$oà. TT. Šibenik, u subotu 13. listopada 1906.

Predplata van Šibenika - na tromjesec 3 K. — • na po godine o K.

Predplata u Šibeniku sa donašanjem l i s t a j kuću ednaka je kao i van Šibenika.

Pojedini broj stoji 0 para. HRVATSKA M E Predplate i pisma šalju se Uredništvu. Nefrankirana se pisma ne primaju. Rukopisi se ne vraćaju. Oglasi, pri-obćena pisma, zahvale itđ-tiskaiu se po 20 para redak = = ili po pogodbi. =• =*

I Z li \ Z I S V V K E S I K O T E l Z 4 I) K l

H r v a t i li) o .

U Zadru, na Bitci , u Trs tu ; u Istri kao i u Medjumurju, u Sriemu kao i u Bosni i Hr-eegovini, n Dalmaciji kao i u Banovini, Hrvati smo, narod na svojem zemljištu, n svojoj kuć 1 , jednog jezika, jedne domovine, jednog života, j e d n e F i i d b i n e , jedne budućnosti.

Po tom svaki napredak, gdje god se opa­zio u ovim zemljani, mora da nas razveseli, kao što i svaki nazadak, gdje god se pojavio, mora da nas razžalosti. I gdje god vidimo da je pe­dalj našeg zemljišta ugrožen od tudjinca, i gdje god znamo da je i jedna duša izložena iznaro-

ivanju, tu je cieli narod zvan da priteče u jer mu u onom komadiću zornije i u

ioni jednom sinu, prieti pogibelj tudjinske pre-Bila ta pogibelj u Dalmaciji, Istri Bo-

Slavoniji, Medjninurju ili drugovdje sve jed-' i 0 ' j e l " J e 1 , a hrvatskom zemljištu i proti rvatskom narodu. Neprijatelj Istri svejedno je

neprijatelj cielog naroda, kao što je onaj u Sla­voniji ili Bosni.

Tu nema iznimke ni u vremenu, ni u po-

žaju, ni u prilikam, jer neprijatelj o s t a j e ne-

ijateljem, pa bio to Niemac, Talijan ili Ma-

sve dok god neprijateljski postupa bilo

roti kojem dieln naše domovine. I proti bilo

jem neprijatelju cieli narod je zran i u duž-

)sti da se opre.

Kad bi mi ove istine imali na umu, kad

i to jest bili prožeti sviešću da su svi Hrvati

lan jedincati narod, jedne domovine i jedne

idućnosti, pa makar bili politički odieljeni na

ine političke uprave, mi bi svi, bez obzira na

pokrajino, bili duševno jedinstveni, te bi

rema našim sudjedima bili jedna cjelina, jedna

•anka. Bili bi Hrvati, narod naime sviestan da

prema svakom tudjem organizmu jedinstven

;anizam, koji je ti) da žive, da napreduje i

ie brani.

Ali mi takovi još nismo, jer već nije je-

instvena obrana, ako na primjer Istru pre-

ištamo bahatosti Talijana, ili ako hrvatsku or­

ganizaciju Bosne gledamo krivim okom. ili ako

i z Slavonije i drugih naših zemalja ne potisku-

mo Niemca il Magjara, a sve to iz raznih

izira tobožnje naše nenn

Zar no razmišljamo,

6i i babatiji čim snu

; e t o ;

idje

prema susjedima,

naši susjedi postaju

i prema našim iz-

kam iieniarniji, slabiji, popustljiviji?

idgovarajuć na ovaj upit, uvidjamo,

st, čast i ponos narodni sile da

gdje su naši najizloženiji položaji

š t o s a n c e da što

moguće urednije i brojnije svrstamo te poti-lemo prodirućeg neprijatelja.

A t i šančevi morale bi biti naše škole, naši K'vrani zavodi, naša družtva poljodjelska, obrt-i rka . trgovačka pa i zabavna; u jednu rieč

ino gdje je ne rieti da će prodr

lično piti je koristim ostav

ičke samim sebi, d

neprijatelju,

na tim točkam bije !

pajroda, jer kad pad

lavalom na d r u g e i n

mživa.

pro«lr( Ijalo hi da

i l i pri •e ili i nsredo-Jer niti narodne

ne proti

sudbinu

e prijatelj

i radnjo, nepregledne

Koliko tu treba rad

Ako smo narod, na sve ove stvari valja da ozbiljno mislimo i još ozbiljnije uzradimo da im doskočimo.

A koliki predvidljive r kako uztrajnih i žilavih !

I što radimo? Pred neprijateljima hoćemo da se poniziva-

mo, hoćemo da se prikažemo bez ponosa, slabi i kukavni, orudjem jednog neprijatelja proti dru­gom neprijatelju, hoćemo da u sebi, u našem narodu ubijemo pouzdanje, sviest i čast koju smo dužni čuvati i narodu i domovini. 1 dok je radnja na izloženim našim točkam prepuštena častnim pojedincima, dotle mi Hrvati, kao na­rod, u tom pogledu ostajemo bez ikakv« orga­nizacije. Što više ima ih koji se onim častnim iznimkain rugaju i njihovu radnju ozloglasivaju i kleveću kan tudjinsku i plaćeničku.

stva imalo bi znati da smo mi, gdjegod se na­lazili, najprije Hrvati, a onda tek pripadnici po­jedinih stranaka. Prema tomu naše novinstvo bi imalo prosudjivati i ljude, i stranko i njihovu djelovanje. Ako koji čovjek ili stranka čini šta dobra to bi se moralo priznati, ako djeluje zlo to bi se moralo sa gledišta hrvatskoga razsuditi, do potrebe osuditi, ali odmah proglasi vati čije djelovanje plaćeničkim samo s toga jer je uči­njenu pod stanovitim okolnostima ili od stano­vite stranke, to ne igdje, jer je i djetinski i ku­kavno i štetno za naš narod, kojemu treba ra-

Mi smo je hrvatsko vatske misli, i taj narod

« I n i po

istanili grdnja i sumnjičenja.. Hrvati a naše novinstvo mora da u službi hrvatskoga naroda i hr-

Kao takovo ono mora da poštuje tu misao, pa javila se ona pod

kakvim god oblikom i gdje god bilo.

S ovim kažemo da može bit Hrvata raz­ličitih stranaka, da ih može biti kojima djelo­vanje jedne ili druge osobe nije po ćudi, ali onda su novine tih različitih stranaka zvane da stvar­no i razlozima pobijaju protivnika, a ne da sum-ljiče, klevetaju i ljude i stranke na način koji ubija svaki narodni p o n o s .

Od njeko doba zavladala je u našem novin­stvo njeka bjesomućnost, kojoj se žrtvuje i po­štenje i ponos koliko pojedinih ljudi toliko i stranaka, a mi mislimo da bi to trebalo da prestane, Imadetno dosta posla ako hoćemo i u Dalmaciji i u Bosni i u Istri i u Banovini i širom ciele naše domsvine. Trebalo bi nam pri­kupljati i ok'ipljati narodne snage, valjalo bi da zavlada sviest da smo Hrvati i kao takovi da imademo dužnosti koje smo spomenuli i od kojih se ne ćemo riešiti ako druge izgrdimo i ozloglasimo.

Mi mislimo da je nas Hrvata dužnost proti neprijateljima našeg naroda biti složni i ponos­ni ; a da to budemo dužnost nam je da štuje­mo ponos jedan drugoga i u časovima najžešće strmiačke borbe.

Jedino tada mi n

i nije može prema cjelin;

.reporoda našeg jav misli da će doći do sviestan da pripada biti razdieljen na vani nije i ne mc

, Hrvat.

mo pristupiti radu »g života. Tko dru-ii 1 ja. vara sama sebe narodu, koji u kući izbroj stranaka, ali 9 biti nego jedna

Za napredak šuma, Njeki t v r d e , da s m o u š u m a r s t v u ovo zadnje

d o b a dos t a n a p r e d o v a l i , bolje no u ikojoj g r a n i na­šeg n a r o d n o g g o s p o d a r s t v a , a kao dokaz t o m e uava -djajir, .lj\kjp se po gdjekoj i k r š više ne beči u sunce , j e r da ga j e počeo obrub l j iva t i g r m .

N a m a se čini , da to znač i zadovol java t i se j a ­ko č e d n i m , da ne rečemo m r š a v i m usp je s ima , j e r od t ih mi j o š ne oćn t j e smo n ikakve m a t e r i j a l n e ko­ris t i , koju j e inače naša pokra j ina u svojoj p roš los t i obi lno t-iitila. B o g a t s t v o njezinih krasn ih š u m a još j e uviek s a m o bo lna u s p o m e n a .

P r i z n a j e m o ; zaus tav i lo se d o b r i m ha ran j e ga ­jeva , koje je u n jekohko vjekova prepolovi lo n a r o d n o b l agos t an je , rad i se dos t a oko pošuml j ivan ja , ali j o š uviek m a l o , kad z n a m o , da bi ono sad m o g l o već i na r avn im razvojem pri l ično nap redova t i .

Ne valja k lonu t i . S tva r j e ova tako z n a m e n i t a , da ni jedan č imben ik u n a š e m d r ž a v n o m , d i u ž t v e n o m i d o m a ć e m životu ne bi s m i o i zos ta t i u nat jecanju , da se š u m e kod nas š to prije i š to bolje p o d i g n u . Ne smi jemo u t o m e b i t t j e snogrudu i i mis l i t i , da p lodove t o g nat jecanja ne ćemo mi už iva t i , već nas m o r a bodri t i m i sao , da ćemo svojom p o t o m c i m a na­m a k n u t i i os tavi t i nove izvore ž i tku , koji mi n i smo ima l i . To s m o t im više u dužnos t i , k a d na svoje oči svaki dan g l e d a m o , kako našeg t e žaka i pos jedn ika izdaje sve to više v inograd , koji j e j o š uviek g lavno vrelo našeg b l agos tan ja .

