STRATEGIJSKI MENADŽMENT · Sopstveni izvor “osnivačka glavnica” “naknadno uplaćeni...
Transcript of STRATEGIJSKI MENADŽMENT · Sopstveni izvor “osnivačka glavnica” “naknadno uplaćeni...
STRATEGIJSKI MENADŽMENT
GLAVA 23: FINANSIRANJE RASTA
UVOD
Finansijska strategija odnosi se na:
finansiranje tekućih aktivnosti
finansiranje rasta i
finansiranje prestrukturiranja
Kontroverza: finansiranje rasta
Pitanje: da li je rast nešto što treba maksimirati???
Suština nije rast, već vrednost
Rast može dovesti do likvidacije
STOPA ODRŽIVOG RASTA
Finansijski aspekti životnog ciklusa proizvoda
Rast i finansiranje
Računanje stope održivog rasta
Značaj stope održivog rasta
• Def: Stopa održivog rasta je maksimalna stopa rasta pri kojoj
ukupan prihod raste bez prenapregnutog korišćenja finansijskih
resursa (bez udara na likvidnost)
Prema Higinsu, stopa održivog rasta predstavlja maksimalnu
stopu rasta koju preduzeće može ostvariti na bazi odabrane
finansijske politike (npr. za ciljani finansijski leveridž). To znači
da veći rast od toga zahteva rast finansijskog leveridža, emisiju
akcija, promenu profitne margine i sl.
Finansijski aspekti životnog ciklusa proizvoda:
1)“Uvođenje” - gubitak (visoki troškovi IR, marketinga, proizvodnje)
2)“Rast” - rentabilno poslovanje (eksterni izvori finansiranja)
3)“Zrelost” - višak gotovine se reinvestira (interni izvori finansiranja)
4)“Opadanje” - granična rentabilnost, nedostatak gotovine za
reinvestiranje
FINANSIRANJE PROIZVODA U TOKU ŽC
RAST I FINANSIRANJE
Rast svih oblika aktive je obično preduslov rasta ukupnog prihoda
Rast aktive finansira se iz:
Neraspodeljenog dobitka
Novih kredita
Emisije HoV
Finansiranje rasta iz emisije HoV:
Rešava problem deficita gotovine, ali
otvara problem gubitka upravljačke kontrole
RAČUNANJE STOPE ODRŽIVOG RASTA
Promenljive koje se koriste u jednačini:
P = profitna stopa (ili margina)
D = ciljano učešće dividendi u profitu
L = ciljani odnos između kreditnog i sopstvenog kapitala (ciljani
finansijski leverage)
T = odnos između ukupne aktive i ukupnog prihoda
S = godišnji ukupni prihod
ΔS = rast ukupnog prihoda tokom godine
Pretpostavka! nema emisije akcija; rast aktive finansira se iz dva
izvora: zadržanog profita (neraspodeljenog dobitka) i kredita
DVE PERSPEKTIVE RASTA: AKTIVA I PASIVA
Aktiva
ΔST
Obaveze i
akcijski kapital
Novikrediti
Dodatni
zadržani
profit
P(S+ΔS)(1-D)L
P(S+ΔS)(1-D)
IZVOĐENJE FORMULE
I izvor finansiranja:
Zadržani profit = profit – dividende
= profitna stopa · prodaja – divid. stopa · profitna stopa
· prodaja
= P · (S + ΔS) · (1-D)
II izvor finansiranja:
Cilj: održati ciljani odnos između kreditnog i sopstvenog kapitala (L)
Novo zaduženje = zadržani profit · ciljani finansijski leveridž
= P · (S + ΔS) · (1-D) · L
ODNOS STVARNE STOPE RASTA I
STOPE ODRŽIVOG RASTA
Stvarna stopa rasta preduzeća gotovo nikada se ne podudara u potpunosti
sa stopom održivog rasta, zato je potrebno vršiti usklađivanje
Ukoliko stvarna stopa rasta prevazilazi stopu održivog rasta, potrebna su
usklađivanja:
1. U finansijskom planu (statičko finansijsko planiranje) ili
2. U biznis planu (dinamičko finansijsko planiranje)
Usklađivanje dve stope rasta kada je stvarna stopa rasta iznad stope
održivog rasta u:
Kratkom roku
Dugom roku
Usklađivanje dve stope rasta kada je stvarna stopa rasta ispod stope
održivog rasta
STVARNA STOPA RASTA VEĆA OD STOPE
ODRŽIVOG RASTA
Usklađivanje stvarne stope rasta sa stopom održivog rasta u
kratkom roku Problem je operativnog karaktera
Rešenje: dodatno zaduživanje (kratkoročni krediti, emisija obveznica).Dakle, kratkoročna odstupanja rešavaju se kratkoročnim izvorima.
