STATISTIČKA ANALIZA UTJECAJA SEZONSKOGoliver.efri.hr/zavrsni/179.B.pdfSvrha i ciljevi istraţivanja...
Transcript of STATISTIČKA ANALIZA UTJECAJA SEZONSKOGoliver.efri.hr/zavrsni/179.B.pdfSvrha i ciljevi istraţivanja...
SVEUČILIŠTE U RIJECI
EKONOMSKI FAKULTET
VALENTINA VINICKI
STATISTIČKA ANALIZA UTJECAJA SEZONSKOG
ZAPOŠLJAVANJA NA SMANJENJE NEZAPOSLENOSTI
U REPUBLICI HRVATSKOJ
DIPLOMSKI RAD
RIJEKA, 2013.
SVEUČILIŠTE U RIJECI
EKONOMSKI FAKULTET
STATISTIČKA ANALIZA UTJECAJA SEZONSKOG
ZAPOŠLJAVANJA NA SMANJENJE NEZAPOSLENOSTI
U REPUBLICI HRVATSKOJ
DIPLOMSKI RAD
Predmet: Statističke metode za poslovno odlučivanje
Mentor: Prof. dr. sc. Maja Biljan-August
Student: Valentina Vinicki
Studijski smjer: Poduzetništvo
JMBAG: 0081105616
RIJEKA, TRAVANJ 2013.
SADRŢAJ
Stranica
1. UVOD ........................................................................................................ 1
1.1. PROBLEM, PREDMET I OBJEKTI ISTRAŢIVANJA ............. 1
1.2. RADNA HIPOTEZA ........................................................................ 2
1.3. SVRHA I CILJEVI ISTRAŢIVANJA............................................ 2
1.4. ZNANSTVENE METODE .............................................................. 3
1.5. STRUKTURA RADA ...................................................................... 3
2. TRŢIŠTE RADA ..................................................................................... 4
2.1. POJAM ZAPOSLENOSTI .............................................................. 6
2.2. POJAM I VRSTE NEZAPOSLENOSTI ....................................... 9
2.3. STRUKTURA I RASPODJELA NEZAPOSLENOSTI U RH .... 11
2.3.1. NEZAPOSLENI PREMA DOBNOJ STRUKTURI ............. 11
2.3.2. NEZAPOSLENI PREMA STUPNJU OBRAZOVANJA ..... 12
2.3.3. NEZAPOSLENI PREMA DUŢINI ČEKANJA NA
POSAO .......................................................................................... 14
2.3.4. REGIONALNA RASPODJELA NEZAPOSLENIH ........... 16
3. STATISTIČKA ANALIZA NEZAPOSLENOSTI NA PODRUČJU
REBUPUKE HRVATSKE U RAZDOBLJU OD 2004.-2013.
GODINE .................................................................................................... 21
3.1. DINAMIČKA ANALIZA KRETANJA NEZAPOSLENOSTI.... 24
3.2. STANDARDNA DEKOMPOZICIJA VREMENSKOG NIZA
NEZAPOSLENIH OSOBA ............................................................... 25
4. ANALIZA SEZONSKOG ZAPOŠLJAVANJA U REPUBLICI
HRVATSKOJ U RAZDOBLJU OD 2004.-2013. GODINE ................ 32
4.1. UTJECAJ TURIZMA NA NEZAPOSLENOST ......................... 36
4.2. STATISTIČKA ANALIZA SEZONSKOG ZAPOŠLJAVANJA . 40
5. PRIJEDLOG MJERA I PROVOĐENJE AKTIVNE POLITIKE
ZAPOŠLJAVANJA ................................................................................ 49
6. ZAKLJUČAK ........................................................................................... 54
LITERATURA .............................................................................................. 56
POPIS SLIKA, TABLICA I GRAFIKONA ............................................... 58
1
1. UVOD
Da rad ima veliku vaţnost u ţivotu čovjeka moguće je dokazati s više aspekata, no
dovoljna je sama činjenica da gotovo trećinu svog ţivota čovjek provede na poslu, a
cjelokupna priprema za rad počinje vrlo rano – već samim početkom školovanja. No,
koliko će netko uspjeti zaposliti se u ţeljenom zanimanju s obzirom na visoku stopu
nezaposlenosti danas je upitno i to ne samo u Hrvatskoj. U posljednjih petnaest godina
hrvatsko je gospodarstvo, a tako i hrvatsko trţište rada, suočeno sa značajnim
promjenama koje su obiljeţene velikim smanjenjem zaposlenosti, promjenama u
sektorskoj strukturi radne snage te rastućom nezaposlenošću i opadajućim stopama
aktivnosti. Opadajuće stope zaposlenosti povezane su s porastom otvorene
nezaposlenosti i ekonomske neaktivnosti, ranijim odlaskom u mirovinu, rastućim
brojem socijalnih naknada za invalide i branitelje, udjelom nesluţbenoga gospodarstva i
porastom broja obeshrabrenih radnika. Dinamika otvaranja novih radnih mjesta u
Hrvatskoj je spora zbog većeg broja čimbenika, uključujući i nefleksibilno trţište rada.
1.1. PROBLEM, PREDMET I OBJEKT ISTRAŢIVANJA
U izradi diplomskog rada postavljen je slijedeći problem istraţivanja: analizirati
nezaposlenost u Republici Hrvatskoj, te na temelju prikupljenih podataka donijeti
zaključke utječe li sezonsko zapošljavanje na smanjenje nezaposlenosti u Republici
Hrvatskoj.
U skladu s problemom istraţivanja, postavlja se predmet istraţivanja: istraţiti, utvrditi
i analizirati utjecaj sezonskog zapošljavanja na smanjenje nezaposlenosti u Republici
Hrvatskoj, donijeti zaključke te dati prijedlog mjera za provoĎenje aktivne politike
zapošljavanja.
Predmet istraţivanja utječe na objekte istraţivanja, a to su: sezonsko zapošljavanje i
nezaposlenost u Republici Hrvatskoj.
2
1.2. RADNA HIPOTEZA
Sukladno problemu, predmetu i objektu istraţivanja postavljena je radna hipoteza:
statističkim metodama te sustavnom analizom i sintezom prikupljenih podataka o
kretanju zaposlenosti i nezaposlenosti moguće je analizirati utjecaj sezonskog
zapošljavanja na smanjenje nezaposlenosti u Republici Hrvatskoj te ponuditi moguća
poboljšanja u provoĎenju aktivne politike zapošljavanja.
1.3. SVRHA I CILJEVI ISTRAŢIVANJA
Svrha i ciljevi istraţivanja su objasniti sve vaţnije značajke i fenomene sezonskog
zapošljavanja i njegovog utjecaja na smanjenje nezaposlenosti u Republici Hrvatskoj, te
ukazati na značenje analiziranih podataka za ekonomski i gospodarski rast i razvoj
drţave.
U radu se daju odgovori na pitanja:
1. Što je trţište rada?
2. Što je radna snaga, aktivno i neaktivno stanovništvo?
3. Koja su dobne skupine najugroţenije kod zapošljavanja?
4. Koliko je nezaposlenih prema stupnju obrazovanja i prostornim jedinicama?
5. Koliko se najduţe čeka na posao?
6. Da li sezonska komponenta utječe na smanjenje nezaposlenosti u RH?
7. Kolika je traţenih osoba za sezonske poslove, a koliko je zaposlenih?
8. Koje mjere drţava provodi kod sezonskog zapošljavanja u poljoprivredi?
9. Utječe li turizam, kao jedna od glavnih djelatnosti RH, na smanjenje
nezaposlenosti?
10. Postoji li adekvatna stručna osposobljenost za traţenim kadrovima u turizmu?
3
1.4. ZNANSTVENE METODE
Pri izradi diplomskog rada korištene su slijedeće znanstvene metode: induktivna i
deduktivna metoda, metoda analize i sinteze, metoda generalizacije, metoda
dokazivanja, metoda klasifikacije i statistička metoda.
1.5. STRUKTURA RADA
Rezultati istraţivanja u diplomskom radu predstavljeni su u šest meĎusobno povezanih
dijelova.
U prvom dijelu, Uvodu, obrazloţen je problem, predmet i objekti istraţivanja,
postavljena je radna hipoteza, svrha i ciljevi istraţivanja, znanstvene metode i struktura
rada.
Drugi dio ima naslov Trţište rada s podnaslovima: Pojam zaposlenosti, pojam i vrste
nezaposlenosti te struktura i raspodjela nezaposlenosti u RH.
Treći dio ima naslov Statistička analiza nezaposlenosti na području Republike
Hrvatske u razdoblju od 2004. - 2013. godine s podnaslovima: Dinamička analiza
kretanja nezaposlenosti te standardna dekompozicija vremenskog niza nezaposlenih
osoba.
Analiza sezonskog zapošljavanja u Republici Hrvatskoj u razdoblju od 2004. -
2013. godine naslov je četvrtog dijela, a prikazan je u dvije cjeline: Statistička analiza
sezonskog zapošljavanja i Utjecaj turizma na nezaposlenost.
Prijedlog mjera i provoĎenje aktivne politike zapošljavanja naslov je petog dijela. U
njemu se ukazuje na moguća poboljšanja i učinkovitost drţave u donošenju mjera za
provoĎenje politike pune zaposlenosti.
U posljednjem dijelu, Zaključku, dana je sinteza rezultata istraţivanja kojima je
dokazivana postavljena hipoteza.
4
2. TRŢIŠTE RADA
Trţište rada je ono trţište na kojem se susreću poslodavci i radnici. Interakcijom ponude
rada, odnosno radne snage i potraţnje za radom odreĎuje se razina zaposlenosti, nadnice
i dohodak. Zaposlenost, nezaposlenost i plaće vaţna su socioekonomska kategorija,
zbog čega je i trţište rada predmet zanimanja cijeloga društva. Na trţištu rada generira
se najveći dio nacionalnog dohotka koji je glavni izvor prihoda većine kućanstava.
Specifičnost je trţišta rada da na njemu uvijek postoji odreĎena nezaposlenost, koju čine
radnici izmeĎu dvaju poslova ili novopridošli na trţište rada, a na tu nezaposlenost
drţava često pokušava utjecati različitim politikama.
Radna snaga je ukupnost čovjekovih fizičkih i duhovnih sposobnosti koje se mogu
koristiti za proizvodnju. U društvu se razvija hijerarhija radnika različitih profila i
različitih sposobnosti. Izraţava se uobičajenom klasifikacijom radnika na
nekvalificirane, polukvalificirane, kvalificirane i visokokvalificirane. Društvena podjela
rada uvjetuje specijalizaciju radnika za obavljanje pojedinih operacija i funkcija u
ukupnom proizvodnom procesu (Mikić i suradnici, 2011, str. 786).
Prema definiciji «radne snage» bitno je aktivno obavljanje nekog zanimanja radi
stjecanja sredstava za ţivot, pa se stanovništvo dijeli na (Valdevit, 2003, str. 761):
I Ekonomski aktivno stanovništvo.
1. Sve zaposlene osobe koje rade:
a) puno radno vrijeme
b) pola radnog vremena ili više
c) manje od polovice prosječnog radnog dana
2.Osobe koje aktivno obavljaju odreĎeno zanimanje, ali nisu u radnom odnosu
3. Nezaposlene osobe:
a) nezaposleni koji su prije bili zaposleni
b) osobe koje prvi put traţe zaposlenje.
II Ekonomski neaktivno stanovništvo čine:
1. Osobe koje imaju stalan izvor prihoda:
a) osobe koje primaju mirovinu
5
b) osobe koje se pripremaju za buduće zanimanje, koje se školuju iz
stipendije i sl.
c) ostale ekonomski neovisne osobe koje ne rade niti traţe posao
(rentijeri)
2. Ekonomski ovisne osobe (uzdrţavane osobe)
a) djeca ispod 14 godina
b) kućanice
c) osobe koje se pripremaju za obavljanje odreĎenog zanimanja u
budućnosti, koje se školuju na teret roditelja, roĎaka i sl.
d) osobe nesposobne za rad i bolesni.
Trenutačno aktivno stanovništvo ili radna snaga jesu zaposlene i nezaposlene osobe
razvrstane prema ekonomskoj aktivnosti u referentnom tjednu. Neaktivno stanovništvo
jesu osobe do navršenih 15 godina i osobe u radno sposobnom stanovništvu koje nisu
zaposlene ili nezaposlene. Prema podacima Drţavnog zavoda za statistiku najveći udio
zaposlenih je sa srednjom stručnom spremom (30%), a najmanji onih s završenom
osnovnom školom (3%), a sličan udio je i kod nezaposlenih osoba. U tablici 1.
prikazana je struktura radno sposobnog stanovništva prema aktivnosti i dobi u Republici
Hrvatskoj za razdoblje od 2009. do 2011. godine.
Tablica 1. Struktura radno sposobnog stanovništva prema aktivnosti i dobi, tis.
Izvor: Statistički ljetopis Hrvatske za 2012. godinu, str. 151.
6
Prema podacima u Tablici 1. vidljivo je da je od ukupnog radno sposobnog stanovništva
(3.777) bilo aktivnog 45,64 % ili 1.724 tisuće, dok je neaktivnog stanovništva bilo
54,36% ili 2.053 tisuće stanovnika, što je veoma loš omjer. Od ukupno aktivnog
stanovništva u 2011. godini 87% ih je bilo zaposlenih i 13% nezaposlenih osoba.
2.1. POJAM ZAPOSLENOSTI
Razina zaposlenosti u nekoj zajednici ovisi o kretanjima ponude i potraţnje za radom u
odreĎenom vremenu. Dva su značajna stanja zaposlenosti: nepotpuna i puna
zaposlenost. Nepotpuna je zaposlenost kada su ljudi iz ekonomskog razloga prisiljeni
prihvatiti posao u zanimanjima za koja su prekvalificirani te im donose niţe nadnice
nego da rade u onim zanimanjima za koja su kvalificirani. Puna zaposlenost definira
ono stanje na trţištu rada kada ne postoji stvarni višak agregatne potraţnje za radom.
Zaposleni su osobe koje su u referentnom tjednu obavljale bilo kakav posao za novac ili
plaćanje u naturi. To su svi zaposlenici, samozaposlene osobe i članovi obitelji koji
pomaţu u poslovnom subjektu u vlasništvu člana obitelji (trgovačko društvo, poduzeće,
obrt, slobodno zanimanje, poljoprivredno gospodarstvo) ili nekome drugom obliku
obiteljske privreĎivačke djelatnosti i osobe koje su radile za naknadu po ugovoru, za
neposredno plaćanje u novcu ili naturi. Zaposleni uključuju i sve zaposlenike ili
samozaposlene osobe koje su u referentnom tjednu bile trenutačno odsutne s posla, a
vratit će se na rad kod istog poslodavca ili na istu aktivnost nakon što prestane razlog za
odsutnost. Zaposlenici su osobe koje rade za poslodavca u drţavnom ili privatnom
sektoru i za svoj rad primaju naknadu u novcu ili naturi. Samozaposleni su poslodavci
koji upravljaju poslovnim subjektom i zapošljavaju jednog ili više zaposlenika te osobe
koje rade za vlastiti račun i ne zapošljavaju zaposlenike (Statistički ljetopis, 2011).
