Strategije Prevladavanja Stresa Kod Zdravstvenih Radnika - Naslovna i Rezime
-
Upload
grozdanovic-milan -
Category
Documents
-
view
40 -
download
6
description
Transcript of Strategije Prevladavanja Stresa Kod Zdravstvenih Radnika - Naslovna i Rezime
Studija slučaja Prevladavanje stresa
1
UVOD
Stres je u savremenom društvu nezaobilazna pojava. Kako se ljudi adaptiraju i
prolaze kroz stresne situacije, zavisi od individualnih strategija prevladavanja stresa ili
koping mehanizama, kao i od karakteristika same ličnosti. Prevladavanje je posebna
kategorija adaptacije normalnih osoba na okolnosti koje su neuobičajene (Panić, 2011).
Prevladavanje uvek podrazumeva napor i borbu za pronalaţenje najboljeg adaptivnog
odgovora u datom trenutku. Značenje koje se daje ţivotnim događajima, utiče na izbor
mehanizama prevladavanja, ali i uspešnost ili neuspešnost mehanizama naknadno
utiče na interpretaciju onoga što se odigralo. Po definiciji Lazarusa (1984) koping
mehanizam ili strategija prevladavanja predstavlja „sve ono što osoba čini na
kognitivnom ili bihejvioralnom planu sa ciljem rešavanja problema i smanjenja inteziteta
psihofiziološke reakcije u okviru stres procesa“. Dimenzije ili stilovi prevladavanja stresa
su lične tendencije da se reaguje na uobičajeni ili preferirani način u različitim stresnim
situacijama koje imaju slične osnovne karakteristike. Oni predstavljaju opšte dispozicije
za određeni način ponašanja u stresnim okolnostima (Zotović, 2004).
Endler i Parker (Endler & Parker 1990, prema Panić, 2011) zastupaju shvatanje
da postoje tri dimenzije prevladavanja: prevladavanje usmereno na zadatak i na
rešavanje problema, prevladavanje usmereno na emocije i prevladavanje usmereno na
izbegavanje. Poslednja dimenzija se odnosi na kognitivne, emocionalne ili bihejvioralne
napore i pokušaje udaljavanja bilo od izvora stresa, bilo od psihičkih i telesnih reakcija
na stresore. Deli se na izbegavanje usmereno na ljude, koje se manifestuje kroz
pojačano druţenje sa ljudima iz vlastitog socijalnog okruţenja (socijalna diverzija), i
usmeravanje na novi zadatak koji nije povezan sa stresnom situacijom ili događajem
(distrakcija). Endler i Parker smatraju da socijalna podrška više predstavlja izvor
strategija suočavanja i da kao takva moţe biti povezana, ili olakšavati sam izbor neke
od strategija. Strategije suočavanja usmerene na problem češće su povezane s dobrom
adaptacijom dok su strategije usmerena na emocije i izbegavanje češće povezane sa
slabijom adaptacijom pojedinca. Ova klasifikacija je od 1990. poznata kao PAEI i sadrţi
4 strategije prevladavanja ili koping-mehanizma:
1) prevladavanje usmereno na zadatak (P-task oriented coping): primarni stil kontrole
koji se koristi kada se situacije procene kao varijabilne. Paţnja se odrţava i emocije
su pod kontrolom. Moţe biti maladaptivno kod rešavanja kompleksnih socijalnih
problema. Sadrţi definisanje problema, traţenje alternativnih rešenja, vaganje
alternativa, odabir rešenja i stupanje u akciju. Osnovna razlika između rutinskog
rešavanja problema u svakodnevnom ţivotu i prevladavanja, krije se u subjektivno
procenjenim karakteristikama situacije, u kojima se ove aktivnosti primenjuju. Ako su
okolnosti interpretirane kao stresne, onda govorimo o strategijama prevladavanja
Studija slučaja Prevladavanje stresa
2
koje su usmerene na problem, dok u situacijama koje nisu obojene procenama
pretnje i gubitka (pa čak i izazova) vrlo slični postupci predstavljaju „obične“
pokušaje rešavanja problema. Znači napori su orijentisani na rešavanje problema i
njegovo saznajno rekonstruisanje, i na pokušaje da se promeni situacija.
