji koje moguproisteći iz takvih pojava, a posebice trgovine ljudima i krijumčarenja ljudi. Ovako postavljenim ciljevimase nastoji ukaza na temeljne instrumente migracijske polike koji se u većoj ili manjoj mjeri primjenjujuu Bosni i Hercegovini. Radi se o pičnim mehanizmima upravljanja migracijama koji se označavaju kao (1)kontrola ulaska i boravka stranaca, (2) kontrola granica, (3) naturalizacija, (4) integracija, (5) borba provtrgovine ljudima i (6) borba prov nezakonih migracija. U odnosu na mjesto realiziranja postavljenihstrateških ciljeva moguće je konstara kako se većina planiranih mjera i akvnos u njihovome

realiziranju odnosi na kontrolu migracija na državnoj granici i unutar teritorija Bosne i Hercegovine,dok se određeni dio h akvnos planira realizira izvan državnoga teritorija Bosne i Hercegovine,provedbom mjera preveniranja nezakonih migracija na njihovome izvorištu. S druge strane, uzme



13

S t r a t e g i j a u o b l a s t i m i g r a c i j a i a z i l a z a r a z d o b l j e 2 0 1 2 - 2 0 1 5 .

li se u obzir narav i svrha ostvarivanja pojedinih ciljeva u ovome dokumentu, primjetno je kako jelepeza predviđenih mjera i akvnos široka, a kreće se od: (a) unaprijeđene vizne polike, (b) razvojaspecične infrastrukture za prikupljanje i razmjenu informacija, (c) međuinstucionalne i međunarodnesuradnje i koordinacije, (d) ekasnog upravljanja državnom granicom Bosne i Hercegovine, (e) osiguranjameđunarodne pravne zašte tražiteljima međunarodne zašte (azila) u Bosni i Hercegovini, (f) stvaranjapouzdanih mehanizama readmisije stranaca u zemlje podrijetla, pa sve do (g) specičnih mjera koje seču povezivanja migracije s razvojem Bosne i Hercegovine. S obzirom da se radi o relavno opsežnom

i uzajamno povezanom setu mjera i akvnos na realiziranju postavljenih strateških ciljeva, važno jespomenu kako su kao ključni parametri pri njihovoj projekciji uze kapacite involviranih instucija,očekivani rezulta i potrebni troškovi za njihovo ostvarenje, moguće posljedice takvih odluka,međunarodne obveze Bosne i Hercegovine, te utjecaj h mjera na državljane naše države.

Konačno, može se reći kako je predmetni dokument specičan i po tome što su njime ravnopravnoobuhvaćena dva uzajamno povezana, ali često odvojeno trerana, pitanja migracija i azila. Na taj načinBosna i Hercegovina nastoji konnuirano ispunjava svoje međunarodne obveze koje se odnose naprihvat te pravičan, human i dostojanstven tretman tražitelja međunarodne zašte (azila) u Bosni iHercegovini koji se zateknu na njezinome teritoriju. Čitav niz planiranih ciljeva, mjera i akvnos na

njihovome realiziranju svjedoči posvećenos Bosne i Hercegovine da ovo područje uredi sukladnonajvišim međunarodnim standardima i najboljim europskim praksama. Opravdano je očekiva da sena ovakav način osigura ekasna zašta stvarnih tražitelja međunarodne zašte (azila), uz istodobnosmanjenje mogućnos zlouporaba ovoga sustava u svrhe ekonomskih i socijalnih migracija koje sečesto označavaju pojmom „zlouporabe međunarodnog izbjegličkog prava“. Ukoliko se postavljeniciljevi iz Strategije u oblas migracija i azila, kao i Akcijskog plana 2012-2015. realiziraju na jedinstven,sveobuhvatan i usklađen način opravdano je očekiva da Bosna i Hercegovina ostvari dodatni iskorak uovome vrlo važnom području europskih integracija, a me poveća svoj međunarodni kredibilitet.



14


r a z d o b l j e 2 0 1 2 - 2 0 1 5 .

2.

TEMELJNI PRINCIPI KREIRANJA STRATEGIJE U OBLASTI MIGRACIJA I

AZILA (2012-2015)

Poliku u oblas migracije i azila Bosne i Hercegovine u strateškom smislu su denirali sljedeći dokumen:

■ Informacija o stanju u oblas imigracije i azila, koju je usvojilo Vijeće ministara Bosne i Hercegovine10.5.2001. godine, u kojoj je prezenrano činjenično stanje iz ove oblas, idencirani povinezakonite migracije, uzroci koji su doveli do postojećega stanja kao i dat prijedlog mjera zaprevladavanje nastale situacije. Ova je informacija postala dobra polazna osnova za daljnji radna stavljanju pod kontrolu nezakonih kretanja stranaca preko teritorija Bosne i Hercegovine iujedno prvi dokument koji je denirao ciljeve i osnove za poliku imigracija u Bosni i Hercegovini;

■ Drugi dokument, koji je denirao poliku i razvoj imigracijskog i azilantskog sustava, je Akcijskiplan u oblas imigracije i azila, koji je usvojilo Vijeće ministara Bosne i Hercegovine 6.4.2004.godine i u kojemu su denirane oblas viza, granice, imigracija i azila. Svaka od navedenih

oblas je razvijena odvojeno, s jasno postavljenim ciljevima, deniranim zadaćama i nositeljimarealiziranja;

■ Aktualna polika u oblas imigracija i azila je denirana Strategijom u oblas imigracije i azila iAkcijskim planom 2008-2011, koje je usvojilo Vijeće ministara Bosne i Hercegovine 13.11.2008.godine.

Naime, nedvojbeno se može konstara kako je Bosna i Hercegovina izgradila instucionalnu,zakonodavnu i administravnu strukturu upravljanja migracijama i azilom. Dosgnuća u domeni izgradnjepravnoga okvira, povećanja instucionalnih kapaciteta, unaprjeđenja međuinstucionalne koordinacijei međunarodne suradnje, te analize dosadašnjih i predviđanja budućih trendova migracijskih tokova na

teritoriju Bosne i Hercegovine i na regionalnoj razini, ukazuju kako Bosna i Hercegovina u sušni vodimigracijsku poliku koja je determinirana geostrateškim položajem naše države na već idenciranimtrasama migracija u ovome dijelu europskoga konnenta. Primarni cilj kontrole migracijskih kretanjau Bosni i Hercegovini je uspostavi ekasan nadzor nad ulaskom, boravkom i kretanjem stranaca nadržavnome teritoriju uz osiguranje svih zagaranranih ljudskih prava i sloboda osobama koje su podpravnom jurisdikcijom Bosne i Hercegovine, te osigura adekvatne mehanizme za integraciju stranaca usocijalni, ekonomski i svaki drugi ambijent Bosne i Hercegovine. Takvo poličko i strateško opredjeljenje

je nužno sa stajališta europskih integracijskih procesa čiji je Bosna i Hercegovina akvni sudionik, tepošvanja relevantnih međunarodnih standarda u domeni izbjegličkog prava i azila. S obzirom da će seo temeljnim čimbenicima, koji su ucali na projekciju mjera i akvnos u domeni kontrole migracija u

Bosni i Hercegovini, govori u zasebnome odjeljku ovoga strateškog dokumenta, na ovome je mjestuvažno istaknu kako se kao ključna načela i principi izrade Strategije u oblas migracija i azila 2012-



15


2105. upravo mogu uze is oni elemen koji se primjenjuju prigodom izrade službene migracijskepolike u nekoj zemlji.

Radi se o čeri ključna principa migracijskih polika:

a) Princip zakonitos - podrazumijeva da država ima obvezu uspostavi niz uzajamno povezanihmjera i akvnos za ekasno upravljanje migracijama na taj način što će se poveća dobrobi,kako za migrante tako i za državu, uz istodobno smanjenje nezakonih migracija i trgovineljudima;

b) Princip sigurnos države i njezinih građana - predviđa osiguranje zašte i mogućnost brzogdjelovanja službi nadležnih za sigurnost u slučajevima nezakonih migracija ili većih migracijskihkretanja;

c) Princip integracije - prema kojemu kroz senzibiliziranje javnos i akvniju ulogu vladinog inevladinog sektora treba osigura okruženje koje će doprinije integraciji stranaca u društvo;

d) Princip međunarodne suradnje - sukladno kojemu treba osigura dijalog i suradnju sa zemljamapodrijetla kao i s trećim državama, kako bi se vanjska polika Bosne i Hercegovine, u dijelu kojise odnosi na migracije, uskladila i povezala s ciljevima migracijske polike.



16


r a z d o b l j e 2 0 1 2 - 2 0 1 5 .

3.

TEMELJNE DETERMINANTE KREIRANJA STRATEGIJE U OBLASTI

MIGRACIJA I AZILA (2012-2015)

Prigodom kreiranja pojedinih pravno-poličkih dokumenata u domeni kontrole migracija i azila u Bosnii Hercegovini, potrebno je uze u obzir sve relevantne pokazatelje i čimbenike koji utječu na planiranjekonkretnih mjera i akvnos nadležnih instucija za odabrano vremensko razdoblje. To je važno kakobi se stvorio jedan sveobuhvatan dokument koji će se temelji na realnim, pouzdanim i objekvnimprocjenama migracijskih tokova i interesima Bosne i Hercegovine u ovome području. Među mčimbenicima posebnu važnost imaju oni koji se odnose na: (a) geostrateški položaj Bosne i Hercegovine,(b) uočene trendove migracija, (c) ustavno-pravni okvir, (d) obveze proistekle iz međunarodnih ugovora,(e) kretanja prema zajedničkoj migracijskoj polici EU i (f) usvojene polike nadležnih jela Bosne iHercegovine.

3.1. Geostrateški položaj Bosne i Hercegovine

Sagledavanje geostrateškog položaja Bosne i Hercegovine je od primarnoga značaja za procjenu rizika odnezakonih migracija koje se odvijaju na njezinome teritoriju ili preko njega. S druge strane, objekvnipokazatelji o površini teritorija Bosne i Hercegovine, broju populacije, duljini i zičkim karakteriskamadržavne granice, broju i strukturi graničnih prijelaza, mogu pomoći prigodom procjene opsega kontrolemigracijskih kretanja, posebice u smislu planiranja potrebnih resursa za te namjene i određivanjanadležnos pojedinih instucija.

U tome smislu, treba reći kako Bosna i Hercegovina ima površinu od 51.209 kvadratnih kilometara igeografski je smještena u zapadnome dijelu jugoistočne Europe, na raskrsnici putova između istokai zapada. Bosna i Hercegovina graniči s tri susjedne države: R. Hrvatskom, R. Srbijom i Crnom Gorom.Tijekom 2013. godine R. Hrvatska će pristupi u članstvo EU, što predstavlja veoma važan momentza Bosnu i Hercegovinu. Ovim događajem će Bosna i Hercegovina ima granicu s Europskom Unijom,a samim m i veću odgovornost glede kontrole zakonih i nezakonih migracija. Iako se Bosna iHercegovina trenutačno uspješno suprotstavlja nezakonim migracijama, ipak je bitno napomenu kako

je ranijim pristupanjem Mađarske Schengen zoni oslabio migracijski prisak na Bosnu i Hercegovinu, te je ruta kretanja nezakonih migranata išla preko R. Srbije na Mađarsku. S m u svezi, realno je očekivakako će pristupanjem R. Hrvatske EU Bosna i Hercegovina bi pod dodatnim priskom nezakonih

migranata, posebice ako se ima u vidu geografski položaj Bosne i Hercegovine te duljina njezine granices R. Hrvatskom.



17


S m u svezi, u narednome se razdoblju moraju poduze sve nužne mjere na ekasnijem sprječavanjunezakonih migracija na izvorištu, ekasnijoj kontroli državne granice s R. Srbijom i Crnom Gorom sciljem sprječavanja ulaska nezakonih migranata, odnosno s R. Hrvatskom prigodom njihovoga izlaskaiz Bosne i Hercegovine. U novonastalim okolnosma, instucije Bosne i Hercegovine će ima mnogoznačajniju, zahtjevniju i odgovorniju ulogu, posebice s aspekta uspostave još ekasnije kontrole kretanjai boravka stranaca, a posebice operavnog rada na sprječavanju neregularnih migracija prema EU. Toće zahjeva dodatno instucionalno, kadrovsko i tehničko jačanje Službe za poslove sa strancima,

Granične policije BiH i drugih instucija koje se bave ovim pojavama, kako bi se na ekasan način mogloodgovori izazovu novih regionalnih tokova.

Što se če demografskih podataka o broju stanovništva u Bosni i Hercegovini, još uvijek ne postojeprecizni i pouzdani izvori na temelju kojih bi se moglo govori o stvarnome broju osoba koje se nalazena teritoriju Bosne i Hercegovine. Jedino na temelju čega se može govori o ovoj temi su procjene brojastanovnika. Najčešće se, kao posljednji vericirani podatak dobiven popisom stanovništva iz 1991.godine, uzima broj od 4.377.033 stanovnika Bosne i Hercegovine. Prema posljednjim procjenama Bosnai Hercegovina ima populaciju od 3.839.737 stanovnika, ali se ovakvi podaci moraju uze s rezervom jer

još uvijek nije izvršen popis stanovništva.1

Duljina državne granice Bosne i Hercegovine iznosi 1.551 kilometar, od čega kopnena („zelena“) granicaiznosi 905 kilometara, riječna granica (koju čine rijeke Sava, Drina i Una) iznosi 625 kilometara, dok jeduljina morske granice oko 21 kilometar. Poslove nadzora državne granice obavlja Granična policijaBosne i Hercegovine u graničnome pojasu, koji obuhvaća područje od 10 kilometara od granične crteu dubini teritorija Bosne i Hercegovine. Na granici Bosne i Hercegovine je predviđeno 88 graničnihprijelaza, od čega 81 na granici sa susjednim zemljama (55 na granici s R. Hrvatskom, 16 na granicisa R. Srbijom i 10 na granici s Crnom Gorom), čeri međunarodne zračne luke, jedna morska i dvijeriječne luke. Trenutačno je u funkciji 77 graničnih prijelaza, od čega 55 međunarodnih i 22 za pograničnipromet. Izvan funkcije je 11 graničnih prijelaza za pogranični promet (10 redovih i jedan sezonski). Udosadašnjem razdoblju je izgrađeno i obnovljeno 14 graničnih prijelaza na kojima postoje svi potrebnipreduvje za uspješno obavljanje graničnih provjera (međunarodne zračne luke u Sarajevu, Banjaluci,Tuzli i Mostaru, te granični prijelazi Kamensko, Izačić, Šamac, Orašje, Rača, Karakaj, Gradina, V. Kladuša,Klobuk i Zupci). Vijeće ministara Bosne i Hercegovine je donijelo odluku po kojoj su pitanja upravljanjai održavanja graničnih prijelaza povjerena Upravi za neizravno oporezivanje, kako bi se poslovi naodržavanju graničnih prijelaza obavljali kvalitetno i ekasno.

3.2. Trendovi migracija u Bosni i Hercegovini

Pored općih, migracijski trendovi su jedno od pitanja kojima se odavno bave svi subjek koji su uključeni

u oblast kontrole migracijskih tokova. Praksa je pokazala kako su instucije koje se bave migracijama uBosni i Hercegovini prikupljale i obrađivale samo podatke koji se odnose izravno na njihov rad. Kako bi sedošlo do realne slike o migracijskim trendovima u Bosni i Hercegovini, nakon što su sagledane potrebeza sveobuhvatnim prikupljanjem podataka o migracijskim tokovima u Bosni i Hercegovini, došlo se dozaključka da se svi ovi podaci moraju objedini na jednome mjestu, pravilno analizira, procijeni iusporedi s podacima iz prethodnoga razdoblja. Prvi Migracijski prol Bosne i Hercegovine, za 2008.godinu, Vijeće ministara Bosne i Hercegovine je usvojilo 24.9.2009. godine. Migracijski prol Bosnei Hercegovine je nastao kao rezultat potrebe za uspostavom mehanizma za prikupljanje stasčkihpodataka o migracijama i međunarodnoj zaš, sustav obrade migracijskih staska, kao i sustavsveobuhvatnog, redovitog i kvalitetnog izvještavanja o migracijskim tokovima u Bosni i Hercegovini.

Cilj ovoga dokumenta je osigura uvid u ključne trendove u oblas migracija, omogući izradu

1 Procjena Agencije za statistiku BiH od 30.6.2011.



18


r a z d o b l j e 2 0 1 2 - 2 0 1 5 .

kvalitetnih polika i usvoji odgovarajuće propise u oblas migracija i azila. Mehanizam za redovitoažuriranje Migracijskog prola Bosne i Hercegovine je uspostavljen Odlukom Vijeća ministara Bosne iHercegovine.2 Migracijski prol Bosne i Hercegovine se ažurira na godišnjoj razini i dostupan je na webstranici Ministarstva sigurnos Bosne i Hercegovine.

U području imigracije, treba istaknu kako je geografski položaj Bosne i Hercegovine na raskrižju putovaod istoka prema zapadu, što je čini pogodnom za tranzit emigranata na putu prema državama Zapadne

Europe. Kako bi se barem približno odredili neki od trendova migracija s kojima se Bosna i Hercegovinasučeljava u ovome trenutku, važno je osvrnu se na podatke o kretanjima stranaca preko državnegranice Bosne i Hercegovine, zakonim i nezakonim migracijama i onima koji traže međunarodnuzaštu.

Sveukupni podaci o prometu ljudi i transportnih sredstava preko državne granice Bosne i Hercegovineukazuju na konnuirani rast u posljednjih desetak godina. Od ukupnoga broja osoba evidenranih nagraničnim prijelazima od 2001. godine u prosjeku 50% su bili stranci. Ovakvo stanje je bilo prisutno svedo 2009. godine od kada je uočen blagi trend smanjenja prometa osoba preko državne granice Bosne iHercegovine. Glavnina toga prometa otpada na granicu s R. Hrvatskom. Većina stranaca, od kojih nekinastoje na ilegalan način napus Bosnu i Hercegovinu u pravcu Zapada, a koji dolaze iz zemalja visokogmigracijskog rizika, u Bosnu i Hercegovinu dolazi legalno. Podaci ukazuju kako rute ilegalnih migracijapreko Bosne i Hercegovine idu od istočne granice Bosne i Hercegovine, posebice s Crnom Gorom, premazapadnoj i sjeverozapadnoj granici prema R. Hrvatskoj. Podaci iz 2000. godine o nezakonim migracijamastranih državljana preko teritorija Bosne i Hercegovine prema zemljama Zapadne Europe su ukazivalikako je Bosna i Hercegovina postala tranzitnim centrom dobro organiziranog međunarodnog kriminalakoji se bavi krijumčarenjem ljudi. Nakon prepoznavanja problema nezakonih migracija na teritorijuBosne i Hercegovine sačinjena su i prva izvješća koja su ukazivala na neke od temeljnih karakteriskaovih pojava.3 Stalnim unaprjeđenjem poslova granične kontrole i usklađivanjem sa standardima inajboljim praksama Schengena, Granična policija Bosne i Hercegovine uspijeva konnuirano doprinosismanjenju ilegalnih migracija preko teritorija Bosne i Hercegovine. U prilog ovoj činjenici govore podacio broju osoba, državljana trećih zemalja, koji su prihvaćeni po Sporazumu o readmisiji s R. Hrvatskom.Broj od 2.317 osoba, koliko je prihvaćeno po Sporazumu jekom 2001. godine, u 2010. godini je smanjenna 119 osoba.

U prvim godinama svoga djelovanja Granična policija Bosne i Hercegovine je, kao ilegalne migrantepreko teritorija Bosne i Hercegovine, u najvećem broju slučajeva registrirala državljane Irana, Turskei Kine, a kasnije Moldavije, Ukrajine, Rumunjske i Bugarske. Međum, proširenjem Europske Unije iizmjenama viznoga režima s pojedinim zemljama, razvojem Granične policije BiH i dosljednom primjenomzakonskih propisa i najboljih praksi zapadnih zemalja u ovoj oblas, pored značajnog smanjenjailegalnih migracija preko Bosne i Hercegovine, došlo je i do promjene strukture državljanstava ilegalnih

migranata. U posljednjih pet godina Bosna i Hercegovina se najviše susreće s problemom ilegalnihmigracija državljana Albanije, Srbije (s područja Kosova), Makedonije (uglavnom se radi o pripadnicimaalbanske nacionalnos) i Turske. Tijekom zadnjih pet godina državljani Albanije, Srbije (s područjaKosova), Makedonije i Turske čine preko 90% od ukupnog broja prihvaćenih državljana trećih zemaljapo Sporazumu o readmisiji s R. Hrvatskom. Državljanima ovih zemalja se u najvećem broju odbijajuulasci u Bosnu i Hercegovinu zbog davanja lažnih podataka o pravu na ulazak u Bosnu i Hercegovinu.Podaci o ilegalnom prelasku državne granice pokazuju kako državljani navedenih zemalja čine preko80% evidenranih osoba, ukoliko se izuzmu državljani Bosne i Hercegovine i susjednih zemalja.

2 Odluka o obvezi dostave statističkih podataka o migracijama i međunarodnoj zaštiti Ministarstvu sigurnosti („Službeni glasnik BiH“ broj

83/09).

3 Informacija o stanju u oblasti imigracije i azila koju je usvojilo Vijeće ministara BiH 10.5.2001.



19


Gledano sa stajališta Službe za poslove sa strancima, u odnosu na problemaku neregularnih migracijau Bosnu i Hercegovinu jekom 2010. godine, može se reći kako je evidenran povećan neregularanulazak u Bosnu i Hercegovinu državljana Afganistana, Palesne i Iraka koji su se, nakon nastankaekonomske krize u Grčkoj, pokušali ilegalno prebaci prema zemljama Zapadne Europe. Naime, u 2010.godini nezakonite migracije između Turske i Grčke, na Istočno-mediteranskoj ru, su postale glavnimizazovom na razini EU. Otkrivanje nezakonih prelazaka granice u ovome području, migranata kojima

je cilj bio tranzit kroz Grčku prema drugim zemljama članicama EU, je u 2010. godini porastao za 45%

u odnosu na 2009. godinu. Grčka je, također, u 2010. godini imala oko 90% otkrivenih nezakonihprelazaka granice na vanjskim granicama EU, čemu je doprinijelo i premještanje nezakonih migracijasa središnje na istočnu Mediteransku rutu.4 Ovi globalni trendovi su nedvojbeno imali određeni utjecaji na Bosnu i Hercegovinu, koja se u zadnje vrijeme sučeljava upravo s nezakonim migracijama kojesu započele na spomenutoj Istočno-mediteranskoj ru na teritoriju Grčke. Većina h nezakonihmigranata dolazi iz država visokoga migracijskog rizika i ranije nisu bili u većoj mjeri prisutni na teritorijuBosne i Hercegovine, što se odrazilo i na povećan broj njihovih zahtjeva za međunarodnom zaštom.

Započinjanjem operavnog rada Službe za poslove sa strancima posgnu su veoma zapaženi i značajnirezulta na otkrivanju nezakonih imigranata. Posgnu rezulta su skup mnogih čimbenika, a prije

svega pojačanih planskih akvnos akcija kontrole kretanja i boravka stranaca prema prikupljenimoperavnim podacima. Služba je konnuirano prikupljala operavne podatke o nezakonim migracijama,načinu napuštanja zemalja podrijetla te tranzitu do Bosne i Hercegovine, načinu ulaska nezakonihmigranata u Bosnu i Hercegovinu, njihovome tranzitu kroz zemlju i način njihovoga nezakonitog odlaskaprema zapadnim zemljama, te je pojačanim akvnosma nadzirala mjesta i osobe kojе su zanimljive sastajališta ove akvnos.

Poseban napredak je ostvaren u domeni sigurnoga sustava udaljavanja stranaca iz zemlje kroz kadrovskui tehničku uspostavu Sektora za readmisiju, te prihvat i smještaj unutar Službe za poslove sa strancima.Od službenog otvorenja Imigracijskog centra 3.7.2008. godine, pa do 31.12.2011. godine, pod nadzorom

je bilo smješteno ukupno 877 osoba.

Kada je riječ o trendovima u području imigracija evidentan je konnuiran rast odobrenih privremenihboravaka, posebice temeljem privatnoga poduzetništva, temeljem posjedovanja nekretnine i braka sdržavljanima Bosne i Hercegovine, što govori u prilog tome kako Bosna i Hercegovina postaje sve višezemlja odredišta stranih državljana. Najviše odobrenih privremenih boravaka se odnosi na državljane R.Srbije, R. Turske, R. Hrvatske, Crne Gore, Kine i Makedonije.

Kada je u pitanju odobrenje stalnog boravka, od 2008. godine se može uoči trend rasta odobrenjastalnih boravaka strancima u Bosni i Hercegovini i on se nastavlja i u 2009. godini, dok je u 2010. godinidošlo do blagoga pada broja odobrenja stalnih boravaka u Bosni i Hercegovini. Najviše odobrenih stalnih

boravaka se odnosi na državljane Kine, Makedonije, R. Hrvatske i R. Turske.Kada je u pitanju poduzimanje mjera prema stranim državljanima, vidljiv je skoro podudaran brojizrečenih mjera prema strancima u 2010. godini u odnosu na 2009. godinu i one su u najvećoj mjeripoduzimane prema državljanima R. Srbije, Albanije, R. Hrvatske, Kine i drugih zemalja.

Kada je riječ o trendovima u području međunarodne zašte (azila) u Bosni i Hercegovini, a na temeljuusporedne analize podataka iz protekle dvije godine, 2009. i 2010. godine, vidi se kako se mijenjajutrendovi kretanja onih koji traže međunarodnu zaštu (azil) u Bosni i Hercegovini. Prema službenimpodacima za 2010. godinu, u oblas međunarodne zašte (azila) ključni trendovi se mogu saže usljedećim konstatacijama:

4 Izvješće Frontexa za 2010.



20


r a z d o b l j e 2 0 1 2 - 2 0 1 5 .