7
Tablica 2. Stanovništvo prema aktivnosti u 2010. godini
Izvor: Ţene i muškarci u Hrvatskoj, 2012., Drţavni zavod za statistiku Republike
Hrvatske, Zagreb, str. 36.
Aktivno stanovništvo je onaj dio ukupnoga stanovništva koji prima dohodak iz svoje
aktivnosti. Stanovništvo s osobnim prihodom jesu sve osobe koje imaju odreĎeni
prihod, premda ne sudjeluju u procesu rada. Ekonomski neaktivno stanovništvo u uţem
smislu ili uzdrţavano stanovništvo ne sudjeluje u procesu rada niti ima prihod.
Gledajući podatke u tablici 2. vidljivo je da kod aktivnog stanovništva u 2010. godini
dominiraju muškarci s 53,6%, dok ţene sudjeluju sa 46,1%. Kod nezaposlenih osoba
takoĎer dominiraju muškarci, a udio nezaposlenih ţena je 48,1%. Kod neaktivnog
stanovništva prema spolnoj raspodjeli udio ţena iznosi gotovo 60%.
Isto tako unatoč značajnim pozitivnim pomacima, poloţaj ţena na trţištu rada još uvijek
je lošiji od poloţaja muškaraca, i to kako u visokorazvijenim tako i u manje razvijenim
zemljama. Kada kaţemo da se ţene nalaze u podreĎenom poloţaju na trţištu rada u
Europskoj uniji, to znači sljedeće (Kerovec, 2003, str. 264):
- stopa zaposlenosti ţena još uvijek je niţa od istovjetne stope muškaraca
- stopa nezaposlenosti ţena je viša od istovjetne stope muškaraca
8
- trţište rada je još uvijek segregirano po spolu
- zarade ţena niţe su od zarada muškaraca
Iako su u Europskoj uniji razlike u pokazateljima po spolu vezanima za trţište rada
posljednjih godina sve manje, one su još uvijek prisutne. Ţene još uvijek prevladavaju u
ekonomski neaktivnom stanovništvu, manje zaraĎuju i brojnije su na sekundarnom
trţištu rada, tj. rade na neatraktivnim poslovima koje je napustila (ili u koje nikada nije
ni ulazila) muška radna snaga (Kerovec, 2003, str. 264).
Ukupna zaposlenost i nezaposlenost stanovništva (zajedno sa stopama zaposlenosti i
nezaposlenosti) vrlo su vaţni pokazatelji/indikatori ekonomske razvijenosti. Postoji
nekoliko relevantnih izvora podataka o broju zaposlenih i nezaposlenih. To su popisi
stanovništva, ankete o radnoj snazi na uzorku kućanstava, statistike sluţbi socijalnog
osiguranja te anketiranje. Svaki od tih izvora ima i svoje prednosti i nedostatke u
pogledu vjerodostojnosti i cjelovitosti podataka (Ţivić i Pokos, 2005, str. 218).
Tablica 3. Zaposleni prema poloţaju u zaposlenju i spolu, tis.
Izvor: Statistički ljetopis Hrvatske za 2012. godinu, str. 152.
Samozaposleni su poslodavci koji upravljaju poslovnim subjektom i zapošljavaju
jednog ili više zaposlenika te osobe koje rade za vlastiti račun i ne zapošljavaju
zaposlenike. Pomaţući članovi jesu osobe koje nisu zaposlenici ili samozaposleni, a
rade u poslovnom subjektu koji je u vlasništvu člana obitelji i za svoj rad ne primaju
naknadu. Iz tablice 3. vidljivo je da se broj zaposlenih kontinuirano smanjuje, te da je u
2011. u odnosu na 2010. godinu zaposlenost niţa za 3,2%. U 2011. godini (kao i u
9
ostalim godinama) dominiraju zaposlenici sa 77%, dok udio samozaposlenih čini 20%,
a ostalih 3% čine pomaţući članovi.
2.2. POJAM I VRSTE NEZAPOSLENOSTI
Nezaposlenost je stanje u kojem dio radno sposobnog stanovništva ne moţe naći posao
odnosno nema mogućnosti da se zaposli. Uzroci koji dovode do nezaposlenosti su
različiti: porast stanovništva, tehnološki razvoj, nedovoljna mobilnost traţilaca posla itd.
Nezaposleni su osobe koje zadovoljavaju sljedeća tri kriterija:
a) u referentnom tjednu nisu obavljale nikakav posao za novac ili plaćanje u
naturi
b) u posljednja 4 tjedna prije anketiranja aktivno su traţile posao
c) ponuĎeni posao mogle bi početi obavljati u iduća 2 tjedna.
Toj skupini pripadaju i osobe koje su našle posao i u skoroj budućnosti nastupit će na
posao.
S obzirom na uzrok obično se dijeli na:
1. Frikcijska nezaposlenost
2. Strukturnu nezaposlenost
3. Ciklička nezaposlenost
Frikcijska nezaposlenost uzrokovana je mijenjanjem posla radnika ili nemogućnošću
obavljanja nekog posla. Nastaje zbog napuštanja starog i traţenja novog posla, ulaska na
trţište radne snage bilo prvi put ili nakon stanovitog vremena nezaposlenosti. Ona je
posljedica normalnog „obrta“ na trţištu radne snage, jer ljudi napuštaju jedan posao
traţe drugi, ulaze na trţište rada ili ga napuštaju. U ovu vrstu spada i sezonska
nezaposlenost.
Strukturna nezaposlenost posljedica je neravnoteţe u strukturi ponude i potraţnje za
radnom snagom, prvenstveno zbog tehničkog napretka. Tehnološka nezaposlenost
10
nastaje zbog primjene novih tehnologija u proizvodnji te dotadašnji radnici postaju
nepotrebni.
Ciklička nezaposlenost uzrokovana je konjunkturom poslovnih ciklusa, odnosno
povremenim ekonomskim poremećajima kada dio radne snage postaje višak.
Uvjetovana je odstupanjem stvarne od potencijalne proizvodnje zbog cikličkih gibanja
cjelokupne narodne privrede.
Uzroci koji dovode do nezaposlenosti su različiti: porast stanovništva, tehnološki razvoj,
nedovoljna mobilnost traţilaca posla itd. Ipak najjednostavnije rečeno, glavni uzrok
nezaposlenosti je nedostatak radnih mjesta na kojima bi se pojedinci mogli zaposliti.
Nezaposlenost se pojavljuje kada je ponuda radne snage veća od potraţnje za radnom
snagom.
U većini tranzicijskih zemalja srednje i istočne Europe nezaposlenost ne uzrokuje samo
neiskorištenost proizvodnog resursa i smanjenje BDP-a. Tranzicija je donijela ukidanje
brojnih radnih mjesta te otvaranje novih u drugim gospodarskim sektorima, ali su
mnoga od tih radnih mjesta popunjavana osobama koje uopće nisu napuštale populaciju
zaposlenih, a ne nezaposlenim osobama. Zbog toga su dugotrajna nezaposlenost,
društvena isključenost (isključenost iz svijeta rada) te siromaštvo u tranzicijskim
zemljama čvrsto povezani. Dugotrajno nezaposlene osobe suočene su s povećanim
rizikom pada u neimaštinu, a deprecijacija ljudskog kapitala zbog nezaposlenosti i slaba
povezanost s trţištem rada jačaju začarani krug isključenosti i siromaštva. Zbog toga je
razumijevanje procesa na tranzicijskim trţištima rada, kao i mogućnosti utjecaja na te
procese mjerama ekonomske politike, posebno vaţna u borbi protiv siromaštva i
društvene isključenosti.
11
2.3. STRUKTURA I RASPODJELA NEZAPOSLENOSTI U RH
Godine 1990. u Hrvatskoj je započeo rat uslijed čega je došlo do prekida ekonomskih
veza s ostalim jugoslavenskim republikama, krize u ostalim socijalističkim zemljama i
financijskih problema u hrvatskom gospodarstvu. Tijekom 1991. godine u Hrvatskoj su
društvena poduzeća pretvorena u drţavno vlasništvo, a onda preko Hrvatskog fonda za
privatizaciju prodavana. Tada su brojna poduzeća dospjela u ruke ljudi koji nisu znali, a
niti imali namjeru odrţati proizvodnju, već su im kupljena poduzeća trebala posluţiti za
kratkoročno bogaćenje. To je znatno doprinijelo smanjenju nekadašnje proizvodnje i
otpuštenju otprilike 700.000 radnika (Dujšin, 1999, str. 15 ).
Proces tranzicije obiljeţen je strukturnim promjenama u gospodarstvu, koje se
odraţavaju i na strukturu zaposlenosti. Na trţištu rada posljedice procesa tranzicije
odraţavaju se smanjenjem razine zaposlenosti i porastom nezaposlenosti. Od stope niţe
od 8% u 1989. godini, stopa nezaposlenosti narednih godina u Hrvatskoj izraţena je
dvoznamenkastim brojkama, prestigavši tako razinu nezaposlenosti u većini
tranzicijskih zemalja (Biljan-August, 2000, str.452).
2.3.1. NEZPOSLENI PREMA DOBNOJ STRUKTURI
Prema dobnoj strukturi nezaposlene osobe moguće je klasificirati u deset skupina. Prvu
skupinu čine nezaposleni od 15 do 19 godina. To su osobe koje su završile osnovnu
školu te mogu i ne moraju pohaĎati srednju školu koja u Republici Hrvatskoj nije
obvezatna. Slijedećih osam skupina čini razmak u dobi od pet godina, a posljednja
skupina uključuje osobe starosti 60 i više godina.
12
Tablica 4. Nezaposleni prema dobnoj strukturi u Hrvatskoj, 2004.-2012.
Dob
15-19 20-24 25-29 30-34 35-39 40-44 45-49 50-54 55-59 60 i
više
Ukupno
Godina
2004 23.766 59.280 44.834 28.781 25.200 21.831 18.602 13.968 7.645 2.609 246.516
2005 23.310 59.140 44.972 27.951 23.683 20.960 17.863 13.970 7.693 2.248 241.790
2006 24.819 58.302 45.420 28.292 23.453 22.072 18.703 15.625 8.843 2.332 247.861
2007 24.877 55.343 44.656 27.625 22.581 21.830 19.382 16.563 9.558 2.714 245.129
2008 20.800 44.870 37.516 24.646 20.045 19.702 17.705 14.924 9.974 3.940 214.122
2009 18.078 45.951 41.145 26.810 20.265 18.878 16.833 14.224 11.011 6.272 219.467
2010 17.964 52.537 52.084 34.105 24.783 22.195 20.606 16.640 12.878 7.142 260.934
2011 21.641 64.360 63.474 42.492 30.714 26.512 25.130 21.140 14.900 8.032 318.395
2012 17.640 57.766 59.648 40.184 28.908 24.228 23.063 20.415 15.013 8.873 295.738
Izvor: izradio autor na temelju podataka objavljenih na stranicama:
http://statistika.hzz.hr/, 15.4.2013.
U dobnoj skupini od 15 do 19 godina najveći broj nezaposlenih osoba evidentiran je
2007. godine (24.877), dok je najmanje nezaposlenih bilo 2012. godine. U skupinama
od 20-54 godine najviše nezaposlenih osoba evidentirano je 2011. godine i to najviše u
skupini 20-24 godine (64.360), a najmanje 2008. i 2009. godine. U skupini od 55-59 i
60 i više godina najviše nezaposlenih bilo je 2012. godine, dok je najmanje
nezaposlenih dobne skupine 55-59 godina bilo 2004. godine i najmanje nezaposlenih
skupine 60 i više u 2005. godini. Gledajući ukupne podatke u tablici najviše
nezaposlenih osoba bilo je 2011. godine u dobnoj skupini 20-24 godine, dok je
najmanje nezaposlenih bilo u skupini 60 i više godina u 2005. godini. Takva kretanja su
posebno zabrinjavajuća, jer ukazuju na visoku nezaposlenost mladih osoba, koji osim
što bi trebali predstavljati najproduktivniji dio radne snaga, nemaju mogućnost osigurati
vlastitu egzistenciju ni steći potrebno radno iskustvo.
13
2.3.2. NEZPOSLENI PREMA STUPNJU OBRAZOVANJA
Završetak obrazovanja i ulazak na trţište rada prijelomno je razdoblje u ţivotu svake
mlade osobe. Od ulaska u obrazovni sustav do izlaska iz istoga proteklo je barem
desetak (onima koji nisu završili srednju školu), a mnogima i dvadesetak godina
školovanja. U tablici 5. prikazane su nezaposlene osobe prema stupnju obrazovanja
razvrstane u 5 kategorija:
- bez škole i nezavršena osnovna škola – 0
- završena osnovna škola – 1
- srednja škola – 2
- prvi stupanj fakulteta, stručni studij i viša škola – 3
- fakultet, akademija, magisterij i doktorat – 4
Tablica 5. Nezaposlene osobe prema stupnju obrazovanja, 2004.-2012.
Razina 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012
0 8.616 6.865 7.969 8.343 7.864 8.448 9.052 9.945 9.765
1 43.704 41.927 45.280 47.290 43.079 43.768 50.000 56.008 50.773
2 169.708 167.863 167.728 162.384 139.633 142.734 170.509 208.626 191.894
3 9.029 9.724 11.110 11.386 10.252 10.725 13.239 17.394 16.734
4 15.459 15.411 15.774 15.726 13.294 13.792 18.134 26.422 26.572
Ukupno 246.516 241.790 247.861 245.129 214.122 219.467 260.934 318.395 295.738
Izvor: izradio autor na temelju podataka objavljenih na stranicama:
http://statistika.hzz.hr/, 15.4.2013.
Iz podataka u tablici moţe se zaključiti kako je najviše nezaposlenih osoba s završenom
srednjom školom i osnovnom školom, dok je najmanje nezaposlenih bez škole. U
obrazovnoj strukturi nezaposlenih najbrojnije su bile osobe sa završenom srednjom
školom za zanimanja u trajanju do 3 godine i školom za KV i VKV radnike i osobe sa
završenom srednjom školom za zanimanja u trajanju od 4 i više godina i gimnazijom
14
(208.626 ili 65,52%%) u 2011. godini, osobe sa završenom osnovnom školom (56.008
ili 17,59 %) takoĎer u 2011. godini, potom slijede osobe fakultetskoga obrazovanja
(26.572 ili 8,35 %) u 2012. godini, osobe prvostupanjskoga fakultetskog obrazovanja
(17.394 ili 5,46 %) u 2011. godini i osobe bez škole i s nezavršenom osnovnom školom
(9.945 ili3,12 %) u 2011. godini. Iz svega navedenog moţe se zaključiti kako je u 2011.
godini bilo najviše nezaposlenih osoba, čak 22% više nego u 2010. godini.
Najmanje nezaposlenih evidentirano je kod skupine bez škole i nezavršene osnovne
škole u 2005. godini (6.865 ili 2,84%), što je i logično s obzirom na zakonsku obavezu
osnovnog školovanja u Hrvatskoj. Sa završenom osnovnom školom najmanje je
evidentirano nezaposlenih 2005. godine 41.927 ili 17,34%), sa srednjom školom 2008.
godine (139.633 ili 65,21%), s prvim stupnjem fakulteta, stručnim studijem i višom
školom u 2004. godine (9.029 ili 3,66%), s fakultetom, akademijom, magisterijem i
doktoratom u 2008. godini (13.294 ili 6,21%).