2) prevladavanje usmereno na emocije (A-emotion oriented coping): sekundarni stil
kontrole koji se koristi kada su situacije procenjene kao nepromenljive. Cilj je da se
redukuje stres, ali dugotrajnim korišćenjem mogu izazvati povećanje stresa i
negativne ishode kao što su anksioznost i depresija. U okviru ovih strategija reakcije
obuhvataju emocionalne odgovore kao što su prebacivanje sebi što se situacija
doţivljava previše emotivno, javljaju se ljutnja, napetost, bes i ogorčenost.
3) prevladavanje usmereno na izbegavanje, distrakcija (E-avoidant-distracted coping).
Odnosi se na usmeravanje na novi zadatak koji nije povezan sa stresnom
situacijom. Koristi se u kratkim periodima za probleme koji se ne mogu kontrolisati.
Osoba ne dozvoljava da je njeni problemi ometaju i fokusira se na nešto
interesantnije. Ako su problemi rešivi, u duţim periodima ovaj stil moţe biti
maladaptivan.
4) prevladavanje usmereno na izbegavanje, socijalna diverzija (I-avoidant-social
coping). Ogleda se u pojačanom druţenju sa ljudima. Prilikom suočavanja sa
pretnjom osoba se okreće drugima, ili zbog pomoći, ili zbog sigurnosti, da ne bi
mislila na problem. Ova strategija se takođe koristi za kratke vremenske periode, ali
vremenom je efektnije da se razviju veštine koje će identifikovati pretnju kao rešiv
problem.
U ovom istraţivanju ćemo se oslanjati na model Endlera i Parkera, da bismo
ispitali koje su strategije za prevladavanje karakteristične za zdravstvene radnike.
Posao zdravstvenih radnika je veoma stresan i podrazumeva svakodnevno suočavanje
sa neprijatnim situacijama, a takve radne okolnosti iziskuju izgrađivanje strategija za
prevladavanje stresa. Za uzorak smo izabrali lekare i medicinske tehničare Doma
zdravlja u Vladičinom Hanu, a ţelimo smo da utvrdimo i da li postoje statistički značajne
razlike između ovih profesionalnih kategorija (lekara i medicinskih tehničara), kao i da li
postoje razlike u odnosu na pol i starost ispitanika. Osnovni problem našeg istraţivanja
je ispitivanje zastupljenosti strategija prevladavanja ili koping mehanizama kod
zdravstvenih radnika u Domu zdravlja Vladičin Han, postojanje razlika između lekara i
medicinskih teničara, kao i ispitivanje razlika između muškaraca i ţena tj. starijih i
mlađih ispitanika u korišćenju strategija za prevladavanja stresa .
Studija slučaja Prevladavanje stresa
3
INSTRUMENTI
Da bismo ispitali koje strategije za prevladavanje stresa koriste zdravstveni
radnici Doma zdravlja Vladičin Han, koristili smo Coping Inventory for Stressful
Situations – CISS (Endler & Parker, 1990). Endler i Parker su pokušali da pronađu
način za merenje stilova suočavanja sa stresom, koji predstavljaju trajne karakteristike
ličnosti. Njihov upitnik, konstruisan na bazi PAEI klasifikacije, sadrţi 48 tvrdnji koje
sačinjavaju tri subskale (po 16 tvrdnji):
1) Suočavanje usmereno na emocije,
2) Suočavanje usmereno na problem i
3) Izbegavanje.
U okviru treće subskale, postoje dve subskale: Distrakcija i Socijalne diverzija.
Na petostepenoj ispitanici procenjuju koliko koriste određene tipove aktivnosti pri
susretu sa stresnom situacijom, gde je 1 uopšte ne koristim a 5 u potpunosti koristim.
