Stjepan Miletić - bib.irb.hrbib.irb.hr/datoteka/703143.stmiletic_diplomski_rad.pdf · Stjepan...
Transcript of Stjepan Miletić - bib.irb.hrbib.irb.hr/datoteka/703143.stmiletic_diplomski_rad.pdf · Stjepan...
SVEUČILIŠTE U ZAGREBU
GEODETSKI FAKULTET
Stjepan Miletić
GIS IZVORA VODA NA PODRUČJU PAPUKA
Diplomski rad
Zagreb, lipanj 2014.
Stjepan Miletić GIS izvora voda na području Papuka
SVEUČILIŠTE U ZAGREBU – GEODETSKI FAKULTET
UNIVERSITY OF ZAGREB – FACULTY OF GEODESY Kačićeva 26; HR-10000 Zagreb, CROATIA
Web: www.geof.unizg.hr; Tel.: (+385 1) 46 39 222; Fax.: (+385 1) 48 28 081
Diplomski sveučilišni studij geodezije i geoinformatike
Smjer: Geodezija
Diplomski rad
GIS IZVORA VODA NA PODRUČJU PAPUKA
Izradio:
Stjepan Miletić
Doljanovci 1a
34 000 Požega
Mentorica: prof. dr. sc. Brankica Cigrovski-Detelić, dipl. ing. geod.
Zagreb, lipanj 2014.
Stjepan Miletić GIS izvora voda na području Papuka
I. Autor
Ime i prezime: Stjepan Miletić
Datum i mjesto rođenja: 11.8.1990., Požega, Republika Hrvatska
II. Diplomski rad
Predmet: Geodezija u geoznanostima
Naslov: GIS izvora voda na području Papuka
Mentorica: prof. dr. sc. Brankica Cigrovski-Detelić
III. Ocjena i obrana
Datum zadavanja zadatka: 28.1.2014.
Datum obrane: 27.6.2014.
Sastav povjerenstva pred kojim je branjen diplomski rad:
Prof. dr. sc. Brankica Cigrovski-Detelić
Prof. dr. sc. Đuro Barković
Doc. dr. sc. Mladen Zrinjski
Stjepan Miletić GIS izvora voda na području Papuka
Zahvala:
Zahvaljujem svojoj mentorici prof. dr. sc. Brankici Cigrovski-Detelić na strpljenju, pomoći i
vodstvu pri izradi ovoga diplomskog rada.
Srdačno zahvaljujem Željku Sekuliću, djelatniku Hrvatskih šuma te Goranu Radoniću dip.
ing. geol., djelatniku Parka prirode Papuk, na susretljivosti i ustupljenim materijalima.
Veliko hvala svima mojim prijateljicama i prijateljima koji su učinili ovo studentsko razdoblje
lijepim i nezaboravnim iskustvom, bez njih cijeli ovaj tijek studiranja ne bi prošao tako lako i
zabavno.
Od srca zahvaljujem svojoj braći, Pavlu i Slavku, koji su mi bili poticaj za ustrajnost na
fakultetu.
Najljepše hvala mojim roditeljima koji su me svojom bezuvjetnom ljubavlju i savjetima pratili
tijekom cijeloga mog školovanja.
Stjepan Miletić GIS izvora voda na području Papuka
GIS IZVORA VODA NA PODRUČJU PAPUKA
Sažetak: U ovome diplomskom radu izrađen je geoinformacijski sustav izvora voda
gospodarske jedinice Južni Papuk koja se nalazi na području slavonske gore Papuk. Uz
prikaz produkata, objašnjeni su postupci prikupljanja podataka i izrade GIS sustava te je dan
osvrt na važnost i mogućnost primjene GIS-a glede vođenja evidencije za izvore voda.
Prikupljanje podataka obavljeno je dijelom na terenu koristeći GNSS metodu mjerenja.
Obrada i analiza podataka provedena je u softveru QGIS. Korištena podloga za prikaz
rezultata je Topografska karta M 1:25 000.
Ključne riječi: GIS, izvori voda, TK25, QGIS.
GIS OF SOURCE WATER ON AREA OF PAPUK
Abstract: In this Master's Thesis the geoinformation system of water sources of the South
Papuk management unit, located in the area of the Slavonian Papuk mountain was developed.
Along with the presentation of results, the procedures of data collection and the development
of GIS systems are explained and an overview of the importance and the possibility of
applying GIS in record keeping for water sources is given. Data collection was carried out
partly in the field using the GNSS measurement method. The processing and analysis of data
was performed in the software QGIS. The surface used to display the results is a topographic
map M 1:25 000.
Keywords: GIS, water sources, TK25, QGIS.
Stjepan Miletić GIS izvora voda na području Papuka
Sadržaj
1. UVOD .................................................................................................................................. 1
2. GIS ........................................................................................................................................ 2
2.1. Definicija GIS-a ............................................................................................................... 2
2.2. Razvoj GIS-a kroz povijest.............................................................................................. 3
2.3. Dijelovi GIS-a.................................................................................................................. 4
2.4. Postupci u GIS-u .............................................................................................................. 8
2.5. Primjena GIS-a ................................................................................................................ 9
2.6. Quantum GIS ................................................................................................................. 10
3. ŠUME ................................................................................................................................ 11
3.1. Šume u svijetu ............................................................................................................... 11
3.2. Šume u Hrvatskoj .......................................................................................................... 11
3.3. Prostorno uređenje šuma ............................................................................................... 13
3.4. Gospodarska jedinica Južni Papuk ................................................................................ 14
3.4.1. Geografski položaj .................................................................................................. 14
3.4.2. Orografske i hidrografske prilike ............................................................................ 14
3.5. Park prirode Papuk ........................................................................................................ 15
4. VODA ................................................................................................................................ 17
4.1. Voda u svijetu ................................................................................................................ 17
4.1.1. Vrste voda ............................................................................................................... 18
4.2. Voda u Hrvatskoj ........................................................................................................... 19
4.3. Vode na kopnu ............................................................................................................... 20
4.3.1. Izvori ....................................................................................................................... 20
4.3.1.1. Postanak izvora ................................................................................................ 21
4.3.1.2. Klasifikacija izvora .......................................................................................... 22
4.3.1.3. Vodozahvati ..................................................................................................... 24
Stjepan Miletić GIS izvora voda na području Papuka
4.3.1.4. Način prikaza izvora na planu i karti ............................................................... 25
5. GIS IZVORA VODA ................................................................................................... 27
5.1. Prikupljanje podataka .................................................................................................... 27
5.1.1. Dobiveni podaci ...................................................................................................... 27
5.1.2. Očitavanje podataka sa karte .................................................................................. 28
5.1.3. Prikupljanje podataka mjerenjem ........................................................................... 28
5.2. Uređivanje podataka ...................................................................................................... 29
5.2.1. Dodavanje WMS sloja ............................................................................................ 29
5.2.2. Kreiranje sloja Izvori ............................................................................................... 30
5.2.3. Učitavanje ostalih shape datoteka ........................................................................... 31
5.3. Transformacija koordinata ............................................................................................. 34
5.3.1. HTRS96/TM ........................................................................................................... 34
5.3.2. Transformacija u programu QGIS .......................................................................... 35
5.4. Definiranje atributa za izvore ........................................................................................ 36
5.5. Analiza podataka ........................................................................................................... 37
5.5.1. Atributna analiza ..................................................................................................... 37
5.5.2. Prostorna analiza ..................................................................................................... 41
6. RASPRAVA .................................................................................................................... 44
7. ZAKLJUČAK ................................................................................................................. 45
LITERATURA ................................................................................................................... 46
POPIS SLIKA .................................................................................................................... 48
POPIS TABLICA .............................................................................................................. 49
POPIS PRILOGA ............................................................................................................. 50
POPIS DOKUMENATA NA PRILOŽENOM CD-u ........................................... 51
ŽIVOTOPIS ........................................................................................................................ 52
Stjepan Miletić GIS izvora voda na području Papuka
1
1. UVOD
Voda je tekućina života, osnovni preduvjet života, nastanka i razvoja civilizacije i predstavlja
vrijednost nemjerljivu materijalnim dobrima. Ona neprekidno cirkulira kroz svoja tri oblika:
od plinovitog stanja kao pare, preko tekućeg stanja, pa do krutog stanja u obliku snjega ili
leda. Važnost vode može se očitovati kroz promatranje razvoja starih civilizacija, koje su se
uvijek naseljavale u blizini rijeka, jezera i mora.
Već dobro poznata činjenica, da je pitka voda prirodni resurs koji iz dana u dan jenjava, još
uvijek ne odjekuje dovoljno glasno političkim krugovima koji bi trebali definirati njeno
racionalno korištenje. Uzme li se u obzir UNESCO-ovo istraživanje da je prosječna potrošnja
vode po osobi između 300 i 600 litara, onda se dolazi do enormnih brojki glede dnevne
potrošnje vode samo na području jedne male države, kao što je primjerice Hrvatska. U zadnjih
100 godina potrošnja pitke vode razvija se po stopi koja je dvaput veća od stope porasta
populacije, što znači da će potrebe za pitkom vodom u idućih 20 godina porasti za 650%.
U Hrvatskoj pitanje dostupnosti pitke vode zasada nije aktualno. Razlog tome može se
ogledati u činjenici da je Hrvatska po bogatstvu vode 29. u svijetu i treća u Europi. Međutim,
iako Hrvatska visoko kotira na svjetskoj i europskoj ljestvici po bogatstvu vode, Hrvatska nije
toga svjesna te pokazuje nemar i nezainteresiranost za taj jako važan resurs.
U ovom diplomskom radu prikazan je način izrade GIS-a za izvore voda. Time se želi
pokazati kako se na jednostavan način može voditi evidencija o postojećim izvorima pitke
vode. Za promatrano područje odabrana je gospodarska jedinica Južni Papuk, koja se nalazi
na drugoj po redu najvećoj gori Slavonije, Papuku. Razlog zašto je to područje izabrano je
bogatstvo prirodnim izvorima pitke vode.
Prikupljanje podataka obavljeno je dijelom na terenu, a dio podataka je dobiven od UŠP
Požega i Parka prirode Papuk. GNNS metodom pozicioniranja određene su koordinate 11
izvora koji nisu dobiveni, a izdašnost na 8 izvora je izmjerena zapreminskom metodom. Dio
podataka koji nije obuhvaćen mjernom kampanjom niti je dobiven od spomenutih institucija,
očitan je sa karte. To su koordinate za 8 izvora.
Rad je podijeljen u 4 glavna poglavlja. U prva 3 poglavlja govori se o općim informacijama
pojmova koje su značajne u radu. U 4. poglavlju razrađen je cijeli postupak izrade GIS-a
izvora voda, koji se sastoji od: prikupljanja podataka, uređivanja podataka i analize podataka.
Stjepan Miletić GIS izvora voda na području Papuka
2
2. GIS
U ovom poglavlju biti će razrađen pojam GIS-a od njegove definicije, povijesnog razvoja i
dijelova do potrebnih postupaka koji omogućuju njegovu funkcionalnu upotrebu. Na kraju će
se dati uvid u mogućnosti primjene GIS za različite djelatnosti.
2.1. Definicija GIS-a
Skup opreme, programa i prostorno određenih podataka koji omogućava brzo i kvalitetno
rukovanje, upravljanje, obradu i stvaranje novih informacija potrebnih za donošenje odluka u
svim čovjekovim djelatnostima zove se GIS. Pritom sastavni dio GIS-a jesu i stručnjaci koji
prikupljaju i obrađuju podatke te korisnici istih (Oikon, 2014).
GIS obrađuje prostorne podatke. Prostorni podaci su informacije povezane s prostornim
položajem. Dakle, GIS omogućuje povezivanje aktivnosti koje su prostorno povezane. Osim
toga, GIS integrira prostorne i druge vrste informacija unutar jednog sustava te na taj način
nudi konzistentni okvir za analizu prostora.
Koncepcija GIS-a nije geografima nova. U izvornom smislu geografi upotrebljavaju takve
sustave već mnogo godina, ali „pješke“, to su npr. kartice s indeksima tematskih slojeva koji
se mogu preklapati, atlasi i slični sustavi. Jedan primjer je epidemija kolere u Londonu 1854.
godine. Dr. John Snow je pronašao položaj žarišta zaraze ucrtavajući položaje smrtnih
slučajeva (Tutić i dr. 2002). Primjer GIS-a se nalazi na slici 2.1.
Slika 2.1: Primjer GIS-a, epidemija kolere u Londonu 1854. godine (Tutić i dr. 2002)
Stjepan Miletić GIS izvora voda na području Papuka
3
John Snow je ustanovio da je koncentracija od nekih 500 slučajeva unutar nekoliko stotina
metara oko jedne javne pumpe za vodu u Broad Street, Soho. Snow je uspio dokazati
sljedeće: kada se uklonila ručka pumpe, novi slučajevi nisu dijagnosticirani u toj ulici.
Dokazao je da je pumpa bila izvor tih slučajeva zaraze i da je izvor zaraze bila zaražena voda.
2.2. Razvoj GIS-a kroz povijest
Prikupljanje podataka o pojavama na Zemlji i njihovim svojstvima već je tisućljećima trajna
ljudska djelatnost. Način na koji se to u prošlosti činilo bio je u skladu s tadašnjim
mogućnostima, a to najbolje potvrđuju promjene oblika prikaza zemljovida terena, naselja,
vodenih tokova, mora, puteva, planina.
Prvi zemljovidi na glini datiraju još od babilonske civilizacije kada je nastala i najstarija karta
na svijetu koja je prikazana na slici 2.2.
Slika 2.2: Najstarija karta u glini, Babilon, Irak, 2300. god.p.n.e. (Perković 2010)
Godine 1838. željeznička tvrtka Irish Railways je izradila seriju karata-oleata, a čitav projekt
se smatra prvim ručnim GIS-om. Prvi počeci GIS-a datiraju iz 1936. godine kada je nastao
prvi pravi GIS, CGIS – Canadian GIS. Njegov utemeljitelj bio je Roger Tomlinson. Predlagao
je računalne metode u analizi velikog broja zemljovida za pronalaženje povoljnih lokacija za
plantaže u istočnoj Africi te za inventarizaciju zemljišta Kanade.
Na području Sjedninjenih Američkih Država je 1965. godine arhitekt Howard T. Fisher na
sveučilištu Harward osnovao Laboratorij za računalnu grafiku i prostornu analizu. Ubrzo je
Stjepan Miletić GIS izvora voda na području Papuka
4
izrađen programski paket SYMAP za izradu tematskih zemljovida pomoću brzih pisača.
Zavod za statistiku započeo je s obradom prostornih podataka 1967. godine, a ubrzo su
stvorene baze podataka TIGER i GBF. GBF je bila jedna od topološki strukturiranih baza
prostornih podataka i sadržavala je prikaz cestovne mreže velikih gradskih područja.
Jack Dangermond je 1969. godine osnovao tvrtku ESRI koja se bavila računalnom grafikom i
savjetodavstvom na području zaštite okoliša. Tvrtka INTERGRAPH zajedno s osnivačem
Jimom Medlockom je također dala velik doprinos razvoju GIS-a. Nastala je 1969. godine i
razvijala je rješenja u računalnoj grafici za gospodarske grane, infrastrukturne sustave i sva
područja gdje je potreban kartografski proizvod na računalu. Osim ove dvije tvrtke, na razvoj
GIS-a znatno su utjecali i drugi proizvođači komercijalnog GIS softvera kao što su:
AutoDesk, Bentley Systems, IDRISI, SmallWorld i dr. Besplatni open-source softveri kao što
su GRASS GIS, SAGA GIS, ILWIS, QGIS i dr. čine GIS tehnologiju dostupniju sve većem
broju korisnika (Perković, 2010).
Prvi počeci organizirane primjene GIS-a u Hrvatskoj bili su 1988. godine, kada je nekoliko
institucija iz Hrvatske i Slovenije, koordinirani sektorom INA-INFO, započelo rad na tom
projektu (Perković, 2010).
2.3. Dijelovi GIS-a
Današnji GIS jest objedinjavanje tehnika prostornih analiza i digitalnih prostornih podataka s
računalnom tehnologijom. Stoga, GIS kao cjelina sastoji je od sljedećih komponenti:
tehnička osnova ili hardware,
programska potpora ili software,
model podataka i odgovarajuće baze podataka ili database,
GIS stručnjaci te korisnici ili lifeware,
organizacijska rješenja ili orgware.
