Stirofert--konstrukcije Koje Cuvaju Energiju

91
Inženjerska komora Srbije I. Arhitektonsko-ekonomski aspekt projektovanja, građenja i eksploatacije adaptibilnih objekata bez fizičkih prepreka: stubova, greda i zidova. II. Patentirane i atestirane roštiljno-kasetirane StiroFert lake međuspratne i krovne ploče velikih raspona sa konstrukcijski ugrađenom termo i zvučnom izolacijom za građenje adaptibilnih objekata garantovane energetske efikasnosti A klase. III. Visoko produktivni sistem grejanja toplotnom pumpom u kombinaciji sa StiroFert međuspr atnim pločama i zidovima od lakog kompozitnog betona kao ekonomski prihvatljivo i praktično rešenje za gradnju “PASIVNIH KUĆA” – savršenstva štednje energije Dr Milan Kekanovid, dipl.inž.građ. Ljubica Dašid, dipl.inž.arh.

Transcript of Stirofert--konstrukcije Koje Cuvaju Energiju

Page 1: Stirofert--konstrukcije Koje Cuvaju Energiju

Inženjerska komora Srbije

I. Arhitektonsko-ekonomski aspekt projektovanja, građenja i eksploatacije adaptibilnih objekata bez fizičkih prepreka: stubova, greda i zidova.

II. Patentirane i atestirane roštiljno-kasetirane StiroFert lake međuspratne i krovne ploče velikih raspona sa konstrukcijski ugrađenom termo i zvučnom izolacijom za građenje adaptibilnih objekata garantovane energetske efikasnosti A klase.

III. Visoko produktivni sistem grejanja toplotnom pumpom u kombinaciji sa StiroFert međuspratnim pločama i zidovima od lakog kompozitnog betona kao ekonomski prihvatljivo i praktično rešenje za gradnju “PASIVNIH KUĆA” – savršenstva štednje energije

Dr Milan Kekanovid, dipl.inž.građ.Ljubica Dašid, dipl.inž.arh.

Page 2: Stirofert--konstrukcije Koje Cuvaju Energiju

АРХИТЕКТОНСКО-

ЕКОНОМСКИ АСПЕКТ

ПРОЈЕКТОВАЊА, ГРАЂЕЊА

И ЕКСПЛОАТАЦИЈЕ

АДАПТИБИЛНИХ ОБЈЕКАТА

БЕЗ ФИЗИЧКИХ ПРЕПРЕКА:

СТУБОВА, ГРЕДА И ЗИДОВА

Page 3: Stirofert--konstrukcije Koje Cuvaju Energiju

Љубица Дашић, диа

АДАПТАБИЛНОСТ ПРОСТОРА

Београд 15.01.2010. год.

Page 4: Stirofert--konstrukcije Koje Cuvaju Energiju

АДАПТАБИЛНОСТ: лат. adaptatio

прилагодљивост

употребљивост

ФЛЕКСИБИЛАН ПРОСТОР: (енгл. flexibile space)

Назив за арх. простор, најчешће је тоунутрашњи простор, који може да мења својоблик употребом помичних преграда,панела, зидова или променом положајаунутрашњег мобилијара, у зависности одфункције коју обавља.

Page 5: Stirofert--konstrukcije Koje Cuvaju Energiju

У приступу решавања могућа су три нивоа:

1. У фази пројектовања:- могућност проширења,

- комбинација елемената

- коришћење помичне и променљиве опреме

2. У фази изградње:

- адаптабилност у оквиру конструктивног решења

- могућа померања преградних зидова

3. У фази коришћења- прилагодљивост потребама и променама

корисника

- промена структуре корисника

Page 6: Stirofert--konstrukcije Koje Cuvaju Energiju

У досадашњој пракси пројектовало се за

непознатога корисника, за непознату породицу,

радни процес и то без могућности да тај корисник -

породица утиче на карактеристике тог простора

Раније подигнуте зграде не одговарају више

новим потребама. Променом потреба губи се на

вредности. Зато је неминовно да се води рачуна о

будућим потребама.

Показало се да је најкоректнији и најплоднији

приступ концептуализацији простора онај који

произлази непосредно из људских потреба

Page 7: Stirofert--konstrukcije Koje Cuvaju Energiju

Стално и променљиво

Простор је потребно прилагођивати људским

потребама

а не корисника прилагођивати простору

данашњи простори су „статичка структура”

у најбољем случају допушта само минималне

структурне измене

евентуалне минималне адаптације према

захтеву корисника.