■ u odnosu na 2009. godinu smanjen je broj tražitelja međunarodne zašte, dok je broj zahtjevapovećan,

■ smanjen je, u odnosu na prethodnu godinu, broj tražitelja iz R. Srbije ali ona i dalje ostaje zemljapodrijetla iz koje dolazi najveći broj tražitelja,

■ povećan je broj tražitelja međunarodne zašte osoba koje dolaze iz Afganistana, Alžira, Iraka,Irana, Kameruna, Tunisa i Pakistana,

■ povećan je broj zahtjeva za međunarodnom zaštom malodobnih osoba bez pratnje,

■ povećan je broj zahtjeva za međunarodnom zaštom na kojima se nalazi samo nositelj, bezosoba u pratnji,

■ zaustavljen je trend ponovljenih zahtjeva jer su zahtjevi u 2010. godini podneseni po prvi put,

■ žene, i dalje, čine najveći procent tražitelja međunarodne zašte u Bosni i Hercegovini,

■ najveći broj zahtjeva za međunarodnom zaštom se temelji na ekonomskim razlozima,

■ najveći broj zahtjeva za međunarodnom zaštom je odbijen zbog neutemeljenos.

Što se če priznah izbjeglica ili osoba s priznam statusom supsidijarne zašte, svi ostvaruju pravana zdravstvenu i socijalnu skrb, obrazovanje i rad pod ism uvjema kao i građani Bosne i Hercegovine.

U nadležnos Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice, Sektor za izbjeglice, raseljene osobe i stambenupoliku, pored osiguranja navedenih prava je i funkcioniranje izbjegličko-prihvatnog centra u Salakovcu-Mostar, u kojemu je 31.12.2011. godine smješteno 47 osoba s priznam statusom izbjeglica u Bosni iHercegovini. Preostale osobe s priznam statusom izbjeglice uglavnom borave u privatnome smještaju.Gotovo sve priznate izbjeglice su s Kosova, osim: dvije osobe su iz R. Hrvatske, jedna osoba iz Crne Gore,

jedna osoba iz R. Srbije, jedna osoba iz Kuvajta i jedna osoba iz Palesne.

Što se če emigracije, u Bosni i Hercegovini ne postoji ustanovljen sustav praćenja emigracijskih tokovani postoje podaci o povratku emigranata. Trenutačno se u okviru određenih projekata radi na uspostavisustava praćenja staske migracija sukladno standardima Europske Unije. Ipak, prema raspoloživim jepodacima moguće sumira sljedeće karakteriske emigracije:

■ Bosna i Hercegovina je emigracijska zemlja, u kojoj prema podacima Ministarstva za ljudskaprava i izbjeglice Bosne i Hercegovine ima oko 1,5 milijuna emigranata. Ovaj se podatak poklapas podacima Svjetske banke po kojima je Bosna i Hercegovina na drugome mjestu u Europi poopsegu emigracije u odnosu na ukupan broj stanovnika s 1.471.594 emigranata, što čini 38,9%ukupne populacije Bosne i Hercegovine;5

■ Osim raseljavanja jekom rata, kada je iz svojih prijeratnih domova u Bosni i Hercegovinipokrenuto oko 2,2 milijuna osoba (više od 50% predratnog domicilnog stanovništva), čitavopostratno razdoblje je obilježeno nastavkom emigracije većinom iz ekonomskih razloga: UNDPprocjenjuje da je između siječnja 1996. godine i ožujka 2001. godine Bosnu i Hercegovinunapuslo 92.000 mladih ljudi;6

■ U usporedbi s onim ranijim, najnoviji val emigranata čine mlađi, obrazovaniji, kvaliciraniji iurbaniji ljudi;7

5 World Bank, Migration and Remittances Factbook, 2011.

6 UNDP, 2002. Human Development Report.

7 Program zapošljivosti i zadržavanja mladih (YERP), UNDP, 2008.



21


■ Vodeće zemlje prijema emigranata iz Bosne i Hercegovine su Hrvatska, Njemačka, Austrija,Srbija, SAD, Slovenija, Švicarska i Švedska;

■ Emigracija je najvećim dijelom sastavljena od ekonomski najakvnijega stanovništva, prosječnestarosne dobi između 30 i 40 godina;

■ Emigran iz Bosne i Hercegovine su u prosjeku dobro obrazovani: u SAD tercijarno obrazovanjeima oko 35% emigranata iz Bosne i Hercegovine,8 u skandinavskim zemljama oko 25%, dok

je procent emigranata iz Bosne i Hercegovine s tercijarnim obrazovanjem najniži u Sloveniji,Njemačkoj, Austriji i Švicarskoj (do 5%);9

■ Bosna i Hercegovina je sučeljena s odlivom pame: postotak emigracije visokoobrazovanihiznosi 23,9% (liječnika 11,1%)10 po čemu Bosna i Hercegovina zauzima jedno od vodećih mjestau Europi i svijetu, što predstavlja razvojni problem zemlje;

■ Zbog svojih ljudskih resursa (visokoobrazovani) kao i nancijskih (novčane doznake, invescije,štednja), emigracija predstavlja ogroman potencijal za razvoj Bosne i Hercegovine;

■ Prema podacima Centralne banke Bosne i Hercegovine, emigran godišnje pošalju u Bosnu iHercegovinu između 2 i 2,5 milijarde KM u obliku novčanih doznaka, što je daleko više od izravnih

stranih invescija i međunarodne razvojne pomoći Bosni i Hercegovini. Prema procjenamaSvjetske banke, opseg novčanih doznaka u 2010. godini prispjelih u Bosnu i Hercegovinu jeiznosio najmanje 13% bruto društvenog proizvoda zemlje. Istodobno je štednja emigranata,iako zadržana u zemlji prijema, nekoliko puta veća od iznosa novčanih doznaka;

■ Emigracija je jedan od glavnih uzroka pada populacije na teritoriju Bosne i Hercegovine, štopredstavlja demografski problem zemlje.

Iako postoje ovako velika emigracija i njezini razvojni resursi, oni se ne koriste za razvoj Bosne i

Hercegovine. Razlozi su nedostatno razvijena svijest o ulozi emigracije u razvoju Bosne i Hercegovine,slaba međuinstucionalna suradnja, nedostatno istraživanje u oblas migracija i razvoja, kao inedostatna potpora razvoju međunarodne suradnje u ovoj oblas.

8 Podaci iz popisa stanovništva u SAD iz 2000.

9 Podaci OECD. http://stats.oecd.org

10 World Bank, Migration and Remittances Factbook, 2011.



22


r a z d o b l j e 2 0 1 2 - 2 0 1 5 .

Pregled temeljnih migracijskih kretanja

POKAZATELJI/GODINE

2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010.

Broj izdah viza u DKP-ima

23.458 21.978 17.411 15.638 14.801 11.960 12.071 10.139 9.284 9.623

Broj izdah viza nagranici

3.706 4.853 4.327 5.641 2.049 927 735 684 345 327

Broj odbijenih ulazakau BiH

9.955 10.527 9.450 10.469 7.758 7.829 6.618 3.102 5.103 3.514

Broj privremenihboravaka

3.756 3.305 4.646 4.897 5.143 5.274 5.513 5.971 7.512 8.131

Broj stalnih boravaka 336 309 439 178 196 153 136 215 359 315

Broj dragovoljnihpovrataka neregularnihmigranata (uz pomoćIOM-a)

1.644 1.496 1.218 506 345 112 261 44 226 341

Državljana BiH 1.566 1.355 844 295 101 54 28 16 73 87

Stranih državljana 78 141 374 211 244 58 233 28 153 254

Prihvat stranaca posporazumu o readmisiji sRepublikom Hrvatskom

2.317 766 756 255 170 174 240 248 122 119

Broj osoba koje suzatražile međunarodnuzaštu/azil u BiH

732 575 739 301 146 69 581 95 71 64

3.3. Ustavno-pravni okvir

Polazni osnov kreiranja Strategije u oblas migracija i azila (2012-2015) čini odredba Ustava Bosne iHercegovine, članak III stavak 1. točka (f), prema kojoj su instucije na državnoj razini isključivo nadležneza kreiranje polika useljavanja, izbjeglica i azila. Ova odredba predstavlja jedno od pravnih uporištaza usvajanje pravno-poličkih dokumenata kojima se planski, organizirano i usklađeno predviđajuakvnos nadležnih instucija u ovoj oblas, s ciljem stvaranja što ekasnijih mehanizama kontrolepredmetnih pojava u Bosni i Hercegovini. Ovakva ustavna odredba je ujedno osnova za donošenjezakonskih propisa kojima se dodatno razrađuju i uređuju pojedina pitanja iz oblas migracija, azila istatusa izbjeglica. Na taj način, prigodom izrade Strategije u oblas migracija i azila (2012-2015), morajuse uze u obzir te detaljno analizira zakonski i podzakonski propisi koji uređuju:

(1) nadležnost pojedinih instucija Bosne i Hercegovine u oblas migracija, azila i međunarodnogizbjegličkog prava (Zakon o Vijeću ministara Bosne i Hercegovine, Zakon o ministarstvima Bosne iHercegovine i drugim jelima uprave Bosne i Hercegovine);

(2) pitanja ulaska i boravka stranaca na teritoriju Bosne i Hercegovine (Zakon o kretanju i boravkustranaca i azilu, s podzakonskim akma);

(3) nadležnost i organiziranje instucija koje se izravno bave provedbom zakonâ u praksi (Zakon oupravi, Zakon o službi za poslove sa strancima, Zakon o graničnoj policiji BiH, Zakon o državnoj agencijiza istrage i zaštu, Zakon o policijskim službenicima, Zakon o državnoj službi);

(4) materijalno-pravna i upravno-pravna pitanja stjecanja državljanstva, postupak pružanjameđunarodno-pravne zašte, zašte granice i dr. (Zakon o državljanstvu Bosne i Hercegovine, Zakon oupravnom postupku, Zakon o upravnom sporu, Zakon o graničnoj kontroli), i



23


(5) druga srodna pitanja koja imaju značaj za sveobuhvatno uređenje migracija i azila (Okvirni zakono osnovnom i srednjem obrazovanju, Kazneni zakon Bosne i Hercegovine, Zakon o prekršajima Bosnei Hercegovine, Zakon o zaš tajnih podataka, Zakon o zaš osobnih podataka i Zakon o putnimispravama Bosne i Hercegovine).

Vrlo značajan izvor predstavljaju i podzakonski ak iz oblas migracija i azila koji su usvajani uprethodnome razdoblju i koji su prezenrani u prilogu Strategije. Isto tako, nezaobilazno mjesto

imaju i drugi podzakonski ak koji su imali određeni utjecaj na izradu ove strategije. Među njima seposebice izdvaja Odluka Vijeća ministara Bosne i Hercegovine o procedurama u postupku usklađivanjazakonodavstva Bosne i Hercegovine s Acquis communautaire.11 Ovim je aktom naloženo ministarstvimai drugim jelima uprave u Bosni i Hercegovini da se staraju o usuglašavanju svih domaćih pravnih akatas pravnom stečevinom EU.

Idenciranje relevantnih pravnih izvora domaćeg zakonodavstva je vrlo značajno za izradu jednogovakvog strateškog dokumenta, kako zbog legimnos postavljenih strateških ciljeva tako i zbogusklađivanja njihovoga sadržaja s odredbama konkretnih zakonskih i podzakonskih propisa.

3.4. Međunarodni pravni okvir

U ovome trenutku postoji niz međunarodnih ugovora čija je ugovorna strana Bosna i Hercegovina, kojiimaju izravni ili neizravni utjecaj na sadržaj i kompoziciju Strategije u oblas migracija i azila (2012-2015).Odredbe h ugovora su važne kako glede izvršavanja ranije preuzeh obveza Bosne i Hercegovine takoi glede nastavka integracijskih procesa prema članstvu u EU. Na taj je način moguće reći kako je ukontekstu ranijih naznaka uređenje migracija i azila isključivo pitanje državnoga suvereniteta Bosne iHercegovine, posebice sa stajališta propisivanja uvjeta ulaska i boravka stranaca na državnome teritorijui dodjele nekoga od vidova međunarodne zašte. Međum, aktualni razvoj u području globalizacije,izrazih migracijskih kretanja, integracije i univerzaliziranja ljudskih odnosa je u značajnoj mjeri

reducirao suvereno pravo države da samostalno uređuje ova pitanja. Treba uze u obzir činjenicu daBosna i Hercegovina ima jasno deniranu vanjsku poliku, koja je idencirala prioritete, među kojimapristupanje euroatlantskim integracijskim procesima ima izniman značaj. To je, između ostalog, važnoi za utvrđivanje međunarodnih obveza Bosne i Hercegovine kao čimbenika koji utječe na projekcijumjera i akvnos u području kontrole migracija i azila u Bosni i Hercegovini. U tome je smislu važnoidencira najvažnije izvore međunarodnoga karaktera čiji se sadržaji moraju uze u obzir prigodomizrade predmetne Strategije. Oni su, dakako, brojni i teško je sačini njihovu preciznu podjelu. Uzmeli se u obzir vrijeme pristupanja m ugovorima može se reći kako su neki od njih zaključeni u ranijemrazdoblju, prije međunarodnoga priznavanja Bosne i Hercegovine kao suverene države, i kao takvi sutemelj Ugovora o pitanjima sukcesije između država članica bivše SFRJ preuze u pravni poredak Bosne

i Hercegovine. Tipičan primjer takvih ugovora su Konvencija o statusu izbjeglica iz 1951. i Protokolo statusu izbjeglica iz 1967.12 Također, Aneks I Ustava Bosne i Hercegovine sadrži međunarodnedokumente koji su sastavni dio Ustava Bosne i Hercegovine. S druge strane, Bosna i Hercegovina jevećinu međunarodnih ugovora značajnih za kreiranje Strategije u oblas migracija i azila (2012-2015)zaključila u posljednjih nekoliko godina. Uzme li se u obzir njihov karakter može se reći kako se radi omullateralnim i bilateralnim ugovorima koji uređuju veći ili manji broj pitanja u domeni suradnje uoblas migracija i drugih srodnih pojava. Gledano sa stajališta područja primjene oni su univerzalnog,regionalnog ili lokalnog karaktera. Od regionalnih izvora posebno mjesto i značaj za Bosnu i Hercegovinuimaju oni koji se odnose na pristupanje naše države u članstvo EU. Tipičan primjer takvoga ugovora jeSporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SSP), zaključen između Bosne i Hercegovine i Europske Unije.

11 „Službeni glasnik BiH“ broj 44/03.

12 Konvencija o statusu izbjeglica iz 1951. godine i njen Protokol iz 1967. godine, od 3. do 34. članka propisuje niz prava koje izbjeglice

trebaju uživati na teritorijima država potpisnica Konvencije i Protokola i oni su sastavni dio Ustava Bosne i Hercegovine.



24


r a z d o b l j e 2 0 1 2 - 2 0 1 5 .

U odnosu na pozadinu toga ugovora vrijedi spomenu kako su pregovori o ovome pitanju otvoreni ustudenome 2005. godine, dok su tehnički pregovori okončani godinu kasnije, točnije u prosincu 2006.godine. Ovaj je sporazum pararan 5. prosinca 2007. godine, a potpisan 16. lipnja 2008. godine. Potpunaprimjena odredaba Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju za Bosnu i Hercegovinu predstavlja ključnikorak prema daljnjoj integraciji i punopravnom članstvu u Europsku Uniju. Glede pitanja imigracija iazila, treba reći kako su ona uređena Poglavljem VII Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (Pravda,sloboda i sigurnost). Konkretno, pitanja koja se odnose na vize, upravljanje granicom, azil i migracije

su obuhvaćena odredbom iz članka 80. ovoga Sporazuma, dok članak 81. uređuje pitanje sprječavanjai kontrole nezakonih migracija i ponovnoga prihvata (readmisije). Prema odredbama Sporazuma ostabilizaciji i pridruživanju, Bosna i Hercegovina ima obvezu surađiva kada su u pitanju vize, graničnakontrola, azil i migracija, kako s Europskom Unijom tako i sa zemljama regije. Drugi po značaju izvor jeSporazum o readmisiji između Europske zajednice i Bosne i Hercegovine, koji ima prednost u primjeniu odnosu na odredbe bilo kojega drugog bilateralnog sporazuma ili dogovora o readmisiji osobakoje nemaju dozvolu za boravak, a koji su zaključeni između pojedinih zemalja članica EU i Bosne iHercegovine. Drugu kategoriju izvora značajnih za EU integracije čine unilateralni pravni ak kojedonosi EU. Među njima zasebno mjesto zauzimaju odluke Vijeća EU, uredbe Europskog parlamentai Vijeća EU, te direkve EU koje uređuju pojedina pitanja od značaja za izradu predmetne Strategije.

U tome smislu, neki od h regionalnih izvora donesenih pod okriljem EU su: (1) Odluka Vijeća EU oprincipima, prioritema i uvjema sadržanim u Europskom partnerstvu s Bosnom i Hercegovinom iopoziv Odluke 2006/55/EZ-(2008/21/EC), (2) Uredba Europskog parlamenta i Vijeća EU broj 1091/2010od 24. studenoga 2010. godine kojom se mijenja Uredba Vijeća (EC) broj 539/01 o lis trećih zemaljačiji državljani imaju obvezu posjedova vizu kada prelaze vanjske granice i onih zemalja čiji državljani suizuze od ovoga pravila, (3) direkve koje uređuju niz pitanja u vezi s ulaskom, boravkom i kretanjemstranaca na teritoriju EU, i (4) dokumen EU o migraciji i razvoju. S obzirom da Bosna i Hercegovinatrenutačno ima status potencijalnoga kandidata za članstvo u EU, ancipirano prihvaćanje sadržaja ovihpravnih izvora EU u pravni poredak Bosne i Hercegovine dakako doprinosi bržim EU integracijama. Sdruge strane, neki od spomenuh izvora, poput Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća EU o tzv. „viznojliberalizaciji“ za državljane Bosne i Hercegovine predstavljaju važan izvor sa stajališta ostvarenih rezultatau domeni uređenja migracija i azila u Bosni i Hercegovini, ali ujedno predstavlja i podsjetnik o potrebišto sveobuhvatnijeg i kvalitetnijega razvoja instrumenata migracijske polike Bosne i Hercegovine radizadržavanja ovoga statusa.

Isto tako, nezaobilazan značaj za izradu Strategije u oblas migracija i azila (2012-2015) imajumeđunarodni ugovori koje je Bosna i Hercegovina već prihvala u vlasto zakonodavstvo, a koji seodnose na usklađeno uređenje oblas trgovine ljudima. Među njima, zasebno mjesto zauzimaju Protokolo preveniranju, eliminiranju i kažnjavanju trgovine ljudskim bićima, posebice ženama i djecom - dopunaKonvencije UN prov transnacionalnog organiziranog kriminaliteta, Konvencija Vijeća Europe u akciji

prov trgovine ljudima, Direkva (2011-36/EU) o sprječavanju i borbi prov trgovine ljudima te zašžrtava. Može se reći kako se radi o najvažnijim izvorima univerzalnog, regionalnog i supranacionalnogkaraktera koji uspostavljaju standarde djelovanja u ovoj oblas. Međum, prigodom izrade ovogastrateškog dokumenta u obzir su uze i drugi relevantni izvori međunarodnoga prava u područjusuprotstavljanja trgovini ljudima.

Konačno, posebnu kategoriju međunarodnih izvora koji se moraju uze u obzir prigodom izradeStrategije u oblas migracija i azila (2012-2015) čine bilateralni ugovori koje je Bosna i Hercegovinazaključila s pojedinim državama iz regije, čiji se sadržaj dominantno odnosi na oblast readmisije(povratka) osoba u države podrijetla ili tranzita, a koje ne ispunjavaju ili su prestale ispunjava uvjete za

ulazak, prisutnost ili boravak u zemlji domaćinu. Radi ekonomičnos i preglednos izlaganja, detaljanpopis svih relevantnih izvora međunarodnoga prava je pridodat kao poseban prilog Strategiji u oblasmigracija i azila (2012-2015).



25


3.5. Kretanja prema zajedničkoj migracijskoj politici EU

S obzirom da Bosna i Hercegovina ima status potencijalnog kandidata za članstvo u EU od osobitog jeznačaja bilo, prigodom kreiranja strateškog dokumenta u oblas migracija i azila, uze u obzir određenesmjernice kojima se države članice EU u pravilu rukovode prigodom stvaranja i provedbe vlashpolikâ upravljanja migracijama. Utjecaj h smjernica je bitan i zbog toga što je Bosna i Hercegovinaveć u nekoliko navrata do sada ancipirala neke od predviđenih akvnos iz h dokumenata donesenih

pod okriljem EU, čime iskazuje svoje čvrsto opredjeljenje da nastavi s pozivnim kretanjima premauspostavljenim EU standardima u ovoj oblas. Tipičan primjer h posgnuća Bosne i Hercegovinesu harmoniziranje propisa migracijskoga prava i azila s pravnom stečevinom EU, uspostava sustavaIntegriranog upravljanja granicom, redovito objavljivanje Migracijskog prola Bosne i Hercegovine. Istotako, uvažavanje ovih smjernica je važno i sa stajališta same EU koja nastoji uspostavi koherentansustav koordinacije s državama koje nisu članice EU radi što ekasnijega upravljanja migracijama. U tomesmislu, jedan od ključnih dokumenata koji u određenoj mjeri determinira izradu predmetne Strategije

je, dakako, i Zajednička imigracijska polika za Europu: principi, akvnos i instrumen , koja sadržideset zajedničkih principa arkuliranja imigracijske polike u EU. Radi se o vrlo značajnom dokumentukoji ukazuje na temeljne pravce konkreziranja pojedinih pravno-poličkih ciljeva i načina djelovanja

pojedinih država u području sveobuhvatnog upravljanja imigracijama. Prema ovome dokumentu, desetzajedničkih principa je sistemazirano unutar tri stuba migracijskih polika: (1) prosperitet, (2) sigurnosti (3) solidarnost. Važno je, isto tako, naglasi kako se pobrojani principi temelje na univerzalnimvrijednosma ljudskoga digniteta, slobode, jednakos i solidarnos, pošvanja međunarodno zašćenihljudskih prava i sloboda, te solidarnos s izbjeglicama i osobama koje trebaju zaštu. Radi što preciznijegpregleda potrebno je ukratko pobroja ove principe, te ukratko da njihovo značenje:

1. Prosperitet i imigracija: Precizno reguliranje prihvata i boravka stranaca

Svaka država treba promovira zakonite migracije, kojima treba upravlja uz pomoć jasnih,transparentnih i pravičnih pravila. To, između ostaloga, uključuje i informiranje stranaca o potrebnimuvjema za ulazak i boravak u određenoj državi, te pravičan tretman stranaca koji imaju odobrenzakonit boravak.

2. Prosperitet i imigracija: Susretanje ponude i potražnje na tržištu rada

Jedan od preduvjeta za razvoj konkurentnos i ekonomskog prosperiteta je i sveobuhvatna analiza tržištarada, posebice potreba za specičnom, visokokvaliciranom radnom snagom u pojedinim ekonomskimsektorima. S m u svezi, države mogu određiva kvote ulaska stranaca na vlas teritorij zbog radnogaangažmana. Osnova za određivanje specičnih potreba tržišta rada za angažmanom radne snage iz

redova stranih državljana su migracijski proli u pojedinim državama, koji trebaju osigura pouzdanepokazatelje za upravljanje migracijama.

3. Prosperitet i imigracija: Integracija kao ključ uspješnih imigracija

Integracija imigranata treba bi dvostrani proces u kojemu akvnu ulogu imaju države domaćini isami imigran. Jedna od najvažnijih komponen integracije stranaca jesu prilike za njihovo akvnosudjelovanje i razvoj punih potencijala. Države bi trebale forsira upravljanje različitosma koje nastajuna temelju migracijskoga podrijetla i povećava socijalnu koheziju.

4. Solidarnost i imigracija: Transparentnost, povjerenje i koordinacija

Stvaranje zajedničke imigracijske polike treba bi utemeljeno na visokoj razini poličke i operavnesolidarnos, uzajamnoga povjerenja, transparentnos, podijeljenoj odgovornos i zajedničkimnaporima država članica i same EU.



26


r a z d o b l j e 2 0 1 2 - 2 0 1 5 .

5. Solidarnost i imigracija: Ekasna i koherentna uporaba raspoloživih sredstava

Kako bi se ostvarili strateški ciljevi migracijske polike potrebna su značajna nancijska sredstva kojamoraju bi proporcionalna specičnim potrebama određene države, točnije tokovima migracija ikonkretnim izazovima s kojima se ta država susreće u smislu priliva imigranata na njezinome teritoriju.

6. Solidarnost i imigracija: Partnerstvo s trećim državama

Partnerstvo i suradnja među državama su među nužnim uvjema za ekasno upravljanje migracijama.Suradnja EU i trećih država je moguća u području razvijanja mogućnos za zakonite migracije,kapaciteta upravljanja migracijama, idenciranja čimbenika rizika za nezakonite migracije, zaštetemeljnih ljudskih prava i sloboda, suzbijanja nezakonih tokova migracija i povećanja mogućnos zaangažman migracija. U odnosu na države kandidate i potencijalne kandidate koji imaju razvijene polikeupravljanja migracijama (u koju grupu se ubraja i Bosna i Hercegovina), ovaj princip predviđa uporabunovih instrumenata migracijske polike radi unaprjeđenja mehanizama suradnje s EU.

