Što je Internet? - · PDF file14.10.2014. 1 Protokoli HTML Što je Internet?...
Transcript of Što je Internet? - · PDF file14.10.2014. 1 Protokoli HTML Što je Internet?...
14.10.2014.
1
Protokoli
HTML
Što je Internet? Mreža koja se sastoji od manjih mreža koje koriste
protokole iz skupine TCP/IP
akademskih, znanstvenih, nacionalnih, komercijalnih i drugih mreža, omogućava međusobnu komunikaciju
Klijent server model
IP adresa – ime računala
Komunikacijski protokoli
14.10.2014.
2
Aplikacijska razina
(application layer)Prezentacijska razina
(presentation layer)Dijaloška razina
(session layer)Transportna razina
(transport layer)Mrežna razina
(network layer)Podatkovna razina
(data link layer)Fizička razina
(physical layer)
Proces/Aplikacija
HTTP, FTP, SMTP, ….
Komunikacija između dva računala
TCPMrežna razina
IP, ARP
Mrežni pristup
Ethernet, PPP, Slip
Mrežni pristup Način spajanja na Internet:
Modem :
Dial-up
DSL, ADSL
Kabelski
Bežični pristup
ETHERNET
Prvi ISP u nas - Carnet
14.10.2014.
3
TCP/IP protokol – temelj Interneta Telefonska veza - prospajanje linija
Prospajanje paketa –Internet
Internet se temelji na protokolima
TCP - rastavljanje poruke u pakete te sastavljenje paketa u poruku na odredištu
IP – brine se o isporuci paketa na pravu adresu
Komunikacijski protokoli jezik – ono što omogućava prenošenje potrebnih
informacija dva računala mogu komunicirati samo ako govore istim
protokolom
Pozdrav
Odziv
jedan govori drugi sluša
Odzdrav
Prihvat
Ova se procedura zove protokol
Poslužiteljski programi - daemoni
Klijent Server
14.10.2014.
4
TCP/IP
Pouzdanost
Dinamičko preusmjeravanje
U kombinaciji sa multipleksiranjem kanala optimalno dijeljenje mrežnih resursa
Onemogućeno je monopoliziranje Interneta i njegovih resursa
1 2 3 4 5
1 2 3 4 5
4 3 1 1
1
2
5
5
3
5 3 2
TCP protokol
14.10.2014.
5
UDP protokol 0 15 16 31
Source Port Destination Port
Length Checksum
data octets ...
•User datagram protokol •brži i manje kompliciran od TCP •manje siguran •nema nikakve mogućnosti provjere pogreške ili numeriranje redoslijeda paketa
•neke ga mreže koriste zbog brzine
IP Version IHL Total Length
Identification Flags Fragment Offset
Time to Live Protocol Header Checksum
32 bit Source Address
Service Type
32 bit Destination Address
Options Padding
0 4 16 318
IPv4 Format zaglavlja
14.10.2014.
6
IPv6 header
IP adresa i ime računala IP adresa – jedinstveni 32 bitni binarni broj ( klase??)
Ime računala – „human readable”
adria.fesb.hr 161.53.166.6
Ime + domena = FQDN (fully qualified domain name)
14.10.2014.
7
DNS poslužitelji DNS – Domain name server
Računalo koje ima tablicu za prevođenje IP u FQDA adrese
Zahtjev za IP adresom nekog računala :
DNS ima podatak u tablici
DNS nema podatak pa mora pitati neki drugi DNS
DNS nema podatak u tablici, ali je netko prije već tražio isti podatak pa je zapamtio odgovor drugog DNSa
Primarni i sekundarni DNS
Što su portovi? IP adrese ?
Client- server model komunikacije
Jedan server može pružati više usluga istovremeno
Klijent mora znati IP adresu računala i kako dobiti onu uslugu koju traži u tom trenutku
14.10.2014.