Tehničku osnovu GIS-a čine osobna računala, radne stanice, oprema za unos podataka kao što
su digitalizatori, skeneri, videokamere, GPS prijamnici, digitalne kamere i dr., te oprema za
ispis primjerice, CD pisači, printeri, ploteri.
Stjepan Miletić GIS izvora voda na području Papuka
5
Glavna prednost programske potpore danas je širok izbor raznih programa na tržištu, bilo
komercijalnih ili ne komercijalnih. U području kartografije je najzastupljeniji Microstation, za
dizajn se najčešće koristi CAD paleta programa među kojima su AutoCAD, Design CAD,
Intergraph dok su u području GIS-a najčešći ARC GIS, Auto CAD MAP, TNT, Arc View,
ARC Info, QGIS, IDRISI i ILWIS.
Podaci koji se najčešće prikupljaju su: podaci o prostoru dobiveni metodama geodezije i
fotogrametrije, podaci vezani uz vlasništvo i izmjeru na terenu sa svim pripadnim podacima o
vlasništvu, površinama i dr., različiti tematski slojevi koji opisuju fizičke karakteristike terena
kao što su geologija, pedologija, vode, pokrov zemljišta, fitocenologija, biotopi i dr., te
brojčane baze podataka koje sadrže podatke o obilježjima od interesa. Oblici podataka u GIS-
u:
prostorni geometrijski, geografski podaci,
opisni ili atributni podaci,
grafički podaci.
Prostorni oblici podataka mogu biti točkastog oblika kao što su geodetske točke, izvori,
objekti: stupovi, tornjevi, naselja na kartama sitnijeg mjerila; linijskog oblika kao što su
vodeni tokovi, komunikacije, infrastruktura; poligonskog oblika primjerice šume,
poljoprivredne površine, katastarske čestice; te prostornog oblika, a to su digitalni model
terena, geološka tijela. Oblici prostornih podataka prikazani su na slici 2.3.
Slika 2.3: Oblici prostornih podataka (Oikon 2014)
Stjepan Miletić GIS izvora voda na području Papuka
6
Modeli podataka u GIS-u mogu biti vektorski i rasterski. Na slici 2.4 prikazan je primjer
vektorskog odnosno rasterskog podatka za točku, liniju i poligon. Iz slike se jasno može
vidjeti kako je vetorski podatak definiran točkama koje su određene koordinatama dok je
rasterski zapis definiran određenim pikselima koje obuhvaća točka, linija ili poligon.
Slika 2.4: Prikaz vektorskog i rasterskog zapisa (Tutić i dr. 2002)
Vektorski model se primjenjuje za vrlo precizne aplikacije, kada je veličina datoteke
značajna, kada se analiziraju pojedinačne sastavnice prostora, kada je potrebno pohraniti
opisne podatke. Rasterski model se primjenjuje za digitalno prikazivanje aero i satelitskih
snimaka, skeniranih papirnatih karata, za nisko budžetne projekte, kada nije potrebna analiza
pojedinačnih sastavnica prostora, za izradu karata koje će biti podloge budućim analizama. U
tablicama 2.1 i 2.2 navedene su prednosti i nedostaci vektorkog i rasterskog modela.
Stjepan Miletić GIS izvora voda na području Papuka
7
Tablica 2.1: Prednosti rasterskog i vektorskog modela
Prednosti rasterskog modela Prednosti vektorskog modela
jednostavna struktura podataka
jednostavno i efikasno preklapanje
slojeva
može se prikazati velika prostorna
raznolikost
rasterski model je pogodan za
efikasno korištenje digitalnih
snimaka
jednostavan za modeliranje i
programiranje
jedan piksel može imati više
atributa
kompaktnija struktura
podataka, nego u rasterskom
modelu
efikasnija topologija rezultira
efikasnijim mrežnim analizama
vektorski model je bolje
prilagođen za izradu linijskih
karata
lagano se mijenjaju projekcije
Tablica 2.2: Nedostaci rasterskog i vektorskog modela
Nedostaci rasterskog modela Nedostaci vektorskog modela
zauzimanje mnogo prostora
topološka srodstva se mnogo teže
prikazuju
teško se provode mrežne analize
teško se mijenjaju projekcije
gubitak informacija kada su pikseli
veliki
mnogo kompleksnija struktura
podataka nego kod rastera
slojevita obrada podataka je
znatno složenija
prikaz čestih prostornih promjena
nije efikasan
nije pogodan za prikazivanje
digitalnih snimaka
Opisni podaci, atributni ili tablični podaci, dijele se na matične podatke koji imaju statička
svojstva, a mijenjaju se vrlo rijetko te podatke s dinamičkim svojstvima koji se zapisuju u
određenim vremenskim razdobljima kao npr. dnevno, tjedno, mjesečno, godišnje i slično.
Stjepan Miletić GIS izvora voda na području Papuka
8
2.4. Postupci u GIS-u
Postupci u GIS-u najčešće se mogu smatrati jednom od sljedećih radnji:
unos podataka,
spremanje podataka,
upravljanje podacima,
analiza podataka,
ispis rezultata.
Unos podataka: potrebno je prostorne podatke prikupiti, a onda ih pretvoriti u digitalni oblik.
To je najčešće najveći problem kod primjene GIS-a, a u troškovi mogu biti vrlo veliki.
Spremanje podataka: podaci se općenito spremaju u vektorskom i rasterskom obliku. Svaki od
tih oblika ima svoje prednosti i nedostatke. Oblik podataka je vrlo važan i određuje moguće
primjene unutar sustava. Primjerice, AutoCAD Map i GeoMedia mogu prikazivati oba oblika
podataka, ali ne mogu analizirati rasterske podatke.
Upravljanje podacima: izuzetno je važno efikasno upravljanje velikim količinama podataka
ako se želi GIS učiniti isplativim. To je dio koji ovisi o izboru struktura podataka, hardvera i
softvera. Nikad ne treba podcjeniti vrijeme koje je potrebno za učenje novoga softverskog
paketa.
Analiza podataka: kako bi bio od koristi GIS mora moći provoditi široki raspon funkcija i
analizu podataka. Snaga GIS-a leži u integraciji različitih tipova podataka i mogućnosti
ponavljanja pitanja „što ako?“.
Ispis podataka: visokokvalitetni ispis podataka u različitim oblicima ostaje vrlo važan za
većinu korisnika GIS-a. Prezentacija analiza GIS-a je važna za upotrebu tehnologije. Ispis
može biti u obliku novih skupova digitalnih prostornih podataka, karata, tablica, izvješća ...
Upotreba programa za GIS i prostornih podataka trebala bi dovesti do boljeg upravljanja
informacijama, kvalitetnijih analiza, mogućnosti izrade scenarija i povećanja efikasnosti
projekta. Međutim, o dostupnosti podataka ovise mnoga od tih postignuća kao što su:
lakoća upotrebe programa za GIS,
razumijevanje problema kojeg treba riješiti,
vremenski rokovi,
Stjepan Miletić GIS izvora voda na području Papuka
9
količina novca za neki projekt.
2.5. Primjena GIS-a
GIS je neophodan alat u projektiranju, planiranju, upravljanju i analiziranju. Širom svijeta
koriste ga građevinari, arhitekti, bankari, ekonomisti, novinari, inženjeri geodezije, ekolozi,
političari, urbanisti i drugi. Budući da GIS u određenoj djelatnosti ima posebnu ulogu, tj.
koristi se za određene poslove, navedeni su primjeri uloge GIS-a u nekima od njih.
Energetske instalacije. Distrubucija električne energije, nafte i plina predstavlja zadatak koji
izvlači maksimum iz jednog geoinformacijskog sustava, jer zahtjeva stalan uvid u sve
raspoložive resurse, kako ljudske tako i opreme.
Telekomunikacijske instalacije. Industrija telekomunikacija se razvija nevjerojatnom
brzinom, što rezultira oštrom konkurencijom i sve širim spektrom usluga koje se nude
korisnicima. Rješavanje mnogih poslovnih problema koje ovakve tvrtke imaju, zahtjeva
poznavanje položaja korisnika i postojećih instalacija i objekata.
Nafta. GIS pomaže naftnim kompanijama u donošenju važnih odluka kao što su: Gdje bušiti?
Kamo postaviti cjevovode? Gdje izgraditi rafineriju? Gotovo sve naftne kompanije koriste
GIS kao integralni dio procesa donošenja odluka.
Šumarstvo. Upravljanje šumama predstavlja kompleksan i zahtjevan izazov šumarskim
planerima i menadžerima. GIS daje opću sliku o šumskom privrednom području i omogućava
izvršavanje zadataka kao što su razvoj strategija upravljanja za duži period, planiranje sječe,
pošumljavanja, sakupljanja podataka o trenutnom stanju i dr.
Poljoprivreda. Uz današnje konkurentno tržište, optimalna sjetva i žetva su važan faktor za
uspješnog poljoprivrednika. Ključ za postizanje takvih rezultata je tzv. „precizna
poljoprivreda“, što podrazumijeva poznavanje specifičnih uvjeta zemljišta. GIS omogućava
poljoprivrednicima prostorne analize agronomskih podataka. Samo kartiranje gdje i koliko
treba nagnojiti zemljište, te gdje i koliko je već nagnojeno može na većim farmama donijeti
velike uštede u vremenu i novcu.
Oceani i mora. Oceani i mora predstavljaju osnovu života na našoj planeti. GIS se koristi za
kartiranje kako informacija vezanih za morsku floru i faunu, tako i fizičkog modela terena pod
vodom.
Stjepan Miletić GIS izvora voda na području Papuka
10
Transport. Transportni sustav, uključujući ceste, željeznice, mostove, tunele, zračne i morske
luke je danas uglavnom planiran i nadgledan pomoću GIS-a. Javni prijevoz širom svijeta
postaje efikasniji zahvaljujući primjeni GIS-a. Putnici i teret stižu točnije po rasporedu, ali i
sigurnije.
Zdravstvo i zdravstvene usluge. Veliki je potencijal GIS-a u unaprijeđivanju zdravstvenih
usluga. Kada je u pitanju kućno liječenje, integracijom informacija o položaju pacijenata,
pristupnim putevima, stanjima pacijenata odnosno prioritetu, GIS ima važnu ulogu gdje i kada
intervenirati (Google 2014).
2.6. Quantum GIS
Quantum GIS, poznat i kao QGIS, besplatan je geoinformacijski softver koji omogućuje
pregled podataka, uređivanje i analizu. Kao i drugi softveri za GIS sustave, omogućuje
korisnicima kreiranje karte s mnogo slojeva za različite namjene. Karte mogu biti napravljene
u različitim formatima i za različite namjene (Wikipedia 2014).
QGIS može raditi na više operacijskih sustava, Mac OS X, Linux, UNIX i Microsoft
Windows. Softver je male veličine u odnosu na komercijalne softvere, zahtijeva manje RAM
memorije te ga mogu pokrenuti i slabiji procesori.
Aktivna skupina volontera programera održavaju QGIS kroz ažuriranje i ispravljanje
pogrešaka. Od 2012. godine softver je preveden na 48 jezika te se najčešće koristi u
akademske i stručne svrhe. Omogućuje korištenje DXF i shape zapisa i kreiranje vlastite baze
podataka.
Prva verzija softvera bila je dostupna u lipnju 2002. Godine. Prilikom obrade i analize
podataka u ovom diplomskom radu, korištena je zadnja verzija softvera QGIS 2.2 Valmiera
koja je za korisnike dostupna od veljače 2014. godine.
Stjepan Miletić GIS izvora voda na području Papuka
11
3. ŠUME
U nastavku će biti iznešene općenite informacije o šumama, o stanju šuma u Hrvatskoj, te o
načinu prostornog uređenja šuma.
3.1. Šume u svijetu
Pojam šume odmah asocira na drveće. Međutim, drveće dominira. Šuma je kompleksan
ekosustav, biološki sistem s izrazitim mnoštvom međuodnosa živog dijela jednih prema
drugima i s drugim, neživim, anorganskim ili abiotskim dijelom. Više od 30% Zemljine
površine je prekriveno šumama. One su među najznačajnijim skladištima biološke
raznolikosti na kopnu udomljavajući više od dvije trećine poznatih kopnenih vrsta.
Ljudi u mnogočemu imaju koristi od šuma, uključujući drvo dobiveno od stabala, hranu od
životinja, korištenje za ispašu, rekreaciju, medicinske usluge i drugo. Šume dolaze u svim
veličinama i tipovima, od sjevernih tajgi do šikara u sušnim područjima pa do tropskih kišnih
šuma u vlažnim tropima. Nalazimo ih na pomičnim glečerima, u slatkovodnim i slanim
vodama, na arktičkim planinskim padinama. Tip šume određenog područja ovisi o mnogim
elementima, uključujući klimu, tlo, izvore voda, režim padalina, izvore sjemenja i ljudski
utjecaj (Bormann i dr. 2014).
3.2. Šume u Hrvatskoj
U Republici Hrvatskoj šumama i šumskim zemljištem gospodari tvrtka Hrvatske šume d.o.o.
Temeljna načela hrvatskoga šumarstva su potrajno gospodarenje s očuvanjem prirodne
strukture i raznolikosti šuma, te trajno povećanje stabilnosti i kakvoće gospodarskih i
općekorisnih funkcija šuma. Zakonom o šumama propisano je da se radi jedinstvenog i
trajnog gospodarenja šumama u RH ustanovljuje jedinstveno šumskogospodarsko područje,
koje se dijeli na gospodarske jedinice. Šumama i šumskim zemljištem u RH gospodari se na
temelju Šumskogospodarskih osnova područja − Osnova područja, koje se donose na
razdoblje od 10 godina. Trenutno se gospodari na temelju osnove donesene 2006. godine,
koja vrijedi do 2015. godine. U Šumskogospodarskoj osnovi područja utvrđuje se ekološka,
gospodarska i socijalna podloga za biološko poboljšanje šuma i povećanje šumske
proizvodnje. Cilj gospodarenja šumama u Republici Hrvatskoj je održivo i skladno korištenje
Stjepan Miletić GIS izvora voda na području Papuka
12
svih funkcija šuma i trajno poboljšavanje njihova stanja. Šume Republike Hrvatske su
međunarodno priznate zbog svoje velike biološke raznolikosti i činjenice da je 95% šumskog
područja prirodnog sastava, a što je rezultat duge šumarske tradicije održivog gospodarenja.
Ukupna površina šuma i šumskih zemljišta u RH iznosi 2 688 687 ha što je 47,5% kopnene
površine države. (Ministarstvo poljoprivrede 2014) Od toga je 2 108 987 ha u vlasništvu RH,
dok je 581 770 ha u vlasništvu privatnih šumoposjednika. Glavninom šuma u vlasništvu
države gospodare Hrvatske šume koje u vlasništvu imaju 2 018 987 ha, što je vidljivo na slici
3.1.
Slika 3.1: Raspodjela šuma prema vlasnništvu (Hrvatske šume 2014)
Osim po vlasništvu, šume razvrstavamo i prema njihovoj namjeni. Prema Zakonu o šumama
šume po namjeni mogu biti gospodarske, zaštitne i šume s posebnom namjenom.
Hrvatske šume već stoljećima primjenjuju u svom gospodarenju princip potrajnosti i stoga iz
šume uzimaju znatno manje drveta nego ga priraste, a kako pri izuzimanju uglavnom odabiru
lošija stabla, izlazi da su hrvatske šume sve ljepše što s s njima više gospodari (Hrvatske šume
2014).
Stjepan Miletić GIS izvora voda na području Papuka
13
3.3. Prostorno uređenje šuma
S ciljem osiguranja jedinstvenog i trajnog gospodarenja šumama i šumskim zemljištem na
teritoriju Republike Hrvatske ustanovljuje se šumskogospodarsko područje Republike
Hrvatske. Šumskogospodarsko područje dijeli se na gospodarske jedinice.