Ulaganjem u obrazovanje, posebice visoko obrazovanje, pridonosi se i rješavanju
nezaposlenosti, koja je u Hrvatskoj još uvijek visoka. Trajnu zapošljivost u uvjetima
globalizacije moguće je ostvariti samo kontinuiranim obrazovanjem i usavršavanjem
tijekom cijelog radnog vijeka. No, Hrvatska i tu znatno zaostaje za europskim
prosjekom; samo je 2,3% radno aktivne populacije u Hrvatskoj sudjelovalo u
programima cjeloţivotnog učenja, naspram 10,8% u EU ili pak više od 40% u SAD-u.
Radnici bez odgovarajućih kvalifikacija i vještina, osobito oni bez sposobnosti stjecanja
potrebnih kvalifikacija, neće samo povećati broj dugotrajno nezaposlenih, već će i
ograničiti mogućnosti restrukturiranja poduzeća i inovativnošću potican rast.
2.3.3. NEZPOSLENI PREMA DUŢINI ČEKANJA NA POSAO
Poznato je da se nezaposlenost duţa od godine dana smatra "dugotrajnom" a
istraţivanja pokazuju da više od 50% svih nezaposlenih u Hrvatskoj spada u kategoriju
"dugotrajno nezaposlenih". Takve osobe su više socijalno isključene, a sklonije su
psihičkim oboljenjima, anksioznosti, depresiji i psihosomatskim tegobama. Depresivna
15
simptomatologija povezana je i s niskim očekivanjima osobe da će pronaći posao,
niskim samopoštovanjem i percipiranom bespomoćnošću da promijeni situaciju.
U tablici 6. prikazan je broj nezaposlenih osoba prema duţini čekanja na posao, a
nezaposlene osobe razvrstane su u 9 kategorija.
Tablica 6. Nezaposleni prema duţini čekanja na posao
Trajanje
nezaposlenosti 0 - 3
mj.
3 - 6
mj.
6 - 9
mj.
9 - 12
mj. 1 - 2 g. 2 - 3 g. 3 - 5 g. 5 - 8 g.
8 g. i
više Ukupno
Godina
2004 87.163 44.622 28.660 15.789 26.951 15.520 14.824 8.511 4.476 246.516
2005 85.329 46.006 30.913 17.073 29.478 9.962 12.319 7.021 3.689 241.790
2006 91.415 44.575 28.287 15.706 31.488 12.458 11.516 7.940 4.476 247.861
2007 90.047 44.837 29.681 15.184 27.686 11.771 11.364 8.917 5.642 245.129
2008 82.506 38.621 24.703 12.247 23.251 8.979 10.056 7.536 6.223 214.122
2009 88.952 44.547 26.467 11.989 18.676 7.226 8.055 6.939 6.616 219.467
2010 94.708 52.551 36.784 18.874 28.559 7.053 8.045 6.670 7.690 260.934
2011 117.252 59.608 40.157 20.557 42.390 13.517 10.223 6.654 8.037 318.395
2012 109.780 60.321 39.055 19.089 34.068 12.874 10.434 4.075 6.042 295.738
Izvor: izradio autor na temelju podataka objavljenih na stranicama:
http://statistika.hzz.hr/, 15.4.2013.
Prve četiri kategorije obuhvaćaju nezaposlene osobe u trajanju do 1 godine, potom
slijede skupine po 1 do 2 godine, a nakon 8 godine razvrstane su u kategoriju 8 godina i
više. U 2012. godini najveći udio nezaposlenih prema duţini čekanja na posao pripada
onima koji čekaju na posao do tri mjeseca (37,12%). Potom slijedi kategorija od 3 do 6
mjeseci (20,40%), pa onih 6 do 9 mjeseci (13,21%). Do jedne godine čekanja na posao
otpada 77% ukupno nezaposlenih osoba. Od 1 do 2 godine 11,52% nezaposlenih čeka
na posao, dok kategorije 2 do 3 godine, 3 do 5, 5 do 8 i 8 i više godina čine zajedno
11%. Gledajući podatke u tablici od 2004. do 2012. godine najveći broj nezaposlenih
prema duţini čekanja na posao evidentiran je u 2011. i 2012. godini (od 0 do 3
16
mjeseca), dok je najmanji broj nezaposlenih prema duţini čekanja na posao u 2005.
godini kod osoba koje čekaju duţe od 8 godina na posao.
Vaţno je napomenuti da je dugotrajna nezaposlenost psihološki destruktivna jer moţe
potisnuti čovjekov rast i ţelju za zadovoljavanjem potreba. Glavni problem
nezaposlenih osoba je taj što one ne znaju koliko će nezaposlenost trajati pa je na taj
način njihovo vremensko planiranje ograničeno i izvan njihove kontrole, ali zbog
smanjenih materijalnih resursa puno stvari im je onemogućeno. Nedostatak materijalnih
resursa i financijske teškoće glavni su razlog psiholoških posljedica nezaposlenosti.
2.3.4. REGIONALNA RASPODJELA NEZAPOSLENIH
Prema popisu stanovništva iz 2011. godine u Republici Hrvatskoj bilo je ukupno
4.284.889 stanovnika. Stanovništvo Hrvatske podijeljeno je na dvadeset ţupanija, a
svaka ţupanija je dalje podijeljena na nekoliko gradova i općina. Osim ţupanija postoji i
sluţbeni grad Zagreb, koji je zbog stanja i vaţnosti odvojen od svoje ţupanije.
Statistička podjela Hrvatske je u tri regije (Slika 1).
Slika 1. Podjela Republike Hrvatske na tri statističke regije
Izvor: http://www.obz.hr/images/panonska_500.jpg, 20.3.2013.
17
U Jadransku Hrvatsku ulaze sljedeće ţupanije:
- Primorsko-goranska ţupanija
- Ličko-senjska ţupanija
- Zadarska ţupanija
- Šibensko-kninska ţupanija
- Splitsko-dalmatinska ţupanija
- Istarska ţupanija
- Dubrovačko-neretvanska ţupanija
U Sjeverozapadnu Hrvatsku ulaze ţupanije:
- Zagrebačka (i grad Zagreb) ţupanija
- Krapinsko-zagorska ţupanija
- Varaţdinska ţupanija
- Koprivničko-kriţevačka ţupanija
- MeĎimurska ţupanija
U Središnju i istočnu Hrvatsku ulaze ţupanije:
- Bjelovarsko-bilogorska ţupanija
- Virovitičko-podravska ţupanija
- Poţeško-slavonska ţupanija
- Brodsko-posavska ţupanija
- Osječko-baranjska ţupanija
- Vukovarsko-srijemska ţupanija
- Karlovačka ţupanija
- Sisačko-moslavačka ţupanija
U tablici 7. prikazana je nezaposlenost prema regijama u Hrvatskoj. Prostorne jedinice
su Jadranska Hrvatska, Sjeverozapadna Hrvatska i Središnja i istočna Hrvatska.
18
Tablica 7. Nezaposleni prema prostornim jedinicama – statističkim regijama, 2004.-
2012.
Regija
Jadranska
Hrvatska udio
Sjevero-
zapadna
Hrvatska
udio
Središnja i
istočna
Hrvatska
udio Ukupno
2004 85.681 34,76 69.985 28,39 90.850 36,85 246.516
2005 83.925 34,71 69.946 28,93 87.919 36,36 241.790
2006 84.961 34,28 71.875 29,00 91.025 36,72 247.861
2007 86.452 35,27 69.009 28,15 89.668 36,58 245.129
2008 75.244 35,14 55.447 25,90 83.431 38,96 214.122
2009 76.771 34,98 60.352 27,50 82.344 37,52 219.467
2010 92.273 35,36 75.084 28,78 93.577 35,86 260.934
2011 110.405 34,68 95.107 29,87 112.883 35,45 318.395
2012 104.466 35,32 86.548 29,27 104.724 35,41 295.738
Izvor: izradio autor na temelju podataka objavljenih na stranicama:
http://statistika.hzz.hr/, 15.4.2013.
U razdoblju od 2004. do 2012. godine u Jadranskoj Hrvatskoj najveći udio nezaposlenih
bio je 2010. godine (92.273 ili 35,36%), dok je najmanje nezaposlenih bilo 2006.
godine (84.961 ili 34,28%). Udio nezaposlenih čini oko 35% ukupno nezaposlenih
osoba.
U Sjeverozapadnoj Hrvatskoj u razdoblju od 2004. do 2012. godine najviše
nezaposlenih osoba bilo je 2011. godine (95.107 ili 30%), a najmanje 2008. godine
(55.447 ili 26%). Udio nezaposlenih Sjeverozapadne Hrvatske u ukupnoj nezaposlenosti
čini prosječno oko 30%.
U Središnjoj i istočnoj Hrvatskoj najviše nezaposlenih evidentirano je 2011. godine
(112.833 ili 35%). Najmanje nezaposlenih bilo je 2009. godine (82.344 ili 38%).
Prosječan udio nezaposlenih u Središnjoj i istočnoj Hrvatskoj kreće se oko 37%.
19
Grafikon 1. Nezaposlenost prema statističkim regijama u 2012. godini
Nezaposleno prema regijama u 2012. godini
36%
29%
35%
SREDIŠNJA I ISTOČNA
HRVATSKA
JADRANSKA
HRVATSKA
SJEVEROZAPADNA
HRVATSKA
Izvor: izradio autor na temelju podataka objavljenih na stranicama:
http://statistika.hzz.hr/, 15.4.2013.
Prema dostupnim podacima za 2012. godinu od ukupno 295.738 nezaposlenih osoba
najviše nezaposlenih bilo je u Središnjoj i istočnoj Hrvatskoj (35,41%) i
Sjeverozapadnoj Hrvatskoj (35,32%), dok je najmanje nezaposlenih evidentirano u
Jadranskoj Hrvatskoj. Moţe se isto tako primijetiti da u razdoblju od 2004. do 2012.
godine Jadranska Hrvatska ima najmanji udio nezaposlenih osoba.
Tablica 8. Veriţni indeksi nezaposlenih prema statističkim regijama, 2004.-2012.
Regija Jadranska
Hrvatska
Sjeverozapadna
Hrvatska
Središnja i istočna
Hrvatska Ukupno
2004 - - - -
2005 97,95 99,94 96,77 98,08
2006 101,23 102,76 103,53 102,51
2007 101,75 96,01 98,51 98,90
2008 87,04 80,35 93,04 87,35
2009 102,03 108,85 98,70 102,50
2010 120,19 124,41 113,64 118,89
2011 119,65 126,67 120,63 122,02
2012 94,62 91,00 92,77 92,88
Izvor: izradio autor na temelju podataka objavljenih na stranicama:
http://statistika.hzz.hr/, 15.4.2013.
20
Ukupna registrirana nezaposlenost u razdoblju od 2004. do 2012. godine kretala se
neujednačeno. Najveće povećanje zabiljeţeno je 2011. godine kada je u odnosu na
2010. godinu evidentirano povećanje od 22%, dok je najveće smanjenje broja
nezaposlenih evidentirano 2008. godine kada se u odnosu na 2007. godinu broj
nezaposlenih smanjio za 13%.
U Jadranskoj Hrvatskoj najveće povećanje broja nezaposlenih u odnosu na prethodnu
godinu zabiljeţeno je 2010. godine, i broj nezaposlenih se povećao za 20%. Najveće
smanjenje broja nezaposlenih u Jadranskoj Hrvatskoj evidentirano je 2008. godine u
odnosu na 2007. godinu i to za 13%. U Sjeverozapadnoj Hrvatskoj najveće povećanje
nezaposlenih evidentirano je 2011. godine i tada je broj nezaposlenih u odnosu na 2010.
godinu porastao za 27%, dok je u 2008. godini u odnosu na 2007. godinu broj
nezaposlenih smanjen za 20%. U Središnjoj i istočnoj Hrvatskoj najveće povećanje
nezaposlenih evidentirano je 2011. godine u odnosu na 2010. godinu i tada je
nezaposlenost povećana za 21%. Smanjenje nezaposlenih evidentirano je 2012. godine i
to u odnosu na 2011. godinu za 7,23%.
21
3. STATISTIČKA ANALIZA NEZAPOSLENOSTI NA PODRUČJU
REBUPUKE HRVATSKE U RAZDOBLJU OD 2004.-2013.
GODINE
Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje potkraj oţujka 2013. u evidenciji
Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje (HZZ) bilo je registrirano 368.558 nezaposlenih,
što je za 1,8% ili 6.842 osobe manje nego u veljači, a za 8,4% ili 28.676 osoba više
nego u oţujku prethodne godine. Tijekom oţujka u evidenciju nezaposlenih prijavljeno
je ukupno 20.655 novih, dok su iz evidencije izašle 27.497 osoba, pa se tako broj
nezaposlenih smanjio u oţujku za 6.842 osobe (odnosno za 1,8%).
Iz radnoga odnosa došlo je 12.305 osoba, 139 osoba iz drugih poslovnih aktivnosti,
1.086 osoba iz redovitoga školovanja, te 7.125 osoba iz neaktivnosti. Najviše osoba
došlo je iz preraĎivačke industrije – 2.726, trgovine na veliko i malo – 2.363 osobe,
graĎevinarstva – 1.452 osobe, pruţanja smještaja, pripreme i usluţivanja hrane – 1.190
osoba ili 9,7%, te obrazovanja 1.066 osoba ili 8,7%. Najveći broj nezaposlenih
registriran je u Splitsko-dalmatinskoj ţupaniji (50.080), Gradu Zagrebu (47.055) i
Osječko-baranjskoj ţupaniji (38.221), a najmanji u Ličko-senjskoj ţupaniji (3.871). U
usporedbi s istim mjesecom 2012. godine, nezaposlenost je 2013. godine povećana u
svim ţupanijama, a najviše u Zagrebačkoj, Koprivničko-kriţevačkoj, Istarskoj, Gradu
Zagrebu i Ličko-senjskoj ţupaniji.
Iako je na mjesečnoj razini zabiljeţeno smanjenje broja nezaposlenih osoba što je
rezultat uobičajene sezonske povećane potrebe za zapošljavanjem uslijed pribliţavanja
središnjoj turističkoj sezoni, na godišnjoj je razini zabiljeţeno povećanje broja
nezaposlenih. Snaţan rast nezaposlenosti na godišnjoj razini ukazuje na slabost
gospodarstva i nastavak nepovoljnih kretanja u realnom sektoru. Broj nezaposlenih
osoba na godišnjoj je razini porastao za 28.676 odnosno za 8,4%
(http://www.poslovnipuls.com/2013/04/11/godisnji-rast-od-84-posto-krajem-ozujka-
368-558-nezaposlenih/, 20.3.2013).
22
Tablica 9. Registrirana nezaposlenost u RH prema spolu, 2004.-2013.
Godina Muškarci udio Ţene udio Ukupno
2004. 129.029 41,64 180.846 58,36 309.875
2005. 127.944 41,44 180.795 58,56 308.739
2006. 116.519 39,96 175.097 60,04 291.616
2007. 102.482 38,75 161.964 61,25 264.446
2008. 89.541 37,82 147.200 62,18 236.741
2009. 107.115 40,70 156.059 59,30 263.174
2010. 136.806 45,24 165.619 54,76 302.425
2011. 141.409 46,31 163.924 53,69 305.333
2012. 152.079 46,89 172.244 53,11 324.323
2013. 177.586 47,52 196.116 52,48 373.702
Izvor: izradio autor na temelju podataka objavljenih na stranicama:
http://statistika.hzz.hr/, 15.4.2013.
