STRATEGIJA RAZVOJA OP ĆINE MAGLAJ za period 2006. · PDF fileBosne, postoje još i ve...

BOSNA I HERCEGOVINAFEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINEZENIČKO-DOBOJSKI KANTONOPĆINA MAGLAJ

STRATEGIJA RAZVOJAOPĆINE MAGLAJza period 2006. - 2011. godine

Maglaj, januar/siječanj 2007.

STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE MAGLAJ 2006. – 2011. 3

SADRŽAJ

I. UVOD

II. STATUSNA ANALIZA

1. GEOGRAFSKI POLOŽAJ, DEMOGRAFSKA SLIKA I TRŽIŠTE RADA........ 4.

1.1. Geografija i topografija ..................................................................... 4.

1.2. Stanovništvo i demografija ............................................................... 7.

1.3. Ljudski resursi i tržište rada – zaposlenost i nezaposlenost............... 10.

2. EKONOMSKA I BIZNIS SITUACIJA ............................................................. 14.

2.1 Rezultati procesa privatizacije na području općine Maglaj................. 14.

2.2. Privatno poduzetništvo ...................................................................... 17.

2.3. Stanje poljoprivrede .......................................................................... 19.

3. INFRASTRUKTURA I EKOLOGIJA .............................................................. 23.

3.1. Saobraćajnice .............................. .................................................... 23.

3.2. Elektroinstalacijska, vodoprivredna i kanalizacijska infrastruktura .... 25.

3.3. Prostorni plan općine Maglaj ............................................................. 26.

3.4. Urbanistički plan grada Maglaja ........................................................ 26.

3.5. Bespravna izgradnja objekata ........................................................... 27.

3.6. Minska polja i ratom oštećeni objekti ................................................ 27.

3.7. Ekologija i zaštita životne okoline ...................................................... 28.

4. OBRAZOVANJE, KULTURA I SPORT .......................................................... 29.

4.1. Obrazovanje ...................................................................................... 29.

4.2. Kultura ............................................................................................... 34.

4.3. Sport .................................................................................................. 35.

5. ZDRAVSTVO I SOCIJALNA ZAŠTITA ......................................................... 37.

5.1. Zdravstvo ........................................................................................... 37.

5.2. Socijalna zaštita ................................................................................ 40.

6. LOKALNA UPRAVA I NJENI PARTNERI...................................................... 41.

6.1. Analiza stanja u oblasti lokalne uprave ............................................. 41.

6.2. Problemi funkcionisanja lokalne uprave i njene nadležnosti ............ 42.

6.3. Problemi finansiranja rada lokalne uprave ........................................ 42.

6.4. Ljudski resursi ................................................................................... 43.

6.5. Informatizacija općinske uprave......................................................... 43.

6.6. NVO kao partner ............................................................................... 44.

7. SWOT ANALIZA ........................................................................................... 46.

III. VIZIJA RAZVOJA OPĆINE MAGLAJ ..................................................................... 48.

IV. STRATEŠKI CILJEVI ............................................................................................. 50.

ANEX I

RAZVOJNI PROGRAMI

IMPLEMENTACIJA I KONTROLA PROVOĐENJA STRATEŠKOG PLANA


UVOD

Uzimajući u obzir činjenicu da je planiranje jedan od osnovnih oblika uskladjivanja različitih interesa subjekata u odredjenom prostoru, u sadržaju «Strategije razvoja općine Maglaj 2006. – 2011.» navedeni su ključni elementi koji su od velike važnosti za ukupan društveno – ekonomski razvoj maglajske općine. Dokument je rezultat zajedničkog rada lokalne vlasti i OSCE –a, kroz projekat «Ugovor». Strateško planiranje je put ka rješavanju problema i poboljšanju uslova života i pozicioniranju općine u odnosu na stvarne potrebe, kapacitete i mogućnosti, prepreke i prednosti sa kojima se susreće i raspolaže. Strateški razvoj općine Maglaj u narednih pet godina u najkraćem je sadržan na stranicama ovog dokumenta. U procesu odredjivanja strateških ciljeva i prioriteta razvoja korištena su znanja predstavnika lokalnih stručnih lica i institucija okupljenih u Komisiju za planiranje općinskog razvoja KPOR, koji su gotovo godinu dana radili po svim oblastima. Programiranje socijalnih, institucionalnih i ekonomskih elemenata razvoja nije bio nimalo lak zadatak. Svojevrsni orijentir lokalnoj zajednici je postavljen kroz nekoliko pravaca djelovanja i razvoja, kako bi na odredjeni način bilo olakšano pripremanje i izrada projekata za koje su potrebna finansijska sredstva kako bi se realizovali. Suština dokumenta je svakako poboljšanje kvaliteta života svih gradjana u svim životnim oblastima. Do toga bi trebali doći realizacijom slijedećih postavljenih ciljeva:

- razvijena privreda i poduzetništvo što će rezultirati otvaranjem radnih mjesta i smanjenjem nezaposlenosti;

- partnerski odnosi i ljudski potencijali; - prostorno uredjena lokalna zajednica; - utvrdjivanje infrastrukturne mreže i uskladjivanje iste sa potrebama stanovništva,

privrednika i sl; - očuvanje životne okoline, kulturnih i historijskih vrijednosti Maglaja; - dosljedno provodjenje načela i principa zakonitosti i jednakosti za sve gradjane;

Izradjujući Strategiju, općina Maglaj je pokazala izuzetno visok nivo poslovnosti i odgovornog javnog djelovanja, a sve u cilju jasnog definisanja vizije razvoja ovog područja. Sveobuhvatnom analizom stvorena je kvalitetna osnova za iznalaženje racionalnih dugoročnih i kratkoročnih rješenja razvoja općine Maglaj. Glavni cilj je da općina Maglaj postane sredinom u kojoj domaći ljudi rado žive i tu ostaju, u koju rado dolaze stranci, investitori, poslovni ljudi, sportski i kulturni radnici. Zajednički to i ostvarimo.


1. GEOGRAFSKI POLOŽAJ, DEMOGRAFSKA SLIKA I TRŽIŠTE RADA 1.1.Geografija i topografija 1.1.1. Veličina općine – prostorni aspekt Općina Maglaj je geografsko, klimatsko, prirodno i ekonomsko područje, koje je smješteno oko rijeke Bosne, koja općinsko područje dijeli na dvije približno jednake polovine.Teritorijalno i administrativno je sastavni dio Zeničko – dobojskog kantona i pripada Ekonomskoj Regiji Centralna Bosna i Hercegovina. Graniči se sa općinama ; Doboj, Petrovo i Teslić iz Republike Srpske, Banovići iz Tuzlanskog kantona i općinama;Tešanj, Zavidovići i Žepče iz Zeničko – dobojskog kantona. Prema površini od 288 km2, prostorno spada u prosječne općine Zeničko dobojskog kantona, a u odnosu na prosječnu veličinu općina u Federaciji Bosne i Hercegovine, teritorija općine Maglaj je manja za 85 km2 ili za 29,51%.Teritorija općine, sastoji se iz naseljenih mjesta. Tabela 1.1.1.Pregled naseljenih mjesta po površini

Od ukupne površine općine na obradivo zemljište otpada 41,70 % a šume 58,30%.

Površina u dulumima R./br.

Naseljeno mjesto – katastarska općina Obradivo Šume Svega

1 Bakotić 2979 3681 6660 Bijela Ploča Maglaj Misurići Parnica

2

Poljice

5960 6190 12150

Bradići Donji 3 Bradići Gornji

2442 3358 5800

5 Brezove Dane 5696 7309 13005 6 Čobe 1737 3286 5023 7 Domislica 1207 3 1210 8 Donja Bočinja 3239 4484 7723 9 Donja Bukovica 2298 4988 7286 10 Donji Rakovac 5274 16500 21774

Donji Ulišnjak 11 Gornji Ulišnjak

3284 2976 6260

12 Gornja Bočinja 4290 7586 11876 13 Gornja Bukovica 1629 5754 7383 14 Gornji Rakovac 5397 6349 11746 15 Jablanica 3075 5070 8145 16 Kopice 3885 8045 11930 17 Kosova 4436 4217 8653 18 Krsno Polje 1048 453 1501 19 Liješnica 2697 2916 5613 20 Mladoševica 3754 1220 4974 21 Moševac 3095 3134 6229 22 Novi Šeher 3602 76 3678

23 Oruče Ravna 3159 3271 6430

24 Ošve 2043 7868 9911 25 Radojčići 1774 2357 4131 26 Straište 921 743 1664 27 Strupina 2540 4130 6670 28 Tujnica 3146 2283 5429 UKUPNO 84607 118247 202854


1.1.2. Reljef Općinu karakterizira visok stepen prirodnih raznolikosti na cijelom teritoriju.Reljef općine ima karakteristike prelaza iz nizijskog u planinsko područje, sa dobrim rasporedom prirodnih bogatstava; šume, rijeke, obradiva poljoprivredna zemljišta, mineralna bogatstva (istražena i ne istražena), raznovrstan biljni i životinjski svijet.Postoji stanište endemske biljne vrste – halačija u rejonu Moševački šiljak – Rudine.Područje je bogato pticama, i drugim šumskim životinjama. Pored toga, područje je bogato staništima prirodnih trava, posebno ljekovitih, voćem, gljivama i sl. Grad Maglaj , kao najveće naseljeno mjesto u općini, nalazi se na nadmorskoj visini od 169 metara. Najviši dijelovi općine u prosjeku iznose 419,20 metara nadmorske visine, a ravničarski dijelovi u prosjeku ne prelaze 200 metara , a cijeli prostor ( ravničarski i brdoviti) prosječno ne prelazi 250 metara iznad mora. 1.1.3. Vode Općina je bogata značajnim količinama voda, koje su u najvećem dijelu još uvijek čiste.Najveća rijeka koja protiče središtem općine je rijeka Bosna, pripada Crnomorskom slivu.Pored rijeke Bosne, postoje još i veći vodotoci kao što su : Jablanica, Bistrica, Liješnica i Fojnica. Vodotoci su bogati raznovrsnom ribom, posebno je evidentan visok prirodni prirast u poslijeratnom periodu zbog osjetno smanjenih industrijskih zagađivača.Postoje uslovi za razvoj sportskog ribolova, što podrazumjeva na zakonu zasnovan način uzgoja ribe ali i podizanje ekoloških standarda u vodotocima i oko vodotoka.Nema uslova za komercijalni lov. Veoma značajan resurs su i podzemne vode zadovoljavajućeg kvaliteta iz aluviona rijeke Bosne koji se proteže ispod grada Maglaja i nalazi na dubini 7-12 metara ispod kote tla (174,00 metara nadmorske visine) i podzemne kapilarne vode velikih dubina odličnog kvaliteta (voda za flaširanje) od 50-120 metara ispod kote tla. Njihova izdašnost nije dovoljno ispitana ali ih prema dosadašnjim ispitivanjima ima u znatnim količinama.

1.1.4. Prirodni izvori – vrela , samo neka od vrela

Još uvijek postoji znatan broj izdašnijih prirodnih vrela pitke vode kao što su : Česma Voljevac, Josipova voda, Horina voda, Čaršina voda, Česma braće Mulalić, Gornje vrelo, Šećina voda, Studenac, Lipova glava, Voda bunar i dr.

1.1.5. Prirodne mineralne vode

Tabela 1.1.5. Naziv Lokalitet Naseljeno mjesto

Kiseljak Pored puta M 17 Moševac

Od pamtivijeka u lokalnim okvirima pomenuto izvorište je korišteno kao prirodna mineralna voda za piće, bogato mineralima, posebno željezom, sumporom i magnezijem.U postupku je davanje koncesije za komercijalnu eksploataciju.

1.1.6. Jezera

Tabela 1.1.6. Naziv Lokacija Površina Prosječna dubina Zastupljena vrsta ribe

Nekolj Liješnica

Navedeno jezero je u vlasništvu kompanije “Natron – Hayat” i dio je u tehnološkom procesu – deponija tehnoloških fekalija. Ista se ne koristi od 1992.godine, zbog čega je trenutno voda u jezeru čista u kome obitavaju rezličite vrste riba.


1.1.7.. Prirodne Špilje Tabela 1.1.7. Špilja

Naziv Lokacija –naseljeno mjesto Tip Površina Dubina

Megara Rakovac U reonu Rakovca smještena je prirodna špilja Megara, izuzetne speleološke, rekreativne i turističke vrijednosti. 1.1.8. Mineralne sirovine U reonu Brezove Dane, postoje značajne (dokazane) količine uglja visoke kalorične vrijednosti. U naselju Jandrošac nalazi se ležište izuzetno tehnički vrijednog kamena vrste Dacit.U reonu Gornje Kosove nalazi se značajno ležište smeđeg kamena u pločastom obliku.Na cijelom teritoriju općine u velikim količinama nalaze se i druge vrste kamena, kao i šljunka i pijeska. 1.1.9. Zemljište Zemljište se rasprostire na 84,6 km 2 i vodi se u 28 katastarskih općina, različitog boniteta, razvrstano u više bonitetnih grupa.Prema prostornom rasporedu, svo zemljište ne prelazi 250 a ravničarski dijelovi 200 metara nadmorske visine. Tabela 1.1.9.Obradivo zemljište

Oranice, bašte i vrtovi u hektarima Obradivo Obrađeno Neobrađeno % neobrađenog zamljišta

Na području Općine Maglaj

5.365 1.146 4.219 78,6 1.1.10. Šume Šume zauzimaju površinu od 118,2 km 2 , kultura lišćara i četinara, visokih šuma sa prirodnom obnovom, djelimično i vještačkom obnovom ali i degradiranih šuma sa značajnim goletima i neproduktivnim površinama. Šume su bogate šumskom divljači; zec, vuk, lisica, medvjed, jelen, divlja svinja, razne vrste ptica. U odnosu na predratno stanje površina pod šumama je značajno smanjena, ali je i reproduktivna sposobnost šuma značajno smanjena. 1.1.11. Prirodni ambijentalni prostori pogodni za sport i zabave Na rijeci Bosni , duž teritorije općine Maglaj kajakaški sport, rekreativno i takmičarski, od Zavidovića do Maglaja, alternativa Zavidovići –Maglaj – Doboj, kajakaški sport i rafting – rekreativno i takmičarski, zatim, škola plivanja, sportski ribolov, uključujući i kavezni uzgoj ribe na komercijalnoj osnovi. Na rijeci Bistrici, po ambijentalnom prostoru i vlasništvu moguća je izgradnja vještačkog više namjenskog jezera, za vodovod, mini hidroelektranu, uzgoj ribe i sve sportove na mirnim vodama... razvoj turističke destinacije.(Postoji urađen Program i isti je ušao u Program Regionalne Ekonomske Regije Centralna BiH).

a) Na Snijegu Skijanje i smučanje, rekreatvino i takmičarski na više područja ; kao što su : Borik, Ošve, Kosova, Moševac, područje Novog Šehera.


b) Lov divljači Postoje dobri prirodni uslovi uz dobro gazdovanje lovnim područjem, organizovanje sportskih takmičenja pa i na komercijalnoj osnovi. c) Planinarenje Dobar i izdašan reljef općine Maglaj omogućava zaljubljenicima prirode dobru šansu za odmor, rekreaciju i istraživanje prirode, uz mogućnost dobrog dijela i na komercijalnoj osnovi. Kao posebnu prirodnu atrakciju predstavlja špilja Megara. 1.1.12. Klima Pret planinska i planinska sa umjerenim i ujednačenim godišnjim dobima i rasporedom padavina.U tabeli 1.4. dat je pregled kretanja temperature vazduha i prosječnih padavina. Tabela 1.1.12.

Minimalne prosječne višegodišnje temperature

Maksimalne prosječne višegodišnje temperature

Višegodišnje prosječne

temperature

Prosječne godišnje padavine

- 15 38 13,40 947 1.2. Stanovništvo i demografija 1.2.1.Demografske promjene – promjena etničke strukture Od prvog pomena Maglaja iz 1408.godine do raspada Jugoslavije 1991. i agresije na Bosnu i Hercegovinu 1992.godine, ovo područje je imalo karakteristiku tri dominantne nacionalne skupine, temeljene prije svega na vjerskim osobinama : Bošnjaci – muslimani, Srbi – pravoslavci i Hrvati – katolici , uz puno međusobno uvažavanje posebnosti, kada je došlo do značajnih demografskih promjena u odnosu na stanje iz 1991.godine, godine kada je bio i posljednji popis stanovništva u okviru zajedničke države Jugoslavije.U narednim tabelama je navedeno demografsko stanje sa promjenama Demografsko stanje po sadašnjim naseljima – stanovništvo koje bi trebalo biti domicilno Tabela 1.2.1.

Broj prema etničkoj pripadnosti Naseljeno mjesto Godina Bošnjaci Srbi Hrvati Ostali Ukupno

Bakotić 1991.g. 0 611 7 12 630 Bijela Ploča 1991.g. 730 198 7 69 1004 Bradići Donji 1991.g 457 1 187 19 684 Bradići Gornji 1991.g. 316 2 247 2 567 Brezove Dane 1991.g. 0 1004 44 9 1057 Čobe 1991.g. 638 0 7 9 654 Domislica 1991.g. 660 0 42 1 703 Donja Bočinja 1991.g. 0 807 2 12 821 Donja Bukovica 1991.g. 0 150 0 1 151 Donji Rakovac 1991.g. 0 555 0 23 578 Donji Ulišnjak 1991.g. 614 2 0 18 634 Gornja Bočinja 1991.g. 0 772 1 7 780 Gornja Bukovica 1991.g. 0 93 0 0 93 Gornji Rakovac 1991.g. 0 618 0 41 659


Gornji Ulišnjak 1991.g. 194 121 0 0 315 Jablanica 1991.g. 1023 458 0 89 1570 Kopice 1991.g. 1159 42 20 10 1231 Kosova 1991.g. 1723 5 1 16 1745 Krsno Polje 1991.g. 0 672 7 19 1745 Liješnica 1991.g 1491 32 231 53 1807 Maglaj 1991.g 4292 1975 346 1244 7957 Misurići 1991.g. 1516 240 30 151 1937 Mladoševica 1991.g. 0 0 856 10 866 Moševac 1991.g. 1240 2 2 26 1270 Novi Šeher 1991.g. 1417 48 275 62 1802 Oruče 1991.g. 245 0 0 4 249 Ošve 1991.g. 1 461 2 25 489 Parnica 1991.g 67 113 0 8 188 Poljice 1991.g. 1 246 4 24 275 Radojčići 1991.g. 53 168 354 2 577 Ravna 1991.g. 505 0 0 11 516 Straište 1991.g. 270 8 0 0 278 Strupina 1991.g. 146 6 591 6 749 Tujnica 1991.g. 230 14 231 5 480 Svega 19.569 13.312 8.865 1.508 43.388 % struktura 45,20 % 30,78% 20,53% 3,49 100,00% Demografsko stanje po izdvojenim naseljima iz općine Maglaj – izdvojeno stanovništva

Naselje Godina Bošnjaci Srbi Hrvati Ostali Ukupno 1.Adže 1991.g. 7 0 404 3 414 2.Brezici 1991.g. 0 97 0 6 103 3.Brusnica 1991.g. 0 252 0 4 256 4.Globarica 1991.g. 47 0 754 22 823 5.Gornja Paklenica 1991.g. 0 618 4 6 628 6.Grabovica 1991.g. 0 0 410 1 411 7.Kamenica 1991.g 0 23 0 20 43 8.Komšići 1991.g. 0 2 306 2 310 9.Lugovi 1991.g. 0 30 86 1 117 10.Ljubatovići 1991.g. 157 0 581 3 584 11.Matina 1991.g. 0 2 491 8 501 12.Osojnica 1991.g. 5 671 0 5 676 13.Ponijevo 1991.g. 0 0 775 0 775 14.Radunice 1991.g. 53 0 522 2 577 15.Rainovo Brdo 1991.g. 0 36 0 0 36 16.Rječica Donja 1991.g. 288 12 0 2 302 17.Rječica Gornja 1991.g. 0 464 1 18 483 18.Striježevica 1991.g. 0 586 2 7 597 19.Trbuk 1991.g. 0 280 0 2 282 20.Donja Paklenica

1991.g. 7 721 5 31 578

Ukupno 1991.g. 564 3.794 4.377 143 8.842

Nakon nastalih teritorijalnih promjena općine, broj stanovnika u odnosu na stanje 1991. godine je smanjen za 8.842 ili 20,38%, ali je značajno promjenjena i etnička struktura.


1.2.2. Stope demografske dinamike Ostvarene stope fertiliteta, nataliteta, mortaliteta i nupcijaliteta u periodu od 2001. do 2005.godine proizvele su negativnu stopu prirodnog prirasta stanovništva u općini Maglaj od – 2,42, što praktično znači da na svakih 1000 stanovnika u jednoj godini je manje 62,4 stanovnika.Kada se pomenuti trend transponuje i za period od 1991. do 2001.godine, proizilazi da u periodu 1991. do 2005.godina ima manje 936 stanovnika.Dakle, već duži niz godina odvija se NEURAVNOTEŽEN DOMOGRAFSKI RAZVOJ, po prvi put nakon prvih godina poslije II svjetskog rata. Osnovni razlozi koji su uslovili negativnu stopu prirodnog prirasta stanovištva ( bijelu kugu) u općini Maglaj su; • nasilna smrt preko 600 stanovnika iz najproduktivnije fertilne dobi, • svjesno odlaganje rađanja u ratnom periodu, • odlaganje rađanja u poratnom periodu zbog izuzetno lošeg materijanog položaja lica iz

fertilne dobi (velika nezaposlenost), • značajnije učešće smrtnosti lica iz fertilne dobi, kao posljedica ratnih i post ratnih okolnosti, • značajnije ekonomske emigracije stanovništva u druge zemlje iz skupine fertilne dobi.

1.2.3. Starosna struktura Učešće stanovnika u starosnoj dobi od 15 do 64 godine starosti, koji čine skupinu radno aktivnog stanovništva – produktivnu skupinu je 73%.Ovako visoko učešće ukazuje na visok vitalitet populacije. 1.2.4. Broj stanovnika, po starosnoj strukturi i polu Učešće žena u ukupnom broju stanovnika iznosi 54,51%, što ukazuje na činjenicu da je narušena prirodna ravnoteža polova za nekih 3% . 1.2.5. Povratnici, izbjeglice – Tabela 1.2.5.Povratnici, izbjeglice

1996. 2001. 2002. 2004. Općina

Maglaj Povratnici

Izbjeglice

Povratnici

Izbjeglice

Povratnici

Izbjeglice

Povratnici

Izbjeglice

Broj 870 7.695 551 2.841 2.638 2.289 2.996 0

Proces povratka izbjeglica je u cijelosti riješen, ali povratnici su sa krajem 2005. godine ostvareni samo 36% 1.2.6. Podaci o implementaciji imovinskih zakona – povrati imovine Povrat imovine je u cijelosti završen . Očito je da na proces povratka izbjeglica nema negativnog uticaja ostvarivanje povrata imovine, niti su to politički razlozi na općini Maglaj. Sa sigurnošću se može konstatirati da su razlozi ekonomske naravi (održivi ostanak) ali i razmišljanja o ostanku na izbjeglim destinacijama.


1.3. Ljudski resursi i tržište rada – zaposlenost i nezaposlenost 1.3.1. Stanovništvo U ukupnom stanovištvu općine, radno aktivno stanovništvo čini preko 70%, što pokazuje izuzetno veliku vitalnost i produktivnu sposobnost, kako po starosnoj strukturi, općoj zdravstvenoj sposobnosti, tako i stručnoj osposobljenosti i praktičnim vještinama za određena zanimanja, ali i konkurentnom sposobnošću. Isto tako,predstavlja dobru i pouzdanu regrutnu osnovu u ponudi radne snage, kako trenutno tako i u budućnosti sa aspekta zadovoljavanja tražnje za radnom snagom na tržištu rada za sve vrste biznisa. Trenutno je prisutan neuravnotežen demografski razvoj( bijela kuga), što potvrđuje stopa prirodnog prirasta stanovništva od – 2,42, a ona je rezultat, stope nataliteta od 3,68 , stope mortaliteta od 6,11, koje prate stopa fertiliteta od 8,0 i nupcijaliteta od 8,88 i narušena prirodna ravnoteža polova ( 54% žena).U narednom periodu treba otklanjati nastale demografske defekte.Pravashodno mjerama koje će dovesti do smanjenja stope mortaliteta , a povećanja stope nataliteta, fertiliteta i nupcijalteta. Preko 75% stanovništva stanuje u selu, visoko je učešće izdržavanog stanovništva ( 67,32%), a samo 32,73% sa ličnim primanjima, samo je 9,55 % zaposleno, stopa zaposlenosti iznosi 14%, predškolskog uzrasta 6,55 %, učenici osnovnih škola 7,58 , učenici srednjih škola 4,52% , studenti 0,62%, nezaposleni 23,41 %, penzioneri 10,07%, koji vjerovatno rade u poljoprivredi (neformalni sektor) 1,14%, koji rade “nacrno” (neformalni sektor) 4,65% i ostali 31,91%, u čemu je značajan dio u inostranstvu ( u vidu ekonomske migracije). Na kraju 2005.godine stvarno stanovništvo u odnosu na stanovništvo koje bi trebalo biti iznosi 71% 1.3.2. Ekonomska struktura stanovništva Tabela 1.3.2.

2004. godina 2005. godina Opis Broj % učešće Broj % učešće

Sa ličnim primanjima 8.330 31,49 8.658 32,73 Izdržavano 18.120 68,51 17.792 67,27 Svega 26.450 100,00 26.450 100,00 U ekonomskoj strukturi u 2004. godini, učešće lica sa ličnim primanjima je 31,49 %, izdržavanog 68, 51 %. U 2005.godini registrovan je blagi porast u korist lica sa ličnim primanjima. 1.3.3. Stanovništvo prema aktivnostima Tabela 1.3.3.

2004. godina 2005. godina Aktivnost

Broj % učešće Broj % učešće

* Predškolski uzrast 1.701 6,43 1.732 6,55 * Učenici osnovnih škola 1.943 7,35 2005 7,58 * Učenici srednjih škola 1.177 4,45 1.196 4,52 * Studenti 155 0,58 164 0,62 * Zaposleni 2.971 11,23 2.526 9,55 * Nezaposleni 5.417 20,48 6.191 23,41 * Penzioneri 2.355 8,90 2.665 10,07 * Koji vjerovatno rade u poljoprivredi - neformalni sektor

288

1,09

300

1,14


* Koji rade “nacrno” – neformalni sektor

1.130

4,27

1.230

4,65

* Ostali 9.313 35,22 8.441 31,91 Svega 26.450 100,00 26.450 100,00 Učešće nezaposlenih u strukturi stanovništva prema aktivnostima u 2004. godini je 20, 48% i ima trend rasta.To praktično znači da svaki 5 stanovnik radi, a 4 stanovnika izdržava.

Nezaposlenost

U kontinuitetu duži niz godina obim nezaposlenosti ima trend rasta prosječno godišnje od 5%. 1.3.4. Nezaposlenost po periodima Tabela 1.3.4.

Nezaposleni prosječan broj

Novoprijavljeni tražioci zaposlenja

Brisana lica iz evidencije nazaposlenih Godina

Broj Lanč. index Broj Lanč.

index Broj Lanč. index

1999. 4.853 0 1.234 0 1.151 0 2000. 4.928 101,54 875 70,9 807 68,1 2001. 4.950 100,45 807 92,23 821 101,73 2002. 5.130 103,64 1.108 137,3 868 105,85 2003. 5.341 104,11 1.078 97,3 832 95,74 2004. 5.520 103,35 930 86,27 754 90,62 2005. 5.981 108,35 1.309 140,75 745 98,80 Prosjek 5.243 7.341 5.979

U periodu od 1999. do 2005. godine, ostvaren je pad zaposlenosti od 12,02 a rast nezaposlenosti od 10,3 indeksna poena.

1.3.5. Nezaposleni po polu

Odnos nezaposlenih prema polu, pokazuje skoro prirodno uravnoteženje polova (51,10% žene)

1.3.6.Nezaposleni prema kvalifikaciji

U poslijeratnom periodu bilježi se trend rasta stručnih lica u odnosu na nestručna. Međutim, među nezaposlenim NK licima na kraju 2005. godine ima i lica; • nepismenih 1, 33%, • sa nepotpunom osnovnom školom ( manje od 4 razreda) 0,68%, • sa 4 razreda osnovne škole 23,50%, • sa 5 razreda osnovne škole 2,30%, • sa 6 razreda osnovne škole 2,95% • sa 7 razreda osnovne škole 1,75% . 1.3.7.Nezaposleni prema starosnim skupinama U 1999.godini sva nezaposlena lica bila su prosječne starosti 31,4 godine, a 2005.godine 35,68 godina, što znači da se starost lica koja traže zaposlenje povećala za 4,26 godina ili 13,63% .

1.3.8.Nezaposleni prema dužini traženja zaposlenja Vrijeme traženja posla ima trend rasta,tako na kraju 2005.godine sva nezaposlena lica u prosjeku traže zaposlenje 63,66 mjeseci


1.3.9. Nezaposleni prema načinu traženja zaposlenja Značajno se smanjuje učešće lica koja prvi put traže zaposlenje ( bez staža) u odnosu na lica koja traže zaposlenje više puta(imaju staž).Ovakva kretanja su posljedica prestruktuiranja preduzeća ( otpuštanje viška radne snage), ali i tržne nestabilnosti novih preduzeća , pa i onih sa kratkom poslovnom istorijom. 1.3.10. Nezaposleni prema nacionalnoj pripadnosti Udio Bošnjaka kao najbrojnije nezaposlene nacionalne skupine među nezaposlenim kontinuirano se smanjuje od 1999. do 2005. godine – sa 99,63% na 94,73% i rezultat je povratničkih tokova stanovništva. 1.3.11. Nezaposleni prema teritorijalnoj pokretljivosti Ukupna populacija lica koja traže zaposlenje pokazuje izuzetno visok stepen teritorijene pokretljivosti kada je u pitanju zaposlenje, njih 99% spremno je prihvatiti zaposlenje bilo gdje. Zaposlenost 1.3.12. Kretanje zaposlenosti Tabela 1.3.12.

Godina Broj zaposlenih

1990. 7.556 1991. 7.059 1996. 3.600 1997. 2.937 1998. 3.800 1999. 3.998 2000. 4.214 2001. 3.703 2002. 3.264 2003. 2.971 2004. .2871 2005. 2.526

Od 1990. do 2005. godine zaposlenost ima trend pada . Tako zaposlenot u 2005. u odnosu na 1990. godinu iznosi samo 33,43%.