Page 8: Stirofert--konstrukcije Koje Cuvaju Energiju

потребе, па жеља за адаптирањем простора

расте с дужином борављења у простору, тј.

пропорционално је времену коришћења.

најважније мерило квалитета простора јесте

задовољство његових корисника.

флексибилност и адаптибилност јесу реални

захтеви што директно омогућују ниво задовољства

корисника

Данашњи економски фактори захтевају да

рационализација и стандардизација постану

императиво. С друге стране, све већа сложеност

наших потреба захтева флексибилност. Будућност

ће се морати ухватити у коштац и с једним и с

другим.

Page 9: Stirofert--konstrukcije Koje Cuvaju Energiju

Разлози због који су у развијеним земљама

примењује принцип флексибилности:

1. крајње развијен смисао за друштвену одговорност

2. архитектонска и истраживачка радозналост

3. смањење броја расположиве радне снаге

4.супарништво на високопроизводном тржишту и

потреба нове и јаке мотивације будућих корисника –

мотивација избора

Page 10: Stirofert--konstrukcije Koje Cuvaju Energiju

5. хиперпродукција станова

6. депопулација.

Сви досад остварени флексибилни

простори настали су или настају у

изразито богатим срединама.

Page 11: Stirofert--konstrukcije Koje Cuvaju Energiju

Флексибилност и адаптибилност постају реални

захтев и у нашој средини

То је могуће постићи применом:

модела развојне јединице

деломично довршеног стана – пословног простора

простор минималне опремљености и максималне површине

флексибилног простора унутар јединице.

За тај подухват није потребна нека изузетна, него највише јасно усмерена технологија.

Page 12: Stirofert--konstrukcije Koje Cuvaju Energiju

Претпоставка за такав начин изградње је следећа:

1. Треба напустити

постојеће традиционалне технологије

великоплочасте и тунелске оплате.

2. Треба се вратити:

оквирним системима

новим системима међуспратних конструкција

новим системима преградних зидова

префабрикованим флексибилним фасадним

елементима

све мора бити једноставно за монтажу

код инсталација мора се рад на градилишту

свести на најмању могућу меру.

Page 13: Stirofert--konstrukcije Koje Cuvaju Energiju

Променљивост

Променљивост дефинише флексибилностнаменске структуре, односно истичеслободу у организацији простора, и то како уодносу на потребе корисника, тако и уодносу на услове урбане свакодневице.

Променљивост је карактеристика којаусмерава сложеност у два правца, и то

а) ослобађање простора детерминантесадржаја

б) обликовање трансформабилног простора

Page 14: Stirofert--konstrukcije Koje Cuvaju Energiju

Испитивање променљивости подразумева:

однос фиксних елемената склопа и оних подложних изменисадржаја: стуб,греде, инсталације – преградни зидови

начин преграђивања и ограђивања простора: фиксни или покретни

дистрибуцију интегрисаних и сегрегираних садржаја

скривене просторне назнаке (избочење, продор, светлости, унутрашњи отвор, угао, ...)

технолошко језгро потаје окосница простора, тежиште и осаоко које се активности и садржаји нижу и сажимају.

Истакнута је симболика новог технолошкинапредног доба

Page 15: Stirofert--konstrukcije Koje Cuvaju Energiju

Кратак историјат:

1.Један од првих реализираних примера флексибилногконцепта стана јест концепт архитекта Miesa van derRohea у насељу Weissenhof u Stuttgartu iz 1927.године.

2. Стамбени торањ архитекта Gustava Hassenpfluga из 1958. године

3. На стамбеној згради Margret Duinkler i Machiela van derTorrea у Амстердаму из 1989. Простор стана можебити подељен клизним зидовима, које се могу потпуносакрити и тада простор служи као потпуно слободанједнопросторан стан

4. Nalbacha из 1996. године разрађује концепт флексибилне зграде која уз минималне променама може служити као управна зграда, и као хотел, и као стамбена зграда

Page 16: Stirofert--konstrukcije Koje Cuvaju Energiju

Слика 1.