U Republici Hrvatskoj u razdoblju od 2004. do 2013. godine ukupna najveća
registrirana nezaposlenost evidentirana je 2013. godine (373.702), dok je najmanja
nezaposlenost evidentirana 2008. godine (236.741). Iz tablice je vidljivo da od ukupnog
broja nezaposlenih osoba prevladavaju ţene s oko 57%, dok muškaraca oko 43%.
Grafikon 2. Prosječna nezaposlenost u Republici Hrvatskoj prema spolu
Prosječna nezaposlenost muškaraca i ţena u RH,
2004.-2013.
0
50.000
100.000
150.000
200.000
250.000
2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013.
Godina
Broj
Muškarci
Ţene
Izvor: izradio autor na temelju podataka objavljenih na stranicama:
http://statistika.hzz.hr/, 15.4.2013.
23
Najviše nezaposlenih muškaraca (47,52%) i ţena (62,18%) bilo je 2013. godine.
Najmanje nezaposlenih muškaraca (37,82%) i ţena (52,48%) evidentirano je 2008.
godine.
Prema podacima u tablici vidljivo je da registriranu nezaposlenost ne prati model
linearnog trenda (R2 = 19%), pa se u nastavku izračunao parabolički trend trećeg
stupnja.
Za izračunavanje paraboličkog trenda trećeg stupnja korišten je program Microsoft
Excel, te je na taj način izračunat trend. Na grafikonu 3. prikazan je parabolički trend
trećeg stupnja nezaposlenih osoba u Republici Hrvatskoj.
Grafikon 3. Parabolički trend trećeg stupnja i nezaposlene osobe u Republici Hrvatskoj
od 2004. do 2013. godine
P arabolič ki trend tred eg s tupnja i iz vorni podac i vremens kog
niz a
y = 94,778x 3 + 2490,6x 2 - 31977x + 349353
R 2 = 0,8631
0
50.000
100.000
150.000
200.000
250.000
300.000
350.000
400.000
2004.
2005.
2006.
2007.
2008.
2009.
2010.
2011.
2012.
2013.
Y t
P oli. (Y t)
Izvor: izradio autor na temelju podataka objavljenih na stranicama:
http://statistika.hzz.hr/, 15.4.2013.
Funkcija paraboličkog trenda trećeg stupnja glasi:
Y= 94,778x3 +2.490,6x
2 -31.977x + 349.353
R2 = 0,8631
R2 =0,8631 znači da je 86% veze izmeĎu varijable X (vrijeme) i varijable Y
(nezaposlene osobe) protumačeno odgovarajućim regresijskim modelom.
24
Iz grafikona 3. moţe se zaključiti da polinom trećeg stupnja za navedeni vremenski niz
prati dovoljno vrijednosti promatranog vremenskog niza.
3.1. DINAMIČKA ANALIZA KRETANJA NEZAPOSLENOSTI
Registrirana nezaposlena osoba jest osoba prijavljena kod Hrvatskog zavoda za
zapošljavanje, odnosno svaka osoba koja zadovoljava kriterije koje definiraju Zakon o
posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti i Hrvatski zavod za
zapošljavanje. U Anketi o radnoj snazi nezaposlene osobe jesu osobe koje prema
meĎunarodnoj definiciji u referentnom tjednu nisu obavljale posao za plaćanje u novcu
ili u naturi, aktivno su traţile posao u razdoblju od četiri tjedna prije anketiranja,
eventualni ponuĎeni posao mogle bi početi obavljati u sljedeća dva tjedna te osobe koje
su našle posao na kojem će početi raditi u skoroj budućnosti nakon anketiranja. Podaci o
broju registriranih nezaposlenih osoba i registriranoj stopi nezaposlenosti objavljuju se u
mjesečnoj dinamici u Priopćenju „Zaposleni po djelatnostima i po spolu”te u
Mjesečnome statističkom izvješću Drţavnog zavoda za statistiku. Priopćenje i
Statističko izvješće s rezultatima Ankete o radnoj snazi objavljuju usporedbu anketne i
registrirane stope nezaposlenosti u tromjesečnoj dinamici po spolu. Istodobno,
administrativne podatke o nezaposlenosti objavljuje i Hrvatski zavod za zapošljavanje
na niţim teritorijalnim razinama, dok su podaci Ankete raspoloţivi samo za cijelu
Republiku Hrvatsku. Podaci pokazuju da je stopa nezaposlenosti, prema podacima iz
administrativnih izvora, veća u odnosu na isti pokazatelj izračunat prema podacima
Ankete o radnoj snazi. S jedne strane to je posljedica ekonomskih aktivnosti onih
kategorija stanovništva koje su prema formalnom statusu nezaposlene ili neaktivne, a s
druge strane u podacima o nezaposlenima prema administrativnim izvorima zastupljen
je uz stvarno nezaposlene osobe i velik udio osoba koje prema odrednicama Ankete nisu
nezaposlene, ali preko tog statusa ostvaruju neka socijalna ili materijalna prava.
25
Tablica 10. Veriţni i bazni indeksi nezaposlenih, 2004.=100
Godina Ukupno
Veriţni indeksi Bazni indeksi
2004.=100
2004. 309.875 - 100
2005. 308.739 99,63 99,63
2006. 291.616 94,45 94,11
2007. 264.446 90,68 85,34
2008. 236.741 89,52 76,40
2009. 263.174 111,17 84,93
2010. 302.425 114,91 97,60
2011. 305.333 100,96 98,53
2012. 324.323 106,22 104,66
2013. 373.702 115,23 120,60
Izvor: izradio autor na temelju podataka objavljenih na stranicama:
http://statistika.hzz.hr/, 15.4.2013.
U razdoblju od 2004. do 2013. godine najveće povećanje u odnosu na prethodnu godinu
zabiljeţeno je u 2013. godini kada se u odnosu na 2012. godinu broj nezaposlenih
povećao za 15%. Najveći smanjenje nezaposlenosti u odnosu na prethodnu godinu
evidentirano je 2008. godine kada se broj nezaposlenih smanjio za 10,48%.
U odnosu na baznu 2004. godinu najveće povećanje zabiljeţeno je takoĎer 2013. godine
i to za 20,60% u odnosu na 2004. godinu, dok je najveće smanjenje od bazne godine
evidentirano 2008. godine i to za 23,60%.
3.2. STANDARDNA DEKOMPOZICIJA VREMENSKOG NIZA
NEZAPOSLENIH OSOBA
Dekompozicijom vremenskog niza komponente niza raščlanjuju se na trend, sezonsku,
cikličku i slučajnu komponentu. Sezonska komponenta pretpostavlja sistematsko
kretanje vrijednosti pojave unutar jedne godine, koje se onda ponavlja u svakoj narednoj
26
godini. Takvo kretanje je u praksi najčešće uzrokovano neekonomskim faktorima, kao
što su, na primjer klimatske prilike i drţavni praznici. Multiplikativni model
pretpostavlja da su podaci produkt različitih komponenti, a izračunava se pomoću
umnoška trend, sezonske, cikličke i rezidualne komponente. U nastavku se na primjeru
nezaposlenih osoba u Hrvatskoj raščlanjuje vremenski niza na komponente.
Tablica 11. Mjesečni podaci registrirane nezaposlenosti u RH, 2009.-2012.
2009. 2010. 2011. 2012.
siječanj 254.291 309.562 334.378 334.351
veljača 262.821 317.625 336.411 342.951
oţujak 267.244 318.658 330.130 339.882
travanj 263.785 308.675 308.869 323.722
svibanj 256.269 296.438 298.719 306.056
lipanj 247.147 285.840 287.511 294.877
srpanj 248.586 282.792 287.595 298.690
kolovoz 251.005 283.330 285.345 301.583
rujan 259.193 289.503 283.667 311.100
listopad 273.265 304.479 293.852 333.400
studeni 282.936 312.350 302.080 347.047
prosinac 291.545 319.845 315.438 358.214
UKUPNO 3.158.087 3.629.097 3.663.995 3.891.873
Izvor: izradio autor na temelju podataka objavljenih na stranicama:
http://statistika.hzz.hr/, 15.4.2013.
Tablica 12. Formiranje kvartala za prikupljeni vremenski niz
KVARTAL I II III IV
2009. 784356 767201 758784 847746
2010. 945845 890953 855625 936674
2011. 1000919 895099 856607 911370
2012. 1017184 924655 911373 1038661
Izvor: izradio autor
27
U nastavku se izračunavaju centrirani četverogodišnji pomični presjeci, kao
neparametrijska metoda za utvrĎivanje trend komponente.
Tablica 13. Izračunavanje pomičnih presjeka
Godina Kvartal
Nezaposlene
osobe
Četverogodišnji
totali
Centrirani
osmogodišnji
totali
Pomični
presjeci
M=4
2009. I 784356 - -
II 767201 - -
III 758784 3158087,0 6477663,0 809707,8750
IV 847746 3319576,0 6762904,0 845363,0000
2010. I 945845 3443328,0 6983497,0 872937,1250
II 890953 3540169,0 7169266,0 896158,2500
III 855625 3629097,0 7313268,0 914158,5000
IV 936674 3684171,0 7372488,0 921561,0000
2011. I 1000919 3688317,0 7377616,0 922202,0000
II 895099 3689299,0 7353294,0 919161,7500
III 856607 3663995,0 7344255,0 918031,8750
IV 911370 3680260,0 7390076,0 923759,5000
2012. I 1017184 3709816,0 7474398,0 934299,7500
II 924655 3764582,0 7656455,0 957056,8750
III 911373 3891873,0 - -
IV 1038661 - -
Izvor: izradio autor
Nakon izračunatih pomičnih presjeka izračunate su prve procjene sezonskih faktora, kao
omjer odgovarajućih vrijednosti vremenskog niza i izračunanih pomičnih presjeka.
28
Tablica 14. Izračunavanje prvih procjena sezonskih faktora
Godina Kvartal
Nezaposlene
osobe
Pomični presjeci
M=4
Prve procjene
sezonskih faktora
2009. I 784356 - -
II 767201 - -
III 758784 809707,8750 0,93710834
IV 847746 845363,0000 1,00281891
2010. I 945845 872937,1250 1,08352019
II 890953 896158,2500 0,99419160
III 855625 914158,5000 0,93597008
IV 936674 921561,0000 1,01639935
2011. I 1000919 922202,0000 1,08535765
II 895099 919161,7500 0,97382098
III 856607 918031,8750 0,93309069
IV 911370 923759,5000 0,98658796
2012. I 1017184 934299,7500 1,08871270
II 924655 957056,8750 0,96614425
III 911373 - -
IV 1038661 - -
Izvor: izradio autor
S obzirom da procjene sezonskih faktora za iste kvartale variraju izračunati su prosjeci
za iste kvartale u sljedećoj tablici.
Tablica 15. Izračunavanje sezonskih faktora i sezonskih indeksa
KVARTAL I II III IV
2009. * * 0,93710834 1,00281891
2010. 1,08352019053 0,99419159507 0,93597007521 1,01639934850
2011. 1,08535765483 0,97382098417 0,93309069470 0,98658795931
2012. 1,08871269633 0,96614425344 * *
PROSJEK 1,08586351390 0,97805227756 0,93538970222 1,00193540506
Izvor: izradio autor
29
Nakon izračunate jednostavne aritmetičke sredine prvih procjena sezonskih faktora
potrebno je učiniti korekciju sezonskih faktora jer njihov zbroj nije iznosio 4.
Korektivni faktor= 4 / 4,00124089874 = 0,999689872
Sezonski faktor iznosi:
I kvartal - 1,08552675670
II kvartal- 0,97774895570
III kvartal – 0,93509961124
IV kvartal - 1,00162467636
Sezonski indeksi dobiju se mnoţenjem sezonskih faktora sa 100. Oni iznose:
I kvartal - 108,55267566987
II kvartal- 97,77489556991
III kvartal – 93,50996112395
IV kvartal - 100,16246763627
Kako sezonska komponenta pretpostavlja sistematsko kretanje vrijednosti pojave unutar
jedne godine, koje se onda ponavlja u svakoj narednoj godini iz izračunatih indeksa
moţe se zaključiti kako je u drugom kvartalu nezaposlenost niţa za 2,2%, dok je u
trećem kvartalu za vrijeme ljetnih mjeseci nezaposlenost niţa za 6,5%. Takvo kretanje
je i za očekivati budući da je Hrvatska turistička zemlja i od lipnja do rujna
nezaposlenost je u padu zbog sezonskog zapošljavanja u turizmu. Ta kretanja ponavljaju
se svake godine. Sezonski indeksi u prvom kvartalu govore nam da je nezaposlenost
tijekom prva tri mjeseca veća za 8,6%, odnosno da sezonska komponenta ne utječe na
zapošljavanje radnika.
Kako bi se vrijednosti očistile od sezonskih utjecaja potrebno je vremensku seriju
desezonirati dijeljenjem vrijednosti vremenskog niza sa sezonskim faktorima.
Dijeljenjem desezonirane serije s pomičnim presjecima kao procjenom trenda dobiju se
rezidualni faktori.
30
Tablica 16. Desezoniranje vremenske serije i izračun rezidualnih faktora
Kvartal
Nezaposl
ene osobe
Sezonski
faktor
Desezonirana
serija
Pomični
presjeci
M=4
Rezidualni
faktori
2009. I 784356 1,0855 722557,9611 - *
II 767201 0,9777 784660,5159 - *
III 758784 0,9351 811447,2414 809707,8750 1,0021
IV 847746 1,0016 846370,9212 845363,0000 1,0012
2010. I 945845 1,0855 871323,5249 872937,1250 0,9982
II 890953 0,9777 911228,7922 896158,2500 1,0168
III 855625 0,9351 915009,4703 914158,5000 1,0009
IV 936674 1,0016 935154,6763 921561,0000 1,0148
2011. I 1000919 1,0855 922058,3406 922202,0000 0,9998
II 895099 0,9777 915469,1445 919161,7500 0,9960
III 856607 0,9351 916059,6258 918031,8750 0,9979
IV 911370 1,0016 909891,7204 923759,5000 0,9850
2012. I 1017184 1,0855 937041,8497 934299,7500 1,0029
II 924655 0,9777 945697,7628 957056,8750 0,9881
III 911373 0,9351 974626,6484 - *
IV 1038661 1,0016 1036976,2492 - *
Izvor: izradio autor
Indeks odstupanja u IV. kvartalu 2011. godine iznosi 0,9849 što znači da je razina
pojave u tom kvartalu bila niţa za 1,5% zbog rezidualnih utjecaja, a što je ujedno i
najniţe odstupanje. U II. kvartalu 2010. godine razina pojave iznosi 1,0168 što znači da
je razina pojave u tom kvartalu bila viša za 1,68% zbog rezidualnih utjecaja što je
ujedno i najveće povećanje u promatranom razdoblju.