Gospodarska jedinica dio je šumskogospodarskog područja koja je, u pravilu prilagođena
konfiguraciji terena, organizacijskim potrebama gospodarenja šumama i prometnicama, a
obuhvaća jedan ili više šumskih predjela. Prilikom određivanja granica gospodarskih jedinica
treba po mogućnosti nastojati, da se granice gospodarske jedinice poklapaju s granicama
katastarskih općina koje su osnovne površinske jedinice zemljišnog premjera, a redovito su i
granice općina. Treba nastojati da se gospodarska jedinica ne dijeli na dvije ili više šumarija.
Gospodarska jedinica se dalje dijeli na:
odjele
i odsjeke.
Odjelom se smatra trajna osnovna jedinica gospodarskog razdjeljenja šuma u okviru pojedine
gospodarske jedinice. Odjeli se ustanovljuju radi lakšega gospodarenja, nadzora i orijentacije
na terenu. Površina odjela, osim za neobraslo proizvodno šumsko zemljište, šikare i garige, u
pravilu ne može biti veća od 60 hektara. U brdskim predjelima granice odjela se ustanovljuju
prema prirodnim svojstvima kao npr. hrptovima, grebenima, kosama, vodotocima i uvalama
ili prema umjetno stvorenim objektima stalnim izvoznim putovima i prosjekama. U nizinskim
predjelima granice su stalni izvozni putovi i kanali ili prirodne granice, vodotoci. Širina
prosjeka je od 3 do 6 metara.
Odsjekom se smatra privremena najmanja osnovna površina gospodarskog razdjeljenja šuma
unutar odjela s kojim se, kao sastojinom, posebno gospodari. Unutar odjela sastojine se
izlučuju u odsjeke prema načinu postanka, vrsti drveća, ekološko-gospodarskim tipovima,
bonitetu stojbine, starosti, cilju gospodarenja, omjeru smjese, obrastu i kakvoći. Najmanja
površina odsjeka iznosi jedan hektar (Google 2014).
Stjepan Miletić GIS izvora voda na području Papuka
14
3.4. Gospodarska jedinica Južni Papuk
Sva saznanja i podaci o nekom šumskom ekosustavu se spremaju i oblikuju u jednu knjigu
koja se zove Uređajni zapisnik gospodarske jedinice. Iz jednog takvog uređajnog zapisnika
dane su neke od osnovnih informacija glede g.j. Južni Papuk.
3.4.1. Geografski položaj
Glavno obilježje istočnog dijela Hrvatske, Slavonije, su nizinske ravnice s velikim
kultiviranim područjima. Iz te ravnice koja je nekad bila dno Panonskog mora
izdižu se planine na gotovo tisuću metara nadmorske visine.
Požeška kotlina okružena je ovalno raspoređenim vijencem starog slavonskog gorja: Psunjom
(984 m), Papukom (953 m), Krndijom (792 m), Dilj gorom (461 m) i Požeškom gorom (618
m). Šumama i šumskim zemljištem požeškog kraja gospodari Uprava šuma Podružnica
Požega na čijem se području nalazi Park prirode Papuk i Park šuma Jankovac.
Gospodarska jedinica Južni Papuk je u sastavu Uprave šuma Podružnice Požega, šumarije
Velika i njena površina iznosi 7061,88 ha. Od toga je 6797,17 ha obraslo šumom, a neobrasla
i neplodna površina iznosi 262,93 ha. Kako i samo ime govori, gospodarska jedinica Južni
Papuk je najvećim dijelom smještena na južnim padinama Papuka.
Prema sjeverozapadu graniči s g.j. Zapadni Papuk Zvečevački, na zapadu s g.j. Poljanačke
šume, istočna je granica g.j. Krndija Kutjevačka, dok na jugu graniči sa okolnim naseljima.
3.4.2. Orografske i hidrografske prilike
Područje gospodarske jedinice ima planinsko, gorsko, brdski karakter, a zauzima najvećim
dijelom južne, a manjim dijelom sjeverne te istočne i zapadne padine Južnog Papuka.
Karakteristika ovog područja se česte geomorfološke izmjene: strme i eroziji podložne strane,
duboko urezani jarci, strmije i blaže nagnute padine. Sjeverni dijelovi prema konfiguraciji
terena su najviši, središnji su nešto strmiji dok prema istoku i jugu teren postupno pada i
postaje blagovit, brežuljkast i ravničast.
Stjepan Miletić GIS izvora voda na području Papuka
15
Hidrografski, područje pripada slivu rijeke Save, odnosno njenom pritoku, Orljavi. Većina
vodotoka teče u smjeru sjeverozapad – jugoistok, a ostali uglavnom u smjeru sjever – jug. U
brdski masiv usjekli su svoja korita mnogi potoci (Stražemanka, Radovanka, Veličanka s
Dubočankom, Bistra s Rakovcem, Kiseli potok, Doljanovački, Bešinački i Podgorački potok)
koji imaju približno jednak smjer pružanja sjeverozapad – jugoistok. Najvećim dijelom
nabrojani potoci imaju bujični karakter.
Za vodovode su kaptirani izvori Zdenčac kod Stražemana, izvor Stražemanke, Božji zdenac i
izvor Veličanke koji služi za vodovod Požege. Potok Radovanka ima svojstvo ponornica;
voda ponire u vapnenačko podzemlje i ponovno izbija na površinu svog korita nekoliko
stotina metara dalje. Od turističke je važnosti izvor termalne vode na jugozapadnoj padini
brda Toplička glava koji se koristi za punjenje bazena rekreacijskog centra Velika.
Svi izvori koji će se obraditi u diplomskom radu nalaze se na području g.j. Južni Papuk.
3.5. Park prirode Papuk
Zastupnički dom Hrvatskog državnog sabora donio je Zakon o proglašenju Parka prirode
Papuk 23. travnja 1999. godine zbog iznimne geološke i biološke raznolikosti i vrijedne
kulturno- povijesne baštine. Aktivnosti Parka prirode Papuk usmjerene su na zaštitu, očuvanje
i promicanje temeljnih prirodnih i kulturnih vrijednosti Parka. Područje Parka prirode Papuk
prikazano je na slici 3.2.
Slika 3.2: Područje Parka prirode Papuk (Google 2014)
Stjepan Miletić GIS izvora voda na području Papuka
16
Park prirode Papuk obuhvaća prostorno najveći dio planine Papuk, te djelomično Krndije
generalnog pružanja SZ-JI. Prostire se na površini od 336 km2 , a nalazi se administrativno na
području dviju županija, Požeško-slavonske i Virovitičko-podravske. Općine i gradovi koje se
nalaze na području Parka prirode Papuk su: Kaptol, Velika, Brestovac i grad Kutjevo na
području Požeško-slavonske županije, te općine Voćin, Čačinci i grad Orahovica na području
Virovitičko-podravske županije (Park prirode Papuk 2014).
Stjepan Miletić GIS izvora voda na području Papuka
17
4. VODA
4.1. Voda u svijetu
Voda je najrasprostranjenija kapljevina, tekućina, na Zemlji obujma ≈ 1500 x 109 km3 i
najvažnije polarno otapalo koje otapa kapljevine, plinove i mnogobrojne krutine. Voda je
bitan sastojak živih organizama, maseni udio vode do 90%, i nužna je za život svih živih
organizama (Wikipedia 2014). Na Zemlji je voda u stalnom kruženju. Isparava iz mora,
kopnenih tokova, iz tla i biljaka. Isparena voda odlazi u atmosferu gdje se hladi i kondenzira,
a pod utjecajem vremenskih prilika ponovno se spušta u obliku kiše, snijega, magle ili rose.
Na visokim planinama i u polarnim područjima taloži se i kao led. Nažalost, samo mali dio
vode ponire duboko u tlo odakle izvire nakon desetaka, stotina, pa i tisuća godina. Sporost
kojom se obnavljaju podzemni vodonosni slojevi i brzina kojom se danas iskorišćuju, prerasta
u globalni problem. Zbog rasta svjetske populacije, intenzivne poljoprivrede i razvoja
industrije, razina podzemnih voda niža je iz godine u godinu, kao nikada u povijesti. U tablici
4.1 prikazan je rasprostranjenost vode i volumni udjel pojedinih voda.
Tablica 4.1: Prikaz rasprostranjenosti vode i volumnog udjela
Rasprostranjenost vode Volumni udjel (%)
morska voda 96,652
polarni led i ledenjaci 1,702
podzemna voda 1,631
površinska voda (jezera i rijeke) 0,013
voda u tlu 0,001
voda u atmosferi 0,001
Statistika UN-a otkriva golemu razliku glede potrošnje pitke vode između razvijenih i
nerazvijenih zemalja. Dnevna potrošnja pitke vode po osobi u SAD-u iznosi oko 300 litara,
dok je u Egiptu jedva 22 litre. Zahvaljujući kampanji o potrebama uštede, edukaciji,
napravama za štednju, ali i politici cijena, potrošnja vode po Nijemcu zaustavila se na 122
litre dnevno (Stipić 2012).
Stjepan Miletić GIS izvora voda na području Papuka
18
Korištenje pitke vode u metalnoj i automobilskoj industriji trebalo bi zabraniti. Za
proizvodnju jednog automobila troši se 148 m3 vode, a za proizvodnju jedne tone čelika 236
m3. Umjesto pitke vode za industriju se može upotrebljavati pročišćena voda.
Neki ljudi smatraju da će nova tehnologija riješiti problem pitke vode u budućnosti. Danas
postoji mogućnost modernom tehnologijom iz morske vode dobiti slatku vodu. Međutim da bi
voda bila pitka ona ne samo da ne smije sadržavati sol, nego ni otrove, kemikalije, te
radioaktivne supstance (Katić, 2013).
Slika 4.1 na jasan način ilustrira količinu pitke vode koja se nalazi na Zemlji te upućuje na
važnost racionalnog korištenja tog iznimno važnog resursa u svakodnevnom životu.
Slika 4.1: Prikaz količine pitke vode na Zemlji u odnosu na cijeli planet (Zelena lista 2014)
4.1.1. Vrste voda
Današnje tvrtke za distribuciju vode, svojim konzumentima na raspolaganje stavljaju 3 vrste
vode za piće, to su: mineralna, izvorska i stolna voda.
Mineralna voda nastaje pri normalnom kruženju vode na Zemlji. Današnja mineralna voda je
oborinska voda stara mnogo tisuća godina, procijeđena u dubinu tla kroz razne geološke
slojeve, pri čemu se obogaćivala otopljenim mineralima, elementima u tragovima i ugljičnim
Stjepan Miletić GIS izvora voda na području Papuka
19
dioksidom iz dolomita. Pozitivno nabijeni ioni natrij, kalcij, kalij i magnezij i negativno
nabijeni ioni kloridi, jodidi, fluoridi određuju okus i djelovanje mineralne vode.
Izvorska voda iz podzemnih ležišta vode siromašnija je otopljenim mineralima od mineralne
vode, a njezin sastav i ostale značajke blagotvorno djeluju na ljudski organizam.
Stolna voda je mehanički i kemijski pročišćena voda koja u izvornom obliku ne mora biti
čista. Ona se postupcima obrade i dodavanjem dopuštenih kemijskih tvari prerađuje u biološki
i zdravstveno prihvatljivu vodu. Takvu vodu dobivamo iz gradskog vodovoda. Zbog
onečišćenja zraka, vode i tla, priprema pitke vode zahtijeva vrlo mnogo energije, pa su
vodovodi u mnogim gradovima najveći pojedinačni potrošači električne energije. Stoga su
briga za čišći zrak i borba protiv kemikalija u tlu najvažniji čimbenik u očuvanju izvora pitke
vode (Zelena lista 2014).
4.2. Voda u Hrvatskoj
Voda koja se pije u Hrvatskoj uglavnom dolazi iz dubine zemlje, iz prirodnih izvora, kroz
podzemne tokove i pukotine ili se crpi iz dubokih bušotina. Podzemne su vode najčešće
duboko u tlu, izvan dosega onečišćenja i bilo kakvog utjecaja s površine. Zato je izvorska
voda vrlo čista, a često i ljekovita. Sadrži minerale, razne kemijske elemente u tragovima te
ostale sastojke koji joj osiguravaju kvalitetu.
U Hrvatskoj je 90% vodoopskrbe iz zaliha podzemnih voda. Vodom iz javne opskrbe služi se
oko 80% stanovništva Republike Hrvatske. Prosječna potrošnja vode iz javne opskrbe u
Hrvatskoj iznosi 138 litara po stanovniku dnevno. Najbogatija regija pitkom vodom je Lika.
U Hrvatskoj postoji oko trideset koncesionara izvora pitke vode. Koncesija se može dobiti
najduže na 60 godina, a najčešće izdane koncesije traju između 10 i 30 godina (Katić 2013).
Straha u Hrvatskoj od nestašice pitke vode zasada nema. Zahvaljujući geografskom položaju i
posebnostima reljefa i klime, Hrvatska raspolaže znatnim količinama kvalitetne slatke vode.
Prema službenim podacima, Hrvatska raspolaže s oko 45 milijardi m3 obnovljive slatke vode,
što iznosi oko 9500 m3 po stanovniku. Kada je riječ o visokokvalitetnoj pitkoj vodi, posebno
je važno kraško područje – s malo vode na površini, a mnogo vode u dubokom podzemlju –
koje je rijedak i neprocjenjiv rezervoar pitke vode vrhunske kvalitete. Nažalost ni hrvatske
rijeke ni zalihe čiste slatke vode nisu pošteđene onečišćavanja. To se prvenstveno odnosi na
Stjepan Miletić GIS izvora voda na području Papuka
20
otpadne vode iz kućanstava, industrije i poljoprivrede,ali i nečistih oborinskih voda koje u tlo
unose kemikalije iz atmosfere. Samo jedan gram pesticida može onečistiti 10 milijuna litara
vode (Roginić 2011). Pročišćavanje svih vrsta otpadnih voda uz uvođenje ekološki
prihvatljivih tehnologija te recikliranje otpadnih tvari, zahtijeva golem trud, vrijeme i novac.
Danas svjetski znanstvenici često iznose činjenicu kako je priprema, proizvodnja i distribucija
jedne litre pitke vode u boci 2000 puta skuplja od litre pitke vode iz vodovoda.
4.3. Vode na kopnu
Kopnene vode dijele se u tri osnovne grupe:
stajaćice: jezera, bare, lokve,
tekućice: izvori, potoci, rijeke,
podzemne vode.
Izvori mogu biti reokreni – u njima voda iz podzemlja izlazi u mlazu i odmah formira
tekućicu ili limnokreni – u kojima voda izvire na dnu jezerca.
Za podzemne vode je karakteristično da imaju relativno nisku temperaturu koja odgovara
prosječnoj godišnjoj temperaturi kraja u kojem se nalazi. U njima nema primarni proizvođača,
uglavnom su siromašne kisikom, a više je ugljičnog dioksida. Podzemne vode su također
siromašne živim bićima zbog male količine raspoložive hrane i zbog stalnih uvjeta.
Proučavanjem kopnenih voda bavi se posebna znanstvena disciplina – limnologija
(Veleučilište u Šibeniku 2014).
4.3.1. Izvori
Najveći dio podzemne vode ponovno izlazi na površinu te ovisi o kontaktu propusnih i
nepropusnih naslaga, pukotina povezanim s površinom terena, prostiranju preljevnog
područja, reljefu terena i razini podzemne vode.
Izvori ili vrela su glavna mjesta ponovnog izlaženja vode na površinu. Mjesta difuznog
izlaženja vode na površinu zovu se pištevine. One nastaju na mjestima gdje vodno lice
Stjepan Miletić GIS izvora voda na području Papuka
21
presijeca površinu zemlje, na mjestima gdje voda istječe iz kaverni, pukotina, rasjeda te
mjestima gdje dolazi do geoloških kontakta.
Voda u izvorima i bunarima uglavnom potječe od kiša koje natope tlo i procjede se u temelje
stijena. Propusne stijene pune pora kroz koje voda može teći, poput vapnenca i pješčenjaka,
koji mogu akumulirati i propuštati vodu zovu se vodonosnici. Ponekad voda u vodonosniku
postane zarobljena između dva sloja nepropusnih stijena, poput gline ili škriljevca. Kad se
vodotok napaja iz više izvora, obično se najviši smatra izvorom, a ostali pritocima.
4.3.1.1. Postanak izvora
Izvori mogu nastati na nekoliko načina.