Основни склоп са примарном расподелом површина

стамбени блок „МОЗАИК“ у Нишу

Page 17: Stirofert--konstrukcije Koje Cuvaju Energiju

Слика 2. Склоп са 5 станова од којих су 3 једноипособна,

један двоипособан и један трособан.

Слика 3. Склоп са 4 стана од којих су 2 једноипособна, а

два већа од којих је један трособан а један

четворособан.

Page 18: Stirofert--konstrukcije Koje Cuvaju Energiju
Page 19: Stirofert--konstrukcije Koje Cuvaju Energiju

Надоградња, Суботица

Page 20: Stirofert--konstrukcije Koje Cuvaju Energiju
Page 21: Stirofert--konstrukcije Koje Cuvaju Energiju
Page 22: Stirofert--konstrukcije Koje Cuvaju Energiju
Page 23: Stirofert--konstrukcije Koje Cuvaju Energiju
Page 24: Stirofert--konstrukcije Koje Cuvaju Energiju

Флексибилност простора и флексибилност

основе спрата подразумева да ће коначан

број станова – пословних простора бити

познат тек у завршној фази изградње

објекта. Овај концепт представља велики

проблем бирократији комуналних предузећа

и локалне самоуправе.

Њима одговара да број и структура

стaнова остану непромењени од идејног

пројекта до добијања употребне дозволе за

објекат.

Page 25: Stirofert--konstrukcije Koje Cuvaju Energiju

Основа приземља - штампарија

Page 26: Stirofert--konstrukcije Koje Cuvaju Energiju

Основа спрата – штампарија(администрација)

Page 27: Stirofert--konstrukcije Koje Cuvaju Energiju

Две фазе изградње

Page 28: Stirofert--konstrukcije Koje Cuvaju Energiju
Page 29: Stirofert--konstrukcije Koje Cuvaju Energiju

Први предлог - стубови

Page 30: Stirofert--konstrukcije Koje Cuvaju Energiju

ПРИМЕРИ

Page 31: Stirofert--konstrukcije Koje Cuvaju Energiju

ПРИМЕРИ

Page 32: Stirofert--konstrukcije Koje Cuvaju Energiju

ЗАКЉУЧАК:

ПРИ ПРОЈЕКТОВАЊЕМ БИ ТРЕБАЛО ТЕЖИТИ ДА СЕ

КОНСТРУКТИВНИ СКЛОП СВЕДЕ НА ШТО

ЈЕДНОСТАВНИЈУ ПРИМАРНУ КОНСТРУКЦИЈУ

ФИКСНА МЕСТА ИНСТАЛАЦИЈСКИХ БЛОКОВА

МОГУЋНОСТ РАЗЛИЧИТОГ ПОЗИЦИОНИРАЊА

ПРЕГРАДНИХ ЗИДОВА И МОБИЛИЈАРА

ОТБОРЕНОСТ У РЕШАВАЊУ РАЗЛИЧИТИХ ПОТРЕБА

БИТИ СВЕСТАН И ЗНАТИ ДА СУ ПОТРЕБЕ УВЕК

ВЕЋЕ ОД МОГУЋНОСТИ

ТРЕБА ИМАТИ НА УМУ ДА ПОТРЕБЕ ПРОУЗРОКУЈУ

ПРОМЕНЕ, А ПРОМЕНЕ ПОТРЕБЕ

Page 33: Stirofert--konstrukcije Koje Cuvaju Energiju

StiroFertSivč Jovgena bb21460 VRBAS

Page 34: Stirofert--konstrukcije Koje Cuvaju Energiju

Sastoji se od polumontažnih StiroFert gredica koje su napravljene od specijalno oblikovanog stiropora, postavljene “binor” rešetkaste armature u podužni kanal u stiroporu i sitnozrnog betona kojim je kanal izbetoniran u debljini od nekoliko centimetara.

gustina stiropora15g/dm3

Kvalitet500/560

MB 40

Page 35: Stirofert--konstrukcije Koje Cuvaju Energiju
Page 36: Stirofert--konstrukcije Koje Cuvaju Energiju

Ispitivanje nosivosti u laboratorijama IMS Beograd (Srbija) i Eduardo Torroja Madrid (Španija)

Rezultati ispitivanja u laboratorijama potvrđuju maksimalnu sigurnost, žilavost i kod najvedih opteredenja od 30kN/m2 (3000 kg/m2) kod svetlog otvora (raspona) 9m sa povratnim deformacijama.