31
Grafikon 4. Nezaposlene osobe u RH i desezonirana pojava
Nezaposlene osobe u RH i desezonirana pojava
0
200000
400000
600000
800000
1000000
1200000
I
KV
AR
TA
L
II
KV
AR
TA
L
III
KV
AR
TA
L
IV
KV
AR
TA
L
I
KV
AR
TA
L
II
KV
AR
TA
L
III
KV
AR
TA
L
IV
KV
AR
TA
L
I
KV
AR
TA
L
II
KV
AR
TA
L
III
KV
AR
TA
L
IV
KV
AR
TA
L
I
KV
AR
TA
L
II
KV
AR
TA
L
III
KV
AR
TA
L
IV
KV
AR
TA
L
2009. 2010. 2011. 2012.
Nezaposlene osobe Desezonirana pojava
Izvor: izradio autor
Sezonska komponenta pretpostavlja sistematsko kretanje vrijednosti pojave unutar jedne
godine, koje se onda ponavlja u svakoj narednoj godini. Takvo kretanje je vjerojatno
uzrokovano klimatskim prilikama. Vidljivo je da se broj nezaposlenih osoba u razdoblju
od 2009. do 2012. godine u Hrvatskoj povećao te da na nezaposlenost utječe sezonska
komponenta. Turizam kao glavni pokretač gospodarskog razvoja, uz velik broj
turističkih posjetitelja i zahtjevnijom turističkom potrošnjom svakako zahtijevaju i
dodatnu radnu snagu. Stoga se tijekom turističke sezone u ljetnim mjesecima i tijekom
turističke predsezone javljaju potrebe za sezonskim zapošljavanjem. Mjesečne promjene
nezaposlenih u tim mjesecima evidentirano znače veću potraţnju za sezonskim
radnicima, što pozitivno utječe na smanjenje broja nezaposlenih u Republici Hrvatskoj.
32
4. ANALIZA SEZONSKOG ZAPOŠLJAVANJA U REPUBLICI
HRVATSKOJ U RAZDOBLJU OD 2004.-2013. GODINE
Posredovanje pri sezonskom zapošljavanju jedna je od značajnijih aktivnosti Hrvatskog
zavoda za zapošljavanje. Zapošljavanje osoba s evidencije Zavoda iz godine u godinu
postiţe sve bolje rezultate, a podaci za 2013. godinu bolji su od 2011., kao i od svih
prijašnjih godina, tako je u odnosu na 2011. godinu u 2012. godini zaposleno 39.438
osoba s evidencije Zavoda na sezonskim poslovima, a što je 6,4% više. Sezonsko
zapošljavanje raste iz godine u godinu, pa upravo u 2012. godini biljeţimo najveći broj
zapošljavanja osoba s evidencije Zavoda kao i najveći broj prijavljenih potreba za
sezonskim radnicima.
S obzirom da turizam apsorbira najveći dio sezonskog zapošljavanja, toj je djelatnosti u
nastavku rada posvećeno posebno poglavlje „Utjecaj turizma na nezaposlenost“. U
nastavku se daje pregled mjera poticanja sezonskog zapošljavanja u poljoprivredi i
inozemstvu.
Zakonom o poticanju zapošljavanja (Narodne novine, 120/2012), zbog posebnih
obiljeţja sezonskog rada u poljoprivredi, ureĎuje se jednostavniji način zapošljavanja
sezonskih radnika na privremenim, odnosno povremenim poslovima u poljoprivredi.
Na taj način će se znatan dio dosadašnjeg „crnog trţišta“ rada na ovaj način
legalizirati,a poslodavcima će se olakšati zapošljavanje. Sezonski radnici u poljoprivredi
mogu biti nezaposlene osobe koji su u evidenciji HZZ-a, nezaposlene osobe koje nisu u
evidenciji HZZ-a, umirovljenici (omogućen legalan rad na sezonskim poslovima bez
prekida statusa umirovljenika) i ostali traţitelji posla koji nisu u radnom odnosu,
odnosno zaposleni na puno radno vrijeme.
Sezonski radnici u poljoprivredi mogu se zaposliti na privremenim, odnosno
povremenim sezonskim poslovima u poljoprivredi, a to su poslovi u području
(http://www.hzz.hr/DocSlike/letak_%20sezonsko_zaposljavanje.pdf, 15.3.2013):
• Bilinogojstva koji obuhvaćaju pripremu zemljišta, sjetvu, sadnju, cijepljenje,
uzgojne mjere, rezidbu, plijevljenje, prorjeĎivanje, pikiranje, presaĎivanje,
33
zaštitu bilja, ţetvu, berbu, sakupljanje, premještanje uroda, sortiranje, doradu,
preradu i pakiranje.
• Stočarstva koji obuhvaćaju striţenje, muţnju, janjenje, jarenje, prikupljanje i
čuvanje stada te premještanje košnica i vrcanje meda.
• Ribarstva koje obuhvaća slatkovodno ribarstvo i jesenski izlov ribe u akvakulturi,
morsko ribarstvo, odnosno lov na plivarici i izlov tramatom, sortiranje i
pakiranje ribe te skupljanje školjaka.
Najdulji rok trajanja sezonskog rada u poljoprivredi je 90 dana u jednoj kalendarskoj
godini, bez obzira na to je li radnik radio neprekidno ili uz prekide. Ugovor o
sezonskom zapošljavanju zaključuje se evidentiranjem dnevnog vaučera na početku
radnog dana upotpunjen Ugovorom o sezonskom radu u poljoprivredi/knjiţici (USP-1
obrazac). Radni dan sezonskog radnika u poljoprivredi ne smije trajati duţe od 12 sati.
Sezonski radnik u poljoprivredi ima pravo za svaki radni dan na stanku u trajanju od
najmanje 30 minuta, ako radi najmanje šest sati dnevno, a tijekom svakog vremenskog
razdoblja od 24 sata ima pravo na dnevni odmor u trajanju od najmanje 12 sati
neprekidno. Radnik zaposlen na sezonskim poslovima u poljoprivredi duţan je, radi
utvrĎivanja staţa osiguranja, najkasnije na kraju godine dostaviti Hrvatskom zavodu za
mirovinsko osiguranje podatke o sezonskom radu u poljoprivredi tijekom te godine.
Hrvatski zavod za zapošljavanje posreduje u zapošljavanju sezonskih radnika u
inozemstvu. Trenutno je zakonom i pravnim propisima odreĎen sezonski rad jedino s
Njemačkom. Sezonsko zapošljavanje u Njemačkoj ima prilično dugu tradiciju i zasniva
se na Sporazumu o postupku zapošljavanja hrvatskih drţavljana u SR Njemačkoj
sklopljenom izmeĎu Republike Hrvatske i SR Njemačke kojim su ureĎena prava
boravka i rada hrvatskih radnika u Njemačkoj. Kao sezonski radnik u SR Njemačkoj
mogu se zaposliti hrvatski drţavljani s prebivalištem u Republici Hrvatskoj, a radnik ne
smije biti mlaĎi od 18 godina, a poţeljno je i da ne bude stariji od 45 godina, isto tako
radnik mora biti zdrav i sposoban za rad, a vrlo često poslodavac zahtijeva i iskustvo u
djelatnosti (najčešće u poljoprivredi i ugostiteljstvu).
34
Poslovi koji se nude sezonskim radnicima u SR Njemačkoj
(http://www.hzz.hr/default.aspx?id=6159, 20.3.2013):
Poljoprivreda
Sadnja
o Ratarstvo
o Vrtlarstvo
Vinogradarstvo
Šumsko gospodarstvo
Prerada voća i povrća
Piljenje, struganje i impregnacija drveta
Hotelijerstvo i ugostiteljstvo
Područje zabave
U kalendarskoj godini radnici mogu sezonski raditi najdulje šest mjeseci. Izuzetak su
sezonski radnici koji se zapošljavaju u zabavnoj djelatnosti i mogu raditi do devet
mjeseci. Već godinama njemački poslodavci zapošljavaju iste sezonske radnike.
Poslodavci su njima zadovoljni i radne ugovore sklapaju s istom osobom. MeĎutim, u
odreĎenim razdobljima u godini postoji potraţnja za novim radnicima. Zainteresirani
kandidati popunjavaju obrazac prijave.doc koji je potrebno dostaviti Hrvatskom zavodu
za zapošljavanje, područnom uredu/ispostavi prema mjestu prebivališta, savjetniku
zaduţenom za zapošljavanje u inozemstvu. Za sezonsko zapošljavanje ne raspisuje se
natječaj, već je postupak sljedeći: ako Hrvatskom zavodu za zapošljavanje pristigne
ponuda za zapošljavanje od Savezne agencije za rad SR Njemačke, uz pristanak
kandidata koji zadovoljava uvjete postavljene u ponudi, obrazac prijave dostavlja se
Njemačkom Središnjem uredu za zapošljavanje u inozemstvu.
U daljnjem postupku selekcije kandidata poslodavac odlučuje kome će od kandidata
ponuditi ugovor, o čemu kandidati budu obaviješteni od strane Hrvatskog zavoda za
zapošljavanje. U finalnoj fazi ugovori iz Njemačkog Središnjeg ureda za zapošljavanje
u inozemstvu pristiţu u Hrvatski zavod za zapošljavanje, te se u područnim
uredima uručuju osobno nositelju ugovora, uz obvezno predočenje putne isprave s
navedenim prebivalištem na području Republike Hrvatske. Veleposlanstvo SR
35
Njemačke temeljem tog ugovora izdaje ulaznu radnu vizu za SR Njemačku. Njemačko
veleposlanstvo u Zagrebu od 1.10.2012. godine uvodi sustav dodjele termina za sve
podnositelje zahtjeva za vizu. Svaki podnositelj zahtjeva morat će unaprijed rezervirati
termin putem on-line sustava za dodjelu termina te se vize više neće moći izdavati na
dan podnošenja zahtjeva, već sljedeći dan.
Hrvatski sezonski radnici koji rade na području Njemačke u razdoblju do šest mjeseci
osigurani su u sustavu njemačkoga socijalnog osiguranja (bolesničko, invalidsko, te
osiguranje od nesretnog slučaja na radu). Poslodavac je u slučaju bolesti duţan radnika
osigurati kod privatnih bolesničkih osiguranja. U suprotnom, poslodavac snosi puni
financijski rizik u slučaju bolesti ili nesreće na poslu.
Poslodavac je duţan radnicima osigurati pristojan smještaj, kao i mogućnost korištenja
sanitarne prostorije i mjesta kuhanja. Smještaj u šatorima i vozilima za stanovanje nije
dopušten, osim u izuzetnim situacijama. Smještaj u prikolicama/vozilima za stanovanje,
dopušten je samo na području sajmišne prodaje zbog neprestanog putovanja od jednoga
do drugog mjesta. Poslodavac nema pravo zadrţati sezonskog radnika na radu dulje
od šest mjeseci godišnje. Svaki takav produţeni boravak rad je bez radne dozvole i ne
podlijeţe obvezama odreĎenim meĎudrţavnim sporazumom. Sezonski i pomoćni
radnici na poljoprivrednim imanjima ne smiju obavljati druge djelatnosti na istim
imanjima poput poslova tokara, zidara, soboslikara i sl. U slučaju neizvršenja ugovorom
dogovorenih uvjeta, kao i isplate plaće, radnik se mora obvezno još za trajanja svojeg
boravka u Njemačkoj obratiti područnom uredu za rad u Njemačkoj, ili pismenim putem
područnom ili Središnjem uredu Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.
Ulaskom Hrvatske u Europsku uniju sloboda kretanja radnika, kao jedna od četiri
temeljne slobode jedinstvenog trţišta EU-a, omogućava graĎanima slobodno kretanje,
pa oni mogu traţiti posao i raditi u bilo kojoj drţavi članici EU-a. Drţave članice
Europske unije mogu ograničiti pristup svom trţištu rada za hrvatske graĎane na
razdoblje od dvije, pet ili najviše sedam godina. Odluku o tome donose drţave članice
samostalno i pojedinačno. Najduţe razdoblje tijekom kojeg su drţave članice mogle
ograničiti pristup svojem trţištu rada iznosilo je sedam godina. Prema iskustvu
pristupanja dosadašnjih članica, Austrija i Njemačka su odlučile zadrţati prijelazno
36
razdoblje za nove članice dok su ostale drţave članice ili u potpunosti otvorile svoje
trţište rada, ili su to napravile nakon dvije odnosno pet godina nakon ulaska tih drţava u
EU (http://www.delhrv.ec.europa.eu/files/file/articles-101_pitanje_za_web_18.1.2012-
1327071230.pdf, 25.5.2013).
Vlada SR Njemačke priopćila je kako će pristup njemačkom trţištu rada za hrvatske
graĎane biti ograničen najmanje dvije godine nakon planiranog ulaska Hrvatske u EU 1.
srpnja ove godine.
4.1. UTJECAJ TURIZMA NA NEZAPOSLENOST
Suvremeni turizam kao masovna društveno-ekonomska pojava ima značajan utjecaj na
društveni i gospodarski razvoj, posebno u receptivnim turističkim zemljama kao što je
Republika Hrvatska. Turizam je ključni gospodarski sektor Hrvatske na što ukazuje 15–
20% udjela u nacionalnom proizvodu i oko 12% udjela u ukupnom zapošljavanju.
Turizam je, usko gledano, jedan od vodećih gospodarskih sektora Hrvatske. S
ostvarenih pribliţnih 60 milijuna turističkih noćenja i 7 milijardi deviznog priljeva,
Hrvatska je na sveukupnom turističkom trţištu prepoznata kao vaţna destinacija čiji
razvojni potencijali nisu iscrpljeni. Ulaskom u Europsku uniju Hrvatska će trebati
aktivirati svoje turističke potencijale te ih jače i bolje promovirati (Sabol Opačić i
Bogdan, 2010).
Turizam je jedna od glavnih grana hrvatske privrede. Sezona obuhvaća razdoblje od
proljeća do kasne jeseni, a najizraţenija je u mjesecima srpnju i kolovozu. Najveći broj
nezaposlenih kvalificiranih radnika svoje mjesto tijekom sezone nalazi na području
ugostiteljstva i turizma. Kako iz hrvatskih škola svake godine izlaze novi naraštaji
kvalificirani za ugostiteljsku struku, a i trţište rada na području turizma postaje
zahtjevnije, Zavod već dugi niz godina sudjeluje u organizaciji sezonskog
zapošljavanja, pripremi sezonskih radnika u skladu sa zahtjevima poslodavaca. Stalna je
praksa Zavoda da se početkom godine organiziraju informacijski sastanci s
poslodavcima i utvrde konkretne potrebe za radnicima, kako bi se što uspješnije obavila
37
priprema i selekcija potrebnih radnika. Područni uredi Zavoda za zapošljavanje već
godinama njeguju suradnju s poslodavcima u području turizma i ugostiteljstva.
U pripremi nastupajuće turističke sezone Hrvatski zavod za zapošljavanje ţeli takoĎer
dati svoj doprinos, a on to moţe učiniti kvalitetnim i brzim posredovanjem izmeĎu
ponude radne snage iz cijele Hrvatske i potraţnje za sezonskim djelatnicima u
priobalnim ţupanijama. Tijekom mjeseca studenog i prosinca 2012. godine započela je
priprema za nadolazeću turističku sezonu 2013., a koja se aktivno nastavlja i tijekom
siječnja i veljače 2013. godine. Organizirani su redoviti sastanci i posjeti većih hotelsko
turističkih poduzeća i područnih ureda u unutrašnjosti radi odabira sezonskih radnika
koji su spremni na privremeno preseljenje radi zaposlenja. Ukupno je organizirano 971
posjet poslodavcu, koji su iskazali potrebu za 17.205 sezonskih radnika u djelatnosti
pruţanja smještaja te pripreme i usluţivanja hrane i to u zanimanjima konobar, kuhar,
čistačica, sobarica, prodavač, kuhinjski radnik, recepcionar, turistički animator, slastičar
i dr.