Svaki način prikazan je na slici 4.2.
Primjer A. Voda se kreće po pukotini u
kristalastoj stijeni i nastaje izvor na
mjestu gdje pukotina presijeca plohu
zemljine površine.
Primjer B. Voda ulazi u špilje po
pukotinama u vapnencu i kao izvor izlazi
na početku špilje.
Primjer C. Izvori nastaju na kontaktu
slabo propusne stijene, šejl, i propusne
stijene, pješčenjak.
Primjer D. Izvori mogu nastati po
rasjedima na mjestima pomaka propusne
stijene po nepropusnoj stijeni. Strelice
prikazuju relativno kretanje po rasjedu.
Slika 4.2: Prikaz načina postanka izvora (Fakultet
građevinarstva, arhitekture i geodezije u Splitu 2014)
Stjepan Miletić GIS izvora voda na području Papuka
22
Osim podjele izvora po načinu na koji mogu nastati, izvori se mogu podijeliti i po nekim
drugim kriterijima koji će biti spomenuti u nastavku (Fakultet građevinarstva, arhitekture i
geodezije u Splitu 2014).
4.3.1.2. Klasifikacija izvora
Kriteriji po kojima izvore dalje možemo klasificirati su:
Izdašnost
Izdašnost izvora predstavlja količinu vode koja prirodno istekne u jedinici vremena. Metode
kojima se određuje izdašnost izvora su zapreminska, metoda preljeva i hidrometrijska metoda
(Dragišić 2014).
Zapreminska metoda koristi se kod izvora kod kojih je moguće posudom poznate zapremine
prihvatiti svu vodu koja istekne u određenom vremenskom periodu. Ovom metodom
izdašnost izvora određuje se po formuli 4.1:
t
VQ , (4.1)
gdje su:
Q – izdašnost izvora iskazana u l/s ili l/min,
V – zapremina posude iskazana u litrama i
t – vrijeme za koje se posuda zapremine V napuni vodom iskazana u sekundama ili minutama.
Preljevi su pregrade koje se postavljaju u otvorenom toku, koji se formira neposredno ispod
mjesta isticanja. Najčešće se uz preljeve postavlja i vodomjerna letva u cilju preciznijeg
mjerenja visine vode koja se preljeva. Primjena preljeva omogućava dobivanje podataka o
izdašnosti u dužem vremenskom intervalu, na osnovu kojih je moguće suditi o režimu
izdašnosti pojedinih izvora (Dragišić 2014).
Hidrometrijska metoda primjenjuje se za određivanje izdašnosti izvora koji ispod zone
isticanja omeđuje riječne tokove. Ova metoda zasniva se na mjerenju površine poprečnog
presjeka rječnog toka i brzine vode.
Stjepan Miletić GIS izvora voda na području Papuka
23
Jednu od prvih klasifikacija na osnovu izdašnosti dao je O. Meinzer, koji izdvaja 8 grupa
izvora (Dragišić 2014). Klasifikacija je prikazana u tablici 4.2.
Tablica 4.2: Klasifikacija izvora prema izdašnosti
Grupa izvora Izdašnost (l/s)
I > 10 000
II 1 000 – 10 000
III 100 – 10 000
IV 10 - 100
V 1 - 10
VI 0.1 - 1
VII 0.01 – 0.1
VIII < 0.01
Amplituda kolebanja izdašnosti
Na osnovu amplitude kolebanja izdašnosti, izvori se dijele u 6 kategorija što je prikazano u
tablici 4.3.
Tablica 4.3: Klasfikacija izvora prema amplitudi kolebanja izdašnosti
Kategorija Izvori Odnos (Qmin : Qmax)
I Veoma postojani 1 : 1
II Postojani 1 : 1 – 1 : 2
III Promjenjivi 1 : 2 – 1 : 10
IV Veoma promjenjivi 1 : 10 – 1 : 30
V Izuzetno promjenjivi 1 : 30 – 1 : 100 i više
VI Periodični
Temperatura vode
Na osnovu temperatura voda, svi izvori su svrstani u 7 klasa što je prikazano u tablici 4.4.
Stjepan Miletić GIS izvora voda na području Papuka
24
Tablica 4.4: Klasifikacija izvora na osnovu temperature vode
Klasa Izvori Temperatura °C
I Izuzetno hladni < 0
II Veoma hladni 0 – 4
III Hladni 4 - tsr
IV Subtermalni tsr – 35
V Termalni 35 – 42
VI Visoko termalni 42 -100
VII Pregrijani > 100
Način istjecanja
Kod podjele izvora prema načinu istjecanja u osnovi imaju dva tipa izvor: silazni i uzlazni.
Kod silaznog izvora izlijeva se voda slobodne površine (voda temeljnica) pod utjecajem
gravitacije. Dok kod uzlaznog izvora, voda na površinu izlazi pod utjecajem hidrostatskog
tlaka. Postoji više podtipova silaznih i uzlaznih izvora.
Kemijski sastav
4.3.1.3. Vodozahvati
Vodozahvati su građevine koje omogućuju zahvaćanje (kaptiranje) vode iz izvorišta i njeno
usmjeravanje prema potrošačima. Vrsta vodozahvata ovisi o karakteru izvorišta, tako se
postoje:
vodozahvati atmosferskih izvorišta,
vodozahvati površinskih izvorišta,
vodozahvati podzemnih izvorišta.
Primjena vodozahvata atmosferskih izvorišta je najčešća u kraškim terenima i primjerena za
manja naselja. Osnovu vodozahvata atmosferskih izvorišta čini građevina čija je površina
obrađena da prihvati i usmjeri pale oborine prema jednoj točki. Izraz čatrnja ili gustirna
upotrebljava se kao sinonim za vodozahvat koji se satoji od zahvatne građevine, sabirne
površine, i cisterne za vodu. Cisternom se rješava varijacija u potrošnji vode u odnosu na
prispjelu količinu palih oborina (Garašić 2014).
Stjepan Miletić GIS izvora voda na području Papuka
25
Vodozahvati površinskih izvorišta mogu se klasificirati na vodozahvate na rijekama,
vodozahvate na jezerima, prirodnim akumulacijama, umjetnim akumulacijama, kanalima, te
vodozahvate na morima.
Pravilan izbor riječkog vodozahvata moguće je jedino na osnovi detaljne analize niza značajki
i njihovom kompleksnom sagledavanju. Danas još ne postoji sasvim određena i opće
prihvaćena klasifikacija vodozahvata na rijekama. Razlog tome leži u činjenici što postoje
značajne specifičnosti projektiranih i izvedenih riječnih vodozahvata. Kod zahvaćanja vode iz
jezera, umjetnih akumulacija i kanala, mogu se u načelu koristiti vodozahvati kao i na
rijekama. Voda u jezerima, umjetnim akumulacijama i kanalima je u odnosu na riječnu vodu
karakterizirana manjom mutnoćom, ali zato često puta izraženijom bojom i mirisom kao
posljedica biljnog i životinjskog svijeta. Vodozahvat se nastoji smjestiti tamo gdje je moguće
dobiti najčistiju i najkvalitetniju vodu.
Prilikom izbora načina zahvaćanja morske vode neophodno je sagledati specifičnosti morskog
priobalja. Zahvat morske vode može biti smješten na otvorenoj obali, prirodno zaštićenom
zaljevu ili unutar akvatorija zaštićenog nasipom, tipa lukobranom ili valobranom.
Vrsta građevine za zahvaćanje podzemnih voda prvenstveno ovisi o dubini njihovog
rasprostiranja, dubini toka podzemne vode i njegovoj izdašnosti. Vodozahvati podzemnih
izvorišta mogu se svrstati u tri skupine: horizontalni vodozahvati, vertikalni vodozahvati,
kopani, bušeni, zabijeni zdenci i građevine za kaptažu izvora.
Zbog visoke zdravstvene kvalitete izvorske vode, i relativno jednostavnog načina njenog
zahvaćanja, nastoji se uvijek za vodoopskrbu, ako je ikako moguće, koristiti izvorsku vodu.
Građevine za zahvaćanje izvorske vode nazivaju se kaptaže, a proces sakupljanja izvorske
vode naziva se kaptiranje izvora.
4.3.1.4. Način prikaza izvora na planu i karti
Vodene površine se crtaju plavom bojom. Kada se crta površinskim znakom, rub vodene
površine naglašava se tamnijom plavom crtom. Hidrografski objekti se crtaju simbolima za te
objekte, najčešće plavom ili crnom bojom. Način na koji će se prikazati izvore na planu i karti
ovisi o tome koje je mjerilo plana ili karte.
U tablici 4.5 navedeni su načini prikaza nekih hidrografskih objekata koji su preuzeti iz
Zbirke kartografskih znakova Državne geodetske uprave.
Stjepan Miletić GIS izvora voda na području Papuka
26
Tablica 4.5: Način prikaza nekih hidrografskih objekata na planu ili karti određenog mjerila
Naziv objekta
Mjerilo
1:500 – 1:2000 1:5000 – 1:10 000 1:20 000 – 1:25 000
Izvor, vrelo
Izvor
mineralne ili
termalne vode
Slavina, pipa,
česma
Bunar, crpka
Sondažni
bunar
Cisterna
Spremnik
Stjepan Miletić GIS izvora voda na području Papuka
27
5. GIS IZVORA VODA
Praktični dio diplomskog rada sastoji se od izrade GIS-a izvora voda na području Papuka. U
ovom poglavlju prikazuje se tijek izrade zadatka od prikupljanja podataka, preko obrade i
integracije istih do provedbe različitih analiza i upita.
5.1. Prikupljanje podataka
Podaci koji su prikupljeni različitog su tipa i oblika, ali njihovom međusobnom integracijom
dobivena je smislena cjelina.
Prostorni podaci u geodeziju, u načelu se mogu prikupiti na dva načina: očitavanjem s plana
ili karte i mjerenjem, direktnim ili indirektnim. Krajnji oblik prostornog podatka su
koordinate definirane u određenom koordinatnom sustavu. Ako se koristi metoda očitavanja
sa plana ili karte, onda danas ona najčešće rezultira direktnim dobivanjem koordinata jer
danas uglavnom prevladavaju digitalni planovi i karte. Kod mjerenja, koordinate se dobivaju
tj., računaju iz nekih mjerenih veličina kao kao što su kut, udaljenost i vrijeme po egzaktnim
formulama.
Pri izradi GIS-a izvora voda, korištena su oba načina prikupljanja podataka, a neki podaci su
dobiveni od Parka prirode Papuk i UŠP Požega.
5.1.1. Dobiveni podaci
Park prirode Papuk ustupio je svoje podatke glede postojećih izvora na Papuku i granice
Parka prirode Papuk u shape formatu.
UŠP Požega ustupila je podatke o:
granicama katastarskih općina u dxf i dwg formatu
granici gospodarske jedinice Južni Papuk dxf i dwg formatu
gospodarskom razdjeljenju u shape formatu
cestama Šumarije Velika i Šumarije Kutjevo u shape formatu
sekcijama 1:25 000 u tiff formatu.
Stjepan Miletić GIS izvora voda na području Papuka
28
Neki od dobivenih podataka sadržavali su niz atributa koji nisu primarni prilikom izrade GIS
izvora voda, tako da su u ovom slučaju oni zanemareni, a u obzir su se uzeli samo bitni
atributi.
5.1.2. Očitavanje podataka sa karte
Budući da koordinate nekih izvora nisu bile u dobivenim podacima ili ti izvori nisu bili
obuhvaćeni mjernom kampanjom, pristupilo se očitavanju koordinata pojedinih izvora sa
karte. Podloga sa koje su se očitavale karte za određene izvore bila je Topografska karta M
1:25000.
Očitavanje koordinata provedeno je u softveru QGIS. TK25 učitana je kao WMS sloj sa web
servisa Državne geodetske uprave. Izvori koji su se očitavali nisu bili označeni topografskim
znakom na karti, nego su oni smješteni približno na ono mjesto gdje bi mogli biti. Prilikom
određivanja položaja izvora kao orijentacija koristile su se ceste te gospodarsko razdjeljenje,
odjeli i odsjeci. Točnost položaja izvora dobivenog na ovakav način možda je i nekoliko
desetaka metara, ali u ovom slučaju to i nije toliko važno. Za svaki taj izvor važno je da je on
evidentiran i da ima veliku izdašnost. Ako bude potrebe za njegovom eksploatacijom,
određivanje njegovog točnog položaja predstavljat će najmanji problem. S druge strane, uzme
li se u obzir kako je položaj jednog izvora na TK25 udaljen 1700 metara od njegovog
stvarnog položaja, onda je točnost od nekoliko desetaka metara prilikom očitavanja položaja
izvora itekako velika.
5.1.3. Prikupljanje podataka mjerenjem
Dio podataka koji se nije mogao očitati sa karte prikupljen je direktnim mjerenjem na terenu.
To su koordinate 11 izvora i direktno mjerenje izdašnosti zapreminskom metodom na nekim
izvorima.
Koordinate izvora dobivene su GNSS metodom opažanja. Svaki izvor opažan je dva puta radi
kontrole što se kasnije pokazalo jako korisno. Na jednom izvoru horizontalna i vertikalna
točnost bila je velika i iznosila je preko 4 metra. Međutim, kako su opažanja provedena dva
puta, drugi puta je točnost na tom izvoru bila puno veća te se drugo mjerenje uzelo kao
Stjepan Miletić GIS izvora voda na području Papuka
29
vjerodostojno. Ako se zanemari ova točnost na jednom izvoru od 4 metra, onda je
horizontalna točnost za ostale izvore veća od 65 centimetara, a vertikalna veća od 1,5 metara.
Točnost od četiri metra može se smatrati kao jako mala točnost i jako neprecizno mjerenje jer
se u geodeziji gotovo uvijek spominju centimetri i milimetri kada je riječ o točnosti. Uzevši u
obzir da su izvori smješteni u šumi te da je najbitnije da oni postoje, točnost od četiri metra u
ovom slučaju postaje čak i izuzetno niska.
Prilikom obavljanja GNNS opažanja korišten je uređaj Promark800 sa kontrolerom Nomad i
softverom Carson. Prije samog mjerenja kontroler se povezuje sa antenom preko bluetooth-a.
Nakon toga potrebno je još povezivanje s CROPOS-om i može se pristupiti opažanju.
Mjerenje izdašnosti na 8 izvora obavljeno je priborom koji se sastojao od posude zapremine 6
litara i štoperice. Vrijeme u kojem je mjerena izdašnost bilo je u rasponu od 10 sekundi do
jedne minute. Razlog tome je da su neki izvori manje izdašnosti, kao npr. izvor Gaj koji ima
izdašnost 3 litre u minuti, dok su neki izvori veće izdašnosti, kao npr. izvor Lokve koji ima
izdašnost 36,6 litara u minuti.
5.2. Uređivanje podataka
Nakon što su podaci prikupljeni i transformirani u novi sustav, bilo ih je potrebno pripremiti
za prostonu analizu i atributne upite u QGIS-u. To uključuje definiranje atributa za izvore
voda te učitavanje ostalih slojeva.
5.2.1. Dodavanje WMS sloja
Svi prostorni podaci prikazani su na Topografskoj karti M 1:25000. Korištenjem WMS
servisa Državne geodetske uprave, učitana je podloga TK25 u QGIS. Prikaz učitavanja TK25
prikazan je na slici 5.1. Postupak dodavanja podloge je jednostavan jer je detaljno objašnjen
na web stranicama Državne geodetske uprave.
Stjepan Miletić GIS izvora voda na području Papuka
30
Slika 5.1: Korištenje WMS servisa DGU-a u QGIS aplikaciji
Prilikom povezivanja sa DGU WMS serverom, nudi se niz podloga koje se mogu učitati.
Odabere se podloga TK25, formata JPEG. Definira se novi koordinatni sutav HTRS96/TM te
se WMS sloj doda među ostale slojeve na radnoj površini.
Pristup Internetu mora biti uvijek osiguran ako se želi učitati WMS sloj sa servera DGU-a.
5.2.2. Kreiranje sloja Izvori
Nakon što je učitan WMS sloj, pristupilo se kreiranju predmetnog sloja tj., sloja od interesa,
sloja Izvori. Budući da su podaci za izvore dobiveni na tri načina, bilo ih je potrebno
objediniti u jedan sloj.
