Strategija pametne specijalizacije i perspektivne ...€¦ · ilj: uravnoteženi regionalni razvoj...
Transcript of Strategija pametne specijalizacije i perspektivne ...€¦ · ilj: uravnoteženi regionalni razvoj...
Strategija pametne specijalizacije i perspektivne industrije u Vukovarsko-srijemskoj županiji
Ministarstvo gospodarstva
SEKTORSKA SPECIJALIZACIJA I RAZVOJ KLASTERA KONKURENTNOSTI
SADRŽAJ
AKTIVNOSTI ZA JAČANJE KONKURETNOSTI HRVATSKOG GOSPODARSTVA
MINISTARSTVO GOSPODARSTVA
FINANCIJSKA PERSPEKTIVA EU 2014-2020
Ministarstvo gospodarstva
SADRŽAJ
Ministarstvo gospodarstva
Aktivnosti za jačanje konkurentnosti hrvatskog gospodarstva
Courtesy The European House-Ambrosetti
+
Sektorska specijalizacija RH i
razvoj klastera konkurentnosti
Ciljani investicijski projekti u
javnom sektoru te prioritetnim
sektorima za razvoj RH
Učinkovito korištenje EU
fondova
Praćenje i vrednovanje mjera i
projekata za jačanje
konkurentnosti hrvatskoga
gospodarstva
Izrada strateškog i
zakonodavnog okvira za
jačanje konkurentnosti
hrvatskoga gospodarstva
Ministarstvo gospodarstva
Aktivnosti za jačanje konkurentnosti hrvatskog
gospodarstva
Ministarstvo gospodarstva
Strateški dokumenti za jačanje konkurentnosti
hrvatskog gospodarstva
Nacionalni plan razvoja
MRRFEU
Gospodarsko razvojna strategija
Cilj: jačanje konkurentnosti hrvatskog gospodarstva
Indikator: Indeks konkurentnosti
MINGO
Strategija regionalnog razvoja
Cilj: uravnoteženi regionalni razvoj i razvoj regionalne infrastrukture
Indikator: Indeks razvijenosti
MRRFEU
Strategija gospodarenja
mineralnim sirovinama RH
Industrijska strategija
Inovacijska strategija
Strategija razvoja turizma
Strategija razvoja
poduzetništva
Strategija poticanja
investicija
Program razvoja ljudskih
potencijala
Strategija pametne specijalizacije
Energetska strategija
Gospodarska razvojna strategija
Ministarstvo gospodarstva
Strateški dokumenti za jačanje konkurentnosti
hrvatskog gospodarstva
Ministarstvo gospodarstva
Nova gospodarska razvojna strategija RH treba se
temeljiti na 4C modelu
Choices and Critical Mass: limitirani broj prioriteta na temelju teritorijalnog kapitala i sektorske specijalizacije
Competitive Advantage: mobilizacija talenta mečiranjem istraživanja i razvoja, inovativnih kapaciteta s potrebama gospodarstva
Clusters and Connectivity: razvoj klastera i umrežavanje javnog, privatnog i znanstveno-istraživačkog sektora
Collaborative Leadership: uspostava učinkovitog inovacijskog sustava temeljenog na partnerstvu između javnog i privatnog sektora
Ministarstvo gospodarstva
Pametna specijalizacija RH i razvoj
klastera konkurentnosti
Temelj i polazište -Teritorijalni potencijal
▪ Razvoj inovacijskog sustava
▪ Korištenje EU fondova za istraživačku infrastrukturu i
razvoj sektorskih tehnoloških platformi
▪ Identifikacija niša unutar sektora i specijalizacija tržišta
▪ Sudjelovanje u nacionalnim i globalnim lancima vrijednosti
(value chains)
Ministarstvo gospodarstva
Pametna specijalizacija
Ministarstvo gospodarstva
Promjena politike i razvoj klastera u regijama
Regionalna
politika
Znanost i
tehnologija
Industrija i
poduzetništvo
Politika
Redistribucija od
razvijenih prema
nerazvijenim regijama
Individualci, sektorska
istraživanja
Potpore poduzećima,
nacionalni šampioni
Stara Nova
Izgradnja inovativnih regija
(umrežavanje svih aktera
razvoja, specijalizacija)
Multi-sektorska istraživanja,
fokus na komercijalizaciji
inovacija
Podrška razvoju klastera,
izgradnja poslovne
infrasturkturei poslovnih
potpornih institucija
Klasteri
konkurentnosti
(Competitive Cluster)
Poslovni klasteri
(Business Clusters)