7. Sigurnost i imigracija: Vizna polika koja služi interesima Europe i njezinih partnera

Sposobnost država da smanje i preveniraju nezakonite migracije je jedan od uvjeta prihvaćanja i

javne potpore migracijskim polikama. U tu svrhu, države trebaju mjerama vizne polike osiguranesmetano kretanje bona de putnicima uz istodobno povećanje sigurnos. Kako bi se ostvarili oviciljevi, potrebno je omogući uporabu suvremenih tehnologija radi provedbe diferenciranih, na rizikuutemeljenih provjera tražitelja viza uz intenzivnu razmjenu informacija između država i punu zaštuprava na privatnost, odnosno, pošvanje propisa o zaš podataka.

8. Sigurnost i imigracija: Integrirano upravljanje granicom

Integrirano upravljanje vanjskim granicama EU treba prema ovome principu bi ojačano, a polikegraničnih kontrola treba razvija koherentno, skupa s polikama carinskih kontrola i prevencije drugihsigurnosnih prijetnji. U okviru ovoga principa EU nastoji razvi niz strateških mjera suradnje s trećimdržavama podrijetla ili tranzita, kako bi razvile vlaste kapacitete integriranog upravljanja granicom.

9. Sigurnost i imigracija: Intenziviranje borbe prov nezakonih migracija i nulta tolerancija prema

trgovini ljudima

Sukladno ovome principu, EU nastoji razvi sveobuhvatnu poliku borbe prov nezakonih migracijai trgovine ljudima. Cilj takve polike je suprotstavljanje pojavama neprijavljenog rada i nezakonitogzapošljavanja u različim pojavnim oblicima. Ovaj se cilj nastoji ostvari nizom mjera preveniranja,provedbe zakona i sankcioniranjem. Isto tako, treba unaprijedi zaštu i potporu žrtvama trgovineljudima.

10. Sigurnost i imigracija: Ekasne i održive polike povratka

Polike povratka su neizostavan dio polike EU u borbi prov nezakonih migracija. Polike povratkaosoba koje ne ispunjavaju uvjete zakonitog boravka, ili su prestale ispunjava ove uvjete, trebajufavorizira mogućnost donošenja individualnih odluka o povratku u države podrijetla utemeljene napravičnim i transparentnim kriterijima.

Lista spomenuh principa iz ovoga dokumenta služi kao određena vodilja prigodom kreiranja javnihpolika u području ekasnog upravljanja migracijama. Ona je zbog svoga značaja nedvojbeno zauzelasvoje mjesto i kod kreiranja sadržaja Strategije u oblas migracija i azila (2012-2015). Isto tako, značajdrugih dokumenata pravno-poličkog karaktera, donesenih pod okriljem EU, ima sličan značaj zaizradu ove strategije. Među m dokumenma se posebice izdvajaju Globalni pristup migracijama(vanjska dimenzija migracijske polike EU, dijalog i suradnja s trećim zemljama, povećanje koordinacije,



27


koherentnos i sinergija), Haški program i Štokholmski program koji su, između ostalog, predvidjeliodređene mjere koje EU namjerava poduze u domeni sveobuhvatnog upravljanja migracijama.

3.6. Usvojene politike nadležnih tijela Bosne i Hercegovine

S obzirom da se specične mjere i akvnos usmjerene ka ekasnom upravljanju migracijama i azilom

u Bosni i Hercegovini ne mogu provodi jednostrano, bez potrebnog usklađivanja h akvnos sdrugim, službeno usvojenim polikama, potrebno je ukaza na neke od najznačajnijih pravno-poličkihdokumenata u Bosni i Hercegovini koji imaju određeni utjecaj na izradu Strategije u oblas migracijai azila (2012-2015). Forma u kojoj su sadržane te polike je različita i kreće se od strategija, akcijskihplanova, općih pravaca djelovanja, zaključaka najviših jela izvršne vlas. Spomenu dokumen kojimase kreiraju javne polike tematski se odnose na područja općeg i posebnog socijalnog razvoja, vanjskepolike, dok se neki od h izvora posebice odnose na unaprjeđenje odnosa države Bosne i Hercegovines vlastom emigracijom. Radi shvaćanja značaja h izvora za izradu predmetne Strategije, bit će prikazanpopis i saže opis njihovoga sadržaja.

Opći pravci i priorite za provedbu vanjske polike Bosne i Hercegovine iz 2003. godine je dokument

Predsjedništva Bosne i Hercegovine kojim su utvrđeni temeljni pravci i priorite vanjske polike Bosnei Hercegovine. Jedan od važnijih pravaca i akvnos vanjske polike Bosne i Hercegovine mullate-ralne naravi se če daljnjega približavanja i instucionalizacije odnosa s Europskom Unijom sukladnoProcesu za stabilizaciju i pridruživanje, što je od bitnog značaja za Bosnu i Hercegovinu. PotpisivanjeSporazuma o stabilizaciji i pridruživanju EU, a potom i njegova potpuna primjena, trebalo bi značajnodoprinije uključivanju Bosne i Hercegovine u europske integracijske tokove. Uzimajući u obzir obvezekoje je Bosna i Hercegovina u domeni migracija preuzela zaključivanjem Sporazuma o stabilizaciji i pri-druživanju, može se reći kako se radi o vrlo važnom poličkom dokumentu koji se mora uvažava pri-godom kreiranja mjera upravljanja migracijama i azilom. Isto tako, u duhu ovoga dokumenta je i brigao državljanima Bosne i Hercegovine u inozemstvu, koja je sastavni dio vanjske polike PredsjedništvaBosne i Hercegovine.

Strategija u oblas migracija i azila i Akcijski plan 2008-2011, koje je usvojilo Vijeće ministara Bosnei Hercegovine 13.11.2008. godine, je vrlo važan izvor, pogotovu što se na rezultama provedbe ovogastrateškog dokumenta temelji projekcija strateških ciljeva Bosne i Hercegovine u ovome području zarazdoblje 2012-2015. godina. Navedeni dokument prezenra razvoj imigracijskog i azilantskog sustava,stanje u ovoj oblas, denira ciljeve, akvnos, rokove i nositelje realiziranja za navedeno razdoblje, zaoblast viza, granica, imigracija, azila i zašte stranaca žrtava trgovine ljudima. Vijeće ministara Bosne iHercegovine je donijelo 19.3.2009. godine Odluku o imenovanju Koordinacijskog jela za praćenje im-plemenranja navedene strategije, a izvješće ovoga jela pruža veoma pouzdane informacije o ostva-

renim uspjesima na realiziranju tada postavljenih strateških ciljeva. Strategija integriranog upravljanja granicom Bosne i Hercegovine, koju je usvojilo Vijeće ministaraBosne i Hercegovine 4.7.2005. godine, kao i Revidirana strategija s Akcijskim planom koja je usvojena10.7.2008. godine, a potom 28.7.2011. godine, predstavlja strateški okvir koji utvrđuje daljnjeakvnos na području upravljanja granicom Bosne i Hercegovine. Koncept integriranog upravljanjagranicom, pored ostaloga, obuhvaća i oblast migracija, viza i azila pri čemu se poseban akcent stavljana uspostavu ekasne suradnje državnih instucija, službi i jela uključenih u granične akvnos.Koncept integriranog upravljanja granicom počiva na tri stuba suradnje: unutar službi, između službi imeđunarodna suradnja. Navedene razine suradnje razrađivane su po sljedećim osnovama: 1. pravni iregulatorni okvir, 2. rukovođenje i organizacija, 3. procedure, 4. ljudski resursi i obuka, 5. komunikacija

i informacijske tehnologije, te 6. infrastruktura i oprema.



28


r a z d o b l j e 2 0 1 2 - 2 0 1 5 .

Akcijski plan za sprječavanje trgovine ljudima u Bosni i Hercegovini 2008-2012. sadrži niz mjera iakvnos nadležnih jela sistemaziranih u okviru pet strateških oblas: 1. sustavi potpore, 2.preveniranje, 3. zašta žrtava i svjedoka, 4. kazneno gonjenje i 5. međunarodna suradnja. Praćenjerealiziranja Akcijskog plana je u nadležnos Državnog koordinatora za borbu prov trgovine ljudima iilegalne migracije u Bosni i Hercegovini.

Strategija reintegracije povratnika na temelju sporazuma o readmisiji je usvojena na 99. sjednici

Vijeća ministara Bosne i Hercegovine 2009. godine, a pripremilo ju je Ministarstvo za ljudska prava iizbjeglice.



29


4.

PREGLED NAJVAŽNIJIH DOSTIGNUĆA U OBLASTI UPRAVLJANJAMIGRACIJAMA I AZILOM U BOSNI I HERCEGOVINI (2000-2010)

U vremenskome razdoblju s konca 90. godina prošloga stoljeća, Bosna i Hercegovina se našla pod

izuzetnim teretom intenzivnih migracijskih kretanja preko vlastoga teritorija, koje su poglavito bileusmjerene s istoka prema državama Zapadne Europe. U vrijeme kada nisu postojale sveobuhvatne,ekasne i koordinirane mjere i akvnos nadležnih jela u kontroli novih migracijskih tokova, pojavio seodređeni sigurnosni decit koji je rezulrao nizom pojava koje su imale obilježja nezakonih migracija,točnije krijumčarenja osoba, te trgovine ljudima.

U namjeri da se akvno angažira u kontroli ovih i drugih povezanih pojava, Bosna i Hercegovina u tomerazdoblju započinje poduzima inicijalne korake za stavljanje migracija pod nadzor, kako onih koje su bileusmjerene isključivo prema boravku stranaca na teritoriju Bosne i Hercegovine, tako i onih migracijskihkretanja koja su imala za cilj prelazak stranih državljana preko teritorija Bosne i Hercegovine radi nastavka

kretanja prema trećim zemljama. Intenzitet poduzimanja službenih mjera kontrole migracija je biorazličit, ali se iz današnje perspekve može govori o dekadi migracijskih uspjeha u Bosni i Hercegovinikao važnom indikatoru spremnos naše države za akvnim angažiranjem u stavljanju pod kontrolusvih migracijskih kretanja na svome teritoriju, bez obzira o kojem obliku i ciljevima migracija se radilo.Kako bi se na jedinstven, sveobuhvatan i pregledan način izložio presjek ovih uspjeha, od osobitog jeznačaja opisa dinamiku razvoja pravnog okvira uređenja migracija u Bosni i Hercegovini, uspostavui instucionalnu izgradnju nadležnih instucija koje su iznijele najveći teret izgradnje sveobuhvatnogsustava upravljanja migracijama i azilom u Bosni i Hercegovini, te u temeljnim konturama označidosadašnju suradnju Bosne i Hercegovine na međunarodnome planu koja je najčešće poduzimana radizajedničkog i usklađenog postupanja u području upravljanja migracijama na regionalnoj i univerzalnoj

osnovi.

4.1. Razvoj pravnog okvira

4.1.1. Imigracija i azil

Prvi propis kojim su na razini Bosne i Hercegovine regulirana pitanja imigracije i azila bio je Zakon oimigraciji i azilu iz 1999. godine.13 Odredbe ovoga zakona su bile nejasne i nepotpune, postojao jesukob nadležnos između instucija, a neka ključna pitanja kao što su: prijava boravka, stavljanje

stranca pod nadzor, specijalizirane ustanove za prihvat, stranci žrtve trgovine ljudima, te sankcije

13 Zakon o imigraciji i azilu („Službeni glasnik BiH“ broj 23/99).



30


r a z d o b l j e 2 0 1 2 - 2 0 1 5 .

zbog nepoštovanja Zakona o imigraciji i azilu, nisu bila regulirana. Iako je navedeni zakon, zbog brojnihpraznina i nedorečenos, izazvao niz reakcija jela nadležnih za njegovu primjenu, u sušni je ispuniosvoju zadaću jer je oblast imigracije i azila usuglasio s ustavnim postavkama i stvorio preduvjete zadaljnji pravni i instucionalni razvoj u ovoj oblas.

Značajan napredak, u smislu poboljšanja pravnoga okvira kojim se reguliraju pitanja kretanja i boravkastranaca u Bosni Hercegovini, posgnut je usvajanjem Zakona o kretanju i boravku stranaca i azilu iz

2003. godine.14

Tekst navedenoga Zakona je, u vrijeme donošenja, bio u značajnoj mjeri usklađen spravnom stečevinom Europske Unije ( Acquis communautaire) u oblas imigracije, te međunarodnimizbjegličkim pravom. Prvi put je zakonom denirana odgovornost Ministarstva sigurnos za osiguranjeposebne zašte i pomoći žrtvama trgovine ljudima u svrhu njihovoga oporavka i povratka u zemljuuobičajenoga boravka, kao i mogućnost osnivanja specijaliziranih ustanova za prihvaćanje stranaca.Zakon je dao i pravnu osnovu za uspostavu adekvatne službe za provedbu polike useljavanja i azila,boravka i kretanja stranaca u Bosni i Hercegovini, što je u konačnici rezulralo usvajanjem Zakona o Službiza poslove sa strancima i uspostavom Službe za poslove sa strancima. Međum, navedeni zakon nijeriješio dvostupnost u pojedinim upravnim postupcima o kojima u prvome stupnju odlučuje Ministarstvou sjedištu. Razvojem pravne stečevine Europske Unije u ovome području pojavila se i potreba za

izmjenama i dopunama značajnog broja odredaba važećega zakona, kako bi se on uskladio s propisimaEU. S ciljem usklađivanja zakonodavstva Bosne i Hercegovine u oblas imigracija sa zakonodavstvomEuropske Unije i Schengenskim sporazumom, kao i težnjom za rješavanjem nedostataka koji su se pojaviliu primjeni Zakona iz 2003. godine, donesen je novi Zakon o kretanju i boravku stranaca i azilu koji jestupio na snagu 14.5.2008. godine.15 Ovim se zakonom, kroz 10 poglavlja, propisuju: uvje i postupakulaska stranaca u Bosnu i Hercegovinu, uključujući vizni i bezvizni režim, putne isprave za strance,boravak stranaca u Bosni i Hercegovini, udaljavanje stranaca iz zemlje, prihvat stranaca i stavljanjestranca pod nadzor, međunarodna zašta, te privremena zašta u slučaju masovnoga priliva stranaca,kao i nadležnost jela vlas u primjeni ovoga zakona te druga pitanja u svezi s boravkom stranacau Bosni i Hercegovini. Ovim se zakonom također propisuju prekršaji i kazne za prekršaje počinjene

povredom odredaba ovoga Zakona. Tekst navedenoga Zakona je, u vrijeme donošenja, bio u dostatnojmjeri usklađen s pravnom stečevinom Europske Unije ( Acquis communautaire) u oblas imigracije,te s međunarodnim izbjegličkim pravom u oblas azila. Također, navedeni je zakon riješio problemdvostupnos u upravnim postupcima i sve prvostupanjske odluke u oblas imigracije na teritorijuBosne i Hercegovine donosi Služba, a drugostupanjsko jelo je Ministarstvo sigurnos u sjedištu. Svipodzakonski ak koji proizlaze iz ovoga zakona su doneseni i pobrojani su u prilogu Strategije.

Oblast imigracije i azila je veoma dinamična i stalni cilj u dijelu pravnoga okvira je usklađivanje važećegazakonodavstva u oblas imigracije i azila s pravnom stečevinom Europske Unije ( Acquis communautaire).S ciljem usklađivanja zakonodavstva Bosne i Hercegovine u oblas imigracija i azila s konvencijama čija

je Bosna i Hercegovina potpisnica, Shengenskim sporazumom i zakonodavstvom Europske Unije kao irješavanja nedostataka koji su se pojavili u primjeni odredaba važećega zakona, u jeku su akvnos naizradi Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kretanju i boravku stranaca i azilu.

Sukladno Zakonu o kretanju i boravku stranaca i azilu Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice Bosne iHercegovine - Sektor za izbjeglice, raseljene osobe i stambenu poliku, je donijelo podzakonske akte

14 Zakon o kretanju i boravku stranaca i azilu („Službeni glasnik BiH“ br. 29/03, 4/04 i 53/07).

15 Zakon o kretanju i boravku stranaca i azilu („Službeni glasnik BiH“ broj 36/08).



31


kojima je osiguralo osobama s priznam izbjegličkim statusom ili statusom supsidijarne zašte pravo narad, obrazovanje, zdravstvenu i socijalnu skrb pod ism uvjema kao i državljanima Bosne i Hercegovine.

4.1.2. Borba protiv trgovine ljudima

Ova strategija se, sukladno Zakonu o kretanju i boravku stranaca i azilu, bavi strancem kao žrtvomtrgovine ljudima, i to iz oblas zašte stranca žrtve trgovine ljudima i suradnjom Službe za poslovesa strancima i Granične policije BiH s drugim jelima nadležnim za borbu prov trgovine ljudima, tenadopunjuje Strategiju za borbu prov trgovine ljudima koju priprema i realizira Državni koordinator zaborbu prov trgovine ljudima i ilegalne migracije u Bosni i Hercegovini.

Državna jela su se počela bavi problemakom trgovine ljudima 2001. godine. Vijeće ministara Bosnei Hercegovine je 6. prosinca 2001. godine usvojilo Akcijski plan za sprječavanje trgovine ljudima u Bosnii Hercegovini. Također, formirano je Državno povjerenstvo za provedbu Akcijskog plana za sprječavanjetrgovine ljudima u Bosni i Hercegovini. Pošto zakonska regulava, u tome razdoblju, nije poznavalazaštu žrtava trgovine ljudima, Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice je 6.9.2002. godine donijeloPrivremeno uputstvo za postupanje sa žrtvama trgovine ljudima. Navedenim su uputstvom utvrđena

pravila i način postupanja svih državnih i entetskih jela vlas koji prema svojim nadležnosmapoduzimaju akvnos na sprječavanju i suzbijanju trgovine ljudima, kao i udruženja građana potpisnikaSporazuma o razumijevanju i zbrinjavanju žrtava trgovine, kako bi se osigurala ekasna zašta žrtavatrgovine sukladno međunarodnim standardima o zaš ljudskih prava. Ovo je uputstvo bilo na snazido donošenja odgovarajućeg podzakonskog akta sukladno odredbama Zakona o kretanju i boravkustranaca i azilu koji je donesen 2003. godine i u kojemu se prvi put u zakonu pojavljuju odredbe o zašstranaca žrtava trgovine ljudima.

Zakon o kretanju i boravku stranaca i azilu iz 2003. godine je denirao privremeni boravak iz humanitarnihrazloga koji će se odobri strancu ako je žrtva organiziranoga kriminala, odnosno trgovine ljudima, s

ciljem pružanja zašte i pomoći u oporavku i povratku u zemlju uobičajenoga boravka. Navedenim je zakonom denirana odgovornost Ministarstva sigurnos za osiguranje posebne zašte i pomoćižrtvama trgovine ljudima u svrhu njihovoga oporavka i povratka u zemlju uobičajenoga boravka.Također, odredbe zakona deniraju mogućnost osnivanja specijaliziranih ustanova za prihvaćanjestranaca, kao što su u ovoj problemaci centri za smještaj žrtava trgovine ljudima, kao i da nadzor nadradom specijaliziranih ustanova za prihvat stranaca vrši Ministarstvo sigurnos. Navedene odredbesu preuzete i u Zakon o kretanju i boravku stranaca i azilu iz 2008. godine, a podzakonskim su aktomdetaljno razrađene procedure zašte stranaca žrtava trgovine ljudima.

Postupak razmjene informacija među akterima asistencije žrtvama trgovine ljudima je reguliran Pravilimao zaš žrtava i svjedoka žrtava trgovine ljudima državljana Bosne i Hercegovine i Pravilnikom o zašstranaca žrtava trgovine ljudima. Svi slučajevi stranih žrtava prijavljuju se nadležnom terenskom centruSlužbe za poslove sa strancima, s ciljem osiguravanja prihvata i smještaja, te reguliranja statusa strancau Bosni i Hercegovini.

U domaćem je zakonodavstvu kazneno djelo trgovine ljudima inkriminirano člankom 186. Kaznenogzakona Bosne i Hercegovine, i spada u grupu kaznenih djela prov čovječnos i vrijednos zašćenihmeđunarodnim pravom.

Konačno, treba reći kako donošenjem ovih propisa nisu okončane akvnos države Bosne i Hercegovinena usklađivanju njezinoga migracijskog prava s recentnim izmjenama i dopunama relevantnih propisa iz

ove oblas koji se donose u EU. To je jedan od imperava koji se mora uze u obzir prigodom planiranjastrateških akvnos u narednome razdoblju.



32


r a z d o b l j e 2 0 1 2 - 2 0 1 5 .

4.2. Institucionalna izgradnja

Razvoj pravnog okvira u oblas migracija i azila je bio praćen uspostavom i instucionalnim jačanjempojedinih jela uprave i samostalnih upravnih organizacija na razini Bosne i Hercegovine kojima

je zakonom dodijeljena nadležnost u ovome području. Iz toga slijedi kako Bosna i Hercegovina imauspostavljene instucije na poličko-strateškoj i operavno-prakčnoj razini koje, posredstvomuspostavljene međuinstucionalne suradnje, zajednički i usklađeno djeluju s ciljem sveobuhvatnog i

ekasnog upravljanja migracijama. Kako bi se jasno i detaljno predstavila dosgnuća u ovome području,bit će prikazan razvoj instucionalnog okvira sukladno ranijoj sistemazaciji u domeni razvoja pravnogaokvira.

4.2.1. Imigracija i azil

U Ministarstvu za ljudska prava i izbjeglice je uspostavljen Sektor za imigraciju i azil 1.8.2000. godine,koji je djelovao u vrlo ograničenim uvjema i s ograničenim kadrovskim kapacitema. Ministarstvosigurnos je osnovano 2003. godine i ono je, između ostaloga, nadležno za staranje, kreiranje i provedbupolike useljavanja i azila u Bosni i Hercegovini. Potom, uređuje procedure i način ustroja službe u svezi

s kretanjem i boravkom stranaca u Bosni i Hercegovini, te vodi brigu o zaš međunarodnih granica. Od1.1.2004. godine Sektor za imigraciju i azil postaje sastavni dio Ministarstva sigurnos, a od 1.8.2004.godine, prema izmjenama u unutarnjoj organizaciji Ministarstva, Sektor za imigraciju i azil nastavljadjelova u sastavu Ministarstva sigurnos kroz dvije samostalne, odvojene organizacijske jedinice, kaoSektor za imigraciju i Sektor za azil.

4.2.2. Ministarstvo sigurnosti - Sektor za imigraciju

Sektor za imigraciju Ministarstva sigurnos ima dva odsjeka: Odsjek za upravne poslove, propise i

readmisiju te Odsjek za analiku, strateško planiranje, nadzor i obuku. Ministarstvo sigurnos je kroz radSektora za imigraciju odgovorno za drugostupanjsko odlučivanje o prizivima stranaca u svezi s ulaskom,kretanjem i boravkom stranaca u Bosni i Hercegovini, odnosno ono donosi rješenja o prizivima stranakana prvostupanjska rješenja koja donose Služba za poslove sa strancima i Granična policija BiH sukladnoZakonu o kretanju i boravku stranaca i azilu. U nadležnos Sektora za imigraciju je praćenje primjenezakonodavstva Bosne i Hercegovine u oblas imigracija, praćenje i analiza konvencija koje je Bosna iHercegovina racirala, pravne stečevine Europske Unije ( Acquis communautaire) i sekundarnog pravau oblas imigracija, te predlaganje usklađivanja zakonodavstva Bosne i Hercegovine sa zakonodavstvomEuropske Unije i međunarodnim pravom u oblas imigracija. Sektor je nadležan i za implemenranjesporazuma o readmisiji u dijelu prihvata državljana Bosne i Hercegovine, kroz utvrđivanje državljanstva

Bosne i Hercegovine i identeta osobe koja se vraća po navedenim sporazumima, što se realiziraposredstvom Protokola o suradnji u ekasnijem realiziranju sporazuma o readmisiji osoba koje boravebez dozvola u drugim zemljama, potpisanog između Ministarstva sigurnos, Ministarstva unutarnjihposlova Republike Srpske, Federalne uprave policije, kantonalnih ministarstava unutarnjih poslova,Policije Brčko distrikta BiH, Službe za poslove sa strancima i Granične policije BiH. U dijelu prihvatastranaca žrtava trgovine ljudima Sektor je nadležan za prihvat, zaštu i prava stranaca žrtava trgovineljudima, što realizira kroz suradnju po potpisanim protokolima o suradnji s nevladinim organizacijamaza smještaj stranaca žrtava trgovine ljudima i nevladinom organizacijom za besplatnu pravnu pomoćžrtvama trgovine ljudima. Sektor izrađuje Migracijski prol Bosne i Hercegovine i nadležan je zaprikupljanje i obrađivanje stasčkih podataka u svrhu usmjerenih specijalisčkih analiza u oblas

migracija, bavi se koordiniranjem u izradi programa obuke u oblas imigracija i azila, priprema, predlaže



33


i realizira projekte iz nadležnos Sektora, vodi baze podataka iz nadležnos Sektora, te pra provedbupolike u oblas imigracija i koordinira izradu prijedloga migracijske polike.

4.2.3. Ministarstvo sigurnosti - Sektor za azil

Visoki komesarijat Ujedinjenih naroda za izbjeglice - UNHCR je do 30. lipnja 2004. godine bio odgovoranza određivanje izbjegličkog statusa i standarde u postupanju prema tražiteljima međunarodne zašte(azila). Od 1.7.2004. godine Sektor za azil je preuzeo vođenje postupka određivanja izbjegličkog statusau Bosni i Hercegovini.

Sektor za azil Ministarstva sigurnos ima tri odsjeka: Odsjek za postupak azila, Odsjek za potporu iOdsjek za prihvat i program. Pod ingerencijom Sektora za azil nalazi se i Centar za prihvat i smještajtražitelja međunarodne zašte (azila) u Bosni i Hercegovini, o čijem funkcioniranju i radu se brine Odsjekza prihvat i program.