8
PORTOVI Identifikacija usluge
Vrata neke usluge pojedinog poslužitelja
redni broj između 0 i 65535
osnovne Internet usluge do 1000, a ostale se koriste za neke nestandardne usluge
na istom računalu može se izvršavati više poslužiteljskih programa pod uvjetom da se izvršavaju na različitim portovima
PORTOVI Opće poznati portovi
su dodijeljeni od strane Internet Assigned Numbers Authority
Registrirani portovi se koriste kod aplikacija krajnjih korisnika kao izvorišni portovi
prilikom konektiranja poslužitelja, kao i za identifikaciju servisa registriranih od trećih strana
Dinamički/privatni portovi se također koriste na strani aplikacija krajnjih korisnika, ali nešto
rjeđe. Dinamički/privatni protovi imaju samo lokalno značenje za određenu TCP konekciju
14.10.2014.
9
Osnovni portovi i usluge koje se na njima izvršavaju
Nova verzija talka ntalk UDP 518
Razgovor s drugim korisnikom talk UDP 517
Pristup bazama podataka WAIS TCP 210
Pristup novinskim grupama NNTP TCP 119
Post-Office-Protocol (e- pošta) POP3 TCP 110
World Wide Web poslužitelji HTTP TCP 80
Dobivanje podataka o korisniku finger TCP 79
Gopherski poslužitelji gopher TCP 70
Prenošenje elektroničke pošte SMTP TCP 25
Terminalsko povezivanje telnet TCP 23
Prenošenje datoteka ftp TCP 21
Daje trenutno lokalno vrijeme daytime TCP/UDP 13
Opis usluge Aplikacijski
protokol/usluga
Osnovni
protokol
Broj porta
Telnet Port 23
Terminalski rad na udaljenom računalu uspostava dvosmjernog 8-bitnogkomunikacijskog kanala
između dva umrežena računala Pokretanje : telnet imeracunala Izlazak exit, quit ili ugasiti prozor Ne dozvoljavaju sva računala telnet Neka dozvoljavaju telnet samo uz korisničko ime i
lozinku telnet se može povezati na određeni port računala :
14.10.2014.
10
SSH – Secure Shell Port 22
Terminalski pristup udaljenom računalu
Zamjena za telnet
Veća sigurnost
Komunikacija je potpuno šifrirana
Osigurava mehanizme provjere identititeta oba računala
TeraTerm, Putty
Osnovne naredbe UNIXa pwd - ispisuje apsolutni put do radnog direktorija cd - mijenja radni direktorij mkdir - stvara novi direktorij ls - ispisuje sadržaj direktorija (opcija -al za detalje) cp - kopira datoteke i direktorije mv - premješta datoteke rm - briše datoteke chmod - mijenja prava pristupa datoteci logout - prekida vezu sa serverom passwd - omogućuje mijenjanje passworda
_ | _ _ _ | _ _ _ | _ _ _
_ | 1 1 1 | 1 0 1 | 1 0 1 = 755
D user group others
d | r w x | r w x | r w x
14.10.2014.
11
Elektronička pošta
Zgodan brz i jednostavan način komunikacije sendmail daemoni - port 25 Neovisna o hardveru i softveru računala osnovna prednost - cijena podržano je i slanje telefaxa Jedna osoba može imati više e-mail adresa e mail adresa : korisnič[email protected] Postoje sustavi koji omogućavaju da nađete e-mail
adresu osobe Programi za čitanje i slanje elektroničke pošte:
Elm, pine eudora, winQVT, Outlook Express
Gmail, Yahoo mail,...
Čavrljanje (chat) Čavrljanje (chat) jedan je od popularnijih
internetskih servisa koji omogućava razgovor dvaju ili više sudionika o različitim temama
Chat je razgovor u realnom vremenu. Jedan od sudionika razgovora šalje poruku koju istodobno vide svi sudionici razgovora.
Danas su najpopularniji chatovi preko weba.Riječ je o web stranicama koje sadržavaju chat.
14.10.2014.
12
FTP, Port 21 Prenošenje datoteka između dva računala na
kojima imate korisničke račune
Standardni dio UNIXa
Danas postoje grafički programi
Anonimni ftp:
user name: anonymous ili ftp
Lozinka: e-mail adresa
Gopher , Port 70
Koristio se dok se nije pojavio www i tada je vladao internetom
Omogućava pristup raznim dokumentima, slično kao www
Kada se povežete na gopher poslužitelj pojavljuje se izbornik
Prvi je pokušao ujediniti usluge interneta
14.10.2014.