Page 37: Stirofert--konstrukcije Koje Cuvaju Energiju
Page 38: Stirofert--konstrukcije Koje Cuvaju Energiju

Izrada modela ploče za ispitivanje na protivpožarnu otpornost i zvučnu izolaciju

Page 39: Stirofert--konstrukcije Koje Cuvaju Energiju

Ispitivanje protipožarne otpornosti u Institutu Afiti-Licof u Toledu (Španija)

Page 40: Stirofert--konstrukcije Koje Cuvaju Energiju

Izgled ploče nakon ispitivanja na požar

Page 41: Stirofert--konstrukcije Koje Cuvaju Energiju

Ispitivanje zvučne izolacije u Institutu Labein u Vitorii (Španija)

Page 42: Stirofert--konstrukcije Koje Cuvaju Energiju

Šematski prikaz ispitivanja zvučne izolacije

Page 43: Stirofert--konstrukcije Koje Cuvaju Energiju

Rezultati ispitivanja

Page 44: Stirofert--konstrukcije Koje Cuvaju Energiju

Rezultati ispitivanja

Page 45: Stirofert--konstrukcije Koje Cuvaju Energiju

Rezultati ispitivanja

Page 46: Stirofert--konstrukcije Koje Cuvaju Energiju

Rezultati ispitivanja

Page 47: Stirofert--konstrukcije Koje Cuvaju Energiju

Ovom konstrukcijom otvaraju se nove mogudnosti gradnje vedih potpuno adaptibilnih prostora unutar objekta

Posmatrajudi to sa arhitektonsko-ekonomskog aspekta, ovakav način građenja predstavlja novi kvalitet jer se brže gradi uz nižu cenu i lakšu prodaju uz bolji profit

Kupac de lakše kupiti prostor u objektu i uređivati ga u pogodnom momentu, po sopstvenoj želji sa mogudnošdu prenamene

Page 48: Stirofert--konstrukcije Koje Cuvaju Energiju

Sastoji se od polumontažnih StiroFert gredica koje su napravljene od specijalno oblikovanog stiropora (gustina 15g/dm3), postavljene “binor” rešetkaste armature (kvaliteta 500/560) u podužni kanal u stiroporu i sitnozrnog betona (MB40) kojim je kanal izbetoniran u debljini od nekoliko centimetara.

Armiranje gredica za vede raspone se vrši povedanjem broja binora što za rezultat daje vedu krutost gredice a i same konstrukcije.

StiroFert gredice se slažu jedna do druge na podupirače uklapajudi žleb i utor. Nakon toga se postavlja poprečna armatura minimum Ø8 kvaliteta čelika 400/500 formirajudi rebra za ukrudenja ili čak drugi smer nosivosti. Postavlja se i armaturna mreža najmanje Q-131 kvaliteta čelika 500/560, iznad stiropora. Zatim se vrši betoniranje pumpom sa adekvatnim vibriranjem.

Page 49: Stirofert--konstrukcije Koje Cuvaju Energiju

StiroFert međuspratna konstrukcija je roštiljno kasetni sistem betona i armature, male mase, velike krutosti i žilavosti. Beton je izliven u podužne i poprečne kanale unutar stiropora koji je u prvoj fazi “zarobljena” oplata a posle služi kao vrhunska izolacija koja se nalazi na najbitnijem mestu a to je plafon.

Page 50: Stirofert--konstrukcije Koje Cuvaju Energiju

Preporučujemo sa donje strane obradu sa staklenom mrežicom, krečno gipsanim malterom i čeličnim tiplama (1 tipla na 1,5m2)

Drugi način obrade može biti PVC mrežica sa lepkom za stiropor.

Moguda obrada je i sa gips-kartonskim pločama na podkonstrukciji ili spušteni plafon na svojoj podkonstrukciji.

Sa gornje strane se može postaviti vibro-apsorber folija (do 1cm) i potom cementna košuljica debljine 4-5cm.

Sa gornje strane pod se direktno lepi na betonsku ploču ili se radi izravnavajuda košuljica minimalne debljine pa se potom lepi pod.