Nadležnos Sektora za azil su: obavljanje upravnih i drugih poslova koji se odnose na izvršenje i provedbupolike i postupka azila u Bosni i Hercegovini, obavljanje poslova koji se odnose na izradu prednacrta i

nacrta zakona i podzakonskih akata iz ove oblas, osiguravanje prihvata, smještaja i potpore tražiteljimameđunarodne zašte (azila), praćenje stanja u svezi s poszanjem europskih standarda u oblasmeđunarodne zašte, vršenje analiza i izvještavanje, kao i drugi poslovi za koje je, prema njihovojnaravi, nadležan ovaj sektor.

Kako bi sustav međunarodne zašte bio ekasan Sektor za azil Ministarstva sigurnos, kao nadležnojelo za donošenje prvostupanjskih odluka o zahtjevima za međunarodnu zaštu, surađuje sa svimnadležnim instucijama. Sektor za azil Ministarstva sigurnos je učinio velike pomake koji se ogledajuu sljedećem:

■ U potpunos je osposobljen za vođenje postupka međunarodne zašte (azila) u Bosni i

Hercegovini, tako što je stvorena konstanta ljudskoga potencijala.■ Sektor za azil je potpuno materijalno-tehnički osposobljen, što omogućuje nesmetano

funkcioniranje sustava međunarodne zašte (azila) u Bosni i Hercegovini. Ovdje, prije svega,mislimo na Sektor u cjelini, te na pitanje izgradnje novoga centra za smještaj tražiteljameđunarodne zašte.

■ U Bosni i Hercegovini je uspostavljen sustav međunarodne zašte, u koji su inkorporiranimeđunarodno izbjegličko pravo i standardi Europske Unije.

■ Kao što je poznato, smještaj i smještajni kapacite za osobe koje u Bosni i Hercegovini tražemeđunarodnu zaštu godinama su bili veliki problem. Ministarstvo sigurnos Bosne i

Hercegovine je već 2007. godine poduzelo prve akvnos kako bi se pronašlo trajno rješenjesmještaja za one koji traže utočište u Bosni i Hercegovini.

■ Iako je i do sada postojala obveza Bosne i Hercegovine da osobama s priznam izbjegličkimstatusom osigura putnu ispravu (PI) kojom se omogućuje njihovo nesmetano kretanje, to do sadanije bilo moguće realizira. Razlog je što temeljni uvje: pravna osnova – pravilnici, postojanjePI, ljudski potencijal i potrebno educiranje nisu bili ispunjeni. Donošenjem podzakonskih akata,



34


r a z d o b l j e 2 0 1 2 - 2 0 1 5 .

kao i nabavkom samih knjižica PI za izbjeglice, stvorene su temeljne pretpostavke za početakakvnos na ovome polju.

4.2.4. Služba za poslove sa strancima

Služba za poslove sa strancima je uspostavljena Zakonom o Službi za poslove sa strancima iz 2005. godine,a operavno je počela s radom 1.10.2006. godine. Do tada su za kontrolu kretanja i boravka stranaca nateritoriju Bosne i Hercegovine, te donošenje prvostupanjskih odluka u oblas imigracija, bila nadležnaministarstva unutarnjih poslova kantonâ u Federaciji Bosne i Hercegovine, odnosno centri javnesigurnos Ministarstva unutarnjih poslova Republike Srpske i Policije Brčko distriktа BiH. U razdobljuprije početka rada Službe, Bosna i Hercegovina nije imala ekasan sustav operavnog djelovanja uoblas imigracija i bilo je nužno na državnoj razini uspostavi centraliziranu, dobro obučenu i verkalnoorganiziranu službu s detaširanim odjeljenjima na terenu, s ciljem brzog i ekasnog reagiranja u svimpitanjima u svezi s migracijskim tokovima.

Služba je uspostavljena kao upravna organizacija u sastavu Ministarstva sigurnos Bosne i Hercegovines operavnom samostalnošću za vođenje poslova i rješavanje pitanja za koja je nadležna, obavljanje

administravno-upravnih i inspekcijskih poslova propisanih Zakonom o kretanju i boravku stranaca iazilu. Služba ima tri sektora, i to: Sektor za operavnu potporu, Sektor za readmisiju, prihvat i smještaji Sektor za administraciju. Osim sektora, Služba ima 16 terenskih centara, i to: Sarajevo, Banjaluka,Mostar, Istočno Sarajevo, Livno, Doboj, Tuzla, Bihać, Goražde, Bijeljina, Trebinje, Zenica, Travnik, Brčko,Orašje i Ljubuški. U okviru Službe djeluje i Imigracijski centar.

Služba je nadležna za nadzor i kontrolu kretanja i boravka stranaca u Bosni i Hercegovini, te obavljanjeadministravno-upravnih i inspekcijskih poslova. Obavljanjem administravno-upravnih poslova Službaodlučuje o statusu stranaca u Bosni i Hercegovini, dakle, kroz odobravanje ili odbijanje zahtjeva zaodobrenje boravka stranaca u zemlji, otkaz boravka, protjerivanje i udaljavanje stranaca iz zemlje.

Također, vrši određene sigurnosne provjere kod odlučivanja o izdavanju viza i odobrenja boravka, a koddugoročnih boravaka daje i suglasnost na izdavanje dugoročnih viza.

U okviru inspekcijske nadležnos Služba operavnim putem, prikupljanjem obavještenja i informacija,pra i kontrolira zakonitost boravka stranaca u Bosni i Hercegovini. Služba prikuplja podatke onezakonim migracijama i nezakonim migranma u Bosni i Hercegovini, potom nadzire i kontroliraboravak stranaca kroz njihovu eventualnu nezakonitost u korištenju boravka, o ugrožavanju sigurnos,kao i drugih inkriminiranih radnji, nakon kojih Služba poduzima mjere i primjenjuje druge zakonompropisane ovlas.

Služba u svome radu konnuirano surađuje s drugim agencijama za provedbu zakona u okviru svojih

zakonom propisanih nadležnos. Ova suradnja se odnosi prvenstveno na instucije koje provode Zakono kretanju i boravku stranaca i azilu, ali i na druge agencije i jela u Bosni i Hercegovini. Služba u svomeradu, po potrebi, traži pomoć drugih agencija i jela onako kako je to utvrđeno zakonima i drugimpropisima. Služba u okviru propisanih ovlas ostvaruje i međunarodnu suradnju u svrhu provedbesvojih nadležnos. U tome je smislu kontakrano sa srodnim službama drugih zemalja, prvenstvenokod readmisije i prihvata stranaca u njihove domicilne zemlje, odnosno vršene su određene potrebneprovjere za strance u zemljama podrijetla i ustupani su određeni podaci i informacije u okviru svojihovlas. Služba ima veoma dobru suradnju i s međunarodnim instucijama i organizacijama koje se nalazeu Bosni i Hercegovini, a koje se po prirodi svoje nadležnos bave i ovom problemakom. Suradnja seprvenstveno odvijala u pravcu instucionalnog i operavnog jačanja Službe. Ova suradnja se značajno

odnosi, u edukavnom smislu, na stručno usavršavanje kadrova Službe.



35


Predstavnici Službe su sudjelovali u radu radnih grupa za kreiranje zakonskih i podzakonskih propisaiz oblas migracija, kao i u kreiranju Strategije u oblas migracija i azila i Akcijskog plana za razdoblje2008-2011. godina. Također, sukladno preuzem obvezama na implemenranju Strategije integriranogupravljanja granicom i potpisanim sporazumom iz ove oblas, osigurano je sudjelovanje predstavnikaSlužbe u radu Zajedničkog centra za analizu rizika koji je uspostavljen sa sjedištem u Graničnoj policijiBiH. Strategijom o integriranom upravljanju granicom je predviđeno niz akvnos većeg broja instucijakoje trebaju doprinije ekasnijoj i boljoj kontroli i nadzoru nad državnom granicom. U oblas analize

rizika i uspostave Centra za analizu rizika, Služba je, adekvatno potrebama, uspostavila i prilagodilasvoje organizacijske i kadrovske kapacitete.

Služba konnuirano radi na realiziranju Akcijskog plana za borbu prov trgovine ljudima, akvnosudjelujući u radu Udarne grupe za borbu prov trgovine ljudima i nezakonih migracija. U okvirusvojih nadležnos Služba također radi na implemenranju Akcijskog plana za borbu prov terorizma,akvno sudjeluje u radu Udarne grupe za borbu prov terorizma, sudjeluje operavno i razmjenjujeinformacije s drugim agencijama. Služba je zastupljena u Koordinacijskom jelu za praćenje realiziranjaStrategije u oblas migracija i azila i Akcijskog plana 2008-2011, kojeg je imenovalo Vijeće ministaraBosne i Hercegovine.

Služba je sudjelovala i u stavljanju u funkciju Informacijskog sustava o migracijama „ISM“, kao ključnebaze podataka o strancima u Bosni i Hercegovini. Imajući u vidu da ovakav sustav predstavlja sastavnidio sigurnos države i njezine sposobnos za koordinirano upravljanje migracijama, Služba je stavilana raspolaganje sve potrebne kadrovske i tehničke kapacitete za funkcioniranje ovoga sustava. Veoma

je bitno istaknu kako je Služba s ciljem ekasnijega upravljanja migracijama u Bosni i Hercegoviniod 2009. godine počela ska naljepnice odobrenja boravka sa slikom iz baze ISM, čime je dobivenaekasnija i pouzdanija baza podataka te minimizirana mogućnost eventualne zlouporabe naljepnice.

S obzirom da je europski standard izdavanje biometrijskih viza i dozvola boravka, Služba će stavi naraspolaganje sve potrebne resurse za pružanje potpore projektu izdavanja biometrijskih viza, kojim je

također predviđeno i izdavanje biometrijskih dozvola boravka sukladno EU standardima. Uspostavljen jeinformacijski sustav razmjene podataka, informacija i dokumenata elektronskim putem u okviru Službe(sjedište Službe i terenskih centara). Izvršeno je informačko povezivanje Službe na državni registarosobnih podataka (osobne iskaznice, putovnice, vozila), s ciljem što ekasnijeg obavljanja poslova iznadležnos Službe.

4.2.5. Granična policija Bosne i Hercegovine

Granična policija Bosne i Hercegovine /Državna granična služba Bosne i Hercegovine/ je uspostavljenana temelju Zakona o Državnoj graničnoj službi Bosne i Hercegovine, koji je, sukladno svojim ovlasma,Odlukom broj 18/00 od 13.1.2000. godine donio Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini. Zakon jestupio na snagu 2.2.2000. godine i funkcionirao je na privremenoj osnovi dok ga nisu usvojila oba domaParlamentarne skupšne Bosne i Hercegovine na sjednicama održanim 23.5. i 6.6.2001. godine, a nakonobjavljivanja u „Službenom glasniku BiH“ broj 19/01 stupio je na snagu 11.8.2001. godine. OdredbamaZakona je uspostavljena Državna granična služba Bosne i Hercegovine (DGS BiH) radi vršenja poslovazašte granice i sigurnos zračnih luka.

DGS BiH je, u suradnji s UNMBiH, usvojila Plan tranzicije i implemenranja DGS BiH koji se sastojao iztri faze.

Tijekom 2000. godine DGS BiH je u potpunos završila prvu fazu implemenranja u okviru koje suuspostavljeni Glavni ured i čeri Jedinice DGS: Aerodrom „Sarajevo“, Doljani, Izačić i Zvornik. Ovim je



36


r a z d o b l j e 2 0 1 2 - 2 0 1 5 .

DGS BiH preuzela poslove zašte oko 10% ukupne duljine međunarodne granice i poslove sigurnos na jednoj međunarodnoj zračnoj luci.

U 2001. godini DGS BiH je svoj rad nastavila realizirajući drugu fazu tranzicije i implemenranja.Do svršetka 2001. godine DGS BiH je imala uspostavljenih 12 jedinica DGS (Doljani, Izačić, Zvornik,Trebinje, Kamensko, Velika Kladuša, Orašje, Bosanski/Srpski Brod, Neum, Hum, Brčko, Bijeljina), čimesu preuze poslovi zašte na 75% od ukupne duljine međunarodne granice Bosne i Hercegovine, kao i

poslove sigurnos na dvije od ukupno čeri međunarodne zračne luke u Bosni i Hercegovini (Sarajevoi Banjaluka). U mjesecu svibnju 2001. godine je uspostavljen Centar za obuku DGS BiH u Suhodolu, čija

je temeljna zadaća bila obrazovanje vlash kadrova. Dalji proces svoga razvoja DGS BiH je nastavilajekom 2002. godine. Koncem rujna iste godine DGS BiH je preuzela poslove nadzora i kontrole prelaskadržavne granice od entetskih i kantonalnih MUP-ova nad ukupnom duljinom međunarodne graniceBosne i Hercegovine. Uspostavljene su sve jedinice DGS BiH (osim JDGS Aerodrom „Tuzla“), terenskiuredi i Centralni istražni ured čime su stvorene bitne pretpostavke za uspješno obavljanje povjerenihzadaća. Konačno, u svibnju 2003. godine je formirana posljednja organizacijska jedinica, JDGS Aerodrom„Tuzla“. U 2004. godini je donesen novi Zakon o Državnoj graničnoj službi koji regulira nadležnost,organizaciju i upravljanje u DGS-u. Ovim je zakonom DGS denirana kao upravna organizacija u okviru

Ministarstva sigurnos s operavnom samostalnošću, osnovana radi obavljanja policijskih poslovau svezi s nadzorom i kontrolom prelaska granice Bosne i Hercegovine. U 2007. godini naziv Državnagranična služba je promijenjen u naziv Granična policija BiH. Sukladno izmjenama i dopunama Zakonao Graničnoj policiji BiH, koji je stupio na snagu 5.8.2009. godine, u svezi sa zakonskim usklađivanjem spaketom zakona iz „reforme policije“, Centar za obuku kao organizacijska jedinica Granične policije BiH

je ukinut.

Granična policija BiH ima uspostavljenu organizacijsku strukturu u čijoj je nadležnos otkrivanje isuprotstavljanje ilegalnim migracijama na centralnoj, regionalnoj i lokalnoj razini. Istražni kapaciteGranične policije BiH su izgrađeni sukladno standardima EU. Na lokalnoj razini svaka jedinica Graničnepolicije BiH ima organizacijski uspostavljen dio koji se bavi istragama i krim-obavještajnim radom, načijem se čelu nalazi pomoćnik zapovjednika jedinice. Jedinice se bave istragom onih kaznenih djelai krim-obavještajnim radom lokalnoga karaktera na području odgovornos jedinice. Na regionalnojrazini postoje terenski uredi Granične policije BiH koji koordiniraju, prate i sudjeluju u istragama kojeimaju regionalni karakter (pokrivaju područje više jedinica Granične policije BiH). Isto je i sa krim-obavještajnim radom.

Na centralnoj je razini uspostavljena organizacijska jedinica - Centralni istražni ured (CIK). CIK se bavisloženijim istragama koje imaju karakteriske organiziranoga kriminaliteta, istragama koje imaju širiznačaj na području Bosne i Hercegovine i pokrivaju područja dva i više terenskih ureda. CIK koordinirarad na istragama i krim-obavještajni rad u Graničnoj policiji BiH i ima uspostavljenu bazu u koju se

unose sva krim-obavještajna izvješća (KOI) iz svih organizacijskih dijelova na svim razinama. Poredtoga, CIK je nadležan za provedbu posebnih istražnih radnji (tajno promatranje i snimanje, presretanjekomunikacija, rad s informanma). U sastavu CIK-a su dvije jedinice za promatranje i nadzor kojeprovode tajno promatranje i nadzor.

Granična policija BiH ima značajnu ulogu u procesu integriranog upravljanja granicom Bosne i Hercegovine.S obzirom da integrirani pristup upravljanja granicom sadrži bitnu dimenziju muldisciplinarnos, postojipotreba da svi sudionici u procesu upravljanja državnom granicom koriste i generiraju informacije kojepo svojoj naravi pripadaju različim informacijskim sustavima. U svezi s m 22.12.2008. godine supotpisani Sporazum o uspostavi Zajedničkog centra za analizu rizika vezanih za državnu granicu između

Ministarstva sigurnos, Granične policije BiH, Uprave za neizravno oporezivanje, Ureda za veterinarstvo,Uprave za zaštu zdravlja bilja i Službe za poslove sa strancima s Aneksom Sporazuma – Tehnički aspek



37


razmjene podataka i Pravila o radu Centra za analizu rizika. Centar je osnovan kao organizacijska jedinicaGranične policije BiH, u čijem sjedištu je i smješten.

U svome radu Granična policija BiH ostvaruje uspješnu suradnju sa svim instucijama i agencijama zaprovedbu zakona u Bosni i Hercegovini. Međuinstucionalna suradnja je posebice izražena s instucijamauključenim u proces integriranog upravljanja državnom granicom Bosne i Hercegovine (MSB, Služba,UINO, UV, UZZB, Federalna uprava za inspekcijske poslove, Republička uprava za inspekcijske poslove

RS, Vlada Brčko distrikta Bosne i Hercegovine). Granična policija BiH uspješno surađuje i s drugimagencijama za provedbu zakona (FMUP BiH, MUP RS, Policija BD BiH, SIPA, OSA, KMUP-ovi, kaoi nadležnih tužiteljstava i sudova), što se ogleda u idenciranju i predaji stranih državljana koji suotkriveni u unutarnjos zemlje kao ilegalni migran ili kao osobe koje su ilegalno prešle državnu granicu.Granična policija BiH ima sklopljene sporazume i memorandume o razmjeni obavještajnih podataka sasvim policijskim jelima u Bosni i Hercegovini.

4.2.6. Ministarstvo vanjskih poslova

Ministarstvo vanjskih poslova ima određene nadležnos u sustavu upravljanja migracijama u Bosni i

Hercegovini. Ovo jelo uprave Bosne i Hercegovine se bavi poslovima viza, gdje se unutar organizacijskestrukture Sektora za međunarodno-pravne i konzularne poslove, koji se bavi svim aspekma poslovau svezi s izdavanjem viza, izuzimajući izdavanje viza na granici, obavljaju ovi poslovi. Ovome semože pridoda konstatacija da je DKP-mreža, u ovome petogodišnjem razdoblju, proširena na 47predstavništava u kojima se izdaju vize, te sjedište MVP-a kao mjesto na kojemu se vrši produljenjeviza. Glede uspostave materijalno–tehničkih kapaciteta za provedbu viznog režima, osim navedenečinjenice o broju DKP-a u kojima se izdaju vize, zaključno s 2011. godinom u DKP mreži su instalirane24 biometrijske postaje, čime su stvorene pretpostavke za početak uporabe biometrijskih tehnologijau postupku izdavanja viza i putnih isprava. Analizirajući razvijenost i opremljenost DKP-mreže u 2011.godini i polazeći od činjenice da je razvijen informacijski sustav da svi zahtjevi za vizu elektronskim

putem dolaze u Službu za poslove sa strancima na provjere u bazama podataka i uvjete iz 2000. godinekada Bosna i Hercegovina nije imala ni naljepnice za vize ni bilo kakve baze podataka koje su se korisleu postupcima izdavanja viza, može se zaključi da su veoma značajni rezulta napretka u oblas viza.

4.2.7. Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice - Sektor za izbjeglice, raseljene osobe istambenu politiku

Kako bi osigurala sva zagaranrana prava osobama pod međunarodnom zaštom i izbjeglicama, Bosnai Hercegovina je uspostavila instucije koje će se bavi ovim poslovima i odredila njihove konkretne

nadležnos u ovome području. S m u svezi, Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice - Sektor zaizbjeglice, raseljene osobe i stambenu poliku, nadležno je za ostvarivanje prava na rad, zdravstvenu isocijalnu skrb i obrazovanje kao i ostala prava propisana Zakonom o kretanju i boravku stranaca i azilu,a kojima se omogućuje integracija ovih osoba jekom trajanja priznatoga statusa za osobe kojima jepriznat izbjeglički status ili status supsidijarne zašte. Nadležno je također za prihvat i zbrinjavanje, naodređeno razdoblje, državljana Bosne i Hercegovine koji se vraćaju u Bosnu i Hercegovinu na temeljuSporazuma o readmisiji.

Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice ima Sektor za izbjeglice, raseljene osobe i stambenu poliku,koji po ustroju ima tri odjela, i to: Odjel za praćenje ostvarivanja prava izbjeglica, raseljenih osobai povratnika, Odjel za povratak izbjeglica, raseljenih osoba, prihvat izbjeglica u Bosni i Hercegovini i



38


r a z d o b l j e 2 0 1 2 - 2 0 1 5 .

koordiniranje rada centara za zbrinjavanje izbjeglica u Bosni i Hercegovini, kao i Odjel za stambenupoliku i analičko-planske poslove.

4.2.8. Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice - Sektor za iseljeništvo

Zakonom o ministarstvima i drugim jelima uprave Bosne i Hercegovine („Službeni glasnik BiH“ br.5/03, 42/03, 26/04, 42/04, 45/06, 88/07, 35/09, 59/09 i 103/09) utvrđeno je da je Ministarstvo zaljudska prava i izbjeglice nadležno je za kreiranje polike Bosne i Hercegovine prema iseljeništvu kao iprikupljanje, sistemaziranje, publiciranje i distribuiranje svih podataka iz svoje nadležnos (članak 12).U okviru ovoga ministarstva je ustanovljen Sektor za iseljeništvo u čijem sastavu djeluju dva odsjeka:Odsjek za suradnju s organizacijama iseljenih građana Bosne i Hercegovine i Odsjek za gospodarsku,obrazovnu i kulturnu suradnju.

U okviru navedenih nadležnos, Sektor za iseljeništvo pra stanje u oblas iseljeništva koje se odnosina status iseljenika iz Bosne i Hercegovine, ostvarivanje njihovih prava u Bosni i Hercegovini i državamaprijema, poče suradnju u oblas gospodarstva, znanos, obrazovanja, kulture i sporta izmeđuiseljeništva i Bosne i Hercegovine, te promovira ekonomske, ljudske i druge potencijale iseljeništva s

ciljem doprinošenja razvoju Bosne i Hercegovine sukladno dokumenma EU o migraciji i razvoju.

4.2.9. Borba protiv trgovine ljudima

Ključnu ulogu u borbi prov trgovine ljudima u Bosni i Hercegovini ima Državna agencija za istrage izaštu, koja je upravna organizacija u okviru Ministarstva sigurnos Bosne i Hercegovine utemeljenazbog obavljanja policijskih poslova, i koja je nadležna, između ostalog, za sprječavanje, otkrivanje idokazivanje kriminaliteta u svezi s trgovinom ljudima. Državna agencija za istrage i zaštu je utemeljena2002. godine, usvajanjem Zakona o Agenciji za informacije i zaštu, kojim je ova agencija denirana

kao samostalna upravna organizacija. Donošenjem Zakona o Državnoj agenciji za istrage i zaštu usrpnju 2004. godine, Agencija za informacije i zaštu je transformirana u Državnu agenciju za istragei zaštu, čime je dobila ovlas i postala prva policijska agencija nadležna na cijelom teritoriju Bosne iHercegovine.

Nadležnos Agencije su propisane Zakonom o Državnoj agenciji za istrage i zaštu i odnose se nasprječavanje, otkrivanje i istragu kaznenih djela iz nadležnos Suda Bosne i Hercegovine, a posebiceorganiziranoga kriminala, terorizma, ratnih zločina, trgovine ljudima i drugih kaznenih djela provčovječnos i vrijednos zašćenih međunarodnim pravom, te teškog nancijskog kriminala. Ulogasvih policijskih agencija za provedbu zakona je otkrivanje kaznenih djela trgovine ljudima, otkrivanjei idenciranje počinitelja h kaznenih djela, prikupljanje materijalnih dokaza, podnošenje izvješća o

počinjenome kaznenom djelu i izvršiteljima, te prosljeđivanje nadležnome tužiteljstvu na odluku i daljepostupanje. Državna agencija za istrage i zaštu obrađuje podatke i vodi evidencije sukladno Zakonu opolicijskim službenicima Bosne i Hercegovine, Zakonu o zaš osobnih podataka Bosne i Hercegovine idrugim propisima Bosne i Hercegovine. Državna agencija za istrage i zaštu, čije je sjedište u IstočnomSarajevu, u svome sastavu ima čeri regionalna ureda, i to: u Banjaluci, Tuzli, Mostaru i Sarajevu.U sjedištu Agencije u okviru Kriminalisčko-istražnog odjeljenja egzisra Odsjek za sprječavanje iotkrivanje kriminaliteta u svezi s trgovinom ljudima čiji su temeljni zadaci sprječavanje, otkrivanje iistraživanje kriminaliteta u svezi s trgovinom ljudima, koji ima svoje prateće move u svim regionalnimuredima i koji koordinira njihove akvnos.



39


Ministarstvo sigurnos je nadležno za osiguranje posebne zašte i pomoći strancima žrtvama trgovineljudima u svrhu njihovoga oporavka i povratka u zemlju uobičajenoga boravka i realizira ga u suradnjis nevladinim sektorom. U svrhu pružanja adekvatnih uvjeta za smještaj i zbrinjavanje stranaca žrtavatrgovine ljudima, Ministarstvo sigurnos ima potpisane protokole o suradnji i osiguranju adekvatnogi sigurnog smještaja i zbrinjavanja stranaca koji su žrtve trgovine ljudima u Bosni i Hercegovini s dvijenevladine organizacije, te s jednom nevladinom organizacijom Protokol o pružanju besplatne pravnepomoći strancima žrtvama trgovine ljudima u Bosni i Hercegovini. Navedenim su protokolima precizno

denirani prava i obveze Ministarstva sigurnos i nevladinih organizacija u postupcima pružanja uslugastrancima žrtvama trgovine ljudima.

