Šri išopanišad vede

7/25/2019 Šri išopanišad vede

http://slidepdf.com/reader/full/sri-isopanisad-vede 1/72

1



Uvod

„Učenje Veda"

Predavanje Njegove Božanske Milosti A.C. Bhaktivedanta Swami Prabhupadeodržano 6. listopada !6!. godine u dvorani Conwa" #all$ u %ondonu$ u

&ngleskoj.

Dame i gospodo, tema današnjeg predavanja je učenje 'eda. Što su 'ede?Sanskrtski korijen riječi veda može se razičito tumačiti, ai konačni smisao jeisti. 'eda znači znanje. Svako znanje koje pri!vaate je 'eda, jer su učenja'eda izvorno znanje. U uvjetovanome stanju, naše je znanje podožnomnogim nedosta#ima. $a raziku od oso%o&ene duše, uvjetovana duša imačetiri nedostatka. 'rvi je da nužno radi greške. (a primjer, )a!atma *and!ise u našoj zemji smatra veikanom, ai je napravio puno pogrešaka. (jegovga je pomonik još pred sam kraj upozoravao+ „)a!atma *and!i, ne idite na

sastanak u (e De!i. -d neki! sam prijateja čuo da vam prijeti opasnost."i on nije posušao. Ustrajao je u odu#i da ode i stradao. /ak i veikani poput)a!atme *and!ija i predsjednika 0enned1ja rade greške. *riješiti je judski.2o je jedan od nedostataka uvjetovane duše.

Drugi nedostatak je podožnost iuziji. 3iti u iuziji znači pri!vatiti ma"u, onošto nije takvo kakvim se čini. Ma"a dosovno znači „ono što nije". Svatkopri!vaa tijeo kao jastvo. ko vas upitam što ste, rei ete+ „4a sam 5van. 4asam %ogataš. 4a sam ovo, ja sam ono." Sve su to tjeesna poistovjeivanja, aivi niste tijeo. 2o je iuzija.

2rei nedostatak je skonost varanju. Svatko voi varati druge. 5 najvea%udaa se predstavja kao vro inteigentan čovjek. 'remda je ve istaknuto da je u iuziji i da griješi, on e umovati+ „4a misim ovako." i ne poznaje čak nisamoga se%e. 'iše knjige o 6iozo6iji, iako je pun nedostataka. 2o je njegova%oest. 2o je varanje.

(aposjetku, imamo nesavršena osjetia. 'onosni smo na svoje oči. /estonas izazivaju+ „)ožete i mi pokazati 3oga?" imate i vi oči kojima možetevidjeti 3oga? ko nemate oči, nikada neete vidjeti. 0ad %i sada u so%i

nestao svjeta, ne %iste mogi vidjeti ni svoje ruke. 0akav je, onda, vaš vid?(e možemo očekivati da emo stei znanje 7vedu8 nesavršenim osjetiima.Uza sve te nedostatke, u uvjetovanom životu ne možemo nikome datisavršeno znanje. (i sami nismo savršeni. $ato pri!vaamo 'ede kakve jesu.

'ede možete smatrati !induskim spisima, ai riječ „!indu" je stranogaporijeka. )i nismo !indusi. )i se%e smatramo dijeom varna(rame. 2aj izrazukazuje na sjed%enike 'eda, one koji pri!vaaju osmerostruku podjeujudskog društva na varne i a(rame. U društvenom, kao i u du!ovnom životupostoji podjea na četiri staeža, odnosno reda. 2o se naziva varna(ramom. U

Bhagavad)giti 79.:;8 rečeno je+ „-vakva podjea postoji svuda, jer ju je

2



stvorio 3og." Društvo se dijei na brahmane, k(atri"e, vai("e i (udre.Brahmane su vro inteigentni judi koji znaju što je 3ra!man. $a njima sijedek(atri"e, administrativni staež. 'otom vai("e, trgov#i. -ve prirodne staeženaazimo svuda. 2o je vedsko načeo i mi ga pri!vaamo. Vedska načea sepri!vaaju kao nepore#iva istina, jer ne mogu %iti pogrešna. (a primjer, u5ndiji se kravja %aega smatra čistom, iako je životinjski izmet. U 'edama

ete na jednom mjestu nai odred%u da se morate odma! okupati akododirnete izmet. (a drugom mjestu je rečeno da je kravja %aega čista. konjome premažete nečisto mjesto, ono e postati čisto. -%ičnim razumommožemo tvrditi da je to proturječno. Ustvari, s o%ične točke gedišta i jestproturječno, ai nije pogrešno. 2o je činjeni#a. 4edan istaknuti znanstvenik iiječnik iz <a#utte anaizirao je kravju %aegu i otkrio da posjeduje svaantiseptična svojstva.

ko u 5ndiji jedan čovjek kaže drugome+ „)oraš to učiniti", taj mu drugimože odgovoriti+ „Što !oeš time rei? $ar je to vedska nared%a koju moram

posušati %ez prigovora?" Vedske se nared%e ne interpretiraju, ai ako pažjivoproučite zašto su dane, vidjet ete da su sve ispravne.

'ede nisu z%irke judskoga znanja. Vedsko znanje potječe iz du!ovnogasvijeta, od *ospodina 0rišne. Drugo ime za 'ede je (ruti . =iječ (ruti odnosi sena znanje koje se stječe sušanjem. 2o nije eksperimentano znanje. *ruti seuspore&uje s majkom. -d majke učimo toiko mnogo stvari. (a primjer, akožeite znati tko vam je ota#, tko vam može odgovoriti? )ajka. ko vam kaže+ „-vo je tvoj ota#", morate to pri!vatiti. (e možete eksperimentanim putemsaznati tko vam je ota#. Sično tomu, ako žeite stei znanje o onome što je

izvan dosega vašeg iskustva, vašega eksperimentanog znanja i osjetini!djeatnosti, morate pri!vatiti Vede. (ema govora o eksperimentiranju.>ksperimenti su ve provedeni i istina je utvr&ena. )ajčina se izjava morapri!vatiti kao istina. (ema drugog načina.

'ede se smatraju majkom, a 3ra!ma djedom, prao#em, jer je prvi primiovedsko znanje. 'rvo živo %ie na samom početku %io je 3ra!ma. -n je primiovedsko znanje te ga je prenio (aradi i drugim učeni#ima i sinovima, a oni suga prenijei svojim učeni#ima. 2ako se vedsko znanje prenosi učeničkimsijedom. U Bhagavad)giti je potvr&eno da se vedsko znanje spoznaje na taj

način. >ksperimentanim putem možete doi do istog zakjučka, ai da %isteuštedjei vrijeme, tre%ate pri!vatiti vedske izjave. ko žeite znati tko vam jeota#, a majku pri!vatite kao autoritet, onda ete %ez rasprave pri!vatiti štogod vam ona kaže. 'ostoje tri vrste svjedočanstva+ prat"ak(a, anumana i(abda. Prat"ak(a znači „neposredno svjedočanstvo". (eposrednosvjedočanstvo nije oso%ito do%ro, jer su naša osjetia nesavršena. Svakogdana vidimo sun#e i ono nam izgeda kao maeni kout, ai zapravo je vee odmnogi! paneta. 0akva je korist od takvoga gedanja? Umjesto toga, moramočitati knjige i na taj način stei znanje o sun#u. (eposredno iskustvo nijesavršeno. numana, induktivno znanje, temeji se na pretpostav#i+ „2o %i

mogo %iti ovako." (a primjer, Darinova teorija tvrdi da su se stvari z%ie na

3



ovaj ii onaj način, ai to nije znanost. 2o je prijedog koji tako&er nije savršen.i znanje primjeno iz autoritativni! izvora je savršeno. 0ad od autoriteta sradio postaje čujete najavu programa, pri!vaate je. (e poričete je i nemorate eksperimentirati, jer ste je primii iz autoritativni! izvora.

Vedsko znanje se naziva (abda)pramanom, a drugi naziv za njega je (ruti .*ruti znači da se mora primiti putem u!a. 'ede naučavaju da samo sušajuiod autoriteta možemo s!vatiti trans#endentano znanje. 2rans#endentanoznanje ne potječe iz ovoga svemira. $nanje ovoga svemira je materijano, aznanje izvan njega trans#endentano. (e možemo prii čak ni grani#amasvemira. 0ako onda možemo otii u du!ovni svijet? Stoga, nismo umogunosti da steknemo potpuno znanje.

Du!ovno ne%o postoji. S onu stranu pojavnoga i nepojavnoga svijetapostoji druga priroda, ai kako možete saznati da postoji ne%o na kojem supaneti i nji!ovi stanovni#i vječni? Sve to znanje postoji, ai kako ete doi donjega eksperimentanim putem? 2o je nemogue. $ato morate pri!vatitipomo 'eda. 2o se naziva vedskim znanjem. U našem pokretu za svjesnost0rišne znanje pri!vaamo od najvišeg autoriteta, od 0rišne. Sve vrste judipri!vaaju 0rišnu za najviši autoritet. 'rije svega, govorim o dvije vrstetrans#endentaista. 4edni su impersonaisti, ma"avadiji . -%ično su poznati kaovedantisti, a predvodi i! Šankaraar1a. Druga vrsta trans#endentaista suvaišnave, poput =amanujaar1e, )ad!vaar1e i Višnusvamija. 5 Šankarasamprada1a i vaišnavasamprada1a pri!vaaju da je 0rišna Svevišnja3ožanska -so%a. Šankaraar1a se smatra impersonaistom koji jepropovijedao impersonaizam, neoso%ni 3ra!man, ai on je ustvari prikriveni

personaist. U svom tumačenju Bhagavad)gite napisao je+ „Svevišnja3ožanska -so%a (ara1ana trans#endentaan je prema kozmičkom očitovanju."'otom je potvrdio+ „2a Svevišnja 3ožanska -so%a (ara1ana je 0rišna koji sepojavio kao sin Devaki i Vasudeve." 'ose%no je spomenuo imena 0rišnini!roditeja. Svi trans#endentaisti pri!vaaju 0rišnu za Svevišnju 3ožansku-so%u. U to nema dvoj%e. (aš izvor znanja u svjesnosti 0rišne je Bhagavad)gita, koju je izgovorio sam 0rišna. -%javii smo Bhagavad)gitu kakva jest, jerpri!vaamo 0rišnine riječi %ez ikakva tumačenja. 2o je vedsko znanje.'ri!vaamo ga, jer je čisto. 'ri!vaamo sve što 0rišna kaže. 2o je svjesnost0rišne. 2ako štedimo puno vremena. ko pri!vatite pravi autoritet, odnosno

izvor znanja, uštedjet ete vrijeme. (a primjer, u materijanom svijetu postojedva načina stje#anja znanja, induktivni i deduktivni. Deduk#ijom pri!vaatetvrdnju da je čovjek smrtan. Da je to tako kaže i vaš ota#, i vaša sestra, i svidrugi, a vi ne provodite eksperimente. 'ri!vaate za činjeni#u da je čovjeksmrtan. 0ad %iste to žejei saznati istraživanjem, morai %iste proučiti svakogčovjeka. 'ri tome %iste čak mogi pomisiti kako %esmrtan čovjek možda ipostoji, ai ga još niste susrei. (a taj način vaše se istraživanje nikad ne %ipriveo kraju. 2aj se pro#es na sanskrtu naziva aroha, uzazni pro#es. koznanja požeite stei nekim o%ikom oso%noga napora, uz pomo nesavršeni!

osjetia, nikada neete doi do pravog zakjučka. 2o nije mogue.

4



U Brahma)samhiti naazimo izjavu+ „'utujte zrakopovom koji eti %rzinomuma@" (aši materijani zrakopovi ete tri tisue kiometara na sat, ai koika je%rzina uma? Dok sjedite kod kue možete trenutno pomisiti na 5ndiju, koja jeudajena, re#imo, šesnaest tisua kiometara, i ona se odma! pojavi u vašemudomu. Umom ste otiši do nje. 3rzina uma je tako veika. $ato je rečeno+ „0ad %iste putovai tom %rzinom miijunima godina, uvidjei %iste da je

du!ovno ne%o neograničeno." (e možemo mu se čak ni pri%ižiti. $ato vedskispisi naažu da moramo 7upotrije%jena je riječ „o%avezno"8 priivjerodostojnu du!ovnom učiteju, guruu. 0oja je kvai6ika#ija du!ovnogučiteja? Du!ovni učitej je onaj tko je pravino čuo vedsku poruku iz pravogizvora i tko je čvrsto utemejen u 3ra!manu. 2o su dvije odike koje moraposjedovati. 5nače nije vjerodostojan.

-vaj pokret za svjesnost 0rišne ovašten je prema vedskim načeima.0rišna kaže u Bhagavad)giti + „'ravi #ij vedskog istraživanja je spoznaja0rišne." U Brahma)samhiti je rečeno+ „0rišna, *ovinda, ima %ez%roj o%ika, ai

svi su oni jedno." -ni ne naikuju našim nesavršenim o%i#ima. (jegov o%ik jesavršen. )oj o%ik ima početak, ai (jegov nema. -n je ananta. (ema kraja(jegovim raznim o%i#ima. )oj o%ik sjedi ovdje, a ne u mom stanu. Vi sjeditetu, a ne u svom stanu. i 0rišna u isto vrijeme može svuda %iti prisutan.)ože sjediti u *ooka Vrndavani i istodo%no sve prožimati, %iti prisutan svuda.-n je prvo%itna, najstarija oso%a, ai kad god pogedate 0rišninu siku, vidjetete madia od petnaestak ii dvadesetak godina. (ikad neete vidjeti star#a.Vidjei ste u Bhagavad)giti sike 0rišne kao vozača %ojni! koa. U to je vrijemeimao preko sto godina. 5mao je praunuke, ai je izgedao kao madi. 0rišna,3og, nikada ne stari. 2o je (jegova vr!ovna mo. ko požeite nai 0rišnu

proučavanjem vedski! spisa, samo e vas z%uniti. 2o možda i jest mogue, ai je vro teško. )e&utim, o 0rišni možete vro ako stei znanje od (jegovogabhakte. -n vam *a može dati riječima+ „0rišna je ovdje, uzmi *a." 2o je mo0rišnini! bhakta.

'rvo%itno je postojaa samo jedna 'eda i judi je nisu morai čitati. 3ii suinteigentni i imai tako do%ro pamenje da %i je razumjei čim %i je čui oddu!ovnog učiteja. -dma! %i s!vatii čitav njezin smisao. i prije pet tisuagodina V1asadeva je za jude u ovom do%u, 0ai1ugi, zapisao 'ede. $nao jeda nee živjeti dugo, niti imati do%ro pamenje i istančanu inteigen#iju. „$ato

u i! pisanom riječju poučiti vedskom znanju." 2ako je podijeio 'edu na četiridijea+ +g, Sama, Atharva i ,ajur. 'otom je povjerio te 'ede svojimučeni#ima. )isio je i na soj manje inteigentni! judi+ stri 7žene8, (udre7radnike8 i dvija)bandhue. -vija)bandhu je oso%a ro&ena u o%iteji visokogaroda koja nema potre%ne kvai6ika#ije. /ovjek ro&en u o%iteji %ra!mane kojinema kvai6ika#ije brahmane naziva se dvija)bandhu. $a nji! je napisaoMahabharatu, zvanu povijest 5ndije, i osamnaest Purana. Sva ova djea Purane, Mahabharata, četiri 'ede i pani(ade predstavjaju vedskuknjiževnost. pani(ade su dio 'eda. V1asadeva je potom za učenjake i

6iozo6e sažeto izožio sve vedsko znanje u 'edanta)sutri . 2o je zakjučna riječ

5



'eda.