Turizam kao „radno intenzivna djelatnost“ karakterističan je upravo po velikom udjelu
ţivog rada u stvaranju turističkog proizvoda, što mu daje posebne prednosti u
gospodarskom razvoju receptivnih turističkih zemalja. Stoga je temeljna ekonomska
funkcija turizma zaposlenička funkcija. O vrsnoći i kvalificiranosti djelatnika u turizmu
ovisi i visina outputa pa se zapošljavanje u turizmu pojavljuje kao stoţerna i prijeporna
tema. Turizam kao dio tercijarnog sektora pokazuje sposobnost apsorbiranja viška
zaposlenih iz sekundarnog sektora djelatnosti, naročito različitih grana industrije. U
turizmu kao sloţenom sustavu djelatnosti zaposleni su vrlo različiti profili stručnih
kadrova. Primjerice, u ugostiteljskoj djelatnosti prisutan je vrlo širok profil zanimanja:
menadţeri različitih razina, recepcionari, konobari, barmeni, somelijeri, domaćice,
kuhari, pekari, slastičari, djelatnici na odrţavanju, sigurnosti i drugo (Bartoluci i
Budimski, 2010).
Profile stručnih kadrova za turizam obrazuju specijalizirane stručne škole iz područja
ugostiteljstva, ali i opće srednje škole koje imaju neke od programa potrebnih za
edukaciju stručnih kadrova u turizmu. Stručni kadrovi za potrebe agencijskog
38
poslovanja mogu biti: komercijalni kadrovi, specijalizirani kadrovi (vodiči, zastupnici,
prodavači), pomoćni i drugi kadrovi. U Hrvatskoj djeluje 15 specijaliziranih srednjih
škola koje obrazuju učenike za različita zanimanja u turizmu. Najviše ih je u
takozvanim turističkim područjima Hrvatske, što je u skladu sa stupnjem razvoja
turizma u pojedinim regijama. Pored ovih škola, pojedini profili stručnjaka školuju se i
u općim srednjim školama, ali ne postoje precizni podaci o tome. Mreţa srednjih škola u
Hrvatskoj provela je odreĎene programske reforme koje su rezultat brojnih rasprava i
prijedloga za unaprjeĎenje ovog izuzetno vaţnog sustava obrazovanja. Projekt koji je
pokrenulo Ministarstvo turizma Republike Hrvatske rezultiralo je „Studijom za
unaprjeĎenje srednjoškolskog obrazovanja za potrebe hotelijerstva i ugostiteljstva
Hrvatske“, a njome su se utvrdile temeljne odrednice za unaprjeĎenje sustava
obrazovanja kroz (Bartoluci i Budimski, 2010):
- poboljšanje uvjeta rada te racionalizaciju škola,
- inovaciju postojećih i uvoĎenje novih planova i programa,
- poboljšanje izvoĎenja nastave u školama, osobito stručne prakse,
- unaprjeĎenje suradnje izmeĎu gospodarstva i srednjih škola.
Sustav visokoškolskog obrazovanja za potrebe turizma u Republici Hrvatskoj je slojevit
i pruţa različite mogućnosti obrazovanja i usavršavanja. Visokoškolsko obrazovanje je
preteţno usmjereno prema školovanju različitih profila menadţera, ali i ostalih
visokoobrazovanih kadrova za područja: financija, knjigovodstva, javne nabave, plana i
analize, revizije, kontrolinga, marketinga i drugo.
Visokoškolsko obrazovanje stručnih kadrova za potrebe turizma u Hrvatskoj se danas
provodi u okviru nekoliko sustava, i to (Bartoluci i Budimski, 2010):
- sustav sveučilišnog studija,
- sustav veleučilišnog stručnog studija,
- sustav visokih škola.
Kadrovi sa svojim znanjima, sposobnostima i radnim iskustvom čine najznačajniji dio
proizvodnih snaga u kvalitativnom i kvantitativnom smislu. Oni su odreĎujući faktor
razvoja organiziranosti i uspješnosti poslovanja. Osim srednjih škola, visokih škola te
sveučilišta i Hrvatska udruga hotelijera i restoratera (skraćeno HUH) više od deset
39
godina sudjeluje u obrazovanju kadrova za potrebe turizma. Značajan iskorak HUH je
učinio 2009. godine kada je osim stručnog usavršavanja, posvetio posebnu pozornost
osmišljavanju inovativnog obrazovnog programa i provoĎenju proširene palete
obrazovnih aktivnosti. Riječ je o kritičkoj evaluaciji postojećih obrazovnih programa
putem elaborata: „Oblici stručnog usavršavanja, permanentnog obrazovanja i
obrazovanja odraslih u djelatnostima turizma, ugostiteljstva i hotelijerstva“ te projekta:
„Strategija organizacije i realizacije praktične nastave učenika srednjih strukovnih škola
u turizmu i ugostiteljstvu“. TakoĎer, 2009. godine pod pokroviteljstvom i potporom
Ministarstva turizma u pet destinacija (Rovinj, Opatija, Šibenik, Mlini i Zagreb)
odrţano je ukupno 26 seminara za proizvodno–usluţno osoblje u hotelijerstvu i
restoraterstvu. Ostvareni ciljevi odrţanih seminara, kojima su obuhvaćena 582
djelatnika iz 67 hotelskih poduzeća mogu se svesti pod sljedeće:
– uvodnim teoretskim predavanjima polaznici seminara upoznati su s
dostignutom razinom kvalitete pruţanja usluga u razvijenim turističkim
zemljama, standardima poslovanja i vaţnošću unapreĎenja struke u cjelini,
– praktičnim vjeţbama kroz radionice unaprijeĎene su potrebne vještine,
specijalistička znanja i procedure proizvodno usluţnog osoblja u hotelijerstvu i
restoraterstvu za zanimanja: barmen, recepcionar, hotelska domaćica, kuhar,
slastičar, konobar,
- stvorene su pretpostavke za unapreĎenje kvalitete izvoĎenja procesnih funkcija
u cilju postizanja kvalitetnije usluge i boljeg poslovnog rezultata gospodarskih
subjekata u turizmu i hotelijerstvu te gospodarstvu Republike Hrvatske u cjelini.
Hrvatska, kao turistička zemlja, i dalje treba provoditi reformu obrazovnog sustava
glede obrazovanja kadrova u turizmu te ga uskladiti s potrebama turističkog
gospodarstva. Osim revidiranja obrazovnog sustava uvaţavajući mišljenje hotelijera i
restoratera, korisno je pratiti i informacije Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Ta
institucija najmjerodavnije raspolaţe podacima o broju nezaposlenih i njihovoj starosnoj
dobi, o potrebama za adekvatnim kadrom u ugostiteljstvu i turizmu te ponudama
njihovih prosječnih plaća. Suradnjom svih uključenih mogu se postići potrebni pomaci i
ţeljeni učinci, a to su prije svega zapošljavanje stručnih osoba, povećanje cijene rada,
smanjenje udjela sezonskog rada u načinima zapošljavanja i uviĎanja prednosti
zapošljavanja osoba srednje dobi, naročito ţena. Posljednja istraţivanja potvrĎuju već
40
poznate činjenice da postoje potrebe za kadrom srednje stručne spreme s poznavanjem
stranih jezika, dok radno iskustvo i nije često puta istaknuti preduvjet (Sabol Opačić i
Bogdan, 2010).
4.2. STATISTIČKA ANALIZA SEZONSKOG ZAPOŠLJAVANJA
Sezonska nezaposlenost, uz frikcijsku nezaposlenost, oblik je normalne nezaposlenosti,
a javlja se kao posljedica snaţnih varijacija ekonomskih procesa u odreĎenim
djelatnostima koje su uvjetovane klimatskim, tradicionalnim ili institucionalnim
uvjetima, a koje se ne mogu premostiti proizvodnjom za zalihe ili preraspodjelom
radnog vremena. Sezonske promjene razine nezaposlenosti mogu biti uvjetovane i
znatnim promjenama ponude rada u odreĎenim razdobljima tijekom godine (Mikić i
suradnici, 2011, str. 846).
Prema Zakonu o radu (članak 12a) odreĎeno je da ako poslodavac preteţno posluje
sezonski, za obavljanje stalnih sezonskih poslova moţe se sklopiti ugovor o radu na
odreĎeno vrijeme za stalne sezonske poslove. Time je odreĎeno da se radnicima koji
rade povremeno moţe uplaćivati i produţeno osiguranje prema propisima o
mirovinskom osiguranju, a obveznik plaćanja je poslodavac.
Hrvatski zavod za zapošljavanje kontinuirano provodi istraţivanje o potrebama za
radnicima na sezonskim poslovima, kao i zapošljavanju radnika na sezonskim
poslovima. Broj prijava potreba za radnicima i zapošljavanje osoba s evidencije Zavoda
od 2006. - 2013. godine na sezonskim poslovima prikazani su u tablici 17.
Tablica 17. Traţene i zaposlene osobe na sezonskim poslovima, 2006.-2012.
Godina Traţeni radnici na
sezonskim poslovima
Zaposlene osobe s evidencije
Zavoda
2006. 21.502 25.234
2007. 23.090 25.517
2008. 24.383 24.403
2009. 22.130 25.380
41
2010. 23.668 30.281
2011. 27.125 37.073
2012. 27.334 39.438
Izvor: izradio autor na temelju podataka objavljenih na stranicama:
http://statistika.hzz.hr/, 15.4.2013.
Iz tablice je vidljivo da se broj traţenih sezonskih radnika kontinuirano povećava, te da
se u odnosu na 2006. godinu u 2012. godini povećao za 27%. Isto tako vidljivo je i
povećanje zaposlenih od 56%. Broj zaposlenih osoba s evidencije Zavoda za
zapošljavanje veći je od traţenih radnika na sezonskim poslovima u svim godinama.
Očekivano, najviše su traţeni radnici u turizmu u djelatnosti pruţanja smještaja,
pripreme i usluţivanja hrane te trgovine na veliko i na malo sveukupno 7.768 radnika, i
to uglavnom sobarice, konobari/konobarice, kuhari/kuharice, kuhinjski radnici/radnice,
pomoćni konobari/konobarice, čistačice, radnici/radnice u odrţavanju,
recepcionari/recepcionarke pomoćnih kuhara/kuharica.
U djelatnosti pruţanja smještaja, pripreme i usluţivanja hrane i trgovini na veliko i na
malo hrane zaposleno je 2.390 osoba s evidencije Zavoda, i to uglavnom
konobara/konobarica, sobarica, kuhara/kuharica, čistač/čistačica, kuhinjskih
radnika/radnica prodavača/prodavačica i dr. U ostalim djelatnostima na sezonskim
poslovima zaposlilo se 2.390 osoba, a najviše u administrativno i pomoćno usluţnoj
djelatnosti - 285, poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu – 281, te u preraĎivačkoj industriji
– 207.
Iz mjesta prebivališta na sezonskim poslovima tijekom veljače 2013. godine zaposleno
je 696 osoba, a samo u djelatnosti pruţanja smještaja te pripreme i usluţivanja hrane te
trgovine na veliko i na malo 532 osobe, što je ukupno 76,4% od ukupno zaposlenih
osoba izvan matičnog ureda i to najviše s područja kontinentalne Hrvatske iz Brodsko -
posavske, Osječko-baranjske i Vukovarsko-srijemske ţupanije. Najviše je sezonskih
radnika po ţupanijama zaposleno u: Istarskoj, Primorsko–goranskoj, Zadarskoj i
Bjelovarsko–bilogorskoj ţupaniji.
42
Tablica 18. Traţeni radnici na sezonskim poslovima po ţupanijama, I-II.2013.
Ţupanija Ukupno Udio
(01) Zagrebačka 36 0,52
(02) Krapinsko-zagorska 55 0,79
(03) Sisačko-moslavačka 54 0,78
(04) Karlovačka 53 0,76
(05) Varaţdinska 15 0,22
(06) Koprivničko-kriţevačka 1 0,01
(07) Bjelovarsko-bilogorska 166 2,39
(08) Primorsko-goranska 632 9,09
(09) Ličko-senjska 291 4,19
(10) Virovitičko-podravska 7 0,10
(11) Poţeško-slavonska 77 1,11
(12) Brodsko-posavska 70 1,01
(13) Zadarska 825 11,87
(14) Osječko-baranjska 56 0,81
(15) Šibensko-kninska 572 8,23
(24) Vukovarsko-srijemska 416 5,99
(17) Splitsko-dalmatinska 901 12,96
(18) Istarska 1.952 28,09
(19) Dubrovačko-neretvanska 627 9,02
(20) MeĎimurska 43 0,62
(21) Grad Zagreb 101 1,45
Ukupno 6.950 100,00
Izvor: izradio autor na temelju podataka objavljenih na stranicama:
http://statistika.hzz.hr/, 15.4.2013.
Najviše traţenih osoba na sezonskim poslovima je u Istarskoj ţupaniji, potom slijedi
Splitsko-dalmatinska ţupanija, Zadarska i Primorsko-goranska, dok se najmanje traţi u
Koprivničko-kriţevačkoj i Virovitičko-podravskoj ţupaniji.
43
Tablica 19. Traţene osobe na sezonskim poslovima po djelatnostima, I.- II.2013.
Djelatnost NKD 2007 Ukupno Udio
(A) poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo 13 0,19
(C) preraĎivačka industrija 33 0,47
(E) opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje
otpadom te djelatnosti sanacije okoliša 45
0,65
(F) graĎevinarstvo 141 2,03
(G) trgovina na veliko i na malo; popravak motornih vozila i
motocikala 312
4,49
(H) prijevoz i skladištenje 53 0,76
(I) djelatnosti pruţanja smještaja te pripreme i usluţivanja
hrane 4.687
67,44
(L) poslovanje nekretninama 8 0,12
(M) stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti 207 2,98
(N) administrativne i pomoćne usluţne djelatnosti 172 2,47
(O) javna uprava i obrana; obvezno socijalno osiguranje 362 5,21
(P) obrazovanje 14 0,20
(Q) djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi 92 1,32
(R) umjetnost, zabava i rekreacija 712 10,24
(S) ostale usluţne djelatnosti 99 1,42
Ukupno 6.950 100,00
Izvor: izradio autor na temelju podataka objavljenih na stranicama:
http://statistika.hzz.hr/, 15.4.2013.
Najveći broj traţenih osoba na sezonskim poslovima je iz djelatnosti pruţanja smještaja
te pripreme i usluţivanja hrane, a najmanje se traţi osoba na sezonskim poslovima iz
djelatnosti poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo i poslovanje nekretninama. Isto tako ima
i zanimanja u kojima nema traţenih osoba na sezonskim poslovima:
- (D) opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija
- (B) rudarstvo i vaĎenje
- (J) informacije i komunikacije
- (K) financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja
44
- (T) djelatnosti kućanstava kao poslodavaca; djelatnosti kućanstava koja
proizvode različitu robu i obavljaju različite usluge za vlastite potrebe
- (U) djelatnosti izvanteritorijalnih organizacija i tijela
Tablica 20. Traţeni radnici na sezonskim poslovima po najbrojnijim zanimanjima, I.-
II.2013.