Predlažemo novo rešenje postavljanja poda, čijom primenom izbegavamo klasičnu betonsku košuljicu koja poskupljuje izvođenje i produžava vreme izgradnje zbog dugog perioda sušenja košuljice. Na betonsku ploču sa gornje strane se lepljenjem postavlja PE vibro-apsorber folija (d=0.5cm) na koju se lepe OSB ploče (III ili IV klasa). Potom se postavlja podna obloga, parket ili keramičke pločice.

Page 51: Stirofert--konstrukcije Koje Cuvaju Energiju
Page 52: Stirofert--konstrukcije Koje Cuvaju Energiju

Električne instalacije se lako postavljaju urezivanjem kanala u stiroporu na plafonu. Prilikom postavljanja rasvetnog tela mora se voditi računa da se to izvede sa tiplama u sredini podužnog kanala gredice gde je debljina stiropora najmanja (5cm)

Podno grejanje je vrlo pogodno i ono se može postaviti ili u sloj betona iznad stiropora (rasponi do 5,2m) ili u sloj iznad betonske ploče ali je bitno to da se sa donje strane nalazi u proseku najmanje 13cm stiropora koji topoloti ne dozvoljava da ide prema donjem prostoru, što i jeste cilj kod podnog grejanja.

Page 53: Stirofert--konstrukcije Koje Cuvaju Energiju
Page 54: Stirofert--konstrukcije Koje Cuvaju Energiju

Izgradnja individualnih objekata za stanovanje i velikih stambenih višeetažnih objekata sa primenom za međuspratne konstrukcije manjih i vedih raspona (i vedih od 10m) u cilju ostvarenja potpune adaptibilnosti stambenog prostora.

Page 55: Stirofert--konstrukcije Koje Cuvaju Energiju

Drugi primer primene je kod izgradnje krovova gde StiroFertistovremeno igra ulogu nosive konstrukcije (umesto krovne građe) i fantastične izolacije koja je ukomponavana u nosivu strukturu sa prosečnom debljinom 13+4cm, 17+4cm, 22+4cm

Page 56: Stirofert--konstrukcije Koje Cuvaju Energiju

Širina krova može biti i veda od 15m bez stubova, zidova ili nosivih greda, što znači totalna adaptibilnost prostora ispod krova.

Ako je širina krova veda (10m) ili ako je vedi nagib krova (>35°) onda se može iskoristiti i deo iznad horizontalnih klešta-razupore.

Krovni prozori bilo kog oblika se mogu izvesti u krovnoj ravni.

Ispuštanje krova u obliku strehe ili preko zabata može idi i preko 1,0m bez opasnosti da de dodi do savijanja.

Uz StiroFert krovne gredice isporučujemo i čelične ankerne okove

Page 57: Stirofert--konstrukcije Koje Cuvaju Energiju

Mogudnost primene kod građenja višeetažnih poslovnih objekata (marketa i sl.) skeletnog tipa vedih rastera između stubova 8x8m ili 12x12m pa čak i 15x15m.

U tom slučaju nosivost se ostvaruje u dva pravca (roštilj). Između stubova bi bile armirano-betonske trake iste debljine kao ploča, tako obrađene da se i na delu traka sa donje strane nalazi stiropor debljine 2cm kako bi dobili jednoobraznu obradu plafona i izbegli hladne mostove

Page 58: Stirofert--konstrukcije Koje Cuvaju Energiju

Nosivost ploča (korisno opteredenje) može biti prema nameni objekta 4kN/m2 (400kg/m2) ili čak i više

Sopstvena težina ploče (na delu gde je StiroFert) kod rastera stubova 12x12m iznosi samo 3.5kN/m2 (350 kg/m2)

Page 59: Stirofert--konstrukcije Koje Cuvaju Energiju

Klasična AB puna ploča StiroFert konstrukcija

Raster stubova

8x8m

debljina ploče: 30cm

količina betona: 0.3m3/m2

količina armature: A

težina ploče: 750kg/m2

debljina ploče: 25+5=30cm

količina betona: 0.13m3/m2

količina armature: 0.7xA

težina ploče: 325kg/m2

Page 60: Stirofert--konstrukcije Koje Cuvaju Energiju

Industrijski i sportski objekti (raspon svetlog otvora i do 35m)

Polumontažni

objekti

Page 61: Stirofert--konstrukcije Koje Cuvaju Energiju
Page 62: Stirofert--konstrukcije Koje Cuvaju Energiju
Page 63: Stirofert--konstrukcije Koje Cuvaju Energiju
Page 64: Stirofert--konstrukcije Koje Cuvaju Energiju
Page 65: Stirofert--konstrukcije Koje Cuvaju Energiju

StiroFert ima na delu ploče 56% manji utrošak betona i 30% manju količinu armature u odnosu na bune betonske ploče kod višeetažnih skeletnih poslovno-stambenih objekata.