V1asadeva je oso%no napisao 'edanta)sutru po uputama (arade, svojega*urua )a!araje 7du!ovnog učiteja8, ai ipak nije %io zadovojan. 2o je dugapriča, opisana u *rimad)Bhagavatamu.Vedav1asa nije %io oso%ito zadovojančak ni nakon što je napisao Purane, pani(ade i 'edanta)sutru. -nda ga jenjegov du!ovni učitej, (arada, poučio+ „-%jasni 'edanta)sutru." 'edantaznači „krajnje znanje", a krajnje znanje je 0rišna. 0rišna kaže da kroz sve'ede tre%amo spoznati (jega+ vedanta)krd veda)vid eva /aham. Uz to kaže+ „4a sam tvora# 'edanta)sutre i poznavatej 'eda." 'rema tomu, 0rišna jekrajnji #ij. 2o je o%jašnjeno u svim vaišnavskim tumačenjima 6iozo6ije'edante. )i, gaudijski vaišnave, imamo svoje tumačenje 6iozo6ije 'edante,0ovinda)bha("u, koju je napisao 3aadeva Vid1a%!ušana. 5 =amanujaar1a i)ad!vaar1a su napisai takva tumačenja. Šankaraar1ino tumačenje nije jedino. 'ostoji više tumačenja 'edante, ai judi imaju pogrešan dojam da jeŠankaraar1ino tumačenje jedino, jer ga vaišnave nisu prvi napisai. Sam je

V1asadeva napisao savršeno tumačenje 'edante, *rimad)Bhagavatam.*rimad)Bhagavatam počinje prvim riječima 'edanta)sutre+ janmad" as"a"atah. $načenje ti! riječi 7 janmad" as"a "atah8 u potpunosti je o%jašnjeno u*rimad)Bhagavatamu. 'edanta)sutra tek nagovještava što je 3ra!man,psoutna 5stina+ „psoutna 5stina je taj iz kojega sve emanira." 2o je sažetatvrdnja koja je potanko o%jašnjena u *rimad)Bhagavatamu. ko sve emaniraiz psoutne 5stine, kakva je onda priroda psoutne 5stine? 2o je o%jašnjeno u*rimad)Bhagavatamu. psoutna 5stina mora %iti svjesnost. -na jesamoo%asjana 7sva)rat 8. Svjesnost i znanje razvijamo primajui znanje oddrugi!, ai za psoutnu 5stinu rečeno je da je samoo%asjana. 'edanta)sutra

predstavja %it vedskoga znanja, a sam pisa# ju je o%jasnio u *rimadBhagavatamu. $a kraj, moimo one koji iskreno tragaju za vedskim znanjemda pokušaju s!vatiti smisao svega vedskog znanja iz *rimad)Bhagavatama iBhagavad)gite.

6



Prizivanje

om purnam adah purnam idamuirnat purnam uda1"ate purnas"a purnam ada"a purnam evava(i("ate

om 'otpuna <jeinaA purnam savršeno potpunaA adah teA purnam savršeno potpuneA idam pojavni svijetA purnat iz potpuno savršeneA purnam potpune jedinkeA uda1"ate stvoreneA purnas"a iz 'otpune<jeineA purnam potpuno, sveA ada"a oduzetoA purnam potpunaA eva čakA ava(i("ate ostaje.

Svevišnji Gospodin savršen je i potpun, pa kako je potpuno savršen,tako je potpuna cjelina i sve što iz Njega izvire, kao ovaj pojavni

svijet. Sve što nastane iz Potpune Cjeline i samo je potpuno. KaoPotpuna Cjelina, On je u potpunoj ravnoteži, iako iz Njega izviru tolikepotpune jedinke.

0-)>(2=+ 'otpuna <jeina, Vr!ovna psoutna 5stina, potpuna je3ožanska -so%a. Spoznaja neoso%nog 3ra!mana i 'aramatme, (adduše,nepotpuna je spoznaja psoutne <jeine. Svevišnji *ospodin je sa1)1id)ananda)vigraha, a spoznaja neoso%noga 3ra!mana predstavja spoznaju(jegova vida vječnosti, zvanog sat . Spoznaja 'aramatme, (adduše,

predstavja spoznaju vidova vječnosti i znanja, zvani! sat i 1it . )e&utim,spoznaja 3ožanske -so%e predstavja spoznaju svi! trans#endentani! vidova+sata, 1ita i anande 7%aženstva8. 0ad netko spozna Vr!ovnu -so%u, upotpunosti spoznaje te vidove psoutne 5stine. 0ao što je ve rečeno,Svevišnja 3ožanska -so%a je sa1)1id)ananda)vigraha. 'igraha znači „o%ik".'otpuna <jeina nije %ezo%ična. 0ad %i %ia %ezo%ična ii na koji drugi načinmanja od Svoje krea#ije, ne %i %ia potpuna. 'otpuna <jeina mora o%u!vaatisve što je unutar i izvan dosega našeg iskustva, inače ne može %iti potpuna.

'otpuna <jeina, Svevišnja 3ožanska -so%a, ima neizmjerne moi koje su

jednako potpune kao 3ožanska -so%a. Stoga je ovaj pojavni svijet tako&erpotpun u se%i. Dvadeset četiri eementa, koja se privremeno očituju kaomaterijani svemir, tako su osmišjena da stvaraju sve što je potre%no zaodržavanje i opstanak svemira. (itko drugi u svemiru ne tre%a uožiti pose%annapor da %i ga održao. Svemir ima izvjesno vrijeme trajanja, koje je utvr&enoenergijom 'otpune <jeine, a kad ono istekne, ovo privremeno očitovanje %ite uništeno prema savršenom panu 'otpune <jeine.

)aenim potpunim jedinkama 7živim %iima8 pružene su sve pogodnostikako %i spoznae 'otpunu <jeinu. Svaki o%ik nepotpunosti doživjavamo z%og

nepotpunoga znanja o 'otpunoj <jeini. Svjesnost živoga %ia potpuno se

7



očituje u judskom o%iku života koji stječemo evou#ijom kroz B 9CC CCC vrstaživota u krugu ra&anja i umiranja. ko živo %ie ne spozna svoju potpunostu odnosu prema 'otpunoj <jeini u ovom judskom životu, koji je %agosovjenpunom svjesnošu, ono gu%i priiku da spozna svoju potpunost i ponovno %ivapodvrgnuto #ikusu evou#ije, po zakonu materijane prirode.

(e s!vaajui da je u prirodi sve savršeno ure&eno za održavanje našegapostojanja, pokušavamo iskoristiti prirodna %ogatstva da %ismo stvoriito%ožnji potpuni život posveen osjetinom uživanju. Varavi život osjetinogauživanja je iuzoran, jer živo %ie ne može uživati u djeatnostima osjetia, akonije povezano sva 'otpunom <jeinom. =uka je potpuni dio sve dok jepovezana s #ijeim tijeom. 0ad se odsiječe, možda naikuje ru#i, ai gu%i svemoi ruke. Sično tomu, živa %ia su sastavni djeii 'otpune <jeine i ako seod (je odvoje, ne naaze zadovojstvo u iuzornom očitovanju potpunosti.

'otpunost judskoga života možemo spoznati samo kroz suženje 'otpunoj<jeini. Sve suž%e na svijetu društvene, poitičke, zajedničke, me&unarodneii čak me&upanetarne ostat e nepotpune sve dok se ne povežu s'otpunom <jeinom. 0ad je sve povezano s 'otpunom <jeinom, (jojpridruženi sastavni djeii postaju i sami potpuni u se%i.

8



Prva mantra

i(avas"am idam sarvam"at kin1a jagat"am jagat tena t"aktena bhunjithama grdhah kas"a svid dhanam

i(a *ospodinA avas"am upravjaA idam timA sarvam svimA "at kin1a sve štoA jagat"am u svemiruA jagat živo i neživoA tena -nA t"aktena namijenioA bhunjithah tre%amo pri!vatitiA ma neA grdhah pokušavatisteiA kas"a svit tu&eA dhanam %ogatstvo.

Gospodin je vlasnik i upravitelj svega živog i neživog u svemiru.ato tre!amo pri"vatiti samo ono što nam je potre!no# stvari koje sunam namijenjene. Ostale stvari ne !ismo smjeli uzimati, znaju$i do!rokome pripadaju.

0-)>(2=+ Vedsko znanje je nepogrešivo, jer se prenosi savršenimučeničkim sijedom du!ovni! učiteja, počev od samogara *ospodina. 'rvuriječ vedskoga znanja izgovorio je sam *ospodin i ona se prima iztrans#endentani! izvora. =iječi koje je izgovorio *ospodin nazivaju seapauru(e"a, što znači da i! nije izgovoria svjetovna oso%a. ivo %ie umaterijanom svijetu ima četiri nedostatka+ 7i8 sigurno čini pogreške, 7E8podiježe iuziji, 7;8 skono je varanju drugi! i 798 ima nesavršena osjetia.(itko uvjetovan ovim nesavršenostima ne može izožiti savršeno znanje. 'edenisu stvoria takva nesavršena %ia. *ospodin je prvo%itno razotkrio vedsko

znanje u sr#u 3ra!me, prvoga stvorenog živog %ia, koji ga je potom preniosvojim sinovima i učeni#ima. -ni su ga, kroz povijest, daje prenosii.

3udui da je *ospodin purnam, potpuno savršen, ne podiježe zakonimamaterijane prirode kojima sam upravja. )e&utim, živim %iima i neživimpredmetima upravjaju zakoni prirode, što znači da su neminovno podupravom *ospodinove moi. 2(opani(ada je dio ,ajur 'ede i stoga sadržiznanje o vasništvu nad svim stvarima koje postoje u svemiru.

U sedmom pogavju Bhagavad)gite 7F.9G8, koje govori o para i apara prakrti , potvr&eno je da je *ospodin vasnik svega u svemiru. Svi prirodni

eementi zemja, voda, vatra, zrak, eter, um, inteigen#ija i ego pripadaju*ospodinovoj nižoj materijanoj energiji 7apara prakrti 8, dok živa %ia,organska energija, pripadaju para prakrti , *ospodinovoj višoj energiji. -%je prakrti , o%je energije, izviru iz *ospodina. -n je vr!ovni, krajnji upravitejsvega što postoji. Sve u svemiru pripada %io para %io apara prakrti A sve je uvasništvu Vr!ovnoga 3ia.

Vr!ovno 3ie, psoutna 3ožanska -so%a, potpuna je oso%a i posjedujepotpunu, savršenu inteigen#iju kojom sve uska&uje, za!vajujui Svojimrazičitim moima. Vr!ovno 3ie često se uspore&uje s vatrom, a organska i

anorganska očitovanja s topinom i svjetošu vatre. 0ao što vatra širi energiju

9



u o%iku topine i svjetosti, *ospodin očituje Svoju energiju na razičitenačine. 2ako ostaje vr!ovni upravitej, održavatej i vadar svega. Sve zna ido%ročinitej je svi! živi! %ia. 'osjeduje sve moi i nepojmjivo o%ije, snagu,savu, jepotu, znanje i odvojenost.

$ato uz pomo inteigen#ije tre%amo doi do zakjučka da nitko, osim 3oga,ničemu nije vasnik. 2re%amo uzeti samo ono što nam je *ospodin namijenio.(a primjer, krava daje mijeko, ai ga ne pije. -na jede travu i žito, a njezinomijeko !rana je za judska %ia. 2o je uredio *ospodin. 2re%amo %itizadovojni onime što nam je ju%azno namijenio i uvijek imati na umu komunaša imovina zapravo pripada.

(a primjer, za gradnju kue potre%ni su zemja, drvo, kamen, žejezo,#ement i razni drugi materijai. ko razmišjamo u skadu sa *ri2(opanisadom, moramo zakjučiti da sami ne možemo proizvesti ni jedan odti! gra&evinski! materijaa. )ožemo i! samo prikupiti i svojim i! radompreo%raziti u razičite o%ike. =adnik ne može tvrditi da je vasnik stvari koju jenapravio, samo zato što je u nju uožio veiki trud.

U suvremenom društvu uvijek vada veiki suko% izme&u radnika ikapitaista. 2aj suko% poprimio je me&unarodne razmjere, pa je svijet uopasnosti. Hjudi se gedaju neprijatejski i reže jedni na druge poput mačaka ipasa. *ri 2(opani(ada ne može davati savjete mačkama i psima, ai možeprenijeti čovjeku 3ožju poruku preko vjerodostojni! a1ar"a 7sveti! učiteja8.Hjudski rod tre%a pri!vatiti vedsku mudrost *ri 2(opani(ade i okončati sporoveoko materijani! posjeda. )ora se zadovojiti pogodnostima koje su jojdodijejene *ospodinovom miošu. ko komunisti, kapitaisti ii %io koji drugisoj judi svojata pravo vasništva nad prirodnim %ogatstvima, koja upotpunosti pripadaju *ospodinu, nee vadati mir. 0apitaisti ne mogupoitičkim potezima smanjiti utje#aj komunista, niti komunisti mogu porazitikapitaiste tako da se %ore za ukradeni kru!. ko ne priznaju vasništvoSvevišnje 3ožanske -so%e, sva imovina koju prisvajaju ukradena je. $%ogtoga e i! stii kazna po zakonima prirode. 5 komunisti i kapitaisti imajuatomske %om%e koje e na kraju sigurno uništiti o%je strane, ako ne priznajuvasništvo Svevišnjega *ospodina. Da %i se spasii i donijei mir svijetu, i jednii drugi moraju se pridržavati uputa *ri 2(opani(ade.

Hjudi nisu stvoreni da se sva&aju poput mačaka i pasa. 'omou svojeinteigen#ije moraju s!vatiti važnost i #ij judskoga života. Vedski spisinamijenjeni su čovječanstvu, a ne mačkama i psima. )ačke i psi ne činegrije! u%ijajui druge životinje da %i se pre!ranii, ai ako čovjek u%iježivotinju da %i zadovojio svoj neo%uzdani jezik, odgovoran je za kršenjezakona prirode. $ato ga nužno stiže kazna.

Standard judskoga života ne može se primijeniti na životinje. 2igar ne jederižu ii pšeni#u, niti pije kravje mijeko, jer mu je dodijejena !rana u o%ikuživotinjskoga mesa. (eke životinje su %ijojedi a druge mesojedi, ai ni jedna

vrsta ne krši zakone prirode koje je uspostavia 3ožja voja. Sisav#i, pti#e,

10



gmazovi i drugi niži o%i#i života strogo se pridržavaju zakona prirode. $ato nečine grije!, niti su vedske upute njima namijenjene. ivo %ie je odgovorno jedino u judskome o%iku.