Sve š to se do sad oko pošuml j ivan ja u rad i lo , bilo j e s a m o o b ć e n i t o ; išlo se i idje se više za t i m , da se s a m o os igu ra zagaj ivanje , nego li da g a se p rak t i čno i/.vadja. Tu vladaju obćeint i nekakvi nazor i , koji zahvaća ju sve j e d n o l i č n o , sve i s tom m j e r o m , bez obzi ra na mjes tne pr i l ike , n a odnošaj« i vrst i z e m ­lj išta, na m o g u ć n o s t da od bran jev ine brzo p o s t a n i š u m a . Odred i le se medje g o l e m i m p ros to r i j ama , uve­la se na jveća s t r o g o s t u p o s t u p k u za š u m s k e p rekr ­šaje, a u rod i l e su s a m o g l o b e , od kojih na rod j a u č e na sve s t r ane . Nije n a m po t reba ovdje nan i -za t i p r imje re ; naša j a v n a š t a m p a i naši za s tupn ic i u saboru dos t a su m a t e r i j a l a u o v o m e pog ledn iz-niel i i svi z n a m o , kako j e s t im p i tan j«m, s t i m p r a v i m s t r a d a n j e m d o b r o g d ie la na šeg p u k a . — U m n o g i m je m j e s t i m a više g loba u d a r e n o , nego li j e s t a b a l a posadjeno , a i pak bi se bar to zlo m o g l o i mora lo ok renu t i u dobro , da i m a m o vladu i , v las t i ko j ima je ozbil jno s ta lo do pošuml jen ja . K a k bi tež-ki posao g lobl jen ja za š u m e bio uložen u s tva rno p romican je š u m a ili d a j e to p romican je r a z m j e r n o napredova lo s t im glob l jen jem, mi b i smo d a n a s s na­čini š u m a m a s ta l i da leko bol je .

• Občen i to s t r ada , koju s p o m e n u s m o , d o b i a j e u njekim oko lnos t ima , al ne smi je b i t b e z p r e k i d n a , vjekovita , j e r ne s a m o što ne vodi i z ravno k ci l ju, nego i s labo p o m a ž e , d a n a r o d dodje do p r a v o g spoznan ja kor is t i i važnos t i r a z b o r i t a zaga i ivan ja . N a r o d u takovu radu za pošuml j ivan je vidi s a m o p ro t ivnos t svojim i n t e r e s i m a , a kad j e t a k o , onda k a k o govor i t i , kako li mis l i t i na n a p r e d a k , na raz­vi tak naših š u m a . T o j e ubi tačni s i s t em, koji dok bi hot io da rad i za b u d u ć n o s t , t jera sadašn je na raš ta je na pros jačke š t ape . C ien imo, da ne t r eba dokaz iva t i , kako su branjevine i š u m s k i p r e s tupc i dovel i na rod na m n o g o mjes ta ne s a m o do p ros j a š tva , već upravo do zdvojnos t i . Ne t r e b a s p o m e n u t i d r u g o nego s a m o izkorenuće koza , dos ta j e s p o m e n u t i l u g a r s k e n e ­volje i tol ike hi l jade novca, kojih p u s t e g lobe l i š i še narod .

Očito j e dak le , da se j o š uviek š u m a r s t v o u-ziml je o sebi , a ne u savezu s os t a l im g r a n a m a do­m a ć e g g o s p o d a r s t v a , na rodne ekonomi je . Na taj nač in šumar« tvo mjes to d a bude moćn im p o m a g a l o m g o ­s p o d a r s t v a u obće, pr ieči m u razvo j . Uzgoj š u m a , nj ihovo uredj ivanje i uzdržavan je ne smi je n ikad b i t i u opreci n a r o d n i m in t e r e s ima , s n a r o d n i m ob ičn im nač inom življenja.

Š u m s k i napredak t r eba p r i l agod i t i sv im d r u g i m naš im p o t r e b a m a i p r i l i kama , j e r će se t a d a s t op ro rad i t i za na rod uzgajan jem š u m a , a ne kao dose le što se rad i lo , ž r tvu juć š u m a m a p rob i tke na roda .

T r e b a rad i t i , da nes t ane golet i u ovoj k išovi to j zemlj i , ali se to ne će ni ' tad uspješno post ić i m e ­

d i n to t aka s p o m e n u l i — s n a g o m takova zakona , koji će

pr is i l i t i p u č a n s t v o na s i s t e m a t i č n o , poz i t ivno i m o g u ć e

pošuml j ivan je , pr i čemu se ne će to l iko p a z i t i n a površ inu , koliko na d o b a r uzgoj š u m e . T r e b a ići za t i m , da se t lači na rod na t o , da ne sieče š u m u , vec i a g a se t lač i na to , d a sad i š u m u .

A kad se s tvar i zakonitim p u t e m u r e d e t a k o , i a se narod s a m , ne g l o b o m , već d o b r o u l o ž e n i m t r u d o m i poš t eno s t ečen im b o g a t s t v o m z a u z m e za n a p r e d a k š u m a , t a d a će š u m a m a i od sebe za uv iek b i t o s iguran o b s t a n a k , j e r će u n j ima g l e d a t i m je s to z a p r e k e j e d n o j a m s t v o više svo jemu b l a g o s t a n j u .

Ovako mi mi s l imo u ovom v a ž n o m p i t a n j u —-pa kako j u r o b e ć a s m o — ne ć e m o g a n i k a d s m e t n u t i , dok ne b u d e ured jeno , kako to zah t j eva p r a v a k o r i s t

d o b r o b i t na roda .

Za jezično pitanje u Dalmaciji. Zadnjeg smo puta pisali, kako od cielog

našeg politićko-narodnog rada u posljednje doba nemamo vidljivih uspjeha. Požalili snio naše od-nošaje, naše razpoloženje prema pitanjima, koja zasiecaju u obću korist našeg javnog narodnog života. Uztvrdili smo, da nam je potrebita jed-nodušnost, koja nas jedino niož • pomaknuti i podati našom radu onaj energični impuls, koji treba, da prevlada i da podpuno zamieni da-našnji naše strančarsko nadmetanje i medjusob-no kavganje.

To smo rekli u obće, a danas hoćemo da se posebice sa istog stanovišta pozabavimo jed­nim životnim našim narodnim pitanjem, bez rie-šenja kojega mi ostasmo uviek slabi u našem makar najintensivnijem nastojanju oko političke emancipacije našega naroda.

A to je upravo jezično pitanje, koje je još i danas uviek na istome stepenu. Priznajemo, oko tog pitanja radilo se i nastojalo dosta, ali sve nije pomoglo uprav za to, što su stranačke naše žalostne prilike, otvarale najudobniji put komodnome odgadjanju sa stran« vlade, pa kao što se mi nismo žurili, da sredimo naše odno-šaje, tako se ni vlada nije žurila da udovolji tome najopravdanijeinu i najzakonitijemu zah­tjevu naroda.

Napokon, usilovana ne samo čestom jedno­glasnom tražbom narodnoga zastupstva već i si­lom okolnosti, vlada kao da se sklonila, da se zauzme za nošenje i jezičnog pitanja t. j . za uvedenje hrvatskog jezika u sve državne urede. U saboru je preko svojih predstavnika i povje­renika izjavila, da je već u tu svrhu izradjena osnova, i da će to pitanje biti doskora dostoj­no riešeno.

No, kako nas svakolika vladina obećanja naučiše pameti, tako i glede ovog pitanja vla­dinoj izjavi nismo pošli u susret s onim pouzad-njem, s kojim bi inače išli, da nismo već to­liko puta bili naprosto izvarani i izigrani.

A jer mislimo, da bi takovim igrama mo­rao bit već jednom kraj, btjedosmo danas da ne samo svu našu javnost u obće već na osob t način napose upozorimo na ovo i naše narodno zastupstvo taman sada, kad nam razni glasovi navješćuju da uismo daleko od otvora našeg sa­bora.

Eto dakle najljepše prilike našim zastup­nicima, da se živo uhvate ovog toli važnog p i ­tanja, da upitaju vladu, što je s tim njezinim projektom za uredjenje jezičnog pitanja u JJal-maciji i da ju svojom jednodušnošću i odvaž-nošću prisile, da ga napokon iznese na pretres, i da pitanje ovo bude riešeno.

Prema ovome velev<Uuoujd pitanju sva. dru*-

)jiina će se naš sabor imati da

drugi red. Velimo to za to, j suo, koliko bi se rješenjem

ubò

do

ielo obćoj narodnoj koristi i narodnoj časti,

i je toliko trpjela i trpi s nnportacije i ba-

nonarodne birokracije dosljedno sa zapo-

maćib, narodnih sinova. '

je zbivalo i zbiva, kako rekosmo,

jer prezaokupljeni našim strančarskim

njim razmiricama nismo još uspjeli, da

.kneino taj svoj zahtjev, to svoje pravo ona-

kom i onolikom obćom jednodiišnošću, kolika je

nama potrebita, da se kao narod nametnemo i

da snagom te jednodušnosti prisilimo vladu, da

nam lo pravo podpu.io priznade.

Cas je ne samo zgodan, već i odlučan,

koliko nas je god što radimo za narodnu

, što hoćemo da za nj radimo, moramo da

pimo za uredjenje jezičnog pitanja u Dal­

maciji, a zastupnici, kao predstavnici narodne

volje naći će se i opet složni, da za ovo na­

rodno pravo podignu svi skupa svoj glas.