4.2.10. Koordinacijsko tijelo za praćenje implementiranja Strategije u oblasti imigracije iazila i Akcijskog plana za razdoblje 2008-2011. godina

Odlukom Vijeća ministara Bosne i Hercegovine imenovano je Koordinacijsko jelo za praćenjeimplemenranja strategije u oblas imigracije i azila i Akcijskog plana za razdoblje 2008-2011. godina (udaljem tekstu: Koordinacijsko jelo).16 Koordinacijsko jelo je uspostavljeno na razini visokopozicioniranih

službenika Granične policije BiH, Službe, Sektora za imigraciju, Sektora za azil i Agencije za istrage izaštu Ministarstva sigurnos, Sektora za međunarodno-pravne i konzularne poslove Ministarstvainozemnih poslova i Sektora za iseljeništvo Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice, a tehničku pomoćradu Koordinacijskog jela je pružao Sektor za imigraciju.

Koordinacijsko jelo se, prema Poslovniku o radu Koordinacijskog jela, sastajalo jednom mjesečno i,pored praćenja akvnos navedene strategije, vršene su razmjene informacija između predstavnikainstucija koje provode poliku migracija i azila, praćena je i primjena legislave, migracijska kretanja itokovi, razvoj kapaciteta, koordiniran rad nadležnih jela u oblas migracija i azila i ministru sigurnossu predlagani pravci polike djelovanja u oblas migracija i azila. Izvješće o radu Koordinacijsko jelodostavlja Vijeću ministara Bosne i Hercegovine u roku od 60 dana od isteka kalendarske godine, a na

zahtjev Vijeća ministara Bosne i Hercegovine ili u slučaju potrebe i češće. Izvješće o radu Koordinacijskogjela se, nakon što ga usvoji Vijeće ministara Bosne i Hercegovine, objavljuje na web stranici Ministarstvasigurnos.

4.3. Regionalna i međunarodna suradnja

Prethodno razdoblje upravljanja migracijama u Bosni i Hercegovini je bilo obilježeno i vrlo intenzivnomsuradnjom koju su nadležna jela vlas ostvarivala na različim razinama s drugim državama imeđunarodnim, međuvladinim i drugim organizacijama koje djeluju na međunarodnoj razini. Ova se

suradnja odnosi na različite oblike zajedničkog i usklađenog postupanja radi što ekasnijeg upravljanjamigracijskim tokovima. Suradnja instucija Bosne i Hercegovine je podjednako ostvarivana na poličko-strateškoj i operavno-prakčnoj razini, pri čemu su kao pravni osnov suradnje služili propisi domaćegazakonodavstva, odnosno, odredbe međunarodnih ugovora o suradnji u području migracija i azila. Realizirano je niz projekata na bilateralnoj osnovi, kako s jelima koja su nadležna za oblast migracija iazila drugih država, tako i s međunarodnim organizacijama koje u svome mandatu imaju oblast migracijai azila. Projekte su nancirale vlade drugih država i Europska komisija iz svojih fondova i imali su za ciljizgradnju imigracijskog i azilantskog sustava u Bosni i Hercegovini, te razvoj regionalne ili međunarodnesuradnje u oblas imigracije i azila, kao i povezivanje emigracije s razvojem Bosne i Hercegovine. Što seče regionalne i međunarodne suradnje u oblas migracija i azila, instucije nadležne za ove oblas su

organizirale niz konferencija, na kojima su uspostavljeni određeni mehanizmi regionalne i međunarodne

16 “Službeni glasnik BiH” broj 32/09.



40


r a z d o b l j e 2 0 1 2 - 2 0 1 5 .

suradnje. S ciljem deniranja opsega regionalne i međunarodne suradnje u oblas migracija i azila,prezenramo sporazume i značajne projekte koje realiziraju jela Bosne i Hercegovine nadležna zaoblast migracija i azila:

■ Sporazum o readmisiji između Bosne i Hercegovine i Europske zajednice o prihvatu osoba kojeborave bez dozvola u drugim zemljama i drugi bilateralni sporazumi o readmisiji osoba koje

borave bez dozvola. Sporazume implemenra Ministarstvo sigurnos – Sektor za imigraciju udijelu prihvata državljana Bosne i Hercegovine, Služba za poslove sa strancima u dijelu prihvatadržavljana trećih zemalja i osoba bez državljanstva i povratka državljana ugovorne strane,kao i državljana trećih zemalja i osoba bez državljanstva. Granična policija BiH intervenira priulasku i izlasku stranaca iz Bosne i Hercegovine, kao i Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice –Sektor za izbjeglice, raseljene osobe i stambenu poliku u dijelu reintegracije državljana Bosnei Hercegovine prihvaćenih po sporazumima o readmisiji.

■ Zajednička deklaracija o izgradnji migracijskih partnerstava je usvojena u Pragu 27. i 28.4.2009.godine, a Akcijski plan 2012-2016. godine je usvojen u Poznanu 4.11.2011. godine izmeđuzemalja EU, Istočne i Jugoistočne Europe i Turske. Implemenraju ga sva jela nadležna za oblast

migracija i azila sukladno ovlasma.■ Bosna i Hercegovina je članica Međunarodne organizacije za migracije (IOM) od 2005. godine, a

članica Međunarodnog centra za razvoj migracijskih polika (ICMPD) od 2011. godine.

■ Suradnja s GDISC-om (Glavno tajništvo imigracijskih službi Europske Unije) realizira seposredstvom Ministarstva sigurnos – Sektora za imigraciju, kroz sudjelovanje na sastancimaGDISC-a, u kojima sudjeluju Služba za poslove sa strancima, Sektor za imigraciju i Sektor za azilMinistarstva sigurnos.

■ Temeljni vid regionalne suradnje u oblas migracija odvija se kroz MARRI centar (Regionalnicentar za migracije, azil i izbjeglice) sa sjedištem u Skoplju. Ovim centrom upravlja šest zemalja

članica: Albanija, Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Srbija, Crna Gora i Makedonija, a sastanciMARRI Regionalnog foruma se odvijaju dva puta godišnje. Osnovna ideja osnivanja ovoga centra

je da zemlje zapadnoga Balkana preuzmu vlasništvo i inicijavu u regionalnoj suradnji kako bipokazale da mogu samostalno surađiva i doprinije stabilizaciji i razvoju regije. Također, svezemlje MARRI inicijave su ujedno i potpisnice Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju čiji

je jedan od glavnih ciljeva jačanje regionalne suradnje, pored ostaloga i u oblas migracija.Suradnju s MARRI centrom, sukladno nadležnosma, realiziraju Ministarstvo sigurnos – Sektorza imigraciju i Sektor za azil, Granična policija BiH, Služba za poslove sa strancima, Ministarstvovanjskih poslova i Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice - Sektor za iseljeništvo i Sektor zaizbjeglice, raseljene osobe i stambenu poliku, a suradnju koordiniraju Nacionalni koordinatorBosne i Hercegovine za suradnju i koordinaciju s MARRI centrom i stalni predstavnik Bosne i

Hercegovine u MARRI centru u Skoplju.

■ Sporazume o uvjema putovanja državljana dvije države između Bosne i Hercegovine isusjednih država, kojima je omogućen prelazak granice s osobnom iskaznicom. Sporazumeprovodi Granična policija BiH u dijelu prelaska granice Bosne i Hercegovine, Služba u dijelukontrole zakonitos boravka na teritoriju Bosne i Hercegovine.

■ U oblas granične sigurnos, za što je nadležna Granična policija BiH, s Republikom Hrvatskom je potpisan Sporazum o suradnji u nadzoru državne granice, kao i niz protokola koji iz njegaproizlaze. S Republikom Srbijom je potpisan Protokol o održavanju sastanaka kao i Protokol ozajedničkim patrolama. S Crnom Gorom su potpisani Protokol o provedbi zajedničkih patrola,

te Sporazum o graničnim provjerama na zajedničkim graničnim prijelazima.■ Značajan napredak u prekograničnoj suradnji na europskoj razini je ostvaren uspostavom Europske

agencije za upravljanje operavnom suradnjom na vanjskim granicama država članica Europske



41


Unije (FRONTEX). Potpisan je Radni sporazum koji obuhvaća prikupljanje, analizu i razmjenuinformacija, suradnju u oblas obuke, tehničku suradnju, zajedničke operacije na granicamaBosne i Hercegovine i članica EU, te sudjelovanje u zajedničkim akcijama i pilot projekma, kojeorganizira FRONTEX.

■ Potpisan je Memorandum o razumijevanju između nadležnih policijskih jela Bosne iHercegovine, R. Albanije, R. Hrvatske, R. Makedonije, Crne Gore i R. Srbije o uspostavi sustavarazmjene stasčkih podataka o nelegalnim migracijama i sudjelovanje u regionalnom sustavuranoga upozoravanja. Kao nacionalna kontakt točka Bosne i Hercegovine je određena Graničnapolicija BiH, a surađuje Ministarstvo sigurnos – Sektor za azil i Služba.

■ Glede međunarodne suradnje u svezi s migracijom i razvojem, 2009. godine je potpisanMemorandum o razumijevanju između Bosne i Hercegovine i Švicarske o uspostavi migracijskogpartnerstva, koji realiziraju Ministarstvo sigurnos – Sektor za imigraciju, Sektor za azil i Službaza poslove sa strancima, kao i Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice – Sektor za iseljeništvoi Sektor za izbjeglice, raseljene osobe i stambenu poliku, a Memorandum o razumijevanjuizmeđu Bosne i Hercegovine i Lihtenštajna o uspostavi migracijskog partnerstva potpisan je2011. godine.

■

Bosna i Hercegovina je potpisnica Konvencije o policijskoj suradnji u Jugoistočnoj Europi iz 2006.godine. Ova konvencija predstavlja temeljni sporazum o suradnji u regiji. Ostvarivanje suradnjeradi realiziranja zajedničkih sigurnosnih interesa i ekasna borba prov prekograničnih prijetnji

javnome redu i sigurnos te međunarodnog kriminala, glavni su ciljevi Konvencije. PotpisniceKonvencije su se obvezale na redovito razmjenjivanje informacija o kriminalnim akvnosma,sačinjavanje zajedničke procjene prijetnji te razvijanje suradnje između relevantnih agencijaza provedbu zakona. Konvenciju realiziraju Granična policija BiH, Agencija za istrage i zaštu idruge policijske agencije u Bosni i Hercegovini.

■ Bosna i Hercegovina je potpisnica Strateškog sporazuma o suradnji s Uredom europske policije(EUROPOL). Ovim se sporazumom uređuju razmjena informacija, zahtjevi za pomoć, postupanje

po zahtjevu, razmjena eksperza, povjerljivost i procedure provjerljivos, ociri za vezu,troškovi, odgovornos i rješavanje sporova. Od značaja za realiziranje Sporazuma je primjenaILECU (Jedinica za koordinaciju službi za provedbu zakona) projekta u Bosni i Hercegovini čiji jecilj unaprjeđenje međunarodne policijske suradnje u borbi prov organiziranoga kriminala, a ukojem sudjeluju: Direkcija za koordinaciju policijskih jela, Državna agencija za istrage i zaštu,Granična policija BiH, Uprava za neizravno oporezivanje, entetska ministarstva unutarnjihposlova i Policija Brčko distrikta BiH.

■ Na temelju Sporazuma o suradnji u borbi prov prekograničnog kriminala, potpisanog 1999.godine u Bukureštu, utemeljen je SECI, Centar za borbu prov prekograničnog kriminala u regijiJugoistočne Europe.

■ Sporazumi o policijskoj suradnji između Bosne i Hercegovine i drugih zemalja na bilateralnojrazini se realiziraju i kroz sudjelovanje Granične policije BiH, Agencije za istrage i zaštu, Službeza poslove sa strancima i drugih agencija za provedbu zakona.

■ Granična policija BiH ostvaruje uspješnu suradnju i sudjeluje u realiziranju programa i projekatamnogih međunarodnih organizacija kao što su DCAF, SECI centar, ICITAP i INTERPOL, i uspostavila

je kvalitetnu granično-policijsku suradnju s policijskim agencijama i instucijama zemalja EU išire, koja se u proteklom razdoblju ogledala kroz tehničku pomoć u opremi i obuci.

■ Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine uspješno surađuje s nizommeđunarodnih organizacija koje se bave pitanjima migracije i razvoja poput Međunarodne

organizacije za migracije (IOM), Međunarodnog centra za razvoj polike migracija (ICMPD),Agencije za razvoj vlade Njemačke (GIZ), UN agencija i drugima.



42


r a z d o b l j e 2 0 1 2 - 2 0 1 5 .

4.4. Zaključci

Harmonizirajući oblast imigracija i azila sa standardima EU u proteklih 10 godina, Bosna i Hercegovina je ostvarila značajan napredak u uspostavi kapaciteta za upravljanje migracijama i azilom. Većinautemeljenih instucija i agencija koje rade na pitanjima migracija i azila su u momentu osnivanja imaleminimalna iskustva u ovoj oblas.

U tome razdoblju su donesena tri zakona koja propisuju oblast imigracije i azila, a trenutačno je ufazi usvajanja Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o kretanju i boravku stranaca i azilu, što jasnopokazuje da Bosna i Hercegovina nastoji pra dinamiku razvoja pravne stečevine Europske Unije uovoj oblas i u dostatnoj mjeri ju ugrađuje u domaće zakonodavstvo.

Trenutačno Bosna i Hercegovina ima sve temeljne instucionalne strukture za upravljanje migracijama,koje su osposobljene za bavljenje kontrolom kretanja i boravka stranaca i borbu prov nezakonihmigracija, sukladno trenutačnim izazovima u ovoj oblas.

Sustav međunarodne zašte u Bosni i Hercegovini je uspostavljen i uspješno ga provode nadležna jelasukladno nacionalnom zakonodavstvu u ovoj oblas.

U području trgovine ljudima, Bosna i Hercegovina se uspješno suprotstavlja ovoj pojavi i ima uspostavljensustav zašte stranaca žrtava trgovine ljudima koji se realizira uz suradnju s nevladinim sektorom.

Bosna i Hercegovina ima uspostavljen sustav za implemenranje sporazuma o readmisiji.

Oblast imigracije i azila je bila među bitnim segmenma za ispunjavanje uvjeta iz Mape puta zaliberalizaciju viznog režima. Sveobuhvatno ispunjavanje uvjeta iz Mape puta u konačnici je 15.12.2010.godine rezulralo stjecanjem bezviznog režima za državljane Bosne i Hercegovine.

Bosna i Hercegovina je, na putu uspostave pravnoga okvira za izgradnju i jačanje instucionalnihkapaciteta u oblas imigracija i azila, uživala sveobuhvatnu pravnu, operavnu i nancijsku pomoć ipotporu međunarodnih organizacija sa stalnim sjedištem u Bosni i Hercegovini, kao što su DelegacijaEuropske Unije u Bosni i Hercegovini (EUD BiH), Ured visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini (OHR),Visoki komesarijat Ujedinjenih naroda za izbjeglice (UNHCR), Međunarodna organizacija za migracije(IOM) i Međunarodni program pomoći u kriminalisčkoj obuci Ministarstva pravde SAD-a (ICITAP), kaoi druge vladine, nevladine i međunarodne organizacije.



43


Oblast imigracija i azila u Bosni i Hercegovini se razvija prema dva dugoročno postavljena cilja:

Cilj I

Razvi kvalitetan sustav u oblas imigracija i azila na nacionalnoj razini, sa standardima EuropskeUnije i inkorporiranim međunarodnim izbjegličkim pravom, koji će omogući integraciju Bosne iHercegovine u Europsku Uniju.

Cilj II

Akvno sudjelovanje Bosne i Hercegovine u deniranju polike i razvoja imigracijskog i azilantskogsustava na regionalnoj razini na deniranim standardima Europske Unije.



44


r a z d o b l j e 2 0 1 2 - 2 0 1 5 .

5.RAZRADA STRATEŠKIH CILJEVA I MJERA NA NJIHOVOME OSTVARENJUZA RAZDOBLJE 2012-2015. GODINE



45


Strateški cilj 1: UNAPRIJEDITI SUSTAV KONTROLE ULASKA I BORAVKA STRANACA UBOSNI I HERCEGOVINI

Opis strateškog cilja: Ostvarenjem ovoga strateškog cilja vericirat će se dosadašnji uspjesi u uspostavi

sveobuhvatnog sustava ulaska stranaca u Bosnu i Hercegovinu i njihovoga boravka, te otkloni uočeni

nedostaci u njegovome funkcioniranju.

Potpuno ostvarenje ovoga strateškog cilja ovisi o uspješnos realiziranja planiranih mjera koje surazličitoga karaktera.

One se prvenstveno odnose na konnuirano praćenje međunarodnih pravnih standarda u području

migracija i azila, posebice tzv. „Acquis standarda“ Europske Unije, te usklađivanje s njim nacionalnog

zakonodavstva Bosne i Hercegovine.

Druga po redu mjera se odnosi na uspostavu sveobuhvatnog sustava prikupljanja i obrade raspoloživih

podataka koji trebaju posluži donošenju što ekasnijih odluka iz domene upravljanja migracijama i

azilom u Bosni i Hercegovini. Ovim se, između ostalog, nastoje slijedi EU standardi u području zajedničke

polike migracija i azila (kao što je EMN-European migraon network).

Potom, planirane mjere obuhvaćaju unaprjeđenje pravnoga okvira i dogradnju instucionalnih kapaciteta

Ministarstva vanjskih poslova Bosne i Hercegovine s ciljem što ekasnije provedbe viznoga režima.

Kako su pojedine instucije koje sudjeluju u sustavu provedbe propisa o kretanju i boravku stranaca u

Bosni i Hercegovini još uvijek nedostatno izgrađene, bilo je potrebno planira i specične mjere kojima

bi se poboljšali uvje za njihov rad. S m u svezi, jedna od planiranih mjera je usmjerena ka povećanju

operavnos Službe za poslove sa strancima. Kada je riječ o materijalno-tehničkim kapacitema

potrebnim za ostvarenje ovoga strateškog cilja, planiranim mjerama se namjerava konnuirano

usavršava postojeći Informacijski sustav o migracijama (ISM), te izgrađiva infrastruktura za ekasno

funkcioniranje informacijskih tehnologija kojima se nadležne instucije služe u svome radu.

S obzirom da je oblast migracija i azila po svojoj prirodi vrlo dinamična, nužno je bilo planira stratešku

mjeru koja se odnosi na usmjerenu, plansku i konnuiranu edukaciju u ovoj oblas.

Uzimajući u obzir da ostvarenje ovoga strateškog cilja ne ovisi isključivo o naporima koje ulažu domaće

instucije, već je njihov uspjeh znatno uvjetovan i opsegom suradnje s međunarodnim partnerima,

bilo je potrebno u ovaj katalog mjera uvrs i one kojima će nadležne instucije Bosne i Hercegovine

poboljša svoju suradnju s partnerskim organizacijama i instucijama u inozemstvu.

Planirane mjere (programi):

1.1. Usklađivanje propisa imigracijskog i azilantskog prava Bosne i Hercegovine s relevantnimmeđunarodnim standardima i EU acquis;

1.2. Uspostava sustava pravodobnog, objekvnog, pouzdanog i usporednog prikupljanja iobrade podataka o imigracijama radi ekasnog upravljanja imigracijskim tokovima u Bosni iHercegovini;

1.3. Dogradnja uspostavljenog pravnog i instucionalnog okvira u Ministarstvu vanjskih poslovaBosne i Hercegovine u provedbi viznoga režima;

1.4. Unaprjeđenje operavnos Službe za poslove sa strancima radi stvaranja potrebnih uvjeta zaekasniju kontrolu kretanja i boravka stranaca;

1.5. Nadogradnja postojećeg Informacijskog sustava o migracijama-ISM;1.6. Provedba stalnog educiranja u oblas imigracija i azila;

1.7. Nastavak i jačanje regionalne i međunarodne suradnje.



46


r a z d o b l j e 2 0 1 2 - 2 0 1 5 .

Strateški cilj 2: POBOLJŠATI KVALITETU MEĐUNARODNE I PRIVREMENE ZAŠTITE(AZILA) U BOSNI I HERCEGOVINI

Opis strateškog cilja: Pružanje međunarodne i privremene zašte (azila) je u velikoj mjeri determinirano

usuglašavanjem nacionalnog zakonodavstva i praksi u Bosni i Hercegovini s usvojenim međunarodnim

standardima. S m u svezi, ostvarenje ovoga strateškog cilja je u izravnoj vezi s poduzimanjem vrlo

specičnih mjera kojima se dodatno razvija pravo i praksa dodjeljivanja azila u Bosni i Hercegovini.

U tome je smislu potrebno poduze mjere razvijanja kapaciteta za praćenje standarda Europske Unije u

oblas međunarodne zašte i usklađivanja nacionalnog zakonodavstva s njim.

Isto tako, potpuno realiziranje ovoga strateškog cilja ovisi o uspostavi instucionalnih kapaciteta,

odnosno, Centra za prihvat i smještaj tražitelja međunarodne zašte koji će ispunjava minimalne

standarde za zbrinjavanje osoba koje traže međunarodnu zaštu/azil u Bosni i Hercegovini (posebice

osoba s posebnim potrebama, majki s djecom, maloljetnih osoba, maloljetnih osoba bez pratnje, žrtava

torture i nasilja i drugih osoba s posebnim potrebama).

Kako bi instucije Bosne i Hercegovine što kvalitetnije postupale u ovome području, potrebno je poduze

mjere na ujednačavanju procedura pružanja međunarodne zašte na regionalnoj razini. Pored toga, ciljregionalnog uvezivanja u ovoj oblas je onemogući zlouporabu međunarodnog izbjegličkog prava, te

osigura bolje postupanje s osobama koje u više zemalja regije borave i traže zaštu. Spomenute mjere

uključuju razmjenu podataka o osobama koje traže međunarodnu zaštu, uspostavu baze podataka o

zemljama podrijetla tražitelja međunarodne zašte, te razmjenu informacija, iskustava, najboljih praksi,

analize kretanja u oblas međunarodne zašte kao i kreiranje zajedničkih polika na regionalnoj razini.

Pobrojane mjere mogu proizves određene rezultate ukoliko se osigura kvalitetan i obučen kadar koji će

moći odgovori svim potrebama i postavljenim zadaćama iz oblas međunarodne zašte.

Konačno, Bosna i Hercegovina namjerava uskladi svoj sustav međunarodne zašte s ism sustavom u

EU, što treba olakša integracijske tokove u narednome razdoblju.


2.1. Usklađivanje nacionalnog sustava međunarodne zašte s međunarodnim izbjegličkim pravomi standardima EU;

2.2. Uspostava smještajnih kapaciteta potrebnih za siguran i human prihvat i smještaj tražiteljameđunarodne zašte;

2.3. Akvno sudjelovanje u razvijanju sustava međunarodne zašte, na regionalnoj razini;

2.4. Konstantno educiranje zaposlenih na polju međunarodne zašte;2.5. Uvezivanje sustava međunarodne zašte Bosne i Hercegovine sa sustavom međunarodne

zašte EU.



47


Strateški cilj 3: POVEĆATI EFIKASNOST NADZORA I KONTROLE DRŽAVNE GRANICEBOSNE I HERCEGOVINE

Opis strateškog cilja: Jedan od nužnih preduvjeta za ekasno upravljanje migracijama je ostvarenje

što je moguće većeg nadzora i kontrole nad državnom granicom. Ostvarenje ovoga cilja je u izravnoj

funkciji sigurnos Bosne i Hercegovine i njezinih građana, u smislu zašte od svih negavnih pojava koje

se vežu uz nezakonite migracije. Kako bi se ovaj cilj sveobuhvatno i potpuno realizirao bilo je potrebno

programira i specične mjere za čije poduzimanje je dominantno nadležna Granična policija BiH kaogarant sigurnos državne granice.

Te se mjere prvenstveno odnose na razvijanje i usklađivanje procedura i praksi Granične policije BiH u

području poduzimanja akvnos iz njezinih ovlas s najboljim praksama i standardima EU opisanim u

Schengenskim katalozima, Schengenskom zakoniku i Priručniku.

Isto tako, ostvarenje ovoga strateškog cilja ovisi o dostupnos informacija o standardima EU u ovome

području.

Kako bi se ovaj strateški cilj ostvario, potrebno je i da Granična policija BiH racionalnije koris resurse u

vršenju poslova granične kontrole, tako što će se njihovo usmjeravanje vrši na sistematskoj analizi rizikai procjeni trenutačne situacije, čime se namjerava izbjeći runsko nadziranje i neracionalno planiranje.

Dalje, poszanje strateškoga cilja koji se odnosi na nadzor državne granice ovisi i o ekasnos sustava

prikupljanja, analize i razmjene informacija i podataka kojima se Granična policija BiH služi u svome radu.

Zbog toga je potrebno planira mjere koje će omogući Graničnoj policiji BiH upravljanje informacijama

na jedinstven i siguran način.

S ciljem što ekasnijeg djelovanja Granične policije BiH na ostvarenju ovoga strateškog cilja potrebno

je otkloni preklapanja, te unaprijedi međusobnu suradnju na polju razmjene informacija, zajedničke

analize rizika, razmjene iskustava, zajedničke obuke, suradnje u obavještajnoj i istražnoj oblas,

zajedničkom korištenju baza podataka, zajedničkim operacijama i međuagencijskim kontaktnim točkamana svim razinama organiziranja. Međunarodna policijska suradnja u kojoj sudjeluje Granična policija

BiH je neizostavna mjera na ostvarenju ovoga strateškog cilja. U tome smislu, planiranim mjerama

se namjeravaju iskoris svi kapacite suradnje s policijama drugih država kroz sve oblike suradnje

sukladno praksama EU. To se posebice odnosi na suradnju s organizacijama kao što su INTERPOL,

EUROPOL, FRONTEX, SECI itd.