(etko može misiti da ne krši zakone prirode ako jede !ranu %ijnogaporijeka. 2akvo mišjenje je pogrešno. 5 %ijke imaju život. 'remda je pozakonu prirode jedno živo %ie !rana za drugo, judsko %ie tre%a spoznatipostojanje Svevišnjega *ospodina. $ato, nitko ne %i tre%ao %iti ponosan na tošto je strogi vegetarijana#. ivotinje nemaju razvijenu svjesnost kojom moguspoznati postojanje *ospodina, ai judska inteigen#ija je dostatna zaproučavanje vedski! spisa. 'omou nje može saznati kako djeuju zakoniprirode i stei do%ro%it od takvoga znanja. ko zanemarujemo upute vedski!spisa, izažemo se veikoj opasnosti. $ato tre%amo priznati autoritetSvevišnjega *ospodina i postati (jegovim bhaktom. )oramo koristiti sve zasuženje *ospodina i jesti samo ostatke !rane ponu&ene (jemu. 2o e namomoguiti da pravino ispunjavamo svoje dužnosti. U Bhagavad)giti 7I.EJ8

*ospodin otvoreno izjavjuje da pri!vaa vegetarijansku !ranu iz ruke čistogabhakte. Hjudsko %ie zato tre%a postati ne samo vegetarijana#, ve i*ospodinov bhakta te svu svoju !ranu ponuditi *ospodinu. 2ek tada možeprimiti prasadam, 3ožju miost. Samo oni koji tako djeuju mogu pravinoispunjavati dužnosti judskoga života. -ni koji ne nude !ranu *ospodinu jedusamo grije! i donose si razne patnje koje grije! uzrokuje 7Bg. ;.:;8.

$anemarujui činjeni#u *ospodinova vasništva, judsko %ie namjerno kršizakone prirode i to je korijen grije!a. 0ršenje zakona prirode ii *ospodinovenared%e donosi čovjeku propast. i ako je raz%orit, svjestan zakona prirode i

nije pod utje#ajem nepotre%ne vezanosti ii od%ojnosti, *ospodin e gasigurno pri!vatiti, pa e se vratiti 3ogu, u svoj vječni dom.

11



Druga mantra

kurvann eveha karmani jijivi(e1 1hatam samahevam tva"i nan"atheto 3sti na karma lip"ate nare

kurvati neprekidno djeujuiA eva takoA iha tijekom ovog životaA karmani djeovanjeA jijivi(et tre%a prižejkivati da živiA (atam stotinuA samah godinaA evam tako živeiA tva"i te%iA na nikakavA an"atha iz%orA itah od ovog putaA asti postojiA na neA karma djeovanjeA lip"ate može sevezatiA nare za čovjeka.

Onaj tko neprekidno djeluje na taj na%in može priželjkivati da živistotinama godina, jer takvim djelovanjem ne potpada pod zakon

karme. &ovjek nema drugoga iz!ora osim toga puta.0-)>(2=+ (itko ne žei umrijeti. Svatko žei živjeti što je mogue duže.

2a težnja se primjeuje kako kod pojedina#a, tako i kod zajedni#a, društava inaroda. Sva živa %ia teško se %ore za život i to je, prema 'edama, sasvimprirodno. ivo je %ie po prirodi vječno, ai z%og zatočeništva u materijanompostojanju mora kao pojedin#ima. -sjeamo iznova i iznova mijenjati svojetijeo. 2aj pro#es naziva se sejenje duše ii karma)bandhana, vezanostvastitim djeovanjem. ivo %ie mora raditi da %i se održao na životu, jer jeto zakon materijane prirode. ko ne postupa u skadu s propisanim

dužnostima, krši zakon prirode i sve se više vezuje za krug ro&enja i umiranjau raznim vrstama života.

5 drugi o%i#i života podiježu krugu ro&enja i umiranja, ai u judskomživotu živo %ie ima priiku da se oso%odi zakona karme. 4arma, akarma ivikarma jasno su opisane u Bhagavad)giti . Djeatnosti koje se rade u skadu sdužnostima propisanima u razotkrivenim spisima nazivaju se karma.Djeatnosti koje oso%a&aju od kruga ro&enja i umiranja nazivaju se akarma.Djeatnosti kojima živo %ie zoupotre%java svoju so%odu i koje ga vode uniže o%ike života nazivaju se vikarma. -d ove tri vrste djeatnosti, inteigentni

judi oda%iru djeatnosti koje i! oso%a&aju vezanosti za karmu. -%ični judižee činiti do%ra djea da steknu uged i viši poožaj u ovom svijetu ii u raju,ai napredniji judi žee se potpuno oso%oditi posjedi#a djeovanja.5nteigentni judi do%ro znaju da i do%ra i oša djea podjednako vezuju oso%uza materijane %ijede. $%og toga teže djeovanju koje i! može oso%oditiposjedi#a do%ri! i oši! djea. 2akvo je djeovanje opisano na strani#ama *ri2(opani(ade.

Upute *ri 2(opani(ade razra&ene su u Bhagavad)giti , koja se ponekadnaziva 0itopani(adom, %iserom svi! pani(ada. U Bhagavad)giti 7;.I:J8

3ožanska -so%a kaže da nitko ne može dostii stanje nai(karm"e ii akarme

12



ako ne o%avja dužnosti koje su propisane u vedskim spisima. 2i spisireguiraju čovjekovu radnu energiju na takav način da on postupno spoznajeautoritet Vr!ovnog 3ia. 0ad spozna autoritet 3ožanske -so%e, odnosnoVasudeve ii 0rišne, smatra se da je dostigao razinu pravoga znanja. U tompročišenom stadiju, u kojem ne djeuju odike materijane prirode 7neznanje,strast i vrina8, čovjek o%avja djeatnosti na razini nai(karm"e. 2akvo

djeovanje ne vezuje ga za krug ro&enja i umiranja.Ustvari, nitko se ne mora %aviti drugim doi predanim suženjem *ospodinu.

)e&utim, u nižem stadiju života, živo %ie ne može se odma! atiti predanogsuženja, niti može u potpunosti okončati koristoju%ive djeatnosti.Uvjetovana duša o%ično radi kako %i ugodia osjetiima ii ostvaria se%ične#ijeve, uže ii šire. -%ičan čovjek radi da %i uživao u svojim osjetiima. 0ad tonačeo osjetinoga uživanja proširi na svoje društvo, narod ii čovječanstvo,ono poprima razna privačna imena kao što su atruizam, so#ijaizam,komunizam, na#ionaizam i !umanitarizam. 2i „izmi" za#ijeo su vro privačni

o%i#i karma)bandhane 7karmičke vezanosti8, ai ako im netko žei posvetitisvoj život, *ri 2(opani(ada mu savjetuje da u nji!ovo središte stavi 3oga.(ema ništa oše u tome da postane o%itejski čovjek, atruist, so#ijaist,komunist, na#ionaist ii !umanist, pod uvjetom da svoje djeatnosti o%avja uskadu s i(avas"om, razumijevanjem da je 3og središte.

U Bhagavad)giti 7E.9C8 *ospodin 0rišna izjavjuje da je djeovanjeusredotočeno na 3oga tako drago#jeno da čak i mai napor uožen u tomsmjeru čovjeka može iz%aviti od najvee opasnosti. (ajvea opasnost u životu je ponovni pad u evoutivni krug ra&anja i umiranja u B 9CC CCC vrsta života.

ko čovjek, na neki način, propusti du!ovnu priiku koju mu pruža judskio%ik života i ponovno padne u krug evou#ije, mora se smatrati najveimnesretnikom. $%og svoji! nesavršeni! osjetia, %udaaš ne vidi da mu se toz%iva. $ato nam *ri 2(opani(ada savjetuje da svoju energiju koristimo u du!ui(avas"e. ko tako djeujemo, možemo prižejkivati dugovječnost. Usuprotnome, dug život sam po se%i nema nikakvu vrijednost. Sta%o,primjeri#e, živi stotinu ii tisuu godina. (o kakvoga smisa ima živjeti dugopoput drvea, disati poput mije!ova, ra&ati dje#u poput svinja i pasa ii jestipoput deva? Skroman život usredotočen na 3oga drago#jeniji je od životaposveenog %ez%ožnom atruizmu ii so#ijaizmu, koji predstavjaju samo

veiku prijevaru.0ad se atruističke djeatnosti o%avjaju u du!u *ri 2(opani(ade,

predstavjaju o%ik karma)"oge. 2akve djeatnosti preporuča Bhagavad)gita7:B.GI8, jer štite oso%u od pada u evoutivni pro#es ra&anja i umiranja. 5nedovršene pružaju do%ro%it, jer onome tko se njima %avi jamče judsko tijeou sjedeem životu. -n time do%iva još jednu priiku da popravi svoj poožajna putu oso%o&enja.

Šria =upa *osvami je u Bhakti)rasamrta)sindhuu is#rpno o%jasnio kako

o%avjati djeatnosti kojima je 3og u središtu.

13



Treća mantra

asur"a nama te lokaandhena tamasavrtdhtams te pret"abhiga11hanti "e ke 1atma)hano janah

asur"ah namijenjeni asuramaA nama poznati po imenuA te K tiA lokah panetiA andhena neznanjemA tamasa tamomA avrtah prekriveniA tan tipanetiA te oniA pret"a nakon smrtiA abhiga11hanti odaze naA "e %iotkoA ke svatkoA 1a iA atmahanah u%oji#e dušeA janah oso%e.

'!ojica duše, ma tko !io, mora oti$i na planete poznate kaosvjetovi nevjernika, pune tame i neznanja.

0-)>(2=+ Hjudski se život razikuje od životinjskoga po svojim veikimodgovornostima. -so%e svjesne ti! odgovornosti, koje u tom du!u i djeuju,nazivaju se sure 7%ožanske oso%e8, a oni koji zanemaruju te odgovornosti ii onjima ne znaju ništa nazivaju se asure 7demoni8. U #ijeom svemiru postojesamo te dvije vrste judski! %ia. U +g 'edi je rečeno da sure uvijek težeotosnim stopaima Svevišnjega *ospodina Višnua i djeuju u skadu s tomtežnjom. (ji!ov je put o%asjan poput sunčeve staze.

5nteigentna judska %ia moraju uvijek imati na umu da su taj tjeesni o%ik

do%ia nakon mnogi! miijuna godina evou#ije kroz krug kojim se sei duša.)aterijani se svijet uspore&uje s o#eanom, a judsko tijeo sa čvrstom a&om,pose%no gra&enom za preazak preko o#eana. Vedski spisi i a1ar"e 7svetiučiteji8 uspore&uju se s iskusnim a&arima, a pogodnosti koje pruža judskotijeo s povojnim vjetrovima koji pomažu a&i da mirno povi do žejenogodredišta. ko čovjek, uza sve te pogodnosti, svoj život ne iskoristi upotpunosti za samospoznaju, mora se smatrati u%oji#om duše 7atma)ha8. *ri2(opani(ada jasno upozorava da je u%oji#i duše su&en uazak u najtamnijipredio neznanja i vječna patnja.

Svinjama, psima, devama ii magar#ima nji!ove su gospodarske potre%e jednako važne kao nama naše, ai gospodarski pro%emi ti! životinja rješavajuse iskjučivo u prjavim i neugodnim uvjetima. Hjudskom su %iu po zakonimaprirode pružene sve pogodnosti za udo%an život, jer je judski o%ik životavažniji i drago#jeniji od životinjskoga. $ašto su čovjeku pružene %ojepogodnosti za život nego svinji i drugim životinjama? $ašto se vadinomsuž%eniku na visokom poožaju pružaju %oje pogodnosti nego o%ičnomečinovniku? $ato što suž%enik o%avja odgovorniju dužnost. Sično tomu,dužnosti koje judska %ia o%avjaju važnije su od dužnosti životinja koje seuvijek %ave samo punjenjem prazni! žeu#a. )e&utim, suvremena #iviiza#ija

koja u%ija dušu, samo je poveaa pro%em „praznoga žeu#a". 0ad pristupimo

14



uga&enoj životinji u iku suvremenoga #iviiziranog čovjeka i pokušamo u njojpro%uditi interes za samospoznaju, ona kaže kako samo žei raditi da zadovojisvoj žeuda# i da gadnome čovjeku ne tre%a samospoznaja. )e&utim, zakoniprirode tako su okrutni da čovjeku uvijek prijeti nezaposenost, unatoč tomušto poriče potre%u za samospoznajom na uštr% spremnosti da teškim radomnapuni žeuda#.

Hjudski o%ik života nije nam dat za težak rad, kakav o%avjaju magar#i, psii svinje, ve za dostizanje najvišega savršenstva života. ko zanemarimosamospoznaju, zakoni prirode prisiit e nas na težak rad, iako to ne žeimo.Hjudska %ia u ovome do%u prisijena su naporno raditi poput magara#a ivoova koji vuku koa. -va stro6a *ri 2(opani(ade opisuje neke predjee u kojese asure šaju na rad. ko čovjek ne ispuni svoje dužnosti u judskome o%ikuživota, %it e prisijen da ode na panete zvane asur"a i da se rodi udegradiranoj vrsti života kako %i teško radio u neznanju i tami.

U Bhagavad)giti 7J.9:9;8 rečeno je da e se onaj tko pri!vati putsamospoznaje, ai tko unatoč iskrenom nastojanju da s!vati svoj odnos s3ogom ne dovrši taj pro#es, imati priike roditi u o%iteji (u/ija ii (rimata.=iječ su/i odnosi se na du!ovno naprednoga brahmanu, a (rimat na vai("u,čana trgovačke zajedni#e. 2o znači da se onome tko ne uspije dostiisamospoznaju u sjedeem životu pruža %oja priika, jer su njegovanastojanja u ovom životu %ia iskrena. ko se čak i onome tko padne pružapriika da se rodi u ugednoj o%iteji visoka roda, teško je zamisiti poožajonoga tko je postigao uspje!. $a!vajujui samom nastojanju da spozna3oga, čovjeku je zajamčeno ro&enje u %ogatoj ii pemenitoj o%iteji. )e&utim,

onaj tko je suviše materijaističan, tko i ne pokušava spoznati 3oga, tko žei%iti prekriven iuzijom i tko je vezan za materijano uživanje, mora otii unajtamnije predjee paka. 2o je potvr&eno u svim vedskim spisima. 2akviasure materijaisti katkad gumataju reigioznost, ai nji!ov krajnji #ij jematerijano %agostanje. Bhagavad)gita 7:J.:F:B8 i! osu&uje, nazivajui i!atma)sambhavitom, što znači da se nji!ova veičina temeji na prijevarama, amo na gasovima neuki! i vastitom materijanom %ogatstvu. 2akvi asure,koji nemaju znanja o jastvu i i(avas"i , *ospodinovim pravu vasništva nadsvime što postoji, sigurno e otii u najtamnije predjee.

)ožemo zakjučiti da kao judska %ia nismo stvoreni iskjučivo zarješavanje gospodarski! pro%ema na nesigurnim temejima, ve za rješavanjesvi! pro%ema materijanoga života u kojem smo se naši po zakonimaprirode.