N a š o novinstvo neka u ovaj čas zaboravi i

ti strančarska polemiziranja, koja samo još

a

a 111 iz ilrz 11 sveukupnome i

' / .kuća , najmanje pak za to,

žnjii i gotovo posve izkljiičuju je-

mn je najdraži i najsvetiji, pa"

onim njegovih ne samo političkih,

protivnika,

jeziku, kao jeziku naroda ove

ojštimo još sva ona inje-

koja su mu samo sa

s neharnosti za­

la neharnast mora bit

tom suzbijanju sku-

ako hoćemo da sjajno

pobjeda ne će biti samo za nas, biti

mladje naraštaje, za ciela naša

pokoljenja, a olakotit će nam silno, u

n a s u cjelokupnu borbu za izkup naših

u r e d n i h prava i za očuvanje naših narodnih

jtinja. Skinut ćemo sa sebe zazor, koji se

napr d o b a oba narodnosti, ne otll

* U

i, više nikako trpjeti, a onda ćemo tekar moći

izati, da nam je rad, da nam je nastojanje

ialo vidljiva uspjeha. —

Za tim uspjehom doći će i drugi. Kad po-

nemo prvi, najčvršći prebroj, drugi će i od

l,o lako past i .

Maknimo se, ne propuštajmo nijedne pri­

đe ui časa vremena, već se svi skupimo sada

o oko jedne stožine, da radimo, da izvojšti-

uredjenje jezičnog pitanja u Dalmaciji, a

pnici će na saboru sve to uvažiti i izvršiti

— — •

Sl I Li' I '< Dlanovi.

o;i

S v a k o m e j e od n a s n a žalost v e o m a d o b r o ito, d a n i j e d a n od naših g r a d o v a u p o k r a j i n i

s v o g u r e d j e n o g plana sa p o s t o j e ć i m s t a n j e m , Djektiranim i z p r a v c i m a , s a o d s j e č e n i m DOvim u -la n a p r o s t u z e m l j i š t u itd. N o , u z a sve t o g r a -

pravilnik z n a pridolaziti, kad se god i m a š to rradi, sa sviio svo j im formalnim p o t a n k o s t i m a ,

•MI. ' d o z v o l e često okai [radi ili

ad-

i koj ih i z d a n j e g r le , d o k m o l i t e l j a već p o d u z e t n i k r a d i p r o m j . . . -

i z g n b i p r i g o d u d a dob i j e u p r a v o o n d a , kad nije .0 d r u g e z a r a d e . A d o k se sve to l iepo o b a v l j a z n a j p r o c j e d j e n i j e u r e d o v n e z a n o v e t i , d o t l e n a š i

g r a d o v i nas t av l j a ju svoj s r e t n i r a s t , svoje r a z m i c a n j e o t r i r o m n a m o d e r n e zah t j eve g o t o v o m a n j o m r a z l i ­k o m nego li j e to bi lo pod n a š i m d j e d o v i m a . S k o r o svak i n a š g r a d j e s t t a k a v , da m u se s a d a š n j o s t m o ­ra z a z t i d i t i p r e d p r o š l o š ć u i r ad i u k u s a i r ad i z d r a v ­s t v a i r a d i č v r s t o ć e i r a d i u d o b n o s t i , pa n a p o k o n i r a d i p r a v i l n o s t i u l i ca , i ako s u t a d b i la d o b a , k a d se n a to ni je ni p a z i l o .

N e n i e č e m o ; p o d i g l a se g d j e g d j e koja p r i l i č n a n o v a p o l a č a , po l j epšao se koji t r g , u k r a s i l a se ko ja o b a l a , — to j e i s t ina . Al i j e t a k o d j e r i s t i n a , n a ža ­los t p u n o češća , d a se j e p r i t v r d i l o m n o g o obs to je -ć ih g r d e s i j a n o v i m d o z v o l a m a , d a se je u d a r i o za­m e t a k k u k a v n i m p u t i m a , g d j e su se m o g l e o t v o r i t i š i roke i k r a s n e u l ice , d a se j e s tvo r i lo vječi t ih l e g l a z a r a z e n e s u s t a v n o g r a d j e u i m k o n a l i m a , n e p r o m i š l j e n o o s t a v l j e n i m p r o l a z i m a , b u n i š t i m a , p o g r e š n o u s t a n o v ­l j en im r a ž o m kuća m e d j u s o b o m i u o d n o š a j u s po­v r š i n o m t l a , t o k o m v o d a i t d . A i p a k se u obće uviek san ja , a i g o v o r i , o p ro rovau ju n a š i h po m l e t a č k u s t r -p a n i h g r a d o v a , o s r u š e n j u č i t av ih g r a d s k i h p r ed j e l a ; p o m a l j a j u se osnove , u k o j i m a se r a z m e ć u r l n e svo te , t r a ž i se neš to v e l i č a n s t v e n a , — p a k se z a b o r a v l j a na m a l e n k o s t i , a š t o j e j o š g o r e , z a b o r a v l j a s e , d a su naše ž a l o s t n e oko lnos t i i p r i l i k e b a š p r i v e z a n e uz t e m a l e n k o s t i i d a se s a m o u z t r a j n i m i p o s t e p e n i m sav l ad j i vau j em t ih m a l e n k o s t i m o ž e m o n a d a t i n jeko-m e pobo l j šan ju t ih naš ih p r i l i ka .

U p r a v o se najv iše g r i e š i t i m , š to se s v a paž­nja ob rada na ono , š to pos to j i , ne d o s i ž u ć z n a m e n i ­tost o n o g a , š t o pos t a j e i š t o će j e d n o m t a k o d j e r p o ­s t o j a t i , d o b r o ili z lo , po r a d u i m a r u on ih , koji su z a m e t k u zd rav ili b o l e s t a n ž ivo t u d a h n u l i . Z a o n o , š to već z lo pos to j i hoće se d e s e t e r o s t r u k a t r u d a i t r o š k a , d a so d j e l o m i c e i zp rav i , za ono š to pos t a j e , neš to d o b r e volje, po koji r a z m j e r n o n e z n a t n i t r o ­šak i e to m j e s t a ili p red je l a sk roz p r e o b r a ž e n a . —

B u d i m o č e d n i , u p o z n a j m o na jpr i je o k o l n o s t i s k o j i m a n a m j e r a č u n a t i : p r o u č i m o na rav i o s o b ­n o s t z e m l j i š t a , i z m j e r i m o p o l o ž i t o s t i i r a z l i č n o s t i t l a , ne z a b o r a v i m o t ok v o d a ni de ran j e v je t rova , u h v a ­t i m o — ono š to bi b i r o k r a t i rekl i — pravo stanje stvari, pak n a m ne će b i t t e ž k o d a z a b i l j e ž i m o , s to lo se s t a r a i m a l o i z p r a v i t i , a kako bi se novo d a l o pod ić i .

Bez svoga g r a d j e v n o g a p l a n a ne bi smje lo b i t i n i jedno mjes to , koje se n a d a u b n d kakovu b u d u ć ­nos t , ako b a š ne će da s t av l j a z a p r e k a s v o m e r a z v i t ­ku i n a p r e d o v a n j u .

O d g o v o r i t i će n a m m n o g i , d a ae za t a č a n p lan h o ć e s i l n a t r o š k a , a to će reći b a š oni koji će vara inače na p rv i m a h p r i z n a t i p o t r e b u t a k o v a p l a n a , da j e o d m a h z a t i m zakopa ju pod j a d i k o v k a m a o fi­n a n c i j s k i m n e p r i l i k a m a .

N a š e su f inanc i j ske nevol je o d i s t a g r d p e i o b -ć e n i t e , a l i ni je i s t i n a d a z b o g njih naš i g r a d o v i m o ­raju b i t i ve l ika se la , n a š e va roš ice s k u p ko jekako na ­b a c a n i h k u ć a , a n a š a sela b u n i š t a , na k o j i m a po ist i nač in kli je ž ivot čovjeka i ž ivo t in je , n a izvoru z d r a v ­l ja s t v a r a se z a r a z a , uz sv ježos t i ć i lo s t d u h a i p r i ­rode z a m i r e s v a k a s p o s o b n o s t .

P r i j e s v e g a nije i s t i n a , d a bi t roškov i za mje-s t n e g r a d j e v n e p l a u o v e bi t i t a k o o g r o m n i , kao š t o se mi s l i . M a n j a m j e s t a i n e t r e b a j u s a v r š e n i h p l a n o v a za onu j e d n u i n i j ednu k u ć u , š to će se na g o d i n u i znova g r a d i t i , za ono m a l o p o p r a v a k a , koje će z u b v r e m e n a z a h t j e v a t i .

K a d se n e m a vel ikih osnova , m o ž e v r lo d o b r o p o s l u ž i t i i p r i l i čno p o v e ć a n a m a p a , koju ni je t e ž k o d o b a v i t i i na kojoj se d a d e l ako zab i l j ež i t i o g r a n i ­čene že l je , koje se uz t a k o u r e d j e n u m a p u ne ć e z a ­b o r a v i t i , kad nečij i h i r , p o h o t a , a čes to i z a p u š t e ­nog ne b u d e i m a l a o b z i r a na j a v n e ko r i s t i .

S to j e za m a n j a m j e s t a d o s t a t n o , to bi za g r a ­dove b i lo p o g u b n o . G r a d o v i ne s m i j u bit i bez t a č n a i u r ed j ena p l a n a , a a k o su baš ekonon i i j sk i jadi t akov i , da n ipoš to ne dozvol java ju i z r a d n j u č i t a v o g g r a d s k o g p l a n a , m o r a se p o k u š a t i s v a k a ž r t v a d a se zgo tov i d o b a r p l an b a r e m za one g r a d s k e p red je le , koji su u s v e d j e r u o m r a z v o j u , u ko j ima se i z n o v a g r u d i i gd je se g r a d p roš i ru j e .

S d r u g e s t r a n e j e d v a se d a d e p o m i s l i t i , d a g r a d o v i , koji zak l juču ju na d e s e t k e i na s t o t i n e t i ­suća svoje r a č u n e , koji t r o š e s t o t i n e i h i l j a d e za j a v n e s v e č a n o s t i , za z a b a v e , koji d o p r i n o s e za u m j e t ­nos t , za n o v i n s t v o , a u razsv je t i hoće da se na t j e ču s p r i e s t o l n i c a m a , š to j e sve u o s t a l o m e l iepo i p o h v a l ­n o , — ne d a se p o m i s l i l i , p o n a v l j a m o , d a t akov i g r a d o v i ne bi m o g l i o d k i n u t i n jeko l iko s t o t i n a u svo jem p r o r a č u n u , da ba r u n jekol iko g o d i n a b u d u i m a l i svoje p l a n o v e , p o d l o g u s v o g a že l j enog n a p r e ­d o v a n j a .