3.1. Unaprjeđenje pravnog i regulavnog okvira iz nadležnos Granične policije BiH i njegovousklađivanje sa standardima i dobrom praksom EU;

3.2. Unaprjeđenje rukovodnih i upravljačkih kapaciteta Granične policije BiH za upravljanjepromjenama;

3.3. Razvijanje sigurnog, prilagodljivog i suvremenog informacijskog sustava koji omogućujeprikupljanje, čuvanje, analizu i distribuciju podataka i informacija;

3.4. Konnuirano unaprjeđivanje razmjene informacija, koordinacije i suradnje sa svim partnerskimagencijama u Bosni i Hercegovini i inozemstvu.



48


r a z d o b l j e 2 0 1 2 - 2 0 1 5 .

Strateški cilj 4: UNAPRIJEDITI BORBU PROTIV NEZAKONITIH MIGRACIJA U BOSNI IHERCEGOVINI

Opis strateškog cilja: Jedan od najvećih izazova s kojima se jedna država može susres u procesu upravljanja

migracijama se če uspješnos njezinih instucija u suprotstavljanju nezakonim migracijama. To isto vrijedi

i za Bosnu i Hercegovinu koja se redovito susreće s ovim problemom. Ranije analize trendova migracija

ukazuju da se Bosna i Hercegovina permanentno nalazi na idenciranim trasama kretanja nezakonih

migranata čija desnacija je Europska Unija. To je ujedno dodatni razlog da se ova oblast zasebno trera uokviru ovoga strateškog dokumenta. Integracijski procesi unutar kojih Bosna i Hercegovina nastoji posta

članicom EU je dodatno obvezuju na poduzimanje svih nužnih mjera kako bi ekasno onemogućavala

nezakonite migracije preko vlastoga teritorija. S me u svezi, može se reći kako su unutar ovoga strateškog

cilja sadržane specične mjere koje se odnose na različite oblas suzbijanja ovih pojava.

Kao jedna od novina u ovome dijelu strategije u oblas migracija i azila javlja se mjera kojom se

namjeravaju smanji nezakonite migracije na njihovome izvorištu, točnije u državama s visokim

migracijskim rizikom. Cijeli niz akvnos nadležnih instucija je usmjeren ka ovome cilju.

S druge se strane nalaze konkretne mjere kojima se nastoje poveća kapacite Granične policije BiH koja

se na neposredan način bavi suprotstavljanjem nezakonim migracijama. U tome je smislu planirano

infrastrukturno i tehnički opremi granične prijelaze sukladno normama koje predviđa EU, kako bi se osigurao

nesmetan i brz protok putnika i transportnih sredstava uz istodobno ekasno sprječavanje, otkrivanje i

istraživanje svih kaznenih djela i prekršaja u svezi s prelaskom državne granice. Nabavka opreme za nadzor

državne granice, posebice specijalisčke, koja bi bila kompabilna s opremom koja se koris u EU i pogodna je

za korištenje s graničnim policijama susjednih zemalja omogućit će Graničnoj policiji BiH uspješno otkrivanje

pokušaja nezakonitog prelaska državne granice izvan graničnoga prijelaza i spriječi ugrožavanje državne

granice, te prevenvno djelova na eventualne pokušaje nezakonitog prelaženja granice. Adekvatnom

kadrovskom popunom Granična policija BiH će raspolaga s dostatnim brojem osposobljenih policijskih i

državnih službenika i uposlenika koji uspješno obavljaju poslove iz nadležnos Granične policije BiH.

Ostvarenje ovoga strateškog cilja jednako ovisi i o sposobnos Službe za poslove sa strancima da pravodobno

i ekasno djeluje u sprječavanju i otkrivanju nezakonih migracija u Bosni i Hercegovini. Sukladno tome,

planirano je poduzimanje niza različih akvnos na materijalno-tehničkom opremanju, te unaprjeđenju

operavnih kapaciteta kojima će se poveća sposobnos Službe da sveobuhvatno radi na sprječavanju i

suzbijanju nezakonih migracija, te ekasnom udaljavanju stranaca iz Bosne i Hercegovine.

Kako bi se unaprijedio postojeći sustav sprječavanja nezakonih migracija u Bosni i Hercegovini,

programirana je mjera kojom se nastoje iskoris sve prednos suvremenih informacijskih tehnologija

u području biometrijskog idenciranja. Akvnos koje su usmjerene na realiziranje ove mjere su takve

naravi da se njihovim realiziranjem namjeravaju stvori pravni, materijalno-tehnički i drugi preduvje za

uspješno funkcioniranje biometrije u području viza, boravišnih dozvola i azila.

Kontrola nezakonih migracija izravno ovisi o uspostavljenom sustavu analize rizika, idenciranja

čimbenika rizika i donošenja pravodobnih strateških i operavnih odluka kao odgovora na nove trendove

nezakonih migracijskih kretanja. Jedna od planiranih mjera je upravo posvećena uspostavi ovakvoga

sustava analize rizika u oblas nezakonih migracija.

U okviru ovoga strateškog cilja je planirana i specična mjera kojom bi se poboljšali uvje za provedbu

sporazuma o readmisiji osoba koje borave bez dozvola u drugim zemljama. Isto tako, ova se mjera

odnosi i na uspostavu instucionalnih kapaciteta potrebnih za reintegraciju bh. državljana koji se vraćaju

temeljem sporazuma o readmisiji.

U domeni međunarodne suradnje su predviđene mjere akvnoga sudjelovanja u regionalnim inicijavama

i procesima u oblas imigracije.



49



4.1. Sprječavanje nezakonih migracija na izvorištu;

4.2. Povećanje sposobnos Granične policije BiH u sprječavanju i smanjivanju nezakonite migracijei prekograničnog kriminala;

4.3. Povećanje sposobnos Službe u sprječavanju i otkrivanju nezakonih migracija te udaljavanjustranaca iz Bosne i Hercegovine;

4.4. Unaprjeđenje borbe prov nezakonih migracija u Bosnu i Hercegovinu korištenjemsuvremenih tehnologija biometrijskog idenciranja;

4.5. Uspostava novih i daljnje razvijanje postojećih instucionalnih kapaciteta za implemenranjesporazuma o readmisiji;

4.6. Razvijanje kapaciteta za izradu analiza u oblas migracija s ciljem deniranja migracijskepolike Bosne i Hercegovine;

4.7. Daljnje razvijanje međunarodne suradnje u oblas suprotstavljanja nezakonim migracijama.



50


r a z d o b l j e 2 0 1 2 - 2 0 1 5 .

Strateški cilj 5: DOPRINIJETI SMANJENJU TRGOVINE LJUDIMA U BOSNI IHERCEGOVINI

Opis strateškog cilja: Pojava trgovine ljudima se zbog svoga značaja i posljedica koje prouzrokuje

separatno trera u okviru ovoga strateškog plana. Osim toga, Bosna i Hercegovina je u ranijem razdoblju

poduzimala sveobuhvatne mjere i akvnos na polju borbe prov trgovine ljudima koje su je svrstale

u sami vrh liste država koje se uspješno suprotstavljaju ovome fenomenu. Ostvarenje konkretnog

strateškog cilja se namjerava posći poduzimanjem nekolicine mjera koje se ču međuinstucionalnesuradnje, zašte žrtava te senzibiliziranja stranaca, potencijalnih žrtava, o ovome problemu.

Naime, poduzimanjem određenih mjera unutar ovoga strateškog područja se planira ojača suradnja

i razmjena podataka, što ukazuje na potrebu za znatno uspješnijom borbom prov svih oblika

prekograničnog kriminala, uključujući i trgovinu ljudima. Isto tako, predviđenim mjerama se nastoji

osigura pravodobna suradnja i koordinacija svih jela uključenih u borbu prov trgovine ljudima i

ilegalnih migracija.

Kako bi Bosna i Hercegovina ostala u vrhu liste država koje se uspješno bore prov trgovine ljudima,

potrebno je dalje razvija pravni i instucionalni okvir u oblas zašte stranaca žrtava trgovine ljudima

sukladno međunarodnome pravu i pravnoj stečevini Europske Unije.

Vrlo važan segment planiranih mjera se odnosi na uspostavu nužnih preduvjeta za vođenje evidencija o

strancima žrtvama trgovine ljudima u Bosni i Hercegovini.

Konačno, predviđene mjere za ostvarenje ovoga strateškog cilja podrazumijevaju značajnije sudjelovanje

samih stranaca, posebice rizičnih grupa, putem njihovoga senzibiliziranja i educiranja o rizicima od

trgovine ljudima.


5.1. Unaprjeđenje suradnje s agencijama za provedbu zakona na međunarodnoj razini, koja bi seodnosila i na međunarodnu suradnju u kazneno-pravnim stvarima;

5.2. Unaprjeđenje pravnog i instucionalnog okvira u zaš stranaca žrtava trgovine ljudimasukladno međunarodnim standardima i EU acquis;

5.3. Unaprjeđenje međuinstucionalne suradnje u Bosni i Hercegovini, vladinih i nevladinihorganizacija;

5.4. Uspostava baze podataka o strancima žrtvama trgovine ljudima;

5.5. Podizanje svijes stranaca koji su rizična grupa da postanu žrtve trgovine ljudima.



51


Strateški cilj 6: JAČATI INSTITUCIONALNE KAPACITETE U BOSNI I HERCEGOVINI SCILJEM POVEZIVANJA MIGRACIJE I RAZVOJA

Opis strateškog cilja: Vrlo je važno istaknu da ovaj strateški dokument trera utjecaj migracija na razvoj

Bosne i Hercegovine. Pod migracijom i razvojem se misli na potencijal migranata da doprinesu razvoju

zemlje prijema i zemlje podrijetla. Pitanja migracije i razvoja su nedostatno poznata i zastupljena, kako

u polikama i instucijama Bosne i Hercegovine, tako i u javnos te akademskom sektoru.

Jedan od nužnih preduvjeta za ostvarenje ovog strateškog cilja se odnosi na unaprjeđenje pravnog

okvira i instucionalnih kapaciteta kojima će se osigura praćenje utjecaja imigracija na razvoj Bosne i

Hercegovine.

Nastavak razvoja ovoga strateškog područja se če jačanja adekvatnog pravnog okvira i instucionalnih

kapaciteta za praćenje utjecaja kružnih migracija na razvoj Bosne i Hercegovine.

Istodobno, postojeća emigracija posjeduje ogromne ljudske i nancijske resurse. Stoga je prioritetno

potrebno razvi pravni i instucionalni okvir s ciljem vezivanja emigracije za razvoj Bosne i Hercegovine,

te razvi međuinstucionalnu suradnju i podrža akademska istraživanja u pravcu ostvarenja ovog

strateškog cilja.


6.1. Unaprjeđenje pravnog okvira, sukladno EU pozivnim praksama, koji će poca da imigracijau Bosni i Hercegovini uče na razvoj Bosne i Hercegovine i uspostava instucionalnog okviraza praćenje utjecaja imigracije na razvoj Bosne i Hercegovine;

6.2. Unaprjeđenje pravnog okvira, sukladno EU acquisima i pozivnim praksama, koji će pocada kružne migracije u Bosnu i Hercegovinu i iz Bosne i Hercegovine, u svrhu rada i obrazovanja,sezonske migracije u oblas rada i dnevne migracije sa zemljama susjedima utječu na razvoj

Bosne i Hercegovine i uspostava instucionalnog okvira za praćenje utjecaja ovog pamigracija na razvoj Bosne i Hercegovine;

6.3. Unaprjeđenje pravnog i instucionalnog okvira sukladno preporukama i pozivnim praksamaEU u pravcu vezivanja resursa emigracije s razvojem Bosne i Hercegovine;

6.4. Razvoj istraživačkih kapaciteta i educiranje u oblas migracija i razvoja.



52


r a z d o b l j e 2 0 1 2 - 2 0 1 5 .

Strateški cilj 7: OSIGURATI SVEOBUHVATNE INTEGRACIJE STRANACA KOJI ZAKONITOBORAVE NA TERITORIJU BOSNE I HERCEGOVINE

Opis strateškog cilja: Uzimajući u obzir da je u prethodnih nekoliko godina uspostavljen ekasan sustav

kontrole ulaska i boravka stranaca i međunarodne zašte u Bosni i Hercegovini, koji je omogućio uvid u

stvarni broj stranaca koji se nalaze na njezinome teritoriju u statusu odobrenog boravka i međunarodne

zašte, u ovom strateškom dokumentu je bilo potrebno posve pozornost i pitanju integracije h osoba

u društveni i ekonomski ambijent Bosne i Hercegovine. Integracija imigranata je dvostrani proces ukojemu imaju akvnu ulogu državne i druge nadležne instucije Bosne i Hercegovine s jedne strane, kao

i sami imigran s druge strane.

S m u svezi, ostvarenje ovoga strateškog cilja je povezano sa specičnim mjerama kojima se prvenstveno

namjerava unaprijedi preduvjete za ostvarenje prava osobama koje imaju priznat status međunarodne

zašte u Bosni i Hercegovini.

Kako bi integracija stranaca u Bosnu i Hercegovinu bila uspješna, nadležne instucije moraju ojača

svoje kapacitete čemu je posvećena posebna mjera u okviru ovoga strateškog cilja.

Jedno od najvažnijih pitanja integracije stranaca koji zakonito borave u Bosni i Hercegovini se če načinamjerenja stupnja njihove uključenos u društvo. Na bazi kriterija zapošljavanja, obrazovanja, socijalne

inkluzije i statusne uključenos, nastoje se planiranim mjerama razvi indikatori integracije prilagođeni

postojećem stanju u Bosni i Hercegovini.

Isto tako, vrlo su važne i mjere posvećene razvijanju kapaciteta i razmjeni najboljih praksi i iskustava

s drugim zemljama u oblas integracije stranaca. Na ovaj način, Bosna i Hercegovina namjerava oći

korak dalje u procesu upravljanja migracijama te uskladi svoje akvnos s najboljim praksama i

preporukama EU.


7.1. Unaprjeđenje ostvarenja prava stranaca koji imaju priznat status međunarodne zašte uBosni i Hercegovini;

7.2. Uspostava i jačanje instucionalnih kapaciteta radi ekasne integracije stranaca koji zakonitoborave u Bosni i Hercegovini;

7.3. Razvijanje indikatora integracije stranaca koji po različim osnovama zakonito borave u Bosnii Hercegovini;

7.4. Uspostava mehanizama međuinstucionalne suradnje radi analize stanja i potreba integracijestranaca koji zakonito borave u Bosni i Hercegovini;

7.5. Suradnja s instucijama Bosne i Hercegovine i međunarodnim organizacijama s ciljemkreiranja polike u oblas integracije stranaca;

7.6. Regionalna i međunarodna suradnja s ciljem razmjene iskustava s drugim zemljama u oblasintegracije stranaca.



53


Strateški cilj 8: USPOSTAVITI STALNI SUSTAV KOORDINACIJE U REALIZIRANJU

MIGRACIJSKE POLITIKE BOSNE I HERCEGOVINE

Opis strateškog cilja: Realiziranjem Strategije u oblas imigracije i azila i Akcijskog plana za razdoblje

2008-2011. Vijeće ministara Bosne i Hercegovine je uspostavilo Koordinacijsko jelo za praćenje

realiziranja navedene strategije i Akcijskog plana, koje je i pored praćenja akvnos deniranih

Akcijskim planom rješavalo probleme i predlagalo mjere ministru sigurnos u oblas imigracije i azila.

Mandat navedenoga Koordinacijskog jela isče s realiziranjem navedene strategije i Akcijskog plana,a forma Koordinacijskog jela se pokazala kao uspješan model koordinacije nadležnih instucija u

oblas imigracija i azila. Migracije i azil su veoma dinamične oblas i, s m u svezi, planirane mjere

se mogu realizira samo uz konnuirano unaprjeđivanje suradnje svih relevantnih instucija koje se

bave pitanjima migracija i azila. Kako bi se realizirala Strategija u oblas migracija i azila i Akcijski plan

2012-2015. godina, ali i uspostavila stalna koordinacija nadležnih instucija, u ovoj je oblas potrebno

uspostavi stalno Koordinacijsko jelo za praćenje akvnos i predlaganje polika u oblas migracija

i azila.

Planirane mjere (programi):8.1. Formira Koordinacijsko jelo za pitanja migracija u Bosni i Hercegovini



55


AKCIJSKI PLAN2012-2015.



65

A k c i j s k i p l a n

z a

r a z d o b l j e

2 0 1 2 - 2 0 1 5

.

R e d .

b r .

A k v n o s t

N o s i t e l j a k v n o s

S u r a đ

u j u

R o k z a r e a l i z i r a n j e

I z v o r n a n c i j s k i h

s r e d s t a v a

2 0 1 2 .

2 0 1 3 .

2 0 1 4 .

2 0 1 5

.

3 . 2 . 2 .

U s p o s t a v a „ s u s t a v a r a n o g u p o z o r a v a n j a i

o b a v j e š t a v a n j a “ o z l o u p o r a b i p u t n i h i s p r a v a ,

n e z a k o n i m m

i g r a c i j a m a ,

k a o i p o j a v n i m o

b l i c i m a

k r i m i n a l i t e t a

G r a n i č n a p o l i c i j a B i H

X

X

X

X

P r o r a č u n i n s t u c i j a

B o s n e i H e r c e g o v i n e

3 . 2 . 3 .

U n a p r j e đ e n j e r a d a m o b i l n i h j e d i n i c a z a p o t p o r u

i k o

n t r o l u k r o z a d e k v a t n u p o p u n u i o b u k u

s l u ž b e n i k a


X

X

X

X

X

X

X

X

X

X

X

X

X

X

X

X



3 . 2 . 4 .

K o n n u i r a n o o b n a v l j a n j e z a š t n e o p r e m e

p o t r e b n e z a r a d m o b i l n i h j e d i n i c a z a p o t p o r u i

k o n

t r o l u


X

X

X

X

X

X

X

X

X

X

X

X

X

X

X

X



3 . 2 . 5 .

P o d u z i m a n j e m j e r a s c i l j e m u

n a p r j e đ e n j a

u p o r a b e s l u ž b e n i h p a s a ( s m j e š t a j , o p r e m a i

p r o

s t o r z a t r e n i n g , o b u k a v o d i č a i s l u ž b e n i h p a

s a )


X

X

X

X

X

X

X

X

X

X

X

X

X

X

X

X



3 . 3 .

R a z v i j a n j e s i g u r n o g ,

p r i l a g o d l j i v o g i s u v r e m e n

o g i n f o r m a c i j s k o g s u s t a v a k o j i o m o g u ć u j e

p r i k u p l j a n j e ,

č u v a n j e ,

a n a l i z u i d i s t r i b u c i j u p o d a t a k a i i n f o r m a c i j a

3 . 3 . 1 .

R a z v i j a n j e k o m u n i k a c i j s k i h m r e ž a k o j e o m o g u ć

u j u

i z r a

v n o p o v e z i v a n j e s v i h o r g a n i z a c i j s k i h d i j e l o v

a

G r a

n i č n e p o l i c i j e B i H ( S D H , S P I N )


M i n i s t a r s t v o s i g u r n o s –

D i r e k c

i j a z a k o o r d i n a c i j u

p o l i c i j

s k i h j e l a B o s n e i

H e r c e

g o v i n e

X

X

X

X

X

X

X

X

X

X

X

X

X

X

X

X



3 . 3 . 2 .

D a l j i r a z v o j i m p l e m e n r a n j a M I N D / F I N D s u s t a v a

u G

r a n i č n o j p o l i c i j i B i H


M i n i s t a r s t v o s i g u r n o s

X

X

X

X



3 . 3 . 3 .

U s p o s t a v a b a z e p o d a t a k a s u z o r c i m a o b r a z a c a

v a ž

e ć i h ,

k r i v o t v o r e n i h , i z g u b l j e n i h i u k r a d e n i h

p u t n i h i s p r a v a k o j a j e d o s t u p n a S l u ž b i z a p o s l o

v e

s a s t r a n c i m a , S e k t o r u z a i m i g r a c i j e , S e k t o r u

z a a z i l i M i n i s t a r s t v u v a n j s k i h p o s l o v a B o s n e i

H e r c e g o v i n e


M i n i s t a r s t v o s i g u r n o s ,

S l u ž b a

,

M i n i s t a r s t v o v a n j s k i h p o s l o v a

X

X

X

X



3 . 3 . 4 .

U s p o s t a v a e l e k t r o n s k i h e v i d e n c i j a k o j e n e d o s t a j u

i b a z e p o d a t a k a i n t e g r i r a n e u j e d i n s t v e n

i n f o r m a c i j s k i s u s t a v G r a n i č n e p o l i c i j e B i H


X

X

X

X

X

X

X

X



3 . 3 . 5 .

N a b a v k a i i n s t a l i r a n j e č i t a č a p u t n i h i s p r a v a s

b i o

m e t r i j s k i m p

o d a c i m a


X

X

X

X

X

X

X

X

X

X

X

X

X

X

X

X





67


z a

r a z d o b l j e

2 0 1 2 - 2 0 1 5

.

R e d .

b r .

A k v n o s t


S u r a đ

u j u



s r e d s t a v a

2 0 1 2 .

2 0 1 3 .

2 0 1 4 .

2 0 1 5

.

3 . 4 . 1 0 .

I m p l e m e n r a n j e P r o t o k o l a o p r o v e d b i z a j e d n i č k i h

p a t r o l a u z z a j e d n i č k u d r ž a v n u g r a n i c u s

M i n i s t a r s t v o m u

n u t a r n j i h p o s l o v a i j a v n e u p r a v e

C r n

e G o r e


X

X

X

X

X

X

X

X

X

X

X

X

X

X

X

X



3 . 4 . 1 1 .

I m p l e m e n r a n j e P r o t o k o l a o p r o v e d b i z a j e d n i č k i h

p a t r o l a u z z a j e d n i č k u d r ž a v n u g r a n i c u s

g r a

n i č n o m p

o l i c i j o m R . S r b i j e


X

X

X

X

X

X

X

X

X

X

X

X

X

X

X

X



3 . 4 . 1 2 .

N a s t a v a k r a d a u o k v i r u g r a n i č n o g p r o g r a m a

D C A F - a


X

X

X

X

X

X

X

X

X

X

X

X

X

X

X

X



3 . 4 . 1 3 .

S u d j e l o v a n j e u a k v n o s m a i o p e r a c i j a m a S E C

I

c e n

t r a


X

X

X

X

X

X

X

X

X

X

X

X

X

X

X

X



3 . 4 . 1 4 .

N a s t a v a k r a d a u o k v i r u C e n t r a z a r e g i o n a l n u

i n i c i j a v u u o b l a s m i g r a c i j a , a z i l a i i z b j e g l i c a

( M A R R I )


X

X

X

X

X

X

X

X

X

X

X

X

X

X

X

X



3 . 4 . 1 5 .

I m p l e m e n r a n j e M e m o r a n d u m a o r a z u m i j e v a

n j u

z a p r o v e d b u I L E C U u B o s n i i H e r c e g o v i n i , u d i j e

l u

k o j

i s e o d n o s i n a G r a n i č n u p o l i c i j u B i H


A g e n c

i j e p o t p i s n i c e

M e m o

r a n d u m a

X

X

X

X

X

X

X

X

X

X

X

X

X

X

X

X



3 . 4 . 1 6 .

K o n n u i r a n a z a j e d n i č k a o b u k a s p a r t n e r s k i m

a g e

n c i j a m a u B o s n i i H e r c e g o v i n i i g r a n i č n i m

p o l i c i j a m a s u s j e d n i h z e m a l j a


X

X

X

X

X

X

X

X

X

X

X

X

X

X

X

X



3 . 4 . 1 7 .

U n a p r j e đ e n j e k o n c e p t a i p r o c e d u r a z a o d n o s e

s

j a v n o s


X

X

X

X



C I L J 4 .

U N

A P R I J E D I T I B O R B U P R O T I V N E Z A K O N I T I H M I G R A C I J A U B O S N I I H E R C E G O V I N I

4 . 1 .

S p r j e č a v a n j e n e z a k o n i h m i g r a c i j a n a i z v o r i š t

u

4 . 1 . 1 .

E d u c i r a n j e u p o s l e n i h u D K P - i m a B o s n e i

H e r c e g o v i n e u o b l a s i d e n c i r a n j a n e z a k o n i

h

i m i g r a c i j a


S l u ž b a

, G r a n i č n a p o l i c i j a B i H

X

X

X

X

X

X

X

X

X

X

X

X

X

X


B o s n e i H e r c e g o v i n e i

d o n a t o r s k a s r e d s t v a -

p r o j e k

4 . 1 . 2 .

J a č

a n j e v i z n e p o l i k e k r o z d o g r a d n j u b a z e

p o d a t a k a R O S u s v r h u o s i g u r a n j a n e s m e t a n o g

k r e

t a n j a b o n a f d e p u t n i c i m a u z i s t o d o b n o

p o v e ć a n j e s i g u r n o s


– S e k t o r z a i n f o r m a k u i

t e l e k o m u n i k a c i j s k e s u s t a v e

i S l u ž b a z a p o s l o v e s a

s t r a n c i m a B i H

M i n i s t a r s t v o v a n j s k i h p o s l o v a ,


X

X





69


z a

r a z d o b l j e

2 0 1 2 - 2 0 1 5

.

R e d .

b r .

A k v n o s t


S u r a đ

u j u



s r e d s t a v a

2 0 1 2 .

2 0 1 3 .

2 0 1 4 .

2 0 1 5

.

4 . 2 . 4 .

N a b a v k a i n f o r m a č k e o p r e m e ( s o v e r i h a r d v e r )

s u k

l a d n o s u v r e m e n i m t

e h n i č k o - t e h n o l o š k i m

d o s g n u ć i m a , E U s t a n d a r d i m a i u s p o s t a v l j e n i m

k r i t e r i j i m a z a d e n i r a n j e p r i o r i t e t a


X

X

X

X

X

X

X

X

X

X

X

X

X

X

X

X



4 . 2 . 5 .