Ukoliko se radi o višeetažnim objektima to upuduje na zaključak da de stubovi biti mnogo racionalniji a isto tako i temeljna ploča.

Sleganje objekta de biti manje kao i osetljivost na seizmička delovanja zbog manje mase (objekat bi mogao imati manju masu i do 50% - zavisno od odabira fasade)

Raster stubova 12x12m i 15x15m ne može se ni upoređivati jer takve pune ploče jednostavno nisu racionalne. Ovi rasteri bi se mogli rešiti sa montažnim pločama koje bi zahtevale posebne grede za oslanjanje koje bi izlazile ispod debljine ploče, povedavajudi tako visinu sprata. Mnogo vedi problem kod montažnih ploča je osetljivost spojeva i u normalnim uslovima eksploatacije a poseban problem nastaje u slučaju seizmičke aktivnosti.

StiroFert je polumontažna ploča sa svim spojevima koji nisu montažni ved isključivo monolitni. Zbog svoje roštiljno-kasetne konstrukcije i manje mase, izuzetno povoljno i sigurno bi se ponašala u slučaju seizmičke aktivnosti

Page 66: Stirofert--konstrukcije Koje Cuvaju Energiju

Zidanjem StiroFert “eko-keko” blokovima od lakog kompozitnog betona dobijaju se zidovi koji su istovremeno nosivi, termoizolacioni, zvučnoizolacioni, parodifuzni (“dišu”), protivpožarni i akumulacioni.

Zid od ovih blokova de akumulirati deo toplote i vratiti istu nazad u prostoriju bez mogudnosti vertikalnog transporta kondukcijom prema hladnim mestima.

Zid zadovoljava i sve druge ekološke standarde, jer u svom sastavu ima i značajnu količinu kreča kao istorijski gledano, tradicionalno dezinfekcionog materijala koji ima i ulogu prirodnog klima uređaja, diktirajudi mikroklimu (vlažnost vazduha) optimalnu za čoveka, naročito u letnjim mesecima

Page 67: Stirofert--konstrukcije Koje Cuvaju Energiju

Zidovi zidani ovim blokovima zadovoljavaju uslove nosivosti jer se vertikalne šupljine podudaraju po vertikali i omogudavaju armiranje vertikalnom i horizontalnom armaturom i punjenje betonom zahtevanog kvaliteta

Oplata kod ovog sistema apsolutno nije potrebna jer se sva betoniranja rade unutar samih blokova, kako zidova, vertikalnih serklaža, tako i nadvratnika i nadprozornika

Page 68: Stirofert--konstrukcije Koje Cuvaju Energiju

Blok 25

Blok 25 R

Blok 12

Blok za dimnjakSerklažni blok

Za nosive zidove

Za cilindrične objekte

Za pregradne zidove

Za izradu i izolovanje Serklaža ploče

Page 69: Stirofert--konstrukcije Koje Cuvaju Energiju

Izrada silosa i ostalih lučnih zidova Blok 25 se uspešno primenjuje za izradu

polumontažnih nadvratnih i nadprozornih greda. Istorodnim materijalom se izbegava hladan most i mogudnost pojave pukotina prilikom završne obrade zida.