Teorijski minimum za sve tri subskale iznosi 16, a teorijski maksimum je 80. Pošto je
treća subskala podeljena na dva dela, teorijski minimum za distrakciju je 10, a
maksimum 50, dok je za socijalnu diverziju minimum 6, a maksimum 30. Teorijska
srednja vrednost iznosi 48 na prve 3 subskale, na Distrakciji 30, a na Socijalnoj diverziji
18.
Studija slučaja Prevladavanje stresa
4
VARIJABLE
o Strategije prevladavanja stresa ili koping-mehanizmi - u okviru izabranog koncepta,
shvatamo ih kao opšte dispozicije za određeni način ponašanja u stresnim
okolnostima. Prema Endleru i Parkeru (Endler & Parker, 1990) te strategije su:
prevladavanje usmereno na zadatak - napori su orijentisani na rešavanje
problema i njegovo saznajno rekonstruisanje, i na pokušaje da se promeni
situacija;
prevladavanje usmereno na emocije - cilj je da se redukuje stres, ali dugotrajnim
korišćenjem mogu izazvati povećanje stresa i negativne ishode kao što su
anksioznost i depresija;
prevladavanje usmereno na izbegavanje, distrakcija - usmeravanje na novi
zadatak koji nije povezan sa stresnom situacijom
prevladavanje usmereno na izbegavanje, socijalna diverzija - pojačano druţenje
i okretanje drugima, da ugroţena osoba ne bi mislila na problem.
o Profesionalna kategorija: lekari i medicinski tehničari
o Pol
o Starost
Studija slučaja Prevladavanje stresa
5
UZORAK
U istraţivanju učestvuje 70 zdravstvenih radnika Doma zdravlja u Vladičinom
Hanu, od kojih su 35 lekari, a 35 medicinski tehničari. U podgrupi lekara je 17
muškaraca i 18 ţena, a u podgrupi medicinskih tehničara 10 muškaraca i 25 ţena. S
obzirom na činjenicu da je broj ţenskih medicinskih tehničara znatno veći od broja
muških, ujednačivanje po polu nije moguće na ovako malom uzorku. Ispitanici su prema
starosti podeljeni u 3 kategorije: do 35 godina, između 35 i 50 i stariji od 50 godina.
Struktura uzorka se moţe videti u Tabeli 1:
Tabela 1: Struktura uzorka
profesija starost
lekari
med.
tehničari
ukupno do
35
35-
50
više
od
50
ukupno
muškarci 17 10 27 5 14 16 35
ţene 18 25 43 6 17 12 35
ukupno 35 35 70 11 31 28 70
Studija slučaja Prevladavanje stresa
6
TOK ISTRAŢIVANJA
Sprovođenju ovog istraţivanja je prethodio razgovor sa direktorom Doma
zdravlja u Vladičinom Hanu. Predočili smo mu razloge našeg dolaska i motive
istraţivanja, i zamolili ga za saradnju. Pošto smo naišli na razumevanje, uz njegovu
pomoć smo sakupili uzorak i stupili u kontakt sa ispitanicima. S obzirom na to da se od
njih očekivalo da popune samo jedan kratak i jednostavan upitnik, nije bilo neophodno
davati detaljne instrukcije svakom ponaosob, pa su testovi podeljeni zahvaljujući
ljubaznosti pojedinih medicinskih tehničara, koji su ih prosleđivali svojim kolegama.
Ispitanicima je rečeno tj. poručeno da imaju nekoliko dana za rad, i sve upitnike smo
sakupili u roku od jedne nedelje. Svim ispitanicima sa kojima smo bili u direktnom
kontaktu smo se zahvalili.
Studija slučaja Prevladavanje stresa
7
ANALIZA REZULTATA
Za ispitivanje pouzdanosti Coping Inventory for Stressful Situations – CISS,
najpre smo izračunali smo Kronbah alfa koeficijent pouzdanosti, a zatim koristili
deskriptivne statističke metode aritmetičku sredinu i standardnu devijaciju, i posmatrali
dobijene rezultate u odnosu na teorijske prosečne vrednosti za ceo uzorak, kao i za sve
poduzorke, koje smo formirali u odnosu na varijable: profesionalna kategorija, pol i
starost. Da bismo proverili da li su uočene razlike u aritmetičkim sredinama statistički
značajne, koristili smo neparametrijsku metodu (Man – Vitnijev test).