I z g r a d n j a o b j e k a t a u k o j i m a ć e b i s m j e š t e n e

o r g

a n i z a c i j s k e j e d i n i c e G r a n i č n e p o l i c i j e B i H


X

X

X

X

X

X

X

X

X

X

X

X



4 . 2 . 6 .

P o p u n j a v a n j e o s p o s o b l j e n i m k

a d r o v i m a p r e m a

s i s t e m a z a c i j i r a d n i h m j e s t a u G r a n i č n o j p o l i c i

j i

B i H


X

X

X

X

X

X

X

X

X

X

X

X

X

X

X

X



4 . 2 . 7 .

U n a p r j e đ i v a n j e s u s t a v a n a p r e d n e o b u k e i

r a z

v i j a n j e m e h a n i z a m a z a s u d j e l o v a n j e u i z r a d i

n a s t a v n o g p l a n a i p r o g r a m a o s n o v n e p o l i c i j s k e

o b u k e s u k l a d n o p o t r e b a m a u G r a n i č n o j p o l i c i j i

B i H


X

X

X

X



4 . 2 . 8 .

K o n n u i r a n a o b u k a p o l i c i j s k i h s l u ž b e n i k a u

o b l a s a n a l i č k i h p o s l o v a ,

k r i m - o b a v j e š t a j n o g

r a d

a i i s t r a g a


X

X

X

X

X

X

X

X

X

X

X

X

X

X

X

X



4 . 3 .

P o v e ć a n j e s p o s o b n o s S l u ž b e n a s p r j e č a v a n j u i o t k r i v a n j u n e z a k o n i h m i g r a c i j a t e u d a l j a v a n j u s t r a n a c a i z


4 . 3 . 1 .

K o n n u i r a n o o b n a v l j a n j e s p e c i j a l n o g v o z n o g

p a r k a

S l u ž b a z a p o s l o v e s a


X

X

X

X

X

X

X

X

X

X

X

X

X



d o n a t o r s k a s r e d s t v a –

p r o j e k

4 . 3 . 2 .

N a b a v k a s p e c i j a l i s č k e o p r e m e s u k l a d n o

t r e n d o v i m a u o b l a s s u z b i j a n j a n e z a k o n i h

i m i g r a c i j a



X

X

X

X

X

X

X

X

X

X

X

X

X

X

X

X



4 . 3 . 3 .

U n a p r j e đ i v a n j e o p e r a v n o g r a d a u p o s t u p c i m a

o v j

e r e p o z i v n i h p i s a m a , o d o b r e n j a b o r a v k a t e r a d

n a

s u s t a v u R O S - a u p o s t u p c i m a i z d a v a n j a v i z a r a d i

o t k

r i v a n j a i s p r j e č a v a n j a n e z a k o n i h m i g r a c i j a



X

X

X

X

X

X

X

X

X

X

X

X

X

X

X

X



4 . 3 . 4 .

U n a p r j e đ i v a n j e r a d a n a p r i k u p l j a n j u o p e r a v n i h

p o d a t a k a o n e z a k o n i m i

m i g r a c i j a m a , n a č i n u

d o l a s k a u z e m l j u k a o i n a č i n u n a k o j i d a l j e i z l a z

e

n e z a k o n i i m i g r a n i z B o s n e i H e r c e g o v i n e ,

t e p r e s i j e c a n j e k a n a l a n e z a k o n i h m i g r a c i j a i

k r i j u m č a r e n j a l j u d i m a



X

X

X

X

X

X

X

X

X

X

X

X

X

X

X

X





75


z a

r a z d o b l j e

2 0 1 2 - 2 0 1 5

.

R e d .

b r .

A k v n o s t


S u r a đ

u j u



s r e d s t a v a

2 0 1 2 .

2 0 1 3 .

2 0 1 4 .

2 0 1 5

.

4 . 7 . 7 .

J a č

a n j e s u r a d n j e s j e l i m a z e m a l j a E u r o p s k e U

n i j e

n a d l e ž n i m z

a o b l a s t i m i g r a c i j a i a z i l a


S e k t o r z a m e đ u n a r o d n u

s u r a d n j u i e u r o p s k e

i n t e g r a c i j e , S e k t o r z a

i m i g r a c i j u , S e k t o r z a a z i l ,


s t r a n c i m a B i H , G r a n i č n a

p o l i c i j a B i H

S e k t o r z a i m i g r a c i j u , S e k t o r z a

a z i l , S l u ž b a ,


X

X

X

X

X

X

X

X

X

X

X

X

X

X

X

X




p r o j e k

C I L J 5 .

D O

P R I N I J E T I S M A N J E N J U T R G O V I N E L J U D I M A U B O S N I I H E R C E G O V I N I

5 . 1 .

U n

a p r j e đ e n j e s u r a d n j e s a g e n c i j a m a z a p r o v e

d b u z a k o n a n a m e đ u n a r o d n o j r a z i n i , k o j a b i s e o d n o s i l a i n a

m e

đ u n a r o d n u s u r a d n j u u k a z n e n o - p r a v n i m s

t v a r i m a

5 . 1 . 1 .

U n a p r j e đ e n j e s u r a d n j e i z m e đ u a g e n c i j a z a

p r o

v e d b u z a k o n a u d i j e l u r a z m j e n e p o d a t a k a z

a

u s p

j e š n u b o r b u p r o v t r g o v i n e l j u d i m a

D r ž a v n a a g e n c i j a z a i s t r a g e i

z a š t u

T i j e l a

n a d l e ž n a z a p r o v e d b u

z a k o n a

X

X

X

X

X

X

X

X

X

X

X

X

X

X

X

X



5 . 1 . 2 .

S u d j e l o v a n j e u r a d u U d a r n e g r u p e z a b o r b u

p r o

v t r g o v i n e l j u d i m a i i l e g a l n e i m i g r a c i j e

D r ž a v n a a g e n c i j a z a i s t r a g e

i z a š t u , G r a n i č n a p o l i c i j a

B i H

i S l u ž b a z a p o s l o v e s a


I n s t u

c i j e i j e l a n a d l e ž n a z a

p r o v e d b u z a k o n a

X

X

X

X

X

X

X

X

X

X

X

X

X

X

X

X



5 . 2 .

U n

a p r j e đ e n j e p r a v n o g i i n s t u c i o n a l n o g o k v i r a u z a š s t r a n a c a ž r t a v a t r g o v i n e l j u d i m a

s u k l a d n o

m e

đ u n a r o d n i m s t a

n d a r d i m a i E U a c q u i s

5 . 2 . 1 .

U n a p r j e đ e n j e p r a v n o g o k v i r a u z a š s t r a n a c a

ž r t a v a t r g o v i n e l j u d i m a s u k l a d n o m e đ u n a r o d n

i m

s t a

n d a r d i m a i E U a c q u i s


S e k t o r z a i m i g r a c i j u

S l u ž b a

, S e k t o r z a a z i l

X

X

X

X

X

X

X

X

X

X

X

X



5 . 2 . 2 .

U n a p r j e đ e n j e i n s t u c i o n a l n o g o k v i r a s u k l a d n o

p r a

v n o m o

k v i r u u z a š s t r a n a c a ž r t a v a t r g o v i n e

l j u d i m a



N V O s

e k t o r

X

X

X

X

X

D o n a t o r s k a s r e d s t v a -

p r o j e k

5 . 2 . 3 .

I z r a

d a s t a n d a r d a z a s i g u r n e k u ć e z a s m j e š t a j

s t r a n a c a ž r t a v a t r g o v i n e l j u d i m a

D r ž a v n i k o o r d i n a t o r z a b o r b u

p r o v t r g o v i n e l j u d i m a i

i l e g a l n e i m i g r a c i j e


– O d s j e k z a b o r b u p r o v

t r g o v i n e l j u d i m a , S e k t o r z a

i m i g r a

c i j u , M i n i s t a r s t v o z a

l j u d s k a p r a v a i i z b j e g l i c e ,

D r ž a v n a a g e n c i j a z a i s t r a g e i

z a š t u

X

X



5 . 2 . 4 .

U s v a j a n j e s t a n d a r d a z a s i g u r n e k u ć e z a s m j e š t

a j

ž r t a v a t r g o v i n e l j u d i m a

V i j e ć e m i n i s t a r a B o s n e i


D r ž a v n i k o o r d i n a t o r z a b o r b u

p r o v

t r g o v i n e l j u d i m a i

i l e g a l n

e i m i g r a c i j e

X





80


z a

r a z d o b l j e

2 0 1 2 - 2 0 1 5 .

R e d .

b r .

A k v n o s t


S u r a đ

u j u



s r e d s t a v a

2 0 1 2 .

2 0 1 3 .

2 0 1 4 .

2 0 1 5

.

6 . 3 . 6 .

I z r a d a s m j e r n i c a o k o r i š t e n j u e m i g r a c i j s k i h

p o t e n c i j a l a z a r a z v o j B o s n e i H e r c e g o v i n e

M i n i s t a r s t v o z a l j u d s k a

p r a v a i i z b j e g l i c e - S e k t o r z a

i s e l j e n i š t v o

N a d l e

ž n e d r ž a v n e i e n t e t s k e

i n s t u

c i j e

X

X




p r o j e k

6 . 3 . 7 .

P r o

m o v i r a n j e z n a č a j a e m i g r a c i j e i r a z v o j a k r o z

p o s e b n e r a d i o n i c e i s e m i n a r e z a p r e d s t a v n i k e

i n s t u c i j a u B o s n i i H e r c e g o v i n i




N a d l e

ž n e i n s t u c i j e u B o s n i i

H e r c e

g o v i n i

X

X




p r o j e k

6 . 3 . 8 .

J a v

n e k a m p a n j e n a j a č a n j u s v i j e s o v a ž n o s

e m

i g r a c i j a z a r a z v o j u p r i v a t n o m , a k a d e m s k o m

i

n e v l a d i n o m s

e k t o r u ,

k a o i m e d i j i m a




P r i v a t n i , a k a d e m s k i i n e v l a d i n

s e k t o r

X

X




p r o j e k

6 . 4 .

P o t p o r a r a z v o j u i s t r a ž i v a č k i h k a p a c i t e t a u o b l

a s m i g r a c i j a i r a z v o j a

6 . 4 . 1 .

P o t p o r a r a z v o j u a k a d e m s k i h i s t r a ž i v a n j a u o b l a

s

e m

i g r a c i j e



i s e l j e n i š t v o ,

A k a d e

m s k i s e k t o r , N a d l e ž n e

i n s t u

c i j e z a z n a n o s t u B o s n i i

H e r c e

g o v i n i

X

X

X

X

X

X

X

X

X

X

X

X

X

X




p r o j e k

6 . 4 . 2 .

O r g a n i z i r a n j e m e đ u n a r o d n i h s k u p o v a i s t r a ž i v a

č a

i z o

b l a s m i g r a c i j a s c i l j e m u

s p o s t a v e m r e ž a

i s t r

a ž i v a č a z a d a l j n j a i s t r a ž i v a n j a




A k a d e

m s k i s e k t o r

X

X




p r o j e k

6 . 4 . 3

S u d j e l o v a n j e n a s e m i n a r i m a , e d u c i r a n j i m a ,

b i l a t e r a l n a s u r a d n j a n a r e g i o n a l n o j i

m e

đ u n a r o d n o j r a z i n i u s v r h u r a z m j e n e

i s k u s t a v a s d r u g i m z

e m l j a m a u o b l a s j a č a n j a

i n s t u c i o n a l n i h k a p a c i t e t a , s c i l j e m p

o v e z i v a n j

a

m i g r a c i j a i r a z v o j a

M i n i s t a r s t v o s i g u r n o s -

S e k t o r z a i m i g r a c i j u ,



i s e l j e n i š t v o ,



X

X

X

X

X

X

X

X

X

X

X

X

X

X




p r o j e k

6 . 4 . 4

A n g a ž i r a n j e e k s p e r a t a u s v r h u e d u c i r a n j a u

o b l a s j a č a n j a i n s t u c i o n a l n i h k a p a c i t e t a s c i l j e m

v e z

i v a n j a m i g r a c i j a i r a z v o j a


S e k t o r z a i m i g r a c i j u ,



i s e l j e n i š t v o , S l u ž b a z a p o s l o v e

s a s t r a n c i m a B i H

X

X

X

X

X

X

D o n a t o r s k a s r e d s t v a –

p r o j e k



81


z a

r a z d o b l j e

2 0 1 2 - 2 0 1 5

.

R e d .

b r .

A k v n o s t


S u r a đ

u j u



s r e d s t a v a

2 0 1 2 .

2 0 1 3 .

2 0 1 4 .

2 0 1 5

.

C I L J 7 .

O S I G U R A T I S V E O B U H V A T N E I N T E G R A C I J E S T R

A N A C A K O J I Z A K O N I T O B O R A V E N A T E R I T O R I J U B O S N E I

H E R C E G O V I N E

7 . 1 .

P r a

ć e n j e n a č i n a n a k o j e o s t v a r u j u p r a v a s t r a n

c i k o j i i m a j u p r i z n a t s t a t u s m e đ u n a r o d n e z

a š t e u B o s n i i

H e r c e g o v i n i

7 . 1 . 1 .

P r a

ć e n j e o s t v a r i v a n j a p r a v a s t r a n a c a k o j i i m a j u

p r i z n a t s t a t u s m e đ u n a r o d n e z a š t e u B o s n i i

H e r c e g o v i n i ( o b r a z o v a n j e , r a d , z d r a v s t v e n a i

s o c

i j a l n a s k r b )


p r a v a i i z b j e g l i c e – S e k t o r z a

i z b j e g l i c e , r a s e l j e n e o s o b e i

s t a m b e n u p o l i k u

I n s t u

c i j e n a d l e ž n e z a

o s i g u r

a v a n j e p r a v a i N V O s e k t o r

X

X

X

X

X

X

X

X

X

X

X

X

X

X

X

X



7 . 2 .

U s p o s t a v a i j a č a n j e i n s t u c i o n a l n i h k a p a c i t e t a r a d i e k a s n e i n t e g r a c i j e s t r a n a c a k o j i z a k

o n i t o b o r a v e u B o s n i i

H e r c e g o v i n i

7 . 2 . 1 .

D o n o š e n j e I z m j e n a i d o p u n a P r a v i l n i k a o

u n u t a r n j o j o r g a n i z a c i j i M i n i s t a r s t v a s i g u r n o s

s c i l j e m j

a č a n j a S e k t o r a z a i m i g r a c i j u u d i j e l u

p o s l o v a i n t e g r a c i j e s t r a n a c a k o j i z a k o n i t o b o r a v e

u B

o s n i i H e r c e g o v i n i


V i j e ć e

m i n i s t a r a B o s n e i

H e r c e

g o v i n e – d a j e s u g l a s n o s t

X

X

X

X



7 . 2 . 2 .

J a č

a n j e k a p a c i t e t a u S e k t o r u z a i m i g r a c i j u u d i j e l u

p o s l o v a i n t e g r a c i j e s t r a n a c a k o j i z a k o n i t o b o r a v e

u B

o s n i i H e r c e g o v i n i


A g e n c

i j a z a d r ž a v n u s l u ž b u

X

X

X

X



7 . 3 .

R a z v i j a n j e i n d i k a t o r a i n t e g r a c i j e s t r a n a c a k o j i

p o r a z l i č i m o

s n o v a m a z a k o n i t o b o r a v e u

B o s n i i H e r c e g o v i n i

7 . 3 . 1 .

O r g a n i z i r a n j e o k r u g l i h s t o l o v a i s a s t a n a k a r a d i

i d e

n c i r a n j a i z v o r a p o d a t a k a z a r a z v i j a n j e

i n d

i k a t o r a i n t e g r a c i j e s t r a n a c a k o j i z a k o n i t o

b o r a v e u B o s n i i H e r c e g o v i n i



S l u ž b a

, S e k t o r z a a z i l ,


p r a v a

i i z b j e g l i c e – S e k t o r z a


s t a m b

e n u p o l i k u , M i n i s t a r s t v o

c i v i l n i h p o s l o v a , A g e n c i j a z a

r a d i z

a p o š l j a v a n j e B o s n e i

H e r c e

g o v i n e , m i n i s t a r s t v a

o b r a z o v a n j a i d r u g e v l a d i n e

i n s t u

c i j e k o j e i m a j u p o d a t k e o

i n t e g r a c i j i s t r a n a c a i n e v l a d i n e

o r g a n i z a c i j e k o j e i m a j u u s v o m

m a n d a t u o b l a s t i n t e g r a c i j e

X

X

X




p r o j e k



82


z a

r a z d o b l j e

2 0 1 2 - 2 0 1 5 .

R e d .

b r .

A k v n o s t


S u r a đ

u j u



s r e d s t a v a

2 0 1 2 .

2 0 1 3 .

2 0 1 4 .

2 0 1 5

.

7 . 3 . 2 .

R a z v i j a n j e i n d i k a t o r a i n t e g r a c i j e s t r a n a c a

k o j

i z a k o n i t o b o r a v e u B o s n i i H e r c e g o v i n i ,

k r o

z i n d i k a t o r e z a p o š l j a v a n j a , o b r a z o v a n j a ,

s o c

i j a l n e i n k l u z i j e i s t a t u s n e u k l j u č e n o s u

b o s a n s k o h e r c e g o v a č k o d r u š t v o



S l u ž b a


M i n i s t a r s t v o z a l j u d s k a p r a v a i

i z b j e g l i c e - S e k t o r z a i z b j e g l i c e ,

r a s e l j e n e o s o b e i s t a m b e n u

p o l i k

u , M i n i s t a r s t v o


r a d i z


H e r c e

g o v i n e , m i n i s t a r s t v a

o b r a z o v a n j a i d r u g e v l a d i n e

i n s t u

c i j e k o j e i m a j u p o d a t k e o

i n t e g r

a c i j i s t r a n a c a i n e v l a d i n e

o r g a n i z a c i j e k o j e i m a j u u s v o m

m a n d a t u o b l a s t i n t e g r a c i j e

X

X

X




p r o j e k

7 . 3 . 3 .

I z r a d a m e h a n i z m a p r i k u p l j a n j a p o d a t a k a z a

o b r a d u i a ž u r i r a n j e i n d i k a t o r a i n t e g r a c i j e s t r a n

a c a

k o j

i z a k o n i t o b o r a v e u B o s n i i H e r c e g o v i n i



S l u ž b a



p r a v a

i i z b j e g l i c e - S e k t o r z a


s t a m b



r a d i z


H e r c e

g o v i n e

X

X

X




p r o j e k

7 . 3 . 4 .

I z r a d a A n a l i z e i n t e g r a c i j e s t r a n a c a k o j i z a k o n i t o

b o r a v e u B o s n i i H e r c e g o v i n i u d r u š t v e n i s u s t a v




S l u ž b a



p r a v a

i i z b j e g l i c e - S e k t o r z a


s t a m b



r a d i z


H e r c e

g o v i n e

X

X

X




p r o j e k

7 . 3 . 5 .

U s v a j a n j e m e h a n i z m a p r i k u p l j a n j a p o d a t a k a z

a

o b r a d u i a ž u r i r a n j e i n d i k a t o r a i n t e g r a c i j e s t r a n

a c a

k o j

i z a k o n i t o b o r a v e u B o s n i i H e r c e g o v i n i i

A n a l i z a i n t e g r a c i j e s t r a n a c a k o j i z a k o n i t o b o r a v

e

u B

o s n i i H e r c e g o v i n i u d r u š t v e n i s u s t a v B o s n e

i




X





84


z a

r a z d o b l j e

2 0 1 2 - 2 0 1 5 .

R e d .

b r .

A k v n o s t


S u r a đ

u j u



s r e d s t a v a

2 0 1 2 .

2 0 1 3 .

2 0 1 4 .

2 0 1 5

.

7 . 6 . 2 .

A n g a ž i r a n j e e k s p e r a t a s c i l j e m e

d u c i r a n j a u

o b l a s

i n t e g r a c i j e s t r a n a c a k o j i z a k o n i t o b o r a v

e

n a

t e r i t o r i j u B o s n e i H e r c e g o v i n e i p o m o ć i u

r e a

l i z i r a n j u a k v n o s i z o v o g a p o s t a v l j e n o g

s t r a t e š k o g c i l j a



X

X

X

X

X

X

D o n a t o r s k a s r e d s t v a –

p r o j e k

C I L J 8 .

U S P O S T A V I T I S T A L N I S U S T A V K O O R D I N A C I J E U R E A L I Z I R A N J U M I G R A C I J S K E P O L I T I K E B O

S N E I H E R C E G O V I N E

8 . 1 .

F o r m i r a n j e K o o r d i n a c i j s k o g j e l a z a p i t a n j a m

i g r a c i j a u B o s n i i H e r c e g o v i n i

8 . 1 . 1 .

I z r a d a P r i j e d l o g a O d l u k e o u s p o s t a v i

K o o r d i n a c i j s k o g j e l a z a p i t a n j a m i g r a c i j a u B o s n i

i H e r c e g o v i n i



S e k t o r z a a z i l , S l u ž b a , G r a n i č n a

p o l i c i j

a B i H , D r ž a v n a a g e n c i j a z a

i s t r a g e i z a š t u ,

M i n i s t a r s t v o v a n j s k i h p o s l o v a –

S e k t o r z a m e đ u n a r o d n o p r a v n e

i k o n z u l a r n e p o s l o v e ,


p r a v a

i i z b j e g l i c e – S e k t o r

z a i s e l j e n i š t v o i S e k t o r z a


s t a m b

e n u p o l i k u

X

X



8 . 1 . 2 .

D o n o š e n j e O d l u k e o u s p o s t a v i K o o r d i n a c i j s k o g

j e

l a z a p i t a n j a m i g r a c i j a u B o s n i i H e r c e g o v i n i



S e k t o r z a i m i g r a c i j u , S e k t o r z a

a z i l , S l u ž b a , G r a n i č n a p o l i c i j a

B i H , M

i n i s t a r s t v o z a l j u d s k a

p r a v a

i i z b j e g l i c e , D r ž a v n a

a g e n c

i j a z a i s t r a g e i z a š t u ,


– S e k t o r z a m e đ u n a r o d n o -

p r a v n e i k o n z u l a r n e p o s l o v e ,


p r a v a

i i z b j e g l i c e – S e k t o r

z a i s e l j e n i š t v o i S e k t o r z a


s t a m b

e n u p o l i k u

X



8 . 1 . 3 .

O d

r ž a v a n j e k o n s t u i r a j u ć e g s a s t a n k a

K o o r d i n a c i j s k o g j e l a z a p i t a n j a m i g r a c i j a u B o s n i

i H e r c e g o v i n i i d o n o š e n j e P o s l o v n i k a o r a d u



č l a n o v i K o o r d i n a c i j s k o g j e l a

z a p i t a

n j a m i g r a c i j a u B o s n i i

H e r c e

g o v i n i

X



8 . 1 . 4 .

R a d K o o r d i n a c i j s k o g j e l a z a p i t a n j a m i g r a c i j a

u B

o s n i i H e r c e g o v i n i s u k l a d n o n a d l e ž n o s m a

i

P o s l o v n i k u o r a d u



č l a n o v i K o o r d i n a c i j s k o g j e l a

z a p i t a

n j a m i g r a c i j a u B o s n i i

H e r c e

g o v i n i

X

X

X

X

X

X

X

X

X

X

X

X

X

X





85


Aneks 1. Organizacijska shema Ministarstva sigurnosti Bosne iHercegovine

S E K T O R Z A

P R A V N E ,

K A D R O V S K E , O P Ć E I

F I N A N C I J S K O

M A T E R I J A L N E P O S L O V E

G R A N I Č N A P O L I C I J A B i H

M I N

I S T A R

Z A M J E N I

K M I N I S T R A

S E K

R E T A R

O D S J E K Z A P O L I T I K E I

P L A

N O V E

I N S P E

K T O R A T

S L U Ž B A Z A P O S L O V E

S A S T R A N C I M A B i H

D R Ž A V N A A G E N C I J A Z A

I S T R A G E I Z A Š T I T U

S E K T O R Z A

Z A Š T I T U I S P A Š A V A N J E

S E K T O R Z A I N F O R M A T I K U I

T E L E K O M U N I K A C I J S K E

S U S T A V E

S E K T O R Z A

Z A Š T I T U T A J N I H

P O D A T A K A

S E K T O R Z A

G R A N I Č N U I O P Ć U

S I G U R N O S T

S E K T O R Z A

M E Đ U N A R O D N U

S

U R A D N J U I E U R O P S K E

I N T E G R A C I J E

D I R E K C I J A Z A

K O O R D I N A C I J U

P O L I C I J S K I H T I J E L A

A G E N C I J A Z A Š K O L O V A N J E I

S T R U Č N O U S A V R Š A V A N J E

K A D R O V A

A G E N C I J A Z A

F O R E N Z I Č K A I S P I T I V A N J A

I V J E Š T A Č E N J A

A G E N C I J A Z A

P O L I C I J S K U P O T P O R A

S E K T O R Z A

I M I G R A C I J E

S E K T O R Z A A Z I L

S E K T O R

Z A B O R B U

P R O T I V T E R O R I Z M A ,

O R G A N I Z I R A N

O G K R I M I N A L A ,

R A T N I H

Z L O Č I N A I

Z L O U P O T R E

B E N A R K O T I K A



86



Aneks 2. Organizacijska shema Granične policije BiH


R a v n a t e l j

S a v j e t n i c i

P o m o ć n i k

O p e r a c i j e

A d m i n i s t r a c i j a

P r o f e s i o n a l n i s t a n d a r d i i

u n u t a r n j a k o n t r o l a

S t r a t e š k o p l a n i r a n j e

i a n a l i z a

K a b i n e t

Z a m j e n i k

T U

Z a p a d

B . G

r a h o v o

J G P

I z a č i ć

J G P

D o l j a n i

J G P

H u m

J G P

V i š e g r a d

J G P

Z v o r n i k

J G P

N e u m

J G P

T r e b i n j e

J G P

S t r m i c a

J G P

K a m e n s k o

J G P

G o r i c a

T U

J u g

Č a p l j i n a

T U

I s t o k

V i š e g r a d

T U

S j e v e r o i s t o k

B i j e l j i n a

J G P

B i j e l j i n a

J G P

B r č k o

J G P

O r a š j e

J G P

B o s .