15



Četvrta mantra

anejad ekam manaso javi"onainad deva apnuvan purvam ar(at tad dhavato 3n"an at"eti ti(that tasminn apo matari(va dadhati

anejat nepomičanA ekam jedanA manasah od umaA javi"ah %ržiA na neA enat ovomu Svevišnjem *ospodinuA devah pou%ogovi poput 5ndreAapnuvan mogu se pri%ižitiA purvam ispredA ar(at %rzo se kreuiA tat -nA dhavatah koji trčeA an"an ostaeA at"eti nadmašujeA ti(that stojeina jednome mjestuA tasmin u (jemuA apah kišuA matari(va %ogovi kojiupravjaju vjetrom i kišomA dadhati opskr%juju.

(ako nikada ne napušta Svoje pre!ivalište, Svevišnji Gospodin

!rži je od uma i može svakoga presti$i u tr%anju. )o$ni polu!ogovine mogu )u se pri!ližiti. Premda !oravi na jednome mjestu, upravljaonima koji opskr!ljuju živa !i$a zrakom i kišom te nadmašuje sve usavršenstvu.

0-)>(2=+ /ak ni najvei 6iozo6 ne može umnom spekua#ijomspoznati Svevišnjega *ospodina, koji je psoutna 3ožanska -so%a.Svevišnjega mogu (jegovom miošu spoznati samo (jegovi bhakte. UBrahma)samhiti 7G.;98 je rečeno da %i 6iozo6 koji nije bhakta, čak i kad %iputovao kroz svemir %rzinom vjetra ii uma stotinama miijuna godina, uvidio

da je psoutna 5stina još uvijek daeko od njega. Brahma)samhita 7G.;F8nadaje izjavjuje da psoutna 3ožanska -so%a ima Svoje trans#endentanopre%ivaište, poznato kao *ooka, u kojem provodi Svoje za%ave. ipak,Svojim nepojmjivim moima može istodo%no dosegnuti svaki dio Svojestvaraačke energije. U 'i(nu Purani (jegove se moi uspore&uju s topinom isvjetošu koje izviru iz vatre. 5ako se naazi na jednome mjestu, vatra širisvjetost i topinu. Sično tomu, iako nikada ne napušta Svojetrans#endentano pre%ivaište, psoutna 3ožanska -so%a posvuda širi Svojerazičite energije.

'remda *ospodin posjeduje %ez%roj energija, one se mogu svrstati u triosnovne kategorije+ unutarnja mo, ru%na mo i vanjska mo. Svaka od ovi!kategorija ima miijune podvrsta. Svi upravni pou%ogovi kojima je povjerenamo upravjanja prirodnim pojavama, kao što su zrak, svjeto ii kiša,pripadaju ru%noj moi psoutne -so%e. (iža živa %ia, ukjučujui jude,tako&er pripadaju *ospodinovoj ru%noj moi. )aterijani je svijet tvorevina*ospodinove vanjske moi, a du!ovno ne%o, u kojem se naazi 3ožje #arstvo,očitovanje (jegove unutarnje moi.

*ospodinove razičite energije prisutne su svugdje. 5ako nema razike

izme&u *ospodina i (jegovi! energija, te energije ne smijemo zamijeniti s

16



Vr!ovnom 5stinom, niti pogrešno smatrati da se Svevišnji *ospodin neoso%nosvuda prostire ii da gu%i Svoje oso%no postojanje. Hjudi o%ično donosezakjučke u skadu s vastitom sposo%nošu razumijevanja, ai Svevišnji*ospodin ne ovisi o našoj ograničenoj moi razumijevanja. $%og toga naspani(ade upozoravaju da nitko ne može prii *ospodinu svojim ograničenimmoima.

U Bhagavad)giti 7:C.E8 *ospodin kaže da *a čak ni veiki r(iji i sure nemogu spoznati, a da ne govorimo o asurama koji nipošto ne mogu s!vatiti*ospodinove postupke. /etvrta mantra *ri 2(opani(ade jasno pokazuje da jepsoutna 5stina izvorno psoutna -so%a. U protivnom, ne %i %io potre%nospominjati toike raznovrsne odike kao dokaz (jegove oso%ne prirode.

5ako pojedini sastavni djeii *ospodinovi! moi posjeduju sva o%iježjasamoga *ospodina, oni imaju ograničeno poje djeovanja i stoga suograničeni. Sastavni djeii nikada nisu jednaki #jeini. $ato ne mogu upotpunosti s!vatiti *ospodinovu mo. 'od utje#ajem materijane prirode,%udaasta, neuka živa %ia, koja su tek *ospodinovi sastavni djeii,pokušavaju dokučiti *ospodinov trans#endentani poožaj. *ri 2(opani(adaupozorava kako je pokušaj da se 3ožja oso%nost utvrdi umnom spekua#ijomuzaudan. $nanje o 2rans#enden#iji tre%amo do%iti od samoga *ospodina,vr!ovnoga izvora 'eda, jer samo *ospodin posjeduje potpuno znanje o2rans#enden#iji.

Svaki sastavni djei 'otpune <jeine o%daren je izvjesnom energijom kako%i djeovao po *ospodinovoj voji. 0ad sastavni djei, živo %ie, za%oravisvoje djeatnosti podre&ene *ospodinovoj voji, smatra se da je u ma"i , iuziji.*ri 2(opani(ada nas od samoga početka upozorava da pažjivo igramo uogukoju nam je dodijeio *ospodin. 2o ne znači da pojedina duša nema vastiti!po%uda. 3udui da je *ospodinov sastavni djei, ona mora, kao i *ospodin,imati so%odnu voju. 0ada pojedina# pravino i inteigentno koristi tu so%odnuvoju ii aktivnu prirodu, s!vaajui da je sve *ospodinova mo, oživjet esvoju izvornu svjesnost, izgu%jenu z%og druženja s ma"om, vanjskomenergijom.

Sva mo potječe od *ospodinaA stoga je vaja upotrije%iti samo zaprovo&enje *ospodinove voje. *ospodina može spoznati jedino onaj tko ima

takav ponizan stav suženja. Savršeno znanje o%u!vaa znanje o svim*ospodinovim vidovima, (jegovim moima i načinu na koji one djeuju po(jegovoj voji. *ospodin to o%jašnjava u Bhagavad)giti , suštini svi!pani(ada.

17



Peta mantra

tad ejati tan naijati tad dure tad v antiketad antar as"a sarvas"atad u sarvas"as"a bah"atah

tat taj Svevišnji *ospodinA ejati !odaA tat -nA na neA ejati !odaA tat -nA dure daekoA tat -nA u tako&erA antike vro %izuA tat -nA antah unutarA as"a ovogaA sarvas"a svegaA tat -nA u tako&erA sarvas"a svegaA as"a ovogaA bah"atah izvan.

Svevišnji Gospodin i "oda i ne "oda. *aleko je, ali i vrlo !lizu.Nalazi se unutar svega, ali je istodo!no izvan svega.

0-)>(2=+ U ovoj stro6i opisana je nekoi#ina trans#endentani! djeatnostiSvevišnjega *ospodina, koje o%avja Svojim nepojmjivim moima. -vaproturječja dokazuju da *ospodinove nepojmjive moi postoje. „-n !oda i ne!oda." $a oso%u koja može !odati o%ično je neogično rei da ne može !odati.i kad je riječ o 3ogu, takvim se proturječjem jednostavno nagovještava(jegova nepojmjiva mo. (aše ograničeno znanje ne može pomiriti takvaproturječja, pa 3oga zamišjamo u okvirima svoje ograničene moirazumijevanja. (a primjer, impersonaistički 6iozo6i škoe )a1avade pri!vaajusamo neoso%ne djeatnosti *ospodina, a od%a#uju (jegov oso%ni vid. ičanovi škoe 3!agavate, usvajajui savršenu predodž%u o *ospodinu,

pri!vaaju (jegove nepojmjive moi i tako spoznaju da je -n i oso%an ineoso%an. 3!agavate znaju da %ez nepojmjivi! moi riječi „Svevišnji*ospodin" ne mogu imati nikakvo značenje.

(e %ismo tre%ai prenagjeno prosuditi da 3og nema oso%no postojanjesamo zato što *a ne možemo vidjeti svojim očima. *ri 2(opani(ada opovrgavaovaj argument izjavom da je *ospodin daeko, ai i vro %izu. *ospodinovopre%ivaište izvan je materijanoga ne%a, ai mi ne možemo izmjeriti čak nimaterijano ne%o. ko je materijano ne%o tako protežno, što rei odu!ovnome ne%u koje je onkraj njegovi! grani#a? Bhagavad)giti 7:G.J8 je

potvr&eno da se du!ovno ne%o naazi vro daeko od materijanoga svemira.Unatoč tomu, *ospodin se može odjednom, u !ipu, pojaviti pred nama%rzinom veom od %rzine uma ii vjetra. -n može trčati tako %rzo da *a nitkone može prestii. 2o je %io opisano u pret!odnoj stro6i.

ipak, kad se Svevišnji pojavi pred nama, mi *a zanemarujemo. *ospodinosu&uje takav %udaasti nemar u Bhagavad)giti 7I.::8, u kojoj kaže da *a%udae ismijavaju, smatrajui *a smrtnikom. -n nije smrtno %ie, niti sepojavjuje pred nama s tijeom koje je stvoria materijana priroda. 5mamnogo to%ožnji! učenjaka koji tvrde da se *ospodin pojavjuje u

materijanom tijeu, kao o%ično živo %ie. (esvjesni (jegove nepojmjive moi,

18



takvi %udaasti judi izjednačuju *ospodina s o%ičnim judima.

3og je pun nepojmjivi! moi i zato može pri!vatiti našu suž%u kroz %iokoji medij i po vastitoj voji preo%ražavati Svoje razičite moi. (evjerni#itvrde da se *ospodin ne može inkarnirati ii, ako može, onda se pojavjuje uo%iku od materijane energije. 2i argumenti gu%e svoju vrijednost kadpri!vatimo da postoje *ospodinove nepojmjive moi. 2ada s!vaamo da*ospodin, čak i ako se pojavi pred nama u o%iku materijane energije, možematerijanu energiju preo%raziti u du!ovnu. 3udui da sve energije imaju jedan izvor, mogu se upotrije%iti po voji nji!ova izvora. (a primjer, *ospodinse može pojaviti u o%iku ar1a)vigrahe, 3ožanstva koje je prividno o%ikovanood zemje, kamena ii drveta. 2i o%i#i, premda načinjeni od drveta, kamena iinekoga drugog materijaa, nisu idoi, kao što to tvrde ikonokasti.

U sadašnjem stadiju nesavršenoga materijanog postojanja ne možemovidjeti Svevišnjega *ospodina z%og nesavršenog vida. ipak, *ospodiniskazuje miost bhaktama koji *a žee vidjeti materijanim očima, pa sepojavjuje u prividno materijanom o%iku kako %i pri!vatio suž%u Svogabhakte. (e tre%amo misiti da takvi bhakte, na najnižem stupnju predanogsuženja, o%ožavaju ido. -ni doista o%ožavaju *ospodina, koji je pristao da sepojavi pred njima u pristupačnom o%iku. Ar1a)vigraha nije o%ikovana prema!irovima o%ožavateja. 2aj o%ik postoji vječno, s #ijeom para6ernaijom.5skreni bhakta to osjea, ai ne i ateist.

U Bhagavad)giti 79.::8 *ospodin kaže da nagra&uje Svoga bhakturazmjerno njegovom predavanju. -n zadržava pravo dase ne razotkrije svakome, ve samo predanim dušama. Stoga jeza predanu dušu uvijek dostižan, dok je za dušu koja nije predana daek i nedostižan.

U vezi s tim, dvije riječi koje se u razotkrivenim spisima često odnose na*ospodina saguna 7,,s odikama"8 i nirguna 7„%ez odika"8 vro su značajne.=iječ saguna ne znači da *ospodin mora pri!vatiti materijani o%ik ipodvrgnuti se zakonima materijane prirode kad se pojavi s vidjivimodikama. -n ne pravi raziku izme&u materijani! i du!ovni! energija, jer jeizvor svi! energija. 0ao upravitej svi! energija, nikada ne može %iti podnji!ovim utje#ajem kao što smo to mi. )aterijana energija djeuje po

(jegovoj nared%i, pa je može koristiti po Svojoj voji i nikada nije podutje#ajem njezini! odika. 7U tom smisu -n je nirguna, „%ez odika".8*ospodin nikada ne postaje %ezo%ično %ie, jer je izvorno vječni o%ik,prvo%itni *ospodin. (jegov neoso%ni vid, sjaj 3ra!mana, predstavja samosjaj (jegovi! oso%ni! zraka, kao što su zrake sun#a sjaj %oga Sun#a.

4ednom je svetoga dječaka )a!araju 'ra!adu njegov ateistički ota# upitao+ „*dje je tvoj 3og?" 0ad je 'ra!ada odgovorio da 3og pre%iva svuda, ota# ga je jutito upitao naazi i se njegov 3og u jednom od stupova paače, a dječak je to potvrdio. teistički kraj je odma! pred njim smrskao stup u komadie, a

*ospodin se istog trena pojavio kao (rsim!a, inkarna#ija u o%iku pou

19



čovjeka pouava, i u%io %ez%ožnika. *ospodin se naazi u svemu i Svojimrazičitim energijama stvara sve. Svojim nepojmjivim moima može sepojaviti %io gdje kako %i zaštitio Svoga iskrenog bhaktu. *ospodin (rsim!anije izašao iz stupa po nared%i ateističkoga kraja, ve po žeji Svoga bhakte'ra!ade. teist ne može narediti *ospodinu da se pojavi, ai *ospodin e sepojaviti %io gdje kako %i iskazao miost Svome bhakti . Bhagavad)gita 79.B8

izjavjuje da se *ospodin pojavjuje kako %i porazio nevjernike i zaštitiovjernike. (aravno, *ospodin ima dovojno energija i posrednika koji moguporaziti ateiste, ai naazi zadovojstvo u oso%nom iskazivanju miosti bhakti .$ato se pojavjuje kao inkarna#ija. Ustvari, pojavjuje se samo zato da iskažemiost Svojim bhaktama i ni iz kojega drugog razoga.

U Brahma)samhiti 7G.;G8 je rečeno da *ovinda, prvo%itni *ospodin, uazi usve u o%iku Svoje potpune ekspanzije. Uazi u svemir i sve njegove atome.5zvana je prisutan u Svom o%iku zvanom virat , a iznutra kao antar"ami . 0aoantar"ami , promatra sve što se z%iva i dodjejuje nam posjedi#e naši! djea u

o%iku karma)phale. )i možda za%oravimo djea koja smo učinii u prošimživotima, ai nji!ove posjedi#e opstaju, jer *ospodin promatra naša djea.$ato moramo snositi posjedi#e.

/injeni#a je da ništa ne postoji osim 3oga, iznutra i izvana. Sve jeočitovanje (jegovi! razičiti! energija, kao što topina i svjetost emaniraju izvatre. 2ako me&u (jegovim razičitim energijama postoji jedinstvo. Unatočtomu, *ospodin u Svom oso%nom o%iku neograničeno uživa u svimzadovojstvima u kojima neznatno uživaju siušna živa %ia, (jegovi sastavnidjeii.