Studija slučaja Prevladavanje stresa
8
REZULTATI
Pošto smo na osnovu Kronbah alfa koeficijenta utvrdili da sve subskale Coping
Inventory for Stressful Situations – CISS imaju dobru pouzdanost, prešli smo na tehnike
deskriptivne statistike kako bismo utvrdili kakva je učestalost korišćenja koping
mehanizama u našem uzorku. Izračunali smo aritmetičku sredinu i standardnu devijaciju
za sve strategije, a onda smo posmatrali dobijene rezultate u odnosu na teorijske
srednje vrednosti. Rezultati su dati u tabelama 2, 3, 4 i 5, kao i na pratećim graficima (1,
2, 3 i 4).
Tabela 2: Učestalost korišćenja pojedinih koping mehanizama u celom uzorku
Grafik 1: Učestalost korišćenja pojedinih koping mehanizama u celom uzorku
0
10
20
30
40
50
60
Zad. Emoc. Izbeg.
Koping mehanizmi
N = 70 AS Teorijski prosek SD
Zadatak 52, 5 48 5
Emocije 45 48 6
Izbegavanje
36 48 6
Distrakcija
26 30 5
Socijalna diverzija 14, 5 18 4
Studija slučaja Prevladavanje stresa
9
Moţemo primetiti da na nivou celog uzorka ispitanici u najvećoj meri koriste
prevladavanje usmereno na zadatak, pa u odnosu na teorijski prosek imaju značajno
povišene vrednosti, korišćenje druge strategije (prevladavanje usmereno na emocije) je
nešto niţe od proseka, dok najmanje koriste izbegavanje.
Tabela 3: Učestalost korišćenja pojedinih koping mehanizama kod lekara i medicinskih
tehničara
Grafik 2: Učestalost korišćenja pojedinih koping mehanizama kod lekara i medicinskih
tehničara
0
10
20
30
40
50
60
70
Zadatak Emocije Izbeg.
lekari
med. tehnicari
N = 70 profesija AS Teorijski
prosek SD
Zadatak lekari 62
48 5
tehničari 48 3
Emocije lekari 42
48 2
tehničari 54 3
Izbegavanje
lekari 32 48
3
tehničari 42 2
Distrakcija
lekari 24 30
4
tehničari 28 2
Socijalna diverzija lekari 12,5
18 3
tehničari 16 2
Studija slučaja Prevladavanje stresa
10
Lekari iz našeg uzorka u većoj meri koriste prevladavanje usmereno na zadatak od
medicinskih tehničara, prevladavanje usmereno na emocije je zastupljenije kod
medicinskih tehničara, kao i izbegavanje, mada su vrednosti na izbegavanju niţe nego
na ostalim dimenzijama.
Tabela 4: Učestalost korišćenja pojedinih koping mehanizama kod muškaraca i ţena u
uzorku
Grafik 3: Učestalost korišćenja pojedinih koping mehanizama kod muškaraca i ţena u
uzorku
0
10
20
30
40
50
60
Zadatak Emocije Izbeg.
muškarci
žene
N = 70 pol AS Teorijski
prosek SD
Zadatak muškarci 60
48 3
ţene 50 4
Emocije muškarci 38
48 3
ţene 58 2
Izbegavanje
muškarci 30 48
5
ţene 40 4
Distrakcija
muškarci 20 30
2
ţene 40 5
Socijalna diverzija muškarci 10
18 4
ţene 18 2
Studija slučaja Prevladavanje stresa
11
Iz tabele i grafika se moţe pročitati da muškarci iz našeg uzorka znatno više koriste
prevladavanje usmereno na zadatak od ţena, dok je kod ţena izraţenije prevladavanja
usmereno na emocije. Što se tiče izbegavanja, ţene više koriste tu strategiju, ali je ona
manje zastupljena od prethodnih strategija.