Mi z n a d e m o g r a d o v a i u n a s , koji su za p o ­p r a v a k j e d n o g s a m o g s t a r i n s k o g s p o m e n i k a ili za pod izan j e n o v o g a po t roš i l i č e t i r i p u t a v iše n e g o š to bi t r e b a l o za sas t av ljenje n a j s a v r i e n i j e g p l a n a sa s v i m m o g u ć i m o z n a k a m a , r a z m j e r i m a i o s n o v a m a . — M o ­že se , k a d se hoće . —

P a k i to j e po s r i e d i , d a se s g r a d j e n i m pla­n o v i m a p r i š t ed ju je m n o g i t r o š a k , koji b i i nače u l u d o b io b a č e n . D a ne s p o m i n j e m o d r u g o , n e g o p r a ­vi lno r a z v e d e n j e kana l i zac i j e , ko ja j e , uz d a n a š n j e

p r i l i k e , m a l o m i z n i m k o m , n e s r e t n a po č i t avo j D a l ­mac i j i . Njeki sn naš i g r a d o v i p r o s u l i b l a g o za svoje k o n a l e , a ovi , m je s to d a o d g o v a r a n j u svojoj s v r b i , d a b u d u p o m a g a l a č i s toće i z d r a v l j a , p o s t a j u r a z d a -vatel j i s m r a d a , l eg lo bo l e s t i . A to se d o g a d j a , j e r , ne r a d e ć p r e m a j e d i n s t v e n o j osnovi , j e d n i m se k o n a -l o m u z v r a ć a o n o , š to se j e d r u g i m k o n a l o m odve lo , n a j e d n o m se m j e s t u p o d i ž e r a z , gd je se j e inače m o r a o sn iz i t i i t d . K o l i k e b i se p r i š t e d n j e d a l e poš f l lH s a m o u s l i čn im j a v n i m r a d n j a m !

U o s t a l o m e , i s t i n a š g rad j evn i p r av i l n ik , i a k o j e u ko j ečemu m a n j k a v , a u ko ječem p r e t j e r a n o r a z -p r e d e n , m o g a o bi i p a k p r u ž i t i d o b r a j a m s t v a za pra­vilni r azvo j i n a p r e d o v a n j e m j e s t a , koja mogu* i h o ć e n a p r e d o v a t i . T r e b a l o bi s a m o sav jes tno i poš te ­no o b s l u ž i v a t i o z a k o n j e n e p r o p i s e .

Ovo sve n i su o p a z k e i t u ž b e tek d a n a š n j e , m i mi ili n a p r o s t o p o n a v l j a m o , j e r ponav l j a t i ovake s tva r i ni je n i k a d s u v i š n o , p a č e se m o r a sve dok i u ovom p r a v c u p r i l i ke kod nas ne o k r e n u na bol je .

D O P I S I . V o d i c e .

(lzseljivanie iz Vodim). Sve to više r a s t e . Od­sel i lo ih dosad j e d n o 5 0 u Aus t r a l i j u a već im d i e l o m u A m e r i k u .

A kroz ovu nedjel ju gp remi lo ih j e 6 5 njih p u t n i c u ili „ m a t r i k u l u " . H r g j a v z n a k , t i m više kad se z n a d e , d a i u t om novom kraju sv ie t a , ne cva tu r u ž e . —

Veliki d u g , ž i ložde ra , neusp jevan je a m e r i k a n k e , sve to sili t e ž a k a na s e o b u . — Z a l u d o p o m e n e , za-lud p o u č a v a n j a na tožki ž ivot u A m e r i k a m , z a m a n sve p r e p o r u k e . A m o š n j i j e čovjek u k r s t i o se l i t i , pa n e t o m se d o č e p a novaca , p u t u j e . — Do Bož ića će odse l i t i n a j m a n j e .stotina, a m n o g i d r u g i dok p r o -d a d u vino i oni će za nj ima !

.Nisu ovo p r e ć e r a v a n j a , već go l a i s t ina . Ljudi n e g d a š n j i h bol j ih obi te l j i , s p r e m a j u se na taj k o r a k .

P r v i j e u z r o k t a j , š to se V o d i č a n a c bav io d o ­sad s a m o m l o z o m . O n a i z d a l a , a nova s l abo u s p i e -v a i n a r o d se p r e p a o , p a sel i .

D r u g i j e uz rok a i g l a v n i , d u g ! S l a b e g o d i n e , dužn ik gon i bez m i l o s r d j a i j a d a n t e ž a k , d a ne s p a d n e na k o n a k n bačvi — sel i .

N a o p a k o ! 1 kad se z n a d e , da n e m a od n i k u d a p r i p o m o ć i i d a i d e m o u s u s r e t j a d n i m i g l a d u i m g o d i n a m . . . . ! B i t će š k r i p a n j a z u b i , a l i s a m o , da ti zubi k o m e ne p r i g r i z u u h o !

Otc i d o m o v i n e , ču je te li ? —

I z š i b e n s k e o k o l i c e .

. N a š e J e d i n s t v o " j e d a n a s ono , koje, n e k a k o v i m b o g a t a š i m a , oda je č is toću d u š e svoje — O n o j e s to -var i š t e svih laži i n e p o š t e n i h n a p a d a j a , ono j e u t o ­č i š te s v a k o g nep i i j a t e l j a H r v a t a !

Ni je d a k l e č u d o , ako j e i P i o N e g r i našao tu o b r a n e .

P io N e g r i ! On , o d r p a n i h g a ć a a m o n a s e l j e n ; d a n a s n a š i m novcem b o g a t i G a v a n , umiš l j en i g o s p o ­da r Š i b e n i k a !

O n , l i ja , koji j e l u k a v i m n a č i n o m osvojio Z l a -r i n s k o - V o d i č k u p a r o b r o d a r s k u p l o v i t b u i t i m e u n i š t i o n a š d o m a ć i p o d h v a t !

On , koji j e svo jom m u d r o l i j o m p o k u p i o d o b a r dio d r u ž t v e n i h d ion ica , p a i ne o b a z i r u ć i s e na o s t a l e d r u ž i u a r e , p o k r s t i o t a l i j a n s k i p a r o b r o d e , i uveo svugd je t a l i j an s t i im !

On , koji bez o b z i r a na h r v a t s k u z e m l j u , koja g a h r a n i , s t av l j a s a m o t a l i j a n s k e n a d p i s e n a d svoj im a g e n c i j a m a i m a g a z a m !

On, koji ucjenjuje svoje p a r o b r o d e pr i h r v a t ­s k i m i z l e t i m i prot iv i se vijanju t r obo jn i ce !

On , d a k l e , P i o N e g r i , n a l a z i z a š t i t e kod . . . A n t o n i j a S t r a ž i č i ć a !

Ne, ne, mi la d r u ž b o , nije n a r o d u s t ao iz o b i e -s t i p r o t i v a N e g r u , već iz l jubav i p r a m a v las t i to j kož i . Eto „ I n i z i a t o r a " , t o m u je na jbo l ja sv j edočba ! S u h i m z l a t o m i z p l a t i š e š ibensk i „ š k o l j a r i " , njegovu vr i j ednos t , a nezas i t n i ž e l u d a c N e g r o v još bi r a d a n iuz t i tu t r a l j avu k r a v u .

Ni je d o s t a š to j e na 9 ko lovoza o. g. na t o m p a r o b r o d u p u k l a ciev u s t ro ju , p r e p a o s e i p r e k r c a o n a r o d i j e d n u gospod ju s p o p a l a s r č a n a b o l e s t !

N i j e d o s t a š to j e n a 2 7 i s t o g a mjeseca ope t p u k l a s p o m e n u t a ciev i po t o m e p o n o v n o z a p r i e t i l a n e s r e ć a !

Ni je d o s t a , š to na 2 9 ru jna , p a r o b r o d se iz j u t r a ni m a k n u o iz Z lose la , j e r j e p r i e t i l a o p a s n o s t d a p u k n e k o t a o !

Ni je d o s t a , š t o g a n a 2 i 3 ovoga mjeseca o p e t nije b i lo , j e r se p o p r a v l j a „ v i j a k " !

N i j e i na m o ž e b i t i d o s t a , d o k l e god ne b u d e l judsk ih ž r t a v a ! Na to kao d a i č e k a N e g r i . O t r a g 3 mjeseca povis io sve p r e v o z n e c iene . N e k a belaj nos i n a s , s a m o d a su n a š e j a s p r e kod n j e g a !

N a r o d j e za to p u n i m p r a v o m o g o r č e n , š t o više on se sav us t r av l j en vozi N e g r o v i m „ I n i z i a t o r o m " . Ali š to j e j o š čudn i j e , taj n a r o d sve to m o r a g u t a t i , t r p i t i

a i šu t i t i ! N i s a m s t r u č n j a k , d a z n a m po tan j e u ko­m e j e s tan ju s t ro j i b r o d i n a , a l i iz g o r n j i h činjenica i o n i h , koje i m a m u t o r b i , m o ž e se lako s u d i t i , da li j e , , I n i z i a t o r e z a p l o v i t b u . N a p o k o n p a r o b r o d , ko­m e za gr i j an je k o t l a , voze sel jaci po t r i t ova ra drva, ta j n i je ni za p revoz m a r v e . On j e d o b a r s a m o za ogr iev !

O v o l i k o , ne r a d i , ,N . J e d i n s t v a " , nego radi on ih ( a k o ih j e ) , t e g a j o š št i ju u dobro j namjer i .