1.3.13. Zaposlenost po sektorima

Od 1997. do 2005.godine učešće zaposlenih u industriji je značajno smanjeno – sa 64, 96% na 43, 47%, što je značajno manje u odnosu na predratno stanje. 1.3.14. Zaposleni po obrazovnom nivou i polu – 2002.godina

Među zaposlenim 82% su stručna lica, a 28,98 % žene .

1.3.15. Uporedni pokazatelji; zaposleni, nezaposleni

Od 100 stanovnika radno aktivne dobi u 2005.godini je radilo samo 14,20 % , a 71 % je tražilo zaposlenje.U višegodišnjoj seriji zaposlenost u kontinuitetu pakazuje trend pada a nezaposlenost trend rasta.


1.3.16. Demografske prognoze od 2006. do 2010.godine Tabela 1.3.16.

Stanovništvo 1991do 2005. 2006. 2007 2008. 2009. 2010.

Početno stanje 26.450 25.514 27.155 29.796 31.434 33.078 Povratci 0 1.701 1.701 1.701 1.701 1.701 Prirodni prirast - 936 - 60 - 60 - 60 - 60 - 60 Svega 25.514 27.155 28.796 31.434 33.078 34.719 Prema očekivanjima da se sva izbjegla lica vrate u svoje domove na teritoriji općine Maglaj i očekivanom negativnom trendu prirasta stanovništva na kraju 2010 . godine , realno bi moglo biti 34.719 stanovnika . 1.3.17. Demografske prognoze stanovništva prema aktivnostima od 2006. do 2010. godine U koliko bi se nastavili trendovi kretanja stanovništva, zaposlenosti i nezaposlenosti i drugim aktivnostima , u 2010. godini, prognoze su slijedeće; • Broj stanovnika bi iznosio 34.712, • Od toga ; predškolski uzrast 2.308, • Učenici osnovnih škola 2.681, • Učenici srednjih škola 1.599, • Studenti 219, • Zaposleni 3.562, • Nezaposleni 8.281, • Penzioneri 3.562, • Koji vjerovatno rade u poljoprivredi (neformalni sektor) 403, • Koji rade “nacrno” (neformalni sektor) 1.645, • Ostali (vjerovatno, najveći broj u dijaspori) 10.449 Broj zaposlenih i broj penzionera izjednačio bi se u 2010. godini . 1.3.18. Prognoze sa ciljanim dostignućem izjednačavanja broja zaposlenih i nezaposlenih Tek sredinom 2012. godine broj zaposlenih i nezaposlenih bi se izjednačio i stopa nezaposlenosti bi se približila stopi nezaposlenosti iz 1991.godine. Prema sadašnjoj stopi nezaposlenosti ( 70%), od pune zaposlenosti ( 2% do 7%) nezaposlenosti, a koja nam je cilj, udaljeni smo za 9 puta , odnosno za 14 godina promatrano vremenski. Da bi se kurs u ovom pravcu ozbiljnije mogao odvijati, potrebno je obezbjediti ; • ekonomski rast ( koliki je sada, i imali ga ?) mjereno stopom rasta Bruto proizvoda, pad

stope nezaposlenosti i rast stope zaposlenosti, • stabilnost cijena ( postoji), • ravnoteža uvozno izvozne pozicije općine ( nepovoljna) Stepen upotrebe radne snage trebao bi biti u obimu u kojem će KORISTI od SMANJENE NEZAPOSLENOSTI I POVEĆANE PROIZVODNJE BITI JEDNAKI (=) ŠTETAMA OD INFLACIJE I VIŠIH JEDINIČNIH TROŠKOVA. A to bi značilo i podudaranje PONUDE I POTRAŽNJE radne snage sa strukturalnom usklađenošću ( po kvalifikaciji, praktičnim vještinama , starosnoj dobi, zdravstvenoj sposobnosti). Evidentno je da je došlo do gubitka radnih mjesta u sektoru industrije, kao posljedica prestruktuiranja preduzeća i izostanka poželjnih ulaganja u sektor industrije od strane stanih ali i domaćih ulagača, kao i sektor poljoprivrede.Zemljište kao značajan resurs je neiskorišteno.


2. EKONOMIJA I BIZNIS SITUACIJA U prijeratnom periodu ekonomska situacija u općini Maglaj ogledala se u postojanju određenog broja većih i manjih preduzeća. Općina Maglaj svoj osnovni privredni oslonac imala je u preduzeću “Natron”, koji se bavio proizvodnjom papira i papirne ambalaže. Dominantna uloga tog preduzeća učinila je određene negativne uticaje na kompleksniji razvoj općine. Naime, zapošljavanje i finansiranje općine alimentiralo se uglavnom preko ovog giganta, tako da nisu korišteni resursi za diverzifikaciju i razvoj drugih kapaciteta. Završetkom rata dolazi do niza izmjena zakonskih propisa u oblasti privrede te se javlja određen broj privrednih subjekata u privatnom vlasništvu i dolazi do situacije u kojoj društvena preduzeća ne mogu parirati privatnom vlasništvu prvenstveno zbog neefikasnosti mehanizma kontrole prometa. Ogroman problem državnih firmi predstavljao je neadekvatan menadžment, vlasništvo kao i finansiranje, obzirom da poslije rata nije se moglo doći do približno kvalitetnih finansijskih sredstava za pokretanje i održavanje proizvodnje, a pogotovo za obradu i sticanje izgubljenih tržišta. 2.1. REZULTATI PROCESA PRIVATIZACIJE NA PODRUČJU OPĆINE MAGLAJ Na području općine Maglaj kao predmet prodaje u maloj privatizaciji bili su:

1. Imovina koja nije neophodna za obavljanje osnovne djelatnosti preduzeća 2. Mala preduzeća kod kojih vrijednost kapitala nije prelazila 500.000,00 KM i broj

zaposlenika nije prelazio 50. Prodaju i kontrolu izvršenja ugovorenih obaveza vršila je Agencija za privatizaciju. Prodaja imovine preduzeća Imovina dva preduzeća sa prostora općine Maglaj prodata je metodom aukcije. Radi se o četiri poslovna prostora od kojih su tri bila vlasništvo D.D. «Natron» Maglaj a jedan D.D. «Robopromet» Maglaj. Metodom tendera ili neposredne pogodbe izvršena je prodaja 14 predmeta, uglavnom poslovnih prostora ili objekata čiji su vlasnici bili: D.D. «Natron» Maglaj; D.D. «Mapex» Maglaj i Općina Maglaj. Procesom male privatizacije prodato je jedno malo preduzeće JP RTV i «Maglajske novine». U strukturi prodajne vrijednosti gotovina učestvuje sa 28.000,20 KM a plaćanje u certifikatima iznosi 52.004,78 KM. Kupac je izvršio sve ugovorene obaveze. Izdato je uvjerenje o izvršenim ugovorenim obavezama. Tender i/ili neposredna pogodba U velikoj privatizaciji sa prostora općine Maglaj, metodom tendera i neposredne pogodbe privatizirana su tri preduzeća: D.D. «Borik», D.D. «Gradina» i D.D. «Mapex» „BORIK“ d.d. Maglaj Izvršena je obaveza uplate ugovorene cijene i preuzimanja zatečenih 41 radnika. Osim navedenih, kupac je zaposlio novih 36 radnika, iako je ugovorom bio obavezan da zaposli novih 20 radnika. Kupac, prema podacima Agencije za privatizaciju ZDK, obaveze investiranja je izvršio djelomično. MP „GRADINA d.d. Maglaj Izvršena obaveza uplate ugovorene cijene i preuzimanja zatečenih 147 radnika. Obaveza prijema novih radnika nije u potpunosti izvršena, jer je od ugovorenog broja novih 50, primljeno 39 radnika. Zbog nepotpunog izvršavanja obaveza prema radnicima, što je velikim dijelom objektivnog karaktera zbog naslijeđenih problema, neuposlenost kapaciteta i nedostatka posla na tržištu, čemu su izložena preduzeća iz oblasti građevinarstva, radnici su iskazali svoje


nezadovoljstvo i zatražili od Agencije za privatizaciju da pokrene postupak raskida kupoprodajnog ugovora. Takođe, obaveze investiranja su djelomično izvršene. „MAPEX“ Maglaj Kupac je izvršio sve obaveze iz kupoprodajnog ugovora. Izdato je uvjerenje o izvršenju obaveza. „AUTOPREVOZ“ Maglaj Cjelokupni iznos državnog kapitala privatiziran kroz javni upis dionica u Prvom javnom pozivu-Drugi krug. Nakon privatizacije Agencija izdala Rješenje o odobravanju upisa izvršene privatizacije. Izdajući Rješenje o odobravanju upisa izvršene privatizacije, Agencija je omogućila usaglašavanje preduzeća sa odredbama Zakona o privrednim društvima i novim vlasnicima upis njihovih vlasničkih-osnivačkih prava u sudski registar i za kantonalnu Agenciju izdavanjem pravosnažnog rješenja o odobravanju upisa izvršene privatizacije, prestaje svaka nadležnost za privatizirani kapital. Javni upis dionica u Federaciji BiH, provodila je Agencija za privatizaciju u Federaciji BiH. „ROBOPROMET“ Maglaj Cjelokupni iznos državnog kapitala privatiziran kroz javni upis dionica u Prvom javnom pozivu-Drugi krug. Nakon privatizacije Agencija je izdala Rješenje o odobravanju upisa izvršene privatizacije. Izdajući Rješenje o odobravanju upisa izvršene privatizacije, Agencija je omogućila usaglašavanje preduzeća sa odredbama Zakona o privrednim društvima i novim vlasnicima upis njihovih vlasničkih-osnivačkih prava u sudski registar i za kanotnalnu Agenciju izdavanjem pravosnažnog Rješenja o odobravanju upisa izvršene privatizacije, prestaje svaka nadležnost za privatizirani kapital. Javni upis dionica u Federaciji BiH, provodila Agencija za privatizaciju u Federaciji BiH. „KOMUNALNO JAVNO PREDUZEĆE“ Maglaj „Komunalno javno preduzeće“ Maglaj je preduzeće iz člana 3. Zakona o privatizaciji, za koja je Vlada Zeničko-dobojskog kantona na prijedlog Agencije za privatizaciju Zeničko-dobojskog kantona donijela Zaključak broj: 02-19-6403/02 od 26.03.2002.godine, kojim je do daljnjeg odgođena privatizacija javnih komunalnih preduzeća, jer postojeći zakonski propisi (Zakon o privatizaciji preduzeća Federacije Bosne i Hercegovine i podzakonski akti doneseni na osnovu ovog zakona) nisu dovoljna osnova za privatizaciju javnih komunalnih preduzeća. Naime, neophodan uslov za provođenje procesa privatizacije u javnim komunalnim preduzećima je donošenje zakonskih propisa na nivou Federacije Bosne i Hercegovine i Kantona kojima bi se normativno uredile oblasti komunalnih djelatnosti, vršenja javnih usluga, koncesije, definisanje dobara u općoj upotrebi i dr. Kako je Vlada ZDK-a svojim Zaključkom sa 69. sjednice održane 30.03.2005.godine dala saglasnost na program rada Agencije, uz obavezu Upravnog odbora, da u Program rada Agencije za 2005.godinu uključi programska opredjeljenja za privatizaciju javnog sektora, posebno preduzeća za vršenje komunalnih usluga, s tim u vezi bit će potrebno pripremiti i ova preduzeća za privatizaciju. Neosporno je da je najveći efekat privatizacije postignut privatizacijom D.D. «Natron» Maglaj. D.D. «Natron» je u 2005. godini, zajedno sa Turskim partnerima «Kastamone Entegre», osnovao zajedničko društvo «Natron Hayat» d.o.o. Maglaj sa omjerom kapitala 30:70 u korist Turskog partnera, kojom prilikom je «Natron» u okviru vlastitih 30% kapitala u «Natron Hayat» unio sve zgrade, opremu i zemljište za utvrđenih 6.000.000,00 KM. Istovremeno, sa 31.04.2005. godine «Natron Hayat» su prodate i sve zatečene zalihe roba, repromaterijala, rezervnih dijelova i slično za protuvrijednost od 4.000.000,00 KM.


Novoosnovano društvo otpočelo je sa radom 01.maja 2005. godine. Danas u «Natron Hayat» ima 778 zaposlenika od čega je 776 zaposlenika preuzeto iz «Natrona» a 16 je novih zaposlenika.DOO “NATRON-HAYAT” Maglaj koncem 2006 godine planira početi s integralnom proizvodnjom,nakon što realizira investiciju modernizacije proizvodnih pogona vrijednu 36 miliona eura.Nakon probne proizvodnje trebali bi započeti proizvodnju za tržište. Od proizvedenih količina , 80 posto bit će plasirano na inozemno, a 20 posto na domaće tržište. Realizacijom projekta integralne proizvodnje d.o.o. «Natron Hayat» planira uposliti dodatnih 200 do 300 radnika , što će dati dodatni doprinos poboljšanja privredne slike na području općine Maglaj. Nema sumnje da će firma “Natron Hayat” svojom snagom, kako na općini Maglaj, tako i kumulativno na drugim područima koja su u poslovnom lancu fime “Natron Hayat” značajno pospiješiti i ZAPOŠLJAVANJE. Očito je da će biti ozbiljnih poslova i za firme iz raznih oblasti, kao što su:

• transportne usluge, • usluge održavanja postrojenja, • proizvodnja i prodaja standardiziranih paleta od drveta • proizvodnja i prodaja aluminijevog sulfata - Proizvodnja i prodaja Al sulfata je obavljana prije

rata u okviru preduzeća UPI (današnji “Mapex”) u Maglaju za potrebe “Natrona”, ali i drugim kupcima. I danas, za potrebe “Natron Hayat”-a mogla bi se organizirati proizvodnja, tehnologija poznata, tehnički ( i vrijednosno) nije zahtjevna. Osnovne sirovine su ; glinica (domaća), sumporna kiselina i voda.

• Proizvodnja industrijskog škroba - Pokrenuti inicijativu za izradu idejnog Elaborata o mogućnosti i opravdanosti eventualne izgradnje POGONA – FABRIKE za proizvodnju škroba. Kao sirovina u proizvodnji škroba vjerovatno je krompir. Što bi značilo organizovanje proizvodnje krompira kao sirovine za proizvodnju škroba, nije potrebno posebno naglašavati. To dopunjuje činjenica da Maglaj ima cca 4.000 hektara obradivog a neobrađenog poljoprivrednog zemljišta.

• Eksploatacija uglja na lokalitetu Brezove Dane - Poznata je činjenica da na području

općine Maglaj, na lokalitetu Brezove Dane postoje značajne količine uglja visoke energetske vrijednosti. O tome je prije rata urađen i Elaborat , izvršeni su istražni radovi, probno iskopavanje i probna sagorijevanja u okviru kombinata “Natron”.Pomenuto ležište uglja ušlo je u Regionalnu Strategiju ekonomskog razvoja Ekonomske Regije Centralna BiH – 1.3.1 Mjera 1 : Razvijen energetski sektor.

U ovome bi se trebale prepoznati lokalne firme, kao dobru šansu za dugoročno uključivanje u poslovnoj saradnji sa firmom “Natron Hayat” na tržnom principu. Naravno, da firma “Natron Hayat” nudi dobru šansu za poslovno uvezivanje lokalnih firmi, ali i traži snažnu lokalnu inicijativu u smislu poslovne osposobljenosti za konkurisanje u dobivanju poslova. Ukazana šansa ima i svoje rokove, sada je april 2006.godine, a integralna proizvodnja kreće u martu 2007.godine. Sa stanovišta dobivanja poslova za lokalne firme, preostalo vrijeme moglo bi se reći da je na izmaku, ali i dovoljno za one, koji se ozbiljno bave biznisom na duži period, odnosno, one koji imaju stručnosti i mogućnosti, opremu, mašine, sredstva, prikladnost, dosadašnje reference i drugo. Realna šansa za za otvaranje ciklusa napretka je u ponudi, ostalo je do nas u lokalnoj zajednici.


2.2. PRIVATNO PODUZETNIŠTVO Privatno poduzetništvo na području općine Maglaj statusno je izraženo kroz privredna društva i samostalne radnje. U ovoj općini ukupno je registrirano 140 privrednih društava i 332 samostalne radnje. Od ukupnog broja privrednih društava, najveći broj je onih koji se bave trgovinskom djelatnošću, izvjestan broj onih koji se bavi uslužnim djelatnostima, a manji broj onih koji se bave proizvodnjom. Što se tiče samostalnih radnji, situacija je uglavnom slična. 2.2.1. Privredni subjekti - ukupno

Broj subjekata

Grana - djelatnost Državno

Privatno Svega

Preduzeća Javni prijevoz roba u drumskom saobraćaju 0 13 13 Javni prijevoz putnika u drumskom saobraćaju 0 3 3 Javni prijevoz roba i putnika u željezničkom saobraćaju

1 0 1

Auto škole 0 3 3 Ugostiteljstvo i turizam 0 9 9 Proizvodne djelatnosti 0 15 15 Građevinarstvo 0 9 9 Uslužne i ostale djelatnosti 0 38 38 Trgovinske djelatnosti 0 49 49 Svega : 1 139 140 Napomena: preduzeća su razvrstana po osnovu pretežne djelatnosti, a jedan broj su ustvari dijelovi preduzeća sa drugih područja (poslovne jedinice). Broj registrovanih privrednih djelatnosti je veći od broja privrednih društava, a razlog tome je što se sve veći broj firmi pored osnovnih djelatnosti, koje su registrovale u početku rada, sve više okreću prijavljivanju i drugih djelatnosti a u cilju proširenja predmeta poslovanja. Analizirajući iste podatke i upoređujući ih sa stanjem u predhodnim godinama može se zaključiti da privredna društva i samostalne radnje ne bilježe značajan rast po bilo kom osnovu, a jedan od razloga je što se veći broj firmi bavi istom djelatnošću i to pretežno trgovinskom. (U 2003 godini bilo registrovano 130 privrednih društava, u 2004 godini imali smo registrovanih 133 privredna društva i u 2005/2006 imamo 140 registrovanih privrednih društva.) 2.2.3. PREGLED SAMOSTALNIH RADNJI

Redni broj Vrsta djelatnosti Broj 1. Trgovina 131 2. Ugostiteljstvo 57 3. Javni prijevoz stvari 23 4. Taxi prijevoz lica 11 5. Zanatske radnje i druge djelatnosti 110

UKUPAN BROJ SAMOSTALNIH RADNJI (1+2+3+4+5)

332


2.2.3. FINANSIJSKE INSTITUCIJE Veoma značajnu ulogu u razvoju malih i srednjih preduzeća imaju izvori finansiranja. Finansijske institucije u općini Maglaj su filijale banaka, mikrokreditne institucije i osiguravajuća društva, što se vidi iz naredne tabele. Dostupnost finansijskih izvora za razvoj malih i srednjih preduzeća uopšte gledano je veoma složen, uslovljen raznim garancijama, visokim kamatnim stopama i kratkim rokovima vraćanja. Savladavanje navedenih slabosti moguće je postići i stvaranjem povoljnijih fondova za unaprjeđenje i razvoj održivog biznisa, izvoza, koji bi u sebi sadržavali i garancijski potencijal. Međutim, upitna je i kreditna sposobnost firmi. U značajnom broju firmi, čista imovina, koja je jednaka aktivi umanjenoj za dugove i predstavlja pasivu, odnosno sopstveni kapital, a koja bi trebala da predstavlja sigurnosnu ili garancijsku supstancu za povjerioce je prilično UPITNA sa aspekta podizanja kredita i kreditnim zaduženjima za bavljenje biznisom. Dobrim dijelom u razlozima ovakvog stanja leži i činjenica o prilično lošem stručnom upravljanju finansijskim tokovima u firmama. 2.2.3. Pregled finansijskih institucija

Vrsta usluge Naziv finansijske institucije

Štednja Kreditiranje građana

Kreditiranje pravnih lica

Osiguranje imovine i lica

Banke 1.IK Banka Zenica, Filijala Maglaj X X X 2.ABS Banka, Filijala Maglaj X X X 3.Uni kredit Zag. Banka, Filijala Maglaj X X X 4.PBS banka, Filijala Maglaj X X X 5.Turska Zirat banka, Ispostava “Natron Hayat”

X X X

Mikrokreditne organizacije 1.“SUNRISE” Sarajevo, Poslovnica Maglaj X X 2.“Partner” Maglaj X X 3.“EKI” Zenica, Poslovnica Maglaj X X 4..Agencija “AFIP”,Ispostava Maglaj Ostalo fin.pos. 5.Osiguravajuća društva 6.DD “Triglav” , podružnica Maglaj X 7.DD “Croacia”, P.J.Maglaj X 8.DD “Bosna”, P.J. Maglaj X 9.DD “Sarajevo osiguranje”, P.J.Maglaj X 10.D.O.O. “Zovko”, P.J. Maglaj X 11.DD “Lido” , P.J. Maglaj X 12.DD “Helios”, P.J. Maglaj X 13.DD “Bosanko njemačko”, podružnica Maglaj

X

14.D.D. “Euroherc”, P.J. Maglaj X 15.“BH OSIGURANJE”, P.J. Maglaj X Svega: 5 8 8 10 Privatno poduzetništvo na području općine Maglaj razvijalo se stihijski, bez adekvatnih savjetodavnih usluga kod pokretanja biznisa. Preduzeća ne dobivaju pomoć od lokalne zajednice obzirom da naša općina nema formiran Biznis servis centar (Odjeljenje za ekonomski razvoj) niti postoje institucije koje pružaju konsultantske usluge iz oblasti tehnike, tehnologije, prava i ekonomije. Općinska pomoć se uglavnom svodi na administrativno pravnu pomoć u Službi za privredu, finansije i razvoj poduzetništva prilikom otvaranja i registracije biznisa.


2.3. STANJE POLJOPRIVREDE NA PODRUČJU OPĆINE Područje općine ima veoma nizak stepen razvijenosti poljoprivrede.Većina obradivih površina nije zasijana i stočni fond je veoma mali. Od 5360 ha obradivih površina obrađuje se samo 934 ha. Veliki broj radno sposobnog stanovništva je nezaposlen, a jedno od rješenja nezaposlenosti trebalo bi biti ulaganje u poljoprivrednu proizvodnju. Raspoloživost neiskorištenog obradivog poljoprivrednog zemljišta i visoka nezaposlenost dovode do zaključka da poljoprivreda u principu otvara mogućnost za zapošljavanje i ostvarivanje prihoda u formalnom sektoru.Poljoprivredna proizvodnja ne može osigurati posao za sve ali zasigurno može osigurati radna mjesta za preko 1000 osoba. Primarnom poljoprivrednom proizvodnjom uglavnom se bave mali poljoprivrednici sa poljoprivrednim dobrima površine 0,2 -1 ha. To su male proizvodne jedinice koje po načinu proizvodnje ne mogu dati značajnije tržišne viškove poljoprivrednih proizvoda i mogu zadovoljiti potrebe samoga domaćinstva. Zbog činjenice da su pojedinačna poljoprivredna dobra mala neophodno se usmjeriti na poljoprivrednu proizvodnju sa visokom dodanom vrijednošću po jedinici površine kao što su proizvodnja povrća u plastenicima, zasnivanje zasada jagodičastog voća kao i proizvodnji mlijeka.

2.3.1. Poljoprivredne zadruge Da bi se povećao obim poljoprivredne proizvodnje poljoprivredni proizvođači se postepeno udružuju i registruju udruženja i zemljoradničke zadruge.

Naziv Zemljoradn

ička zadruga

Stočarske zadruge

Pčelarske zadruge

Voćarske zadruge

Druge vrste

zadruga

Broj aktivnih

zadrugara “Magplas” X 30 “Milk Maglajka” X 6, sa 70

kooperanata

Na području općine postoje registrovane dvije zadruge, jedna zemljoradnička i 1 stočarska i pet udruženja ; “Jedinstvo” Bočinja, “Agrar” Čobe, “Poljoprivrednik “ Novi šeher, “Farmer” , “Bistrica” Ravna. Na području općine je posredstvom udruženja i zemljoradničkih zadruga realizovano nekoliko projekata potpomognutih od strane donatora u smislu snabdijevanja sirovinama i investicionim dobrima sa perspektivom prerastanja u održive i kontinuirane projekte. Kroz te projekte ugovorom su se uspostavile veze proizvođača sa prerađivačima. 2.3.2. Stočarstvo – prozvodnja mesa i mlijeka Skromna proizvodnja mesa i mlijeka, koja se odvija u cijelosti u neformalnom sektoru po principu slučajnih viškova u okviru domaćinstva, upitna je sa aspekta tržišne održivosti. Predpostavke, koje čine uslove za razvoj tržne proizvodnje mlijeka na području općine Maglaj su:

- resursi poljoprivrednog zemljišta i klima - mljekarska industrija- mljekara „Saraj-milk“ - poljoprivredne stručne institucije - Veterinarska stanica i Poljoprivredna služba - razvijena komunalna infrastruktura na većem dijelu općine, koja omogućava:

organiziranje tržne proizvodnje mlijeka na odgovorajućem sanitarno/higijenskom nivou, razvoj otkupa mlijeka na većem dijelu općine i snabdijevanje poljoprivrednih proizvođača sa repromaterijalom i uslugama


Iako na području općine ima prerađivački kapacitet mljekara “Saraj milk” zbog malog broja muznih krava, količine otkupljenog mlijeka sa područja općine za 2005. godinu iznose 400.000 litara. Na području općine imamo oko 2500 goveda, od čega 1750 krava i steonih junica. Od 725 kooperanata mljekare “Saraj milk”, sa područja općine Maglaj je samo 70 ili 9,65%. Dnevni kapacitet mljekare je 48.000 litara ali ona danas radi sa kapacitetom od 12000 litara mlijeka što znači da se sa područja općine otkupljuje 9,3% potrebne količine za preradu. Razvoj tržne proizvodnje mlijeka ograničavaju slijedeći faktori:

- ograničeni i usitnjeni resursi obradivog poljoprivrednog zemljišta - usitnjeni proizvođači mlijeka - prosječan proizvođač drži manje od dvije krave - još uvijek nepovoljna rasna struktura krava - sistemski nedefiniran ekonomski profil i zakonski status poljoprivrednog proizvođača - nedostatak dugoročnog uzgojno/selekcijskog programa u govedarstvu - poslovna neorganiziranost tržnih poljoprivrednih proizvođača - sistemske podrške FBiH i Kantona razvoju proizvodnje mlijeka imaju pretežno

socijalno/troškovni a ne razvojni karakter

Osim prerađivačkog kapaciteta za preradu mlijeka i proizvodnju mlijeka i mliječnih proizvoda, ne postoje nijedan drugi prerađivački kapacitet, koji bi bio od kapitalne važnosti za prozvođače sirovina iz oblasti poljoprivredne proizvodnje.

2.3.3. Peradarstvo – proizvodnja mesa

Skromna proizvodnja, koja se odvija u cijelosti u neformalnom sektoru po principu slučajnih viškova u okviru domaćinstva, upitna je sa aspekta tržišne održivosti.

2.3.4. Peradarstvo – proizvodnja jaja – formalni sektor

Sjedište farme Vrsta jata u uzgoju

Privani uzgoj, peradi- komada

Državni posjed, peradi

- komada Svega

D.Ulišnjak Koke nesilice 8.000 0 8.000 Poljice Koke nesilice 8.000 0 8.000 Svega 16.000 0 16.000

Proizvodnja je organizovana u okviru formalnog sektora, u kontinuitetu se odvija duži niz godina i pokazuje dugoročnu tržišnu održivost uz sve negativne tržišne udare koji prate ovu proizvodnju.

2.3.5. Pijačni kapaciteti

Tip pijace Sjedište Kapacitet Sedmična Dnevna Pijaca rabljene robe ,

D.O.O. “Kuraja” Novi Šeher X

Pijaca rabljene robe , D.O.O. “BHS – HAZI” Novi Šeher X

Pijaca poljoprivredno prehrambenih

proizvoda Novi Šeher X


proizvoda Novi Šeher X

Pijaca rabljene robe , KJP Maglaj Maglaj X


proizvoda Maglaj X


Broj pijaca kao i prostorni razmještaj je značajan na kojima se vrši prodaja poljoprivrednih proizvoda proizvedeni najvećim dijelom u neformalnom sektoru iz izvora slučajnih tržnih (porodičnih) viškova. Analizom stanja i kretanja u oblasti poljoprivrede na području općine Maglaj u predhodnom periodu, može se iskazati slijedeća konstatacija: Kada bi sačinili Godišnji bilans potreba poljoprivredno prehrambenih proizvoda za ishranu stanovništva i Bilans potreba – saznali bi, ili bolje rečeno postali bi svjesni činjenice, KOLIKO SMO VELIKI POTROŠAČI a mali PROIZVOĐAČI sa VELIKIM NEISKORIŠTENIM RESURSIMA I TRŽIŠNIM MOGUĆNOSTIMA U BLIŽOJ I ŠIROJ OKOLINI

U prilog navedene konstatacije ilustrativno govore slijedeće činjenice : - da se obradivo poljoprivredno zemljište ne obrađuje 80%, - da u formalnom sektoru poljoprivrede ima registrovanih zaposlenih 45, - da je 75% registrovanih tražilaca zaposlenja, direktno ili indirektno vlasnik poljoprivrednog

zemljišta, - da bi se u formalnom sektoru poljoprivrede prema raspoloživim resursima moglo otvoriti

1200 radnih mjesta ekonomski održivih ( 1 radno mjesto = 4 ha), - da po 1 stanovniku dnevno se proizvede samo 0,74 jajeta – proizvode jaja, - da se po 1 stanovniku u 1 turnusu tovi samo 0,33 pileta – proizvode meso, - da 12 stanovnika ima 1 muznu kravu – prizvode mlijeko, - da 5 stanovnika ima 1 ovcu – prizvode mijeko, - da 97 stanovnika ima 1 kozu – proizvode mlijeko, - da 28 stanovnika tovi 1 bika – proizvode meso, - da 73 stanovnika drži 1 kozu – proizvode meso, - da 43 stanovnika drži 1 svinju – proizvode meso, - da 24 stanovnika obrađuje 1 hektar – organizujući biljnu proizvodnju, - da na 7,3 stanovnika ima 1 putnički automobil, - da na 1 muznu kravu ima 1,65 putničkih automobila. Dakle, veliki su neiskorišteni poljoprivredni kapaciteti, prozvodnje male skoro u tragovima bez tržišne orjentacije sa prisutnom neorganiziranošću i dezorjentacijom od proizvodnje do otkupa i prodaje iako je to područje gdje se može najbrže i najjefitinije doći do radnog mjesta. Najvažniju odluku moraju donijeti poljoprivredni proizvođači – donijeti opredjeljenje u traženju svog zaposlenja u okvirima formalnog sektora u poljoprivredi, izboru vrste proizvodnje za aktivno i stručno učešće organa Lokalne zajednice, kako bi se organizirale proizvodnje tržišno održive na duže periode, što podrazumjeva napuštanje principa davanja „ stručnih uputstava iz kancelarije“ a izgradnju principa „ davanja stručnih uputstava, savjeta, nadzora neposredno i svakodnevno na proizvodnim imanjima proizvođača u formalnom sektoru poljoprivrede“, obilazeći i one koji nisu u formalnom sektoru i raditi na tome da i oni postanu poljoprivredni proizvođači u okviru formalnog sektora. Služba za poljoprivredu Lokalne uprave, trebala bi i u narednom periodu nuditi, predlagati i argumentovano se boriti za prihvatanje određenih rješenja koja bi bila od pomoći za proizvodnju, kao što su, • kako pomoći onima da nastupe u proizvodnji i na tržištu, da budu konkurentni i ostanu duži

period na tržištu u prizvodnji: - mlijeka , - mesa, - jaja, - puževa, - ljekobilja, - ribe,


- matičnih jata, - uzgoju gljiva, - proizvodnji meda, - sadnog materijala (za voće i povrće) - biljnoj proizvodnji za potrebe proivodnje mlijeka, mesa, jaja, puževa, ribe, matičnih jata, - proizvodnji cvijeća. • kako uvezati i povezati kanale otkupa i prodaje ( kako bi se izbjegla nelojalna konkurencija,

izbjegli gubici – propadanja, eliminisali nakupci) • kako stvoriti, održati i zadržati motiviranost proizvođača za vezivanje svog zapošljavanja i

ekonomske egzistencije sebe i svoje porodice u poljoprivrednoj proizvodnji. • Kako i u kojim vidovima pružati oblike pomoći, kao što su:pravne, stručne,ekonomske, • Kako približiti sorte kultura koje odgovaraju lokalnom bonitetu zemljišta, klime i reljefa, • Kako uvezati poznate proizvođače i kupce ( koje), • Kako organizirati uslužne djelatnosti, zanatske radionice, pa i agencijske usluge za

poljoprivredu.