Najprije su u QGIS učitane shape datoteke mjerenih izvora i dobivenih izvora. Buduću da
QGIS ima mogućnost međusobnog spajanja shape datoteka u jednu, napravljen je novi sloj
Izvori koji sadržava izvore koji su mjereni i izvore koji su dobiveni od Parka prirode Papuk.
Nakon objedinjavanja mjerenih i dobivenih izvora, bilo je potrebno istima pridružiti i izvore
koji su očitani sa karte TK25. Označavanjem sloja Izvori te odabirom funkcije Toggle Editing
dodano je još osam novih izvora metodom očitavanja.
Stjepan Miletić GIS izvora voda na području Papuka
31
Ovim postupkom u cijelosti je generiran sloj Izvori koji sadrži 61 izvor voda koji su prikazani
na slici 5.2.
Slika 5.2: Sloj Izvori
Od svih izvora izdvaja se jedan koji je specifičan po svojoj temperaturnoj kategoriji. To je
izvor pod nazivom Termalni izvori koji je u vlasništvu Veličkih toplica u Velikoj. On pripada
u grupu termalnih izvora kao što i sam naziv govori. Iako je na karti prikazan kao jedna točka,
njega zapravo sačinjava više izvora koji su kaptirani na način da pune bazene na toplicama.
Idealna lokacija uz šume Papuka i potok Veličanku još uvijek nije prepoznata za njegovo
iskorištavanje u turističke svrhe u puno većim mogućnostima nego što je sada.
5.2.3. Učitavanje ostalih shape datoteka
Osim sloja Izvori, u QGIS su učitani i ostali dobiveni slojevi koji će se kasnije koristiti
prilikom kreiranja prostornih upita.
Sloj Ceste sadrži sve osnovne ceste kojima se prometuje na području gospodarske jedinice
Južni Papuk. Ceste su učitane isto kao i izvoru u dvije shape datoteke jer dio cesta pripada
šumariji Kutjevo, a dio šumariji Velika. Ta dva sloja su također spojena u jedan sloj radi
lakšeg sastavljanja prostornih upita i redukcije podataka. Prostorni položaj cesta dobiven je od
UŠP Požega te sadrži atribute koji se neće koristiti u projektnom zadatku diplomskog rada.
Međutim, položaj cesta poslužit će pri računanju udaljenosti svakog pojedinog izvora do ceste
Stjepan Miletić GIS izvora voda na području Papuka
32
te bolje prostorne orijentacije radi lakšeg očitavanja izvora sa karte. Preklapanje sloja Ceste s
TK25 prikazan je na slici 5.3.
Slika 5.3: Sloj Ceste preklopljen s TK25
U sloju Gospodarsko razdjeljenje – Velika, koji je također dobiven od UŠP Požega, prikazana
je gospodarska jedinica Južni Papuk, njena cijela površina sa svim odjelima i odsjecima. Taj
sloj sadrži i mnoge druge atribute koji su važni za šumare, međutim u ovom slučaju atributi
od interesa su ODJEL i ODSJEK. Gospodarskom jedinicom gospodari šumarija Velika te u
manjem dijelu šumarija Kutjevo koji se nalazi u katastarskoj općini Podgorje. Izvori Tisovac
I, II, III i izvor Dubočanka prema karti ne pripadaju spomenutom gospodarskom razdjeljenju.
Prostor gdje se nalaze ti izvori pripada Šumarskom fakultetu u Zagrebu pa gospodarsko
razdjeljenje za taj dio nije u nadležnosti šumarije Velika. Taj prostor pripada šumama posebne
namjene, te se koristi za potrebe studenata i za znanstvena istraživanja. Međutim, izvori u tom
dijelu su dio g.j. Južni Papuk. Preklapanje sloja Gospodarsko razdjeljenje s TK25 prikazano
je na slici 5.4.
Stjepan Miletić GIS izvora voda na području Papuka
33
Slika 5.4: Sloj Gospodarsko razdjeljenje preklopljen s TK25
Dodatni sloj je i Katastarske općine. U njemu je sadržan samo po jedan atribut za svaki
poligon, a to je Naziv KO – naziv katastarske općine. Prikazane su sve k.o. u čijem području
se nalazi g.j. Južni Papuk. Općina ima 8, a to su od zapada prema istoku: Stražeman, Draga,
Radovanci, Velika, Češljakovci, Kaptol, Doljanovci, Podgorje. Sloj Katastarske općine koji je
preklopljen s TK25 prikazan je na slici 5.5.
Slika 5.5: Sloj Katastarske općine preklopljen s TK25
Stjepan Miletić GIS izvora voda na području Papuka
34
5.3. Transformacija koordinata
Budući da su dobiveni i prikupljeni podaci definirani u starom geodetskom datumu HDKS,
bilo je potrebno provesti transformaciju iz HDKS-a u HTRS96/TM.
5.3.1. HTRS96/TM
Za službeni položajni referentni koordinatni sustav Republike Hrvatske prihvaćen je Hrvatski
terestrički referentni sustav za epohu 1995.55, HTRS96, a za potrebe državne topografske
kartografije i katastra prihvaćen je projekcijski koordinatni referentni sustav poprečne
Mercatorove projekcije, HTRS96/TM.
Novi projekcijski koordinatni referentni sustav je popraćen novom podjelom na listove karata
službenih kartografskih i katastarskih mjerila Republike Hrvatske. Temeljem čl. 46. Zakona o
sustavu državne uprave i čl. 29. Pravilnika o topografskoj izmjeri i izradbi državnih karata
ravnatelj Državne geodetske uprave donio je Odluku o stavljanju u službenu
uporabu Tehničke specifikacije za postupke računanja i podjelu na listove službenih karata i
detaljne listove katastarskog plana u kartografskoj projekciji Republike Hrvatske −
HTRS96/TM.
Iako se sve više koriste kontinuirane vizualizacije, podjela na listove i označavanje listova
nomenklaturom ima svoje mjesto u svim nacionalnim kartografskim sustavima.
Projekcijski referentni sustav HTRS96/TM je zasnovan na preslikavanju elipsoida Geodetic
Reference System 1980 u ravninu projekcije po zakonitostima poprečne Mercatorove
projekcije. Teritorij Republike Hrvatske preslikava se u jednu zonu dimenzija 600 km x 600
km. Središnji meridijan 16° 30', od Greenwichkog početnog meridijana, se u HTRS96/TM
projekciji preslikava u pravac. Da ne bi koristili negativne koordinate, projekciji središnjeg
meridijana je pridružena vrijednost E 500 000 m. Linearno mjerilo preslikavanja na
središnjem meridijanu iznosi 0,9999 (Državna geodetska uprava 2011).
Stjepan Miletić GIS izvora voda na području Papuka
35
5.3.2. Transformacija u programu QGIS
Softver QGIS nudi mogućnost transformacije podataka iz jedog koordinatnog sustava u drugi.
Transformacija se može provesti za geografske koordinatne sustave te za projicirane
koordinatne sustave. Koordinatni sustav može se zadati prilikom kreiranja projekta, što će
rezultirati time da će cijeli projekt biti u jednom koordinatnom sustavu. Definirati se može i
koordinatni sustav za svaki pojedini sloj koji se nalazi u projektu. Među inim koordinatnim
sustavima koje nudi QGIS, nalazi se i HTRS96.
Postupak definiranja koordinatnog sustava i transformacija podataka iz jedng sustava u drugi
je vrlo jednostavan. Prilikom kreriranja projekta definiran je HTRS96 na način kako je
prikazano na slici 5.6.
Slika 5.6: Definiranje koordinatnog referentnog sustava
Podaci učitanih shape datoteka biti će smješteni u onom koordinatnom sustavu koji je
definiran za svaku pojedinu shape datoteku. Kako bi sve bilo u jednom sustavu, u ovom
slučaju HTRS96, potrebno je transformirati podatke svakog pojedinog sloja. Postupak je
sličan kao i definiranje koordinatnog sustava projekta. Prvi korak je označiti sloj koji se želi
transformirati, zatim se otvori prozor Osobine sloja i u njemu se definira koordinatni sustav.
Stjepan Miletić GIS izvora voda na području Papuka
36
5.4. Definiranje atributa za izvore
Budući da su predmet izrade GIS-a izvori voda, potrebno je definirati atribute koje će izvori
sadržavati. Atributi se mogu definirati kao dodatne opisne informacije svakog objekta kojima
se on opisuje već prema potrebama zadatka. U ovom projektnom zadatku definirano je
ukupno trinaest atributa koji pobliže opisuju svaki pojedini izvor. Kao najvažniji mogao bi se
izdvojiti atribut IZDASNOST koji direktno definira vrijednost izvora. Neki od atributa neće
biti evidentirani kod pojedinih izvora. Razlog tome je nedostupnost ili nemogućnost njihovog
prikupljanja. U ćeliju atributa koji nije evidentiran ili prikupljen biti će upisan znak minus (-).
Prilikom kreiranja liste atributa za pojedini izvor, odabrani su atributi navedeni u tablici 5.1:
Tablica 5.1: Kreirani atributi za izvore i njihovo značenje
Naziv atributa Značenja atributa
RBR Redni broj izvora
NAZIV Naziv izvora
TK25 Naziv topografske karte mjerila 1:25000 na kojoj
se izvor nalazi
MJESTO Naziv područja gdje se izvor nalazi
IZDASNOST Kategorija izvora prema izdašnosti
REZIM S obzirom na učestalost istjecanja vode
TIP_ZAHVAT Tip zahvata izvora
KORISNIK Korisnik izvora
DO_CESTE Udaljenost izvora od ceste
KAT_CESTIC Broj katastarske čestice u kojoj se izvor nalazi
E Koordinata E izvora
N Koordinata N izvora
H Koordinata H izvora
Atributi DO_CESTE i KAT_CESTIC kreirani su naknadno u QGIS-u.
Da bi se odredila katastarska čestica u kojoj se nalazi izvor, preklopljeni su podaci
katastarskih općina i položaji izvora u AutoCAD-u. Prilikom definiranja katastarske čestice u
kojoj se nalazi pojedini izvor, isti bi se upisao u atributnu tablicu. Ovaj atribut svoju važnost
daje u slučaju kada se želi saznati tko je vlasnik katastarskih čestica na kojima se nalaze
izvori. Najčešće spominjan vlasnik katastarskih čestica na kojima se nalaze izvori je
Republika Hrvatska odnosno Hrvatske šume. Kako su Hrvatske šume podijeljenje na
Stjepan Miletić GIS izvora voda na području Papuka
37
podružnice, u posjedovnom listu pisat će i ime podružnice što je u ovom slučaju Uprava šuma
podružnica Požega.
Udaljenost od ceste do svakog pojedinog izvora određena je naredbom Izmjeri liniju koju
nudi QGIS. Budući da je mreža cesta takva da neki izvori mogu gravitirati prema više cesta,
mjerena je udaljenost od izvora do najbliže ceste te njena vrijednost zapisana u atributnu
tablicu u metrima. Važnost ovog atributa biti će objašnjena u nastavku prilikom kreiranja
upita za atributnu analizu.
5.5. Analiza podataka
Nakon što su podaci uređeni može se pristupiti provođenju različitih analiza. Postoje dvije
vrste analize podataka: atributna i prostorna.
Atributnom analizom izdvajaju se elementi nekog sloja prema najmanje jednom atributu.
Ovom analizom olakšava se rukovanje elementima nekog sloja. Ako sloj sadrži velik broj
elemenata, a žele se izdvojiti određeni elementi, ova analiza pružit će brz i jednostavan uvid u
tražene elemente.
Prostornu analizu možemo provoditi ako imamo najmanje dva sloja. Preklapanjem slojeva
koristeći prostorni upit dobivaju se podaci od interesa, podaci koji daju odgovor na pitanje
postavljeno upitom.
Prilikom analize podataka jedino ograničenje mogu biti dostupnost podataka i funkcije
pojedinog softverskog paketa. Nadalje, načini na koje će pojedini GIS izvesti takve analize
također će se razlikovati (Tutić i dr. 2002).
5.5.1. Atributna analiza
Predmet atributne analize biti će izvori voda. Njihova analiza je bitna jer su oni glavni objekti
GIS-a. Ovdje će biti prikazane samo neke od atributnih analiza kojima će se izdvojiti određeni
izvori voda prema jednom od atributa ili više njih.
Stjepan Miletić GIS izvora voda na području Papuka
38
Prva analiza je prema kategoriji izvora tj., prema njihovoj izdašnosti. Ova analiza je izuzetno
važna kako bi se dao uvid u izvore sa najvećom izdašnosti koji mogu postati glavna
eksploatacijska mjesta u svrhu vodoopskrbe i navodnjavanja.
Prilikom kreiranja upita odabere se atribut IZDASNOST te najveća vrijednost za izdašnost
koja postoji među inim izvorima, a to je 10–100 litara u sekundi. Atribut i vrijednosti koje
atributi poprimaju povezuju se operatorima. Bitno je koristiti operator koji može dati odgovor
na korisnikovo pitanje. Primjer izgradnje upita za izdašnost prikazan je na slici 5.7.
Slika 5.7: Primjer izgradnje upita za izdašnost
Nakon provedbe upita dobiva se rezultat od 4 izvora koji zadovoljavaju postavljeni uvjet koji
su prikazani na slici 5.8.
Stjepan Miletić GIS izvora voda na području Papuka
39
Slika 5.8: Rezultat atributne analize izvora prema izdašnosti
Sljedeća atributna analiza provedena je za atribut DO_CESTE. Ovom analizom izdvojit će se
oni izvori koji su od ceste udaljeni manje od 50 metara. Važnost ove analize je ta što je vodu
iz pojedinih izvora lakše do krajnjih korisnika dovesti uz cestu. Terenske radove kopanja
kanala kojom će se provesti cijev lakše i sigurnije je izvoditi ako će se cijev polagati uz cestu.
Rezultati atributne analize izvora prema udaljenosti do ceste prikazani su na slici 5.9.
Slika 5.9: Rezultati atributne analize izvora prema udaljenosti do ceste
Nakon provedene analize, izdvojeno je 27 izvora čija udaljenost do ceste iznosi manje od 50
metara.
Stjepan Miletić GIS izvora voda na području Papuka
40
Pomoću ove dvije analize ukazuje se na logiku kojom se mogu provesti i ostale analize koje
zanimaju korisnika GIS sustava.
Ove dvije prethodne analize mogle bi se objediniti u jednu. Ako je za neko područje potrebna
voda za navodnjavanje ili vodoopskrbu, a pri tome treba zadovoljiti uvjet da su izvori visoke
izdašnosti te da su blizu ceste zbog jeftinijih i jednostavnijih radova, može se kreirati upit kao
što je to prikazano na slici 5.10. Ovaj upit dat će odgovor na pitanje: „Koji izvori imaju
izdašnost 1−10 litara u minuti ili od 10−100 litara u minuti, a da je njihova udaljenost do
ceste manja od 50 metara?“.
Prilikom kreiranja upita koji u svojoj strukturi imaju više atributa koje objekti trebaju
zadovoljiti, potrebno je posvetiti posebnu pažnju. Nepravilno korištenje operatora dovest će
do nemogućnosti provođenja analize te željeni rezultati neće biti vidljivi. Stoga je potrebno
upit kreirati na smislen način na koji softver može ponuditi odgovor te prikazati reultate.
Kreiranje upita za izdašnost i udaljenost do ceste prikazano je na slici 5.10, a izvori koji
zadovoljavaju postavljenje uvjete na slici 5.11.
Slika 5.10: Kreiranje upita za izdašnost i udaljenost do ceste
Stjepan Miletić GIS izvora voda na području Papuka
41
Slika 5.11: Izvori koji zadovoljavaju postavljene uvjete za izdašnost i udaljenost do ceste
Nakon testiranja upita, dobiveno je 7 izvora koji zadovoljavaju postavljene uvjete. Dakle, od
61 izvora, samo ovih sedam imaju izdašnost IV. ili V. kategorije te su od ceste udaljeni manje
od 50 metara.
Ovakvo višestruko slaganje atributnih uvjeta koji objekti u geoinformacijskom sustavu
moraju zadovoljiti, uvelike olakšava analiziranje i donošenje odluka korisnicima GIS-a.