13
Baze podataka WAIS
Pretraživanje baza podataka
Wide Area Information Servers
Razvijen u akademskom okružju tako da nikoga nije zanimalo je li logičan za korištenje
Iako vrlo moćan nije stekao širu popularnost
U međuvremenu mnoge baze podataka su komercijalizirane tako da nije ni besplatan
Novinske grupe (Usenet) Port 119
Skupina članaka (poruka) na neku temu Najveći svjetski elektronički forum Članci podjeljeni u grupe po temama Imenuju se po temama i podtemama. Npr comp.os.linux
comp.os.linux.setup Regionalnog karaktera – regionalni jezik ( hr.org.fesb) svjetske - engleski jezik Usenet vs. e-mail : poruku koju pošaljete na usenet pročitati će veći
broj ljudi, svi oni koje zanima ta tema. Prenose se mrežom pomoću protokola NNTP (Networ news transfer
protocol) Može im se pristupiti i pomoću WWW
groups.google.com
14.10.2014.
14
WWW, port 80 World Wide Web je mreža informacijskih resursa.
Web se oslanja na tri glavna mehanizma koja omogućavaju pristup svim tim informacijskim resursima širokom krugu korisnika - zahtjev za jednostavnošću: Jedinstveni način imenovanja resursa smještenih na Web-u
(npr., URI).
Protokoli koji omogućavaju pristup informacijskim resursima na Web-u (npr., HTTP).
Hipertekst za što lakšu navigaciju među resursima (npr., HTML).
Osnivanje WWW Tim Berners Lee
1989. u CERN-u Ženevi osmislio koncept www-a
Učiniti informacije na Internetu dostupne velikoj masi ljudi
1992 Prvi grafički preglednik Viola
Krajem 1994 MIT i CERN osnivaju W3C
Direktor World Wide Web Consortiuma je osnivač www-a
14.10.2014.
15
WWW World Wide Web je mreža informacijskih resursa.
Web se oslanja na tri glavna mehanizma Jedinstveni način imenovanja resursa smještenih na Web-u (npr.,
URI).
Protokoli koji omogućavaju pristup informacijskim resursima na Web-u (npr., HTTP).
Hipertekst za što lakšu navigaciju među resursima (npr., HTML).
omogućavaju pristup informacijskim resursima širokom krugu korisnika
URI i URL Uniform Resource Locator (URL) je string koji specificira način pristupa
nekom resursu na mreži Jednoznačno identificira resurs na mreži kao što je na primjer HTML
dokument. URL je dio URI-ja (Uniform (Universal) Resource Identifier). <protokol>:<adresa>
<protokol>://<server>:[<port>]/<put do dokumenta>
Npr: mailto:[email protected] http://laris.fesb.hr/index.html http://laris.fesb.hr:80/index.html http://laris.fesb.hr/claroline-1.3.1/
Apsolutni URL Relativni URL
Internet/lekcija1.html
14.10.2014.
16
HTTP HTTP 1.0
Ostvaren je jednostavan princip kod kojega se uočava tipičan slijed:
uspostava veze
zahtjev
odgovor
kraj.
Moguće je obavljanje samo jednog zahtjeva prije raskidanja veze.
HTTP 1.1
Unaprjeđenje verzije 1.0 u vidu uspostavljanja trajne veze
omogućava višestruke zahtjeve ili odgovore.
Dodatno, ostvareni su mnogi drugi napredni mehanizmi komunikacije čime je povećana efikasnost i smanjen prijenos nekorisnih informacija.
Klijent –server komunikacija
14.10.2014.
17
Linija statusa
(Status-Line)
Zaglavlja . . .
Sadržaj...
Prazna linija
HTTP metode
GET – zahtjev za čitanjem web stranice HEAD – zahtjev za čitanjem zaglavlja stranice PUT - zahtjev za pohranom web stranice POST – dodavanje resursu navedenog URL-a DELETE – brisanje web stranice TRACE – vraća poslani zahtjev (kontrola ispravnosti) CONNECT – rezervirano OPTIONS – zahtjev za parametrima poslužitelja
14.10.2014.