3. INFRASTRUKTURA I EKOLOGIJA 3.1. SAOBRAĆAJNICE Općina Maglaj se nalazi u centralnom dijelu BiH, na osovini odvijanja najvećeg dijela saobraćaja na pravcu sjever-jug i kao takva, prema svom položaju, ima dobre predispozicije za razvoj saobraćajnih komunikacija. Pruža se dolinom rijeke Bosne uz magistralni put M-17 a kroz nju prolazi i željeznička pruga Ploče-Sarajevo-Zagreb, čime je obezbijeđena povezanost kako na općinskom, tako i na regionalnom i međudržavnom nivou. Takođe, izgradnja koridora 5C uveliko pospješuje povezanost općine sa ostalim dijelovima BiH iako koridor zaobilazi uži dio grada ali se naslanja na šehersko područje (kako je dosad planirano). Maglajsku općinu čini preko 50 naseljenih mjesta, čija udaljenost se kreće od 2 do 23 km od centra grada i skoro svi pravci povezani sa gradom su solidnog kvaliteta, od kojih su neki asfaltirani a neki su makadamskog tipa. Cestovna mreža je kategorizirana na: magistralni , regionalne , lokalne i nekategorisane puteve:

RB Kategorija puta Asfalt.kolovozTucanički kol. Ukupno(km)1. Magistralni putevi 18,20 18,202. Regionalni putevi 18,50 5,00 23,503. Lokalni putevi 32,30 49,30 81,604. Nekategorisani putevi 6,50 49,50 56,00

3.1.1. MAGISTRALNI PUTEVI Stanje magistralnog puta M-17 u dijelu kroz općinu Maglaj je zadovoljavajuće iako na dijelovima kolovoza postoje određene deformacije uslijed preopterećenosti puta. Na Jelovačkom raskršću su urađeni radovi koji obezbjeđuju lakše uključivanje i isključivanje motornih vozila ali to ne zadovoljava aspekt bezbijednog prijelaza pješaka, što predstavlja prioritetan posao u narednom periodu. 3.1.2. REGIONALNI PUTEVI a) Orline-Maglaj-Zavidovići u dužini 17,50 km sa prosječnom širinom kolovoza od 5,00 m. Ovaj put je u cjelosti asfaltiran i opremljen najnužnijom saobraćajnom signalizacijom. b) Novi Šeher-Crni Vrh(granica općine Tešanj) u dužini od 6,00 km od čega je 1,00 km asfaltirano a 5,00 km je makadamskog tipa. Na dionici od 5,00 km ima pojava klizišta koji ometaju normalno funkcioniranje saobraćaja i zbog toga, na tom dijelu, intenzitet saobraćaja je mali. 3.1.3. LOKALNI PUTEVI Stanje lokalnih puteva sa aspekta kvaliteta je nezadovoljavajuće. Od ukupno 81,60 km lokalnih puteva asfaltirano je svega 40 %. Sa aspekta kvaliteta kolovoza i saobraćajne signalizacije većina lokalnih putnih pravaca na općini Maglaj ne zadovoljava zakonske uslove koje treba da ispunjavaju lokalni putevi. 3.1.4. NEKATEGORISANI PUTEVI U skladu sa odredbama Zakona o putevima, nekategorisanim putevima se smatraju površine koje se koriste za saobraćaj po bilo kom osnovu i koje su dostupne većem broju korisnika. Veći broj ovih puteva na području općine Maglaj nije katastarski uplanjen, odnosno vode se kao poljoprivredno, šumsko ili sl. zemljište u posjedu građana.


3.1.5. Putevi u kilometrima po naseljenim mjestima U sljedećoj tabeli dat je detaljan popis kilometraže asfaltiranih i makadamskih puteva po pojedinim naseljima općine Maglaj: Naziv naseljenog mjesta dužina(km) širina(m) asfaltiran

o makadam broj

stanovnika KOSOVA: 7,4 3,6 3,8 1740

D.Kosova-Šljivice 4,80 4,00 2,30 2,50 D.Kosova-Polje 1,80 4,00 0,50 1,30

Topola-Sejmenovića brdo 0,80 0,30 0,80 - MOŠEVAC: 7,4 2,1 5,3 1260

D.Moševac-Ravna 4,20 3,00 0,70 3,50 Moševac-Slatina 1,80 3,00 - 1,80 M17-Raskršće 0,70 3,00 0,70 - Brkića sokak 0,70 3,00 0,70 - MISURIĆI: 14 5 9 1950

Misurići-Ošve-Oruče 10,10 3,50 2,40 7,70 Jelovac-Kraljevac 1,50 3,50 1,50 -

Misurići-Gaj 1,50 3,00 0,80 0,70 Misurići-Koreja 0,60 3,00 - 0,60 Misurići-Mašići 0,30 3,00 0,30 -

ORUČE: 4 0,3 3,7 251 Bistrica-Oruče 4,00 3,00 - 4,00

RAVNA: 5 1 4 510 Bistrica-Ravna 5,00 4,00 1,00 4,00 LIJEŠNICA: 19,5 13,8 5,7 2200

Liješnica-G.Bradići 8,00 4,00 8,00 - G.Liješnica-Tujnica 3,00 4,00 1,50 1,50

Liješnica-Šehići 2,40 4,00 2,40 - Liješnica-Bradarići 1,00 4,00 1,00 - Liješnica-Čehajići 0,60 4,00 0,60 - Podvožnjak-Polje 1,00 3,00 0,30 0,70 Međići-Suljakovići 1,00 3,00 - 1,00 Tujnica-Zatlavići 0,70 3,00 - 0,70

Tujnica-Crnojevići 1,80 3,00 - 1,80 BRADIĆI: 3 1 2 1200

Fojnica-D.Bradići 1,80 3,00 1,00 0,80 G.Bradići-Krušik 1,20 3,00 - 1,20


Naziv naseljenog mjesta dužina(km) širina(m) asfaltirano

makadam broj stanovnika

BOČINJA: 6 0 6 750 D.Bočinja-G.Bočinja 4,50 4,00 - 4,50 D.Bočinja-Jošavac 1,50 3,00 - 1,50

STRAIŠTE: 2 0,8 1,2 272 D.Ulišnjak-Straište 2,00 4,00 0,80 1,20

ULIŠNJAK: 6,4 0,5 5,9 650 Borik-G.Ulišnjak 4,40 4,00 0,50 3,90

D.Ulišnjak-Šiprage 1,00 3,00 - 1,00 D.Ulišnjak-Isići 1,00 3,00 - 1,00

BIJELA PLOČA: 9,9 5,7 4,2 950 B.Ploča-D.Rakovac 7,50 3,50 5,00 2,50

Parnica-Puljače 0,70 3,00 0,30 0,40 Bunker-D.Polja 0,70 3,00 0,40 0,30 Čakalovac-Plane 1,00 3,00 - 1,00

JABLANICA: 7,5 1,6 5,9 1300 Jablanica-G.Rakovac 7,50 3,00 1,60 5,90

RADOJČIĆI: 6,8 3,7 3,1 570 N.Šeher-Čakrame 1,40 3,50 1,40 - Raskrižje-Galovac 1,30 3,50 1,30 - Čakrame-Lukići 2,10 3,00 - 2,10 Čakrame-Relote 2,00 3,00 1,00 1,00

BREZOVE DANE: 7,9 2 5,9 1700 N.Šeher-B.Dane 4,20 3,00 2,00 2,20 B.Dane-Lugovi 2,50 3,00 - 2,50 Domislica-Čobe 1,20 3,00 - 1,20 ČOBE,KOPICE: 10 8 2 1950 N.Šeher-Kopice 4,70 5,00 4,70 -

Mladoševica 3,00 3,50 2,50 0,50 Čobe selo 0,80 3,50 0,80 -

Kopice selo 1,50 3,00 - 1,50 NOVI ŠEHER: 3 3 0 2650

Novi Šeher-ulice 3,00 4,00 3,00 - 3.2. ELEKTROINSTALACIJSKA, VODOPRIVREDNA I KANALIZACIJSKA

INFRASTRUKTURA Što se tiče snabdijevanja grada Maglaja električnom energijom, to se vrši preko dalekovoda iz pravca Zenice i dijelom iz energetskog postrojenja “Natron Hayat”-a.Transformacija na niži naponski nivo se obavlja preko trafo-stanica a izvedena je i podzemna mreža kablova, pored uobičajenih nadzemnih vodova, stubova i dalekovoda. Komunalna infrastruktura općine Maglaj organizovana je preko KJP Maglaj još iz 1960.godine.Osnovne aktivnosti su :

- proizvodnja i distribucija vode za piće i odvođenje otpadnih voda, - poslovi održavanja javne higijene i zelenila, - zagrijavanje poslovnih i stambenih objekata, - održavanje lokalnih puteva, - skupljanje i odvoz komunalnog otpada ( kućnog smeća).KJP se ne bavi deponovanjem

otpada jer nema vlastitu deponiju, - druge sl. usluge.


Sadašnje stanje komunalne infrastrukture, vodovodi i kanalizacioni kolektori su na prijeratnom nivou izgrađenosti i funkcionalnosti s tim da je starija za 10 godina. Upotrebljivost vodovoda se smanjuje proporcionalno starenju tako da je dobar dio gradske vodovodne mreže iz 1964 godine dotrajao a dobar dio je rekonstruisan u toku 1989-1990, te 1998 godine. Za širenje gradske vodovodne mreže postoji Planski dokument koji se uklapa u Prostorno-plansku dokumentaciju. Mjesne zajednice općine Maglaj su imale značajna proširenja vodovodne mreže, izgradnju novih vodovoda i rekonstrukciju starih u postratnom periodu ( Bijela Ploča, Kosova, Novi Šeher, Čobe, Domislica, itd.). Dakle dijelovi gradske vodovodne mreže su obnovljeni ali su gubici i danas kao i prije 1992 godine u nivou od 51%. Značajan dio sekundarnih priključaka je od olovnih cijevi čiji je vijek trajanja istekao. Gradski vodovod raspolaže dovoljnim količinama vode za 24-satno snabdijevanje kao i za širenje i dogradnju mreže ali voda ne ispunjava stroge zakonske norme pitkosti.Maglaj se danas snabdijeva vodom iz rijeke Bosne, koja se naravno pročišćava preko filtera ali još uvijek nije dostigla kvalitet dovoljan da bi bila pitka već se koristi kao “tehnička voda”.Pored snabdijevanja iz rijeke Bosne, ostalo je aktuelno i snabdijevanje iz rijeke Bistrice odnosno iz bunara u Misurićima, ali u malim količinama, koje same ne bi mogle pokriti svakodnevne potrebe stanovništva.Broj priključenih domaćinstava na gradski vodovod u Maglaju je 2.204, a na vodovod u naselju Misurići je priključeno 105 domaćinstava. Kanalizacioni sistem užeg gradskog središta je solidan ali se radi o kombinovanom kanalizacionom sistemu koji odvodi istovremeno i fekalne i oborinske vode što će biti veliki problem u bliskoj budućnosti kada će se iste morati prečišćavati prije ispuštanja u vodotoke. Kombinovani sistem će se morati razdvojiti na posebno sistem odvodnje kišne kanalizacije a posebno na sistem fekalne kanalizacije. U domenu gradske kanalizacije registrovano je 2.397 priključaka. Sistem gradskog centralnog grijanja je u potpunosti dotrajao i imortizovan, odnosno neupotrebljiv izuzev manjeg dijela toplovoda za koje je u 2003 godini utvrđeno da bi se mogli koristiti jedan kraći period.Kotlovi iz 1976 godine su staro željezo, kao i ostala oprema kotlovnice. Rješenje gradskog centralnog grijanja je ozbiljan cilj koji neće biti lahko ostvariti ukoliko se bazira na postojećim lokacijama i sa postojećim konceptom. 3.3. PROSTORNI PLAN OPĆINE MAGLAJ Prostorni plan općine Maglaj postoji a donešen je i usvojen 1990.godine,objavljen je u Sl.novinama. općine Maglaj br. 2/90 i urađen je za period 1984.-2004.godine.Potrebno ga je stalno dopunjavati iz više razloga a jedan od najvažnijih ciljeva u budućnosti je taj da se treba tačno definisati i razdvojiti industrijska zona od gradske zone,što bi imalo veliku ulogu u daljnjem ekonomskom razvoju općine jer bi se tačno mogla definisati područja za izgradnju novih objekata, kako privrednih tako i stambenih. Prostorni plan kantona još uvijek nije donešen. 3.4. URBANISTIČKI PLAN GRADA MAGLAJA Urbanistički plan grada Maglaja postoji a donešen je 1989.godine i to na period od 10 godina. Potrebno ga je dopunjavati i prilagoditi sadašnjim potrebama, odnosno treba praviti stalne izmjene regulacionih planova kako bi se zadovoljile potrebe općine a i stanovništva.


3.5. BESPRAVNA IZGRADNJA OBJEKATA U poslijeratnom periodu smanjen je broj bespravno izgrađenih objekata a povećao se broj zahtjeva za legalizaciju objekata. Većinski dio bespravno izgrađenih objekata se uklapa u usvojene regulacione planove a samo mali procenat je potrebno porušiti jer nisu na vrijeme podneseni zahtjevi za njihovu legalizaciju ili jednostavno ti objekti nisu predviđeni u usvojenim regulacionim planovima a nemoguće je izvršiti njihove izmjene. 3.6. MINSKA POLJA I RATOM OŠTEĆENI OBJEKTI Imajući u vidu da su linije fronta bile jedno vrijeme u neposrednoj blizini užeg gradskog jezgra i da je intenzitet borbi bio izražen na teritoriji ove općine opasnost po minskoeksplozivna sredstva (MES) i neeksplodirana ubojna sredstva (NUS) je velik. Četverogodišnji rat je prouzrokovao vidna oštećenja ili uništenja objekata od javnog značaja kao npr. putne saobraćajnice, sisteme napajanja vodom, elektroenergetske sisteme, stambeni fond i sl. Ta oštećenja su izraženija sa desne strane rijeke Bosne a sanaciju istih bi bilo nemoguće vršiti bez prethodnog pregleda terena od zaostalog NUS-a i MES-a. Broj minskih polja na području općine Maglaj je bilo nemoguće tačno odrediti prije svega zbog specifičnosti terena, mijenjanja linija, napredovanja i povlačenja neprijateljske žive sile i okruženja u kome se nalazila općina Maglaj. Prema procjenama iz 1996. godine minsko polje na općini Maglaj se prostiralo na površini do 16,8 km2, a izrađeno je od mina i drugih eksplozivnih materijala i sredstava. Od mina i NUS-a stradali su djeca, odrasli, domaće i divlje životinje i svi oni koji su se na bilo koji način našli u situaciji i na mjestima gdje su skrivena ubojna sredstva čekala žrtve. U periodu od 1996. do 2005. godine na teritoriji općine Maglaj od neeksplodiranih ubojitih sredstva nastradalo je 38 lica od toga 20 smrtno. Specijalizovane jedinice za uklanjanje mina na području općine Maglaj su u periodu od 1996. do 2004 godine deminirali ukupno 492.190 m2 terena. Projektom deminiranja omogućen je brži rad na sanaciji ratom oštećenih objekata, a time i povratak izbjeglog stanovništva. Pored povratka osigurano je i bezbjedno življenje u povratničkim naseljima i omogućeno oživljavanje poljoprivrede, stočarstva i drugih aktivnosti potrebnih za život. Stanje ratom porušenih i oštećenih objekata u užem gradskom jezgru je jako loše jer su donatori uglavnom bili, i ostali, bar dosad, zainteresirani samo za sanaciju ratom oštećenih objekata ali u ruralnim područjima. Jedini izuzetak su pojedini objekti u užem gradskom jezgru koji imaju kulturno-historijsku vrijednost i kao takvi bivaju obnovljeni npr.gradina, džamija Kuršumlija i sl. ZAKLJUČAK

Zaključak na kraju svega iznešenog je vrlo jednostavan a to je: - potrebno je što prije riješiti problem snabdijevanja grada pitkom vodom, - obnoviti sistem centralnog grijanja, - asfaltirati makadamske saobraćajnice, što bi povećalo povezanost urbanog dijela grada

sa ruralnim, - u pojedinim naseljima potrebno je riješiti sistem odvođenja otpadnih voda, - treba tražiti donatore za obnovu užeg gradskog dijela grada koji je ratom a i od starosti

oštećen, - na pojedinim putnim pravcima treba uvesti bolju signalizaciju radi bezbjednosti vozila i

pješaka, - potrebno je i takođe uvoditi stalne izmjene regulacionih planova kako bi se došlo do

zadovoljavajućih rješenja, kako za privredu tako i za stanovništvo, - urediti priključak svih domaćinstava na sisteme napajanja električnom energijom, - regulisati što češće i kvalitetnije odvoženje smeća na deponije, - rasporediti kvalitetno broj kontejnera i kanti za smeće po gradu jer broj istih nije

kvalitetno raspoređen po stanovniku, - povećati broj operatora mobilne telefonije;


3.7. EKOLOGIJA I ZAŠTITA ŽIVOTNE OKOLINE Čovječanstvo ulazi u treći milenij sa velikim globalnim problemima :

1. Demografska eksplozija, 2. Ozonske rupe, 3. Kisele kiše...

Ekolozi kažu : „Misli globalno, djeluj lokalno.“ Na nivou općine Maglaj se ulažu napori za rješavanje problema nastalih djelovanjem antropogenog faktora. Obilje prirodnih bogatstava oduvijek je davalo osebujan pečat ovom gradiću na obalama rijeke Bosne. Ekološki pokret „Eko Maglaj“ u saradnji sa eko sekcijama Opće gimnazije „Edhem Mulabdić“ i MSŠ Maglaj nastoje vratiti stari sjaj Maglaju. Nužno je da se kroz odgojno – obrazovni proces obezbjedi spoznaja odnosa : čovjek – priroda – društveni razvoj. Posebna pažnja se posvećuje edukaciji mladih o ekologiji i zaštiti životne sredine a u cilju podizanja ekološke svijesti i odgovornosti prema sebi i prirodi. U toku 2005. godine najviše pažnje je posvećeno izradi Lokalnog ekološkog akcionog plana - LEAP-a zahvaljujući sredstvima Švedske Vladine organizacije za međunarodni razvoj (SIDA).Dokument je završen i usvojen od strane Općinskog Vijeća sa otvorenom mogućnošću stalne dorade i usavršavanja. Sa ukupno 150.000,00 KM ( 100.000,00 KM donatorska sredstva i 50.000,00 KM Općina Maglaj) u Maglaju će se urediti pješačka i biciklistička staza i dio obale rijeke Bosne. Rok za realizaciju ovih projekata je do kraja 2006.godine. Nakon temeljnih analiza utvrđeni su prioriteti ekoloških problema na nivou općine : korištenje, zaštita i upravljanje vodnim resursima, zemljištem, planinama i šumama; privreda i okoliš; korištenje, zaštita i upravljanje prostorom i kulturno – historijskim vrijednostima; okoliš i biodiverzitet; upravljanje otpadom i zakonodavstvo i institucionalni oblik zaštite okoliša. U toku 2005. godine je sačinjen Katalog divljih deponija u saradnji sa Eko – ligom ZE-DO kantona gdje je predstavljeno 20 divljih deponija na području općine. U oblasti ekologije i zaštite čovjekove okoline neizbježno je pomenuti i firmu «NATRON-HAYAT» koja je kao najveći potencijalni industrijski ekološki zagađivač u svom poslovnom planu predvidjela značajna ulaganja u instaliranje najmodernije tehnologije i opreme, turske kompanije, za prečiščavanje otpadnih voda i gasova. Funkcionisanjem ovih postrojenja obezbijediti će se zaštita čovjekove okoline u skladu sa Zakonom. Svakako treba pomenuti i postojanje endemične biljne vrste Halacsya sendneri (zvorić) koju je prvi put zabilježio Otto Sendtneri u drugoj polovini 19 st.(1847.) na području Moševca i Kosove. Ime roda je dao u čast austrijskog botaničara mađarskog porijekla Eugena halacsya a ime vrste po pronalazaču. Duplikati Sendtnerove zbirke kao dokazni materijal se nalazi u botaničkom muzeju u Minhenu te u herbariju Zemaljskog muzeja u Sarajevu. Članovi eko sekcije Opće gimnazije su pune dvije godine radili na izradi Deklaracije o zaštiti staništa ove rijetke i ugrožene vrste. Ova biljka, ne samo da je među prvoopisanim na tlu Bosne i Hercegovine, nego je i subendemna vrsta i egzistira samo na području općine Maglaj. Šume i šumsko zemljište se nalazi u slivu rijeke Bosne na njenoj lijevoj i desnoj strani. Proces gubitka poljoprivrednog zemljišta i devastacije najkvalitetnijeg tla se nastavlja kao i nekontrolisana sječa šuma i stvaranje goleti (uglavnom zbog neprimjenjivanja Zakona o šumama).Posljedice su nastajanje goleti, šikara, klizišta; gubitak staništa za divljač i ptice; smanjenje mogućnosti razvoja planinarstva, rekreativnih aktivnosti i sl. Ciljevi predviđeni LEAP-om podrazumijevaju: provođenje Zakona o šumama; pošumljavanje goleti, krša, klizišta; formiranje zelenog prstene oko grada i većih naselja; revizija regulacionog i urbanističkog plana općine Maglaj itd. a sve u cilju sanacije nastalih problema i sprječavanje ponovnog nastanka istih ili sličnih. Čista tehnologija, zdrava hrana, ekološki i ekonomski prosperitet trebaju biti naša budućnost. Osnovni uslov za to je poštovanje prirodnih zakonitosti. Da bi se to postiglo čovjek ne smije da remeti njenu ravnotežu, međuzavisnost i raznovrsnost. Jer : „Tek kada posijećemo posljednje drvo, zagadimo poljednju rijeku, ulovimo polsljednju ribu, shvatit ćemo da se novac ne može jesti“.


4. OBRAZOVANJE, KULTURA I SPORT 4.1. OBRAZOVANJE Školstvo je oduvijek bilo osnova u razvoju bilo kojeg naroda, grada i države i stoga o njemu valja stalno voditi računa i konstantno pronalaziti mogućnosti za njegovo poticanje. Odnos prema sistemu obrazovanja mora biti kao prema najrentabilnijoj i strateški najvažnijoj instituciji. 4.1.1. Predškolsko obrazovanje

Na području općine Maglaj egzistira jedna predškolska ustanova JU „Dječiji vrtić“ Maglaj. Kapacitet ustanove je 120 djece, a trenutno u njoj boravi četrdesetero (40) i to 11 od 0 do 3 godine i 29 od 3 do 6 godina. U ustanovi je zaposleno devet radnika. Ukupna površina objekta iznosi 1100 m2, a površina korisnog vanjskog prostora 5000 m2. Ukupna površina parcele na kojoj je locirana Ustanova iznosi 6100 m2. Objekat je opremljen komunalnom infrastrukturom. U poslijeratnom periodu izvršene su najnužnije intervencije da bi se omogućilo obavljanje ove djelatnosti, ali su one bile nekvalitetne i imaju negativne posljedice. Za što efikasnije obavljanje ove djelatnosti potrebna je hitna intervencija u vidu:

- građevinskih radova (krov, fasada, unutrašnji radovi) - rekonstrukcije centralnog grijanja - uređenja vanjskog prostora (ograda i vanjske igračke) - nabavke opreme-učila potrebnih za rad

Tabela: Osnovni podaci JU dječiji vrtić

Vaspitno osoblje Adresa Broj

objekata

Ukupna površina

(m2)

Broj korisnika

Površina po

korisniku Zdravstven

i Odgojni

7.ulica 1 1.100 40 27,5 3 1 4.1.2. Osnovno obrazovanje Na području općine Maglaj postoje 3 matične i 13 područnih osnovnih škola.

JU "Prva osnovna škola" Maglaj ima jednu centralnu i četiri područne škole-Kosova, Moševac, Jablanica i Ravna. Napomena: Svi relevantni podaci i potrebe ove ustanove za efikasniji rad navedeni su u tabelarnom prikazu.


JU «Prva osnovna škola» Maglaj u Maglaju ima jednu (1) centralnu i četiri (4) područne škole

Centralna škola PŠ Kosova PŠ Moševac PŠ Jablanica PŠ Ravna Ukupan broj

djece 744 136 96 58 55

Ukupan broj zaposlenih

STR.-51;POM.-7 STR.-5;POM.-1 STR.-5;POM.-1

STR.3-;POM.-1

STR.-3;POM.-1

Broj smjena u školi

2 2 2 2 2

Broj Površina Broj Površina Broj Površina Broj Površina Broj Površina Broj kabineta i učionica sa ukupnom površinom

20 1.017 2 99,00 m2 3 165 m2 9 392 m2 2 101,30

Ostali prostori – zbornica, kancelarija, biblioteka, višenam. prostor

1.118,99 m2 171,00 m2 183,00 m2 608,00 m2 81,55 m2

Bruto i neto površina škole

2.135,00 m2 270,00 m2 348,00 m2 1.000,00 m2 234,49 m2

Ukupna površina

parcele na kojoj je

locirana škola

4.877,00 m2 3.119,00 m2 4.057,00 m2 8.353,00 m2 6.014,00 m2

Da li postoji fiskulturna sala

– površina i opremljenost?

DA-P=292 m2; 2 svlačionice s

tuševima; ostave s spravama,

razboj, kozlić, klupe, šved. sanduk i dr.

NE

NE

NE

NE

Da li u okviru školskog dvorišta postoje

sportski tereni-karakterist.?

NE DA-asfaltiran poligon – 800 m2

Sportsko igralište – ne asfaltirano –

1200 m2

DA-asfaltiran poligon – 800

m2

Sportsko igralište-ne

asfaltirano 1500 m2

Opremljenost objekta

komunalnom infrastrukturom

-gradski vodovod (voda nije za

piće) -vlastiti hidrofor s

pitkom vodom -ima kanalizaciju

-vl. centralno grijanje

-mjesni vodovod (neriješeno

snabdijevanje škole vodom)

-ima kanalizaciju -zagrijavanje na čvrsto gorivo

-mjesni vodovod

-ima kanalizaciju -zagrijavanje

na čvrsto gorivo

-mjesni vodovod

-ima kanalizaciju -zagrijavanje

na čvrsto gorivo

mjesni vodovod -ima kanalizaciju -zagrijavanje na čvrsto gorivo

Nedostaci u ustanovi!

-nisu dovršene 3 učionice za

devetogod.obraz. koje su

izgrađene prošle godine iz

kapital.ulaganja

-nedostaje 1 učionica za

devetogodišnjake -u toku je prikuplj.

Sredstava za uvođenje

central.grijanja

-zgrada stara, montažna, nije

renovirana nakon rata -oštećena

krovna konstrukcija

dvorište nema ogradu

nema prostor za skladištenje

ogrjeva

-nedostaje 1 učionica za

devetogodišnjake (sada rade u

stanu za nastavnike)


JU Osnovna škola "Maglaj" ima jednu centralnu i pet područnih škola u naseljenim mjestima Liješnica, Tujnica, Bradići, Ulišnjak i Bočinja Donja.

Iskazane potrebe za efikasnije funkcioniranje:

- u oba objekta u centralnoj školi nedostaje centralno grijanje - nedostatak filskulturne sale - djelimična opremljenost nastavnih i radnih prostora - neograđen i neosvijetljen prostor oko školskih objekata

PŠ Liješnica:

- nedostatak pitke vode - nepotpuno saniran objekat - korištenje magistralnog puta do škole,što predstavlja opasnost po učenike - djelimična opremljenost nastavnih i radnih prostora

PŠ Tujnica: - školski objekat nije opremljen komunalnom infrastrukturom (nema kanalizacije,

vodovoda, grijanje na čvrsto gorivo) - posebno se ističe problem pitke vode

PŠ Bradići: - školski objekat nije potpuno opremljen komunalnom infrastrukturom - nedostatak pitke vode - nepotpuna opremljenost nastavnih i radnih prostora - neriješeni odnosi o korištenju prostora sa PTT Herceg Bosna

PŠ Ulišnjak - školski objekat nije opremljen komunalnom infrastrukturom - nedostatak pitke vode - nedovoljna i neadekvatna opremljenost

PŠ Bočinja - školski objekat nije opremljen komunalnom infrastrukturom - nedostatak pitke vode - nepotpuno saniran objekat - dotrajala podloga na sportskom terenu

JU OŠ «NOVI ŠEHER» - Pored centralne škole u naselju Novi Šeher postoje i područne škole u naseljenim mjestima: Brezove Dane, Čobe, Kopice i Ljubatovići. Područna škola u Brezovim Danima je tokom rata totalno uništena.