Page 70: Stirofert--konstrukcije Koje Cuvaju Energiju

StiroFertSivč Jovgena bb21460 VRBAS

Page 71: Stirofert--konstrukcije Koje Cuvaju Energiju

Rezultati primene na objektima su iznad svih očekivanja naročito po pitanju izolacionih karakteristika sa garancijom da de takvi objekti biti svrstani u A klasu objekata po pitanju energetske efikasnosti koji je jedan od glavnih uslova gradnje obzirom na energetsko-ekonomsku krizu u svetu

K R I T E R I J U M I *)

klasa Poslovne zgrade Dnevna nega Škole Bolnice

kWh/(m2g) kWh/(m2g) kWh/(m2g) kWh/(m2g)

A < 80 < 80 < 65 < 160

B 81- 120 81- 120 66 – 100 161 – 240

C 121 – 160 121 – 160 101 – 130 241 – 320

D 161 – 190 161 – 190 131 – 160 321 – 345

E 191 – 225 191 – 225 161 – 190 346 – 365

F 226 – 335 226 – 335 191 – 290 366 – 545

G > 335 > 335 > 290 > 545

*)KRITERIJUMI – Primer rangiranja za 4 tipa zgrada, preuzeto iz evropske prakse Norsk Energy - Workshop, September 2007, Belgrade

Page 72: Stirofert--konstrukcije Koje Cuvaju Energiju

Kombinacijom StiroFert međuspratnih konstrukcija i StiroFert “eko-keko” blokova za zidanje garantujemo energetsku efikasnost klase A

Slededim tekstom i ilustrovanim prilozima zimskog i letnjeg režima upoređujudi StiroFert tehnologiju građena i izolovanja sa objektima građenim klasičnim sistemom, materijalima i izolacijom dokazademo prednos ovog sistema

Page 73: Stirofert--konstrukcije Koje Cuvaju Energiju

Problematika izolovanja prostora i odabira izolacije upuduje, sa jedne strane, da na našem podneblju (i na vedem delu EU) nedostaje izolacija koja može istovremeno zadovoljiti niske zimske temperature (do -20°C) i visoke letnje temperature (i vede od +40°C).

Sa druge strane, sam položaj izolacije nije adekvatan tako da dolazi do “skrivenih” gubitaka preko “hladnih mostova”.

Izborom konstruktivnih materijala i pravilnim mestom postavljanja izolacije obezbeđujemo adekvatno ponašanje tokom zagrejavanja, hlađenja, provodljivosti vodene pare (“disanja”) jer na taj način izbegavamo “zaparu” i nepoželjan efekat “kude-kese”.

Page 74: Stirofert--konstrukcije Koje Cuvaju Energiju

Kod klasično izolovane konstrukcije topli vazduh ulazi u međuspratnu konstrukciju, kondukcijom dolazi na zidove i dalje se “skriveno” gubi preko balkonskih ploča, zabatnih zidova i temelja.

Prema tome masivni zidovi od opeke i betona, zamišljeni da pored nosivosti budu i akumulatori toplote to samo delimično zadovoljavaju, a vedim delom jednostavno odvode toplotu, fizikalno gledajudi, prema hladnim mestima koje je vrlo teško izolovati.

Rešenje kod izuzetno niskih temperatura je pojačavanje grejanja što iziskuje povedanu potrošnju energije.

Page 75: Stirofert--konstrukcije Koje Cuvaju Energiju
Page 76: Stirofert--konstrukcije Koje Cuvaju Energiju

StiroFert konstrukcije eleminišu “skrivene” gubitke time što izolaciju postavljaju na adekvatnom mestu i time podižu energetsku efikasnost objekta u vidu smanjenja potrošnje energije u periodu grejne sezone i do 50% u odnosu na klasično izolovan sistem gradnje.

Samim tim StiroFert aktivno učestvuje u očuvanju životne sredine, jer smanjenje potrošnje energije smanjuje i emisiju štetnih gasova (CO2) u atmosferu.

Page 77: Stirofert--konstrukcije Koje Cuvaju Energiju

StiroFert međuspratne konstrukcije svojim rešenjem i ugrađenom termoizolacijom od stiropora sa donje strane tj. na plafonu izoluju najpotrebnije mesto.

Topli vazduh, kao lakši, podiže se do izolacije koja mu zimi onemoguduje ulaz u hladan beton međuspratne konstrukcije i on ravnomerno nastavlja strujanje po prostoriji prema zidovima, što jeste cilj i pretpostavka prilikom grejanja prostorija.

Page 78: Stirofert--konstrukcije Koje Cuvaju Energiju
Page 79: Stirofert--konstrukcije Koje Cuvaju Energiju

U letnjim mesecima sunce preko dana deluje na zidove i međuspratne konstrukcije i s obzirom na dug interval osunčanosti jedan deo toplote prolazi kroz izolaciju i ulazi u zid.