Tabela 5: Učestalost korišćenja pojedinih koping mehanizama kod starosnih podgrupa
Grafik 4: Učestalost korišćenja pojedinih koping mehanizama kod starosnih podgrupa
N = 70 starost AS Teorijski
prosek SD
Zadatak
< 35 47
48
2
35-50 56 3
> 50 62 2
Emocije
< 35 56
48
5
35-50 52 2
> 50 40 2
Izbegavanje
< 35 36
48
5
35-50 42 4
> 50 34 5
Distrakcija
< 35 22
30
6
35-50 22 7
> 50 30 8
Socijalna diverzija
< 35 12
18
3
35-50 17 9
> 50 15 3
Studija slučaja Prevladavanje stresa
12
Vidimo da korišćenje prve strategije (prevladavanje umereno na zadatak) raste sa
godinama, što znači da najstariji zdravstveni radnici iz našeg uzorka u najvećoj meri
koriste ovaj koping mehanizam. Prevladavanje usmereno na emocije je, pak,
najizraţenije kod najmlađih, a izbegavanje je najzastupljenije u srednjoj podgrupi
(između 35 i 50 godina). Da bismo utvrdili da li su uočene razlike u aritmnetičkim
sredinama statistički značajne, koristili smo neparametrijsku metodu (Man – Vitnijev
test). Našli smo da se lekari i medicinski tehničari statistički značajno razlikuju u
korišćenju stategije usmerenost na zadatak i usmerenost na emocije, pri čemu lekari
češće koriste prvi koping mehanizam, a medicinski tehničari drugi. Takođe, utvrdili smo
da se muškarci i ţene iz našeg uzorka statistički značajno razlikuju po koriščenju prve i
druge strategije, tj. da muškarci više koriste usmerenost na zadatak, a ţene usmerenost
na emocije. Između starosnih poidgrupa nisu pronađene statistički značajne razlike u
korišćenju koping mehanizama.
0
10
20
30
40
50
60
70
Zadatak Emocije Izbeg.
<35
35-50
>50
Studija slučaja Prevladavanje stresa
13
DISKUSIJA
Cilj ovog istraţivanja bio je ispitivanje zastupljenosti strategija prevladavanja ili
koping mehanizama kod zdravstvenih radnika u Domu zdravlja Vladičin Han. U
istraţivanju je učestvovalo 70 ispitanika, od toga 35 lekara i 35 medicinskih tehničara
oba pola, podeljenih u tri starosne podgrupe (manje od 35 godina, između 35 i 50, i
preko 50 godina). Na nivou celog uzorka ispitanici u najvećoj meri koriste prevladavanje
usmereno na zadatak, što predstavlja primarni stil kontrole koji se koristi kada se
situacije procenjuju kao promenljive. Utvrđeno je da su strategije usmerene na zadatak
usmerene najefikasnije u situacijama koje se opaţaju kao podloţne kontroli, dok su na
emocije usmerene strategije najefikasnije u situacijama koje su percipirane kao
nepodloţne kontroli (Lazarus & Folkman, 1984). Zdravstveni radnici u Domu zdravlja
Vladičin Han imaju imaju značajno povišene vrednosti na u odnosu na prosek, što
znači da se u većini slučajeva suočavaju sa stresnim situacijama na adekvatan način,
uz uverenje da mogu da kontrolišu tok događaja. Na drugoj strani, prevladavanje
usmereno na emocije je nešto niţe od proseka. Ova strategija podrazumeva
neadekvatne emocionalne odgovore, poput samoprekorevanja što se situacija
doţivljava previše emotivno, pri čemu se javljaju bes i ogorčenost (Endler & Parker
1990, prema Panić, 2011). Endler i Parker (prema Zotović, 2004) izveštavaju o visokoj
korelaciji neuroticizma sa ovom staregijom, što je znači da izraţeniji neuroticizam
smanjuje korišćenje konstruktivnih strategija rešavanja problema u stresnim
situacijama. Iako u ovom istraţivanju crte ličnosti nisu tema, moţe se pretpostaviti da
zdravstveni radnici iz našeg uzorka imaju nizak neuroticizam i generalno su skloni
konstruktivnom pristupu stresnim situacijama. Pošto su strategije suočavanja usmerene
na problem češće povezane s dobrom adaptacijom, a strategije usmerena na emocije i
izbegavanje češće povezane sa slabijom adaptacijom (Endler & Parker, 1990),
razumljiva je I najslabija izrađenost strategije izbegavanja u našem uzorku. Izbegavanje
se obično koristi su situacijama koje se opaţaju kao nemoguće za kontrolisanje, a pošto
smo utvrdili da zdravstveni radnici u Domu zdravlja u Vladičinom Hanu u većini
slučajeva uspevaju da iskontrolišu stresne situacije, mogla se je očekivati mala
zastupljenost strategije izbegavanja.