Iskazane potrebe: - neuređeni sportski teren u PŠ Čobe - nedovoljno korisne površine za kabinetsku nastavu - neadekvatna opremljenost učionica - nedostatak bibliotečkog fonda


4.1.3. Srednjoškolsko obrazovanje

Na području općine Maglaj funkcioniraju dvije srednje škole koje nastavu izvode u jednoj zgradi.To su JU Opća gimnazija "Edhem Mulabdić" i JU Mješovita srednja škola. JU Opća gimnazija "Edhem Mulabdić"

U Općoj gimnaziji se obrazuju učenici IV stepena obrazovanja.Odgojno-obrazovni rad se realizira u sopstvenim učionicama – kabinetima u školskoj zgradi i gradskoj ,iznajmljenoj dvorani.Nastava se organizira u jednoj ,prijepodnevnoj smjeni. Zatvoreni prostor u školi je 562 m2 koji čine kabineti, kancelarije, biblioteka,čitaonica, sala za manifestacije. Iako je nastava prilično osuvremenjena djelimičnim uvođenjem kompjuterske opreme, treba istaći da za praćenje i izvođenje moderne nastave, po savremenoj tehnologiji ipak nedostaju određena sredstva:

- škola nema vlastitu fiskulturnu salu, što iziskuje troškove plaćanja sportske dvorane u gradu

- kabineti stranih jezika trebali bi biti opremljeni fonotekama - kompjuterizacija u pripremi i praćenju nastave već odavno je trend stoga kvalitet obrazovanja koji pruža maglajska gimnazija zavrjeđuje veliki angažman u tom pogledu. JU Mješovita srednja škola Maglaj

U školi se obrazuju učenici III i IV stepena.

Tehničke škole:

- Elektrotehnička i - Ekonomska škola

Stručne škole:

- Mašinska stručna škola - Elektrotehnička stručna škola - Trgovinska stručna škola - Hemijsko tehnološka stručna škola - Stručna škola uslužnih djelatnosti-frizeri - Tekstilna stručna škola

Odgojno-obrazovni rad realizuje se u sopstvenim kabinetima, radionicama škole, gradskoj iznajmljenoj sportskoj dvorani i drugim objektima gdje se izvodi praktična nastava. Školski objekat je opremljen komunalnom infrastrukturom.

Iskazane potrebe : - opremanje kabineta informatike

- fonolabaratorija za strane jezike - opremanje kabineta hemije - dogradnja jedne radionice za mašinsku struku (oko 10.000.KM) - nabavka bušilica i dr. opreme za praktičnu nastavu

Posebno treba naglasiti postojanje potrebe za izgradnjom sportskih dvorana kod OŠ „Novi Šeher“, JU Opća gimnazija „Edhem Mulabdić“, JU Mješovita srednja škola kao i kod JU osnovna škola „Maglaj“. Napomena: Ostali relevantni podaci za obije škole dati su u tabelarnom prikazu


Opis Opća gimnazija Mješovita srednja škola Ukupan broj učenika 295 730

Ukupan broj zaposlenih 22 nastavnika i 5 ostalo osoblje

57 nastavnika i 14 ostalo osoblje

Broj smjena 1 2 Broj i površina kabineta i ostalih prostorija 10 562 m2 12 1462 m2

Bruto i neto površina objekta škole 1.700 m2 2.600 m2

Fiskulturna sala Ne postoji Ne postoji Sportski tereni Postoji, 1.500m2 Postoji, 1.500m2 Opremljenost komunalnom infrastrukturom Odgovarajuća Odgovarajuća

Prosječan broj učenika koji završavaju školu 60 230 (68 u IV, ostalo u III

raz.) Učenici putnci 180 534 ili 73 % Godina gradnje 1980. 1980. Godina rekonstrukcije 1998. 1998. Stanje objekata jedan dva Zaključak: Obrazovanje na općini Maglaj uvijek je bilo na zavidnom nivou, što potvrđuju uspjesi svih naših škola i u osnovnom i u srednjem obrazovanju.Učenici ove općine promoviraju grad na najbolji način – svojim znanjem i vještinama, stoga ulaganja i poboljšanje uslova za sticanje znanja u ovim obrazovnim ustanovama naša je stalna obaveza. Obrazovanje učenika u srednjim školama, naročito u stručnoj školi moralo bi pratiti potrebe općine, ali i odabir fakulteta poslije završenih četverogodišnjih škola. Služba za društvene djelatnosti,škole i Biro za zapošljavanje moraju biti čvrsto uvezani u planiranju budućih kadrova potrebnih našoj općini. Isklazane potrebe škola su neophodna i pretpostavljena sredstva za funkcioniranje ovih ustanova, a znamo da nauka i tehnologija u savladavanju znanja stalno napreduje, pa prema tome ulaganja i briga moraju biti konstantne, naročito zbog toga što njeguju mladu generaciju koja donosi nove ideje, koja će graditi i ovu općinu i našu državu.


4.2. KULTURA Trenutno stanje u oblasti kulture refleksija je cjelokupnog stanja političkog i društveno-ekonomskog sustava u BiH. Ono što karakterizira potrebe glede kulture savremenih urbanih sredina limitirano je, prije svega, teškom financijskom situacijom ne samo u našoj općini već i u cijeloj BiH. Maglaj je oduvijek bio prepoznatljiv po svojoj kulturnoj tradiciji i stvaralaštvu, vrijednim pojedincima koji su pronijeli glas o Maglaju i izvan granica BiH. Danas, tu zadaću preuzeli su: Dom kulture «Edhem Mulabdić», Opća biblioteka «Narodna biblioteka», UG «Studentsko ljeto», UG Gradski mješoviti hor, KUD-ovi («Gradski folklorni ansambl» i «Novi Šeher»). 4.2.1. JU Dom kulture «Edhem Mulabdić» Osnovan 12.03.1998. godine Odlukom Općinskog vijeća Maglaj kao pravni nasljednik Radničkog univerziteta «1.maj» koji egzistira još od 01.01.1960. godine. Od tog vremena, Dom kulture se transformira i prilagođava potrebama naše općine i njenih građana.

- 1992. godine izdvaja se RTV «Maglaj» (pravno 1996. godine) - 1998. godine izdvaja se Osnovna glazbena/muzička škola - 2002. godine u zasebnu JU se izdvaja knjižnica/biblioteka

Osnovne djelatnosti:

- obrazovanje odraslih - prikazivanje filmova - izdavanje knjiga i časopisa, publikacija i zvučnih zapisa - djelatnosti objekata za kulturne priredbe - zaštita kulturne baštine - rad sportskih objekata - CATV.

Dom kulture trenutno ima 11 uposlenih radnika, nedovoljno prostora i nedefinirane izvore sredstava financiranja. Zahvaljujući Općini i humanitarnim organizacijama objekat je dobrim dijelom saniran od ratnih oštećenja. 4.2.2. JU Opća biblioteka «Narodna biblioteka» Djeluje od 1958. godine u različitim formama a od 01.07.2002. godine ona je samostalna ustanova čiji je osnivač Općina Maglaj. Trenutno raspolaže cca 30.000 knjižnih jedinica, koje su smještena na 400 m2. Prostor je raspoređen na: odjeljenje za odrasle, odjeljenje za djecu, odjeljenje za obradu knjiga i zavičajnu zbirku te čitaonica sa internet centrom. Trenutno je uposleno 6 radnika. Sa blizu 2.000 upisanih stalnih korisnika registrirano je i cca 5.000 povremenih korisnika što dovoljno govori o ulozi i svrsi postojanja ove javne ustanove u gradu. Uz to, organizirane su brojne promocije knjiga, izložbe, predavanja i slične manifestacije a svakako da je najznačajnija i već tradicionalna «Mulabdićevi dani kulture». Vrijedno je pomenuti i to da je dobra saradnja sa općinskim, kantonalnim, federalnim i državnim uredima za kulturu kao i humanitarnim organizacijama rezultirala brojnim donacijama glede opremanja objekta ali i povećanje knjižnog fonda. Uz ove dvije javne ustanove u Maglaju djeluju i brojna udruženja građana te KUD-ovi koji daju svoj doprinos razvoju i jačanju kulture u našoj općini. Svakako da je Maglaj najpoznatiji po organizaciji festivala «Studentsko ljeto». To je ujedno i najstariji festival u BiH (od 1964. godine) koji i danas pobuđuje veliko zanimanje kako u natjecateljskom tako i u medijskom pogledu. Ovaj festival je internacionalnog karaktera.


4.2.3. Stanje objekata za kulturu u općini Maglaj U nekim mjesnim zajednicama postoje objekti – društveni domovi koji se između ostalog mogu koristiti i za potrebe različitih kulturnih aktivnosti. Red.broj Naziv i mjesto objekta Sadašnje stanje objekta

1. JU Dom kulture «Edhem Mulabdić» Maglaj U funkciji 2. JU Opća biblioteka «Narodna biblioteka» Maglaj U funkciji 3. Društveni dom u MZ Brezove Dane Devastiran, nije u funkciji 4. Društveni dom u MZ Bradići U izgradnji 5. Društveni dom u MZ Bočinja Saniran, u funkciji 6. Društveni dom u MZ Ulišnjak Saniran , u funkciji 7. Društveni dom u MZ Kosova Saniran, u funkciji 8. Društveni dom u MZ Moševac Djelimično saniran, u

funkciji 9. Društveni dom u MZ Misurići Devastiran, nije u funkciji 10. Društveni dom u MZ Liješnica Saniran, u funkciji

4.3. SPORT Na području općine Maglaj sportski život se odvija kroz aktivnosti sportskih klubova i udruženja uz pomoć Sportskog saveza općine Maglaj, te Budžeta općine koji finansira omladinski sport. U općini Maglaj djeluju i rade slijedeći sportski klubovi i udruženja :

1. Nogometni klub „Natron“ Maglaj 2. Nogometni klub „Vis“ Kosova 3. Nogometni klub „Novi Šeher“ Novi Šeher 4. Kajak klub „Natron“ Maglaj 5. Rukometni klub „Maglaj“ Maglaj 6. Odbojkaški klub „Maglaj“ Maglaj 7. Korfbal klub „Maglaj“ Maglaj 8. Košarkaški klub „Maglaj“ Maglaj 9. Karate klub „Empi“ Maglaj 10. Kuglaški klub Maglaj 11. Odojkaški invalidski klub „Maglaj 92“ Maglaj 12. Savez za sport i rekreaciju invalida Maglaj 13. Društvo pedagoga fizičke kulture Maglaj 14. Sportsko ribolovno društvo „Bosna“ Maglaj 15. Sportski savez općine Maglaj 16. Planinarsko-skijaško društvo «Smajlovac» Maglaj 17. Lovačko sportsko društvo «Soko» Maglaj

U svim navedenim klubovima registrovano je ukupno cca 700 sportista i pedagoga a radom sportskih klubova rukovodi 11 (jedanaest) upravnih odbora sa 30 angažovanih stručnih radnika. Navedeni klubovi takmiče se u ligama različitih nivoa od I lige (odbojkaški invalidski klub „Maglaj 92“), I Federalna liga (RK „Maglaj i OK „Maglaj“), I kantonalna liga (NK „Natron, NK „Vis“ Kosova, NK „Novi Šeher“) regate, međunarodna takmičenja (Kajak klub i korfbal klub). Kompletan sportski rad klubova odvija se na ukupno tri nogometna stadiona (NK „Natron“, NK „Vis“ Kosova, NK „Novi Šeher“) i četiri poligona koji se koriste djelimično ili nikako ili služe za obuku vozača. Navedeni poligoni su kod Srednjoškolskog centra jedan, kod O.Š. „Maglaj“ dva i O.Š. „Novi Šeher“ jedan.


Pored sportskih poligona na raspolaganju su gradska dvorana pri Domu kulture „Edhem Mulabdić“ koju koriste mali sportovi (rukomet, košarka, odbojka, ivalidska odbojka, korfbal, te O.Š. „Maglaj“ i Gimnazija „Edhem Mulabdić“), školska dvorana pri O.Š. „Prva osnovna škola“ koju pored učenika te škole koriste i mali sportovi (rukomet, odbojka) za rad sa mladim sportistima. Takođe se koristi i sala u Dječijem vrtiću koju koristi Karate klub „Empi“ te Savez za sport i rekreaciju invalida u svrhu treninga strijelaca. Pored navedenih koriste se i uređena ribarska staza iznad visećeg mosta te staza na jezeru „Nekolj“ za ribarska takmičenja. Navedeni objekti koriste se maksimalno posebno sportska dvorana koja nema potpune uslove. Naime, nedostaje u zimskom periodu grijanje te tokom cijele godine topla voda što je kočnica između ostalog i za organizovanje značajnih takmičenja. Sportski klubovi imaju probleme sa sredstvima za takmičenje. Takmičenje ligaško finansira Kanton dok se omladinski sport finansira iz Budžeta Općine na nivou sredstava cca 40.000,00 KM godišnje. Sredstva koja klubovi dobiju od Kantona nisu dostatna pa se klubovi snalaze na razne načine tražeći sredstva od raznih donatora. Razlog za mali broj klubova i za loše takmičarske rezultate su sredstva koja klubovi ne mogu obezbjediti. Rezultati koje klubovi postižu su skromni pa se kreću od stagniranja na istom nivou ili su još lošiji nego predhodnih godina. Takođe finansijska sredstva su uveliko razlog da klubovi ne mogu angažovati stručne ljude koji bi radili u klubovima. Veliki problem u samom sportu je i angažovanje stručnih radnika a pod tim se podrazumjeva angažovanje ljudi koji su školovani kao pedagozi i stručnjaci u fizičkoj kulturi (nastavnici, profesori fizičke kulture ili školovani treneri). Sav rad u sportskim klubovima bazira se na entuzijazmu koji drži još uvijek bivše sportiste u svojim sportovima kojim su se bavili. Sve navodi na to da je potrebno mnogo više misliti o angažovanju u sportu svih od osnovnih i srednjih škola što će rezultirati masovnom angažovanju mladih u sportu a time i rezulatima u sportu. Nekada je u Maglaju bilo i atletičara i atletika koja se smatra osnovom bavljenja sportom. Na stadionu „Natron“ postoje uslovi za bavljanje atletikom a takođe postoji i zaboravljeni poligon kod bivše škole Gimnazija u naselju Omerdino Polje koji ima sve terene za bavljenje atletikom. Sportski savez treba da uzme sebi u zadaću da istraži sve mogućnosti koje će dovesti do poboljšanja u oblasti sporta. Vjerovatno donošenjem Zakona o sportu na nivou Bosne i Hercegovine mnoge stvari će doći na svoje mjesto.


5. ZDRAVSTVO I SOCIJALNA ZAŠTITA 5.1. ZDRAVSTVO /POSTOJEĆE STANJE/

Na području Općine Maglaj zdravstvenu zaštitu građanima općine (kojih prema internoj procjeni ima 27.789) pružaju:

• Javna ustanova «Dom zdravlja» Maglaj, • Javna ustanova «Narodna apoteka» Maglaj, • Privatna zdravstvena ustanova Apoteka «Halilić» Žepče, • Privatna stomatološka ordinacija dr Seid Bradarić • Privatna stomatološka ordinacija dr Jasminka Smajlagić, i • Privatna stomatološka ordinacija dr Vojislav Kojić.

Javna ustanova «Dom zdravlja» Maglaj je zdravstvena ustanova u državnoj svojini, koja pruža usluge stanovništvu iz primarne i specijalističko-konsultativne zaštite u skladu s Zakonom o zdravstvenoj zaštiti i postojećim propisima, normativima i standardima. Osnovna djelatnost ustanove se obavlja kroz organizirane službe :

1. Služba opšte medicine (Porodična medicina) 2. Služba hitne medicinske pomoći 3. Higijensko-epidemiološka služba i Antituberkulozni dispanzer 4. Služba za zdravstvenu zaštitu radnika 5. Služba za zdravstvenu zaštitu djece i omladine 6. Služba za zdravstvenu zaštitu usta i zuba 7. Služba za laboratorijsku dijagnostiku 8. Služba za zdravstvenu zaštitu žena 9. Centar za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju 10. Centar za mentalnu rehabilitaciju 11. Specijalističko-konsultativna služba 12. Služba opštih i zajedničkih poslova.

Osnovna djelatnost ustanove se obavlja na tri lokacije i to:

• Matična zgrada ustanove u gradu Maglaju, korisne površine 3694 m2, • Područna ambulanta Novi Šeher, korisne površine 326 m2, • Područna ambulanta Kosova, korisne površine 96 m2.

Na dan 31.12.2005. godine ustanova je imala ukupno 98 zaposlenih radnika i to 68 medicinskih i 30 nemedicinskih radnika. U strukturi ljekarskog kadra od 18 zaposlenika stanje je slijedeće:

• 5 doktora medicine • 2 doktora stomatologije • 11 doktora specijalista (Internista, Opšta, Porodična, Pedijatar, Epidemiolog,

Fizijatar, Ginekolog, Oftalmolog, Pneumoftziolog, Medicina rada)


Pored toga, u izvršenju poslova iz oblasti pružanja specijalističko-konsultativne zdravstvene zaštite, učestvuju i doktori specijalisti iz drugih zdravstvenih ustanova (Neuropsihijatar, Hirurg, ORL, Dermatolog). Trenutno ustanova educira jednog ljekara i četiri tehničara na dodatnoj edukaciji iz Porodične medicine u Edukacionom centru Zenica, te dva doktora medicine na specijalizaciji iz Porodične medicine. Ustanova stipendira i četiri studenta na Medicinskom fakultetu od III do VI godine fakulteta. Prema Ugovoru o financiranju zaključenim sa Zavodom zdravstvenog osiguranja Zeničko-dobojskog kantona , bolničku zdravstvenu zaštitu u kantonu građani Općine Maglaj ostvaruju u Općoj bolnici Tešanj i Kantonalnoj bolnici Zenica. U skladu sa prisutnom reformom u zdravstvu BiH, i naša ustanova je dužna do 2010. godine implementirati u potpunosti Projekat porodične medicine, uvođenjem rada specijaliste porodične medicine. U tom kontekstu, ustanova je poduzela i poduzima sve neophodne mjere radi stvaranja bitnih pretpostavki za realizaciju projekta kroz: edukaciju stručnog kadra, obezbjeđenje neophodne medicinske opreme i adekvatnog poslovnog prostora, te stvaranju baze podataka osiguranih lica, u cilju utvrđivanja gravitacionih područja za pojedine ambulante porodične medicine. Realizacija projekta počinje u 2006. godini, i ista mora biti usklađena sa Mrežom zdravstvenih ustanova primarne zdravstvene zaštite ZE-DO kantona, Mrežne objekte porodične medicine te Planom implementacije porodične medicine FBiH i ZE-DO kantona. Prema važećim standardima i normativima Općini Maglaj bi trebalo da pripadne 11 timova porodične medicine, a raspored timova po planiranim lokacijama je slijedeći:

a) Dom zdravlja (Matična zgrada) : 13.199 stanovnika – 5 timova -Gravitaciono područje obuhvata: MZ Maglaj grad, MZ Donji Rakovac, MZ Jablanicu, MZ Bjela Ploča, MZ Misurići.

b) Novi Šeher (postojeći objekat ambulante): 4.549 stanovnika – 2 tima -Gravitaciono područje obuhvata: MZ Novi Šeher, MZ Čobe, MZ Kopice , MZ Brezove Dane

c) Kosova (postojeći objekat ambulante): 2.076 stanovnika – 1 tim

-Gravitaciono područje obuhvata : MZ Kosova

d) Moševac (postojeći objekat društvenog doma): -Gravitaciono područje obuhvata: MZ Moševac, MZ Ravna, MZ Oruče

e) Donji Ulišnjak (postojeći objekat društvenog doma): 1.769 stanovnika – 1 tim -Gravitaciono područje obuhvata: MZ Ulišnjak, MZ Straište, MZ Krsno Polje, MZ Bočinja

f) Liješnica (postojeći objekat društvenog doma): 3.681 stanovnik – 1 tim -Gravitaciono područje obuhvata: MZ Liješnica, MZ Bradići, MZ Radojčići.

Implementacija pojedinih ambulanti porodične medicine ovisit će o stepenu stvorenih pretpostavki i neophodnih uslova za početak njihovog i praktičnog funkcionisanja što podrazumijeva

• Poslovni prostor sa opremom, • Definisan radni tim, • Registrovani pacijenti sa gravitacionog područja, • Obuhvat najvećeg dijela stanovnika, • Uspostavljen sistem aktivnog nadzora (određene hronične bolesti),


• Aktivan nadzor nad trudnicama, porodiljama i novorođenčadi, • Aktivno praćenje rasta i razvoja djeteta.

U toku rada i obavljanja svoje ukupne osnovne djelatnosti ustanova se suočava i sa određenim problemima od kojih ističemo samo nekoliko najznačajnijih:

• Nedostatak lijekova i sanitetskog materijala za liječenje pacijenata zbog nedovoljnih financijskih sredstava koja treba da obezbijedi Kantonalni zavod zdravstvenog osiguranja za te namjene;

• Veliki rast troškova zbog visokih cijena goriva, lož ulja za grijanje, električne energije i

komunalnih usluga (voda i odvoz smeća); • Velike štete u matičnoj zgradi od poplave 03. jula 2005.godine; • Nezadovoljavajuće stanje medicinske i druge opreme (posebno sanitetskih vozila)

jer je ista u cijelosti amortizovana, te da će u sadašnjim uslovima biti vrlo teško istu obnoviti;

• Broj stanovnika Općine Maglaj (što je kriterij za finansiranje zdravstvene zaštite) sa kojima raspolaže Federalni zavod za statistiku nije adekvatan stvarnom stanju i manji je za nekoliko hiljada. To praktično znači 200.000,00 KM godišnje manje za ustanovu;

• Nedostatak potrebnog broja ljekara (više puta raspisan oglas - bez rezultata); • Neriješeno pitanje finaciranja specijalizacije ljekara; • Do danas nije definisan i usvojen «Paket zdravstvenih prava» koja se financiraju iz

obaveznog zdravstvenog osiguranja; • Doznaka minimalnih sredstava osnivača ustanove iz budžeta općine; • Nizak lični standard zaposlenih radnika (plaće i dr.)

Kontinuirano snabdjevanje lijekovima građana Općine Maglaj, zdravstvenih ustanova i zdravstvenih radnika koji obavljaju privatnu praksu vrše:

• Javna ustanova «Narodna apoteka» Maglaj koja je u državnom vlasništvu, i • Privatna zdravstvena ustanova Apoteka «Halilić» Žepče.

Javna ustanova «Narodna apoteka» Maglaj obavlja svoju djelatnost na dvije lokacije i to: matična zgrada u gradu Maglaju i u sklopu objekta Područne ambulante Novi Šeher Doma zdravlja Maglaj. Ova ustanova ima ukupno 9 zaposlenih od kojih 6 medicinskih i 3 nemedicinska. U strukturi medicinskih kadrova ima 4 magistra farmacije i 2 farmaceutska tehničara (4 tima) Privatna zdravstvena ustanova Apoteka «Halilić» Žepče obavlja svoju djelatnost na jednoj lokaciji u gradu Maglaju u formi ogranka Apoteke iz Žepča i ima ograničeno radno vrijeme. Djelatnost obavlja na nivou 2 izvršioca (1 tim). Stomatološku zdravstvenu zaštitu građanima Općine Maglaj pored Doma zdravlja Maglaj, pružaju i 3 privatne stomatološke ordinacije sa po l. timom., od kojih su dvije locirane u gradu Maglaju a jedna u Novom Šeheru.


5.2. SOCIJALNA ZAŠTITA Na području općine Maglaj sve je više osoba kojima je potrebna socijalna pomoć. Njihovi zahtjevi i molbe često ostaju bez konačnih rješenja, jer u JU Centar za socijalni rad Maglaj nema dovoljno sredstava ni za ispunjavanje obaveza prema osobama koje su ostvarile pravo na stalnu socijalnu pomoć i tuđu njegu. Čak i te isplate su neredovne i ako bi trebalo biti mjesec za mjesec.

Ustanova u kojoj se nalazi Centar za socijalni rad je privremena lokacija, nova zgrada je sazidana i završena je prva faza, čeka se donacija za drugu fazu ( nabavka aparata i namještaja). Centar za socijalni rad ima 7 uposlenika (1 VSS, 2 VŠ, 2 SSS, kurir, čistač). Preseljenjem u nove veće prostorije bit će potrebno i nove radne snage 1. defektolog – logoped, 2. kućni majstor, ložač (sve u jednom licu), 3. volonteri (srednjoškolci). Centar za socijalni rad se finansira iz budžeta Kantona i budžeta Općine. Prema evidenciji Centra za socijalni rad u 2004. godini registrovano je 2.367 korisnika a izvršeno je 14.667 usluga. U 2005. godini registrovano je 2.503 lica korisnika a izvršeno 16.342 usluge. Na povećanje broja korisnika i broja usluga u posljednjih nekoliko godina uticali su poslovi koji su Centru povjereni na izvršenje odlukama Kantonalnog i Federalnog ministarstva a ranije su te poslove obavljale službe iz oblasti PIO-MIO i Zavod za zdravstveno osiguranje. Prije rata u BiH u Centru je bilo 14 uposlenika a sada radi 7, prema ranijim normativima stručnog rada u Centrima. Broj stručnih radnika određuje se prema broju stanovnika koji žive na području koje Centra za socijalni rad pokriva svojom djelatnošću. Na 5.000 stanovnika 1 socijalni radnik, na 12.000 stanovnika 1 logoped-defektolog, 1 pedagog-psiholog, na 9.000 stanovnika 1 pravnik te prateće administrativno osoblje. Kako je planirano da sredinom 2006. godine Centar za socijalni rad useli u vlastite nove prostorije i kako je navedeno da se djelatnost ove ustanove znatno proširila povjeravanjem novih poslova od strane Federacije i ZE-DO kantona zatim rad dnevnog boravka za djecu sa posebnim potrebama kao i prihvatna stanica za djecu koja se nađu u skitnji, neophodna je podrška u finansijskom smislu u narednom periodu od općinskog, kantonalnog, federalnog nivoa a na ime upošljavanja stručnog kadra i nabavke opreme. Neophodno je istaći da na rješenja donesena u prvom stepenu u Centru za socijalni rad u 2005. godini nije uložena niti jedna žalba što znači da se u ovoj ustanovi strogo primjenjuje načelo zakonitosti ali i da se korisnicima pomogne i što bolje objasne mogućnosti i vrste pomoći. Centar sarađuje i značajno razvija koordinaciju među pojedinim nosiocima socijalno zaštitne funkcije u društvu kao i sa drugim vladinim i nevladinim organizacijama i institucijama. U tom smislu Centar sarađuje sa mnogim institucijama od federalnog do lokalnog nivoa, a u lokalnoj zajednici sa općinskim organima, školama, sud, policijska stanica, mjesne zajednice kao i Kazneno popravnim zavodom, bolnicama i drugim centrima za socijani rad . Kad je riječ o nevladinim organizacijama kao što je Merhamet, Karitas, Crveni križ, samo Merhamet pruža pomoć u smislu gotovih jela iz narodne kuhinje za korisnike Centra. Da bi se socijalna zaštita provodila sukladno zakonskim propisima u korist i dobrobit građana općine Maglaj, veoma je nužno provesti aktivnosti na završetku radova u unutrašnjosti nove zgrade Centra za socijalni rad i izvršiti nabavku i opremanje adekvatnom opremom i namještajem te obezbijediti adekvatan stručni kadar koji trenutno nedostaje.


6. LOKALNA UPRAVA I NJENI PARTNERI Lokalna uprava, kao nosilac i pokretač svih javnih aktivnosti za zadovoljavanje svih potreba lokalne zajednice te nevladin i biznis sektor čine jedan partnerski tim u cilju kreiranja boljih uslova i kvaliteta života. Sadašnje stanje uprave, na svim nivoima potrebno je reorganizovati kao pretpostavku za sav ostali razvoj. 6.1. Analiza stanja u oblasti lokalne uprave Općina Maglaj nalazi se u sastavu ZE-DO kantona i broji 27.900 stanovnika. Zastupničku vlast čini Općinsko vijeće koje broji 25 vijećnika, a izvršnu vlast Jedinstveni organ uprave Općinski načelnik Lokalna uprava organizirana je kroz 6 Službi kako slijedi :

1. Služba za privredu, finansije/financije i razvoj poduzetništva, 2. Služba za urbanizam, geodetske i imovinsko – pravne poslove, 3. Služba za boračko – invalidsku i sociojalnu zaštitu, opću upravu i društvene djelatnosti, 4. Služba CZ-e, 5. Služba Općinskog načelnika i Općinskog vijeća, 6. Općinsko pravobranilaštvo – kao poseban organ.