Na taj način zidovi tokom dana akumuliraju toplotu koju nisu u stanju da oslobode tokom nodi zbog “dobre” klasične izolacije koja se nalazi na spoljnoj strani zidova.

Page 80: Stirofert--konstrukcije Koje Cuvaju Energiju

Klasični termoizolacioni materijali su ili slabo paropropustljivi ili su obloženi PE folijom koja onemogudava prolaz vodene pare na spoljnu stranu zida, što nije dobro leti jer se dobija viša vlažnost u prostoriji i efekat ‘’zapare’’ koja ne pogoduje čovekovom organizmu čak i u slučaju kad je u prostoriji relativno optimalna temperatura (npr. 25°C).

U tim slučajevima, zbog smanjenja vlažnosti u prostoriji prisiljeni smo da koristimo klima-uređaj koji mnogi ljudi ne podnose iz zdravstvenih razloga.

Page 81: Stirofert--konstrukcije Koje Cuvaju Energiju
Page 82: Stirofert--konstrukcije Koje Cuvaju Energiju

U toku letnjeg perioda potrošnja energije za rashlađivanje stambenih objekata primenom StiroFert konstrukcija bi se smanjila 100% jer klima uređaji ne bi bili potrebni.

Mogudi štetni uticaj klima uređaja na ozonski omotač bio bi enormno smanjen, a korisnici objekata bi boravili u prirodno kondicioniranoj i prijatnoj sredini.

StiroFert međuspratna konstrukcija svojom izuzetno dobrom termoizolacijom sprečava prodor toplog vazduha u unutrašnjost objekta.

Page 83: Stirofert--konstrukcije Koje Cuvaju Energiju

“Eko-keko” blokovi su parodifuzni što u letnjim mesecima doprinosi tome da višak vodene pare prolazi na spoljnu stranu tako da unutrašnji prostor nema viška vlage i ima optimalnu temperaturu (24° do 26° C).

Ovakva sredina stvara uslove ugodnog boravka u stanovima bez klima uređaja kada spoljna temperatura može biti i veda od + 40° C.

Kod ovoga novog rešenja zid se u letnjim mesecima preko dana delimično zagrejava ali se preko nodi i hladi, jer nema modne izolacije na spoljnoj strani koja bi inače sprečavala hlađenje zidova.

Page 84: Stirofert--konstrukcije Koje Cuvaju Energiju
Page 85: Stirofert--konstrukcije Koje Cuvaju Energiju

StiroFert

Page 86: Stirofert--konstrukcije Koje Cuvaju Energiju

StiroFert

StiroFert

Page 87: Stirofert--konstrukcije Koje Cuvaju Energiju

StiroFert

StiroFert

Page 88: Stirofert--konstrukcije Koje Cuvaju Energiju

Šematski prikaz pricipa rada toplotne pumpe

Toplotna pumpa sa vertikalno postavljenim sondama

Page 89: Stirofert--konstrukcije Koje Cuvaju Energiju

λ – koeficijent toplotne provodljivosti kao strukturna karakteristika pojedinačnog materijala

[ W/m°C ]

αi, αe – koeficijenti prelaza toplote na unutrašnjoj i na spoljašnjoj površini [W/m2°C]

k – koeficijent prolaza toplote

[ W/m2°C ]

– ukupan otpor propuštanju toplote

[ m2°C/W ]

kpr – prosečan koeficijent prolaza toplote

Page 90: Stirofert--konstrukcije Koje Cuvaju Energiju

GUBICI ENERGIJE

[ kWh ]p – površina prostorija

kpr* = f (p, k, I, η)

T2 – unutrašnja temperatura T1 – spoljašnja temperatura

kpr* – korigovani koeficijent prolaza toplote (prosečni) [ W/m2°C ]

p – površina pojedinačne pregrade

k – koeficijent prolaza toplote (pojedinačni)

I – koeficijent intenziteta “napadanja” toplog vazduha na izolovano-ne izolovano

mesto (zid, plafon, pod, staklene površine)

η – koeficijent kondukcije (transmisije)

Page 91: Stirofert--konstrukcije Koje Cuvaju Energiju

StiroFert d.o.o.Sivč Jovgena bb21460 VRBAS021 792 596