5.5.2. Prostorna analiza
Prostorna analiza može se provesti ako imamo najmanje dva različita sloja. Preklapanjem
slojeva koristeći različite uvjete, izdvajaju se izvori koji zadovoljavaju dane uvjete. Prva
analiza odnosi se na izvore koji se nalaze u katastarskoj općini Velika.
U prvom koraku potrebno je označiti katastarsku općinu za koju će se kreirati prostorni upit.
Nakon toga kreira se prostorni upit tako da se dobije odgovor na pitanje: „Koji izvori se
nalaze u katastarskoj općini Velika?“. Kreiranje prostornog upita prikazano je na slici 5.12.
Stjepan Miletić GIS izvora voda na području Papuka
42
Slika 5.12: Kreiranje prostornog upita za izvore koji se nalaze u k.o. Velika
Provedbom upita označeni su svi izvori koji zadovoljavaju prostorni upit, njih 11, te se nudi
mogućnost kreiranja novog sloja za dobivene rezultate. Kreiranje upita može se provoditi i za
novi sloj u kojem se nalaze izdvojeni rezultati nekog prošlog upita. Također, taj sloj se može
uređivati kao i svi ostali slojevi. Rezultati prostornog upita prikazani su na slici 5.13.
Slika 5.13: Rezultati prostornog upita
Sljedećim prostornim upitom kreirat će se novi sloj za dobivene rezultate upita. Ovim upitom
pokazat će svi odjeli i odsjeci u kojima se nalaze izvori voda. Ova analiza mogla bi se
smatrati suvišnom, međutim itekako u budućnosti može biti važna ukoliko se podigne svijest
Stjepan Miletić GIS izvora voda na području Papuka
43
ljudi glede održavanja izvora. Prilikom donošenja rješenja za etat šumarije Velika, može se
ukazati na dodatni oprez prilikom sječe drvne mase u odjelima i odsjecima gdje se nalaze
izvori voda. Razlog tomu je da se ljudskim djelovanjem može narušiti prirodni tok izvora.
Na slici 5.14 prikazani su svi odsjeci u kojima se nalazi ukupno 57 izvora, izuzevši četiri
izvora koja se nalaze na području Šumarskog fakulteta.
Slika 5.14: Rezultati prostornog upita u novom sloju
Stjepan Miletić GIS izvora voda na području Papuka
44
6. RASPRAVA
Činjenicu koju je potrebno još jednom napomenuti prije same rasprave je ta da je Hrvatska
prema statistikama peta u Europi i 29. u svijetu po bogatstvu vode. Možda trenutno i ne tako
privlačan resurs hrvatskim političarima, za nekoliko desetljeća za očekivati je da će biti
traženija od zlata.
Hrvatska se i dalje prema izvorima pitke vode ponaša neodgovorno. Uz svu tehnologiju koja
danas omogućuje jednostavnu evidenciju izvora voda, Hrvatska još uvijek nema katastar
voda. Možda je razlog tome nezainteresiranost. Budući da je Hrvatska pri vrhu po bogatstvu
vode, te nema problema sa nestašicom pa nema ni razloga strukturiranja pravnog tijela
zaduženog za evidenciju izvora. S druge strane, postoji mogućnost da pravno tijelo ne postoji
radi razloga koji dolazi iz političkih sfera. Da li je to pitanje politike ili pitanje linije manjeg
otpora pokazat će vrijeme. Jasno je da Hrvatska ima mogućnosti, potencijala i ljudi koji bi
mogli uspostaviti takvo pravno tijelo.
Zakašnjela reakcija uspostave katastra voda u ovom slučaju mogla bi prouzročiti probleme
koji možda nisu bili predviđeni. Ako bi se za 20 godina krenulo s ovim projektom, problem bi
mogli predstavljati strani, pa čak i domaći, koncesionari koji su od države dobili koncesiju na
željenim izvorima te izgradili svoja postrojenja za punjenje vode.
Prikupljanje podataka je izuzetno važan dio u cijelom procesu kreiranja GIS sustava. Osobno
prikupljanje podataka iako zahtjeva temeljitu pripremu i određivanje pogodnog vremena za
prikupljanje, nije toliko iscrpljujuće i dugotrajno. Međutim, prikupljanje podataka od
nadležnih institucija u Hrvatkoj ponekad može zaustaviti tijek izrade cijelog projekta.
Dugotrajnost, papirologija i lijenost nadležnih osoba državnih institucija može lako dovesti do
pojave netrpeljivosti između osoba koje rade projekt te nadležnih institucija, a ponekad i
među osobama koje zajedno rade na projektu. To sve skupa može loše utjecati na kvalitetu
konačnog produkta. Treba nastojati da takvih situacija bude što manje, štoviše pokazati svoju
ljudskost i pristupiti odgovorno rješavanju zahtjeva.
Cijela rasprava mogla bi se sažeti u citat kojeg je napisao kineski general i vojni strateg Sun
Tzu (5. st. pr. Kr.): „Prepoznajte veliko dok je još malo.“
Stjepan Miletić GIS izvora voda na području Papuka
45
7. ZAKLJUČAK
Važnost vode i njena neprocjenjiva vrijednost spomenute su već u uvodnom dijelu. Kako je
količina pitke vode iz dana u dan jedan veliki upitnik, a potrebe za njom u linearnom porastu,
izuzetno je važno pravovremeno reagirati te osvijestiti ljude i politiku na racionalno
korištenje.
Ovim radom prikazana je izrada jednog geoinformacijskog sutava za izvore voda.
Objašnjenjem svih koraka, od prikupljanja podataka, preko obrade podataka i na kraju do
raznih analiza, dan je uvid u izradu jednog GIS-a izvora voda koji bi mogao pokrivati i puno
veće područje nego što je g.j. Južni Papuk; područje na razini županije, regije ili cijele zemlje.
Provedene analize na malom području Slavonije ukazuju na laku dostupnost i iznimno
bogatstvo pitkom vodom tog dijela Hrvatske.
Potrebno je napomenuti da prilikom izrade ovakvog GIS sustav, najviše vremena zahtjeva
prikupljanje podataka. Analize, atributne i prostorne upite, jednostavno je raditi ako postoji
skup točnih podataka koji je prikupljen na terenu. Osobno prikupljanje podataka iako zahtjeva
temeljitu pripremu i određivanje pogodnog vremena za prikupljanje, nije toliko iscrpljujuće i
dugotrajno. Međutim, prikupljanje podataka od nadležnih institucija u Hrvatkoj
Nakon kreiranja GIS sustava, da bi isti bio održiv i imao funkciju, potrebno je periodično
ažurirati podatke ako je došlo do njihove promjene. To se uglavnom odnosi na atribute izvora
koji su češće podložni promjenama kao na primjer, izdašnost izvora. Izdašnost može varirati s
obzirom na količinu padalina te sušna razdoblja tijekom ljetnih dana.
Primjena geoinformacijskog sustava u ovom području, izvori voda, uvelike bi pomoglo
boljim gospodarenjem izvorima na području teritorija Republike Hrvatske. Taj projekt je
sigurno jedan od budućih u Hrvatskoj, a da li će on biti realiziran u obliku katastra voda ili
kao GIS sustav unutar neke već postojeće državne institucije, odlučit će nadležne institucije.
Stjepan Miletić GIS izvora voda na području Papuka
46
LITERATURA
Dragišić, V. (2014): Nastavni materijal s predavanja i vježbi iz kolegija Osnove hidrologije,
(http://www.rgf.bg.ac.rs/predmet/RO/III%20semestar/Osnovi%20hidrogeologije/Predav
anja/OsHG%2007%20-%20Izvori.pdf, 5.5.2014.).
Državna geodetska uprava (2011): Podjela na listove karata i katastarskih planova Republike
Hrvatske u HTRS96/TM projekcijskom koordinatnom referentnom sustavu, (http://listo
vi.dgu.hr/index.html, 5.5.2014.).
Državna geodetska uprava (2010): Zbirka kartografskih znakova, (http://www.hkoig.hr/assets/
Zbirka-kartografznakova.pdf, 5.5.2014.).
Fakultet građevinarstva, arhitekture i geodezije u Splitu (2014): Nastavni materijali s predava
nja i vježbi, (http://www.gradst.hr/Portals/9/PropertyAgent/1167/Files/2089/Podzemne
%20vode.pdf, 5.5.2014.).
Bernard T. Bormann, Judy L. Meyer, Tim Schowalter, Everett Hausen. McGraw-Hill Encyclo
pedia of Science & Technology (2014): Prašume, džungle, šume i stabla (http://croatia.p
anda.org/naa_zemlja/praume__dungle__ume_i_stabla_/, 4.5.2014.).
Garašić, M. (2014): Nastavni materijali s predavanja i vježbi, (http://info.grad.hr/!res/odbfiles/
1823/predavanja/1.5-pi.pdf, 5.5.2014.).
Google (2014): Izletište Jankovac u Parku prirode Papuk, (http://www.cro-eu.com/forum/inde
x.php?topic=1886.0, 3.5.2014.).
Google (2014): Primjena GIS-a, (http://www.gis.ba/primjena-gis-a/, 1.5.2014.).
Google (2014):Prostorno uređenja šuma,(http://www.vuka.hr/fileadmin/user/upload/lovstvo/k
orisni_sadrzaj/Uredivanje_suma/6_PROSTORNO_UREDENJE_SUMA.pdf,1.5.2014.).
Hrvatske šume (2014): Šume u Hrvatskoj (http://portal.hrsume.hr/index.php/hr/ume/opcenito/
sumeuhrv, 4.5.2014.).
Hrvatski Sabor (2005): Zakon o šumama (http://www.zakon.hr/z/294/Zakon-o-%C5%A1uma
ma, 4.5.2014.).
Stjepan Miletić GIS izvora voda na području Papuka
47
Katić, D. (2013): Rat za pitku vodu, (http://www.hrvatskiglas-berlin.com/?p=129650,
5.5.2014.).
Ministarstvo poljoprivrede (2014): Šumarstvo (http://www.mps.hr/default.aspx?id=8451,
5.5.2014.).
Oikon (2014): Uvod u GIS,(http://www.oikon.hr/Portals/0/nastava/UVOD%20U%20GIS.pdf,
1.5.2014.).
Perković, D. (2010): Osnove geoinformatike, (http://rgn.hr/~dperko/nids_dperkovic/predavanj
a/03_Povijesni_razvoj_kartografije_i_GIS-a_09062010.pdf, 4.5.2014.).
Park prirode Papuk (2014): O Parku, (http://pp-papuk.hr/o-nama/o-parku/, 4.5.2014.).
Roginić, J. (2011): Svjetski dan voda, (http://www.stampar.hr/SvjetskiDanVoda, 5.5.2014.).
Stipić, L. (2012): Voda (na)sušna!, (http://www.profitiraj.hr/novosti/prosjecna-dnevna-potros
nja-vode-po-osobi-krece-se-izmedu-300-600-litara/, 5.5.2014.).
Tutić, D., Vučetić, N., Lapaine, M. (2002): Uvod u GIS, (http://www.kartografija.hr/old_hkd/
obrazovanje/prirucnici/Uvod_u_GIS.pdf, 1.5.2014.).
Veleučilište u Šibeniku (2014): Nastavni materijali s predavanja i vježbi iz kolegija Ekologija
i zaštita okoliša, (http://www.vus.hr/Nastavni%20materijali/Ekologija%20vjezbe%2003
-04/VJEZBA%2014.pdf, 5.5.2014.).
Wikipedia (2014): QGIS, (http://en.wikipedia.org/wiki/QGIS, 1.5.2014.).
Wikipedia (2014): Voda, (http://hr.wikipedia.org/wiki/Voda, 5.5.2014.).
Zelena lista (2014): Voda ugroženo dobro, (http://www.zelena-lista.hr/UserFiles/File/brosure/
Voda_Brosura.pdf, 5.5.2014.).
Stjepan Miletić GIS izvora voda na području Papuka
48
POPIS SLIKA
Slika 2.2: Najstarija karta u glini, Babilon, Irak, 2300. god.p.n.e. (Perković 2010) ................................. 3
Slika 2.3: Oblici prostornih podataka (Oikon 2014) ................................................................................ 5
Slika 2.4: Prikaz vektorskog i rasterskog zapisa (Tutić i dr. 2002) ........................................................... 6
Slika 3.1: Raspodjela šuma prema vlasnništvu (Hrvatske šume 2014) ................................................. 12
Slika 3.2: Područje Parka prirode Papuk (Google 2014) ........................................................................ 15
Slika 4.1: Prikaz količine pitke vode na Zemlji u odnosu na cijeli planet (Zelena lista 2014) ................ 18
Slika 5.1: Korištenje WMS servisa DGU-a u QGIS aplikaciji ................................................................... 30
Slika 5.2: Sloj Izvori ................................................................................................................................ 31
Slika 5.3: Sloj Ceste preklopljen s TK25 ................................................................................................. 32
Slika 5.4: Sloj Gospodarsko razdjeljenje preklopljen s TK25 .................................................................. 33
Slika 5.5: Sloj Katastarske općine preklopljen s TK25 ............................................................................ 33
Slika 5.6: Definiranje koordinatnog referentnog sustava ..................................................................... 35
Slika 5.7: Primjer izgradnje upita za izdašnost ...................................................................................... 38
Slika 5.8: Rezultat atributne analize izvora prema izdašnosti ............................................................... 39
Slika 5.9: Rezultati atributne analize izvora prema udaljenosti do ceste .............................................. 39
Slika 5.10: Kreiranje upita za izdašnost i udaljenost do ceste ............................................................... 40
Slika 5.11: Izvori koji zadovoljavaju postavljene uvjete za izdašnost i udaljenost do ceste .................. 41
Slika 5.12: Kreiranje prostornog upita za izvore koji se nalaze u k.o. Velika ......................................... 42
Slika 5.13: Rezultati prostornog upita ................................................................................................... 42
Slika 5.14: Rezultati prostornog upita u novom sloju ........................................................................... 43
Stjepan Miletić GIS izvora voda na području Papuka
49
POPIS TABLICA
Tablica 2.1: Prednosti rasterskog i vektorskog modela .......................................................................... 7
Tablica 2.2: Nedostaci rasterskog i vektorskog modela .......................................................................... 7
Tablica 4.1: Prikaz rasprostranjenosti vode i volumnog udjela ............................................................. 17
Tablica 4.2: Klasifikacija izvora prema izdašnosti .................................................................................. 23
Tablica 4.3: Klasfikacija izvora prema amplitudi kolebanja izdašnosti .................................................. 23
Tablica 4.4: Klasifikacija izvora na osnovu temperature vode .............................................................. 24
Tablica 4.5: Način prikaza nekih hidrografskih objekata na planu ili karti određenog mjerila ............. 26
Tablica 5.1: Kreirani atributi za izvore i njihovo značenje ..................................................................... 36
Stjepan Miletić GIS izvora voda na području Papuka
50
POPIS PRILOGA
PRILOG 1. Atributna tablica izvora voda
PRILOG 2. Zakon o vodama (Hrvatski Sabor, 2011)
Stjepan Miletić GIS izvora voda na području Papuka
51
POPIS DOKUMENATA NA PRILOŽENOM CD-u
stmiletic_diplomski_rad.pdf – rukopis diplomskog rada
stmiletic_diplomski_rad.pptx – prezentacija diplomskog rada
GIS izvora voda – RAR datoteka sa svim shape-ovima
Stjepan Miletić GIS izvora voda na području Papuka
52
ŽIVOTOPIS
OSOBNE INFORMACIJE Stjepan Miletić
Doljanovci 1a, 34334 Kaptol, Požega, Republika Hrvatska
034 / 231 - 475 092 304 51 32
Spol Muško | Datum rođenja 11/08/1990 | Državljanstvo Hrvatsko
RADNO ISKUSTVO
OBRAZOVANJE I
OSPOSOBLJAVANJE
ožujak 2014 – srpanj 2014 Geodet
Usus fructus, Zagreb
▪ Snimanje situacije za izradu geodetskih elaborata za legalizaciju objekata, za izradu
geodetskog projekta , za upis u katastar i zemljišnu knjigu, za izradu geodetskih elaborata
za katastar vodova elektroničke telekomunikacijske infrastrukture, iskolčenja
srpanj 2013 – srpanj 2013 Geodet
Tri–Tom, Požega
▪ Snimanje situacije za izradu geodetskih elaborata za legalizaciju objekata
rujan 2012 – siječanj 2013
rujan 2013 – siječanj 2014
Demonstrator
Geodetski fakultet, Zagreb
▪ Obavljanje dužnosti demonstratora na kolegiju Geodetski planovi
srpanj 2007 – kolovoz 2007 Geodet
Kučinić, Požega
▪ Školska praksa, snimanje situacija za izradu geodetskih elaborata za katastar, zemljišnu
knjigu; iskolčenja; sudski sporovi
2012 - 2014 Mag. ing. geod. et geoinf / Magistar inženjer geodezije i geoinformatike
Geodetski fakultet, Zagreb
▪ Katastarska izmjera, Posebni algoritmi geodetskih mjerenja, inženjerska geodezija u
graditeljstvu, Navigacija, Fizikalna geodezija, Geodetske mreže posebnih namjena,
Geofizička geodezija, Komasacije, Pomorska geodezija.