Kvalifikaciona i starosna struktura uposlenih u općinskim službama prikazana je u slijedećoj tabeli : r/b

Naziv službe

Broj zaposlenih

VS

VŠ

SSS

VKV

KV

PKV

NKV

Godine starosti prosjek

1. Služba za privredu, finansije/financije i razvoj poduzetništva

12

2

3

7

-

-

-

-

43

2. Služba za urbanizam,geodetske i imovinsko – pravne poslove

17

6

-

11

-

-

-

-

45

3. Služba za boračko-invalidsku i socijalnu zaštitu, opću upravu i društvene djelatnosti

21

4

1

15

-

-

1

-

40

4. Služba Općinskog načelnika i Općinskog vijeća

4

1

-

1

-

1

1

-

39

5. Služba Civilne zaštite 26 - 3 4 2 12 - 5 43

6. Općinsko pravobranilaštvo

2

1

-

1

-

-

-

-

35

UKUPNO :

82

14

7

39

2

13

2

5

40


Općinski načelnik zajedno sa uposlenicima svoje poslove obavljaju u skladu sa pozitivnim pravnim propisima i u skladu sa zakonom postavljenim rokovima. Do probijanja zakonskih rokova dolazi jedino u situacijama gdje je potrebno voditi poseban postupak odnosno gdje treba tražiti upit od viših instanci vlasti ili gdje se stranka nepotpunim zahtjevom obrati nadležnoj službi pa se produži rok radi kompletiranja zahtjeva. Vezano za sadašnje stanje u oblasti lokalne uprave tj. funkcionisanja iste isto mora posmatrati kroz nekoliko segmenata : 6.2. Problem funkcionisanja lokalne uprave i njene nadležnosti Rad općine otežava ne primjenjivanje Evropske povelje o lokalnoj samoupravi koju je BiH ratifikovala, a ista insistira na decentralizaciji, tako da je još uvijek naglašena težnja centralizacije što većeg broja ovlaštenja u rukama kantona koji su morali biti prenijeti na općinu. Zbog neusklađenosti nadležnosti, općina često prinuđena da preuzima poslove viših organa koji to ne žele da rade, a dužni su. Službenici, odnosno organi uprave na svim nivoima pa na nivou naše općine ponekad se ponašaju neodgovorno, krše rokove u donošenju rješenja, često zahtjevaju previše dokumenata, pa i onih kojima sami raspolažu, donose rješenja koja su pravosnažna ali se ista ne izvršavaju, iako je organ dužan iste izvršiti, itd. Iako su poznate zakonske odredbe koje definišu odgovornost državnih službenika, namještenika, rukovodioca organa uprave i institucija one se rijetko koriste. Iste uključuju pravna rješenja koja se mogu iskoristiti za poboljšanje prakse u organima uprave; a to su :

a) opća odgovornost državnih službenika da se ponašaju odgovorno b) disciplinska odgovornost službenika državne uprave c) prekršajna odgovornost d) krivična odgovornost e) građansko – pravna odgovornost

Međutim, stranke, odnosno građani izbjegavaju konflikt sa službenicima i samim organima iz straha da neće ostvariti svoja prava koja im pripadaju te često prikrivaju loš rad administracije. 6.3. Problem finansiranja rada lokalne uprave Za najveći dio direktnih usluga za građane odgovorna je općina ali se finansira sa najmanje sredstava. Drugim riječima problem nedovoljnog finansiranja općine je svima poznat i iz tih razloga bi uvođenje PDV-a trebalo biti iskorišteno za reorganizaciju postojećeg nefunkcionalnog sistema raspodjele prihoda i rashoda u F BiH, te za uvođenje nekih mehanizama za fiskalno ujednačavanje i na nivou kantona i na nivou općina. Naravno PDV će dovesti i dovodi do povećanja ukupnih prihoda, ali ovakva fiskalna struktura je neodrživa, nepravedna i mora doći do njenih promjena. Općina Maglaj susreće se sa problemom nedovoljnog ukupnog prihoda, što ukazuje na nisku poslovnu aktivnost i slabo razvijenu privredu. Struktura rashoda pokazuje da potrebe budžetskih korisnika u ovom trenutku nadilaze realne mogućnosti općine. Zbog toga se u 2005. godini pristupilo maksimalnoj štednji, nastojanju da se Budžet uravnoteži, i po prvi put uspjeli smo poslovati pozitivno. Uspostavlja se i katastar općinske imovine, jer se prema toj oblasti do sada odnosilo ne domaćinski. Ažurirana je i naplata prihoda koji pripadaju općini, posebno iz ranijeg perioda, ali se u toj oblasti mora uraditi znatno više. Svakako da treba uspostaviti optimalnu strukturu općinske administracije kroz program restruktuiranja, preko rješavanja viška uposlenih kao i doškolovavanje iz oblasti : informatizacije, menadžmenta i


stručnih obuka. Naravno, pojačano je praćenje efekata u sferi finansijskog poslovanja a naročiti pratimo slijedeće :

- rast ukupnog prihoda, - ostvarenje rashoda, - ostvarenje grantova i potpora višeg nivoa vlasti, - ostvarenje kapitalnih ulaganja i dr.

6.4. Ljudski resursi Podaci o broju uposlenih u organu uprave općine Maglaj i broja stanovnika, u prosjeku 1 zaposleni dolazi na 350 stanovnika; dok poređenja radi u razvijenom svijetu 1 općinski uposlenik dolazi na 1000 stanovnika. Ovi podaci kao i podaci o broju državnih službenika, zatim namještenika u odnosu na broj zaposlenih pokazuju da postoji problem viška zaposlenih, sa zastarjelim znanjima i vještinama kao i nedostatak menadžerskih znanja i vještina. Za područje usluga prema korisnicima pratimo :

- dinamiku rasta usluga - broj primjedbi u odnosu na broj usluga - vrijeme za dobijanje usluga - skračivanje tog vremena - smanjivanje troškova za dobijanje usluga i dr.

6.5. Informatizacija u općinskoj administraciji Informacioni sistem u lokalnoj upravi pa i u općini Maglaj povećava efikasnost, pojednostavljuje i ubrzava proces rada, smanjuje mogučnost pogrešnih informacija, omogućava brzo i lako pronalaženje detaljnih podataka. Sigurno je dobro što općina Maglaj raspolaže sa 54 računara (na jedan računar 1,5 uposlenih), ali je starosna struktura kao i zastarjela znanja i vještine problem tako da moderna tehnologija nije dovoljno iskorištena. U zgradi Općine instaliran je WINDOWS 2000 SERVER na server. Od 01.01.2005.godine. se počela primjenjivati aplikacija PROTOKOL u svim Službama Općine Maglaj. Postavljanjem servera u funkciju i aplikacija MATIČNO se počela koristiti bez prekida u radu. Trenutno je uvezano 45 računara koji koriste operativne sisteme od WINDOWSA 98, WINDOWSA 2000 do WINDOWSA XP. Pored toga, u matičnim uredima u Kosovi i Novom Šeheru postoje računari sa instaliranim aplikacijama MATIČNO koji su u funkciji. Trenutno nema problema u funkcionisanju mreže i instaliranih aplikacija U službi za urbanizam, geodetske i imovinsko-pravne poslove se koristi namjenska aplikacija za katastar gdje svi računari iz te Službe mogu pristupati potrebnim podacima. U Službi za privredu, finansije/financije i razvoj poduzetništva inastalirana je interna mreža nezavisna od ostatka mreže. Posjeduje svoj vlastiti server na koji su uvezana 4 računara na kojima se obavljaju poslovi budžeta i finansija. Za održavanje te mreže angažovana je firma “ITINERIS” Tuzla jer su oni postavili mrežu i instalirali softwer za rad. Projekat je finansiran od strane OSCE-a. Interna mreža nije povezana na Internet ali su u toku pripreme, čime bi se omogućilo da svi računari u Općini dobiju neprekidnu vezu sa Internetom.


Okončani su poslovi na dizajniranju, izradi i aktiviranju WEB stranice Općine Maglaj. Podaci na istoj se redovno ažuriraju a u toku su i određene dorade kako bi pomenuta stranica bila atraktivnija i sadržajnija. 6.6. NVO kao partner Radi zadovoljavanja svojih kulturnih, umjetničkih, sportskih, ekonomskih i drugih potreba i interesa građani osnivaju svoja udruženja koja čine tzv. Nevladin sektor, koji je značajan partner u stvaranju boljih uslova života lokalne zajednice. Na području općine Maglaj postoji i djeluje 25 Udruženja građana i to su: Udruženje žena «Cicmanka», Udruženje žena «Maglajka», Udruženje građana «Umero», Udruženje građana oštećenog sluha, Udruženje građana penzionera, Udruženje malih firmi, Udruženje građana «Merhamet», Udruženje građana «Crveni polumjesec», Udruženje građana «Eko», Udruženje građana za pomoć mladima sa onesposobljenim «ATA», MES, Lokalno omladinsko vijeće, PRONI institut za socijalno obrazovanje, Općinska organizacija «Crveni krst», Udruženje boraca NOR, Udruženje građana bivših logoraša, Jedinstvena boračka organizacija, Udruženje ratnih vojnih invalida, Udruženje porodica poginulih boraca, Udruženje civilnih žrtava rata, Kulturno-umjetničko društvo «Novi Šeher», Gradski folklorni ansambl, Udruženje mladi «Balkan Akcija», «Studentsko ljeto» Maglaj, Gradski mješoviti hor Maglaj ; Osim navedenih udruženja u Maglaju djeluje i 17 sportskih klubova i udruženja. Zbog ekonomske situacije u Maglaju i BiH većina udruženja je prisiljena da sredstva finansiranja traži od institucija lokalne vlasti ili viših nivoa vlasti, kao i od određenih donatora. Osnovni problem djelovanja svih NVO upravo je problem finansiranja dok su drugi uslovi npr. smještaj, uglavnom kvalitetno razrješeni angažmanom općinske administracije. NVO na području općine Maglaj još uvijek nisu pronašli svoje pravo mjesto i ulogu, izuzev nekolicine i mi se nadamo da će uz pomoć općine i angažman svih institucija u BiH pronaći svoje mjesto i doprinjeti razvoju lokalne zajednice u cjelini. Napomena: Šira dokumentaciona osnova koja je poslužila za izradu ove Statusne analize nalazi se u Službi za privredu, financije/finansije i razvoj poduzetništva Općine Maglaj.


SWOT ANALIZA

S - PREDNOSTI W -SLABOSTI

• Općina Maglaj je ugodno geografsko, klimatsko, reljefno, prirodno i ekonomsko područje

• Prirodna bogastva ( šume, rijeke, obradivo poljoprivredno zemljište, mineralna bogastva, biljni i životinjski svijet)

• Brojnost populacije, visoko učešće radno aktivne dobi

• Multietičnost, multikulturalnost, multikonfesionalnost

• Dobra kadrovska osnova • Teritorijalna pokretljivost • Probuđen poduzetnički duh • Zaposleni u inostranstvu • Niska cijena rada • Dobri preduvjeti za razvoj

poljoprivrede (preko 5000 ha neobrađenog poljoprivrednog zemljišta, formirane 2 Zemljoradničke zadruge)

• Izgrađena linija za preradu mlijeka i proizvodnju mliječnih proizvoda

• Vraćanjem proizvodnje ceuloze, papira i papirne amabalaže u ranije kapacitete, koja je činila i treba da čini okosnicu industrijskog razvoja općine

• Neposredna blizina visokoškolskih ustanova u susjednim gradovima (Zenica, Doboj)

• Tradicija u oblasti kulture i sporta i potencijali u ovoj oblasti (tradicija održavanja manifestacije «Studensko ljeto» )

• Postojanje ustanova socijalne zaštite (Centar za socijalni rad i brojne Nevladine organizacije)

• Veliki broj NVO-a kao značajnih partnera u stvaranju boljih uslova života lokalne zajednice

• Osnovana razna Udruženja za određene kategorije stanovništva (Udruženje civilnih žrtava rata, Udruženje ratnih vojnih invalida, Udruženje građana oštećenog sluha i sl.

• Devastirane šume, brojna klizišta i upitna ekološka zaštita vodotoka

• Negativna stopa rasta prirodnog prirasta stanovništva- neuravnotežen demografski razvoj (bijela kuga)

• Visok obuhvat stanovništva u zapošljavanju u neformalnom sektoru (siva ekonomija)

• U ekonomskim aktivnostima visoko učešće neformalnog sektora, posebno rad na crno, prodaja roba čije je porijeklo iz neformalnih tokova

• Nepostojanje tradicije (iskustva) u razvoju malog i srednjeg poduzetništva

• Iluzija da je skoro svaka proizvodnja osuđena na neuspjeh- i samo se isplati trgovati tuđim robama

• Nedovoljno očišćeno područje od mina

• Nedovoljna ekološka svijest građana • Neriješen problem deponije otpadnih

voda i smeća • Slaba komunalna infrastruktura u

područnim školama • Postojanje još uvijek dijela

nepismenog stanovništva • Neadekvatno opremljene zdravstvene

ustanove, nemogućnost hospitalizacij • Veliki broj oboljelih od PTSP-a • Nedostatak finansijske održivosti-

sistem plaćanja davalaca zdravstvenih usluga nije u stanju pružiti poticaj za poboljšanje učinkovitosti i konsolidaciju na nivou davalaca usluga

• Naslijeđen birokratski način funkcionisanja lokalne uprave

• Nepovoljna starosna struktura uposlenih u organu uprave

• Nestručan i neorganiziran menadžment preduzeća i institucija


O-MOGUĆNOSTI T-PRIJETNJE

• Povoljan geostrateški položaj • Zauzimanje aktivne pozicije u

ekonomskoj regiji Centralna BiH • Animiranje kapitala, znanja i iskustva

građana općine zaposlenih u inostranstvu

• Formiranje poslovnih inkubatora • Pronalazak investitora za ulaganja u

prerađivačke kapacitete poljoprivredno-prehrambenih proizvoda

• Aktivno uključenje u turističku ponudu Turističke zajednice FBiH

• Prevođenje rada i aktivnosti iz neformalnog u formalni sektor

• Aktiviranje neiskorišćenih unutrašnjih kapaciteta-zemljište, industrijskih i poljoprivrednih kapaciteta

• Aktivno učešće u projektima regionalnog razvoja, kroz zajednička ulaganja, kao i pristup Evropskim predstukturnim fondovima

• Izrada što kvalitetetnijih regulacionih i prostornih planova, stalne izmjene i usaglašavanja

• Zaštita terena pogodnih za pojavu klizišta pošumljavanjem i izgradnjom potpornih elemenata

• Povećanje kontrole sječe šuma • Prekvalifikacija postojeće radne snage • Formirati posebne fondove za

stipendisanje učenika i studenata • Pratiti potrebe za raznim vrstama

zanatskih zanimanja, te u skladu s tim raditi na organizovanju ove vrste obrazovnog procesa, u saradnji sa susjednim općinama

• Mogućnost komuniciranja i saradnje s donatorima i investitorima

• Donošenje novih zakona koji će regulirati zdravstvene usluge

• Razvoj porodične medicine • Uspostavljanje šalter sale po principu

«sve na jednom mjestu za korisnike usluga» s ciljem povećanja efikasnosti rada organa lokalne uprave

• Uvođenje sistema upravljanja kvalitetom u skladu sa ISO standardom u rad organa lokalne uprave

Izraditi Plan i Program stručnog usavršavanja i edukacije zaposlenih

• Susjedne općine koje imaju brži

tempo razvoja • Neusklađenost propisa i česte

izmjene • Veća konkurentna sposobnost

biznisa iz bližeg i daljeg okruženja • Nemogučnost provedbe dijela

urbanističkog regulacionog plana kao posljedica bespravne gradnje objekata od ličnog interesa

• Daljnje uništavanje šumskih ekosistema u svrhu zagrijavanja stambenih i poslovnih objekata, zbog nesaniranja zajedničkog sistema grijanja uništenog u proteklom ratu

• Nedostatak sredstava da prati potrebe socijalno ugroženih

• Nereguliran sustav fondova zdravstvenog osiguranja

• Zavisnost provođenja reformi od stranaca bez detaljnog sagledavanja stvarnih uslova za to

• Građani kao pasivni posmatrači društvenih zbivanja

• Nejedinstvo u ostvarivanju vitalnih lokalnih interesa


VIZIJA RAZVOJA OPĆINE Definisanje karakteristika vizije : - Da odražava orjentaciju ka budućnosti, - Da identifikuje suštinske kompetentnosti lokalne samouprave i uprave i lokalne zajednice u

razvoju, - Da uvažava prioritete i interese građana, biznisa, mjesnih zajednica i lokalne uprave, - Da je ohrabrujuća i stimulirajuća za sve one koji je provode, posebno da pozitivno djeluje na

poslovodstva u lokalnoj upravi i biznisu, - Da mora odražavati i održavati specifičnosti općine, - Da ista postane trajna želja i vodilja u projiciranju i ostvarivanju kvalitetnijeg života u lokalnoj

zajednici, ali i da bude otvorena za nove pozitivne trendove. Imajući u vidu definisane karakteristike vizije i identifikovane slabosti, snage, prijetnje i mogučnosti, vizija razvoja općine Maglaj se može definisati na način : Općina Maglaj treba i mora da postane član grupe općina u Federaciji Bosne i Hercegovine srednje razvijenih, a to znači, porast BDP po glavi stanovnika za 16,4 %, poboljšanje socijalnog položaja stanovništva za 13% na godišnjem nivou, uz značajno povećanje zaposlenosti u sektoru industrije, saobraćaju, građevinarstvu, rudarstvu, turizmu i ugostiteljstvu, uslugama, a posebno u sektoru poljoprivrede tržišno orjentisane i pad nezaposlenosti, sa značajno izgrađenom i pravično teritorijano raspoređenom infrastrukturom, čistom okolinom i efikasnom općinskom adminstracijom i otvorenim ciklusom uravnoteženog demografskog razvoja sa značajno unaprijeđenom zdravstvenom zaštitom i obrazovanjem.

Općina Maglaj treba biti prepoznatljiva poduzetnička zajednica uređena na principima povjerenja i poštovanja partnerskih odnosa građana, biznisa i lokalne uprave u kome će lokalna uprava zauzeti mjesto nosioca snažne inicijative napretka i razvoja. ULOGA LOKALNE UPRAVE OPĆINE MAGLAJ • Lokalna uprava mora biti aktivan, snažan i prepoznatljiv nosilac blagovremenih incijativa u

stvaranju ambijenta da općina Maglaj bude prepoznatljiva poduzetnička zajednica odražavajući povoljan i poželjan ambijent za ulaganje u razvojne projekte i programe općine, ali i uljudan, efikasan, inicjativan i susretljiv servis građana, biznisa i drugih usluga, kako bi raspoloživi resursi bili u aktivnom i dinamiziranom odnosu razvoja lokalne zajednice i općine Maglaj.

• Lokalna uprava naspram promjena užeg i šireg okruženja, mora blagovremeno i aktivno pokazivati efikasnu adaptivost u svim oblicima, kako bi kvalitet usluga koje daje korisnicima uvijek imao pozitivnu uzlaznu liniju, sa više usluga za manje novca.

• Usluge koje treba pružati građanima, ali i biznisu, vladinim, nevladinim organizacijama i raznovrsnim asocijacijama građana su razlozi i postojanja lokalne uprave.

• Kako bi se ostvario razvoj općine Maglaj u skladu sa vizijom potrebni su svakako ljudski resursi kao osnovni faktor za ostvarivanje VIZIJE, ULOGE UPRAVE LOKALNE ZAJEDNICE i CILJEVA LOKALNE ZAJEDNICE ,i isti moraju imati ;

- istinsko opredjeljenje, - hrabrost, - moralnost, - iskrenost - odgovornost, - stručnost, - dobre praktične vještine, - istraživačke sposobnosti,


- analitičnost, - mogućnost sagledavanja posljedica, - selektivnost prioriteta, - sposobost izbjegavanja identifikacije i selekcije kratkoročnih rješenja za brzi razvoj u korist

dugoročnog planskog razvoja, - kreativnost i adaptivnost, - spsobnost donošenja brzih kvalitetnih rješenja, - motiviranost • Odnos ULOGE LOKALNE ZAJEDNICE prema zaposlenim u lokalnoj upravi i nosiocima

lokalne uprave reguliše se putem ; - sistema vrijednosti i poslovne kulture, - organizacije, - afirmacijom značaja lokalne uprave i samouprave putem internih i eksternih saopćenja, kako

bi se uticalo na poslovnu etiku, izbor i selekciju aktivnosti, stepen angažmana ali i odgovornosti zaposlenih u lokalnoj upravi.

• Razvojni ciljevi traže i naglašavaju definisanu ulogu lokalne uprave , organizaciju u ključnim oblastima upravljanja rastom i razvojem.


STRATEŠKI CILJEVI RAZVOJA OPĆINE Kriteriji ciljeva razvoja mogu se identificirati u Statusnoj i Swot analizi, kao i Viziji razvoja, ali trebaju uvažavati racionalnost i trebali bi odražavati slijedeće karakteristike:

1. Izazovnost – motivacija za rad i djelovanje na rad koji će doprinijeti razvoju i jačanju vještina, sposobnosti svih u lancu.

2. Ostvarljivost – u vremenu, prostoru i raspoloživim resursima (ljudskim i prirodnim) uz aktivan i kvalitetan odnos menadžmenta ali i svih drugih učesnika.

3. Mjerljivost i specifičnost , vremenska definisanost – ciljevi trebaju biti jasni, mjerljivi i razumljivi svima onima koji ih realiziraju po vremenu i prostoru sa rezultatima kada treba da budu dostignuti.

4. Važnost – za ostvarivanje organizacione vizije, uloge lokalne uprave i ukupnih ciljeva i utvrđivanje okvira za pojedinačne odgovornosti.

Na osnovu Statusne i Swot analize, utvrđene Vizije, uloge Lokalne uprave, te karakteristika Strateških ciljeva razvoja općine, može se zaključiti da vizija definiše 2011.godinu, a da ostvarivanje strateških ciljeva definiše period od 2006. do 2011.godine. Kako bi se realizirala Vizija razvoja, potrebno je ostvariti slijedeće Strateške ciljeve : 1.Policentričano razvijena privreda i poduzetništvo koji će polučiti otvaranje novih radnih mjesta, povećati zaposlenost a smanjiti nezaposlenost. 2.Partnerski odnosi i ljudski potencijali. 3.Budžet i finansije uvažavaju i odražavaju u kontinuitetu razvojnu sposobnost. 4.Prostorno uređena zajednica sa namjerom na zaštiti životne sredine. 5.Razvijena lokalna uprava na načelima ;zakonitosti, transparentnosti, djelotvornosti, ekonomičnim manirima, profesionalizmu, odgovornosti, inicijativnosti, poštivanju primljenih i datih rokova i političke nezavisnosti. 6.Poboljšanje zdravlja stanovništva i zadovoljstva korisnika usluga kroz univerzalnu, efikasnu, kontinuiranu, dostupnu i isplativu primarnu zdravstvenu zaštitu orijentisanu ka porodici i zajednici, i baziranoj na promociji zdravlja i prevencije bolesti. 7.Razvijen sport i kultura. 8.Razvijeno obrazovanje na svim nivoima. 9.Razvijena životna sredina sa boljim kvalitetom života i standardom građana.


Strateški ciljevi koji bi se realizirali do 2011.godine, ostvarili bi se preko TAKTIČKIH ciljeva: Cilj 1.Policentričan razvoj privrede i poduzetništva koji će - polučiti otvaranje novih radnih mjesta, povećati zaposlenost a smanjiti nezaposlenost: - planiranje i izgradnja zona male privrede i poslovno – trgovačkog centra - kreiranje povoljnog lokalnog ambijenta, izgradnja infrastrukture zonalnih centara za biznis

po sistemu ključ u bravu, definisanje kruga olakšica za stvaranje pogodnosti za ulaganja domaćih i stranih investitora u biznis zone.

- Stvaranje uslova i definisanje načina samozapošljavanja u okviru domaćinstava –

poljoprivredi, stočarstvu – proizvodnja mesa i prerada mesa i mesnih prerađevina(krupna stoka i perad), proizvodnja mlijeka , proizvodnja i prerada povrća, voća,gljiva i ljekobilja, zanatstvu – izrada rukotvorina, suvenira, pružanje usluga u seoskom turizmu, transportnim uslugama, proizvodnom i uslužnom zanatstvu.

- Razvoj proizvodnje mlijeka u narednom srednjoročnom periodu treba da karakterizira:

• Prelazak sa pretežno naturalne na tržnu proizvodnju mlijeka i usmjeravanje poljoprivrednih gazdinstava u tom pravcu

• Razvoj farmske proizvodnje i smanjenje ukupnog broja proizvođača mlijeka • Povećanje broja krava i velčine farme • Rast proizvodnje mlijeka po kravi i farmi • Povećanje organizirane tržišnosti proizvodnje mlijeka (otkup) - razvoj mreže otkupnih

stanica za mlijeko , s ciljem da se otkup mlijeka organizira u svim mjesnim zajednicama, koje imaju razvijenu komunalnu infrastrukturu (put,, električnu energiju, vodovod) i tržnu proizvodnju mlijeka na nivou koji ekonomski opravdava organizaciju otkupa

• Prilagođavanje proizvođača mlijeka standardima EU • Stvaranje uslova za zapošljavanje dijela stanovništva putem proizvodnje mlijeka

- Planiranje i izgradnja Centralne industrijske zone, - Razvoj malih i srednjih preduzeća posebno u granama u kojima su stečena iskustva –

proizvodnji celuloze, papira i papirne ambalaže, proizvodnji tekstilnih odjevnih predmeta, namještaja, metalne bravarije, proizvodnji aluminijevog sulfata, plantažnoj proizvodnji voća, građevinarstvu, saobraćaju, trgovini i ugostiteljstvu, ali i novim proizvodnjama ; proizvodnji industrijskog skroba, otvaranju rudnika uglja na lokalitetu Brezove Dane, eksploatacija prirodne mineralne vode “Kiseljak” na lokalitetu Moševac, eksploatacija šljunka i pijeska na vodotocima,

- Razvoj turizma: vjerskog, historijskog, sakralnog, sportsko – rekreativnog i seoskog. - Definisanje i razvoj građevinsko – stambenih i urbanih zona za komercijalnu izgradnju.

Najbitniji cilj u oblasti razvoja privrede i poduzetništva jeste povećanje broja zaposlenih kroz stvaranje povoljne i dovoljno jasne poslovne klime sa utvrđenim jasnim pravilima za sve učesnike na tržištu, što podrazumijeva i infrastrukturne pretpostavke: elektro mreža po snazi i prostoru, saobraćajno povezivanje zonalnih centara sa centrom općine i glavne putne pravce, uz stimulacije za ulaganja u zonalne centre, voda, telefoni, odlaganje otpada, opća i posebna sigurnost.


Za policentrična ulaganja definisali bi se opći uslovi, kroz:

- olakšice ulaganja i otvaranje radnih mjesta, - izradu projekata, - dodjelu građevinskog zemljišta, - kreditni odnosi u plaćanju ostalih obaveza općini ( takse, naknade, rente i slično), - stimulacije za pružanje zdravstvenih i veterinarskih usluga, usluga održavanja

poljoprivredne mehanizacije; Lokalna uprava kao servis građana mora učiniti poslove u slijedećim pravcima:

- pojednostaviti procedure za sve vrste odobrenja za rad iz svoje nadležnosti, - definisanje i izradu transparentnog troškovnika na duži rok za mala i srednja preduzeća i

obrtništvo sa stimulativnim mjerama za ulaganja u zonalne centre, - obezbjeđenje promocije i podrške inovativnim i posebno uspješnim poduzetnicima uz

definisanje motiviranih nagrada za najuspješnije poslovne poduhvate, - marketinška podrška svim uspješnim poduzetnicima, - obezbjeđenje pravne pomoći u saradnji s kantonom - organizovanje stručnih seminara i savjetovanja iz oblasti menadžmenta, poslovne

organizacije, upravljanja finansijskim tokovima, izgradnji i održavanju kreditne sposobnosti i slično.

Cilj 2-Partnerski odnosi i ljudski potencijali

- efikasna organizacija adminstracije, koja će efikasno pružati usluge građanima i biti pouzdan i efikasan partner poduzetnicima,

- doslijedno insistiranje na dovršetku procesa privatizacije i izvršavanju obaveza investicionog ulaganja i zapošljavanja,

- tražiti povrat nadležnosti općina koja su im ranije oduzeta, u oblasti privrede i inspekcijskog nadzora,

- izraditi marketinški plan o povoljnosti ulaganja u općini Maglaj i isti učiniti dostupnim u zemlji i inostranstvu,

- stimulisati uvođenje savremene tehnologije i deficitarnih zanimanja, - uvođenje posebnih olakšica za deficitarne djeltnosti u okviru nadležnosti, - pružati podršku prekvalifikacijama i dokvalifikacijama za deficitarna zanimanja,

prepoznavati i afirmisati, • brojnost populacije, visoko učešće radno aktivne dobi. • multietičnost, multikulturalnost, multikonfesionalnost, • volja, motivacija, znanje, relativno dobre praktične vještine, • marljivost, gostoljubivost, adaptivnost, djelimična organiziranost, • spremnost za istinsku ravnopravnost ljudi, • spremnost za istinsku ravnopravnost polova, • dobra kadrovska osnova, • probuđen poduzetnički duh, • mogućnosti maksimalnog iskorištavanja talentiranih ljudi, • teritorijana pokretljivost, • sposobnost identifikacije biznis ideja, • povoljan odnos resursa ; ljudski potencijal – zemljište, • uvezivanje intelektualnog potencijala u asocijacije za poticaj i promociju razvoja biznisa na

općini i otklanjati negativna kretanja.


• negativna stopa rasta prirodnog prirasta stanovništva – neuravnotežen demografski razvoj ( bijela kuga) ;

- visoka stopa mortaliteta, - niska stopa nataliteta, - niska stopa fertiliteta, - relativno dobra stopa nupcijaliteta, • niska registrovana zaposlenost, • visoka registrovana nezaposlenost, • visko učešće zaposlenih u neformalnom sektoru, • visoko , 2 / 3 učešće izdržavanog stanovništva u odnosu na stanovništvo sa ličnim

primanjima, • skoro ¾ ruralno stanovništvo, • postojanje još uvijek dijela nepismenog stanovništva, • nizak nivo učešća stanovništva sa višim i visokim obrazovanjem, • nedovoljna specijalistička znanja • nedovoljne praktične radne vještine, • nepotrebna prevelika kritičnost i samokritičnost, • nedovoljan poticaj mladih za rad, ( institucionalno), • nema bezrezervne podrške prema pravim vrijednostima ( ljudi s znanjem – znanje ljudi u

funkciji razvoja), • neorganiziranost ljudi sa pravim vrijednostima -institucionalno, (ljudi s znanjem – znanje u

funkciji razvoja), • nedovoljna iskorištenost ljudskog potencijala kao faktora razvoja, • kasno uključivanje najproduktivnije skupine stanovništva iz radno aktivne dobi u radne

tokove u formalnom sektoru, • visok obuhvat stanovništva u zapošljavanju • u neformalnom sektoru( siva ekonomija), • nedovoljna spremnost građana za realizaciju zajedničkih interesa, • niska uključenost stanovništva u stvaranju novih vrijednosti, • nepovoljan odnos prosječne veličine poljoprivrednih površina po prosječnom vlasništvu

(usitnjene parcele). Primjene u poslovnoj kulturi su neophodne u svim sferama aktivnosti lokalne zajednice i biznisu, kako bi se rasploživi resursi koristili na najbolji mogući način a za dobrobit zajednice i ljudi u njoj. Pod sloganom „mi smo zajednica koja izgrađuje napredak“, lokalna uprava treba da prođe kroz slijedeće faze; • lično usavršavanje, • izgradnju zajedničke vizije, • timsko učenje, • sistemsko razmišljanje, • modeliranje organizacije, • adaptivnost, • mogućnost brze selektivnosti, • brzinu donošenja kvalitetnih odluka. Istovremeno lokalna uprava mora za potrebe poduzetnika, s ciljem zapošljavanja i samozapošljavanja i usklađivanja ponude i potražnje radne snage na tržištu rada organizirati i stimulirati edukativne sadržaje za nezaposlene, ali istovremeno tražiti stalno obrazovanje zaposlenih i pomagati njihovo osposobljavanje i upoznavanje novih dostignuća i dobrih praksi drugih.