20



Šesta mantra

"as tu sarvani bhutan" atman" evanupa("ati sarva)bhute(u 1atmanamtato na vijugupsate

"ah onaj tkoA tu aiA sarvani svaA %hutani živa %iaA atmani u odnosusa Svevišnjim *ospodinomA eva samoA anupa("ati sustavno promatraAsarva)bhute(u u svakom živom %iuA 1a iA atmanam (addušuA tatah zatoA na neA vijugupsate mrzi nikoga.

Onaj tko sve sustavno gleda u odnosu sa Svevišnjim Gospodinom,tko sva živa !i$a vidi kao Njegove sastavne djeli$e i tko u svemu vidiSvevišnjega Gospodina, nikada ništa i nikoga ne mrzi.

0-)>(2=+ -vo je opis maha)bhagavate, veike oso%e koja sve vidi uodnosu sa Svevišnjom 3ožanskom -so%om. 'risutnost Svevišnjega *ospodinaspoznaje se u tri stadija. 4ani(tha)adhikari je u najnižem stadiju spoznaje. -nposjeuje mjesta %ogosužja, kao što su !ram, #rkva ii džamija, u skadu sasvojom vjeroispovijesti, i tamo o%ožava 3oga prema naozima sveti! spisa.Bhakte u ovom stadiju smatraju da je *ospodin prisutan samo na mjestu%ogosužja i nigdje drugdje. -ni ne mogu utvrditi tko je u kojem stadijupredanog suženja, niti uočiti tko je spoznao Svevišnjega *ospodina. 2akvibhakte pridržavaju se uo%ičajeni! pravia i katkada se me&uso%no prepiru,smatrajui da je jedan o%ik predanosti %oji od drugi!. 4ani(tha)adhikariji su

materijaistički bhakte koji pokušavaju nadii materijane grani#e kako %idostigi du!ovnu razinu.

-ni koji su dostigi drugi stadij spoznaje nazivaju se madh"ama)adhikarijima. 2akvi bhakte razikuju četiri kategorije živi! %ia+ 7i8 Svevišnjega*ospodinaA 7E8 *ospodinove bhakteA 7;8 prostodušne jude koji koji nemajuznanje o *ospodinu i 798 ateiste koji ne vjeruju u *ospodina i koji mrzebhakte. Madh"ama)adhikari se razičito op!odi prema svakoj od ove četirivrste judi. *ospodina o%ožava, smatrajui *a predmetom ju%aviA sbhaktama koji predano suže skapa prijatejstvoA u sr#ima prostodušni! judi

pokušava pro%uditi uspavanu ju%av prema 3ogu, a iz%jegava ateiste kojiismijavaju i samo *ospodinovo ime.

U višem stadiju od madh"ama)adhikarija je uttama)adhikari , koji sve vidi uodnosu sa Svevišnjim *ospodinom. 2akav bhakta ne pravi raziku izme&u%ez%ožni! i po%ožni!, ve svakoga vidi kao sastavni djei 3oga. -n zna danema %itne razike izme&u učenoga brahmane i psa na ui#i, jer su o%oji#a*ospodinovi sastavni djeii, iako su zatočeni u razičitim tijeima z%og razičiteprirode djeatnosti kojima su se %avii u prošim životima. Vidi da djeiSvevišnjega *ospodina u tijeu brahmane nije zoupotrije%io svoju mau

neovisnost koju mu je dao *ospodin, dok je djei u tijeu psa to učinio, pa ga

21



je po zakonima prirode stiga kazna i do%io je tijeo psa. (e o%azirui se nanji!ova djea, uttama)adhikari pokušava pružiti do%ro%it i brahmani i psu.2akvoga bhaktu ne zavaravaju materijana tijea, ve ga privači du!ovna iskrau pojedinom %iu.

-ni koji oponašaju uttama)adhikarije, ističui osjeaj jedinstva iizajedništva, ai onda djeuju na tjeesnoj razini, ažni su do%rotvori. Smisaouniverzanoga %ratstva moramo naučiti od uttama)adhikarija, a ne od%udaaša koji ne s!vaa pravino ni dušu ni (addušu, ekspanziju Svevišnjega*ospodina prisutnu u svemu.

U ovoj mantri je jasno rečeno da tre%amo „promatrati" ii sustavno gedati.2o znači da moramo sijediti pret!odne a1ar"e, učiteje koji su dostigisavršenstvo. U vezi s tim, upotrije%jena je sanskrtska riječ anupa("ati . Anuznači „sijediti", a pa("at i znači „promatrati". 2ako riječ anupa("ati znači da nastvari ne tre%amo gedati onako kako se one vide goim okom, ve pri tomtre%amo sijediti pret!odne a1ar"e. $%og materijani! nedostataka, goo okone može ništa pravino vidjeti. (e možemo imati pravian poged na svijet, akonismo sušanjem primii znanje iz višega izvora, a najviši izvor je vedskamudrost koju je izgovorio sam *ospodin. Vedske istine se prenose učeničkimsijedom od *ospodina, preko 3ra!me, (arade i V1ase, do drugi! učenika.=anije nije %io potre%no zapisivati poruke 'eda, jer su judi %ii inteigentniji i%oje pamtii. Držai %i se uputa vjerodostojnoga du!ovnog učiteja čim %i i! jednom čui.

U današnje vrijeme postoje razna tumačenja razotkriveni! spisa, ai ona seveinom ne temeje na učeničkome sijedu koji počinje sa Šria V1asadevom,koji je prvo%itno zapisao vedsku mudrost. 'osjednje, najsavršenije inajuzvišenije djeo Šria V1asadeve je *rimad)Bhagavatam, prirodnotumačenje 'edanta)sutre. 2u je i Bhagavad)gita, koju je izgovorio sam*ospodin, a zapisao V1asadeva. 2o su dva najvažnija razotkrivena spisa isvako tumačenje koje proturječi nji!ovim načeima nije ovašteno. pani(ade$'edanta)sutra$ 'ede$ Bhagavad)gita i *rimad)Bhagavatam u potpunosti sesažu i nitko ne %i tre%ao donositi zakjučke o 'edama ako nije primio uputeod pripadnika V1asadevinog učeničkog sijeda, koji vjeruju u 3ožansku -so%ui (jegove razičite energije, kao što je o%jašnjeno u *ri 2(opani(adi .

'rema Bhagavad)giti 7:B.G98, samo onaj tko je ve dostigao razinuoso%o&enja 7brahma)bhuta8 može postati bhakta uttama)adhikari i vidjetisvako živo %ie kao svoga %rata. 2akvu viziju ne mogu imati poitičari, kojiuvijek tragaju za materijanim do%itima. -naj tko oponaša simptome uttama)adhikarija, sužit e izvanjska tijea drugi! radi vastite save ii materijanenagrade, ai nee zadovojiti du!ovnu dušu. 2akav oponašatej ne možeposjedovati znanje o du!ovnome svijetu. ttama)adhikari vidi du!ovnu dušuu materijanom tijeu i suži je kao du!. 2ime automatski suži i njezinmaterijani vid.panisade, predvodni#e :CB pani(ada.

22



Sedma mantra

"asmin sarvani bhutan" atmaivabhud vijanatahtatra ko mohah kah (okaekatvam anupa("atah

"asmin u situa#ijiA sarvani svaA bhutani živa %iaA atma /itkana iidu!ovna iskraA eva samoA abhut postoji kaoA vijanatah onoga tko znaAtatra u tomeA kah kakvaA mohah iuzijaA kah kakvaA (okah tjesko%aAekatvam iste prirodeA anupa("atah onaj čije se vi&enje temeji namišjenju autoriteta ii tko uvijek geda na taj način.

Onaj tko uvijek vidi sva živa !i$a kao du"ovne iskre, kvalitativno jednake Gospodinu, postaje istinski poznavatelj stvarnosti.ar onda za njega postoje iluzija ili tjesko!a+

0-)>(2=+ (itko osim madh"ama)adhikarija i uttama)adhikarija, kojesmo ve opisai, ne može pravino s!vatiti du!ovni poožaj živoga %ia. iva%ia se kvaitativno ne razikuju od Svevišnjega *ospodina, kao što se iskrevatre kvaitativno ne razikuju od vatre. i, kvantitativno gedano, iskre nisuvatra, jer nemaju istu koičinu topine i svjetosti kao vatra. Maha)bhagavata,veiki bhakta, vidi jedinstvo u svemu, jer sve vidi kao energiju Svevišnjega*ospodina. 3udui da nema razike izme&u energije i energetika, to jedinstvodoista postoji. 'remda se s anaitičke točke gedišta topina i svjetost razikujuod vatre, riječ „vatra" %ez topine i svjetosti nema značenja. Stoga su, u

sintezi, topina, svjetost i vatra istovjetni.U ovoj mantri , sanskrtske riječi ekatvam anupa("atah ukazuju da jedinstvo

živi! %ia tre%amo vidjeti očima razotkriveni! spisa. 'ojedinačne iskreVr!ovne <jeine 7*ospodina8 posjeduju gotovo osamdeset posto poznati!odika #jeine, ai kvantitativno nisu jednake Svevišnjemu *ospodinu. 2e odikeposjeduju u maoj koičini, jer je živo %ie samo sastavni djei Vr!ovne<jeine. )ožemo navesti drugi primjer. 0oičina soi u kapi morske vode nikadse ne može usporediti s koičinom soi u #ijeom moru, ai so u kapi je posvom kemijskom sastavu iste prirode kao so u moru. 0ad %i živo %ie %io

kvaitativno i kvantitativno istovjetno sa Svevišnjim *ospodinom, ne %i mogo%iti pod utje#ajem materijane energije. U pret!odnim mantrama jeo%jašnjeno da nijedno živo %ie, pa čak ni moni pou%ogovi, ni u kompogedu ne mogu nadmašiti Vr!ovno 3ie. $ato riječ ekatvam ne znači da ježivo %ie u svakom pogedu ravno Svevišnjemu *ospodinu. )e&utim, ona uširem smisu ukazuje na jedinstveni interes, kao što svi čanovi o%iteji imajuzajednički interes ii kao što pripadni#i jednoga naroda imaju zajedničkina#ionani interes, iako se me&uso%no mogu razikovati. 3udui da su sva živa%ia sastavni djeii vr!ovne o%iteji, nji!ovi se interesi ne razikuju odinteresa Vr!ovnoga 3ia. Svako živo %ie sin je Vr!ovnog 3ia. 0ao što je

rečeno u Bhagavad)giti 7F.G8, sva živa stvorenja u svemiru ukjučujui pti#e,

23



gmazove, mrave, vodene životinje, drvee i druga %ia emana#ije sugranične moi Svevišnjega *ospodina. $ato pripadaju o%iteji Vr!ovnoga 3ia.(e postoji suko% interesa.

Du!ovna %ia stvorena su za uživanje, kao što je rečeno u 'edanta)sutri7:.:.:E8+ ananda)ma"o 3bh"asat . 'o svojoj prirodi, sva su živa %ia ukjučujui Svevišnjega *ospodina i sve (jegove sastavne djeie stvorenaza vječno uživanje. iva %ia zatočena u materijanome tijeu neprekidnotragaju za uži#ima, ai i! traže na pogrešnoj razini. Uz materijanu razinupostojanja, postoji i du!ovna razina na kojoj Vr!ovno 3ie uživa sa Svojim%ez%rojnim pratio#ima. (a toj razini nema traga materijanim odikama i zatose taj nivo naziva nirguna. (a njemu nikada ne doazi do suko%a okopredmeta uživanja. U materijanom svijetu uvijek postoji suko% izme&urazičiti! %ia, jer nedostaje pravo središte uživanja, a to je Svevišnji*ospodin koji je središte uzvišenoga, du!ovnog pesa rase. Svi smo mistvoreni za druženje s (jim i za uživanje u životu sa zajedničkim

trans#endentanim interesom, %ez ikakvi! suko%a. 2o je najviša razinadu!ovnoga interesa. /im spoznamo taj savršeni o%ik jedinstva, nema višegovora o iuziji 7mohi 8 ii jadikovanju 7(oki 8.

3ez%ožna #iviiza#ija nastaje iz iuzije i donosi jadikovanje. 2akva #iviiza#ija,kakvu promiču suvremeni poitičari, uvijek je puna %riga, jer u svakomtrenutku može propasti. 2o je zakon prirode. U Bhagavad)giti 7F.:98 rečeno jeda stroge zakone prirode mogu nadii samo i jedino oni koji su se predaiotosnim stopaima Svevišnjega *ospodina. ko se žeimo oso%oditi svi! vrstaiuzije i tjesko%e i ujediniti sve razičite interese, tada sve svoje djeatnosti

moramo posvetiti 3ogu.=ezutati naši! djeatnosti moraju sužiti iskjučivo *ospodinovim

interesima. -vdje spomenut interes atma)bhutu možemo opaziti jedino akosužimo *ospodinovom interesu. 5nteres atma)bhuta koji se spominje u ovojmantri i interes %ra!ma%!uta koji se spominje u Bhagavad)giti 7:B.G98 jednosu te isto. Vr!ovna atma 7duša8 je sam *ospodin, a siušna atma je živo %ie.Vr!ovna atma, odnosno Paramatma, sama održava sva siušna %ia, jerSvevišnji *ospodin žei uživati u nji!ovoj ju%avi. -ta# stvara dje#u i uzdržavai! da %i stekao zadovojstvo. ko se dje#a pokoravaju očevoj voji, o%itejski

život tei e mirno, sa zajedničkim interesom, u ugodnom raspooženju. 'otrans#endentanom ure&enju, ista situa#ija vada u apsoutnoj o%iteji'ara%ra!mana, Vr!ovnoga Du!a.

0ao i živa %ia, i 'ara%ra!man je oso%a. (i *ospodin ni živa %ia nisuneoso%ni. 2akve trans#endentane oso%e pune su trans#endentanoga%aženstva, znanja i vječnoga života. 2o je prava razina du!ovnogapostojanja. /im netko postane potpuno svjestan toga trans#endentanogpoožaja, predaje se otosnim stopaima Vr!ovnoga 3ia, Šri 0rišne. 2akvaveika duša, mahatma, veoma rijetko se vi&a, jer se trans#endentana

spoznaja dostiže tek nakon mnogi! života. )e&utim, kad živo %ie jednom

24



dostigne tu spoznaju, u potpunosti se oso%a&a iuzije, jadikovanja, %ijedamaterijanoga postojanja ii ro&enja i umiranja, koje doživjava u sadašnjemživotu. 2o je poruka ove mantre *ri 2(opani(ade.

25



Osma mantra

sa par"aga1 1hukram aka"am avranamasnaviram (uddham apapa)viddhamkavir manisi paribhuh sva"ambhur "athatath"ato 3rthan v"adadha1 1hasvatibh"ah samabh"ah

sah ta oso%aA par"agat mora istinski spoznatiA (ukram svemoguegAaka"am neutjeovjenogA avranam %esprijekornogA asnaviram %ez venaA(uddham antiseptičnogA apapa)viddham pro6iaktičnogA kavih sveznajuegA manisi 6iozo6aA paribhuh najvee %ieA sva"ambhuh samodostatnogA "athatath"atah u traganju zaA arthan požejnim stvarimaAv"adadhat nagra&ujeA (asvatibh"ah od pamtivijekaA samabh"ah vrijeme.

akva oso!a mora istinski spoznati najve$e !i$e, -ožansku Oso!u,neutjelovljenoga, sveznaju$ega, !esprijekornoga, samodostatnoga

ilozoa, !ez vena, %istoga i neokaljanoga, koji od pamtivijekaispunjava sve želje.