KLASTERI
U RH
Ministarstvo gospodarstva
Politika razvoja klastera u RH
Jačanje
konkurentnosti
poduzeća
Registar poslovnih
klastera u MINPO
Podrška MINPO u
radu poslovnih
klastera
Jačanje
konkurentnosti
hrvatskog
gospodarstva
(jačanje
konkurentnosti
sektora
Registar klastera
konkurentnosti u
MINGO
Podrška MINGO-a i
AIK-a u radu klastera
konkurentnosti
KLASTERI
KONKURENTNOSTI
Formiranje “Leadership” grupa (Triple
Hellix)
Identificiranje projektnih ideja
Razvoj projekata od nacionalnog interesa (PNI)
Izrada sektorskih strateških smjernica
Uspostavljanje Klastera
konkurentnosti
Ministarstvo gospodarstva
Identificirani konkurentni sektori u RH
1. Sektori sa visokom dodanom vrijednosti (farmaceutika i
proizvodnja medicinske opreme, kemijska industrija,
automobilska industrija, obrambena industrija,
proizvodnja električnih i mehaničkih strojeva i opreme,
energetika, ICT, telekomunikacije i kreativna industrija)
2. Tradicionalni sektori koji imaju teritorijalni kapital
(prehrambeno-prerađivačka industrija, drvno-
prerađivačka industrija, pomorska industrija, tekstilna
industrija)
3. Horizontalni sektori: biotehnologija, nanotehnologija, mikro i nano elektronika te
fotonika, napredni materijali i tehnologije
4. Turizam
5. Promet i logistika
6. Obnovljivi izvori energije
Ministarstvo gospodarstva
Dosadašnje aktivnosti
Utemeljeno 9 “Leadership” grupa za ostale prerađivačke sektore značajne za razvoj
hrvatskog gospodarstva
U siječnju 2013. utemeljena tri klastera konkurentnosti za prehrambeno-prerađivački
sektor, drvno-prerađivački sektor i automobilski sektor
U tijeku je formiranje radnih skupina za razvoj sektorskih tehnoloških platformi i identifikaciju
projekata od nacionalnog interesa (PNI)
Ministarstvo gospodarstva
Vukovarsko-srijemska županija
1. VSŽ je članica klastera konkurentnosti prehrambeno-
prerađivačkog i drvno-prerađivačkog sektora
2. Predstavnici VSŽ su članovi Upravnog odbora u oba dva
klastera konkurentnosti
3. Predstavnici VSŽ uključeni su u rad LG za izradu
sektorskih strateških smjernica i u rad RS za izradu
tehnoloških platformi
3. VSŽ uključit će sei u ostale klastere konkurentnosti koji se odnose na sektore za koje
VSŽ ima teritorijalni kapital (turizam, promet i logistika …)
Koristi za članice Klastera konkurentnosti Projekti od nacionalnog interesa (PNI)
Pristup EU fondovima
Jačanje suradnje u
području I&R i inovacija
Multi-sektorska sinergija
(pr. hrana i turizam)
Suradnja i internacionalizacija
Klastera konkurentnosti
Mogućnost sudjelovanja u
Programima Zajednice
Razvoj sektorskih
tehnoloških platformi
Jačanje znanja i vještina
Aktivnosti koje slijede
Sektorske strateške smjernice 2013-2020
Godišnji operativni plan
Razvoj PNI i Sektorske tehnološke platforme
18 Ministarstvo gospodarstva
Podrška Ministarstva gospodarstva i Agencije za investicije i
konkurentnost razvoju klastera konkurentnosti
▪ Izgradnja sustavnog pristupa jačanja konkurentnosti
prioritetnih sektora
▪ Pomoć u formiranju klastera konkurentnosti
▪ Pomoć u operativnom radu klastera konkurentnosti
▪ Podrška u izradi i financiranju klaster inicijativa
(strateških pojedinačnih projekata za unaprijeđenje
konkurentnosti sektora)
▪ Podrška u ciljanom privlačenju novih investicija u sektor
Ministarstvo gospodarstva
Projekti od nacionalnog interesa (PNI)
“Centar kompetencija
za hrast
Slavonska
kulinarska akademija
Prijedlog projekata od nacionalnog interesa - VSŽ
Ministarstvo gospodarstva
Financijska perspektiva EU 2014-2020 i korištenje EU fondova
Ministarstvo gospodarstva
Što Republici Hrvatskoj donosi članstvo u EU?