Stjepan Miletić GIS izvora voda na području Papuka
53
OSOBNE VJEŠTINE
DODATNE INFORMACIJE
2009 - 2012 Univ. bacc. ing. geod. et geoinf. / Sveučilišni prvostupnik inženjer
geodezije i geoinformatike
Geodetski fakultet, Andrije Kačića Miošića 26, 10 000 Zagreb
▪ Geodetski mjernik, GIS suradnik, Katastarski mjernik, Fotogrametar suradnik, Kartograf
suradnik, Hidrograf suradnik
2005 -2009 Geodetski tehničar
Geodetska tehnička škola, Av. Većeslava Holjevca 15, 10 000 Zagreb
▪ Geodezija, Geodetski planovi, Geodetsko računanje, Trasiranje, Fotogrametrija,
Primijenjena geodezija
1997 - 2005
Osnovna škola Vilima Korajca, Kaptol, Požega
Materinski jezik hrvatski
Ostali jezici RAZUMIJEVANJE GOVOR PISANJE
Slušanje Čitanje Govorna interakcija Govorna produkcija
engleski A1 A1 A1 A1 A1
njemački A1 A1 A1 A1 A1
Stupnjevi: A1/2: Početnik - B1/2: Samostalni korisnik - C1/2 Iskusni korisnik
Zajednički europski referentni okvir za jezike
Računalne vještine dobro vladanje alatima Microsoft Office™ i AutoCAD
Vozačka dozvola B
Priznanja i nagrade
Članstva
Nagrade Geodetske tehničke škole za odličan uspjeh i najboljeg učenika od 2005. do 2008.
godine
Slavonska udruga studenata, Udruga požeških studenata Vallis Aurea, Biciklistički klub
Dubrava, DVD Doljanovci
ZAKON O VODAMA
I. OPĆE ODREDBE
Predmet uređivanja
Članak 1.
Ovim se Zakonom uređuju pravni status voda, vodnoga dobra i vodnih građevina, upravljanje
kakvoćom i količinom voda, zaštita od štetnog djelovanja voda, detaljna melioracijska
odvodnja i navodnjavanje, djelatnosti javne vodoopskrbe i javne odvodnje, posebne
djelatnosti za potrebe upravljanja vodama, institucionalni ustroj obavljanja tih djelatnosti i
druga pitanja vezana za vode i vodno dobro.
Ovim se Zakonom ne uređuju radiološka onečišćenja voda i vodnoga dobra.
Važenje Zakona u odnosu na predmet
Članak 2.
Odredbe ovoga Zakona odnose se na:
1. površinske i podzemne vode,
2. priobalne vode u pogledu njihovog kemijskog i ekološkog stanja, gdje je to izričito
određeno u ovom Zakonu,
3. vode teritorijalnog mora u pogledu njihovog kemijskog stanja, gdje je to izričito određeno u
ovom Zakonu te u odnosu na nalazišta vode za piće i
4. mineralne i termalne vode, osim mineralnih i geotermalnih voda iz kojih se mogu
pridobivati mineralne sirovine ili koristiti akumulirana toplina u energetske svrhe što se
uređuje Zakonom o rudarstvu.
Zaštita voda od onečišćenja u priobalnim vodama i vodama teritorijalnoga mora s plovila,
potapanjem, iz zraka ili zrakom, od djelatnosti na morskome dnu i u morskom podzemlju,
uključujući onečišćenja sa sprava, uređaja i cjevovoda položenih na morskom dnu, provodi se
po posebnim propisima kojima se uređuje zaštita okoliša i Pomorskom zakoniku te
odgovarajućom primjenom propisanih ciljeva zaštite vodnoga okoliša određenih propisom iz
članka 41. ovoga Zakona i Planu upravljanja vodnim područjima.
Granicu između kopnenih voda i voda mora utvrđuje Vlada Republike Hrvatske.
Zaštita voda od onečišćenja s plovila, uključujući i plutajuće objekte na vodnim putovima
unutarnjih voda i lukama na unutarnjim vodama, provodi se po odredbama Zakona o plovidbi
i lukama unutarnjih voda, sukladno ciljevima zaštite vodnoga okoliša određenih propisom iz
članka 41. stavka 1. ovoga Zakona i Planu upravljanja vodnim područjima.
Značenje izraza
Članak 3.
27. »Izvorište« je mjesto na zemljišnoj čestici iz kojeg podzemna voda prirodno izvire na
površinu odnosno mjesto na zemljišnoj čestici s kojeg se kroz bušotinu crpi voda iz tijela
podzemnih voda;
Upravljanje vodama
Članak 4.
Upravljanje vodama čine svi poslovi, mjere i radnje koje na temelju ovoga Zakona i zakona
kojim se uređuje financiranje vodnoga gospodarstva poduzimaju Republika Hrvatska,
Hrvatske vode, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave radi postizanja ciljeva iz
članka 4. ovoga Zakona, osim poslova, mjera i radnji u djelatnostima detaljne melioracijske
odvodnje, javnoga navodnjavanja i vodnih usluga.
Ciljevi upravljanja vodama su:
1. osiguranje dovoljnih količina kvalitetne pitke vode za vodoopskrbu stanovništva,
2. osiguranje potrebnih količina vode odgovarajuće kakvoće za različite gospodarske i osobne
potrebe,
3. zaštita ljudi i njihove imovine od poplava i drugih oblika štetnog djelovanja voda i
4. postizanje i očuvanje dobrog stanja voda radi zaštite života i zdravlja ljudi, zaštite njihove
imovine, zaštite vodnih i o vodi ovisnih ekosustava.
Načela upravljanja vodama
Članak 5.
Voda nije komercijalni proizvod kao neki drugi proizvodi, nego je naslijeđe koje treba čuvati,
štititi i mudro i racionalno koristiti.
Vodama se upravlja prema načelu jedinstva vodnog sustava i načelu održivog razvitka kojim
se zadovoljavaju potrebe sadašnje generacije i ne ugrožavaju pravo i mogućnost budućih
generacija da to ostvare za sebe.
Upravljanje vodama prilagođava se globalnim klimatskim promjenama.
Za korištenje voda koje prelazi granice općeg korištenja, kao i za svako pogoršanje stanja
voda, plaća se naknada razmjerno koristi, odnosno stupnju i opsegu utjecaja na promjene u
stanju vodnih tijela, poštujući ekonomsko vrednovanje voda, povrat troškova njezinoga
korištenja i zaštite vodnoga okoliša i drugih sastavnica okoliša.
Zaštita i korištenje voda temelji se na načelu predostrožnosti, poduzimanja preventivnih
mjera, otklanjanja štete nanijete vodnom okolišu na mjestu njezinog nastanka te načelima
»onečišćivač plaća«, odnosno »korisnik plaća«.
Pri provedbi aktivnosti na očuvanju, zaštiti i korištenju voda, nadležna tijela odnosno
nadležne pravne osobe sukladno Zakonu donose odluke što bliže mjestu gdje je voda izložena
nekom utjecaju ili gdje se koristi.
Upravljanje rizicima od poplava zasniva se na načelima solidarnosti, prvenstva u potrebama,
hitne službe, trajne imobilizacije i mobilizacije; planira se i koordinira na razini vodnog
područja u cilju smanjenja rizika od štetnih posljedica poplava, posebno po život, zdravlje i
imovinu ljudi, okoliš, kulturnu baštinu, gospodarske djelatnosti i infrastrukturu.
U donošenju planskih dokumenata, sukladno ovome Zakonu i posebnim propisima o zaštiti
okoliša, osigurava se informiranje i sudjelovanje javnosti.
Upravljanje vodama koje ima prekogranični utjecaj ostvaruje se suradnjom s drugim
državama, sklapanjem i provedbom međunarodnih ugovora, obavješćivanjem o
prekograničnim utjecajima na vode i vodni okoliš, o velikim nesrećama kako ih definiraju
propisi o zaštiti okoliša, kao i međunarodnom razmjenom informacija o vodama i vodnom
okolišu.
II. VODE, VODNO DOBRO I VODNE GRAĐEVINE
1. Pravni status voda
Voda kao opće dobro
Članak 7.
Vode su opće dobro i imaju osobitu zaštitu Republike Hrvatske.
Vode u tijelima površinskih i podzemnih voda ne mogu biti objektom prava vlasništva i
drugih stvarnih prava.
Vode iz stavka 2. ovoga članka koriste se i na njima se stječu prava na način i pod uvjetima
utvrđenim ovim Zakonom i drugim propisima.
2. Pravni status vodnog dobra
Vodno dobro
Članak 8.
Vodno dobro čine zemljišne čestice koje obuhvaćaju:
1. vodonosna i napuštena korita površinskih voda,
2. uređeno inundacijsko područje,
3. neuređeno inundacijsko područje,
4. prostor na kojem je izvorište voda iz članka 88. stavka 1. ovoga Zakona potreban za
njegovu fizičku zaštitu i prostor na kojem je izvorište, izdašnosti najmanje 10m3 dnevno,
prirodne mineralne, termalne i prirodne izvorske vode potreban za njegovu fizičku zaštitu i
5. otoke koji su nastali ili nastanu u vodonosnom koritu presušivanjem vode, njezinom
diobom na više rukavaca, naplavljivanjem zemljišta ili ljudskim djelovanjem.
Prostor iz stavka 1. točke 4. ovoga članka koji nije u vlasništvu Republike Hrvatske ne može
biti manji od 400 niti veći od 450 četvornih metara oko izvorišta, tako da je izvorište u pravilu
u središtu toga prostora.
Prostor iz stavka 1. točke 4. ovoga članka koji je u vlasništvu Republike Hrvatske je jedan
hektar oko izvorišta, tako da je izvorište u pravilu u središtu toga prostora, ili iznimno manje
površine ako je zemljište u vlasništvu Republike Hrvatske na kojem je izvorište manje
površine od jednog hektara.
Prostor iz stavka 2. i 3. ovoga članka mora biti zasebna katastarska i zemljišnoknjižna čestica,
za koju se prije parcelacije osniva pravo služnosti prolaza i provoza do javne prometnice, na
teret svih nekretnina.
Vodno dobro je dobro od interesa za Republiku Hrvatsku i ima njezinu osobitu zaštitu.
Vodno dobro se koristi na način i pod uvjetima propisanim ovim Zakonom.
Namjena vodnog dobra
Članak 9.
Vodno dobro služi održavanju i poboljšanju vodnog režima, a osobito je namijenjeno za:
1. građenje i održavanje regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina,
2. održavanje korita i obala vodotoka, te održavanje i uređenje inundacijskog područja,
3. građenje i održavanje unutarnjih vodnih putova,
4. provedbu obrane od poplava,
5. korištenje i zaštitu izvorišta voda iz članka 8. stavka 1. točke 4. ovoga Zakona.
Javno vodno dobro
Članak 11.
Javno vodno dobro čine zemljišne čestice iz članka 8. ovoga Zakona koje su do dana stupanja
na snagu Zakona o vodama (»Narodne novine«, br. 107/95.) bile temeljem zakona ili
temeljem bilo koje druge pravne osnove: opće dobro, javno dobro, javno vodno dobro, vodno
dobro, javno dobro – vode, državno vlasništvo, vlasništvo jedinice lokalne samouprave,
društveno vlasništvo bez obzira tko je bio nositelj prava korištenja, upravljanja ili
raspolaganja, odnosno koje su u zemljišnoj knjizi bile upisane kao: javno dobro, javno vodno
dobro, vodno dobro, državno vlasništvo, vlasništvo jedinice lokalne samouprave, društveno
vlasništvo s naznakom ili bez naznake nositelja prava korištenja, upravljanja ili raspolaganja,
općenarodna imovina, opće dobro i sl.
Javnim vodnim dobrom smatraju se sve do dokaza suprotnog i one zemljišne čestice iz članka
8. ovoga Zakona koje do dana stupanja na snagu ovoga Zakona nisu bile upisane u zemljišnoj
knjizi, odnosno koje su bile upisane u zemljišnu knjigu, ali nitko nije naznačen kao njihov
vlasnik.
Javnim vodnim dobrom postaju i one zemljišne čestice iz članka 8. ovoga Zakona koje se
izvlaste ili otkupe u korist Republike Hrvatske.
Javno vodno dobro je javno dobro u općoj uporabi odnosno u javnoj uporabi sukladno članku
14. stavku 2. ovoga Zakona, i u vlasništvu je Republike Hrvatske.
Javno vodno dobro je neotuđivo.
Na javnom vodnom dobru ne može neka druga osoba, dosjelošću niti na drugi način, steći
pravo vlasništva niti drugo stvarno pravo, osim prava služnosti i prava građenja na način
uređen člankom 16. ovoga Zakona.
Pravni poslovi sklopljeni protivno stavku 6. ovoga članka su ništetni.
Osoba koja neovlašteno koristi javno vodno dobro ne može ostvariti posjedovnu zaštitu.
Upis javnog vodnog dobra u zemljišnu knjigu
Članak 13.
Javno vodno dobro upisuje se u zemljišnu knjigu i katastar na sljedeći način:
– u posjedovnicu (List »A«), uz podatke koji se inače upisuju u posjedovnicu, upisuje se i
oznaka vrste javnog vodnog dobra iz članka 8. Zakona,
– u vlastovnicu (List »B«) upisuje se naznaka »javno vodno dobro u općoj uporabi u
vlasništvu Republike Hrvatske« i naznaka pravne osobe koja upravlja tim dobrom.
– u teretovnicu (List »C«) upisuje se zabrana otuđenja i zabrana opterećenja nekretnine
založnim pravom, uz naznaku posljedice ništetnosti pravnih poslova.
Upravljanje javnim vodnim dobrom
Članak 15.
Javnim vodnim dobrom sukladno ovom Zakonu upravljaju Hrvatske vode, ako ovim
Zakonom nije drugačije propisano.
Pod upravljanjem iz stavka 1. ovoga članka smatra se održavanje, korištenje i čuvanje
javnoga vodnoga dobra za namjene kojima javno vodno dobro služi.
Korištenje javnoga vodnoga dobra za gospodarske ili osobne potrebe
Članak 16.
Pravne i fizičke osobe mogu na dijelu javnoga vodnoga dobra ostvariti prava najma, zakupa,
služnosti i građenja radi ostvarenja svojih gospodarskih, odnosno osobnih potreba, samo ako
to pravo neće utjecati na ostvarivanje namjena iz članka 9. ovoga Zakona, o čemu mišljenje
daju Hrvatske vode.
Na tom dijelu javnog vodnog dobra može se drugim osobama ograničiti ili potpuno isključiti
njegova uporaba.
Ugovore o najmu i zakupu javnoga vodnoga dobra sklapaju u ime Republike Hrvatske
Hrvatske vode, a ugovore kojim se zasniva pravo služnosti ili pravo građenja na javnom
vodnom dobru Vlada Republike Hrvatske, ili od nje ovlašteno tijelo.
Iznimno od stavka 3. ovoga članka, na javnom se vodnom dobru mogu graditi druge
građevine u vlasništvu Republike Hrvatske ili koje su u statusu općega dobra, investitor kojih
je Republika Hrvatska ili pravne osobe u kojoj je Republika Hrvatska većinski udjeličar,
dioničar ili osnivač s većinskim pravom odlučivanja. Odluku o tome donosi Vlada Republike
Hrvatske ili od nje ovlašteno tijelo.