Utvrdili smo i da lekari iz našeg uzorka u većoj meri koriste prevladavanje
usmereno na zadatak od medicinskih tehničara, ali je situacija obratna kada je u pitanju
prevladavanje usmereno na emocije. Uz pomoć Man – Vitnijevog testa smo pronašli
statističku značajnost ovih razlika. Ovaj nalaz se moţe protumačiti u svetlu narednog
rezultata, prema kojem muškarci iz našeg uzorka znatno više koriste prevladavanje
usmereno na zadatak od ţena, dok je prevladavanje usmereno na emocije izraţenije
kod ţena izraţenije, a obe razlike su statistički značajne. S obzirom na to da veći deo
Studija slučaja Prevladavanje stresa
14
poduzorka medicinskih tehničara čine ţene (25), zastupljenost usmerenosti na emocije
se moţe dovesti u vezu sa rezultatima istraţivanja Endlera i Parkera (Endler & Parker,
1990, prema Kozina 2007), koji nalaze da ţene u stresnim situacijama češće koriste
strategiju drugu strategiju (sumerenost na emocije). Oni su dobili rezultate koji upućuju
na postojanje polnih razlika u izboru strategija suočavanja, mada na skali usmerenosti
na rešavanje zadatka nije pronađena statistički značajna razlika. Ipak, mnogi drugi
istraţivači su došli do istih zaključaka kao I mi (Leana & Feldman,1991, prema Panić
2011), pa se moţe reći da ţene generalno češće od muškaraca prevladavaju stres
ispoljavanjem emocija. To vaţi očigledno vaţi i za medicinske tehničare tj. medicinske
sestre, koje pri pokušajima da redukuju stres , češće reaguju anksiozno i depresivno.
Statistički značajne razlike između lekara i medicinskih tehničara nisu pronađene u
pogledu korišćenja strategija prevladavanja izbegavanjem, ni na subskali distrakcija, ni
na socijalnoj diverziji, što je u skladu sa rezultatima ranijih istraţivanja (Endler & Parker,
1990, prema Kozina 2007). Prema nalazima nekih istraţivača starije osobe nemaju
adaptivne reakcije na stres. S obzirom na to da su njihovi kapaciteti smanjeni, oni su za
razliku od mlađe populacije ranjiviji (Sapolsky, 1993, prema Schaie & Willis, 2001). U
našem istraţivanju se pokazalo da najstariji zdravstveni radnici u Domu zdravlja u
Vladičinom Hanu u najvećoj meri koriste prvi koping mehanizam, a da se sa godinama
korišćenje te strategije smanjuje. Ipak, nisu pronađene statistički značajne razlike među
podgrupama. Rezultati nekih studija ukazuju da starije osobe manje koriste mehanizme
prevladavanja usmerene na problem, za razliku od mehanizama usmerenih na emocije
(Blanchard-Fields, Jahnke, & Camp, 1995), dok je u drugim nađeno da su starije osobe
sklonije primeni mehanizama prevladavanja usmerenih na zadatak. U jednoj studiji koja
se bavila ispitivanjem starosnih razlika u korišćenju mehanizama usmerenih na
problem, istraţivači su ustanovili minimalne starosne razlike, kao i to da sve starosne
grupe – uključujući adolescente, mlade, osobe srednjeg doba i stare – najviše
primenjuju ovu strategiju. Rezultati takođe pokazuju da starije osobe više koriste
pasivno-zavisne i izbegavajuće strategije (Blanchard-Fields, Jahnke, & Camp, 1995).