Zanimanje (NKZ 10) Broj Postotak
konobar/konobarica 1.073 15,4
sobar/sobarica 1.021 14,7
kuhar/kuharica 736 10,6
pomoćni konobar/pomoćna konobarica 387 5,6
kuhinjski radnik/kuhinjska radnica 373 5,4
čistač/čistačica 362 5,2
recepcionar/recepcionarka 228 3,3
pomoćni kuhar/pomoćna kuharica 219 3,2
turistički animator/turistička animatorica 213 3,1
radnik/radnica u odrţavanju 191 2,7
vrtlarski radnik/vrtlarska radnica za
jednostavne vrtlarske i hortikulturne radove 180 2,6
barmen/ barmenica 134 1,9
prodavač/prodavačica 131 1,9
pralja (tradicionalna) 118 1,7
vrtlar/vrtlarka 105 1,5
kućni majstor/kućna majstorica 99 1,4
komunalni redar/komunalna redarica 70 1,0
njegovatelj/njegovateljica starijih i
nemoćnih osoba 69 1,0
hotelijersko-turistički
sluţbenik/hotelijersko-turistička sluţbenica 66 0,9
slastičar/slastičarka 53 0,8
Ukupno 6.950 100,00
Izvor: izradio autor na temelju podataka objavljenih na stranicama:
http://statistika.hzz.hr/, 15.4.2013.
45
Najbrojnija zanimanja osoba na sezonskim poslovima su konobari, sobarice i kuhari,
dok su najmanje traţeni hotelijersko-turistički sluţbenici i slastičari.
Tablica 21. Zaposleni s evidencije na sezonskim poslovima po ţupanijama i spolu, I-II.
2013.
Ţupanija Ukupno Muškarci Udio Ţene Udio
(01) Zagrebačka 8 3 0,83 5 1,33
(02) Krapinsko-zagorska 18 11 3,03 7 1,87
(03) Sisačko-moslavačka 25 10 2,75 15 4,00
(04) Karlovačka 6 0 0,00 6 1,60
(05) Varaţdinska 3 3 0,83 0 0,00
(06) Koprivničko-kriţevačka 1 0 0,00 1 0,27
(07) Bjelovarsko-bilogorska 91 39 10,74 52 13,87
(08) Primorsko-goranska 39 9 2,48 30 8,00
(09) Ličko-senjska 0 0 0,00 0 0,00
(10) Virovitičko-podravska 22 11 3,03 11 2,93
(11) Poţeško-slavonska 6 3 0,83 3 0,80
(12) Brodsko-posavska 23 12 3,31 11 2,93
(13) Zadarska 96 42 11,57 54 14,40
(14) Osječko-baranjska 42 30 8,26 12 3,20
(15) Šibensko-kninska 35 19 5,23 16 4,27
(24) Vukovarsko-srijemska 57 21 5,79 36 9,60
(17) Splitsko-dalmatinska 53 31 8,54 22 5,87
(18) Istarska 107 61 16,80 46 12,27
(19) Dubrovačko-neretvanska 47 28 7,71 19 5,07
(20) MeĎimurska 30 13 3,58 17 4,53
(21) Grad Zagreb 29 17 4,68 12 3,20
Ukupno 738 363 100,00 375 100,00
Izvor: izradio autor na temelju podataka objavljenih na stranicama:
http://statistika.hzz.hr/, 15.4.2013.
46
Od ukupno 738 osoba zaposlenih na sezonskim poslovima najviše je zaposleno u
Istarskoj ţupaniji (107), dok je najmanje zaposlenih u Koprivničko-kriţevačkoj
ţupaniji, a isto tako u Ličko-senjskoj nema zaposlenih na sezonskim poslovima.
Tablica 22. Zaposlene osobe na sezonskim poslovima po djelatnostima I.- II.2013.
Djelatnost NKD 2007 Ukupno Udio
(A) poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo 107 14,50
(C) preraĎivačka industrija 44 5,96
(E) opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje
otpadom te djelatnosti sanacije okoliša 8 1,08
(F) graĎevinarstvo 15 2,03
(G) trgovina na veliko i na malo; popravak motornih vozila i
motocikala 31 4,20
(H) prijevoz i skladištenje 13 1,76
(I) djelatnosti pruţanja smještaja te pripreme i usluţivanja hrane 309 41,87
(L) poslovanje nekretninama 2 0,27
(M) stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti 8 1,08
(N) administrativne i pomoćne usluţne djelatnosti 66 8,94
(O) javna uprava i obrana; obvezno socijalno osiguranje 54 7,32
(P) obrazovanje 9 1,22
(Q) djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi 34 4,61
(R) umjetnost, zabava i rekreacija 16 2,17
(S) ostale usluţne djelatnosti 21 2,85
(T) djelatnosti kućanstava kao poslodavaca; djelatnosti
kućanstava koja proizvode različitu robu i obavljaju različite
usluge za vlastite potrebe
1 0,14
Ukupno 738 100,00
Izvor: izradio autor na temelju podataka objavljenih na stranicama:
http://statistika.hzz.hr/, 15.4.2013.
47
Najviše je zaposleno osoba u djelatnosti pruţanja smještaja te pripreme i usluţivanja
hrane, a i ima djelatnosti u kojima nema zaposlenih, kao što i nije bilo traţenih radnika
osim u djelatnosti: (T) djelatnosti kućanstava kao poslodavaca; djelatnosti kućanstava
koja proizvode različitu robu i obavljaju različite usluge za vlastite potrebe.
Tablica 23. Zaposlene osobe na sezonskim poslovima po najbrojnijim zanimanjima, I-
II.2013.
Zanimanje (NKZ 10) Broj Udio
Ukupno 738
kuhar/kuharica 49 6,6
prodavač/prodavačica 44 6,0
konobar/konobarica 37 5,0
sobar/sobarica 32 4,3
kućni majstor/kućna majstorica 29 3,9
vrtlar/vrtlarka 23 3,1
čistač/čistačica 21 2,8
administrativni sluţbenik/administrativna sluţbenica 19 2,6
šumarski radnik/šumarska radnica 18 2,4
ekonomski sluţbenik/ekonomska sluţbenica 18 2,4
radnik/radnica u odrţavanju 18 2,4
vrtlarski radnik/vrtlarska radnica za jednostavne
vrtlarske i hortikulturne radove 17 2,3
ratarski radnik/ratarska radnica 16 2,2
pomoćni kuhar/pomoćna kuharica 13 1,8
kuhinjski radnik/kuhinjska radnica 13 1,8
iznajmljivač/iznajmljivačica opreme 11 1,5
medicinska sestra/medicinski tehničar 11 1,5
recepcionar/recepcionarka 10 1,4
vozač/vozačica lakog dostavnog vozila 9 1,2
vozač/vozačica teretnog vozila 9 1,2
Izvor: izradio autor na temelju podataka objavljenih na stranicama:
http://statistika.hzz.hr/, 15.4.2013.
48
UsporeĎujući podatke za traţene osobe na sezonskim poslovima po zanimanju i podatke
u tablici 23. vidljivo je da su najtraţenija zanimanja, a ujedno i zaposlene osobe sa
zanimanjem kuhar, prodavač i konobar, dok se najmanje traţi zanimanje vozač lakog
dostavnog vozila i vozač teretnog vozila.
49
5. PRIJEDLOG MJERA I PROVOĐENJE AKTIVNE POLITIKE
ZAPOŠLJAVANJA
Politika pune zaposlenosti jedan je od glavnih ciljeva ekonomske politike. U uvjetima
slobodnijeg kretanja radne snage radnici u gospodarstvima s niskim nadnicama nastojati
će se zaposliti tamo gdje su nadnice više, što moţe imati dvostruki učinak. Razlog
otvaranja malog broja radnih mjesta je postojanje prepreka ulasku novih tvrtki i
prepreka širenju zaposlenosti u postojećim tvrtkama. Riječ je o nepovoljnoj ulagačkoj
klimi, krutosti trţišta rada, visokim troškovima rada i nefleksibilnosti strukture plaća.
Osim toga, novootvorena radna mjesta po svojim se vaţnim obiljeţjima vjerojatno
razlikuju od starih zatvorenih. To moţe prijelaz sa starih na nova radna mjesta učiniti
skupim i pridonijeti strukturnoj nezaposlenosti zbog kvalifikacijske i prostorne
nepodudarnosti raspoloţivih nezaposlenih i potrebnih radnika.
Hrvatska moţe prihvatiti pravnu stečevinu koja se odnosi na slobodu kretanja radnika.
MeĎutim Hrvatska je još uvijek daleko od prosjeka EU-27 po trendovima kretanja i na
trţištu rada i obrazovanja. Očito je kako je nuţno da Vlada, odnosno drţava, pokaţe
veći interes te uloţi sredstva za usklaĎivanje postojećeg stanja i potreba na trţištu rada.
Nuţna su veća ulaganja u obrazovanje i osposobljavanje postojećih i budućih
generacija. Nuţno je sustavno pratiti postotak zapošljavanja pojedinih visokoobrazovnih
profila kako bi se mogla primjereno postići usklaĎenost ponude i potraţnje na trţištu
rada visokoobrazovanih profila te utjecati na smanjivanje udjela strukturne
nezaposlenosti. Naime, obrazovanje i osposobljavanje povećavaju produktivnost rada.
Dobro obrazovana i osposobljena radna snaga je vaţna konkurentna imovina.
Mjere aktivne politike zapošljavanja usmjerene su prema stvaranju uvjeta kod
poslodavaca za zapošljavanje skupina nezaposlenih osoba koje su u nepovoljnom
poloţaju na trţištu rada, njihovom obrazovanju i podizanju razine zapošljivosti i
motiviranosti za traţenjem stalnog zaposlenja, kao i očuvanju radnih mjesta (Nacionalni
plan za poticanje zapošljavanja 2011-2012).
50
ProvoĎenjem novih mjera, sufinanciranjem zapošljavanja zamjenskih radnika,
zapošljavanjem na dijeljenom radnom mjestu i dodjelom potpore za očuvanje radnih
mjesta, te na povećanje prilagodljivosti radnika i poduzeća i na ulaganja u ljudski
potencijal strategije su kojima Vlada pokušava smanjiti nezaposlenost u Hrvatskoj
(Regulativa – Nacionalni plan za poticanje zapošljavanja 2011-2012, 2011, str. 220).
Aktualna mjera «Stalni sezonac», koja se sastoji od sufinanciranja doprinosa za
produţeno mirovinsko je osiguranje stalnim sezonskim radnicima u najduţem trajanju
do 6 mjeseci. Mjera „Stalni sezonac“ provodit će se nakon sezone, odnosno u drugoj
polovici 2013. godine i za nju nije potrebno predati zahtjev za dodjelu potpore do
30.6.2013. Ciljna skupina ove mjere su samo radnici koji će tijekom 2013.g. biti
zaposleni temeljem Ugovora o radu za stalne sezonske poslove (sukladno odredbama
ZOR-a – čl.14.). Mjera će se provoditi na način da će poslodavci koji nakon sezone od
ukupno zaposlenih, temeljem Ugovora za stalne sezonske poslove – njih 20%
zaposlenih na neodreĎeno vrijeme, moći za ostalih 80% stalnih sezonaca zatraţiti od
HZZ sufinanciranje troška doprinosa izvan sezone, odnosno kad ne obavljaju posao, u
maksimalnom trajanju od 6 mjeseci i u mjesečnim iznosima po radniku. Na taj način
poslodavci će imati sigurnost ponovnog rada stalnih sezonaca i u 2014. godini, a stalni
sezonci sigurnost i stalni radni odnos. Ukoliko poslodavac ne ponudi posao u narednoj
sezoni sezoncima čiji će doprinosi biti sufinancirani od strane HZZ-a, mora vratiti HZZ-
u uplaćene doprinose, a ukoliko radnik ne prihvati posao u narednoj sezoni obveza je
radnika da uplaćena sredstva vrati.
Ovom mjerom poslodavcu iz djelatnosti turizma i ugostiteljstva sufinancira se trošak
doprinosa za produţeno mirovinsko osiguranje stalnim sezonskim radnicima u vremenu
kada ne obavljaju poslove kod poslodavca odnosno „izvan sezone“. Mjera je usmjerena
na radnike te radnik vraća uplaćene doprinose produţenog osiguranja u slučaju da ne
prihvati posao u narednoj sezoni. Uvjet za poslodavaca je da uz zadrţavanje broja stalno
zaposlenih, u radni odnos na neodreĎeno vrijeme primi 20% od ukupnog broja stalnih
sezonaca. Poslodavac je u razdoblju korištenja potpore duţan: radnicima redovito
isplaćivati plaću i uplaćivati obvezne doprinose prema posebnom propisu, zadrţati isti
broj radnika kojima je isplaćivao plaću na dan podnošenja zahtjeva, na zahtjev Zavoda
51
dostavljati podatke o broju zaposlenih radnika kojima isplaćuje plaće
(http://www.hup.hr/stalni-sezonac-provedba-mjere-hzz-a.aspx, 20.3.2013).
Strategijom razvoja turizma Republike Hrvatske do 2020. godine predviĎaju se izmjene
i dopune propisa i mjera s područja rada i zapošljavanja. Nositelj projekta je
Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava, Ministarstvo financija u suradnji s
Ministarstvom turizma, a cilj je povećanje mogućnosti zapošljavanja u okviru
jednostavnijih i neformalnih oblika zapošljavanja te mogućnosti korištenja
prilagodljivih oblika organizacije radnog vremena i odmora, a mjerama aktivne politike
zapošljavanja potiče se zapošljavanje u turizmu. Zbog sezonskog poslovanja posebna se
paţnja usmjerava na promjene reţima dnevnog i tjednog odmora te na godišnju
preraspodjelu radnog vremena, a navedena se materija ureĎuje Zakonom o radu, kao
općim propisom kojim se ureĎuju radni odnosi. Razvoj novih radno pravnih instituta
zapošljavanja radi obavljanja povremenih i privremenih poslova provest će se
donošenjem posebnog zakona o povremenim i privremenim poslovima koji se, zbog
posebnog značaja i obiljeţja, razlikuju od poslova čije je obavljanje već ureĎeno nekim
od oblika radnih ili drugih obaveznih odnosa. Mjerama aktivne politike zapošljavanja
koje se donose u godišnjim ciklusima potiče se zapošljavanje u turizmu, i to u obliku
potpora za očuvanje radnih mjesta stalnih sezonskih radnika, odnosno u obliku
sufinanciranja zapošljavanja osoba na odreĎeno ili neodreĎeno vrijeme koje su u
turizmu radile sezonski te uz posebne uvjete za provedbu ovih mjera (Strategija razvoja
turizma RH do 2020., 2013, str. 71).