0-)>(2=+ U ovoj stro6i opisan je trans#endentani, vječni o%ik psoutne3ožanske -so%e. Svevišnji *ospodin nije %ezo%ičan. -n ima vastititrans#endentani o%ik koji nimao ne naikuje o%i#ima materijanoga svijeta.2ijea živi! %ia u ovom svijetu načinjena su od materijane prirode i djeujupoput %io kojeg materijanoga stroja. )aterijano tijeo mora %iti gra&eno kaostroj, s venama i drugim organima, ai trans#endentano tijeo Svevišnjega*ospodina nema vena. -vdje je jasno rečeno da *ospodin nije utjeovjen, što

znači da nema razike izme&u (jegova tijea i (jegove duše. -n ne mora, kaomi, pri!vatiti tijeo prema zakonima prirode. U materijano uvjetovanomživotu, duša se razikuje od gru%oga tijea i suptina uma. )e&utim, takvarazika ne postoji izme&u Svevišnjega *ospodina i (jegova tijea i uma. -n je'otpuna <jeina, a (jegov um, tijeo i -n sam su istovjetni.

U Brahma)samhiti 7G.:8 naazimo sičan opis Svevišnjega *ospodina. 2amo je opisan kao sa1)1id)ananda)vigraha, što znači da je vječni o%ik, koji upotpunosti predstavja trans#endentano postojanje, znanje i %aženstvo.Stoga )u odvojeno tijeo ii um nisu potre%ni kao nama u materijanom

postojanju. Vedski spisi jasno izjavjuju da se *ospodinovo trans#endentanotijeo u potpunosti razikuje od našega. $ato *a ponekad opisuju kao%ezo%ičnoga. 2o znači da (jegov o%ik niti je naik našemu niti ga možemopojmiti. Brahma)samhita 7G.;E8 nadaje izjavjuje da *ospodin svakim dijeomSvoga tijea može o%avjati 6unk#ije drugi! osjetia. 2o znači da može !odatirukama, pri!vaati stvari nogama, gedati rukama i stopaima, jesti očima itd.U (ruti)mantrama je tako&er rečeno da *ospodin, iako nema ruke i noge kaomi, ima drugačije ruke i noge, kojima može pri!vatiti sve što )u ponudimo itrčati %rže od %io koga. 2o je potvr&eno u ovoj mantri rječju (ukram7„svemogu"8.

26



*ospodinov o%ožavani o%ik 7ar1a)vigraha8, koji u !ramu ustoiče ovaštenia1ar"e koji su spoznai *ospodina u skadu s opisom sedme mantre, tako&erse ne razikuje od izvornoga *ospodinovog o%ika. *ospodinov izvorni o%ik jeo%ik Šri 0rišne, koji se ekspandira u neograničeni %roj o%ika, kao što su3aadeva, =ama, (rsim!a i Vara!a. Svi su ti o%i#i jedna 3ožanska -so%a.Sično tomu, ar1a)vigraha koja se o%ožava u !ramovima tako&er je

*ospodinov ekspandirani o%ik. -%ožavanjem ar1a)vigrahe, pojedina# možeodma! prii *ospodinu, koji Svojom svemonom energijom pri!vaa%!aktaovo suženje. *ospodinova ar1a)vigraha pojavjuje se na mo%u a1ar"a,sveti! učiteja, i *ospodinovom svemonom energijom postupa na isti, izvorninačin kao sam *ospodin. 3udaasti judi koji ne poznaju *ri 2(opanisadu, kaoni druge (ruti)mantre, smatraju da je ar1a)vigraha, koju čisti bhakteo%ožavaju, načinjena od materijani! eemenata. 4ani(tha)adhikariji , odnosno%udaasti judi, svojim e nesavršenim očima vidjeti da je taj o%ikmaterijaan, ai oni ne znaju da svemogui, sveznajui *ospodin može poSvojoj žeji preo%raziti materiju u du! i du! u materiju.

U Bhagavad)giti 7I.:::E8 *ospodin žai z%og paoga stanja judi s maoznanja koji *a ismijavaju samo zato što se pojavjuje u ovome svijetu kaočovjek. 2akve sa%o o%aviještene oso%e nisu svjesne *ospodinove svemoi.$ato se *ospodin ne razotkriva u potpunosti umnim spekuantima. -so%a *amože spoznati samo razmjerno svojemu predavanju. iva %ia naaze se upaom stanju samo zato što su za%oravia svoj odnos s 3ogom.

U ovoj mantri , kao i u mnogim drugim vedskim mantrama, jasno se kažeda *ospodin od pamtivijeka opskr%juje živa %ia. ivo %ie nešto žei, a

*ospodin mu žejeni predmet daje u skadu s njegovim kvai6ika#ijama. konetko žei postati suda# vr!ovnoga suda, osim potre%ni! kvai6ika#ija moraimati i odo%renje autoriteta koji e mu dodijeiti tituu su#a vr!ovnoga suda.Same kvai6ika#ije nisu dovojne da se do&e na taj poožaj, nego ga na njegamora postaviti viši autoritet. Sično tomu, *ospodin dodjejuje užitke živim%iima razmjerno nji!ovim kvai6ika#ijama, ai do%re kvai6ika#ije same po se%inisu im dovojne za nagradu. 'otre%na je i *ospodinova miost.

ivo %ie o%ično ne zna za što se tre%a moiti *ospodinu, niti kojempoožaju tre%a težiti. )e&utim, kad spozna svoj prirodni poožaj, moi se

*ospodinu da ga primi u Svoje trans#endentano društvo kako %i *a mogotrans#endentano sužiti s ju%avju. (a žaost, pod utje#ajem materijaneprirode živa %ia traže razne druge stvari, a u Bhagavad)giti 7E.9:8 je opisanoda posjeduju podijejenu ii raspršenu inteigen#iju. Du!ovna inteigen#ija je jedna, ai svjetovna inteigen#ija je raznovrsna. U *rimad)Bhagavatamu7F.G.;C;:8 rečeno je da oso%e opčinjene proaznom jepotom vanjskeenergije za%oravjaju pravi #ij života, povratak 3ogu. $a%oravivši taj #ij,pokušavaju raznim panovima i programima po%ojšati svoj život, ai to je kaožvakanje prožvakanoga. Unatoč tomu, *ospodin miostivo, %ez upitanja,dopušta za%oravnom živom %iu da nastavi s takvim životom. U ovoj mantri

*ri 2(opani(ade upotrije%jena je vro prikadna riječ "athatath"atah, koja

27



ukazuje da *ospodin nagra&uje živa %ia u skadu s nji!ovim žejama. koživo %ie žei otii u pakao, *ospodin mu to dopušta %ez upitanja, a ako sežei vratiti kui 3ogu, *ospodin mu pomaže.

3og je ovdje opisan kao paribhuh, najvee %ie. (itko )u nije ravan, niti jeitko vei od (jega. -staa živa %ia su opisana kao prosja#i koji traže do%ra od*ospodina. *ospodin opskr%juje živa %ia žejenim stvarima. 0ad %i živa %iaimaa istu mo kao *ospodin kad %i %ia svemogua i sveznajua ne %iprosia od *ospodina, čak ni takozvano oso%o&enje. 'ravo oso%o&enjepredstavja povratak 3ogu. -so%o&enje kakvo zamišjaju impersonaisti jemit, a prošenje osjetine ugode mora se unedoged nastaviti, sve dok seprosjak du!ovno ne osvijesti i ne spozna svoj prirodni poožaj.

Samo je Svevišnji *ospodin samodostatan. 0ad se *ospodin 0rišna pojaviona $emji prije pet tisua godina, u potpunosti se očitovao kao Svevišnji*ospodin kroz Svoje raznovrsne djeatnosti. U djetinjstvu je u%io mnogeveike demone, poput g!asure, 3akasure i Šakatasure. 2akvu mo nijestekao pose%nim naporom. 'odigao je %rdo *ovard!anu, iako nikada nijevjež%ao dizanje utega. 'esao je s gopijama izdižui se nad društvenaograničenja i prijekore. 'remda su )u gopije priše s ju%avničkim osjeajima,odnos izme&u gopija i *ospodina 0rišne o%ožavao je čak i *ospodin Laitan1a,koji je %io striktan sann"asi i nepokoe%jivi sjed%enik dis#ipinski! propisa. 5*ri 2(opani(ada opisuje *ospodina riječima (uddham 7antiseptičan8 i apapaviddham 7pro6iaktičan8, kako %i potvrdia da je uvijek čist i neokajan.*ospodin je antiseptičan, jer se čak i nečista stvar u dodiru s (jim možepročistiti. =iječ „pro6iaktičan" odnosi se na mo (jegova društva. 0ao što je

spomenuto u Bhagavad)giti 7I.;C;:8, bhakta u početku može izgedati kaosu)dura1ara, oso%a oša ponašanja, ai ga tre%a smatrati čistim, jer je napravome putu. 2o je posjedi#a pro6iaktične prirode *ospodinovoga društva.-sim toga, *ospodin je apapa)viddham, jer *a grije! ne može dotaknuti.'remda (jegova djea mogu naizged %iti grešna, ona su svedo%ra, jer grije!ne može na (jega utje#ati. 3udui da je u svim okonostima (uddham,najpročišeniji, često se uspore&uje sa sun#em. Sun#e isparava vodu smnogi! nedodirjivi! mjesta na $emji, ai ipak ostaje čisto. Ustvari, svojimsteriizirajuim moima pročišava prjave stvari. ko materijani predmetpoput sun#a može posjedovati takvu mo, teško možemo zamisiti

pročišavajuu mo svemonoga *ospodina.

28



Deveta mantra

andham tamah pravi(anti "e 3vid"am upasatetato bhu"a iva te tamo"a u vid"a"am ratah

andham veiko neznanjeA tamah tamuA pravishanti uaze uA 1e oni kojiAavid"am neznanjeA upasate o%ožavajuA tatah od togaA bhu"ah još višeAiva kaoA te oniA tamah u tamiA "e oni kojiA u tako&erA vid"a"am naputu znanjaA ratah %ave se.

Oni koji njeguju kulturu neznanja, za$i $e u najtamniji predioneznanja. /li gori od nji" su oni koji njeguju kulturu to!ožnjegaznanja.

0-)>(2=+ -va mantra nudi komparativnu anaizu vid"e i avid"e. Avid"a,ii neznanje, nedvoj%eno je opasno, ai vid"a, ii znanje, još je opasnije kad sepogrešno s!vati ii zoupotrije%i. -va mantra *ri 2(opani(ade danas jeznačajnija nego ikad prije. Suvremena #iviiza#ija znatno je napredovaa napoju masovnoga o%razovanja, ai rezutat toga je da su judi nesretniji negoikad, jer pridaju preveiku vrijednost materijanome napretku na uštr%najvažnijega dijea života, njegova du!ovnog vida.

Što se vid1e tiče, prva mantra o%jašnjava da je Svevišnji *ospodin vasniksvega i da su živa %ia koja su to za%oravia, u neznanju. Što više čovjekza%oravja tu životnu činjeni#u, to više tone u tamu. -%zirom na to, %ez%ožna#iviiza#ija usmjerena k takozvanom napretku o%razovanja opasnija je od#iviiza#ije u kojoj su širi sojevi judi manje „o%razovani".

-d razni! vrsta judi karmija$ jnanija i "ogija karmiji su oni koji se %aveuga&anjem osjetiima. U suvremenoj #iviiza#iji II,I posto judi %avi se upravotime, pod zastavom industrijaizma, gospodarskog razvoja, atruizma,poitičkog aktivizma itd. i sve se te djeatnosti manjeviše temeje nazadovojstvu osjetia, a na uštr% svjesnosti 3oga koja je opisana u prvojmantri .

'rema izjavama Bhagavad)gite 7F.:G8, judi koji se %ave gru%im uga&anjemosjetiima nazivaju se mudhe magar#i. )agara# je sim%o guposti. 'rema*ri 2(opani(adi , oni koji se iskjučivo posvete %eskorisnim pokušajima daugode osjetiima, kanjaju se avid"i . (o oni koji potpomažu takvu #iviiza#iju uime o%razovnoga napretka čine više za od judi na razini gru%oga uga&anjaosjetiima. $nanstveni napredak %ez%ožni! judi opasan je kao vrijedni dragujna ko%rinoj gavi. 0o%ra ukrašena dragujem opasnija je od neukrašene ko%re.U #ari)bhakti)sudhoda"i 7;.::.:E8, o%razovni napredak %ez%ožni! judiuspore&uje se s nakitom na mrtvome tijeu. U 5ndiji, kao i u mnogim drugimzemjama, neki judi sijede o%ičaj po kojem se ukrašeno mrtvo tijeo nosi u

povor#i da %i se zadovojio ožaošenu rod%inu. Sično tomu, suvremena

29



#iviiza#ija predstavja z%ir djeatnosti namijenjeni! prikrivanju vječni! %ijedamaterijanoga postojanja. 2akve su djeatnosti usmjerene k uga&anjuosjetiima. )e&utim, od osjetia je viši um, inteigen#ija je viša od uma, a duša je viša od inteigen#ije. Stoga #ij pravoga o%razovanja tre%a %itisamospoznaja, spoznaja du!ovni! vrijednosti duše. Svako o%razovanje kojene vodi takvoj spoznaji mora se smatrati avid1om, neznanjem. (jegovanjem

takvoga neznanja, oso%a pada u najtamniji predio neznanja.'rema Bhagavad)giti 7E.9E, F.:G8, o%manuti svjetovni učiteji poznati su

kao veda)vada)rate i ma"a"apahrta)jnane. -ni ujedno mogu %iti i demoniateisti, najniži od judi. 'eda)vada)rate se predstavjaju kao veiki poznavatejivedski! spisa, ai na žaost, potpuno odstupaju od svr!e 'eda. U Bhagavad)giti 7:G.:G8 rečeno je da je svr!a 'eda spoznaja Svevišnjega *ospodina, ai-n uope ne zanima veda)vada)rate. (aprotiv, nji! očaravaju koristoju%ivirezutati, poput uzdizanja u raj.