Posebnu pažnju treba posvetiti mladim ljudima kroz sistem stipendiranja i kreditiranja talentiranim srednjoškolcima i oni koji završavaju fakultete obezbjediti da se što prije uključe u radne tokove, kako bi doprinijeli bržem i kvalitetnijem razvoju lokalne zajednice. Kako bi se obezbjedio razvoj lokalne zajednice u željenom pravcu i očekivanom dinamikom, potrebno je formirati odjeljenje za lokalni razvoj kao jedan od implementatora Plana razvoja općine, ali i servisa interesnih udruženja, kao što su; • biznis klubovi, • udruženja obrtnika, • udruženja poljoprivrednika, • udruženja pčelara, • udruženja prijevoznika , i t d. , dakle, onih udruženja koja se bave biznisom i stvaraju novu

vrijednost, a s ciljem podrške malim i srednjim preduzećima i poduzetništvu u cijelosti. Cilj 3 -Budžet i finansije uvažavaju i odražavaju u kontinuitetu razvojnu sposobnost • racionalizacija budžeta, • pozitivna selekcija budžetskih korisnika, • stabilizacija budžeta, • racionalizacija administracije općinskih organa, • racionalizacija zaposlenih pretežno budžetskih korisnika, • planiranje razvojnog budžeta (pomoć u razvoju privatnog poduzetništva, pomoć u certifikaciji

poljoprivrednih proizvoda), • učešće u finansiranju zapošljavanja pripravnika, • sa višim organima utvrditi sistemski stepen razvijenosti općina u F BiH, te obezbjediti dotok

sredstava u budžet ( spadamo u red nerazvijenih općina) iz budžeta viših organa • veće restrikcije u trošenju budžetskih sredstava prema korisnicima koji ne stvaraju nove

vrijednosti ( udruženja građana) a povećati ulaganja u kapitalne projekte, posebno one koji su u funkciji unapređenja biznisa,

• pojačati napore na ubiranju izvornih – neposrednih prihoda općine, koji bi se uz uvedeni PDV značajno povećali finansijske sposobnosti budžeta.

Rast budžetskih prihoda općine Maglaj ne treba da znači opterećenja građana, već bi trebali biti rezultat preraspodjele prihoda, veća kontrola tržišta rada, kontrola individualne izgradnje i legalizacija nelegalne gradnje, veća kontrola prometa roba i usluga i efikasne naplate neporeskih prihoda. Kako bi se ciljevi iz plana razvoja općine Maglaj realizirali potrebno je da i budžet općine Maglaj za razvoj planira određena budžetska sredstva.Pored ovoga u realizaciji plana potrebno je sve strateški bitne Projekte kandidirati prema višim nivoima vlasti, REZ-Regionalnoj razvojnoj agenciji Centralne BiH, EU i raznim humanitarnim organizacijama, kao i prikupljati određena sredstva građana općine Maglaj, građana zaposlenih u inostranstvu, subjekata koji se bave biznisom sa područja općine, iz eventualno osnovanog fonda za nerazvijene općine, ali i sredstava za poticaje u zapošljavanju.


Cilj 4 – Prostorno uređena zajednica sa težištem na zaštiti životne sredine

- Usvojiti nova prostorno planska dokumenta općine Maglaj sa racionalnim upravljanjem građevinskim i poljoprivrednim zemljištem,

- Obezbijediti poželjan ambijent za stvaranje zdrave sredine, utvrditi zone zaštite životne sredine – eko zone,

- Mjere zaštite životne sredine uskladiti sa standardima EU,

Geografski položaj općine Maglaj je pogodan za policentrični razvoj općine ali traži reviziju ili izradu nove prostorno planske dokumentacije u cilju planskog razmještaja neophodnih sadržaja za dinamično funkcioniranje privrednih subjekata, što podrazumjeva i planove nižeg ranga, kroz koje bi se definisali:

- raspored proizvodnih, uslužnih, stambenih i drugih područja, - Definisati i urediti osnovne lokalne putne pravce na koje će se uvezati ostali lokalni

putevi, - Definisati stanje i otvoriti postupak rješavanja problema klizišta u naseljenim mjestima; - Definisati stanje i otvoriti postupak rješavanja snabdijevanja pitkom vodom u naseljenim

mjestima; - Neophodna infrastruktura za oživljavanje projekata, - Ekološke zone i zaštita vodotoka i izvora pitke vode, prirodnih područja i kulturno

historijskog naslijeđa, - Tretman čvrstog komunalnog otpada- Skupljanje i odvoz čvrstog komunalnog otpada

trebati će se rješavati u skladu sa donesenim zakonskim propisima, a to znači da će Maglaj morati krajem 2010 godine prihvatiti deponovanje smeća na jednoj od budućih regionalnih deponija i prilagoditi separatnom načinu skupljanja odvojenih sastojaka otpada (posebno papir, staklo, metal, plastika i najlon)

Najvažnije pitanje je kako iznaći nova stimulativna rješenja u upravljanju poljoprivrednim zemljištem kao resursom za razvoj poljoprivrede kroz različite načine korištenja.

Cilj 5 – Razvijena općinska uprava na principima zakonitosti, transparentnosti, učinkovitosti, ekonomičnosti, profesionalizmu i političkoj neovisnosti

- redefinisanje i usklađivanje Odluke o organizaciji uprave, - donošenje Odluke o usvajanju Pravilnika o unutrašnjoj administrativnoj kontroli od strane

Općinskog vijeća, - donošenje Pravilnika o organizaciji rada i sistematizaciji radnih mjesta, - donošenje Pravilnika o ocjenjivanju rada općinskih službenika, - donošenja Plana nabavke nedostajuće kompjuterske opreme, korisničkog – aplikativnog

programa i obuke službenika. - Izraditi analizu raspoloživosti, funkcionalnog korištenja vlastitog poslovnog prostora i

prostora u zakupu u obavljanju funkcija uprave, kao i datih vlastitih prostora na korištenje drugim sa stanjem opremljenosti prostora – specifikacija postojeće i nedostajuće opreme.

- Izraditi plan rješavanja eventualnog viška zaposlenih službenika - Utvrditi plan nedostajućih službenika.

Sve ove navedene radnje su pretpostavka, kako bi se obezbijedio razvoj lokalne uprave na principima eliminacije pojava birokratskih odnosa i monopolskog položaja u pružanju usluga uz stvaranje partnerskih odnosa između uprave kao servisa građana, koji će egzistirati na povjerenju i poštovanju. To će tražiti:


- razvijanje kulture rada u kojoj će zaposleni u upravi biti servis građanima lično ili preko

njihovih uloga u društvu kao poduzetnika, obrtnika, direktora i slično

- u okviru Asocijacija kolegija načelnika općina Ze - Do kantona, Saveza gradova i općina Bosne i Hercegovine ali i poslanika sa lokalnog nivoa u zakonodavnim skupštinama, sagledavati, predlagati i biti inicijator izmjena i dopuna zakonskih propisa koji će biti u funkciji stvaranja efikasne lokalne uprave i poduzetničke zajednice, a sa ciljem da se ovakvi problemi nađu na dnevnom redu zakonodavne i izvršne vlasti na kantonalnom, federalnom i državnom nivou.

Cilj 6 - Poboljšanje zdravlja stanovništva i zadovoljstva korisnika usluga kroz univerzalnu, efikasnu, kontinuiranu, dostupnu i isplativu primarnu zdravstvenu zaštitu orijentisanu ka porodici i zajednici, i baziranoj na promociji zdravlja i prevenciji bolesti. Ovaj opći cilj će se ostvariti kroz realizaciju slijedećih specifičnih ciljeva:

1. Uspostavljanje organizacionog modela u primarnoj zdravstvenoj zaštiti koji će

osigurati smanjenje nejednakosti i dostupnosti zdravstvene zaštite i mogućnosti kontinuiteta zdravstvene zaštite sa drugim nivoima zdravstvenog sistema a prema potrebama lokalne zajednice

- Reorganizacija postojećih službi unutar Doma zdravlja - Definisanje usluga koje će pružati - Unapređuje odnose između Doma zdravlja i viših nivoa zdravstvene zaštite

2. Unapređenje resursa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti (kadar, prostor, oprema –

doma zdravlja)

- Razvoj ljudskih resursa - Osiguranje određenih prostornih kapaciteta sa odgovarajućom opremom

3. Uspostavljanje financijski održive primarne zdravstvene zaštite kako bi se omogućilo

efikasno i pravično finansiranje u okviru raspoloživih sredstava

- Povećanje obuhvata stanovništva zdravstvenim osiguranjem, - unapređenje evidencije i kontrole doprinosa - Dalje jačanje razvoja sistema Federalne solidarnosti i - smanjenje kantonalne nejednakosti i raspoloživosti resursa - Poboljšanje transparentnosti javne odgovornosti u transferu - doprinosa za zdravstveno osiguranje - Nova uloga općine u sufinansiranju usluga iz domena - primarne zdravstvene zaštite u skladu sa lokalnim prioritetnim - potrebama - Uvođenje novih mehanizama plaćanja i ugovorni pristup u - primarnoj zdravstvenoj zaštiti - Definisanje i usvajanje osnovnog i dodatnih paketa prava - osiguranika


4. Uspostavljanje neophodnih regulatornih mehanizama kao i raspoloživosti informacija za proces odlučivanja na najvišem nivou kako bi sistem primarne zdravstvene zaštite bio u stanju proizvesti željene rezultate

- Revidiranje postojećih i donošenja novih zakona o zdravstvenoj - zaštiti i osiguranju - Revidiranje podzakonskih akata koji se odnose na edukaciju - zdravstvenih radnika, njihovo akreditiranje, certificiranje, kao - i oblast u zdravstvenom menadžmentu - Uspostavljanje pravnog okvira koji će regulirati pitanja vezana za zaključivanje ugovora i

proces ugovaranja - Izrada novih standarda i normativa s posebnim osvrtom na definisanje usluga i usluga

tima porodične medicine - Donošenje i usvajanje osnovnog i dodatnog paketa prava

5. Unapređenje kvaliteta zdravstvene zaštite uvođenjem savremenih procedura zasnovanih na optimalnim standardima i naučnim dokazima koji će se postići stalnim poboljšanjem kvaliteta usluga

- Licenciranje i akreditiranje davalaca primarnih zdravstvenih usluga i timova

porodične medicine predstavljat će kritičnu komponentu koja za cilj ima osiguranje kvaliteta rada

- Poseban akcenat će se dati na dobroj apotekarskoj praksi i racionalnom propisivanju lijekova

6. Racionalna i efikasna upotreba farmaceutskih proizvoda u primarnoj zdravstvenoj zaštiti.

- Primarna zdravstvena zaštita mora biti u tijesnoj koordinaciji sa lokalnom apotekarskom službom, u kojoj se zapravo u većini slučajeva i zaokružuje ukupna zdravstvena usluga korisnicima

- Bez obzira na trend porasta privatnih apoteka, općina mora imati bar jednu javnu apoteku, kojoj primarni cilj neće biti profit, već javno zdravstvena korist za stanovništvo.

- Timovi porodične medicine i ostali ovlašteni za propisivanje lijekova, moraju se naći sa apotekama na zajedničkom zadatku –osigurati dostupnost osnovnim lijekovima

7. Uključivanje lokalne zajednice u brizi za zdravlje i prepoznavanju i otklanjanju faktora iz lokalne zajednice koji utiču na zdravlje stanovništva.

o Općini bi se trebalo omogućiti da finansira zdravstvene usluge na nivou primarne zdravstvene zaštite. Općina bi tako mogla postati finansijer, čime bi se ojačala primarna zdravstvena zaštita

o Općine moraju razviti i unaprijediti određeni broj funkcija koje podrazumijevaju:

- podsticanje kvaliteta usluga u primarnoj zdravstvenoj zaštiti - sufinansiranje za neosigurane osobe


- osiguranje sufinansiranja za infrastrukturu, kapitalne troškove i troškove iznajmljivanja prostorija za smještaj službi primarne zdravstvene zaštite

- funkcije sufinansiranja ljudskih resursa koje podupiru razvoj timova porodične medicine

- sufinansiranje službe sestara u zajednici i SHMP - omogućiti da se osnovne funkcije javnog zdravstva – adekvatna

vodovodno – kanalizaciona infrastruktura i higijena razvijaju i održavaju

- Angažiranje građana kroz općinske zdravstvene savjete ili vijeća, radi boljeg

razumijevanja njihovih obaveza, dužnosti i prava - Uključivanje lokalne zajednice u definisanju prioriteta u razvoju primarne zdravstvene

zaštite na lokalnom području u skladu sa potrebama lokalne zajednice. NAPOMENA: Mogućnost ostvarivanja postavljenog općeg cilja u oblasti zdravstva, kroz realizaciju navedenih specifičnih ciljeva treba posmatrati u kontekstu reforme koja se odvija u cjelokupnom zdravstvenom sistemu, što podrazumjeva korjenite promjene u zakonodavstvu, davanje nove uloge Općini kao osnivaču Doma zdravlja, i unutrašnjoj organizaciji zdravstvene ustanove. Dakle, naša statusna opredjeljenja u oblasti zdravstvene zaštite su direktno uslovljena i ovisna od definitivnog sadržaja ( koji još nije usvojen) dokumenta pod nazivom «Strategija razvoja primarne zdravstvene zaštite» koju je uradilo i uputilo na javnu raspravu Federalno ministarstvo zdravstva . Imajući u vidu trenutna sistemska rješenja u oblasti zdravstva, općina Maglaj neće moći realizirati strateška opredjeljenja u oblasti zdravstva sve dok ne dođe do realizacije naprijed navedenog, a što može potrajati i nekoliko godina. Međutim, Općina će u okviru postojećih sistemskih rješenja aktivno se uključiti u cilju poboljšanja rješenja u oblasti zdravstva, a sve s ciljem povećanja brige za zdravlje , prepoznavanje i otklanjanje faktora iz lokalne zajednice koji utiču na zdravlje stanovništva . Cilj 7 – Razvijen sport i kultura U narednim godinama u oblasti kulture i sporta treba postići dalji napredak kroz:

- Poduzimanje potrebnih aktivnosti radi zaštite kulturno-historijske baštine - Stavljanje svih kulturnih aktivnosti i spomenika kulture u funkciju društvene i privredne

afirmacije i razvoja grada i općine Maglaj - Održavanje tradicije manifestacije «Studensko ljeto» i osmisliti nove kulturne

manifestacije - Obezbjeđenje kadrovske strukture koja bi mogla održavati sadašnji nivo kulturnih i

sportskih dešavanja, te ih unaprijediti i obogatiti novim sadržajima - Stvoriti pretpostavke za veća ulaganja u sport kroz razne izvore finansiranja - Stvoriti uslove u svim školama za nesmetano izvođenje nastave tjelesnog odgoja

(izgradnja ili adaptacija školskih igrališta i sportskih dvorana) - Sportske aktivnosti treba širiti na masovni sport, posebno na tzv.fundamentalne sportske

grane (atletika, plivanje, gimnastika) jer su iste osnova za sve vrste sportskih aktivnosti

Cilj 8 – Razvijeno obrazovanje na svim nivoima Obrazovanje i odgoj imaju važnu ulogu u razvoju svake lokalne zajednice. Potrebe obrazovanja i odgoja će se realizovati kroz:

- kvalitetan predškolski odgoj - osigurati kvalitetan prosvjetni kadar - prilagoditi obrazovanje učenika u srednjim školama, naročito u stručnoj školi potrebama

zajednice


- Dobra povezanost škola, Službe za društvene djelatnosti i Biroa za zapošljavanje u planiranju budućih kadrova potrebnih našoj općini

- Posebnu pažnju posvetiti učenju stranih jezika u školama i učiniti napore da se to obezbijedi s viših nivoa

- Potrebe Općine u visokoobrazovanim kadrovima treba obezbijediti kroz školovanje na Univerzitetima. Općina mora sukcesivno utvrđivati potrebe za specifičnim profilima kadrova (slikari, arhitekti, dizajneri i sl.) i kroz razne vidove stimuliranja (stipendije, zaposlenja stanovi) obezbijediti njihov rad i djelovanje u Maglaju. Isto to treba da obezbijedi privreda za svoje potrebe u stručnim kadrovima visoke spreme raznih profila.

- Posebnu pažnju posvetiti obrazovanju odraslih osoba u osnovnom i srednjem obrazovanju

Cilj 9 – Razvijena životna sredina sa boljim kvalitetom života i standardom građana U cilju podizanja kvaliteta života i standarda građana općine Maglaj, potrebno je :

- riješiti problem snabdjevanja grada pitkom vodom

Prema trenutnim pokazateljima gradu je potrebno 45 l/s vode (162m3/h), od toga je 15,5 % voda visokog kvaliteta «voda za flaširanje» (mislimo na nova 4 bunara) , 24,5 % je voda I kategorije (voda za piće) - voda iz postojećih bunara 29,0 % je voda II kategorije (nakon prerade u vodu za piće) - voda sa Bistrice i 31,0 % je voda sa vodozahvata Bosne III i IV kategorija - voda nije za piće Prema analizama povećanje udjela visoko kvalitetne vode sa 15,5 % na udio od 21,5 % a istovremeno smanjenje udjela Bosne sa 31 % na 25 % u kontinuitetu, uz prosječne vrijednosti od 24,5 % udjela vode iz postojećih bunara i 29,0 % udjela vode sa Bistrice garantuje cjelogodišnji kvalitet pitkosti vode u distributivnoj mreži, izuzev eventualnih vanrednih prilika (poplava ili suše). Problem pitkosti vode je gotovo pred rješenjem, odnosno realno se može riješiti u prvom kvartalu 2007 godine.

- obnoviti sistem centralnog grijanja

- asfaltirati makadamske saobraćajnice, što bi povećalo povezanost urbanog dijela grada sa ruralnim

- povećanje kontrole sječe šuma

- zaštita terena pogodnih za pojavu klizišta pošumljavanjem i izgradnjom potpornih elemenata

- rješavanje problema otpadnih voda i smeća - Cilj je odvodnjavanje otpadnih voda iz naselja koja ugrožavaju više interese a to jeste odvodnja otpadnih voda iz naselja Misurići koji nemaju kolektor fekalne ni oborinske kanalizacije i zagađuju izvorište gradskog vodovoda već dugi niz godina. Osim toga ovo naselje doživljava ekspanziju u smislu izgradnje privrednih i stambenih objekata koji u pravilu rješavaju odvodnju fekalnih voda ispuštanjem direktno u putne kanale uz M-17 ili željezničku prugu i pored uslova izgradnje nepropusnih septičkih jama. Kod buduće izgradnje kanalizacionih kolektora treba voditi računa o separatnom načinu gradnje, ukoliko je moguće, da se gradi separatni kolektor za fekalne i oborinske otpadne vode. Od 2010 godine će se fekalna kanalizacija morati prečišćavati prije ispuštanja u vodotoke a kišna kanalizacija ne.

- modernizacija gradskih ulica, te bolja signalizacija radi bezbjednosti vozila i pješaka na pojedinim putnim pravcima

- Iznalaženje lokacije i infrastrukturno uređenje novog gradskog groblja


RAZVOJNI PROGRAMI

Strateški ciljevi kao i taktike za ostvarivanje strateških ciljeva biće osnova za razradu zacrtanih ciljeva .Treba imati na umu činjenicu da strateško planiranje nije statička kategorija , već da je to proces koji traži kontinuirano praćenje i implementaciju, korektivna rješenja prema potrebi uz aktivan odnos lokalne uprave i samouprave, biznisa , građana po principu zajedničkog napora a sve u funkciji programiranog razvoja lokalne zajednice i podizanja kvaliteta života . Svi programi moraju biti međusobno usklađeni i činiti jednu cjelinu. Razvojni programi moraju sadržavati pripadajuće projekte sa konkretnim zadacima i pravcima djelovanja. Svaki projekat mora biti povezan sa određenim ciljem s jedne strane i očekivanim efektima s druge strane . Utvrđivanjem okvirnih očekivanih efekata pojedinih projekata, odnosno njihovog uticaja na unapređivanje ukupne situacije, želi se ubrzati i olakšati implementacija Strateškog plana razvoja općine Maglaj. Obzirom da se razvojni projekti i zadaci ne mogu u cijelosti definisati u ovom dokumentu, posebno ne na period od 5 godina, zbog toga su sada definisani samo projekti i aktivnosti koje je neophodno obaviti ili započeti , u prvim godinama implementacije Strateškog plana. Da bi se osigurala provodivost Strateškog plana , utvrđeni su programi koji su međusobno povezani u slijedeće cjeline:

1. Program izgradnje poslovnih zona – poslovnih inkubatora. 2. Program formiranja Odjeljenja za lokalni razvoj biznisa i poduzetništva 3. Program izgradnje poslovno – tržnog centra, savremenog Šoping centra u gradu

na lokaciji pijace rabljene robe. 4. Program uticaja na uspješno dovršenje realizacije privatizacije i stavljanje u

funkciju postojećih kapaciteta koji sada ne rade. 5. Program podrške izgradnji novih proizvodnih kapaciteta. 6. Program otvaranja rudnika mrkog uglja Brezove Dane. 7. Program razvoja poljoprivrede. 8. Program rješavanja centralnog grijanja za grad Maglaj, uključujući i varijantu

priljučka na idejni plinovod Slavonski Brod – Zenica sa obuhvatom većeg broja naseljenih mjesta općine.

9. Program infrastrukturnog povezivanja općine. 10. Program vodosnabdijevanja općine Maglaj. 11. Program kanalizacione mreže. 12. Program rješavanja krutog otpada. 13. Program uravnoteženog demografskog razvoja – razvoj ljudskih potencijala. 14. Program zaštite životne sredine. Svi navedeni programi imaju po nekoliko projekata koji će se dalje razrađivati.


PROJEKTI PRIVREDA Radi uticaja na strukturalne promjene u smislu povećanja proizvodnje a smanjenja trgovine, posebno povećanja proizvodnje u oblasti poljoprivrede i prevođenja iste u formalni sektor već se pokazala potreba za izgradnjom Biznis zona i poslovnih inkubatora, kako bi se za postojeće poslove i nove ideje za nove poslove kroz rješavanje izgradnje zajedničke poslovne infrastrukture smanjili troškovi poslovanja i postiglo konkurentnije poslovno okruženje primamljivo za investitore . 1. Projekat izgradnje Biznis zona Sektor Privreda

• Ciljevi :

Stvaranje povoljnog ambijenta za značajniji razvoj svih vrsta proizvodnje, pojeftinjenje troškova proizvodnje, iskorištenost resursa, brže privlačenje domaćih i stranih investicija

• Pokazatelji uspješnosti:

- Broj ostvarenih i održivih projekata, - Broj investicija, posebno stranih, - Broj otvorenih novih radnih mjesta, - Uticaj na porast BDP po glavi stanovnika u

općini Maglaj - Rast broja korisnika zone.

• Značaj

Povećanje proizvodnje, otvaranje novih radnih mjesta, posebno u formalnom sektoru, smanjenja rada „na crno“, povećanje prihoda u fondove, povećanje standarda građana.

2. Projekat izgradnje poslovnog inkubatora Sektor Privreda

• Ciljevi :

Stvaranje povoljnog ambijenta za otpočinjanje biznisa kroz: - logističke, - administrativne i - savjetodavne usluge poduzetnicima


- Broj evidentiranih poslovnih subjekata, korisnika usluga inkubatora,

- Broj registrovanih poslovnih subjekata proizašlih iz inkubatora.

• Značaj

- kreiranje novih radnih mjesta, - poticaj poduzetničke kulture, - jačanje ekonomske snage lokalne zajednice

3.Formiranje Odjeljenja za lokalni razvoj biznisa i poduzetništva Sektor Privreda

• Ciljevi :

Blagovremena identifikacija, utvrđivanje i rješavanje ključnih problema koji ograničavaju ekonomski razvoj općine, kroz;

- savjetodavnu i konsultantsku podršku poduzetnicima,

- pružanje pomoći u pripremi potrebne dokumentacije za registraciju i preregistraciju poslovnih subjekata koji su u nadležnosti


općine, - uspostavljanje poslovnih veza između lokalnih

poduzetnika i privrednika van općine, - izrada prijedloga stimulativnih mjera za

otpočinjanje biznisa, - poticanje osnivanja malih i srednjih preduzeća, - razvijanje uspješnog partnerstva između javnog

i privatnog sektora. - organizacija poslovnog inkubatora, - prikupljanje, obrada i distribucija informacija, - organizacija i rad biznis zona.


- broj registriranih malih i srednjih preduzeća, - rast prihoda preduzeća, - rast zaposlenosti u preduzećima, - stabilnost radnih mjesta, - efikasnost korištenja usluga poslovnog

inkubatora, - efikasnost korištenja Biznis zona, - efikasnost prohodnosti i učinkovitosti

pikupljenih, obrađenih i distribuiranih informacija.

• Značaj

- povećanje konkurentnosti privrede općine Maglaj,

- kreiranje novih radnih mjesta, - stvaranje poticajnog poslovnog ambijenta.

4. Izrada studije o prirodnim bogatstvima na području općine Sektor Privreda Ciljevi: Optimalno korištenje prirodnih resursa

• Pokazatelji uspješnosti

Broj prihvaćenih projekata na bazi studije i njihov uticaj na povećanje BDP po glavi stanovnika općine Maglaj

• Značaj

Obezbjeđenje relevantnih podataka o strukturi, kvalitetu i kvantitetu prirodnih resursa na općini.

5. Otvaranje rudnika mrkog uglja Brezove Dane – površinski kop Sektor Privreda -rudarstvo

• Ciljevi:

Stavljanje značajnog prirodnog resursa u funkciju razvoja, prodaja najvećim dijelom lokalnoj kompaniji „Natron Hayat“ Maglaj.


Učešće u podizanju BDP po glavi stanovnika općine Maglaj, učešće u smanjenju troškova proizvodnje u kompaniji „Natron Hayat“ i povećanje izvoznih sposobnosti iste, broj novih radnih mjesta.

Značaj Podizanje standarda građana i jačanje fondova.


6.Izgradnja i rekonstrukcija sistema tekućeg i dugoročnog snabdijevanja grada Maglaja vodom za piće iz akumulacije na rijeci Bistrica Sektor Privreda - vodoprivreda

• Ciljevi:

Izgradnja više namjenskog akumulacionog jezera na rijeci Bistrici, čiji se pregradni profil brane nalazi 4, 5 km od ušća rijeke Bistrice u rijeku Bosnu, ukupna dužina akumulacije iznosi 1.000 metara, širine 70 do 80 metara, površina akumulacije 9 do 10 hektara sa korisnom zapreminom od 600.000 m 3 za potrebe;

- obezbjeđenja pitke vode za Maglaj i bliža naselja

- izgradnja mini hidro elektrane, - komercijalni uzgoj ribe i riblje mlađi, - organizovanje sportova na mirnim vodama

(takmičarskog i rekreativnog), - izgradnja vikend naselja.

Projekat je sastavni dio Strategije razvoja Ekonomske regije Centrana Bosna i Hercegovina , 1.3.1. Mjera 1 :Razvijen energetski sektor.


- količina proizvedene i isporučene pitke vode stanovništvu Maglaja u cjelodnevnom periodu na dugi period,

- količina proizvedene električne energije, - količina proizvedene ribe i riblje mlađi, - broj i vrsta i rang održanih sportskih i

rekretavnih takmičenja sa brojem učesnika, - veličina vikend naselja, - broj izgrađenih ugostiteljskih objekata, - broj posjetilaca, - broj otvorenih radnih mjesta, - uticaj na povećanje BDP po glavi stanovnika na

općini Maglaj

• Značaj

- Podizanje standarda građana i jačanje fondova,

značajno utiče na ekonomski razvoj lokalne zajednice.

7.Eksploatacija mineralne vode „Kiseljak“ u naselju Moševac Sektor Privreda - industrija

• Ciljevi:

Izdašan i kvalitetan izvor prirodne mineralne vode na komercijalnoj osnovi staviti u funkciju razvoja lokalne zajednice


- količina proizvedene i prodate vode na domaćem i ino tržištu,

- broj novih radnih mjesta, - učešće u podizanju BDP po glavi stanovnika

općine Maglaj. Značaj Podizanje standarda građana i jačanje fondova.


8. Proizvodnja Aluminijevog sulfata Sektor Privreda - industrija

• Ciljevi:

Utroškom domaće glinice, vode i suporne kiseline uz angažman domaćeg transporta, ostvarila bi se prodaja 1.500 tona na godinu dana lokalnoj kompaniji „Natron Hayat“ u Maglaju.



• Značaj

Podizanje standarda građana i jačanje fondova.

9. Proizvodnja industrijskog skroba Sektor Privreda

• Ciljevi:

Rapidno povećanje obrade obradivog poljoprivrednog zemljišta kroz uzgoj krompira kao sirovine za proizvodnju industrijskog skroba uz angažman domaćeg transporta, ostvarila bi se prodaja 1.000 tona na godinu dana lokalnoj kompaniji „Natron Hayat“ u Maglaju.



• Značaj


10. Pogon za proizvodnju elektro dijelova Sektor Privreda

• Ciljevi:

Proizvodnja pojedinih elektro dijelova ili dijelova sklopova kroz proizvodnu kooperaciju za domaće i vanjsko tržište


- Količina proizvedenih elektro dijelova - Broj potpisanih ugovora o prodaji na domaćem

i inostranom tržištu - Količina prodatih proizvoda na domaćem i

inostranom tržištu - Broj otvorenih novih radnih mjesta - % učešća u podizanju BDP po glavi stanovnika

u općini Maglaj • Značaj



11. Pružanje transportnih usluga lokalnoj kompaniji „Natron Hayat“ Sektor Privreda

• Ciljevi:

Pružanje transportnih usluga u količini od 90 šlepera u drumskom i 40 vagona u željezničkom saobraćaju nosivosti od po 20 tona u toku 24 sata i to kontinuirano tokom godine , uz angažman domaćeg transporta, lokalnoj kompaniji „Natron Hayat“ u Maglaju.



Značaj Podizanje standarda građana i jačanje fondova

12. Organizovanje sakupljanja i otkupa starog papira Sektor Privreda

• Ciljevi:

Sakupljanje i otkup starog papira u količini od 75.000 tona na godišnjem nivou , uz angažman domaćeg transporta, prodaja za potrebe lokalne kompanije „Natron Hayat“ u Maglaju.


Učešće u podizanju BDP po glavi stanovnika u općini Maglaj, učešće u smanjenju troškova proizvodnje u kompaniji „Natron Hayat“ i povećanje izvoznih sposobnosti iste, broj novih radnih mjesta. Podizanje ekoloških standarda. Za svaku prikupljenu tonu starog papira, znače uštede ;

- električne energije 3.600 KWh, - četinarskog drveta 3 m3, - vode 70 m3


13. Proizvodnja transportnih paleta od drveta Sektor Privreda

• Ciljevi:

U značajnoj količini na godišnjem nivou , uz angažman domaćih resursa, prodaja za potrebe lokalne kompanije „Natron Hayat“ u Maglaju.


Učešće u podizanju BDP po glavi stanovnika u općini Maglaj, učešće u smanjenju troškova proizvodnje u kompaniji „Natron Hayat“ i povećanje izvoznih sposobnosti iste, broj novih radnih mjesta. Veći stepen finalizacije drveta - izvoz


14. Izgradnja savremenog tržnog centra u Maglaju Sektor Privreda - trgovina

• Ciljevi:

Izgradnja jednog savremenog tržnog centra u gradu Maglaju tipa Supermarketa ili Hipermarketa, kako bi se osavremenili postojeći tokovi trgovine na općini ali i pronašle nove šanse za razvoj biznisa


- učešće u podizanju BDP po glavi stanovnika u općini Maglaj,

- broj novih radnih mjesta. - pozitivni efekti cijena na standard građana.