18
HTTP zaglavlje
Poslužitelj želi da klijent sačuva kolačić Odgovor Set-Cookie
Poslužitelj prihvaća zahtjeve za intervalima okteta Odgovor Accept-Ranges
Odgovor klijentu da šalje zahtjeve drugamo Odgovor Location
Datum i vrijeme zadnje promjene stranice Odgovor Last-Modified
MIME tip stranice Odgovor Content-Type
Duljina stranice u oktetima Odgovor Content-Length
Jezik koji se koristi za sadržaj Odgovor Content-Language
Kako je sadržaj kodiran Odgovor Content-Encoding
Informacije o poslužitelju Odgovor Server
Protokol na koji se pošiljatelj želi prebaciti Oba Upgrade
Datum i vrijeme slanja poruke Oba Date
Prethodno postavljen kolačić vraća na poslužitelj Zahtjev Cookie
Dokaz klijentovog identiteta Zahtjev Authorization
Poslužiteljev DNS Zahtjev Host
Jezici koje prima klijent Zahtjev Accept-Language
Kodiranja stranice koje prima klijent Zahtjev Accept-Encoding
Znakovni skup koji prima klijent Zahtjev Accept-Charset
Tipovi stranica koje klijent može primiti Zahtjev Accept
Informacije o pregledniku i računalu Zahtjev User-Agent
Sadržaj Tip Zaglavlje
HTTP - Cookie
Pomoću cookie-ja server može pamtiti korisnika - klijenta. Kada se klijent prvi put spaja na server odgovor servera uključuje Set-
cookie: zaglavlje. Cookie se pohranjuje na disku klijenta. Sljedeći zahtjevi serveru koje šalje klijent sadrže informacije iz cookie-ja,
a prenose se u Cookie: zaglavlju. Na primjer kada klijent zatraži od servera dokument dobije u odgovoru
Set-Cookie: IME = MATE; path=/
Kada klijent pristupa URL-u u root direktoriju tj. u / šalje serveru: Cookie: IME = MATE
14.10.2014.
19
HTTP odgovori
1XX – Informacija 2XX – Uspjeh
200 – OK
3XX – Preusmjeravanje 301 - moved 302 - found
4XX – Greška uzrokovana klijentom 403 - Forbidden 404 – Not Found
5XX – Greška uzrokovana poslužiteljem
Prva Web stranica
14.10.2014.
20
Web preglednici Mozilla Firefox (sve platforme)
Google Chrome
Opera
Apple Safari (Mac OS X)
Konqueror (Linux KDE Desktop)
Microsoft Internet Explorer
http://www.w3schools.com/browsers/browsers_stats.asp
Prva Web stranica
14.10.2014.
21
HTML Hyper Text Markup Language
Hipertekst – tekst koji nije linearan, sadrži linkove.
Markup tagovi – oznake uz tekst koje govore kako se
prikazuje tekst
<b>fesb</b> Start tag End tag Sadržaj taga
HTML <!doctype>
<html> <head>
</head>
<body>
</body>
</html>
14.10.2014.
22
HEAD Tagovi koji se mogu pojaviti unutar head dijela:
<title> - naslov dokumenta
<base> - osnovni dio url-a za sve linkove
<link> - veza sa nekim vanjskim resursom
<meta> - metapodaci
META Atributi:
Content : obavezan, dolazi u paru sa ili name ili http-equiv
Name: naziv sadržaja atributa
http-equiv : naziv http zaglavlja čiji se sadržaj opisuje
<meta name="keywords" content="HTML, DHTML, CSS, XML, XHTML, JavaScript, VBScript" />
<meta name="description" content="Free Web tutorials on HTML, CSS, XML, and XHTML" />
<meta name=“author" content=“Mate" />
<meta name="revised" content="Hege Refsnes, 6/10/99" />
….
<meta http-equiv="refresh" content="5" />
<meta http-equiv="Content-Type" content="text/html; charset=iso-8859-2" />
charset=iso-8859-2
Charset=UTF-8
charset=Windows-1250