I n a č e eva l a N e g r u , š to j e z n a o , n a š i m n e m a ­r o m , n a p u n i t i sebi b i s age . . . . ! Na r iami j e , ako s m o l jud i , d a m u s e t a Kal i forn i ja već j e d n o m izcrpi !

F. k. D.

S p l i t . D n e 5 . o. m. b io j e ovdje na p r o l a ž k u Dr . B .

M e d a k o v i ć , p r e d s j e d n i k h r v a t s k o g s a b o r a u Z a g r e b u . D r . T r u m b i ć , kao p o d p r e d s j e d n i k k l u b a » H r v a t s k e S t r a n k e * , kao nače ln ik i č lan o d b o r a za r iečke kon-fe rence , na brzu ruku j e p o z v a o obć . pr i s jedn ike , z a s t u p n i k e i p r e d s j e d n i k e svih h r v a t s k i h d r u ž t v a na b a n k e t u č a s t g . M e d a k o v i ć u , koji se o d a z v a o skupa svoj im s i n o m i p ro feso rom Mano j lov i ćem. Od pozva-u ika b i j ahu svi p r i s u t n i b a n k e t u i z u z a m Dr. l ' rvan; p r e d s j e d n i k a „ H r v a t s k o g N a p r e d k a " , te obć . prisjei n ika g. P a v l a M a t o š i ć a .

N a 1 0 sa t i p r i sp io j e Dr. Mei , foveru. Dr . T r u m b i ć pr

i Hrva t sko j ' posp ješ i t i ) g l a s a , š

bija.v

m o , a dosko sadašn j a era d e . A to će s l o b o d n o p r i g l a v n i h lakti m e d j u s o b n a p r i j a te l ju , i p o s t i g l a to je z a s l u g a i cu m u D r . T r u m b i ć zai rad d o č e k a i n a r o d n o ji

Z a t i m j e n a z d r a v i ' s l ie g o v o r a g. nače ln ik

o n a r o d boć S r b i s je t iše

u r a č u n zaje

iković, Banket listavi pr i su tne , ijednikn hrvat-

mi podpada-ne ga uvjerava lovi dilli slobo -u b u d e da to 3 i očekuje od

se , da ini je i n i č k o m i

ivala

I I

o b s t v o . Ako se j e sad sloga Dr. l i . M e d a k o v i ć a . Xa koti-

3li, d a uz složni započeti d ins tvo i s l o b o d u ,

s t a r i n a Mil ić . Bere, da po­lio bi se ima lo što nadove­

z a t i . B e č e , d a on nije p o z n a v a o Dr . Medakovića prije r i ečke konfe rence . T u g a j e u p o z n a o i u Zadru uv id io i u n jemu čovjeka b u d u ć n o s t i . Njegove su ga rieči zau ie l e , uv id io j e po n j i m a d a će s loga b i i s t a l n a , pa j e na poziv njegov o d m a h ma lo dana prije izbora sa S a b o r k renuo s d r u g o v i m a u Zagreb , N j e g o v o m r a d u z a h v a t i t j e i z p a d k u i zbo ra . Zora »lo­b o d e j e c i k n u l a , K h u e n o v c i s r u š e n i , dvadese tgodiš -nje t l ačen je h r v a t s k o g n a r o d a p r e s t a l o , a sve to ji p o d i g l a akc i ja u p u ć e n a d e č k o m reso luc i jom, koje ći p o s t e p e n o sv je t lošću s l o b o d e obas j a t i cieli narodni ž ivo t i i zvo jš t i t i n a r o d n o j e d i n s t v o . Mil ić je govo- • rio z a n o s n o , s p r a v i m m l a d e n a č k i m ž a r o m .

D r . M e d a k o v i ć na to u z v r a ć a Dr. Trumbić i i i « Mi l i cu . K a ž e , d a j e z a s l u g a d a l m a t i n s k i h zas tupni ­ka , ako se š to s l o b o d e u H r v a t s k o j pos t i g lo , osobito | Dr. P e r e Čingr i je i Dr. T r u m b i ć a , o n d a svih skupa. -Z a h v a l j u j e , obeća juć d a će i u n a p r i e d r ad i t i s to mu ™ d u ž n o s t na l aže i s to m u si le d o p u s t e , a to rad i svak, k o m e j e na srcu bol jak n a r o d a . Svak mora dopri-uiet i svoj k a m e n č i ć u n a r o d n u kor i s t . Kaže , da je uviek bio za s logu S r b a i H r v a t a , nada se, da će za • nju b i t svi , e d a H r v a t s k a b u d e š to pr i je ujedinjena i s l o b o d n a .

P o š t o se p r i m a k l a p o n o ć , t e sveča r m o r a o p u t o v a t i , n akon k r a t k a m e d j u s o b n a op roš t a j a odpra-t iše g a svi do p a r o b r o d a , koji j e k r e n u o pu t Zadra . Sa oba l e m u svi k l i k n u š e „Živ io !" Do v i d o v a ! Dr. M e d a k o v i ć obeća , d a će se š to pr i je ope t a m o povrat i t i . - P r i s u t n i b i j a h u : Dr. T r u m b i ć , Mil ić , Dr. Maj-s t rov ić , obć . p r i s j edn ic i V. K a t a l i n i ć , Dr. 1. Bulić, M i k a č i ć M. , K a p i ć , p r e d s j e d n i c i : H r v a t s k e Čitaonice, Z v o n i m i r a , N a r o d n e G l a z b e , H r v . R a d n i č k e Zadruge , H r v . d i l e t . d r a m a t i č n o g d r u ž t v a , H r v a t s k o g Sokola i V a t r o g a s a c a , u j e d i n i r i eč svi i z im p reds j edn ika »Hrv. N a p r e d k a " D r . P r v a n a , koji se p r i d r u ž i o d e m o k r a t ­skoj s t r a n c i , čiji n i jedan č lan nije p r i sus tvovao ban­k e t u .

0 d r ž a n j u t i h l jud i u ovoj p r igod i ne ću da v a m n i š t a p i š e m , j e r to d r ž a n j e bilo zazorno , kao š to j e u o b ć e z a z o r n o d i z a n j e te s t r a n k e u pi tanju t a l i j a n a c a i z a g o v a r a n j e i t a l o - s l a v e n s k o g saveza , koje vi p u n i m p r a v o m n a z v a s t e p o l i t i č k o m d a n g u b o m . -

Knin. B l a g o s t a n j e i n a p r e d a k s v a k o g a mjes t a ovisi

p r v o m r e d u o t o p o g r a f s k o m p o l o ž a j u i zd ravs tven im p r i l i k a m a , k o j i m a t r e b a p r i d a t i o s t a l e k u l t u r n e usta nove , n a v l a s t i t o p rosv je tu . N a m j e š t a j topogra fsk i Kni n a i oko l ine m u d o s t a j e z n a m e n i t i v idan . Dapače pr i je okupac i j e , ovo j e m j e s t o svo jom p r o m e t n o m tr g o v i n o m bi lo v a ž n o , j e r se sva t r g o v i n a iz okolini B o s a n s k e , a d i e l o m iz L i k e u s r e d o t o č i v a l a u Knin. P r o m e t j e b io vel ik . T r g o v i n a j ap i jom i b l a g o m iz-važa l a se u ve l ike po s v i m p r i m o r s k i m g r a d o v i m a , a čes to i do T r s t a . D a n a s j e sva t r g o v i n a drva i j a p i j e u r u k a m a t v r d k e S t e i n b e i s , a t r g o v i n a b l a g o m nije više o n a k a , k a k o j e pr i je b i l a , j e r B o s a n c i , pak i L i č a n i m o g u s a d a b l a g o p r o d a t i i kod svoje kuće,

guje ima, ih domaćih kupaca ili drugih što dodju sa strane.

s m o , da bi se šteta , koja je nastala zbog oskudice trgovine u veliko ipak naknadila i da bi još više koristi bilo, kad bi bili putevi po se l ima uredni i s t im Knin kao središte bio u komunikaciji sa svo­j im se l ima, koja su bogata voćom, ž i tom, raznim povrćem, pak i b l a g o m . Uvjereni s m o , da će mnogi posumnjat i u ist initost naših navoda, ali mi evo tvr­d imo postojanu ist inu, kad kažemo, da u našoj kra­jini imade velikih sela, koji j o š ni danas nisu imali te sreće, da u setu, a džaba ti izpred svoje kuće vide prosti har. Seljani ovih mjesta nose trgovinu, prevaljujuć kadkada do 3 0 k im. na plećima, ili na žir inčetu. Svak će po tom uvidjeti, da mu je na o-vaj način zarada kukavna i nesretna. 1 u ovom po­g ledu opaža se grdna razlika, nejednakost, pa reci­m o i — sebičnost . Dok su mjesta bližu Kuma pri­l ično snabdjevena putevi u a ; ona odalja, gdje je najveća potreba skroz su zapuštena i tko se po ovim vrletnim gudurama penje, mora iz dna duše da o-sudi ovaki nemar.

Kad s m o ua putovima, da vam pripovjedim jo š jednu nesmisao i porugu, koja se nigdje ne bi mogla trpjeti, a ovdje se podnosi sa stoičkom rav­nodušnošću. Tvrdka Steiubeis sagradila j e oirag ne­koliko godina vlastitu uzkotračuu željeznicu od Kni­na do Drvara za izvoz gore, koju Steiubeis eksploa­tirao iz Bosanskih šuma. Željeznica prolazi kroz Dalmat inska sela i onda prelazi u Bosnu. Ona i m a svoj redoviti odlazak i polazak, ali na veliko naše čudo i izuenadjeuje nije dozvoljeno ovom željeznicom ui osobno putovati , ni opremati trgovački e spap . Tako s m o vam mi u istinu kod željeznice, bez že­l jeznice !