Značaj Podizanje standarda građana i jačanje fondova 15. Aktiviranje poslovnih objekata i stavljanje istih u funkciju biznisa Sektor Privreda - trgovina

• Ciljevi:

-Aktiviranje objekata u poslovne svrhe: • Hladnjača (uz željezničku prugu u Maglaju) • Zgrada stare Gimnazije (U naselju Omerdino Polje) • Silos (uz željezničku prugu u Maglaju) • Špagara ( u naselju Čakalovac) • Domovi u mjesnim zajednicama • Zgrada starog suda (stara austr. Zgrada u Starom

gradu) • Delibegov han • Uzeirbegov konak • Tvrđava u Starom gradu

-Identifikacija stvarnih vlasnika i otvaranje razgovora o mogućnosti stavljanja navedenih objekata u funkciju biznisa, otkup različitim modalitetima od vlasnika te privlačenje investitora u iste


-Broj objekata stavljenih u funkciju razvoja biznisa -Vrsta otvorenog biznisa u objektima -Funkcionalna uvezanost poslovnih objekata sa projektima iz oblasti poljoprivrede, industrije tekstila, proizvodnji vezanoj za potrebe firme «Natron-Hayat», turizma i sl. -Broj otvorenih radnih mjesta -Učešće u podizanju BDP po glavi stanovnika u općini Maglaj, broj novih radnih mjesta u formalnom sektoru -Učešće u povećanju DBP na općini Maglaj

• Značaj

Podizanje standarda građana i jačanje fondova

16. Pogon reciklaže PET (polietilenske) ambalaže Sektor Privreda - prerada

• Ciljevi:

Sakupljanje PET ambalaže i reciklaža – izrada granulata kao sirovine za proizvodnju novih proizvoda, ambalaže i slično


- Količina prikupljene PET ambalaže, - Količina prerađene stare ambalaže, - Količina proizvedenih novih proizvoda, - Količina prodatog granulata drugim - broj novih radnih mjesta. - % učešće u podizanju BDP po glavi stanovnika

u općini Maglaj, - učešće u doprinosu unapređenja ekologije

• Značaj

Podizanje standarda građana i jačanje fondova


17. Proizvodnja suvenira Sektor Privreda - prerada

• Ciljevi:

Proizvodnja suvenira od različitih materijala uz edukaciju u okviru 1 radionice i zapošljavanjem invalidnih osposobljenih lica


- Količina i vrsta proizvedenih suvenira, - Količina prodatih suvenira, - najprodavaniji suvenir, - Broj novih radnih mjesta, - % učešće u podizanju BDP po glavi stanovnika

u općini Maglaj, • Značaj

- Promocija turizma općine, - Podizanje standarda građana i jačanje fondova.

POLJOPRIVREDA ,VELIKA REALNA ŠANSA ZA PROIZVODNJU EKOLOŠKI ZDRAVE HRANE ( 78% obradivog poljoprivrednog zemljišta je ne obrađeno, 75% registrovanih tražilaca zaposlenja je direktni ili indirektni vlasnik obradivog zemljišta) 18. Izrada pedološke karte općine Maglaj Sektor Poljoprivreda

• Ciljevi:

Organizovanje optimalne poljoprivredne proizvodnje : - rejonizacija poljoprivredne proizvodnje na

općini sa aspekta zemljišno – klimatskih uslova,

- odabir poljoprivrednih kultura čija je proizvodnja ekonomski isplativa na duže periode i cikluse.


Broj prihvaćenih projekata izrađenih na bazi pedološke karte ; - fizički obim i prinos od poljoprivredne proizvodnje – interes za poljoprivrednu prozvodnju od strane privatnog sektora .Učešće u podizanju BDP po glavi stanovnika u općini Maglaj, broj novih radnih mjesta u formalnom sektoru. Veći stepen finalizacije resursa.

• Značaj


19. Osnivanje poljoprivrednih zadruga Sektor Poljoprivreda

• Ciljevi:

Organizovanje proizvodne kooperacije u poljoprivrednoj proizvodnji;

- ugovaranje proizvodnje, - organizavanje otkupa, - povezivanje sa prerađivačima, - stimulacije poljoprivredne proizvodnje, - izbjegavanje i sanacija rizika.



Broj: - kooperanata uključenih u poljoprivrednu

zadrugu, - prerađivača koji posluju sa poljoprivrednom

zadrugom, - poljoprivrednih proizvođača koji su ostvarili

pravo na stimulacije, - iznos sredstva ostvaren za stimulacije, - pomoć u pokrivanju rizika. - učešće u povećanju BDP na općini Maglaj.

• Značaj

Korištenje poljoprivrednih resursa općine: - razvoj organizovane poljoprivredne

proizvodnje, - povećanje broja zaposlenih, - poboljšanje životnog standarda i kvaliteta

življenja.

20. Izgradnja pogona za proizvodnju stočne hrane, spravljanje smjese koncentrata za ishranu i tov stoke i peradi Sektor Poljoprivreda – Stočarstvo, peradarstvo

• Ciljevi:

Izgradnja jednog pogona za proizvodnju stočne hrane – smjese koncentrata za intenzivan tov krupne stoke, peradi, muznih krava, što bi višestruko uticalo na povećenje obradivosti poljoprivrednog zemljišta i ekonomsko jačanje i rast ruralnih područja kroz usmjerenu organizaciju stočarske proizvodnje ;

- povećanje stočnog i peradarskog fonda, - poboljšanje pasminskog sastava, - sigurnost u snabdjevanju farmi potrebnom

hranom - poznato osiguranje plasmana, - mogućnost međusobnot utjecaja na rokove,

količine, cijene i kvalitet, - sigurna prodaja, - povećanje zaposlenosti


Broj ; - količina proizvedene hrane - količina proizvedenog mesa, - % zadovoljene tražnje za prozvodima lokalnih

farmera, - % u bližem okruženju, - zaposlenih radnika, - učešće u povećanju DBP na općini Maglaj.

• Značaj

Poboljšanje životnog standarda i kvaliteta življenja u ruralnim područjima sa uticajem na;

- sirovinsku bazu za razvoj proizvodnih i prerađivačkih kapaciteta prehrambene industrije,

- racionalno korištenje poljoprivrednih površina pogodnih za stočarsku proizvodnju.


21. Osnivanje mini farmi za proizvodnju mesa – tov krupne stoke Sektor Poljoprivreda – Stočarstvo, peradarstvo

• Ciljevi:

Izgradnja 10 mini farmi za intenzivan tov krupne stoke sa 10 i više grla u tovu po jednoj farmi. Višestruko povećenje obradivosti poljoprivrednog zemljišta i ekonomsko jačanje i rast ruralnih područja kroz usmjerenu organizaciju stočarske proizvodnje ;

- povećanje stočnog fonda - poboljšanje pasminskog sastava, - osiguranje plasmana, - prerada, - prodaja, - povećanje zaposlenosti


Broj : - formiranih mini – farmi, - količina proizvedenog mesa, - % zadovoljene tražnje za prozvodima

lokalnog stanovništva, stanovništva u bližem okruženju, % izvezenog,

- zaposlenih radnika, - učešće u povećanju DBP na općini Maglaj.

• Značaj


- sirovinsku bazu za razvoj prerađivačkih kapaciteta prehrambene industrije,

- racionalno korištenje poljoprivrednih površina pogodnih za stočarsku proizvodnju.

22. Osnivanje mini farmi za proizvodnju mesa – tov pilića Sektor Poljoprivreda – Stočarstvo, peradarstvo

• Ciljevi:

Izgradnja 25 mini farmi za intenzivan tov pilića sa 2.000 i više grla u tovu po jednoj farmi. Višestruko povećanje obradivosti poljoprivrednog zemljišta i ekonomsko jačanje i rast ruralnih područja kroz usmjerenu organizaciju peradarske proizvodnje ;

- povećanje peradarskog fonda, - poboljšanje pasminskog sastava, - osiguranje plasmana, - prerada, - prodaja, - povećanje zaposlenosti




- zaposlenih radnika,


- učešće u povećanju DBP na općini Maglaj.

• Značaj



- racionalno korištenje poljoprivrednih površina pogodnih za peradarsku proizvodnju.

23. Osnivanje mini farmi za proizvodnju mesa – tov ćurića Sektor Poljoprivreda – Stočarstvo, peradarstvo

• Ciljevi:

Izgradnja 15 mini farmi za intenzivan tov ćurića sa 500 i više grla u tovu po jednoj farmi. Višestruko povećanje obradivosti poljoprivrednog zemljišta i ekonomsko jačanje i rast ruralnih područja kroz usmjerenu organizaciju peradarske proizvodnje

- povećanje peradarskog fonda, - poboljšanje pasminskog sastava, - osiguranje plasmana, - prerada, - prodaja, - povećanje zaposlenosti




- zaposlenih radnika, - učešće u povećanju DBP na općini Maglaj.

• Značaj



- racionalno korištenje poljoprivrednih površina pogodnih za peradarsku proizvodnju.

24. Izgradnja mini farmi za uzgoj muznih krava za proizvodnju mlijeka Sektor Poljoprivreda – Stočarstvo, proizvodnja mlijeka

• Ciljevi:

Izgradnja 50 mini farmi za uzgoj muznih krava za proizvodnju mlijeka sa 10 i više grla po jednoj farmi. Višestruko povećenje obradivosti poljoprivrednog zemljišta i ekonomsko jačanje i rast ruralnih područja kroz usmjerenu organizaciju proizvodnje mlijeka na način ;

- povećanje broja muznih krava, - poboljšanje pasminskog sastava, - osiguranje plasmana, - prerada, - prodaja, - povećanje zaposlenosti


Broj : - formiranih mini – farmi, - količina proizvedenog mlijeka,


- % prodatog mlijeka u mljekaru „Saraj milk“ u Maglaju,

- % prodatog mlijeka za potrebe lokalnog stanovništva,

- % prodatog mlijeka drugim otkupljivačima, - visina ostvarenih i naplaćenih poticaja, - zaposlenih radnika, - učešće u povećanju DBP na općini Maglaj.

• Značaj



- racionalno korištenje poljoprivrednih površina pogodnih za proizvodnju mlijeka.

25. Izgradnja mini farmi za proizvodnju jaja Sektor Poljoprivreda – Stočarstvo, proizvodnja jaja

• Ciljevi:

Izgradnja 50 mini farmi za proizvodnju jaja sa po 5000 i koka nosilja.Višestruko povećanje obradivosti poljoprivrednog zemljišta i ekonomsko jačanje i rast ruralnih područja kroz usmjerenu organizaciju proizvodnje jaja na način ;

- povećanje broja koka nosilja - poboljšanje pasminskog sastava, - osiguranje plasmana, - prerada, - prodaja, - povećanje zaposlenosti


Broj : - formiranih mini – farmi, - količina proizvedenih jaja, - % prodatog mlijeka lokalnom stanovništvu, - % prodatih jaja drugim otkupljivačima, - Visina ostvarenih i naplaćenih poticaja, - zaposlenih radnika,

učešće u povećanju BDP na općini Maglaj.

• Značaj



- racionalno korištenje poljoprivrednih površina pogodnih za proizvodnju jaja.

26. Podizanje plantažnih voćnjaka Sektor Poljoprivreda – voćarstvo

• Ciljevi:

Podizanje 20 plantažnih zasada voća ; jabuke, kruške, breskve, kajsije drugih na površni od po 5 i više duluma . Višestruko povećanje obradivosti poljoprivrednog zemljišta i ekonomsko jačanje i rast ruralnih područja kroz usmjerenu organizaciju plantažne voća , obezbjedilo bi se i ;

- Zadovoljenje tražnje prerađivačke industrije, - poboljšanje ponude, - osiguranje plasmana, - prerada,


- prodaja, - povećanje zaposlenosti


- % Količina proizvedenih i prodatih proizvoda domaćim prerađivačima,

- % prodatih proizvoda u izvozu, - broj zaposlenih, - učešće u povećanju DBP na općini Maglaj.

• Značaj



- racionalno korištenje poljoprivrednih površina pogodnih za plantažnu proizvodnju

27. Plantažni uzgoj ljekobilja Sektor Poljoprivreda – biljna proizvodnja

• Ciljevi:

Podizanje 20 plantažnih zasada ljeko – bilja; nane, kamilice, lavande i drugih na površni od po 5 i više duluma . Višestruko povećanje obradivosti poljoprivrednog zemljišta i ekonomsko jačanje i rast ruralnih područja kroz usmjerenu organizaciju plantažne proizvodnje ljeko bilja ;

- Zadovoljenje tražnje farmaceutske industrije, - poboljšanje ponude, - osiguranje plasmana, - prerada, - prodaja, - povećanje zaposlenosti


- % Količina proizvedenih i prodatih proizvoda domaćim farmaceutskim kućama,

- % prodatih proizvoda u izvozu, - broj zaposlenih, - učešće u povećanju DBP na općini Maglaj.

• Značaj



- racionalno korištenje poljoprivrednih površina pogodnih za plantažnu proizvodnju.

28. Proizvodnja povrća na otvorenom prostoru Sektor Poljoprivreda – povrtlarska proizvodnja

• Ciljevi:

Organizovanje zasada povrća na 30 lokacija na površni od 5 i više duluma radi proizvodnje povrća; luk, paradajz, paprika, krastavac, peršun, mrkva,grah, krompir . Višestruko povećanje obradivosti poljoprivrednog zemljišta i ekonomsko jačanje i rast ruralnih područja kroz usmjerenu organizaciju proizvodnje povrća na otvorenom prostoru, značilo bi i ;

- zadovoljenje tražnje tokom godine, - poboljšanje ponude, - osiguranje plasmana, - prerada, - prodaja,


- povećanje zaposlenosti


- % Količina proizvedenih i prodatih proizvoda na lokalnom tržištu, % prodatih proizvoda u bližem i daljem okruženju, % prodatih proizvoda u izvozu,

- broj zaposlenih, - učešće u povećanju DBP na općini Maglaj.

• Značaj



- racionalno korištenje poljoprivrednih površina pogodnih za plasteničku proizvodnju.

29. Plastenička proizvodnja povrća Sektor Poljoprivreda – biljna proizvodnja

• Ciljevi:

Podizanje 100 plastenika površine od po 200 i više metara kvadratnih radi proizvodnje povrća; luk, paradajz, paprika, krastavac Višestruko povećanje obradivosti poljoprivrednog zemljišta i ekonomsko jačanje i rast ruralnih područja kroz usmjerenu organizaciju plasteničke proizvodnje povrća ;

- Zadovoljenje tražnje tokom godine, - poboljšanje ponude, - osiguranje plasmana, - prerada, - prodaja, - povećanje zaposlenosti


- % Količina proizvedenih i prodatih proizvoda na

lokalnom tržištu, % prodatih proizvoda u bližem i daljem okruženju, % prodatih proizvoda u izvozu,


• Značaj




30. Plastenička proizvodnja cvijeća Sektor Poljoprivreda – biljna proizvodnja

• Ciljevi:

Podizanje 15 plastenika površine od po 200 i više metara kvadaratnih radi proizvodnje cvijeća tokom cijele godine . Višestruko povećenje obradivosti poljoprivrednog zemljišta i ekonomsko jačanje i rast ruralnih područja kroz usmjerenu organizaciju plasteničke proizvodnje cvijeća ;

- Zadovoljenje tražnje tokom godine, - poboljšanje ponude, - osiguranje plasmana, - obrada,


- prodaja, - povećanje zaposlenosti


- % Količina proizvedenih i prodatih proizvoda na lokalnom tržištu, % prodatih proizvoda u bližem i daljem okruženju, % prodatih proizvoda u izvozu,


• Značaj


- ponudu i tražnju na tržištu cvijeća u trgovačkoj mreži, posebno u lancu velikih trgovina,


31. Proizvodnja rasadnog materijala Sektor Poljoprivreda – biljna proizvodnja

• Ciljevi:

Podizanje jednog Centra za uzgoj sadnog materijala, koji je predviđen u Projektu P 2.1.1. – Osnivanje i jačanje centara za uzgoj i selekciju u poljoprivredi u Regionalnoj strategiji ekonomskog razvoja Ekonomske regije Centralna Bosna i Hercegovina , značio bi, višestruko povećanje obradivosti poljoprivrednog zemljišta i ekonomsko jačanje i rast ruralnih područja kroz usmjerenu organizaciju poljoprivredne proizvodnje ;

- zadovoljenje tražnje kvalitetnim sadnim materijalom tokom godine,

- poboljšanje ponude, - osiguranje plasmana, - obrada, - prodaja, - povećanje zaposlenosti


- % Količina proizvedenih i prodatih proizvoda na


- broj zaposlenih, - učešće u povećanju DBP na općini Maglaj, - aktivno učešće u provedbi Strategije razvoja

regije Centralna BiH.

• Značaj


- ponudu i tražnju na tržištu rasadnog materijala, - racionalno korištenje poljoprivrednih površina

pogodnih za poljoprivrednu proizvodnju. 32. Sakupljanje šumskog ljeko bilja i šumskih plodova Sektor Poljoprivreda – biljna proizvodnja

• Ciljevi:

Sakupljanje šumskog ljekobilja, puževa i plodova šuma značilo bi, višestruko povećanje iskorištenosti šuma i ekonomsko jačanje i rast ruralnih područja kroz usmjerenu


organizaciju prikupljanja šumskih plodova ali i ; - zadovoljenje tražnje tokom godine, - poboljšanje ponude, - osiguranje plasmana, - obrada, - prodaja, - povećanje zaposlenosti


- % količina sakupljenih i prodatih proizvoda na



• Značaj


- ponudu i tražnju na tržištu šumskog ljeko bilja i šumskih plodova ,

- racionalno korištenje poljoprivrednih površina pogodnih za poljoprivrednu proizvodnju.

33. Zasadi malina Sektor Poljoprivreda – biljna proizvodnja

• Ciljevi:

Organizovanje zasada na 25 lokacija malinjaka na površinama od po 5 i više duluma , značilo bi višestruko povećanje iskorištenosti zemljišta i ekonomsko jačanje i rast ruralnih područja kroz usmjerenu organizaciju proizvodnje malina ali i

- zadovoljenje tražnje tokom godine, - poboljšanje ponude, - osiguranje plasmana, - obrada, - prodaja, - povećanje zaposlenosti


- % količina sakupljenih i prodatih proizvoda na lokalnom tržištu, % prodatih proizvoda u bližem i daljem okruženju, % prodatih proizvoda u izvozu,


• Značaj


- ponudu i tražnju na tržištu malina , - racionalno korištenje poljoprivrednih površina

pogodnih za poljoprivrednu proizvodnju. 34. Zasadi jagoda Sektor Poljoprivreda – biljna proizvodnja

• Ciljevi:

Organizovanje zasada na 30 lokacija jagoda na površinama od po 5 i više duluma , značilo bi višestruko povećanje iskorištenosti zemljišta i ekonomsko jačanje i rast ruralnih područja kroz usmjerenu organizaciju proizvodnje jagoda ali i




- % količina sakupljenih i prodatih proizvoda na lokalnom tržištu, % prodatih proizvoda u bližem i daljem okruženju, % prodatih proizvoda u izvozu,


• Značaj


- ponudu i tražnju jagoda , - racionalno korištenje poljoprivrednih površina

pogodnih za poljoprivrednu proizvodnju.

35. Pčelarenje – proizvodnja meda Sektor Poljoprivreda – pčelarstvo

• Ciljevi:

Podizanje 100 pčelinjih društava sa 50 i više košnica , značilo bi, višestruko povećanje iskorištenosti poljoprivrednog zemljišta i šuma kroz povratnu pozitivnu spregu u eko sistemu i ekonomsko jačanje i rast ruralnih područja kroz usmjerenu organizaciju pčelarenja i proizvodnje meda i proizvoda od meda ali i ;



- količina proizvedenog meda i proizvoda od meda,

- % količina meda prodatih na lokalnom tržištu, % prodatih proizvoda u bližem i daljem okruženju, % prodatih proizvoda u izvozu,


• Značaj


- ponudu i tražnju na tržištu meda i proizvoda od meda,

- racionalno korištenje poljoprivrednih površina pogodnih za pčelarenje


36. Podizanje farmi gljiva Sektor Poljoprivreda – pčelarstvo

• Ciljevi:

Podizanje 30 farmi gljiva sa 150 i više uzgojnih podloga . Značilo bi, višestruko povećanje iskorištenosti poljoprivrednog zemljišta i šuma kroz povratnu pozitivnu spregu u eko sistemu i ekonomsko jačanje i rast ruralnih područja kroz usmjerenu organizaciju proizvodnje gljiva ali i ;

- zadovoljenja tražnje tokom godine, - poboljšanje ponude, - osiguranje plasmana, - obrada, - prodaja, - povećanje zaposlenosti


- količina proizvedenih gljiva, - % količina gljiva prodatih na lokalnom tržištu,

% prodatih proizvoda u bližem i daljem okruženju, % prodatih proizvoda u izvozu,


• Značaj


- ponudu i tražnju na tržištu gljiva, - racionalno korištenje poljoprivrednih površina

pogodnih za uzgoj gljiva. 37. Izgradnja veletržnice poljoprivredno – prehrambenih proizvoda Sektor Poljoprivreda – pčelarstvo

• Ciljevi:

Izgraditi veletržnicu na kojoj bi imali prioritetno pravo i mogućnost lokalni farmeri iz svih poljoprivrednih proizvodnji prodavati svoje proizvode na veliko, isključivo iz formalnog sektora poljoprivrede( eliminisati švercere i nakupce) i imati mjesto poslovnih susreta sa poslovnim partnerima. U okviru veletržnice instalirati liniju pakovanja i razviti jak komercijalni , prodajno - nabavni odjel.


- broj farmera koji koristi pogodnosti veletržice, - količina prodatih proizvoda, - količina nabavljenih repromaterijala za potrebe

farmera - broj zaposlenih, - učešće u povećanju DBP na općini Maglaj.

• Značaj


- ponudu i tražnju na tržištu poljoprivrednih proizvoda,

- racionalno korištenje poljoprivrednih površina pogodnih za poljoprivrednu proizvodnju,

- jedan od načina rješavanja komercijalne funkcije za proizvodnje u poljoprivredi.


38. Izgradnja mini prerađivakog kapaciteta za klanje i konfekcioniranje mesa od krupne stoke i peradi Sektor Poljoprivreda – stočarstvo (prerada)

• Ciljevi:

Podizanje 1 klaoničko – prerađivačkog kapaciteta za klanje, konfekcioniranje, obradu, preradu, pakovanje i prodaju , značilo bi, višestruko povećanje iskorištenosti poljoprivrednog zemljišta i šuma kroz povratnu pozitivnu spregu u lancu biljne i stočarske proizvodnje i ekonomsko jačanje i rast ruralnih područja kroz usmjerenu organizaciju poljoprivredne proizvodnje, a značilo bi i ;



- količina prizvedenog ,obrađenog , prerađenog i prodatog mesa i mesnih prerađevina ,

- % količina prozvedenog, obrađenog, prerađenog i prodatog mesa i mesnih prerađevina na lokalnom tržištu, % prodatih proizvoda u bližem i daljem okruženju, % prodatih proizvoda u izvozu,


• Značaj


- ponudu i tražnju na tržištu mesa i proizvoda od mesa,

- racionalno korištenje poljoprivrednih površina pogodnih za stočarstvo.

39. Izgradnja mini prerađivakog kapaciteta za preradu voća i povrća Sektor Poljoprivreda – povrtlarstvo - voćarstvo (prerada)

• Ciljevi:

Podizanje 1 povrtlasko - voćarskog prerađivačkog kapaciteta za , obradu, preradu, proizvodnju gotovih proizvoda, pakovanje i prodaju, značilo bi, višestruko povećanje iskorištenosti poljoprivrednog zemljišta i šuma kroz povratnu pozitivnu spregu u lancu biljne i stočarske proizvodnje i ekonomsko jačanje i rast ruralnih područja kroz usmjerenu organizaciju poljoprivredne proizvodnje, a značilo bi i ;



- količina otkupljenog ,obrađenog , prerađenog i prodatog povrća i voća,

- % količina prozvedenog, otkupljenog, obrađenog, prerađenog i prodatog povrća i voća na lokalnom tržištu, % prodatih


proizvoda u bližem i daljem okruženju, % prodatih proizvoda u izvozu,


• Značaj


- ponudu i tražnju na tržištu prerađenih proizvoda od povrća i voća,

- racionalno korištenje poljoprivrednih površina pogodnih za povrtlarstvo i voćarstvo..

40. Edukacije za rad u poljoprivrednoj proizvodnji Sektor Poljoprivreda – povrtlarstvo - voćarstvo (prerada)

• Ciljevi:

Educiranje farmera u biljnoj proizvodnji, stočarstvu – proizvodnji mesa, mlijeka i jaja, stočne hrane, obradi i preradi,distribuciji i prodaji proizvoda na bazi biljne i stočarske proizvodnje, vođenju početnog ka naprednom biznisu.


- količine ostvarene proizvodnje, obrade, prerade i prodaje,

- unapređenje poduzetničkih vještina, - povećan obrt i profit, - veća zaposlenost, - kvalitet proizvoda, - uticaj na porast BDP u općini Maglaj.

• Značaj

Poboljšanje životnog standarda i kvaliteta življenja u ruralnim područjima sa uticajem na racionalno korištenje poljoprivrednih površina.

41. Podizanje pogona za sušenje voća i povrća i proizvodnju pekmeza Sektor Poljoprivreda – povrtlarstvo - voćarstvo (prerada)

• Ciljevi:

Podizanje prerađivačkog kapaciteta za , obradu, preradu, proizvodnju gotovih proizvoda, pakovanje i prodaju na bazi sušenog voća i povrća, kao i proizvodnju pekmeza ( slatki i kiseli) značilo bi, višestruko povećanje iskorištenosti poljoprivrednog zemljišta i šuma kroz povratnu pozitivnu spregu u lancu biljne i stočarske proizvodnje i ekonomsko jačanje i rast ruralnih područja kroz usmjerenu organizaciju poljoprivredne proizvodnje, a značilo bi ;




- %količina prozvedenog, otkupljenog, obrađenog, prerađenog i prodatog povrća i voća na lokalnom tržištu, % prodatih proizvoda u bližem i daljem okruženju, % prodatih proizvoda u izvozu,



• Značaj

Poboljšanje životnog standarda i kvaliteta življenja u ruralnim područjima sa uticajem na; - ponudu i tražnju na tržištu prerađenih proizvoda od povrća i voća, -racionalno korištenje poljoprivrednih površina pogodnih za povrtlarstvo i voćarstvo..

42. Sadnja duhana-probna proizvodnja Sektor Poljoprivreda – sadnja duhana

• Ciljevi:

Podizanje probnih zasada duhana kod 5 farmera na povrišni od 1 i više duluma, značilo bi višestruko povećanje

iskorištenosti poljoprivrednog zemljišta i šuma kroz povratnu pozitivnu spregu u lancu biljne i stočarske proizvodnje i ekonomsko jačanje i rast ruralnih područja kroz usmjerenu organizaciju poljoprivredne proizvodnje, kao i ;

- uvođenje novih proizvodnji, - doprinos iskorištenosti poljoprivrednog

zemljišta, - povećanje zaposlenosti



- %količina prozvedenog, otkupljenog, obrađenog, prerađenog i prodatog povrća i voća na lokalnom tržištu, % prodatih proizvoda u bližem i daljem okruženju, % prodatih proizvoda u izvozu,


• Značaj

Poboljšanje životnog standarda i kvaliteta življenja u ruralnim područjima .

43. Uspostavljanje baze podataka o poljoprivrednoj mehanizaciji u općini Sektor Poljoprivreda – poljoprivredna mehanizacija

• Ciljevi:

- Utvrditi stvarno inventurno stanje poljoprivredne mehanizacije po: vlasništvu,količini, vrsti i tipu, snazi, namjeni, starosti, radnim mogućnostima, tehničkom i radnom stanju, teritorijalnom rasporedu i izvorima nabavki ; kupovina, donacije ( od koga i kada), poticaji( od koga i kada), kako bi se mogla utvrđivati razlika između stvarnog stanja i potreba u realzaciji projekata iz oblasti poljoprivredne proizvodnje.

- Svakih 6 mjeseci ažurirati stanje


- stepen upotrebe mehanizacije u realizaciji projekata iz oblasti poljoprivredne proizvodnje,

- racionalna upotreba mehanizacije, - racionalna nabavka mehanizacije.

• Značaj Poboljšanje životnog standarda i kvaliteta življenja u ruralnim područjima


INFRASTRUKTURA

44. Izgradnja centralnog grijanja Sektor Infrastruktura – grijanje u gradu

• Ciljevi:

- Obezbjeđenje grijanja za grad Maglaj za zagrijavanje prostora za stanovanje i obavljanje poslovne djelatnosti, (za preko 1500 stanova i kuća, osnovne i srednje škole, zdravstvene ustanove, dječiji vrtić, i brojne druge javne ustanove, preduzeća i institucije u gradu),

- Ekonomično i cjenovno prihvatljivo grijanje primjereno ekonomskoj snazi korisnika, trenutno i perspektivno,

- Siguran i stabilan sistem grijanja, koji će uvažavati i ekološke standarde.


- Broj priključenih korisnika na sistem grijanja, - Stepen kvaliteta zadovoljstva korisnika usluga

grijanja, - Stepen plaćanja korisnika grijanja, - Stepen efikasnosti upravljanja sistemom

centralnog grijanja.

• Značaj

- Pravovremeno obezbjeđenje toplotne energije u dovoljnim količinama za vrijeme grejne sezone za sve korisnike, kako bi se nesmetano odvijali radni procesi i životni tokovi.

45. Rekonstrukcije i adaptacija školskih objekata Sektor Infrastruktura – školski objekti, rekonstrukcija i adaptacija

• Ciljevi:

- Rekonstrukcija i adaptacija školskih objekata ( školske zgrade, pomoćne zgrade, sportski tereni i radionice za obavljanje praktične nastave i kabineti u naseljenim mjestima:

* * *

- Dovođenje objekata u funkcionalno stanje

prema potrebama za normalno i kvalitetno odvijanje nastavnog procesa, trenutno i perspektivno.


- Broj rekonstruisanih i adaptiranih objekata, - Broj korisnika objekata, - Uticaj na kvalitet obrazovanja

• Značaj

- Podizanje kvaliteta standarda u odvijanju nastavnog procesa.