0ao što je rečeno u prvoj mantri , tre%amo znati da je Svevišnji *ospodinvasnik svega i %iti zadovojni sa životnim potrepštinama koje su namdodijejene. Svr!a svi! vedski! spisa je %u&enje ove svjesnosti 3oga uza%oravnome živom %iu. 2a ista svr!a izožena je na razne načine u razičitimspisima u svijetu kako %i je %udaasto čovječanstvo s!vatio. Stoga je krajnji#ij svi! reigija čovjekov povratak 3ogu.

i veda)vada)rate, umjesto da s!vate kako je svr!a 'eda oživjavanjeizgu%jenoga odnosa za%oravne duše sa Svevišnjim *ospodinom, prenagjenoprosu&uju da krajnji #ij 'eda predstavjaju sporedne stvari, kao što jestje#anje rajski! užitaka radi uga&anja osjetiima, a požuda za kojima iuzrokuje nji!ovu materijanu vezanost. 2akvi judi zavode druge, pogrešnotumačei vedske spise. 0atkada čak osu&uju Purane, izvorna vedskatumačenja namijenjena svjetovnim judima. 'eda)vada)rate o%jašnjavaju'ede na vastiti način, zanemarujui autoritet veiki! učiteja 7a1ar"a8. -%ičnome&u so%om iza%iru neku nesavjesnu oso%u, ističui je kao vodeegpredstavnika vedskoga znanja. -va mantra pose%no osu&uje takve jude,koristei vro prikadne sanskrtske riječi vid"a"am ratah. 'id"a"am se odnosina proučavanje 'eda, jer su 'ede izvor svega znanja 7vid"e8, a ratah znači „koji se %ave". 2ako vid"a"am ratah znači „oni koji se %ave proučavanjem

'eda". -vdje se osu&uju to%ožnji studenti 'eda, jer se ne pokoravajua1ar"ama, pa nisu svjesni prave svr!e 'eda. 2akvi veda)vada)rate u svakojriječi 'eda pronaaze značenje koje odgovara nji!ovim #ijevima. (e znaju davedski spisi nisu z%irka o%ični! knjiga i da se mogu razumjeti samo putemučeničkoga sijeda.

Da %ismo s!vatii trans#endentanu poruku 'eda, moramo priivjerodostojnu du!ovnom učiteju. 2o je uputa Mundake pani(ade 7:.E.:E8.)e&utim, veda)vada)rate imaju svoje a1ar"e koji nisu dio an#atrans#endentanoga sijeda. 2ako, pogrešno tumačei vedske spise, napreduju

prema najtamnijem predjeu neznanja. Du%je tonu u neznanje od oni! koji o

30



'edama ne znaju ništa.

Ma"a"apahrta)jnane predstavjaju samozvane „3ogove". 2akvi judi miseda su sami 3og i da nije potre%no o%ožavati drugoga 3oga. Spremno eo%ožavati o%ičnoga čovjeka, ako je kojim sučajem %ogat, ai nikada neeo%ožavati Svevišnjega *ospodina. (esposo%ni da uvide vastitu udost, nikadase ne pitaju kako može 3og %iti o%manut ma"om, Svojom iuzornomenergijom. 0ad %i 3og %io o%manut ma"om, ma"a %i %ia monija od 3oga.2akve oso%e kažu da je 3og svemoan, ai ne razmišjaju o tomu da *a ma"ane može nadvadati, ako je svemoan. Samozvani „3ogovi" ne mogu jasnoodgovoriti na sva ova pitanjaA jednostavno su zadovojni time da su i samipostai „3og".

31



Deseta mantra

an"ad evahur vid"a"aan"ad ahur avid"a"aiti (u(ruma dhiranam"e nas tad vi1a1ak(ire

an"at drukčijiA eva za#ijeoA ahuh rečenoA vid"a"a njegovanjem znanjaAan"at drukčijiA ahuh rečenoA avid"a"a njegovanjem neznanjaA iti takoA(u(ruma čuo samA dhiranam od raz%oriti!A "e kojiA nah namaA tat toAvi1a1ak(ire o%jasnii.

)udraci su o!jasnili da se njegovanjem kulture znanja postiže jedan, a njegovanjem kulture neznanja drugi rezultat.

0-)>(2=+ 0ao što je preporučeno u 2rinaestom pogavju Bhagavad)gite7:;.B:E8, pojedina# tre%a njegovati znanje na sjedei način+

:. 2re%a postati uga&en i naučiti da drugima iskazuje odgovarajuepoštovanje.

E. (e smije se predstavjati kao vjernik samo da %i stekao ime i savu.

;. (e smije svojim tjeesnim postup#ima, misima ii riječima izazivati udrugima tjesko%u.

9. 2re%a naučiti da %ude snošjiv čak i kad ga drugi izazivaju.

G. 2re%a naučiti da iz%jegava dvoičnost u op!o&enju s drugima.

J. 2re%a pronai vjerodostojna du!ovnog učiteja koji ga može postupnodovesti do razine du!ovne spoznaje. 2akvom du!ovnom učiteju mora sepokoravati, sužiti ga i postavjati mu svrsis!odna pitanja.

F. Da %i dostigao razinu samospoznaje, mora se pridržavati načea koja supropisana u razotkrivenim spisima.

B. )ora živjeti u skadu s naučavanjima razotkriveni! spisa.

I. 2re%a se potpuno uzdržavati od postupaka koji ometaju dostizanje

samospoznaje.

:C. (e smije pri!vatiti više od onoga što je prijeko potre%no zaodržavanje tijea.

:: . (e smije se ažno poistovjeivati s gru%im materijanim tijeom, nitismatrati svojima one koji su u rodu s njegovim tijeom.

:E. 2re%a uvijek imati na umu da e se suočavati s %ijedama uzastopnoga

ra&anja, starenja, o%oijevanja i umiranja sve dok ima materijano tijeo.

(ema koristi da smišja načine kako se oso%oditi ti! %ijeda materijanog

32



tijea. (aj%oje je pronai način na koji može ponovno zado%iti svoj du!ovniidentitet.

:;. (e smije se vezati za stvari koje nisu prijeko potre%ne za du!ovninapredak.

:9. (e smije se vezati za ženu, dje#u i dom više nego što to razotkriveni

spisi naažu.

:G. (e smije se radovati ii tugovati z%og požejni! i nepožejni! stvari,nego znati da takve osjeaje samo stvara um.

:J. 2re%a postati čisti bhakta Svevišnjega *ospodina, Šri 0rišne, i sužiti *anepodijejenom pažnjom.

:F. 2re%a razviti skonost k mirnom i ti!om životu na osami, povojnom zanjegovanje du!ovnoga života i iz%jegavati prenapučena mjesta na kojima seokupjaju abhakte.

:B. 2re%a postati znanstvenik ii 6iozo6 i istraživati du!ovno znanje,s!vaajui da je ono trajno, dok se materijano znanje okončava sa smrutijea.

-vi! osamnaest točaka predstavja postupni pro#es kojim se može razvitipravo znanje. Svi drugi postup#i pripadaju kategoriji neznanja. Šria3!aktivinoda 2!akura, veiki a1ar"a, izjavio je da su svi o%i#i materijanogaznanja samo vanjska o%iježja iuzorne energije i da njegovanjem takvaznanja čovjek nije ništa %oji od magar#a. 5sto načeo naazimo u *ri

2(opani(adi . S napretkom materijanoga znanja, suvremeni čovjek jednostavno se pretvara u magar#a. (eki materijaistički poitičari, u ru!udu!ovni! oso%a, osu&uju današnji sustav #iviiza#ije kao „Sotonino djeo", aina žaost, ne vode %rigu o njegovanju pravoga znanja opisanoga u Bhagavad)giti . 2ako ne mogu promijeniti sotonski sustav.

U suvremenom društvu, čak i dječak smatra se%e samodostatnim i neiskazuje poštovanje starijima. $%og pogrešne sveučiišne nao%raz%e, madiidijem svijeta zadaju starijima gavo%oje. *ri 2(opani(ada jasno upozorava dase njegovanje neznanja razikuje od njegovanja znanja. Sveučiišta su,

takorei, središta neznanja. $nanstveni#i su zaokupjeni otkrivanjemsmrtonosnoga oružja kako %i s i#a zemje z%risai druge države. Studenti sedanas ne podučavaju propisanim načeima brahma1ar"e 7učeničkoga života u#ei%atu8, niti imaju vjeru u nared%e sveti! spisa. =eigijska načea poučavajuse samo z%og imena i save, a ne z%og praktičnoga djeovanja. $%og togavada neprijatejstvo ne samo na poju društvenog i poitičkog života, ve i napoju reigije.

(a#ionaizam je uzeo ma!a u razičitim dijeovima svijeta, jer o%ični judinjeguju neznanje. (itko ne razmišja o tomu da je ova siušna $emja samo

grumen materije koji e%di u %eskrajnom prostoru, zajedno s drugim

33



grumenima. U uspored%i s ogromnim prostranstvom svemira, ti materijanigrumeni naikuju česti#ama prašine u zraku. $a!vajujui do%rostivosti 3oga,koji i! je stvorio, potpuni su u se%i i stoga imaju sve što je potre%no da %ie%djei u prostoru. Vozači naši! svemirski! %rodova ponose se svojimdostignuima, ai ne razmišjaju o vr!ovnome vozaču ovi! goemi! svemirski!%rodova koje nazivamo panetima.

'ostoje %ez%rojna sun#a i %ez%rojni panetarni sustavi. 0ao %eskrajno maisastavni djeii Svevišnjega *ospodina, mi, siušna stvorenja, pokušavamovadati tim %ez%rojnim panetima. $ato se moramo uzastopno ra&ati i umirati,skr!ani starošu i %oešu. ivotni vijek judskoga %ia iznosi sto godina, iakose postupno smanjuje na dvadeset ii trideset godina. 'omou kutureneznanja, o%manuti judi su stvorii vastite na#ije na tim panetima kako %i ti!nekoiko godina što više uživai svojim osjetiima. 2akvi %udaasti judipokušavaju na razne načine savršeno u#rtati na#ionane grani#e, što jepotpuno nemogue. i, upravo je z%og toga svaki narod postao izvorom %riga

za druge narode. Više od pedeset posto na#ionane energije troši se nao%ram%ene mjere i tako zoupotre%java. (itko ne vodi %rigu o njegovanjupravoga znanja, ai judi se ipak ažno ponose napretkom u materijanom idu!ovnom znanju.

*ri 2(opani(ada nas upozorava na tu ažnu vrstu nao%raz%e, a Bhagavad)gita nas poučava kako možemo razviti pravo znanje. U ovoj mantri je rečenoda pouke o vid"i 7znanju8 moramo primiti od dhire. -hira je onaj tko nijeuznemiren materijanom iuzijom. (itko ne može %iti neuznemiren, ako nijedostigao savršenu razinu du!ovne spoznaje, na kojoj ni za čim ne žudi niti

žai. -hira zna da su materijano tijeo i um, koje je stekao materijanimdruženjem, strani eementi, pa jednostavno izvači naj%oje iz ošeskopjenoga posa.

$a du!ovno živo %ie, materijano tijeo i um predstavjaju oše skopjenposao. ivo %ie ima prave dužnosti u živom, du!ovnom svijetu, aimaterijani svijet je mrtav. Sve dok žive du!ovne iskre upravjaju mrtvimgrumenima materije, mrtav svijet izgeda kao živ. $apravo, svijet pokreu živeduše, sastavni djeii vr!ovnoga živog %ia. -naj tko je s!vatio sve tečinjeni#e, sušajui o njima od autoriteta, naziva se dhira. -hire spoznaju to

znanje tako što se pridržavaju propisani! načea.Da %i se pridržavao propisani! načea, pojedina# mora stati pod okrije

vjerodostojna du!ovnog učiteja. Du!ovni učitej prenosi učenikutrans#endentanu poruku i poučava ga propisanim načeima. 2akvo se znanjene prima opasnim putem neznaačkoga o%razovanja. -so%a može postatid!ira samo kad ponizno suša riječi vjerodostojna du!ovnog učiteja.

rjuna je, na primjer, postao dhira ponizno sušajui poruku *ospodina0rišne, same 3ožanske -so%e. Savršeni učenik mora %iti kao rjuna, adu!ovni učitej mora %iti jednako do%ar kao sam *ospodin. 2o je pro#es

primanja vid"e 7znanja8 od dhire 7neuznemirene oso%e8.

34



Adhira 7onaj tko nije stekao nao%raz%u pod vodstvom dhire8 ne može %itivo&a koji poučava. Suvremeni poitičari koji se predstavjaju kao dhirezapravo su adhire i od nji! ne možemo očekivati savršeno znanje. -ni vode%rigu samo o vastitoj novčanoj naknadi. 0ako onda mogu voditi jude popravom putu samospoznaje? $ato moramo ponizno sušati riječi dhire kako%ismo steki pravu nao%raz%u.

35



Jedanaesta mantra

vid"am 1avid"am 1a "astad vedobha"am sahaavid"a"a mrt"um tirtvavid"a"amrtam a(nute

vid"am pravo znanjeA 1a iA avid"am neznanjeA 1a iA "ah oso%a kojaAtat toA veda znaA ubha"am o%ojeA saha istodo%noA avid"a"a djeovanje neznanjaA mrt"um uzastopnu smrtA tirtva trans#endirajuiAvid"a"a djeovanje znanjaA amrtam %esmrtnostA a(nute uživa.

Samo onaj tko usporedno nau%i kako djeluje neznanje, a kakotranscendentalno znanje, nadi$i $e utjecaj uzastopnoga ra0anja iumiranja te uživati u punim !lagoslovima !esmrtnosti.

0-)>(2=+ -d stvaranja materijanoga svijeta, svatko pokušava dostiivječni život, ai zakoni prirode su tako okrutni da nitko nije iz%jegao zagrjajusmrti. (itko ne žei umrijeti, ostarjeti ii se raz%ojeti. )e&utim, zakon prirodenikome ne dopušta da iz%jegne starost, %oest i smrt. (apredakmaterijanoga znanja nije riješio te pro%eme. )aterijana znanost možepronai atomsku %om%u da %i u%rzaa nastup smrti, ai ne može pronai neštošto čovjeka može zaštititi od okrutni! ruku starosti, %oesti i smrti.

U Puranama su opisana djea Miran1akašipua, kraja koji je materijano %iovro napredan. eei svadati okrutnu smrt svojim materijanim dostignuimai snagom svog neznanja, podvrgao se medita#iji tako mukotrpnoj da sunjegove mističke moi uznemirie stanovnike svi! panetarni! sustava. 'risiio je stvoriteja svemira, pou%oga 3ra!mu, da se pojavi pred njim i zatražio odnjega %agosov %esmrtnosti, amaru. 3ra!ma je rekao da mu ne može podarititaj %agosov, jer čak ni on, materijani stvoritej koji vada svim panetima,nije amara. 0ao što je potvr&eno u Bhagavad)giti 7B.:F8, 3ra!ma živi dugo,ai to ne znači da ne mora umrijeti.

#iran"a znači „zato", a ka(ipu znači „meka posteja". 2oga ukavogagospodina Miran1akašipua zanimae su dvije stvari, nova# i žene, i žeio jeuživati u njima postajui %esmrtan. U nadi da e posredno ispuniti svoju žeju

za %esmrtnošu, zatražio je od 3ra!me %rojne %agosove. 3udui da je3ra!ma rekao kako mu ne može podariti %esmrtnost, Miran1akašipu jezatražio %agosov da ga ne može u%iti nijedan čovjek, životinja, pou%og iineko drugo živo %ie me&u B 9CC CCC vrsta života. 2ako&er je zatražio%agosov da ga smrt ne može snai na zemji, u zraku ii u vodi i da ga nemože u%iti nijedna vrsta oružja. Miran1akašipu je tako %udaasto misio da ega ta jamstva spasiti od smrti. )e&utim, iako mu je 3ra!ma podario sve te%agosove, na kraju ga je u%io Svevišnji *ospodin kao (rsim!a, *ospodinovainkarna#ija u o%iku pouava poučovjeka. (ije ga u%io oružje, nego

*ospodin Svojim noktima, niti je umro na zemji, u zraku ii u vodi, nego na

36



kriu toga čudesnog živog %ia, (rsim!e, koji je %io izvan dosega njegovemoi poimanja.