B r o

d

T U

S j e v e r o z a p a d

G r a d i š k a

J G P

G r a d i š k a

J G P

D o b r l j i n

J G P

V . K

l a d u š a

J P I K

J P I K

J P I K

J P I K

J P I K

T U

A e r o d r o m i

S a r a j e v o

J G P

A e r o d

r o m

S a r a j e v o

J G P

A e r o d

r o m

M o s t a r

J G P

A e r o d

r o m

B a n j a L u k a

J G P

A e r o d

r o m

T u z l a

C e n t a r z a

o b u k u

S u h o d o l

C e

n t r a l n i

i s t r a ž n i

u r e d

I s t r a g e

O r g

a n i z a c i j a

i

a d m

i n i s t r a c i j a

O

b r a d a

i a n a l i z a

p o

d a t a k a

P r i k r i v e n e

o p

e r a c i j e

J N O

1 i 2

O s n o v n a

o b u k a

N a p r e d n a

o b u k a



87


Aneks 3. Organizacijska shema Službe za poslove sa strancima

R

A V N A T E L J

K A B I N E T R A V N A T E L J A

O d s j e k z a

u p r a v n o - p r a v n e

i a d m i n i s t r a v n e

p o s l o v e

O d s j e k z a

p r a v n e i

k a d r

o v s k e

p o s l o v e

O d s j e k z a o p ć e

p o s l o v e i

p o s l o v e

p i s a r n i c e

O d s j e k z a

m a t e r i j a l n o -

fi n a n s i j s k e

p o s l o v e

O d s j e k z a

o p e r a v n o -

o b a v j e š t a j n u

p o d r š k u

O d s j e k z a

i n f o r m a č k o -

t e h n i č k e

p o s l o v e

O d s j e k z a r e a d m i s i j u

O d s j e k z a p r i h v a t

i s m j e š t a j

U R E D

Z A S T R A T E Š K O

P L A N I

R A N J E I A N A L I Z U

S E K T O R Z A O P E R A T

I V N U

P O T P O R U

S E K T O R Z

A R E A D M I S I J U ,

P R I H V A T I S M J E Š T A J

S E K T O R Z A

A D M I N I S T R A C I J U

Z A M J E N

I K

R A V N A T

E L J A

P O M O Ć N I K

R A V N A T E L J A

URED ZA UNUTARNJU

KONTROLU

T E R E N S K I C E N T R I

SARAJEVO

BANJA LUKA

MOSTAR

ZENICA

TUZLA

BRČKO

BIJELJINA

DOBOJ

BIHAĆ

I.SARAJEVO

LIVNO

TREBINJE

TRAVNIK

LJUBUŠKI

GORAŽDE

ORAŠJE



88



Aneks 4. Organizacijska shema Državne agencije za istrage i zaštitu

R A V

N A T E L J

Z A M J E N I K

R A V N A T E L J A

R E G I O N A L N I U R E D

S A R A J E V O S

L U Ž B A Z A

A D M I N I S T R A C I J U

I U N U T A R N J U P O T

P O R U

K R I M I N A L I S T I Č K O -

I S T R A Ž N I O

D J E L

C E N T A R

Z A I S T R A Ž I V A N J E

R A T

N I H Z L O Č I N A

F I N A N C I J S K O -

O B A V

J E Š T A J N I O D J E L

J E D I N I C

A Z A S P E C I J A L N U

P O T P O R U

O D J E L Z A U N U

T A R N J U

K O N T R O L U

O D J E L Z A Z A

Š T I T U

S V J E D O K A

S L U Ž B A Z A

M A T E R I J A L N O -

F I N A N C I J S K E P O S L O V E

S L U Ž B A Z A O P E R A T I V N U

P O D R Š K U


B A N J A L U K A


M O S T A R


T U Z L A

K A B I N E T R A V N A T E L J A



89


Aneks 5. Organizacijska shema Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice

U r e d z a s t u p n i k a / a g e n t a

V i j e ć a m i n i s t a r a p r e d

E u r o p s k i m s

u d o m

z a l j u d s k a p r a v a

2

S e k t o r z a o p ć e ,

p r a v n e i

fi n a n s i j s k e p o s l o v e

2 0

O d s j e k z a o p ć e

i p r a v n e p o s l o v e

8

O d s j e k z a

fi n a n c i j s k o m a t e r i j a l n e

p o s l o v e

5

O d s j e k z a

i n f o r m a t – t e h n .

p o d r š k u

6

O d

s j e k z a

s t a m b

p o l i k u i

a n a l i . p l a

n s k e p o s l o v e

7

O d

s j e k z a

p r a ć e n j e

o s t v a r i v a n j a

p r a v a

i z b j e g l i c a

9

O d

s j e k z a

p o v r a t a k i z b j e g i

r a s e l j e

n i h o s o b a

6

O d s j e k z a

p r i p r e m u i z v j e š t a j a

6

O d s j e k z a

z a š t u p r a v a n a c .

m a n j i n a

5

O d s j e k z a z a š t u

i n d i v i d .

l j u d . p r a v a

8

O d s j e k z a o b n o v u

i o d r ž i v i p o v r a t a k

4

O d s j e k z a

r a z v o j i m o n i t o r i n g

5

O d s j e k

r e g i o n a l n i h c e n t a r a

7

O d s j e

k z a s u r a d n j u s

k l u b o v i m a i

u

d r u g a m a

i s e l j e n i h b h . g r a đ a n a

5

O d s j e k

z a g o s p o d a r s k u ,

o

b r a z o v n u i

k u l t u

r n u s u r a d n j u

4

S e k t o r z a

i z b j e g l i c e i

r a s e l j e n e o s o b e

2 3

S e k t o r z a

l j u d s k a p r a v a

2 0

S e k t o r z a o b n o v u ,

r a z v o j , m o n i t o r i n g

i r e g i o n a l n e c e n t r e

1 7

S e k t o

r z a i s e l j e n i š t v o

1 0

A g e n c i j a z a

r a v n o p r a v n o s t s p o

l o v a

5

K A B I N E T

M I N I S T R A

7

S E K R E T A R S P O S E B

N I M

Z A D A T K O M

3

U R E D Z A M J E N I K A

M I N I S T R A

5

S E K R E T A R

M I N I S T A R S T V A

2



90



Aneks 6.Pregled podzakonskih akata donesenih na temelju Zakona o kretanjui boravku stranaca i azilu („Službeni glasnik Bosne i Hercegovine“broj 36/08) i Zakona o graničnoj kontroli („Službeni glasnik Bosne iHercegovine“ broj 53/09)

A. Pregled podzakonskih akata donesenih na temelju Zakona o kretanju i boravkustranaca i azilu („Službeni glasnik Bosne i Hercegovine“ broj 36/08)


Oblast imigracija

1. Pravilnik o ulasku i boravku stranaca - donesen od Ministarstva sigurnos broj 01-02-258/08od 23.9.2008. godine („Službeni glasnik BiH“ broj 81/08)

2. Pravilnik o izmjenama i dopunama pravilnika o ulasku i boravku stranaca - donesen od

Ministarstva sigurnos broj 06-50-734-68/08 od 15.3.2010. godine („Službeni glasnik BiH“ broj28/10)

3. Pravilnik o nadzoru i udaljenju stranca iz Bosne i Hercegovine – donesen od Ministarstvasigurnos broj 01-02-255/08 od 22.9.2008. godine („Službeni glasnik BiH“ broj 81/08)

4. Pravilnik o zaš stranaca žrtava trgovine ljudima – donesen od Ministarstva sigurnos broj01-02-282/08 od 20.10.2008. godine („Službeni glasnik BiH“ broj 90/08)

5. Pravilnik o standardima funkcioniranja i drugim pitanjima značajnim za rad Imigracijskogcentra - donesen od Vijeća ministara Bosne i Hercegovine VM broj 218/08 od 3.12.2008. godine(„Službeni glasnik BiH“ broj 105/08)

6. Pravilnik o pokriću troškova vraćanja i stavljanja stranca pod nadzor – donesen od Vijećaministara Bosne i Hercegovine VM broj 215/08 od 3.12.2008. godine („Službeni glasnik BiH“broj 2/09)

7. Pravilnik o obvezama prijevoznika i organizatora turisčkog ili sličnog putovanja – donesenod Vijeća ministara Bosne i Hercegovine (VM broj 11/09 od 5.2.2009. godine („Službeni glasnikBiH“ broj 17/09)

8. Odluka o najmanjem iznosu sredstava potrebnom za izdržavanje stranca za vrijeme

namjeravanog boravka u Bosni i Hercegovini - donesena od Vijeća ministara Bosne i HercegovineVM broj 61/10 od 25.3.2010. godine („Službeni glasnik BiH“ broj 30/10)

9. Odluka o najmanjem iznosu sredstava potrebnom za izdržavanje stranca zavrijeme namjeravanog boravka u Bosni i Hercegovini - donesena od Vijećaministara Bosne i Hercegovine VM broj 9/11 od 12.1.2011. godine („Službeni glasnik BiH“ broj13/11)

10. Pravilnik o centralnoj bazi podataka o strancima – donesen od Ministarstva sigurnos broj 08-50-524/09 od 16.3.2009. godine („Službeni glasnik BiH“ broj 73/10)

11. Instrukcija o registru određenih stranaca - donesena od ministra sigurnos broj 06-50-715/09

od 25.8.2009. godine12. Instrukcija o izmjeni i dopuni Instrukcije o registru određenih stranaca - donesena od ministra

sigurnos broj 06-02-2-1968/09 od 3.12.2009. godine



91


13. Instrukcija o izmjeni i dopuni Instrukcije o registru određenih stranaca - donesena od ministrasigurnos broj 06-02-2-1968-2/09 od 17.8.2010. godine

14. Pravilnik o izgledu i sadržaju zahtjeva za izdavanje putne isprave za izbjeglice, putne ispraveza osobe bez državljanstva i putnog lista za strance - donesen od Ministarstva sigurnos broj06-02-2-1310/09-9 od 11.9.2009. godine („Službeni glasnik BiH“ broj 78/09)

15. Instrukcija o rokovima čuvanja podataka i dokumentacije koja je izvor podataka za Centralnubazu podataka o strancima - donesen od ministra sigurnos broj 01-50-99/10 od 25.5.2010.godine

16. Pravilnik o sadržaju, načinu vođenja i korištenja službenih evidencija o strancima donesen od

Ministarstva sigurnos broj 06-02-2-1171/10 od 17.8.2010. godine („Službeni glasnik BiH“ broj73/10)

17. Pravilnik o evidenciji državljana Bosne i Hercegovine koji se vraćaju po sporazumu o readmisiji- donesen od Ministarstva sigurnos broj 01-50-205/11 od 13.7.2011. godine („Službeni glasnikBiH“ broj 63/11)

18. Odluka o izmjeni i dopuni tarife administravnih taksi - donesena od Vijeća ministara broj VM168/07 od 12.12.2007. godine («Službeni glasnik BiH» broj 3/08)

19. Odluka o izmjeni tarife administravnih taksi («Službeni glasnik BiH» broj 42/08) - donesenaod Vijeća ministara broj VM 61/08 od 24.4.2008. godine

20. Odluka o obvezi dostavljanja stasčkih podataka o migracijama i međunarodnoj zašMinistarstvu sigurnos – donesena od Vijeća ministara Bosne i Hercegovine VM broj 244/09od 24.9.2009. godine («Službeni glasnik BiH» broj 83/09)

Oblast azila

1. Pravilnik o međunarodnoj zaš (azilu) u Bosni i Hercegovini - donesen od Ministarstvasigurnos broj 08-02-2-804/09 od 23.4.2009. godine („Službeni glasnik BiH“ br. 37/09 i 85/10)

2. Pravilnik o standardima funkcioniranja i drugim pitanjima značajnim za rad Azilantskogcentra - donesen od Vijeća ministara Bosne i Hercegovine VM broj 254/09 od 24.9.2009. godine(„Službeni glasnik BiH“ broj 86/09)

MINISTARSTVO VANJSKIH POSLOVA

1. Odluka o vizama - donesena od Vijeća ministara Bosne i Hercegovine VM broj 196/08 od23.10.2008. godine („Službeni glasnik BiH“ broj 100/08)

2. Pravilnik o izdavanju viza za dugoročni boravak (VIZA D) i postupanju kod izdavanja takvihviza - donesen od Ministarstva vanjskih poslova broj 08-1-20535/08 od 11.12.2008. godine(„Službeni glasnik BiH“ broj 104/08)

3. Pravilnik o postupanju kod izdavanja viza u diplomatsko-konzularnim predstavništvima Bosnei Hercegovine i tehničkim pitanjima uvjeta izdavanja aerodromske tranzitne vize (VIZA A) itranzitne vize (VIZA B) - donesen od Ministarstva vanjskih poslova broj 08/2-32-30-1216 od16.3.2009. godine („Službeni glasnik BiH“ broj 26/09)



92



MINISTARSTVO CIVILNIH POSLOVA

1. Pravilnik o putnom listu za strance - donesen od Ministarstva civilnih poslova broj 06-2-30-4-258/09 od 30.9.2009. godine („Službeni glasnik BiH“ broj 80/09)

2. Pravilnik o putnoj ispravi za osobu bez državljanstva - donesen od Ministarstva civilnih poslovabroj 06-2-30-4-260/09 od 30.9.2009. godine („Službeni glasnik BiH“ broj 80/09)

3. Pravilnik o putnoj ispravi za izbjeglice - donesen od Ministarstva civilnih poslova broj 06-2-30-

4-259/09 od 30.9.2009. godine („Službeni glasnik BiH“ broj 80/09)4. Pravilnik o cijeni putnih isprava - donesen od Ministarstva civilnih poslova broj 06-2-30-4-

279/09 od 12.10.2009. godine („Službeni glasnik BiH“ broj 80/09)

5. Odluka o utvrđivanju godišnje kvote radnih dozvola za zapošljavanje stranaca u Bosnii Hercegovini za 2010. godinu - donesena od Vijeća ministara Bosne i Hercegovine broj VM290/09 od 18.11.2009. godine („Službeni glasnik BiH“ broj 102/09)

MINISTARSTVO ZA LJUDSKA PRAVA I IZBJEGLICE

Sektor za izbjeglice, raseljene osobe i stambenu poliku

1. Pravilnik o načinu ostvarivanja prava na obrazovanje osoba kojima je priznata međunarodnazašta u Bosni i Hercegovini - donesen od Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice broj 01-50-3001/08 od 4.8.2008. godine („Službeni glasnik BiH“ broj 83/08)

2. Pravilnik o načinu ostvarivanja zdravstvenog osiguranja i zdravstvene zašte osoba kojima jepriznata međunarodna zašta u Bosni i Hercegovini - donesen od Ministarstva za ljudska pravai izbjeglice broj 01-31-3594/10 od 28.5.2010. godine („Službeni glasnik BiH“ broj 54/10)

3. Pravilnik o načinu ostvarivanja prava na rad osoba kojima je priznata međunarodna zašta u

Bosni i Hercegovini - donesen od Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice broj 01-02-3447/08od 12.9.2008. godine („Službeni glasnik BiH“ broj 83/08)

4. Pravilnik o načinu ostvarivanja prava na socijalnu zaštu osoba kojima je priznata međunarodnazašta u Bosni i Hercegovini - donesen od Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice broj 01-31-5181/08 od 23.12.2008. godine („Službeni glasnik BiH“ br. 3/09 i 5/10)

5. Pravilnik o idenkacijskom dokumentu osoba kojima je priznata međunarodna zašta uBosni i Hercegovini - donesen od Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice broj 01-02-5186/09od 2.10.2009. godine („Službeni glasnik BiH“ broj 80/09)

6. Pravilnik o osobnom stanju i upisu u mačne knjige činjenica rođenja, vjenčanja i smr osobakojima je priznata međunarodna zašta u Bosni i Hercegovini - donesen od Ministarstva zaljudska prava i izbjeglice broj 01-41-3593/10 od 28.5.2010. godine („Službeni glasnik BiH“ broj54/10)

PREGLED DRUGIH AKATA

1. Odluka o imenovanju nacionalnog koordinatora Bosne i Hercegovine za suradnju i koordinacijus Regionalnim centrom „Regionalna inicijava za migracije, azil i izbjeglice“ - donesena od

Vijeća ministara Bosne i Hercegovine broj VM 124/11 od 28.7.2011. godine („Službeni glasnikBiH“ broj 71/11)



93


B. Pregled podzakonskih akata donesenih na temelju Zakona o graničnoj kontroli(„Službeni glasnik Bosne i Hercegovine“ broj 53/09)


Granična policija Bosne i Hercegovine

1. Pravilnik o uvjema i načinu određivanja i donošenja rješenja područja graničnih prijelaza- donesen od Ministarstva sigurnos broj 12-02-2-5944/09 od 11.11.2009. godine (‘’Službeniglasnik BiH’’ broj 92/09)

2. Odluka o uvjema i načinu izdavanja odobrenja članu posade stranog broda za kretanje umjestu zadržavanja broda - donesen od direktora Granične policije BiH broj 18-05-1-02-3-3298/09 od 29.12.2009. godine (‘’Službeni glasnik BiH’’ broj 3/10)

3. Pravilnik o načinu obavljanja graničnih provjera i unosu podataka u putne isprave - donesen

od direktora Granične policije BiH broj 18-05-1-02-3-3080/09 od 9.12.2009. godine (‘’Službeniglasnik BiH’’ broj 3/10)

4. Pravilnik o izdavanju graničnog odobrenja - donesen od direktora Granične policije BiH broj18-05-1-02-3-3081/09 od 09.12.2009. godine (‘’Službeni glasnik BiH’’ broj 3/10)

5. Pravilnik o graničnoj kontroli u međunarodnom tranzitnom prometu - donesen od direktoraGranične policije BiH broj 18-05-1-02-3-3082/09 od 9.12.2009. godine (‘’Službeni glasnik BiH’’broj 3/10)

6. Pravilnik o postavljanju i uporabi tehničkih pomagala te fotograranju, snimanju i korištenjuvideo nadzora na graničnim prijelazima uz državnu granicu - donesen od direktora Graničnepolicije BiH broj 18-05-1-02-3-150/10 od 12.1.2010. godine (‘’Službeni glasnik BiH’’ broj 5/10)

7. Pravilnik o obavljanju i troškovima graničnih provjera na drugom mjestu u slučajevimaposebnih i opravdanih razloga - donesen od direktora Granične policije BiH broj 18-05-1-02-3-151/10 od 12.1.2010. godine (‘’Službeni glasnik BiH’’ broj 5/10)

8. Pravilnik o postupku utvrđivanja i rješavanja graničnog incidenta i drugih povreda državnegranice - donesen od Vijeća ministara Bosne i Hercegovine broj VM 320/09 od 30.12.2009.godine (‘’Službeni glasnik BiH’’ broj 6/10)

9. Pravilnik o standardima i uvjema izgrađenos i opremljenos graničnihprijelaza - donesen od Vijeća ministara Bosne i Hercegovine broj VM 322/09 od

30.12.2009. godine (‘’Službeni glasnik BiH’’ broj 6/10)

10. Pravilnik o postupku određivanja privremenog graničnog prijelaza - donesen od Vijeća

ministara Bosne i Hercegovine broj VM 321/09 od 30.12.2009. godine (‘’Službeni glasnik BiH’’broj 6/10)

11. Pravilnik o obliku i sadržaju oznaka i druge prometne signalizacije kojim se označava graničniprijelaz i njegovo područje, kao i o načinu postavljanja h oznaka i signalizacije - donesen od

ministra komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine broj 01-02-2-438/10 od 8.2.2010. godine(‘’Službeni glasnik BiH’’ broj 17/10)

12. Pravilnik o načinu obavljanja kontrole prenosa oružja i municije preko državne granice -

donesen od Vijeća ministara Bosne i Hercegovine broj VM 66/10 od 18.2.2010. godine (‘’Službeniglasnik BiH’’ broj 32/10)



94



Aneks 7.Spisak konvencija, protokola i pravne stečevine Europske Unijekorištene u izradi Strategije u oblasti migracija i azila i Akcijskog plana2012-2015.

A. Konvencije i protokoli

1. Konvencija o zaš ljudskih prava i temeljnih sloboda

2. Konvencija o statusu izbjeglica iz 1951. godine i Protokol o statusu izbjeglica iz 1967. godine

3. Konvencija o pravima djeteta

4. Konvencija prov mučenja i drugih surovih, nehumanih ili ponižavajućih tretmana ili kažnjavanja

5. Europska konvencija o sprječavanju mučenja, nehumanog ili ponižavajućeg tretmana ilikažnjavanja

6. Konvencija o statusu osoba bez državljanstva

7. Konvencija o zaš prava svih radnika – migranata i članova njihovih obitelji

8. Konvencija Vijeća Europe o akciji prov trgovine ljudima

9. Protokol za sprječavanje, zaustavljanje i kažnjavanje trgovine ljudima, osobito ženama i djecomkojim se dopunjuje Konvencija Ujedinjenih naroda prov transnacionalnog kriminala

B. Pravna stečevina Europske Unije

1. Direkva Vijeća 2001/51/EZ od 28. lipnja kojom se dopunjuju odredbe članka 26. Konvencije oprimjeni Shengenskog sporazuma od 14. lipnja 1985. godine

2. Direkva 2008/115/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 2008. godine o zajedničkimstandardima i postupanjima u državama članicama u svezi s vraćanjem osoba trećih zemalja čiji je boravak nezakonit

3. Direkva Vijeća 2003/9/EZ od 27. siječnja 2003. godine kojom se propisuju minimalni standardiza prihvat tražitelja azila

4. Direkva Vijeća 2004/83/EZ od 29. travnja 2004. godine o minimalnim standardima zakvalikaciju i status državljana trećih zemalja ili osoba bez državljanstva kao izbjeglica ili osobakoje iz drugih razloga imaju potrebu za međunarodnom zaštom i o sadržaju dodijeljene zašte

5. Direkva Vijeća 2005/85/EZ od 1. prosinca 2005. godine o minimalnim standardima u postupkuza priznavanje i oduzimanje izbjegličkog statusa u državama članicama

6. Direkva 2004/81/EZ Vijeća od 29. travnja 2004. godine o odobrenju boravka izdanomedržavljanima trećih država koji su žrtve trgovine ljudima ili im je pružena pomoć da ilegalnoimigriraju, a surađuju s nadležnim jelima

7. Uredba Europskog parlamenta i Vijeća (EZ-a) 562/2006 od 15. ožujka 2006. godine kojom seutvrđuje Kodeks Zajednice o pravilima za kretanje osoba preko granica (Shengenski kodeks ogranicama)

8. Direkva 2003/109/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenoga 2003. godine o statusudržavljana trećih država koji imaju stalni boravak

9. Uredba (EZ) br. 810/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. srpnja 2009. godine o uspostavi

Zakonika Zajednice o vizama (Zakonik o vizama)10. Direkva Vijeća 2003/86/EZ od 22. rujna 2003. godine o pravu na spajanje obitelji



95


11. Direkva Vijeća 2005/71/EZ od 12. listopada 2005. godine o posebnom postupku za ulazakdržavljana trećih zemalja u svrhu znanstvenog istraživanja

12. Direkva Vijeća 2002/90/EZ od 28. studenoga 2002. godine kojom se denira pomaganjeneovlaštenog ulaska, tranzita i boravka

13. Direkva Vijeća 2004/114/EZ od 13. prosinca 2004. godine o uvjema prihvata državljana trećihdržava u svrhe studija, razmjene učenika, neplaćenog obrazovanja ili dobrovoljnog rada

14. Direkva Vijeća 2001/40/EZ od 28. svibnja 2001. godine o uzajamnom priznavanju odluka oizgonu državljana trećih država

15. Okvirna Odluka Vijeća od 28. studenoga 2002. godine o jačanju kaznenoga okvira s ciljemsprječavanja olakšavanja neovlaštenog ulaska, tranzita i boravka

16. Direkva Vijeća 2003/110/EZ od 25. studenoga 2003. godine o pomoći u slučajevima tranzita usvrhe udaljavanja zračnim putem

17. Uredba Vijeća (EZ-a) br. 377/2004 od 19. veljače 2004. godine o uspostavi mreže imigracijskihslužbenika za vezu

18. Uredba Vijeća broj 2725/2000 od 11. prosinca 2000.godine o uspostavi „EURODACA“ zausporedbu osaka prsju radi ekasne primjene Dablinske konvencije

19. Uredba Vijeća (EK) broj 380/2008 od 18. travnja 2008. godine kojom se dopunjava Uredba(EK) broj 1030/2002 o uspostavi jedinstvenog formata boravišnih dozvola za državljane trećihzemalja

20. Uredba Europskog parlamenta i Vijeća (EK) broj 862/2007 od 11. srpnja 2007. godine ostasčkim podacima u Zajednici o migracijama i međunarodnoj zaš i opozivanje RegulaveVijeća (EC) broj 311/76 o kompilaciji stasčkih podataka o stranim radnicima

Strategy and Action Plan 2012-2015, Hrvatski

Documents

Transcript of Strategy and Action Plan 2012-2015, Hrvatski