Na temelju ovoga članka ne može se dati koncesija za javne radove na vodnim ili drugim
javnim građevinama, što ne isključuje davanje koncesije po posebnim propisima.
O davanju prava iz stavka 1. ovoga članka odlučuje Vlada Republike Hrvatske ili od nje
ovlašteno tijelo.
Visinu naknade za prava iz stavka 1. ovoga članka propisuje Vlada Republike Hrvatske.
Prihod od naknade za pravo građenja i pravo služnosti na javnom vodnom dobru prihod je
državnoga proračuna, a prihod od naknade za pravo zakupa i najma na javnom vodnom dobru
prihod je Hrvatskih voda.
Zahtjevi za stjecanje prava iz stavka 1. i stavka 4. ovoga članka podnose se putem
Ministarstva.
Korištenje javnog vodnog dobra za odmor i rekreaciju
Članak 17.
Svatko, pod jednakim uvjetima, može koristiti javno vodno dobro za odmor i rekreaciju, na
način i u opsegu koje određuje tijelo jedinice lokalne ili područne (regionalne) samouprave,
uz prethodnu suglasnost Hrvatskih voda.
Pri korištenju javnog vodnog dobra iz stavka 1. ovoga članka ne smije se ugroziti njegovo
korištenje za namjene iz članka 9. ovoga Zakona i za druga korištenja u skladu s ovim
Zakonom, a osobito se mora osigurati zaštita obala, korita vodotoka i drugih voda, uključujući
vodne građevine na njima.
Pravo prvokupa
Članak 19.
Republika Hrvatska ima pravo prvokupa zemljišnih čestica koje čine vodno dobro, a nisu u
sustavu javnog vodnog dobra.
U slučaju da vlasnik namjerava prodati zemljišne čestice iz članka 8. stavka 1. ovoga Zakona,
dužan je podnijeti Hrvatskim vodama ponudu za prodaju, po tržnim cijenama u mjestu
prodaje.
Po prijemu ponude iz stavka 2. ovoga članka Hrvatske vode dužne su u roku od 30 dana
ponudu sa svojim mišljenjem dostaviti Ministarstvu i tijelu Republike Hrvatske nadležnom za
upravljanje imovinom Republike Hrvatske.
Nadležna tijela iz stavka 3. ovoga članka dužna su u roku od šezdeset dana od isteka roka iz
stavka 3. ovoga članka obavijestiti Hrvatske vode i podnositelja ponude o prihvaćanju i
uvjetima prihvaćanja ponude ili o odbijanju ponude.
Ugovor o kupnji zemljišnih čestica iz stavka 1. ovoga članka sklapaju Hrvatske vode u ime
Republike Hrvatske, uz prethodno mišljenje nadležnog županijskog državnog odvjetništva.
U slučaju da ponuditelj ne primi odgovor nadležnog tijela u roku iz stavka 4. ovoga članka,
slobodan je prodati zemljišnu česticu po svom nahođenju.
Kupljena zemljišna čestica iz stavka 2. ovoga članka upisuje se u zemljišnu knjigu kao javno
vodno dobro.
Namjena vodnih građevina
Članak 21.
Vodne građevine su građevine ili skupovi građevina zajedno s pripadajućim uređajima i
opremom, koji čine tehničku, odnosno tehnološku cjelinu, a služe za uređenje vodotoka i
drugih površinskih voda, za zaštitu od štetnog djelovanja voda, za zahvaćanje voda u cilju
njihova namjenskog korištenja i za zaštitu voda od onečišćenja.
Vrste vodnih građevina
Članak 22.
Vodne građevine, s obzirom na njihovu namjenu, jesu:
1. regulacijske i zaštitne vodne građevine – nasipi, obaloutvrde, umjetna korita vodotoka,
odteretni kanali, lateralni kanali, odvodni tuneli, brane s akumulacijama, ustave, retencije i
druge pripadajuće im građevine, crpne stanice za obranu od poplava, vodne stepenice,
slapišta, građevine za zaštitu od erozija i bujica i druge građevine pripadajuće ovim
građevinama;
2. komunalne vodne građevine:
2.1. građevine za javnu vodoopskrbu – akumulacije, vodozahvati (zdenci, kaptaže i druge
zahvatne građevine na vodnim tijelima), uređaji za kondicioniranje vode, vodospreme, crpne
stanice, glavni dovodni cjevovodi i vodoopskrbna mreža,
2.2. građevine za javnu odvodnju – kanali za prikupljanje i odvodnju otpadnih voda, mješoviti
kanali za odvodnju otpadnih i oborinskih voda, kolektori, crpne stanice, uređaji za
pročišćavanje otpadnih voda, uređaji za obradu mulja nastalog u postupku pročišćavanja
otpadnih voda, lagune, ispusti u prijemnik i druge građevine pripadajuće ovim građevinama,
uključujući sekundarnu mrežu;
3. vodne građevine za melioracije:
3.1. građevine za melioracijsku odvodnju su građevine iz stavka 2. ovoga članka,
3.2. građevine za navodnjavanje – akumulacijske i druge zahvatne građevine, razvodna mreža
i druge građevine pripadajuće ovim građevinama,
3.3. mješovite melioracijske građevine su građevine iz podtočke 3.1. i 3.2. ove točke;
4. vodne građevine za proizvodnju električne energije – brane, akumulacije, dovodni i
odvodni kanali, tuneli i druge građevine, uređaji i oprema pripadajući ovim građevinama;
5. građevine za unutarnju plovidbu – objekti sigurnosti plovidbe na unutarnjim vodama i
lučke građevine, sukladno posebnim propisima o plovidbi i lukama unutarnjih voda.
Građevine za melioracijsku odvodnju su kanali s pripadajućim crpnim stanicama, drenažama,
betonskim propustima, čepovima, sifonima, stepenicama, brzotocima, oblagama za zaštitu od
erozija, ustavama i drugim pripadajućim građevinama, uređajima i opremom, i dijele se na:
1. građevine za osnovnu melioracijsku odvodnju:
1.1. melioracijske građevine I. reda – glavni odvodni kanali za prihvat svih voda iz
melioracijskog sustava ili dijela tog sustava, a koji se dovode putem detaljne kanalske mreže i
odvode u melioracijske građevine,
1.2. melioracijske građevine II. reda – glavni odvodni kanali za prihvat svih voda iz
melioracijskog sustava ili dijela tog sustava, a koji se dovode putem detaljne melioracijske
mreže i odvode melioracijske građevine I. reda;
2. građevine za detaljnu melioracijsku odvodnju:
2.1. melioracijske građevine III. reda – sabirni te parcelni kanali za prikupljanje voda s
poljoprivrednih površina i njihovo odvođenje u građevine za osnovnu melioracijsku odvodnju
(melioracijske građevine II. reda),
2.2. melioracijske građevine IV. reda – parcelni ili detaljni kanali za neposredno prikupljanje
voda s poljoprivrednih, odnosno drugih čestica i njihovo odvođenje u melioracijske građevine
III. reda.
Vodne građevine iz ovoga članka od interesa su za Republiku Hrvatsku.
Građenje i održavanje vodnih građevina iz ovoga članka u interesu je Republike Hrvatske.
Podjela voda
Članak 32.
Površinskim i podzemnim vodama upravlja se jedinstveno.
Površinske vode dijele se na vode I. reda i vode II. reda.
Popis voda I. reda, koji će uključiti međudržavne vode, priobalne vode, druge veće vode i
kanale te bujične vode veće snage, utvrđuje Vlada Republike Hrvatske.
Ostale površinske vode su vode II. reda.
V. ZAŠTITA VODA I VODNOGA OKOLIŠA
1. Opća svrha zaštite voda
Ciljevi zaštite voda
Članak 40.
Zaštita voda od onečišćenja (u daljnjem tekstu: zaštita voda) provodi se radi:
– očuvanja života i zdravlja ljudi,
– zaštite vodnih ekosustava i drugih o vodi ovisnih ekosustava,
– zaštite prirode,
– smanjenja onečišćenja i sprječavanja daljnjeg pogoršanja stanja voda,
– zaštite i unapređenja stanja površinskih voda, uključivo i priobalne vode te podzemnih
voda, kao i radi uspostave prijašnjeg stanja gdje je ono bilo povoljnije od sadašnjega i
– omogućavanja neškodljivog i nesmetanog korištenja voda za različite namjene.
Zaštita voda ostvaruje se donošenjem provedbenih propisa iz ovoga poglavlja, nadzorom nad
stanjem kakvoće voda i izvorima onečišćavanja, kontrolom onečišćenja, zabranom ispuštanja
onečišćujućih tvari u vode i zabranom drugih radnji i ponašanja koja mogu izazvati
onečišćenje vodnoga okoliša i okoliša u cjelini, građenjem i upravljanjem građevinama
odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda te drugim mjerama usmjerenim očuvanju i
poboljšavanju kakvoće i namjenske korisnosti voda.
Provedba mjera zaštite voda od onečišćenja ne može izravno ili neizravno povećati
onečišćenje kopnenih voda.
2. Standard kakvoće voda i utvrđivanje stanja voda
Standard kakvoće voda
Članak 41.
Vlada Republike Hrvatske uredbom propisuje standard kakvoće voda za površinske,
uključivo i priobalne vode i vode teritorijalnoga mora te podzemne vode.
Propis iz stavka 1. ovoga članka sadržava i:
– kriteriji za utvrđivanje ciljeva zaštite vodnoga okoliša sukladno općoj svrsi zaštite voda iz
članka 40. stavka 1. ovoga Zakona,
– kemijske i ekološke pokazatelje za površinske vode, uključivo i priobalne vode, kemijske
pokazatelje za vode teritorijalnoga mora, kemijske i količinske pokazatelje za podzemne vode
uključivo i mjerila za ocjenjivanja stanja i utvrđivanje značajki trajnih promjena stanja
podzemnih voda,
– kriterije za određivanje osjetljivih i manje osjetljivih područja,
– kriterije za određivanje ranjivih područja,
– standarde kakvoće za salmonidne i ciprinidne vode, preporučene i obvezne vrijednosti
fizikalnih i kemijskih pokazatelja, i njihova odstupanja; način uzorkovanja, učestalost
uzimanja uzoraka i način utvrđivanja usklađenosti kakvoće voda s propisanim pokazateljima,
– standarde kakvoće voda pogodnih za školjkaše, preporučene i obvezne vrijednosti fizikalnih
i kemijskih pokazatelja, i njihova odstupanja; način uzorkovanja, učestalost uzimanja uzoraka
i način utvrđivanja usklađenosti kakvoće voda s propisanim pokazateljima,
– pretpostavke za određivanje umjetnih i znatno promijenjenih vodnih tijela iz članka 54.
stavka 1. podstavka 1. ovoga Zakona te njihove ekološke, kemijske i količinske pokazatelje,
– potrebna istraživanja i ispitivanja kakvoće voda, iskljućujući granične vrijednosti emisija,
tehničke specifikacije i standardizirane metode za primjenu programa praćenja stanja voda
(monitoring) iz članka 44. ovoga Zakona,
– popis opasnih, prioritetnih i drugih onečišćujućih tvari te
– ograničenja ili zabrane ispuštanja onečiščujućih tvari u vode te ograničenja i zabrane
odlaganja onečišćujućih tvari na mjestima s kojih postoji mogućnost onečišćenja voda.
Kakvoća vode namijenjene ljudskoj potrošnji određuje se kroz pokazatelje zdravstvene
ispravnosti vode za piće sukladno propisima o hrani.
Kakvoća prirodnih mineralnih voda, prirodnih izvorskih voda i stolnih voda koje se stavljaju
na tržište u bocama i drugoj ambalaži uređuje se propisima o hrani.
Slobodno korištenje voda
Članak 77.
Vlasnik odnosno ovlaštenik drugog stvarnog prava na zemljištu može slobodno upotrebljavati
i koristiti:
1. oborinske vode koje se skupljaju na njegovom zemljištu,
2. vode koje izviru na njegovom zemljištu, a do granice tog zemljišta ne stvaraju vodotok, to
jest, ne otječu izvan granica tog zemljišta, u granicama općeg korištenja voda te
3. podzemne vode na njegovom zemljištu, u granicama općeg korištenja voda.
Ograničenja korištenja voda
Članak 81.
Korištenje voda može se ograničiti:
1. ako nastupi privremena nestašica vode u tolikom opsegu da nije moguće zadovoljiti potrebe
svih korisnika na određenom području,
2. ako se utvrdi da su zalihe tijela podzemnih ili površinskih voda iz kojih se zahvaća voda za
potrebe javne vodoopskrbe u tolikoj mjeri smanjene da nema mogućnosti za njihovo daljnje
zahvaćanje ili da postoji opasnost od njihovog potpunog iscrpljivanja,
3. ako je zbog postojećeg zahvaćanja vode ili drugog načina korištenja, pogoršano kemijsko
stanje vodnog tijela ili bi moglo nastupiti njegovo pogoršanje,
4. ako je zbog smanjenja razine tijela podzemne vode došlo do ugrožavanja vodnog i
šumskog ekosustava.
Odluku o ograničenju korištenja voda donosi gradonačelnik odnosno općinski načelnik, a ako
se ograničenje odnosi na više jedinica lokalne samouprave odluku o tome donosi župan.
Ako se odluka o ograničenju korištenja voda ne donese prema stavku 2. ovoga članka, odluku
o ograničenju korištenja voda ovlašten je donijeti ministar.
Vode pronađene tijekom iskopa
Članak 82.
Pravna ili fizička osoba koja prilikom rudarskih radova, iskopa tunela i drugih iskopa i
bušenja tla naiđe na podzemne vode (izvorišta, tekuće i stajaće vode), obvezna je o tome
odmah, a najkasnije u roku od 48 sati od pronalaženja vode, obavijestiti Hrvatske vode, a one
državnu vodopravnu inspekciju.
Pravna ili fizička osoba iz stavka 1. ovoga članka obvezna je:
1. državnom vodopravnom inspektoru i ovlaštenicima Hrvatskih voda dopustiti uzimanje
podataka i obavljanje potrebnih ispitivanja u cilju utvrđivanja ležišta, količina i kakvoće voda,
2. poduzeti potrebne mjere po nalogu državnog vodopravnog inspektora.
Prodaja vode u izvornom obliku na tržištima drugih zemalja
Članak 89.
Zahvaćanje vode namijenjene ljudskoj potrošnji u izvornom obliku u količini većoj od tri i pol
milijuna prostornih metara godišnje radi njezine prodaje na tržištima drugih zemalja
djelatnost je od interesa za Republiku Hrvatsku.
Republika Hrvatska ima isključivo pravo na zahvaćanje vode i na obavljanje djelatnosti iz
stavka 1. ovoga članka.
Djelatnost i zahvaćanje vode iz stavka 1. ovoga članka za Republiku Hrvatsku obavlja
isključivo trgovačko društvo koje osniva Vlada Republike Hrvatske. Republika Hrvatska je
jedini imatelj poslovnog udjela u tom društvu.
Za zahvaćanje vode iz stavka 1. ovoga članka društvu iz stavka 3. ovoga članka potrebna je
vodopravna dozvola sukladno propisu iz članka 142. ovoga Zakona, koju izdaje Ministarstvo.
Ako se poslovni udio u društvu iz stavka 3. ovoga članka prenese, u cijelosti ili djelomice,
društvo gubi pravo zahvaćati vodu i obavljati djelatnost iz stavka 1. ovoga članka.
Odredba stavka 1. ovoga članka ne odnosi se na zahvaćanje i prekograničnu prodaju vode
putem građevina za javnu vodoopskrbu.
Stupanje Zakona na snagu
Članak 263.
Ovaj Zakon stupa na snagu 1. siječnja 2010., osim članka 107. stavka 3. i 6. ovoga Zakona
koji stupaju na snagu 1. siječnja 2011.
Na dan stupanja na snagu ovoga Zakona prestaje važiti Zakon o vodama (»Narodne novine«,
br. 107/95. i 150/05.), osim članka 173. i 174. koji prestaju važiti 1. siječnja 2011.