Kada austrijska vlada nije bila kadra, d a nas odavle željeznicom spoji sa osta lom braćom, mogla je barem pri konoesiji bili toliko obazriva i uvi-djavna, pak staviti uvjet vlasništvu, da pristup k že­ljeznici bude otvoren putnicima i trgovini . Tako mi imamo slučaj jedinstven u svietu, da željeznica p ro ­lazi po zapuštenim krajevima, gdje n e m a puteva ni staze, ali je nepristupna prometu i trgovini. Mnogi se izgovaraju, da j e putovanje ovom željeznicom skopčano sa nesiguruošću i pogibelju života zbog s labe gradje. Ovako izmotavanje , samo j e djelomično ist inito, ali se stvar ipak lako može izpraviti. Os im

Stajnbeisovi prijatelji i gost i , i svaki dan putuje po koji \ is i ili niži činovnik ili radnik, kojima tvrdka bOTplatno dozvoli prevoz, pak im se do s a d a ništa zla nije dogodi lo .

Na nadležnima je , da se za ovo živo zauzmu.

V I E S T I. N a š e eieuj. predbrojnike, koji koncem tek

minulog tromjeseca n isu podmirili p r edbro jbn na , H r v . M e č " , mol imo d a to u r a d e što prije, t ako isto i sve d r u g e , koji nam još d u g u j u za ovu go­dinu. Ova opomena r r iedi i za sve n a š e dužnike g lede uvrstbe objavu, oglasa , zahvalnica i pr ioboenih

I z Beča opet navješćuju, kako tamo marljivo rade oko programa za gospodarstveno pripomaganje Dalmacije . Po proverbijalnoin običaju sve se to radi dakako na strpljivom p a p i r u . Program će d a k a k o bit l iep, načičkan, pa će uz d r u g e tolike programe ostati negdje u kojoj ministarskoj ladici kao novi prilog vladinim svjedočanstvima, da j e Dalmacija

t o m e ce sve svrš i t i , j e r se t a m o noje

Vinogradarima na z n a n j e . P r imam

i m o : Ove g o d i n e a m e r i k a n s k a loza

dieliti kao lanjske. JU I Biofl

početi

•nk in-k.i Onaj, koji hoće da mu se pol mora da j u plati unapried, a novac ima po-

rskom ^nredn u Biogradu, i to računajiić 1000 "učića po K 4 , a 1 0 0 0 ži lavica po K 8,

N a odrezku mora naznačiti vrst i količinu a-merikanske loze , koju žel i , onda svoje ime, prezime I ime otčevo, mjesto kamo se ima loza poslati , te napokon hoće li da mu se loza pošalje poštom ili parobrodom.

Žilavica će biti jako malo na razpoloženje, a osta znatan broj ključića.

Nek se naručuju sl iedeće vrs t i : 1 . Za plitke, suhe, crvene zemlje — Rupestrit

-nticola. 2. Za dublje crveno ili crne zemlje — Hipa-

-Xltupestris. 8. Za suhe, biele, vapnene zemlje - Aramon

Rnpestris. , Za vlaine, biole, vapnene zemlje — Solo-

Ove su dobre i prokušane amerikanske loze,

te se lako i dobro sljubljuju s našim domaćim

Onaj, koji sam pridigne lozu u Vrani platit

;e za 1000 ključića po K 3 , a za 1000 ž i lavica

K 7 : — .

" • ^ E r m e t e N o v e l l i dao je , kako jav ismo, samo iv ie predstave u Š iben iku: „ P a p i Martenovu ko­šaru" i Papa-Lebonarda", ali su i te dvie cigle pred­stave bile dovoljne, da nas uvjere o velikoj njegovoj riumačkoj vrstnoći, koja se razvila do prave umjet­nosti. Pisati o toj umjetnosti bilo bi preuzetno, iza kako se o njoj napisalo i izpunilo na hiljade i hi-

belet i. kili J e s u d ,

i a j e Brinete Novell i j e d a n od najvećih d r a m a t ­skih i n t e rp r e t a t o r a , da j e osebu jan , go tovo ne-lostiživ u psiholožkoj ob radb i svojih u loga . P r e d ­s tave , koje j e dao u Š iben iku , ima le s u m o m e n a t a ,

su i nas u t o m e ubiedi le , i po koj ima s m o li r a zumje t i , kolik m o r a da j e Novell i u velikim a m a n. p . u Ote l lu , Kra l ju L e a r u , Schy l loku i , Š t e t a , š to ' g a n a š e obćins tvo nije vidjelo u t i m

p r o d u k c i j a m a . 1 d r u g i č lanovi d ruž ine liepo su i-gra l i , na jpače g . ca Se r ra , koja će se bez s u m n j e

iti do prave umje tn ice . Kaza l i š t e j e bilo obje večeri vrlo l iepo pos je-

f N i k o Utuć" F r a n i n , mlad ić doba r , v r iedan , jepša uzdan ica obitelj i , p r e m i n u o je p redproš le

jepser mlado ;\0jo godini nakon k r a t k e , ali t ežke boles t i . Učio j e p r a v o i bio izvršio već dvie god ine u Bečii . P r e r a n a nje­gova s m r t s v a k o g a se u g r a d u bolno do jmi la . Ucvi­ljenoj obitelji i svojt i , medj kojom j e pokojnik imao i odl ičnu b raću Ška rpe , naše naj toplje s aučešće !

P o g l a v a r ttadirazza us l išao nam želju. Vra­

ti«* se o d m a h , o d m a h sa d o p u s t a . L i epo !

» H o t e l D i n a r a " gosp .e ud . Dodig , koji do sada nalazio u j edno j pobočnoj uličici g lavne ulice pre lazi p r ekosu t r a šn j im d a n o m u nove prostor i je u k u ć u L u k e Las ica kod kaza l i š t a , gdje j e već j e d n o ć takodjer bila r e s t au rac i j a . Novo promješće bi t će liepo ured jeuo , pa će uz dobru kuhin ju , kojom se „Hote l D ina ra* uviek odl ikovao, s igu rno zadovol ja­vati gos t e . Ciene su umjerene , a podvorba d o b r a , o čemu uvjeravaju i g g . abonen t i , pa kad j e t ako ne m o ž e m o , a da i mi ne p r e p o r u č i m o ovo poduzeće .

G o s p . I l i j u I v a n k o v i ć i/. Mostara otvorio je

ulici sučel ice l jekarni N . M i s t u r e .

Dućan jo liepo uredjen, bit će boga to snab­

djeven, i t ako će pol jepšat i ovaj dio g lavne u l ice ,

koja se m a l o po ma lo u ovo zadnje d o b a go tovo

sva obnovi la .

T u ž b e . U naš im pučkim š k o l a m a , osobi to m u ž k i n i , opaža se g r d n a p r e n a t r p a n o s t djece. Učitelji s u ove god ine udar i l i na sto m u k a s tom djecom, koju nemaju k a m o više smjest i t i . To se ne d a ničim op ravda t i , te bi napokon školska vlas t ima la da se ozbiljno za s tvar pobr ine , j e r jo u g r a d o v i m a ona dužna ili da nadje u d o b n o pomješće za škole ili da ga stvori g r adn jom nove školske zg rade .

T o od nje i t r a ž imo , jer će t im pres t a t i i ona d r u g a anomal i ja , koja se opazi la poče tkom ove škol . god ine , n a i m e , da su se djeca, koja nisu bi la kon­cem prošle godine p r o m a k n u t a , s tavl ja la jednako u viši razred s a m o da se kako god smanj i broj djece

školskom n a s t a v n o m r e d u ! Član mjestnog škol. Vieca.

V i n a r s k a z a d r u g a u Bolu razas la la j e cienik

svojih vina. Cienik je ukusno izradjen, ali i bez

ug leda t i .

P r l j a v i ć u m e z . Ovako , a ne drukči je može d a se nazove obor v las t ika kuće u kojoj j e smje­š t ena n a š a g r a d j a n s k a ško la . N a š a djeca i učitelj i p r imoran i su , da iz ovoga ć u m e z a udišu onaj ot rov i s m r a d , koji ni psi nijesu kadr i da podnesu . Os im toga uprav za ško l skog poučavanja , ondje se kao namjerno bačve nabi ja ju , š to prouzrokuje d a r m a r , s kojega se p ros to u školi niti š ta čuje , niti r azumi je . I m a v r e m e n a , da s m o mi na ovo upozori l i nad ležne , ali naš g l a s , kao d a bješe podvig neka se prosl iedi sa p r k o s o m . Z g r a d a j e up rav izpod C. K. Kota r ­skog P o g l a v a r s t v a , pak za to mi za s a d a p i t a m o : Čemu ovaki obziri i popuš t an j e . Z a š to se p r e m a kućev las tn iku ne vrši zakon i ne kazni zbog prekr­šaja zd ravs tvenog 'i

N a p a o g a l t id jak . 0 . Dr. Božo Kura j ica , li-ečnik ovdašnje ludnice , bio j e nenadno pr i p reg le ­danju umoboln ih n a p a d n u t i prilično ozledjen od j e ­d n o g lud jaka . Ozleda nije težka , te će kroz nekol iko d a n a za ra s t i .

N a p o t r e b u , d a s e poveća broj kn j igonoša upozorn jemo ope t poš t a r sku vlast i s t og p o g l a d a , š to se sada u Šibeniku nalazi i vojniš tvo, koje m a ­lome broju l is tonoša j o š više zadaje posla i t r u d a . — Vidjet ćemo, hoće li se sve ove okolnost i već j e d n o m uvaži t i .