Isto tako proaktivnom fiskalnom politikom u turizmu u funkciji povećanja
konkurentnosti hrvatskog turizma, kontinuirano se valoriziraju učinci postojećeg
fiskalnog/parafiskalnog opterećenja turističkih poduzetnika te sagledavaju mogućnosti
smanjenja fiskalne presije (porez na dodanu vrijednost, porez na dobit, porez na plaće i
druge dohotke, doprinosi na plaće i iz njih). Pri tome se vodi računa o specifičnostima
pojedinih turističkih aktivnosti (porezni tretman gratis usluga i dnevnog boravka,
naknada za odvojeni ţivot, troškovi reprezentacije i sl.). Posebna pozornost posvećuje
se različitim parafiskalnim davanjima te prilagoĎavanju njihova obračuna sezonskom
poslovanju i stvarnom korištenju kapaciteta (Strategija razvoja turizma RH do 2020.,
2013, str. 75).
52
Tijekom 2013. godine provode se slijedeće mjere aktivne politike zapošljavanja
(http://www.hzz.hr/DocSlike/Mjere-aktivne-politke-zaposljavanja, 25.5.2013):
– Paket mjera za poslodavce u poteškoćama – “VAŢNO JE OČUVATI RADNO
MJESTO“
– Paket mjera za osobe romske nacionalne manjine
– Paket mjera za dugotrajno nezaposlene – “I MI SMO ZA NOVI POSAO I
UČENJE”
– Paket mjera za starije osobe – ”VAŢNO JE ISKUSTVO”
– Paket mjera za osobe s invaliditetom – “UKLJUČENI”
– Paket mjera za posebne skupine – “I POSEBNOST JE PREDNOST”
– Paket mjera za mlade – “MLADI I KREATIVNI”
U 6 paketa navedenih mjera provodi se dvadeset potpora za zapošljavanje
(http://www.hzz.hr/DocSlike/Mjere-aktivne-politke-zaposljavanja, 25.5.2013):
– “Uz pola – pola do prvog posla” – potpora za zapošljavanja mladih osoba bez
radnog staţa
– “Pola – pola” – potpora za zapošljavanje
– “Pola – pola za uključivanje” – potpora za zapošljavanja osoba s invaliditetom
– “Pola – pola i za osobe romske nacionalne manjine” – potpora za zapošljavanja
osoba romske nacionalne manjine
– “Zamjenski radnik“ – potpora za zapošljavanje za radnika na obrazovanju
– “Zajedno smo jači” – potpora za zapošljavanje upravitelja zadruge
– “Pomoć sebi i drugima“ – zapošljavanje kroz pojedinačne projekte javnih radova
– “Tvoja inicijativa – tvoje radno mjesto“ – potpora za samozapošljavanje
– “Učim uz posao“ – potpora za usavršavanje novozaposlenih osoba
– “Znanje se isplati“ – usavršavanje i obrazovanje nezaposlenih osoba
– “Dijeljeno radno mjesto” – sufinancirano zapošljavanje dviju osoba na istom
radnom mjestu
– “Rad i staţ“ – stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa
– “Radom za zajednicu i sebe“ – sufinanciranje zapošljavanja u javnim radovima
– “Komunalni javni radovi” – sufinancirano zapošljavanje u komunalnim javnim
radovima
53
– “Znanje se isplati i za zaposlene“ – sufinanciranje obrazovanja zaposlenih u
uvjetima uvoĎenja novih tehnologija i viših standarda i promjene proizvodnog
programa poslodavca
– “Stalni sezonac“ – sufinanciranje doprinosa za produţeno mirovinsko osiguranje
stalnim sezonskim radnicima
– “Neradni petak“ – potpora za očuvanje radnih mjesta
– “Ostanak u zaposlenosti“ – sufinanciranje zapošljavanja kod drugog poslodavca
– “Rad i nakon ljeta“ – omogućavanje korištenja potpora za poslodavce u turizmu
– “Mobilni timovi Zavoda za zapošljavanje” – usluge poslodavcima u
restrukturiranju ili u teškoćama
Iz navedenih mjera vidljivo je kako je Vlada donijela dovoljan broj mjera kojima bi se
ublaţila prevelika nezaposlenost u Republici Hrvatskoj, no najviše su zastupljene i
korištene mjere «Pola – pola» – potpora za zapošljavanje i stručno osposobljavanje za
rad bez zasnivanja radnog odnosa.
54
6. ZAKLJUČAK
Hrvatsko trţište rada karakterizira niska stopa aktivnosti stanovništva, visoka stopa
nezaposlenosti, ali i naglašen problem dugotrajne nezaposlenosti. Analiza stanja na
trţištu rada Hrvatske pokazuje da su još uvijek prisutni značajni strukturalni problemi
poput nefleksibilnosti, neusklaĎenosti ponude i potraţnje s obzirom na zanimanje i
obrazovanje i sl. Kreiranje novih radnih mjesta još je vrlo ograničeno, a stope
zaposlenosti muškaraca i ţena, te zaposlenosti mladih meĎu najniţima su u usporedbi s
EU-27.
Najveći broj nezaposlenih evidentiran je u dobnoj skupini od 20 do 29 godina, prema
stupnju obrazovanja to su osobe srednje stručne spreme, a najviše je onih koji na posao
čekaju do 3 mjeseca. Najviše nezaposlenih osoba je u Središnjoj i istočnoj Hrvatskoj,
potom slijedi Sjeverozapadna Hrvatska, dok je najmanje nezaposlenih evidentirano u
Jadranskoj Hrvatskoj.
U diplomskom radu je u razdoblju od 2004. do 2013. godine analiziran utjecaj sezonske
komponente na smanjenje broja nezaposlenih, te je vidljivo da se u vrijeme turističke
sezone tijekom ljetnih mjeseci i u vrijeme turističke predsezone broj nezaposlenih
smanjuje zbog sezonskog zapošljavanja. Prema podacima Drţavnog zavoda za statistiku
i Hrvatskog zavoda za zapošljavanje broj nezaposlenih na godišnjoj razini je u porastu
što ukazuje na slabost gospodarstva i nastavak nepovoljnih kretanja u realnom sektoru
iako se broj nezaposlenih na mjesečnoj razini već tijekom oţujka smanjuje.
Standardnom dekompozicijom vremenskog niza dokazano je da u drugom kvartalu
nezaposlenost niţa za 2,2%, dok je u trećem kvartalu za vrijeme ljetnih mjeseci
nezaposlenost niţa za 6,5%. Sezonski indeksi u prvom kvartalu govore nam da je
nezaposlenost tijekom prva tri mjeseca veća za 8,6%, odnosno da sezonska komponenta
ne utječe na zapošljavanje radnika.
Broj traţenih sezonskih radnika kontinuirano se povećava, a najviše su traţeni radnici u
turizmu u djelatnosti pruţanja smještaja, pripreme i usluţivanja hrane te trgovine na
55
veliko i na malo. Najtraţenija zanimanja su sobarice, konobari/konobarice,
kuhari/kuharice, kuhinjski radnici/radnice, pomoćni konobari/konobarice, čistačice,
radnici/radnice u odrţavanju, recepcionari/recepcionarke, pomoćni kuhari/kuharice.
Gledajuću sezonsko zapošljavanje po regijama Hrvatske najviše traţenih osoba na
sezonskim poslovima je u Istarskoj ţupaniji, potom slijedi Splitsko-dalmatinska
ţupanija, Zadarska i Primorsko-goranska, dok se najmanje traţi u Koprivničko-
kriţevačkoj i Virovitičko-podravskoj ţupaniji.
Trenutno je 360.766 nezaposlenih osoba, odnosno 21,9% nezaposlenih. Uz sve
negativne analize na trţištu rada, rastom stope aktivnosti, visokom stopom
nezaposlenosti, stopom aktivnosti, nepovoljnim omjerom neaktivnog i aktivnog
stanovništva vidljivo je da su Hrvatskoj potrebne promjene. Za očekivati je da će se
početkom središnje turističke sezone potraţnja za sezonskim radnicima nastaviti
povećavati, što će pozitivno utjecati na kretanje broja zaposlenih i smanjenje
nezaposlenosti. No najvaţniji pokazatelj biti će indikatori na godišnjoj razini koji će
ukazati na smanjenje ili povećanje gospodarskog rasta i mogući oporavak na trţištu
rada. Izmjenama Zakona o radu i donošenjem Zakona o poticanju zapošljavanja drţava
provodi mjere aktivne politike u cilju boljeg reguliranja sezonskog zapošljavanja u
poljoprivredi. Mjerom Stalni sezonac drţava sufinancira doprinose za sezonske radnike,
kako bi se odrţala suradnja izmeĎu sezonskih zaposlenika i poslodavaca u narednoj
godini.
Najvaţnija odrednica poloţaja ljudi u društvu je svakako zaposlenost, jer se nezaposlene
osobe osjećaju socijalno ugroţene i bespomoćne. Gospodarska kriza i neuspjeh drţave u
provoĎenju reformi u gospodarstvu i danas predstavlja jedan od najvećih problemima
hrvatskog gospodarstva. Stoga se moţe očekivati da će turizam još uvijek biti glavni
pokretač sezonskog zapošljavanja u Hrvatskoj.
56
LITERATURA
1) KNJIGE
1. Biljan-August, M i suradnici : Upotreba statistike u ekonomiji, Ekonomski fakultet
Sveučilišta u Rijeci, Rijeka, 2007.
2. Biljan-August, M i suradnici: Statistička analiza u ekonomiji, Ekonomski fakultet
Sveučilišta u Rijeci, Rijeka, 2009.
3. Mikić, M. i suradnici, 2011, Ekonomski leksikon, Leksikografski zavod Miroslav
Krleţa, Masmedia, Zagreb.
4. Šošić, I. i Serdar, V.: Uvod u statistiku, Školska knjiga, Zagreb, 2002.
2) ČLANCI
5. Bartoluci, M. i Budimski,V. 2010, Obrazovni sustav stručnih kadrova za potrebe
turizma u Hrvatskoj, Ekonomski fakultet Zagreb.
6. Biljan- August, M. 2000, Statistička analiza stope nezaposlenosti primjenom
piramidalnog modela, Ekonomski pregled, vol. 51,no. 5-6, str. 452-465.
7. Dujšin, U. 1999. Nezaposlenost i politika zapošljavanja u zemljama u tranziciji:
Hrvatska, Ekonomska istraţivanja, vol. 2, no. 1-2, str. 1-19.
8. Kerovec, N. 2003, Ne)jednakost ţena na trţištu rada. Revija za socijalnu politiku,
Svezak 10, br.3, p. 263-282.
9. Sabol Opačić, V. Bogdan, Lj. 2010, Problematika zapošljavanja u ugostiteljstvu i
turizmu, Zbornik MeĎimurskog veleučilišta u Čakovcu, vol.1, no.1, 2010.
10. Valdevit, M. 2003, Ekonomska aktivnost ţenskog stanovništva Hrvatske,
Ekonomski pregled, vol. 54, no. 9-10, str. 760-786.
11. Ţivić, D. i Pokos, N. 2005, Odabrani sociodemografski indikatori razvijenosti
Hrvatske i ţupanija, Revija za sociologiju, vol XXXVI., no 3–4, str. 207–224.
3) OSTALI IZVORI
12. Regulativa – Nacionalni plan za poticanje zapošljavanja 2011-2012, 2011 , Revija
za socijalnu politiku, vol. 18, no. 2, str. 217-220.
57
13. Statistički ljetopis Hrvatske za 2012. godinu, 2012, Drţavni zavod za statistiku,
Zagreb.
14. Strategija razvoja turizma RH do 2020., 2013, Vlada Republike Hrvatske, Zagreb.
15. Zakon o radu, 2009, Narodne novine, Zagreb, broj 149/09.
16. Zakonom o poticanju zapošljavanja, 2012, Narodne novine, Zagreb, broj 120/2012.
17. Ţene i muškarci u Hrvatskoj, 2012., Drţavni zavod za statistiku Republike
Hrvatske, Zagreb.
18. http://www.poslovnipuls.com/2013/04/11/godisnji-rast-od-84-posto-krajem-ozujka-
368-558-nezaposlenih/, 20.3.2013.
19. http://www.hzz.hr/DocSlike/letak_%20sezonsko_zaposljavanje.pdf, 15.3.2013.
20. http://www.obz.hr/images/panonska_500.jpg, 20.3.2013.
21. http://www.hzz.hr/default.aspx?id=6159, 20.3.2013.
22. http://www.hup.hr/stalni-sezonac-provedba-mjere-hzz-a.aspx, 20.3.2013.
23. http://statistika.hzz.hr/15.4.2013. http://www.delhrv.ec.europa.eu/files/file/articles-
101_pitanje_za_web_18.1.2012-1327071230.pdf, 25.5.2013.
58
POPIS SLIKA, TABLICA I GRAFIKONA
Slika 1. Podjela Republike Hrvatske na tri statističke regije 16
Tablica 1. Struktura radno sposobnog stanovništva prema aktivnosti i dobi, tis. 5
Tablica 2. Stanovništvo prema aktivnosti u 2010. godini 7
Tablica 3. Zaposleni prema poloţaju u zaposlenju i spolu, tis. 8
Tablica 4. Nezaposleni prema dobnoj strukturi u Hrvatskoj, 2004.-20 11
Tablica 5. Nezaposlene osobe prema stupnju obrazovanja, 2004.-2012. 13
Tablica 6. Nezaposleni prema duţini čekanja na posao 15
Tablica 7. Nezaposleni prema prostornim jedinicama – regijama, 2004.-2012. 18
Tablica 8. Veriţni indeksi nezaposlenih prema regijama, 2004.-2012. 19
Tablica 9. Registrirana nezaposlenost u RH prema spolu, 2004.-2013. 22
Tablica 10. Veriţni i bazni indeksi nezaposlenosti, 2004.=100 25
Tablica 11. Mjesečni podaci registrirane nezaposlenosti u RH, 2009.-2012. 26
Tablica 12. Formiranje kvartala za prikupljeni vremenski niz 26
Tablica 13. Izračunavanje pomičnih presjeka 27
Tablica 14. Izračunavanje prvih procjena sezonskih faktora 28
Tablica 15. Izračunavanje sezonskih faktora i sezonskih indeksa 28
Tablica 16. Izračunavanje desezonirane serije i rezidualnih faktora 30
Tablica 17. Traţene i zaposlene osobe na sezonskim poslovima, 2006.-2012 40
Tablica 18. Traţeni radnici na sezonskim poslovima po ţupanijama, I-II.2013. 42
Tablica 19. Traţene osobe na sezonskim poslovima po djelatnostima, I.-
II.2013.
43
Tablica 20. Traţeni radnici na sezonskim poslovima po najbrojnijim
zanimanjima, I.- II.2013.
44
Tablica 21. Zaposleni s evidencije na sezonskim poslovima po ţupanijama i
spolu, I-II. 2013.
45
Tablica 22. Zaposlene osobe na sezonskim poslovima po djelatnostima I.-
II.2013.
46
Tablica 23. Zaposlene osobe na sezonskim poslovima po najbrojnijim
zanimanjima, I-II.2013.
47
59
Grafikon 1. Nezaposlenost prema regijama u 2012. godini 19
Grafikon 2. Prosječna nezaposlenost u Republici Hrvatskoj prema spolu 22
Grafikon 3. Parabolički trend trećeg stupnja i nezaposlene osobe u Republici
Hrvatskoj od 2004. do 2013. godine
23
Grafikon 4. Nezaposlene osobe u RH i desezonirana pojava 31