▪ U razdoblju od 1. srpnja do 31. prosinca 2013. godine iz
proračuna EU-a namijenjeno je 687,5 milijuna eura,
najviše iz strukturnih instrumenata Kohezijske politike
(449,4 milijuna eura)
▪ Za isto razdoblje RH mora uplatiti 267,7 milijuna eura, što
je čini neto primateljicom (potencijalnom)
▪ U razdoblju od 2014. – 2020. RH će biti na raspolaganju
11,7 milijardi eura
Glavni izazovi za Republiku Hrvatsku prema Europskoj komisiji
Nisko sudjelovanje na tržištu rada, nedovoljno efikasan obrazovni sistem i teška socijalna situacija
Nedovoljno razvijeni čimbenici koji utječu na rast gospodarstva i neučinkovita infrastruktura
Zaštita okoliša i prirodnih resursa i prilagodba klimatskim promjenama
Nedovoljno efikasna javna uprava na središnjoj i lokalnoj razini i slaba
uključenost partnerskih institucija
23
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11
7 TEMATSKIH RADNIH SKUPINA:
6 TEMATSKIH RADNIH SKUPINA - GRUPIRANJE NEKOLIKO TEMATSKIH CILJEVA
1 NRP TEMATSKA RADNA SKUPINA
Dosadašnje iskustvo
ključno za predstojeće
zadatke
U svakom ministarstvu
kontakt točka –
osoba/ustrojstvena
jedinica
Ministarstvo gospodarstva
Priprema programskih dokumenata – tematske radne
skupine
I. TEMATSKA RADNA SKUPINA
1. JAČANJE ISTRAŽIVANJA, TEHNOLOŠKOG RAZVOJA I INOVACIJA
2. POBOLJŠANI PRISTUP, KORIŠTENJE TE KVALITETA INFORMACIJSKIH I KOMUNIKACIJSKIH
TEHNOLOGIJA
VODEĆE TDU:MINISTARSTVO GOSPODARSTVAUPRAVA ZA KONKURETNOST I INVESTICIJEVoditelj Darko Lorencin, pomoćnik ministraZamjena voditelja Marija Rajaković, načelnica sektora Tajnik Vjekoslav Jukić, viši stručni savjetnikZamjena tajnika: Igor Ivanović, viši stručni savjetnikUža radna skupina: Goran Basarac, Emina Štefičić, Bruno Grubešić,
MEĐUMINISTARSKA RADNA SKUPINA: MINGO, MRRFEU, MZOS, MGIPU, MINPO, MZOIP, MU, MRMS, MSPM, M. PRAVOSUĐA, URED ZA NACIONALNE MANJINE, UZUVRH, DZS, DUTP, MK, MZ, MORH, MVEP, MT, MPPI ( HAKOM, HP, OiV d.o.o.), MZOS (CARNET), MZOS (BICRO), MZOS (SRCE), MZOS (HRZZ), MFIN, MUP, AIK, CEI, DUZS, DRŽAVNA GEODETSKA UPRAVA.
PARTNERSKA RADNA SKUPINA: HGK, HOK, HUP, HBOR; HNB, SVEUČILIŠTA, UDRUGA GRADOVA, UDRUGA ŽUPANIJA, ISTRAŽIVAČKE INSTITUCIJE, IMO, EI, INSTITUT ZA TURIZAM, INSTITUT RB, HRVATSKA VATROGASNA ZAJEDNICA …
SEKTORSKE „LEADERSHIP“ GRUPE ZA IDENTIFIKACIJU I PRIPREMU STRATEŠKIH PROJEKATA VEZANO UZ JAČANJE IZVRSNOSTI INDUSTRIJE I “TRIPLE HELLIX” INOVACIJSKIH PROJEKATA
MINISTARSTVO REGIONALNOGA RAZVOJA I FONDOVA EUROPSKE UNIJE
Ministarstvo gospodarstva
Manje razvijene regije Više razvijene i
regije u tranziciji
60% 20%
6%
44%
Fleksibilnost– različite regije imaju različite potrebe
Istraživanje i razvoj Energetska učinkovitost i obnovljiva energija Konkurentnost MSP-a
Ministarstvo gospodarstva
Koncentracija Europskog fonda za regionalni razvoj (najmanje 30% na istraživanje i inovacije)
Ministarstvo gospodarstva
Europski „most s tri stupa” za prolaz preko „doline
smrti”
Investicijski prioriteti Fond
1.1. Jačanje istraživačke i inovacijske infrastrukture i kapaciteta za razvoj I&I izvrsnosti i promocija centara kompetencije, posebno onih od interesa EU (“Staircase to excellence”)
EFRR
1.2. Promocija poslovnih investicija u istraživanje i inovacije; razvoj veza i sinergija između poslovnog i znanstveno-istraživačkog sektora u području razvoja proizvoda i usluga, tehnološkog transfera, socijalne inovacije i primjene javnih usluga, stimulacije potražnje, umežavanja i razvoja klastera i otvorene inovacije kroz pametnu specijalizaciju, podršku tehnološkim i primjenjenim istraživanjima, pilot projektima, naprednim proizvodnim tehnologijama i prvoj proizvodnji u KET-u i difuziji tehnologije za opću upotrebu (Inovacije u poduzećima)
EFRR
1.3. Jačanje istraživanja, tehnološkog razvoja i inovacija kroz razvoj post-diplomskih studija, treninge istraživača, aktivnosti umrežavanja i partnerstva između visokih znanstvenih institucija, istraživačkih i tehnoloških centara i poduzeća (Istraživanje novih ideja)
ESF
Tematski cilj 1: Jačanje istraživanja, tehnološkog
razvoja i inovacija
Hvala na pozornosti [email protected]