Uzorna , k u l a n i i i o s i g, N e g r a . N a d r u g u pred­s tavu Novella odluči lo doći njekoliko Sk rad in j ana . Obrat i l i se P . N e g r n , ili tačni je agencij i n jegovoj , za posebni pa rob rod . Uglaviše . Zadn ja oporuka Ne -gri-a g las i la , d a im u s t u p a p a r o b r o d uz c i e n n o d l O O K i u z n a p l a t u t r o š k a z a b r z o j a v k u. T o su nam is te večeri u kaza l i š tu sa sneb ivan jem pr i -poviedali s ami Skradinja t i i . — Gdje j e i z raz , da se dostojno okrst i ovakav p o s t u p a k ? —

Z a n o v e t a n j a ttnancijaliiih o r g a n a . Njeki dan

sta . J av io to l inauei jaluoj vlast i i dot ičnoj s t r a ž i . Vraća se s v inograda u g r a d , ali se m e d j u t i m na onoj cesti p romieu io s t r aža r . Ovaj neupućen , z a u s t a ­vlja t ežaka , ne da mu napr ied . Težak na čudu , kud će s težko na tova renom život in jom. Imao v ražkog o-kapanja , dok se pr i javio komesa ru i dok u z m o g a o pros l ied i t i . Prvi s t r aža r zlo učinio, š to nije s tva r p r iopć io svome zamjen iku , a ovaj ope t z lo , š to se uhva t io čovjeka ni kr iva ni d u ž n a , p rem j e bio upo­z o r e n od m n o g i h , da tu nema n ikakva p r e s t u p k a , n i ­kakva k r iomčaren ja . Bilo bi željeti , da se ovakovi slučajevi ne ponove .

Z l a t n a m i s a . VIč O. Serafin Ivasović p ros la ­vio j e proš le nedjelje u franjevačkom s a m o s t a n u u Z a d r u svoju z la tnu misu . T o m p r i g o d o m pr imio j e svojeručno p i smo od pape kojim mu čes t i t ao na pet-dese tgodišn j ic i . D o b r o m e i v r i eduome s tarcu čes t i ta ­mo i mi od srca na ovoj r iedkoj svečanost i . Ž iv io !

Š i b e n s k i d o p i s n i k . N a r o d n o g a Lis ta" našao j e nuždi i i in , da u zadnjem broju tog li.-,ta izpravi onu s tavku našeg izvješća o kotarskoj učitel jskoj skupš t in i u Šibeniku, gdje kaza smo , da je skupš t ina g l a s o v a l a : r a z p u s t ko ta r ske gospodarske z a d r u g e , na mjes to r e ć i : ko ta r ske učiteljske z ad ruge . Svak, tko j e ono u našem l is tu proči tao , pa da j e i najveći ćuk, b i t će se o d m a b sjetio, d a j e to bio ili lapsus imami ili t i skarska pogreška , koju nije t rebalo na­ročito izpravi t i , j e r s e j e cielo izvješće bavilo uč i te l j ­sk im , a ne g o s p o d a r s k i m s tva r ima . Bit će, da g. dopisn ik , uhođen u oči od onog inače njemu mi log o ružn ičkog aparata", aa koji se u i s tom broju . N a ­rod. Lis ta* doduše o p r a v d a n o , ali kao on u s tanov i tu svrhu tuži , nije m o g a o razabra t i odmah nehot ičnu pogrešku . A što ni se tek dalo reci. kad bi se htjelo govori t i o njegovim hot ičn im p o g r e š k a m a , radi kojih dolazi do t o g a , da se mora u isto doba pokajnički klanjati i Bogu i vragu.

N e č i s t o u l i c e . S a d a u doba j e m a t v e , gdje j e god koja konoba , ne može čovjek da prodje od vo-dur ine i g l i ba što se po u l i cama nakupi . Z n a m o , da nije moguće , da u ovo doba sve ulice budu čis te i si ihe, ali na ono, što je previše i š to se može učini t i s manje , ima lo bi se bolje paz i t i , j e r napokon svug­dje su blizu na dohva tu konali pa neka se u nje saljeva nečista voda iz izperen ih bačava .

Za d r u ž b u Sv. ( i i i l a i Metodi

milo j e naše uredniš tvo od gosp .de .1

l'ia Terzauov ica . Manoj la Brecble ra

po,a>t smrt i b lagopokojnog Nike I n i .

( ' i r i l o - m e t o d s k i k a l e n d a r z a g. I - * 0 ' N * molbu k luba Ćiril. Met. zidara uvršćujemo s l iedeći

proglas: B r a c o ! Knjižara L. Kle ina u Zagrebu r a z a -

ri lo-Metodskih koledara" za 1 9 0 7 . K o l e d a r j e po općem sudu ua šeg novinstva krasuo u red jen . podpun i Šemat izam kraljevine Hrvatske, S l avon i j e , Da lmac i je , Bosne i Hercegovine te Istre op reml j en j e liepira knj iževnim darom, da g a m o ž e m o smje lo nazvat i „Knj iževni almanak". Svaka hrvutska k u c a , svaki ured, svaki trgovac, župnik, činovnik j e d n o m riećju svi t r eba d a nabave ovaj koledar, j e r j e n je ­gova zadaća upravo plemenita , u jednu ruku da je hrvatskom čitaocu zdravu hranu, a u drugu p o m a c č is t im d o b i t k o m zapuštenu siročad tužne I s t re , iji ć o ! P r e n i m o se već j e d u o m ! Odbac imo sve s p e k u l a ­t ivne koledare, poduprimo ua svakom koraku p o d u ­zeća „ K l u b a Ćirilo-Metodskih zidara", jer na rn la -djim sviet ostaje! K l u b Ćiri lo-Metodskih z i d a r a Z a g r e b .

Iz zapisaka n e k o g m l a d o g č u d a k a .

U n a š e m h r v a t s k o m Pr imor ju diže se stari u-

skočki g r ad Sen j . Uz Hrel janoviće i Vlahoviće ž ivu

u njemu i razni Scarpe, Olivieri, Ilivosecchi i Fio-

rell'i. Svi ti Senjaui talijanskog imena dobri s u Hr­

vati i svim oduševl jenjem rade za svoju otačbinu

Hrva t sku . Ni jednome od njih ne pada na u m , da

b u d u nešto d r u g o no — Hrva t i . N e z n a m koja j e

razlika izmedju Senja i Bieke ili Zadra. Sva ta

mjesta u istoj su zemlji , ua i s tome moru. 1 dok s u

senjski Olivieri i Fiordli dobri Hrvati, zadarski i

riečki Ićevići su Tal i janci . Ti čudac i (čudniji od

mene) misle kad se zovu Jhns pa se pišu sa dva

s, da mi zgoljni Lat ini . Brus!

OSežić (si licet mjesto <h*xich).

Vlastnik , izdavate l j i odgovorn i u r edn ik

P E T A R P I L I Ć . T i s a k : .Katoličke Hrvatske Tisknrne*.

O b j a v a ; Kupuje se rabljen glasovir, dobro uzćuvan

Ponude neka se uprave Antunu Dobronićtt učitelju, u Drnišu.

s ir i pri-

Traži SO u Š i b e n i k u m a l i s t a n s a 2 s o b e i

p r e d s o b l j e m ili k u h i n j o m i s e l e k t r i č n o m

r a z s v j e t o m . Ponude pod I. :i. B. nek s e

poša l ju Upravi lista n Šibeniku,

Prodaju se 4 b a č v e oil 2 S - 3 0

Pri ja izkazanib K 7.VJ:<J Ikupno K 7 6 5 : 0 9 Napr i ed za našu I s t ru !

povoljnu cienu. Bačve su u dobrom stanju,

zgodne za drop. Tko želi nabaviti, neka se

obrati našem uredništvu.

RIEČKA PODRUŽNICA

HRV. POLJODJELSKE BANKE I) I 0 X I <: K 0 D R U % T V O

Via del Molo br. 2. — Rieka — Via dol Molo bi\ 2. Prima novac na uložne knjižnice i ukamaćuje ga za sada sa čistih 3.6°/0.

Prima novac uz ustanoviti se imajuće uvjete na tekući račun (Conto Uorrente).

Obavlja naplate i izplate za tudji račun na lnjestnim i stranim tržištima.

Kupuje i prodaje za vlastiti i tudji račun sve zemaljske proizvode i razno-

vrstnu robu: brašno, posije, grah, soćivice, laneno i kudeljuo sjeme, djetelinu,

sieno, suhe šljive, pekmez, šiške, žir, borovicu, sjeme od bundeva (misirače, tikve),

kožu, govedji loj, vosak, umjetno gnojivo, gospodarstvene strojeve, vinogradarske

sprave i potrebštine (galicu i sumpor).

Podieljuje predujmove na sve vrsti žitarica, zemaljskih proizvoda i robu, koja brzom pokvarenju izložena nije.

Preuzima na skladište žitarice, zemaljske proizvod* i za uskladištenje sposobnu

robu u vlastitim skladištima i vrši sve time skopčane transakcije.

Bavi se u obće svim poslovima, koji u te struke zasjecaju.

Poslovanje strogo točno i savjestno.

B u z o j a v i " P o l j o d j e l s k a , R i e k a . § |

9 i» * l m Ì

; z> 1

Ü |N : < © co

I g

•~ Š* *e <§ » "-s

MONDIALE MAHUFACTUR s ^ *< fe

J *< fe

g I T © ó i t a t i á H s a m o , već k u i a t l s e m o r » H |

H davno prokuhani medicinski | 1

Steckenpfera Sapu i s ~ u urogartji VHMJ^^ r u w w , ^

od l j i l janu va inlicka

od B E R G M A N N A i druga , D r a ž d j a n i i

T e t s c h e u n a / L . od prije p o z n a t pod

i B E R G M A N N O V A S A P U N A

od ljiljanova mlioka ¡6 oslobodi od sunčanih pjegica, da

dobije bieli tein i nježnu boju

edp la tne komad M l para

ogariji VINKA VUČIĆA,

Società anonima per l'utilizzazione delle forze idrauliche della Dalmazia.

D I O N I Č K A GLAVNICA K 8000.000

Sjedište u TRSTU. Radnja u ŠIBENIKU.

I » l t l v l l S S I v i l

* C A L C I U M C A R B I D i * — ~ ; KOD KUPNJE 100 KILOGRAMA STO II Kr. 26franko Šibenik

Novac te 'kaje unapried Hi ne pouzeće Za Vrliku količine popuši uz pogodbu.