Usklađivanje stvarne stope rasta sa stopom održivog rasta u
dugom roku Problem je strategijskog karaktera (potrebne su dugoročne mere,
odnosno dugoročni izvori finansiranja)
Rešenje:
1. Emisija novih akcija
2. Rast finansijskog leveridža
3. Promena u politici raspodele
4. Prilagođavanje proizvodnje
1. Emisija novih akcija
o Akcije: prioritetne (bez prava upravljanja) i obične (sa pravomupravljanja)
o Rast akcijskog kapitala dovodi do rasta kreditnog potencijala!
o Ovu strategiju mogu da koriste samo akcionarska društva (ilikorporacije)
“otvorene” (ili javne) – diskontinuelno trgovanje akcijama naberzi
“kotirane” (ili listovane) korporacije – kontinuelno trgovanjena berzi
“zatvorene” (ili privatne) korporacije – akcije se prodaju na“tržištu iza šaltera”
Sredstva prikupljena emisijom akcija na trećem mestu po redu
kada je reč o finansiranju rasta
1. Amortizacija i akumulacija
2. Kreditni izvori (krediti i obveznice)
3. Emitovane akcije
Značaj akcijskog kapitala:
1. Indikator zarađivačke snage
2. Indikator likvidnosti
Ograničenja za primenu strategije emisije novih akcija:
Skup poduhvat (5-10% od vrednosti emisije)
Sindrom negostoljubivosti tržišta (uzdržanost usled visoke cene akcije)
Neizvesnost (period između objavljivanja i prodaje 60-90 dana)
2. Rast finansijskog leveridža
Rast učešća kreditnog kapitala u odnosu na sopstveni kapital
(dug/sopstveni kapital)
Trošak kredita je kamata (fiksna obaveza)
U fazi rasta: stopa prinosa iznad kamatne stope; korišćenje kredita vodi
rastu prinosa na sopstveni kapital
U fazi zrelosti ili opadanja: troškovi kamata dovode pada profitabilnosti
Ograničenje za korišćenje ove strategije: kreditna sposobnost
3. Promene u politici raspodele rezultata
Politika raspodele: raspodela neto profita na akumulaciju i dividende
Cilj: rast akumulacije (neraspodeljenog dobitka)
Suština je zadržati veći deo dobitka u preduzeću kako bi se finansirao rast.
Načini:
Smanjenje dividendi
Odlaganje isplate dividendi (ograničeno obično na 3 godine)
Isplata dividendi u akcijama
Na politiku raspodele utiču:
Investicione mogućnosti (ukoliko su male treba deliti dividende)
Poreski aspekti (prinos na akcijski kapital se oporezuje)
4. Prilagođavanje proizvodnje
Diversifikovano preduzeće: smanjenje stepena diversifikacije
Prodaja delova preduzeća i jačanje poslovnog jezgra; eliminacija
nerentabilnog rasta
Nediversifikovano (monoproduktno) preduzeće
Eliminacija nerentabilnih kupaca
Eliminacija proizvoda sa sporim obrtom
Posledica: koristi se manja aktiva za isti ukupan prihod, smanjuje se nivo
obrtnog kapitala
STVARNA STOPA RASTA ISPOD STOPE
ODRŽIVOG RASTA
Preduzeća koja imaju stopu rasta ispod stope održivog rasta imaju
problem nedovoljne kapitalizacije
Rešenje:
Slobodnu gotovinu vratiti akcionarima kroz dividende i otkup akcija
Akumulacija gotovine (?)
Diversifikacija eksternim metodom (spajanje i pripajanje)
PRIKUPLJANJE SREDSTAVA
Struktura kapitala
Izvori sredstava
Prikupljanje sredstava i privredna konjunktura
Uslovi korišćenja pojedinih izvora sredstava
Kumulanta potrebnog kapitala
STRUKTURA KAPITALA
Prikupljanje sredstava je “marketing problem”: privlačenje investitora
i kreditora na osnovu promovisanja:
Zarađivačke snage
Likvidnosti
Kapital:
Politekonomisti: sredstva za proizvodnju
Računovođe: neto imovina
Pravnici: nominalna vrednost emitovanih akcija ili udela
Prikupljanje sredstava usmereno na postizanje:
Strukture kapitala (dugoročni izvori)
Strukture finansiranja (sve pozicije i kratkoročne i dugoročne)
IZVORI SREDSTAVA:
1. Uplaćeni kapital
Sopstveni izvor
“osnivačka glavnica”
“naknadno uplaćeni kapital”
2. Krediti
Tuđi (pozajmljeni) izvor
Ugovor između kreditora i debitora: nominalni iznos duga,
kamata, dospeće, plan otplate anuiteta
3. Stvorena sredstva
Akumulacija (neraspodeljeni profit)
USLOVI KORIŠĆENJA POJEDINIH IZVORA SREDSTAVA
Emisija novog kola akcija posle značajnijeg rasta cene akcija (rast
cene akcija govori o rastu investicionih mogućnosti)
Korišćenje kredita zavisi od stepena postojeće zaduženosti
Zaduženost se meri:
Ukupne obaveze/ukupna aktiva
Dugoročne obaveze/ (dugoročne obaveze + sopstveni kapital)
KUMULANTA POTREBNOG KAPITALA
“Kumulanta potrebnog kapitala” – za finansiranje investicija u
zemljište, objekte, mašine, oprema, zalihe
Poređenjem sredstava iz dugoročnih izvora sa kumulantom
potrebnog kapitala utvrđuje se da li je preduzeće u kratkom roku
neto kreditor ili neto debitor
Dva pristupa u optimizaciji dugoročnih izvora:
Dugoročna aktiva finansira se iz dugoročnih izvora
Dugoročna aktiva i neto obrtna sredstva finansiraju se iz dugoročnih
izvora
PRIKUPLJANJE SREDSTAVA:
KUMULANTA POTREBNOG KAPITALA
Kapital
VremeGodina 1 Godina 2 Godina 3
Kumulantazahtevanog
kapitala
A+
A
B
C