46. Izgradnja nove zgrade područne osnovne škole u Moševcu Sektor Infrastruktura – školski objekti, izgradnja

• Ciljevi:

- Izgradnja nove školske zgrade, pomoćne zgrade i sportskog terena zbog dotrajalosti postojeće (montažnog tipa, izgrađena prije 35 godina),

- Dovođenje objekata u funkcionalno stanje prema potrebama za normalno, kvalitetno i bezbjedno odvijanje nastavnog procesa, trenutno i perspektivno.


- Funkcionalnost objekta za odvijanje nastave,, - Broj korisnika objekata, - Uticaj na kvalitet obrazovanja, - Stepen bezbjednosti,

• Značaj

- Podizanje kvaliteta standarda u odvijanju nastavnog procesa i bezbjednosti.

47. Izgradnja i sanacija lokalne putne mreže u gradu Maglaju Sektor Infrastruktura – ulice u gradu Maglaju

• Ciljevi:

- A) Izgradnja novih ulica, i to: * * * - B) Sanacija ulica : * * Dovođenje u funkcionalnu vezu puteva sa razvojem projekata iz oblasti biznisa.


- Broj izgrađenih novih ulica, - Broj saniranih ulica, - Uticaj na kvalitet saobraćajnih usluga u gradu, - Uticaj na bezbjednost saobraćaja i učesnika u

saobraćaju • Značaj

- Podizanje funkcionalnog standarda u gradu i bezbjednost , ali i uslova za obavljanje poslovnih aktivnosti.

48.Izgradnja novih i rekonstrukcija postojećih putnih pravaca u naseljenim mjestima (van grada) Sektor Infrastruktura – putevi u nasljenim mjestima (van grada)

• Ciljevi:

- A) Izgradnja novih puteva, i to: Naseljeno mjesto __________________ . 1. sa makadamskom podlogom u dužini od ____ KM, i dostići ____ % prosječne izgradnje novih puteva na općini. 2. sa asfaltnom podlogom u dužini od _____ KM, i dostići ____ % prosječne izgradnje novih puteva sa


asfaltnom podlogom, - B) Sanacija postojećih puteva, i to : Naseljeno mjesto: ________________ 1. sa makadamskom podlogom u dužini od ____ KM , i dostići ______ % prosječne sanacije postojećih puteva sa makadamskom podlogom na općini. 2. sa asfaltnom podlogom u dužini u dužini od _____ KM, i dostići ____ % prosječne izgradnje novih puteva sa asfaltnom podlogom, - Dovođenje u funkcionalnu vezu puteva sa razvojem projekata iz oblasti biznisa.


- Broj izgrađenih i dužina izgrađenih novih, rekonstruisanih puteva sa makadamskom podlogom,

- Broj korisnika puteva, - Broj ostvarenih projekata iz oblasti biznisa koji

imaju vezu sa ostvarenim projektima, - Uticaj na zaustavljanje migracije na realaciji

selo – grad.

• Značaj

- Podizanje funkcionalnog standarda građana i kvaliteta življenja, ali i uslova za obavljanje poslovnih aktivnosti.

49. Izgradnja kanalizacione mreže Sektor Infrastruktura – kanalizaciona mreža u nasljenim mjestima

• Ciljevi:

- A) Izgradnja novih mreža, i to: Naseljena mjesta __________________ , __________________ , __________________ , __________________ ,

- B) Sanacija postojećih mreža, i to : Naseljena mjesta: _________________ , _________________ , _________________ , _________________ , - Dovođenje u funkcionalnu vezu kanalizacione mreže sa razvojem projekata iz oblasti biznisa i potreba građana.


- Broj i veličina izgrađenih i priključenih kanalizacionih mreža,

- Odnos broja priključenih i ne priključenih korisnika na kanalizacionu mrežu,

- Broj ostvarenih projekata iz oblasti biznisa koji su umreženi na kanalizacionu mrežu.

- Uticaj na zaustavljanje migracije na realaciji selo – grad.


- Uticaj na zdravlje ljudi i razvoj biznisa. • Značaj

Podizanje funkcionalnog standarda građana i kvaliteta življenja, ali i uslova za obavljanje poslovnih aktivnosti.

50. Izgradnja objekata za vodo snabdijevanje Sektor Infrastruktura – vodovoda u nasljenim mjestima

• Ciljevi:

- A) Izgradnja novih vodovoda, i to: Naseljena mjesta __________________ , __________________ , __________________ , __________________ ,

- B) Sanacija postojećih mreža, i to : Naseljena mjesta: _________________ , _________________ , _________________ , - Dovođenje u funkcionalnu vezu mreže

vodovoda sa razvojem projekata iz oblasti biznisa i potreba građana.


- Broj i veličina izgrađenih, saniranih i priključenih vodovoda ,

- Odnos broja priključenih i ne priključenih korisnika na vodovod,

- Broj ostvarenih projekata iz oblasti biznisa koji su umreženi na vodovodnu mrežu.

- Uicaj na zaustavljanje migracije na realaciji selo – grad.

- Uticaj na zdravlje ljudi i razvoj biznisa.

• Značaj


51. Prikupljanje i odlaganje krutog otpada Sektor Infrastruktura – prikupljanje i odlaganje krutog otpada u nasljenim mjestima

• Ciljevi:

- A) Punktovi prihvata krutog otpada, i to: Naseljena mjesta __________________ , __________________ , __________________ , __________________ ,

- B) Punktovi za prihvat starog papira, i to : Naseljena mjesta: _________________ , _________________ , _________________ , _________________ ,


- Dovođenje u funkcionalnu vezu prikupljanja, iskorištavanja krutog otpada sa razvojem projekata iz oblasti biznisa i potreba građana.


- % pokrivenosti naseljenih mjesta organiziranim prikupljanjem, iskorištavanjem i odlaganjem krutog otpada izraženo u količinama ,

- Količina prikupljenog starog papira po naseljenim mjestima i prodatih lokalnoj kompaniji „Natron Hayat“,

- Količina ušteđene el. energije, m3 vode, m3 četinarskog drveta.

- Uticaj na zaustavljanje migracije na realaciji selo – grad.

- Uticaj na zdravlje ljudi i razvoj biznisa.

• Značaj


52. Izgradnja i sanacija sportskih objekata Sektor Infrastruktura – Izgradnja i sanacija sportskih objekata u nasljenim mjestima

• Ciljevi:

- A) Izgradnja novih sportskih objekata, i to: Naseljena mjesta __________________ , __________________ , __________________ , __________________ ,

- B) Sanacija postojećih sportskih objekata, i to : Naseljena mjesta: _________________ , _________________ , _________________ , _________________ , - Dovođenje u funkcionalnu vezu mreže

sportskih objekata sa razvojem projekata iz oblasti biznisa i potreba građana.

- Definisanje načina korištenja, korisnika, održavanja i upravljanja sportskim objektima.


- Broj i veličina izgrađenih sportskih objekata , - Broj korisnika sportskih objekata, - Efikasnost održavanja i upravljanja sportskim

objektima. - Uicaj na zaustavljanje migracije na realaciji

selo – grad. - Uticaj na zdravlje i razvoj ljudi i razvoj biznisa.

• Značaj


- Odvraćanje mladih od poroka; alkohol, droga, pušenje, prostitucija i sl.


53. Pokrivanje područja općine kvalitetnim RTV signalom Sektor Infrastruktura – RTV signal

• Ciljevi:

- Izgradnja objekata za pokrivanje kvalitetnim RTV signalom cijelog područja općine,

- Obezbjeđenje kvalitetnog protoka informacija putem elektronskih medija,

- Povećanje stepena naplate RTV takse.


- % pokrivenosti općine kvalitetnim RTV signalom,

- Stepen protoka informacija putem elektronskih medija,

- Stepen naplate RTV takse.

• Značaj


TURIZAM 54. Izrada studije o turističkim potencijalima općine Maglaj Sektor Turizam

• Ciljevi:

- Definisanje pravca turističkog razvoja; 1. privlačenje investicija, 2. obilježavanje Maglaja kao značajnog mjesta na

turističkoj karti BiH, 3. izrada integralne turističke ponude Maglaja i

okolnih gradova • Pokazatelji

uspješnosti

- Broj implementiranih projekata i aktivnosti predviđenih u studiji.

• Značaj

- Doprinos izgradnji imidža Maglaja kao privlačne turističke destinacije.

55. Uređenje i afirmacija starog grada – stara jezgra Sektor Turizam

• Ciljevi:

- Restauriranje, konzervacije, izgradnja i zaštita dijelova tvrđave, džamija ; Kuršumlija, Sukija, stare čaršije, Uzeirbegovog konaka, Delibegovog hana, Javne česme, Čabrina kafana, zgrada suda i škole iz Austro- ugarskog perioda, žitne i mliječne pijace, niz dućana i zanatskih radnji – stari zanati od strane nadležnih institucija, kako bi ambijent Starog grada postao centralna turistička destinacija Maglaja i prepoznatljiva u regiji i šire.

• Pokazatelji

uspješnosti - Obim i vrijednost izvršene restauracije, - Broj individualnih i organiziranih posjeta,


- Broj đačkih ekskurzija, - Broj smještajnih kapaciteta, - Broj otvorenih radnji (dućani, ugostiteljski

objekti, zanatske radnje, suveniri) - Ostvaren promet, - Broj zaposlenih, - Količina izrađenih i prodatih suvenira izrađenih u Maglaju

• Značaj

- Doprinos izgradnji imidža Maglaja kao privlačne turističke destinacije i početak rada nove grane privređivanja na općini Maglaj

56. Adaptacija i obilježavanje prirodne špilje „ Megara“ Sektor Turizam

• Ciljevi:

- Adaptacija , izgradnja i obilježavanje pristupnog puta i stavljanje iste u turističku ponudu.


- Obim i vrijednost izvršene restauracije, - Broj individualnih i organiziranih posjeta, - Broj đačkih ekskurzija, - Ostvaren promet, - Broj zaposlenih, - Količina izrađenih i prodatih suvenira izrađenih

u Maglaju

• Značaj


57. Rekonstrukcija , obnavljanje mezara i izgradnja turbeta Ibrahim paše Novošeherlije u Novom Šeheru Sektor Turizam

• Ciljevi:

- Adaptacija mezara i izgradnja i obilježavanje turbeta i stavljanje istog u turističku ponudu.


- Obim i vrijednost izvršene restauracije, - Broj individualnih i organiziranih posjeta, - Broj đačkih ekskurzija, - Ostvaren promet, - Broj zaposlenih, - Količina izrađenih i prodatih suvenira izrađenih

u Maglaju

• Značaj

Doprinos izgradnji imidža Maglaja kao privlačne turističke destinacije i početak rada nove grane privređivanja na općini Maglaj


58. Restauracija spomenika Austrijskim vojnicima u Maglaju Sektor Turizam

• Ciljevi:

- Restauracija spomenika i stavljanje istog u turističku ponudu.


- Obim i vrijednost izvršene restauracije, - Broj individualnih i organiziranih posjeta, - Broj đačkih ekskurzija. Količina izrađenih i prodatih suvenira izrađenih u Maglaju

• Značaj


59. Uređenje spomen obilježja iz II svjetskog rata Sektor Turizam

• Ciljevi:

- Uređenje spomenika i stavljanje istog u turističku ponudu.


- Obim i vrijednost izvršene restauracije, - Broj individualnih i organiziranih posjeta, - Broj đačkih ekskurzija. - Količina izrađenih i prodatih suvenira izrađenih

u Maglaju

• Značaj


60. Izgradnja i uređenje spomen obilježja iz perioda odbrane Bosne i Hercegovine od agresije u periodu 1992. – 1995. godina Sektor Turizam

• Ciljevi:

- Uređenje spomenika i stavljanje istog u turističku ponudu.


- Obim i vrijednost izvršenih radova , - Broj individualnih i organiziranih posjeta, - Broj đačkih ekskurzija. - Količina izrađenih i prodatih suvenira izrađenih

u Maglaju

• Značaj



61. Izrada studije o mogućnosti razvoja masovnih boravaka u prirodi, razvoju sportova na vodi, snijegu i prirodi Sektor Turizam

• Ciljevi:

- Studijom obuhvatiti mogućnost organizovanja sportskih aktivnosti, posebno masovnih na ;

rijeci Bosni – kajak, rekreativno i takmičarski, rafting, sportski ribolov, škola plivanja. - skijanje, izgradnja SKI lifta, - planinarenje, - kampovanjesa ciljanim

sadržajima(odmori,druženja, zabave, edukacije)


- Obim i vrijednost izvršenih radova , - Broj objekata, - Broj individualnih i organiziranih posjeta, - Broj đačkih ekskurzija. - Količina izrađenih i prodatih suvenira izrađenih

u Maglaju, - Posjete drugih lokacija iz turističke ponude

Maglaja, - Broj zaposlenih.

• Značaj


62. Fizičko označavanje i obilježavanje značajnih i znamenitih događaja, ličnosti, objekata i lokaliteta iz prošlosti Maglaja Sektor Turizam

• Ciljevi:

- Fizičko označavanje značajnih događaja, ličnosti, objekata i lokaliteta iz prošlosti Maglaja iz područja:

• historije, kulture, graditeljstva, državnosti, spisateljstva, religije, događaja, tradicije i td.

- Elementi za izradu kataloga turističke ponude Maglaja.


- Broj i mjesta postavljenih oznaka i obilježja , - Broj individualnih i organiziranih posjeta

obilježnim i označenim mjestima, - Broj đačkih ekskurzija. - Količina izrađenih i prodatih suvenira izrađenih



• Značaj

Doprinos izgradnji imidža Maglaja kao privlačne turističke destinacije i početak rada nove grane


privređivanja na općini Maglaj 63. Sanacija i modernizacija Planinarskog doma Sektor Turizam

• Ciljevi:

- Sanacija i modernizacija planinarskog doma i stavljanje istog u masovniju upotrebu


- Broj korisnika , - Broj individualnih i organiziranih boravaka, - Broj đačkih ekskurzija. - Količina izrađenih i prodatih suvenira izrađenih



• Značaj


64. Sanacija, rekonstrukcija i izgradnja novih lovačkih domova Sektor Turizam

• Ciljevi:

- Sanacija, modernizacija i izgradnja novih planinarskih domova i stavljanje istih u masovniju upotrebu – razvoj uzgojno - lovnog turizma.


- Broj korisnika , - Broj individualnih i organiziranih boravaka, - Količina izrađenih i prodatih suvenira izrađenih



• Značaj


65. Izrada studije o mogućnosti izgradnje turističkog kampa sojeničkog tipa na adi rijeke Bosne u Kosovi Sektor Turizam

• Ciljevi:

- Izgraditi turistički kamp na adi rijeke Bosne u Kosovi sojeničkog tipa sa mogućnostima razvoja;

• ugostiteljstva, kampovanja, sportova na vodi i drugih sportova.


- Broj i veličina izgrađenih objekata , - Broj korisnika - Broj individualnih i organiziranih boravaka, - Količina izrađenih i prodatih suvenira izrađenih




• Značaj


66. Svetilište „ Sveti Leopold Mandić“ u Maglaju Sektor Turizam

• Ciljevi:

- Stvarati uslove da svetilište Leopold Mandić“ u Maglaju pored mjesta za okupljanje vijernika, postane i značajna turistička destinacija.


- Broj korisnika - Broj individualnih i organiziranih boravaka, - Količina izrađenih i prodatih suvenira izrađenih



• Značaj


67. Izrada promotivnog materijala Sektor Turizam

• Ciljevi:

- Kompletiranje turističke ponude općine Maglaj, - Povećanje potražnje za turističkim uslugama

na području općine, - Kvalitetne i dostupne informacije svim

zainteresiranim klijentima, - Povećanje broja turističkih posjeta.


- Broj korisnika - Broj individualnih i organiziranih boravaka, - Količina izrađenih i prodatih suvenira izrađenih



• Značaj



68. Izrada turističke web stranice općine Maglaj Sektor Turizam

• Ciljevi:

- Pružanje detaljnih informacija o maglajskim turističkim destinacijama uz isticanje komparativnih prednosti,

- Uvid u bazu podataka o turističkim potencijalima sa mogućnostima i uslovima ulaganja,

- Promoviranje Maglaja na turističkom planu, - Kompletiranje turističke ponude općine Maglaj.


- Broj posjetilaca web stranice, - Broj investitora, - Vrijednost investicija.

• Značaj

- Doprinos izgradnji imidža Maglaja kao privlačne turističke destinacije i početak rada nove grane privređivanja na općini Maglaj.

- Masovna komunikacija.

69. Izrada studije o mogućnosti razvoja seoskog turizma

Sektor Turizam

• Ciljevi:

- Izraditi studiju o mogućnosti razvoja seoskog turizma, imajući u vidu; geografski položaj, klimu, reljef, biljni i životinjski svijet, ukupan prirodni ambijent, lokalnu tradiciju, izgrađenu infrastrukturu, smještajne kapacitete, mogućnosti proizvodnje ekološki zdrave hrane, afinitet lokalnog stanovništva za bavljenje seoskim turizmom, i t d.

- Promoviranje Maglaja na turističkom planu, - Kompletiranje turističke ponude općine Maglaj.


- Broj sela uključenih u seoski turizam, - Broj domaćinstava uključenih u razvoj seoskog

turizma, - Broj investitora, - Vrijednost investicija, - Broj posjetilaca, - Dužina boravka posjetilaca, - Broj posjetilaca koji dolaze više puta.

• Značaj

- Doprinos izgradnji imidža Maglaja kao privlačne turističke destinacije i početak rada nove grane privređivanja na općini Maglaj.

- Masovna komunikacija.


70. Izrada putokaza prema turističkim odredištima Sektor Turizam

• Ciljevi:

- Unapređenje turističke ponude, - Povećanje broja turista, - Omogućavanje lakšeg kretanja i ugodnijeg

boravka turista.


- Prihodi od turizma, - Broj turističkih odredišta označenih turističkim

putokazima, .

• Značaj


KULTURA I SPORT 71. Izrada studije o zaštiti kulturno-historijske baštine Sektor Kultura

• Ciljevi:

- Identifikacija i klasifikacija kulturno-historijskih dobara na području općine Maglaj,

- Izrada projektne dokumentacije o potrebnim restauratorskim i konzervatorskim radovima,

- Utvrđivanje kriterija o izboru prioriteta, finansiranju i zaštiti kulturno-historijske baštine.


- Broj i stanje identificiranih kulturno-historijskih dobara,

- Broj i vrsta potrebnih restauratorskih / konzervatorskih zahvata,

- Broj i vrsta izvršenih restauratorsko/ konzervatorskih radova na dobrima.

• Značaj

- Validna baza podataka o kulturno-historijskim dobrima na području općine Maglaj,

- Adekvatan tretman naslijeđa iz naše prošlosti, - Obogaćivanje sadržaja turističke ponude u

općini Maglaj i iz općine Maglaj. 72. Izrada kataloga spomenika kulturno-historijskog naslijeđa u općini Maglaj Sektor Kultura

• Ciljevi:

- Nakon urađenog Projekta o zaštiti kulturno-historijske baštine na području općine Maglaj i uspostavljene validne baze podataka o kulturno-historijskim dobrima pristupiti izradi Kataloga kulturno-historijskih spomenika na području općine Maglaj u štampanom i elektronskom zapisu



- Broj i struktura kulturno-historijskih dobara uvrštenih u katalog

- Broj klijenata do kojih je stigla kataloška poruka - Broj i vrsta uspostavljenih kontakata na osnovu

kataloških poruka - Vrsta i značaj koristi od uspostavljenih

kontakata po kataloškim porukama

• Značaj

- Očuvanje tradicije i kulturnog naslijeđa - Validna baza podataka o kulturno-historijskim

spomenicima - Kvalitetne i dostupne informacije svim

zainteresovanim klijentima - Obogaćivanje sadržaja turističke ponude u

općini Maglaj i iz općine Maglaj 73. Prestruktuiranje Doma kulture „ Edhem Mulabdić“ Sektor Kultura

• Ciljevi:

- Osposobljavanje ustanove i objekata za kulturno-zabavne sadržaje,

- Stvaranje uslova za korisne i društveno prihvatljive aktivnosti mladih,


- Broj organiziranih kulturno – zabavnih

aktivnosti / sekcija, - Broj aktivnih članova, - Broj organiziranih manifestacija, - Broj posjetilaca.

• Značaj

- Reafirmacija Maglaja kao kulturno-zabavnog centra,

- Oživljavanje i omasovljavanje tradicionalnih kulturno-zabavnih aktivnosti,

- Manja opasnost od negativnih uticaja kojima je izložena mlada populacija,

- Uklapanje u okolni urbano uređeni prostor, - Mogućnost višenamjenskog korištenja prostora

i prostorija u okviru doma kulture.

74. Uspostavljanje Zavičajne muzejske zbirke Sektor Kultura

• Ciljevi:

- Identifikacija, skupljanje, obrada, klasifikacija, tipizacija i postavka kulturnog i ukupnog stvaralaštva užeg i šireg zavičaja, čuvanje i njegovanje kulturne baštine lokalne zajednice


- Broj identificiranih, skupljenih, obrađenih,

klasificiranih, tipiziranih eksponata kulturnog i ukupnog stvaralaštva sa područja užeg i šireg zavičaja

- Broj uspostavljenih saradnji sa drugim Zavičajnim zbirkama i muzejima u zemlji i


inostranstvu (način i vrste saradnje) - Broj i struktura saradnika Zavičajne muzejske

zbirke - Broj posjetilaca Zavičajne muzejske zbirke - Broj korisnika podataka Zavičajne muzejske

zbirke • Značaj

- Očuvanje, njegovanje i afirmacija kulturne baštine lokalne zajednice

- Jedan od prepoznatljivih lokalnih simbola 75. Osnivanje i uređenje Izložbene galerije Sektor Kultura

• Ciljevi:

- Osnivanje i uređenje izložbene galerije u prostoru JU Doma kulture «Edhem Mulabdić»

- Galerijski prostor treba da bude univerzalan kako bi poslužio za gostovanje raznih umjetnika, izložbe fotografija, za formiranje škole crtanja a sve bi to predstavljalo preduslove za osnivanje likovne kolonije


- Broj organiziranih izložbi - Broj aktivnih članova - Broj posjetilaca - Broj uspostavljenih saradnji sa umjetnicima u

zemlji i inostranstvu

• Značaj

- Njegovanje likovnog stvaralaštva - Razvijanje kreativnosti kod mladih - Očuvanje, njegovanje i afirmacija kulturne

baštine lokalne zajednice 76. Organizovanje tradicionalne manifestacije „ Studentsko ljeto“ Sektor Kultura

• Ciljevi:

- Afirmacija kulturnog stvaralaštva mladih - Očuvanje tradicije manifestacije «Studentsko

ljeto» po kojoj je grad Maglaj postao prepoznatljiv


- Broj i raznovrsnost učesnika sa lokalnog nivoa i okruženja.

- Broj otkrivenih talenata, - Broj afirmisanih talenata.

• Značaj

- Afirmacija grada Maglaja.

77. Organizovanje tradicionalne manifestacije „ Mulabdićevi dani kulture“ Sektor Kultura

• Ciljevi:

- Cilj Manifestacije jest razvijanje kulture čitanja, propagiranje knjige, te vraćanje dostojanstva imenu i djelu Edhema Mulabdića kao prvog bošnjačkog romanopisca, noveliste i putopisca,


te znamenitog prosvjetiteljskog radnika. Pored toga, jedan od ciljeva manifestacije je približiti građanima maglaja aktuelnosti iz svijeta književnosti, nauke i sl.

Istovremeno, podstičemo mlade da i sami budu kreativni, te aktivno učestvuju u svim segmentima ove Manifestacije.


- Broj mladih koji učestvuju u svim segmentima ove Manifestacije

- Broj čitalaca djela bošnjačkog romanopisca Edhema Mulabdića

- Broj posjetilaca književno-muzičkoj večeri s različitom tematikom koja se održava u okviru ove Manifestacije

- Broj posjetilaca izložbi «Maglaj kroz vrijeme», te izložbi u sklopu prezentovanja aktuelnosti u književnosti, nauci i sl.

- Broj dodjeljenih književnih nagrada «Edhem Mulabdić» za najbolju neobjavljenu novelu za područje cijele BiH

• Značaj

- Očuvanje književne baštine Maglajlije Edhema Mulabdića, prvog bošnjačkog romanopisca i noveliste, te jednog od najčuvenijih prosvjetitelja u Bošnjaka

- Razvijanje kreativnosti kod mladih 78. Organizovanje tradicionalne manifestacije „Septembarski dani otpora „ Sektor Kultura

• Ciljevi:

- Afirmacija uloge i značaja odbrambeno – oslobodilačkog rata od agresije na Bosnu i Hercegovinu u periodu 1992.do 1995.godina.


- Kontinuitet, sadržaj, kvalitet i masovnost manifestacija.

• Značaj

- Da se ne zaboravi, ne ponovi i nauk za budućnost.

79. Obilježavnje 600 godina od prvog pisanog pomena Maglaja Sektor Kultura

• Ciljevi:

- Obilježavanje 600 godina prvog pisanog pomena Maglaja, kao značajnog istorijskog perioda, kako po dužini, tako i po sadržaju historijskog bitisanja.

- 2008. godinu proglasiti godinom, 600 godina postojanja Maglaja.

• Pokazatelji

uspješnosti

- Dužina trajanja, - Sadržaj i načini obilježavanja, - Pozitivne koristi za budući razvoj Maglaja.

• Značaj

- Afirmacija Maglaja na istorijskom, kulturološkom, multietničkom, multikonfesionalnom i privrednom planu.


U realizaciji Strategije razvoja općine Maglaj u svim njenim dijelovima nameće se potreba za usklađivanjem organizacijske strukture lokalne uprave, izmjenama i dopunama u sastavu komunikacija i načinu ponašanja, kadrovskom osposobljavanju i primjeni novih znanja kako bi se stvorila zajednička vrijednosna kultura svih učesnika u radu. Za provođenje Strateškog plana odgovorni su : Općinski načelnik i Općinske službe za dijelove Strateškog plana koji se odnosi na njihove resore. Općinski načelnik općine Maglaj, kao predsjednik Komisije za planiranje općinskog razvoja, donijet će Uputstvo o načinu, vrsti i rokovima prikupljanja informacija, kao i o načinu na koji će se Strateški plan, njegova primjena i kontrola realizacije biti prezentirani javnosti. Općinski načelnik će s Komisijom pratiti realizaciju Strateškog plana s ciljem njegove bolje implementacije. Biće uključeni gotovo svi akteri društvenog života i rada, nevladine organizacije, udruženja građana, istaknuti pojedinci, koji mogu i hoće se uključiti u aktivnosti. Praćenje i kontrolu realizacije Strateškog plana vršiti će se u tri pravca:

• Tekuća kontrola realizacije Strateškog plana, • Kontrolu promjena u lokalnoj upravi i subjekata zaduženih za implementaciju Strateškog

plana. • Analiza uspješnosti realizacije svakog projekta u periodu implementacije.

U izradi kontrolnih mehanizama potrebno je jasno i nedvosmisleno utvrditi vidove, nosioce, način i pokazatelje provođenja kontrole po nivoima odgovornosti. Isto tako, potrebno je osigurati prikupljanje i selekciju informacija, njihovu obradu, identifikaciju i selekciju ključnih faktora koji su dominirajući za implementaciju. Implementacija kao proces zahtjeva utvrđivanje razumnih rokova, posebno kod investicija kako bi se izbjegla nesigurna mjerila u kontroli, a samim tim i negativne reperkusije. Općinski načelnik će načelno svakodnevno vršiti kontrolu implementacije uz polugodišnju ocjenu realizacije i godišnji sistem izvještavanja Općinskog vijeća. Naravno, dobru kontrolu implementacije provodit će i građani kroz različite uloge u okviru lokalne zajednice. Po završetku svakog od projekata na transparentan način obavještavat će se javnost o statusu projekta - najmanje u slijedećem sadržaju:

• Koji su ostvareni ciljevi, • Koji su pokazatelji uspješnosti, • Koji je značaj realizovanog projekta.


AUTORSKA STRANA

Općinsko vijeće, na osnovu člana 36. Statuta Općine Maglaj ( «Sl. novine Općine Maglaj», broj: 5/02-prečišćen tekst) i Aneksa A Projekta Ugovor zaključenim sa OSCE-om Terenski ured u Zenici, na sjednici održanoj dana 07.07.2005. godine donjelo je Odluku o obrazovanju Komisije za planiranje općinskog razvoja (KPOR) u sastavu:

1. Mehmed Mustabašić, profesor, predsjednik 2. Mirsad Nalić, dipl.ing.el. 3. Jasmina Krzić, ing.građevine, sekretar 4. Anto Dević, inženjer strojarstva 5. Marinko Kelavić, nastavnik 6. Sulejman Delić, ekonomista 7. Enis Ljuca, dipl.ecc. 8. Mirsad Kotorčić, nastavnik 9. Adisa Alibajraktarević, dipl.ing.arht. 10. Muhamed Osmić, dipl.ecc. 11. Hasan Čaušević, dipl.ing.agronom 12. Nesib Serhatlić, ing građevine 13. Sejad Nalić, dipl.ing.tehn. 14. Amela Hidić, prof. književnosti 15. Alen Džinić, dipl.pravnik 16. Moravac Sabinka, grf.inženjer

Na izradi Strategije razvoja općine Maglaj Komisija je radila u grupama prema oblastima:

• Oblast-Geografski položaj, demografska slika i tržište rada: o Delić Sulejman, ekonomista - vođa radne grupe o Ljuca Enis, dipl.ecc. - član

• Oblast-Ekonomska i biznis situacija:

o Osmić Muhamed, dipl.ecc. - vođa radne grupe: o Delić Sulejman, ekonomista - član

• Oblast- Infrastruktura i ekologija:

o Krzić Jasmina, ing. građevine - vođa radne grupe • Oblast- Obrazovanje, kultura i sport:

o Hidić Amela, prof. književnosti - vođa radne grupe o Kelavić Marinko, nastavnik - član o Kotorčić Mirsad, nastavnik - član

• Oblast- Zdravstvo i socijalna zaštita: o Krzić Salim, pravnik - vođa radne grupe o Moravac Sabinka, graf. ing. - član o Kelavić Marinko, nastavnik - član

• Oblast- Lokalna uprava i njeni partneri: o Džinić Alen, dipl. pravnik - vođa radne grupe o Mustabašić Mehmed, prof. - član

U izradi Strategije razvoja općine Maglaj aktivno učešće su uzele i općinske Službe, koje su pružile punu pomoć Radnim grupama u prikupljanju potrebnih podataka, a značajan doprinos u smislu pomoći i koordiniranju u radu dali su i suradnici iz OSCE-a.

STRATEGIJA RAZVOJA OP ĆINE MAGLAJ za period 2006. · PDF fileBosne, postoje još i ve...

Documents

Transcript of STRATEGIJA RAZVOJA OP ĆINE MAGLAJ za period 2006. · PDF fileBosne, postoje još i ve...