P R E D S T A V N I K I S K L A D I Š T A R

FAUSTO INCHIOSTRI ŠIBENIK

ganea (Jommereial? triestina prim

I z d a j e Kreditne listove sva na m j e s t a M o n a r ­

h i j e i I n o z e m s t v a .

B a v i s e kupnjom i prodajom d e v i z a ,

j a v n i h p a p i r a .

O t v a r a kredite uz tovarne dokumente u N o v i

J o r k , L o n d o n , P a r i z , H a m b u r g i t d . i t d . nz u m j e i

k a m a t n j a k .

Vidike u Krunam. uz uložničke Listove l

sa o d k a z o m od 5 d a n a uz 2 s / 4 %

, . . 1 5 . » 3 %

. 3 0 , , 4 V « %

Vložkc u zlatnim Napoleonima ili u engt. fnutim ! Da je predujmom: n a »riednostne papi, I u-arrants i torarne dokumente uz u v j e t e , ko

(tterlinam) uz uložničke Listove: |

sa o d k a z o m od 15 d a n a uz 2 % D a j e jamčevinu za carine s k l a d i š t a K o n t

n . 3 0 „ , 2V 2 °/o

« » • . 3 , » 3 ° / 0

N B . Z a u l o ž n e l i s t o v e s a d a u t o k u , n o v i k a -

m a t n i k u l a z i u k r i e p o s t 1 5 . o g N o v e m b r a i 1 0 . o d

D e c e m b r a o. g . ; i zda j e b l a g a j n i č k e d o z n a č n i c e n a

d o n o s i o c a s a š k a d e n c o m od 1 m j e s e c a uz k a m a t n j a k

od 1 V 2 % . Banko-Žiro i Tekući račun. V a l u t a od d a n a

u l o ž e n j a , u z k a m a t n j a k koji će se u s t a n o v i t i ; o b a v ­

lja i n k a s s o m j e s t n i h r a č u n a , m j e n i c a g l a s e ć i h na T r s t ,

B e č , B u d i m p e š t u , P r a g i d r u g e g l a v n e g r a d o v e M o ­

n a r h i j e , te p l a ć a d o m i c i l e svo j ih k o r e u t i s t a b e z ika­

kvog troška.

Izdaje uložne knjižice na štednju uz d o b i t od

Otvara tekuće račune u rasnim vriednotama.

Inkassi: O b a v l j a u t j e r i v a n j e m j e n i c a na sva m j e s t a

I n o s t r a n s t v a , o d r e z a k a i i z ž r i e b a n i h v r i e d n o s t n i h pa­

p i r a uz u m j e r e n e u v j e t e .

I zda je svo j im k o r e n t i s t i m a doznačnice na Her,,

A u s s i g , B i e l i t z , B r n o , B u d i m p e š t u , C a r l s b a d , Oer-

v i g n a n o , C o r m o n s , O o r n o v i c u , Kge r , l l i e k u , F r i e d e k ,

G a b l o n z , G o r i c u , G r a z . I n n s b r u c k , K l a g e n f u r t , La-

vov, L inz , O l o m u c , P i l s e n , P o l u , P r a g . P r o s s i i i t z ,

D u b r o v n i k , S o l n o g r a d ( S a l z b u r g ) , Sp l i t , T ö p l i t z .

T r o p p a u , W a r n s d o r f , B e č k o - N o v o m j e s t o i d r u g e g l a ­

vne g r a d o v e M o n a r h i j e beg ikakvog troška, a na

Inozemstvo po najboljem dnevnom tečaju.

Daje jamcem

( C o n t i r u n g s - L a g e r )

P r e u z i m a n j e u pohranu i o p r a v l j a n j e :

U sobi sigurnosti, koja pruža najveću gati

ja proti kojoj mu drago pogibetji provale i va

kojoj je posvećen osobiti nadzor sa strane

papiri, zlato, srebro i drćgncienosti, u

uvjete, te te ua zahtjev preuzima i uprav/janji i.

Osjegviraje vriednote proti gubiteim žriebanja.

U A N ( A ( : o M M K KO 1A LL T R I L S T I N A .

JOSIP CADEL optičar-specij(dista

ZADAH.

Zakleti proejmitclj sa Dalmaeij

K a / p o l a ž e b o g a t o m z b i r k o m o p t i č n i h p r e d m

obav l j a p a r u č b e i s p r a m I j e č n i ć k o g p r o p i s a .

P r i m a n a r u č b e t a b l i c a od kovino i od

l j ena že l jeza b n d koje ve l i č ine i bo j e .

D Š i b e n i k u u z o r k e t a b l i c a drž i g o s p . N.

koji t a k o d j e r p r i m a n a r n č b e .

I AŽNO ZA DJECI :

Jedan od najboljih načina, da se « I J e e a

g a e u v n j i i » d r a v a , da im se poboljša krv

i ojačuju pluća j es t davati im više puta na

dan meda, ili sama, ili s kruhom i s mliekom.

Preporuča se i starijima proti nazebam.

Čista naravskog meda po 6 0 novč., klg.

može se dobit samo kod

Vladimira K

Svaki trgovac, koji ne tu/lo­

su je svoju robu. ustupa ntjéÈh

svojim takmacima, koji oglasufií.

HRVATSKA VJERESIJSKA^BANKA ' PODRUŽNICA ŠIBKMK

(Centralna u Dubrovniku i Podružnica u Zadru) obavi,

tvrde

rd .« . s i c

i tekući ili na čel

, n a p u t n i c e i čeko Daje predujmove Kupuje i prodaj>

u u kam ¡

' papire

vriedno

anja na u ložn ice i blagajuicke""dozna!Í

i ine vr iednote u pohranu . Pr d r ž a v u i z a i n o s t r a n s t v o . sne pap ire , z la tn i i srebreni no

edni r o b u . ti d rž ;

a d u i n i c a , ž e l j ezn i čk ih i vca u papiru, d e v i z a ,

udustrijalnih papira s r e b r

l i h papira, pola.

vat n ih o b v e z n i c a , inos trans tva .

Unovćuje i z v u č e n e srećke , z a d u ž n i c e i d o s p j e l e kup arke. Provadja os iguranje proti t eča jnom g u b i t k u ižriebanifc

Obavlja vinkulaeija i devinkulaeija s v i b vrsti vried zenitbcnc i sve druge j a m č e v i n e u v r i e d n o s u i m p a p i r i m a , te provadja konversije .

Izvršujc izplate na s v i m m j e s t i m a naše i 'drugih država, te izdaje kreditna Eskomptira mjenice, naputn ice i k u p o n e vr iednosuih papira. — P r o d a j e

za sva vučenja . — Obavl ja bezp la tno reviz i ju s v i h srećaka naš* države i drugih u zvo l jen ih . — O s i m t o g a obav l ja t će i sve os ta l e transakc i je , koje zasjeeaju u b; s truku , uz najpovol jn i je uvjete . S v e potanje obav ies t i daje rado u s m e n o i p i s m e n o .

I l i v a U k u V J e r e * i | * k a B a n k a (Podružnica Šibenik).

r i t e t n i h e m l j e i

k u p o n s k e

Štovanom obćinstvu preporučujem upo­

trebljavanje M A (i AZIN 0 V E SM HE KO V AČE.

koja okrjepljuje želudac, razgrijava živce, zaii-

stavlja. proljev i lieći od groznice, tifósa.

J A Ö W W 3 A M A

hunjavice i t. d

S a m o čista, o d l i k o v a n a »Smrek ovaca f

d o b i v a se k o d distileura

Šibenik (Dalmacija).

Bankovne prostorije u ulici Nicolč Macchiavelli, br. 26.

započela je svoje poslovanje, t e

obavija sve bankovne i mjenične poslove :

1 \ 1 S I V P M \ ( < \ Z 1 N V eskomptuje mjenice, daje predujmove na vried-

nostne papire, kao i na robu ležeću u javnim

skladištima.

Kupuje i prodaje vriednostne papire, svake

vrsti, devize, inozemni zlatni i srebrni novac, te

banknote, i unovćuje kupovne i izždriebane pa­

pire uz najpovoljnije uvjete.

Izdaje doznake na sva glavnija tržišta

monarkije i inozemstva, te otvara vjeresije nz

izprave (dokumente) ukrcavanja.

Prima novac na štedioničke knjižice u te­

kući i giro račun.

Obavlja sve burzovne naloge najbrže i

najsavjestnije uz vrlo umjerene uvjete.

Posreduje i konvertira hipoteke kod prvih

hipotekarnih zavoda uz najniže uvjete.

ISI

ie p o s t i z a v a u p o r a b o m n a j n o v i j e '

'a za kose od orahova ekstrakta

ìergmanna i d r u g a u D r a ž d j a i i i m

Dobiva se n staklenkama po K 2.50

)gf u Drogariji VISKA VUČIĆA, Šibenik

S VOJ K SVOME SVOJ K SVOME . l l v D I W H R V A T S K A T V O R N I C A V O Š T A N I H S V I J E Ć A U Š I B E N I K U

Častim se preporučit p. u. obćinstvu, poštovanom, svećenstvu, crkvama,

bratovštinama svoju krasno iiredjenu

TVORNICU VOŠTANIH SVIJEĆA Kod mene se dobit mogu izvrstne, a od mnogih p r i z n a t e u svim

veličinama

mjm oi pravog pždiajeg ?aska kao i fluog crkvenog tamjana,

Prodajem dobra i sviježa - po zdravlje — koris'na meda Klg. po K 1:20 para.

Kupujem uz dobru cijenu u svim kolikoćama žutog voska.

Svaku i najmanju naručbu p . n. mušterija obavljam najspretnije, kao

i, uz najpovoljnije uvjete.

^ v e l e š t o v a n j e m

V n i n n i i t I « I 1,14

Šibenik (Dalmacija) glavna ulica

J E D I N A H R V A T S K A T V O R N I C A V O Š T A N I H S V I J E Ć A L Š I R E N I K I