Ovim istraţivanjem smo utvrdili zastpljenost strategija prevladavanja stresa kod
zdravstvenih radnika Doma zdravlja u Vladičinom Hanu, i ispitali razlike u odnosu na
profesiju, pol i starost. Dobijeni rezultati mogu posluţiti kao inspiracija za neko opseţnije
i ozbiljnije istraţivanje.
Studija slučaja Prevladavanje stresa
15
PREDLOG PSIHOLOŠKOG TRETMANA
Prema rezultatima našeg istraţivanja, najzatupljenija strategija prevladavanja
stresa kod zdravstenih radnika u Domu zdravlja Vladičin Han je usmerenost na zadatak,
a odlike te strategije su fleksibilan pristup broblemu, traţenje alternativnih rešenja,
vaganje alternativa, odabir rešenja i stupanje u akciju. Međutim, ne treba zanemariti ni
relativno veliku zastupljenost drugog, manje adaptivnog koping-mehanizma:
usmerenost na emocije. Dugotrajnim korišćenjem ovog stila kontrole moţe doći do
povećanja stresa, a s obzirom na to da su ovakvom načinu reagovanja najviše sklone
ţene iz našeg uzorka, tj. medicinski tehničari, bilo bi poţeljno da im njihove kolege, koje
generalno imaju bolju kontrolu stresnih situacija, pruţe podršku i pomoć u modifikovanju
maladaptivnih načina prevladavanja stresnih situacija. Takođe, budući da usmerenost
na emocije najviše koriste mladi zdravstveni radnici (do 35 godina), stariji bi, uz pomoć
psihologa koji radi u ovoj ustanovi, kao i uz našu pomoć, mogli pruţiti dragocenu
potporu mlađim kolegama.
Studija slučaja Prevladavanje stresa
16
LITERATURA
Blanchard-Fields, F., Jahnke, H. C., & Camp, C. (1995). Age differences in problem
solving style: The role of emotional salience. Psychology and Aging, 10, 173–180.
Brief, A. P., Burke, M. J., George, J. M., Brief, A. P., Burke, M. J., George, J. M. (1988)
Should negative affectivity remain un measured variable in the study of stress? Journal
of Applied Psychology, 73, 193-198.
Endler, N. S., & Parker, J. D. A. (1990). Multidimensional assessment of coping: A
critical evaluation. Journal of Personality and Social Psychology, 58, 844–854.
Kaličanin, P., Slijepčević, D., Stoţinić, S. (2001). Stres, Zdravlje, Bolest, Beograd:
Obeleţja.
Kozina, M. (2007). Suočavanje sa stresom u adolescenciji: Povezanost sa roditeljskim
ponašanjem i prisnosti u prijateljstvu, Diplomski rad, Zagrebu: Filozofski fakultet.
Lazarus, R.S., & Folkman, S. (1984). Stress, appraisal, and coping. New York, 1984.
Panić, T. (2011). Medijatori efekata nezaposlenosti na mentalno zdravlje, Doktorska
disertacija, Niš: Filozofski fakultet.
Schaie, K. W., & Willis, S. L. (2001). Psihologija odrasle dobi i starenja. Jastrebarsko:
Naklada Slap.
Zotović, M. (2004). Prevladavanje stresa: konceptualna i teorijska pitanja sa stanovišta
transakcionističke teorije, Psihologija, 37, br. 1, 5-32.