'ouka koju možemo izvui iz ove priče je da čak ni Miran1akašipu,najmoniji materijaist, nije uspio sa svojim raznovrsnim panovima postati%esmrtan. Što onda mogu postii današnji mai Miran1akašipui, čiji panovi iztrena u tren propadaju?

*ri 2(opani(ada nas poučava da ne činimo jednostrane pokušaje kako %ismoodnijei po%jedu u %or%i za opstanak. Svatko se teško %ori za opstanak, aizakoni materijane prirode tako su neumojivi i snažni da nikome ne dopuštajuda i! nadvada. Da %ismo dostigi vječni život, moramo %iti spremni vratiti se3ogu.

'ro#es kojim se možemo vratiti 3ogu predstavja pose%nu granu znanja imora se naučiti iz razotkriveni! vedski! spisa kao što su pani(ade$ 'edanta)sutra$ Bhagavad)gita i *rimad)Bhagavatam. Da %ismo postai sretni u ovom

životu i po napuštanju materijanoga tijea dostigi vječni %aženi život,moramo proučiti te svete spise i stei trans#endentano znanje. Uvjetovanoživo %ie za%oravio je svoj vječni odnos s 3ogom i u za%udi je pri!vatioprivremeno mjesto svoga ro&enja kao sve u svemu. *ospodin je miostivo u5ndiji dao judima spomenute spise, a u drugim zemjama druge spise, kako %ipodsjetio za%oravno judsko %ie da njegov dom nije ovdje, u materijanomsvijetu. ivo %ie je du!ovno %ie i može %iti sretno samo kad se vrati u svojdu!ovni dom.

Svevišnji *ospodin šaje iz Svoga #arstva Svoje vjerodostojne suge s

misijom da propovijedaju judima ovu poruku, za!vajujui kojoj se moguvratiti 3ogu. 0atkad se *ospodin sam pojavjuje da %i ostvario tu misiju.3udui da su sva živa %ia (jegovi vojeni sinovi, (jegovi sastavni djeii, 3ogžai više nego mi sami kad vidi patnje kroz koje neprekidno proazimo umaterijanom stanju. 3ijede materijanoga svijeta posredno nas podsjeaju nanezdruživost naše prirode s mrtvom materijom. 5nteigentna živa %ia o%ratite pažnju na te opomene i njegovati vid"u, trans#endentano znanje. Hjudski je život naj%oja priika za njegovanje du!ovnoga znanja, a čovjek koji nekoristi tu priiku naziva se naradhamom, najnižim judskim %iem.

'ut avid"e, ii unapre&enja materijanoga znanja radi uga&anja osjetiima,put je uzastopnoga ra&anja i umiranja. =a&anje i umiranje odnosi se samo navanjski prekrivač du!ovne duše, tijeo. Smrt se uspore&uje sa svačenjem, aro&enje s o%ačenjem odjee. 3udaasta judska %ia, o%uzeta njegovanjemavid"e, neznanja, ne mare za taj okrutni pro#es. -čarana jepotom iuzorneenergije, neprestano se podvrgavaju istim %ijedama i ne izvače nikakvupouku iz djeovanja zakona prirode.

$ato je njegovanje vid"e, trans#endentanoga znanja, neop!odno zajudsko %ie. -sjetino uživanje u %oesnom stanju mora se ograničiti što je

više mogue. (eograničeno osjetino uživanje u tjeesnom stanju predstavja

37



put neznanja i smrti. iva %ia nisu išena du!ovni! osjetiaA svako živo %ie usvom izvornom, du!ovnom o%iku ima sva osjetia, koja su sad materijanoočitovana, prekrivena materijanim tijeom i umom. Djeatnosti materijani!osjetia iskrivjeni su odrazi djeatnosti izvorni!, du!ovni! osjetia. U %oesnomstanju, du!ovna duša, prekrivena materijom, o%avja materijane djeatnosti.'ravo osjetino uživanje mogue je samo u zdravom stanju, oso%o&enom

%oesti materijaizma. U našem čistom du!ovnom o%iku, oso%o&enom svematerijane okajanosti, mogue je čisto uživanje u osjetiima. 'a#ijent moraozdraviti da %i ponovno mogao istinski uživati u osjetinim zadovojstvima. <ijjudskog života ne %i tre%ao %iti izopačeno osjetino uživanje, ve iječenjematerijane %oesti. 'ogoršavanje materijane %oesti nije znak znanja, veznak avid"e, neznanja. -so%a koja žei ozdraviti ne smije poveatitemperaturu s 9C na 9E stupnja, ve je tre%a smanjiti na normani! ;J,Jstupnjeva. 2o tre%a %iti #ij judskog života. Suvremena materijaistička#iviiza#ija teži da povea temperaturu grozničavog materijanog stanja, koje je ve dostigo temperaturu od 9E stupnja 7u o%iku atomske energije8. U

me&uvremenu, %udaasti poitičari tuže se da svijet svakog trena može otii upakao. 2o je rezutat napretka u materijanom znanju i nemara premanajvažnijem vidu života, njegovanju du!ovnoga znanja. *ri 2(opani(ada nasovdje upozorava da ne smijemo sijediti taj opasni put koji vodi u smrt.(aprotiv, moramo se posvetiti njegovanju du!ovnoga znanja kako %ismo sepotpuno oso%odii okrutni! ruku smrti.

2o ne znači da tre%amo okončati sve djeatnosti namijenjene održavanjutijea. (ema ni govora o tomu da se djeatnosti okončaju, kao što nemagovora ni o tomu da se priikom oporavjanja temperatura sasvim otkoni.

5zraz „izvui naj%oje iz oše skopjena posa" prikadan je. (jegovanjedu!ovnoga znanja za!tijeva potporu tijea i uma. $ato, ako žeimo dostii svoj#ij, tre%amo održavati tijeo i um. 2emperatura se tre%a održavati na ;J,Jstupnjeva, a veiki mudra#i i sve#i iz 5ndije pokušai su to učinitiuravnoteženim programom du!ovnoga i materijanoga znanja. -ni nedopuštaju da se judska inteigen#ija zoupora%i za %oesno uga&anjeosjetiima.

-graničenja za judske djeatnosti, koje su zaražene skonošu k uga&anjuosjetiima, u 'edama su svrstana pod načea spasenja. 2aj sustav o%u!vaa

reigiju, gospodarski razvoj, uga&anje osjetiima i spasenje, ai u današnjevrijeme jude ne zanima ni reigija ni spasenje. 5maju samo jedan #ij u životu uga&anje osjetiima i u tu svr!u prave panove za gospodarski razvoj.$avedeni judi mise da reigiju tre%a održavati, jer doprinosi gospodarskomrazvoju koji je potre%an za uga&anje osjetiima. $ato se, da %i osigurai dajnjeuga&anje osjetiima nakon smrti, u raju, pridržavaju nekog sustava reigije. ito nije svr!a reigije. 'ut reigije namijenjen je dostizanju samospoznaje, agospodarski razvoj potre%an je samo da %i se tijeo održao zdravim. /ovjektre%a zdravo, raz%orito živjeti samo da %i spoznao vid"u, pravo znanje, #ij

judskoga života. -vaj život nije namijenjen tomu da radimo teško poput

38



magar#a ii da njegujemo avid"u radi uga&anja osjetiima.

'ut vid"e je najsavršenije opisan u *rimad)Bhagavatamu, koji savjetujejudskom %iu da iskoristi svoj život za raspitivanje o psoutnoj 5stini.psoutna 5stina se spoznaje korak po korak kao 3ra!man, 'aramatma i, nakraju, kao 3!agavan, Svevišnji *ospodin. psoutnu 5stinu spoznat eširokogrudan čovjek koji je stekao znanje i odrekao se vezanosti tako što sepridržavao osamnaest načea iz Bhagavad)gite koji su ovdje opisani utumačenju Desete mantre. *avni #ij ti! načea je dostizanjetrans#endentanoga predanog suženja Svevišnjemu *ospodinu. $ato sesvakom čovjeku savjetuje da nauči umjetnost predanog suženja *ospodinu.

'ro#es njegovanja vid"e sažeto je opisan u *rimad)Bhagavatamu 7:.E.:98+

tasmad ekena manasabhagavan satvatam patih

(rotav"ah kirtitav"a( 1adh"e"ah puj"as 1a nit"ada

„Stoga s nepodijejenom pozornošu tre%amo neprestano sušatio Svevišnjemu *ospodinu, zaštitniku bhakta, saviti *a, sjeati*a se i o%ožavati *a."

Sjedee mantre *ri 2(opani(ade ukazuju da su reigija, gospodarskirazvoj i uga&anje osjetiima tek razičiti o%i#i neznanja, ako im svr!a nijepredano suženje *ospodinu.

39



Dvanaesta mantra

andham tamah pravi(anti "e 3sambhutim upasatetato bhu"a iva te tamo"a u sambhut"am ratah

andham neznanjeA tamah tamuA pravi(anti uaze uA "e oni kojiAasambhutim pou%ogoveA upasate o%ožavajuA tatah od togaA bhu"ah još višeA iva takvuA te oniA tamah tamuA "e kojiA u tako&erAsambhut"am psoutomA ratah zaokupjeni.

' najtamniji predio neznanja odlaze o!ožavatelji polu!ogova, a još više o!ožavatelji neoso!noga /psoluta.

0-)>(2=+ Sanskrtska riječ asambhuti odnosi se na one čiji %itak nijeneovisan. Sambhuti je psoutan Svevišnji *ospodin koji je apsoutnoneovisan. U Bhagavad)giti 7:C.E8, psoutan Svevišnji *ospodin, Šri 0rišna,izjavjuje+

na me viduh sura)ganah prabhavam na mahar(a"ahaham adir hi devanammahar(inam 1a sarva(ah

„(i mnoštvo pou%ogova ni veiki mudra#i ne znaju )oje porijeko ii o%ije, jer

sam u svakom pogedu izvor pou%ogova i mudra#a." 0rišna je izvor svi! moipou%ogova, veiki! mudra#a i mistika. 'remda su o%dareni veikim moima,one su ograničene, pa teško s!vaaju kako se 0rišna oso%no pojavjujeSvojom unutarnjom moi u o%iku čovjeka.

)nogi 6iozo6i i veiki r(iji , ii misti#i, pokušavaju svojom siušnom pametirazikovati psout od reativnog. 2o i! može dovesti samo do negativnepredodž%e o psoutu, pri čemu nemaju ni tračka pozitivne spoznaje o (jemu.De6ini#ija psouta do koje se doazi negiranjem nije potpuna. 2akvenegativne de6ini#ije navode na stvaranje vastiti! predodž%i. 2ako oso%a može

pomisiti da psout nema o%ika ni odika. (egativne odike predstavjajusamo suprotnosti reativni!, materijani! odika, pa su i same reativne.2akvim razumijevanjem psouta može se dostii neoso%ni sjaj 3oga, poznatkao 3ra!man, ai se ne može daje napredovati do spoznaje 3!agavana,Svevišnjega *ospodina.

2akvi umni spekuanti ne znaju da je psoutan Svevišnji *ospodin 0rišna,da je neoso%ni 3ra!man %istavi sjaj 0rišnina trans#endentanog tijea, a da je'aramatma, (adduša, 0rišnina sveprožimajua potpuna ekspanzija. (e znajuda 0rišna ima Svoj vječni o%ik s trans#endentanim odikama vječnoga

%aženstva i znanja. -visni pou%ogovi i veiki mudra#i pogrešno zakjučuju da

40



je 0rišna moni pou%og, a sjaj 3ra!mana psoutna 5stina. Samo 0rišninibhakte spoznaju da je -n psoutna -so%a i da sve emanira iz (jega, jer )use predaju i neokajano su )u predani. 2akvi bhakte neprekidno s ju%avjusuže 0rišnu, porijeko svega.

U Bhagavad)giti 7F.EC, F.E;8 rečeno je da samo neinteigentni, z%unjenijudi, vo&eni snažnom žejom za uga&anjem osjetiima, o%ožavaju pou%ogoveradi privremenoga u%ažavanja privremeni! pro%ema. $apevši se umaterijani život, živo se %ie mora potpuno oso%oditi materijane vezanostikako %i dostigo trajno oso%o&enje na du!ovnoj razini vječnog života,%aženstva i znanja. *ri 2(opani(ada nas stoga poučava da ne težimoprivremeno u%ažiti svoje poteškoe o%ožavajui ovisne pou%ogove koji mogupružiti samo privremenu do%ro%it. )oramo o%ožavati psoutnogaSvevišnjega *ospodina, 0rišnu, koji sve privači i koji nam može podaritipotpuno oso%o&enje od materijane vezanosti tako da nas povede kui, 3ogu.

U Bhagavad)giti 7F.E;8 rečeno je da o%ožavateji pou%ogova mogu otii napanete pou%ogova. -%ožavateji mjese#a mogu otii na mjese#, ao%ožavateji sun#a na sun#e. Suvremeni znanstveni#i pokušavaju otii namjese# svemirskim %rodom, ai takav pokušaj nije nov. Hjudska %ia, sasvojom naprednom svjesnošu, prirodno su skona me&upanetarnimputovanjima i žee otii na druge panete+ to čine svemirskim %rodovima,mističkim moima ii o%ožavanjem pou%ogova. U vedskim spisima rečeno jeda oso%a može dostii druge panete na %io koji od ova tri načina, ainajuo%ičajeniji način je o%ožavanje vadajuega pou%oga odre&enoga paneta.(a taj način čovjek može otii na mjese#, sun#e ii čak 3ra!maoku, najviši

panet u ovome svemiru. )e&utim, svi paneti u materijanom svemiruprivremena su pre%ivaišta. 4edini vječni paneti su Vaikunt!aoke nadu!ovnom ne%u, gdje vada sam Svevišnji *ospodin. *ospodin 0rišna kaže uBhagavad)giti 7B.:J8+

a)brahma)bhuvanal lokah punar avartino 3rjunamam upet"a tu kaunte"a punar janma na vid"ate

„Svi paneti u materijanom svijetu, od najvišega do najnižega, mjesta supatnje na kojima se odvija uzastopno ra&anje i umiranje, ai onaj tko dostigne)oje pre%ivaište, o 0untin sine, nikada se više ne ra&a."

*ri 2(opani(ada ističe da o%ožavateji pou%ogova, koji dostignu nji!ovematerijane panete, ostaju u najtamnijem predjeu svemira. <ijei svemir jeprekriven ogromnim materijanim eementima i naik je na kokos do poovi#eispunjen vodom. 3udui da je prekrivač svemira nepropusan, u svemiru vadagusta tama, pa ga moraju osvjetjavati sun#e i mjese#. 5zvan svemira naazi

se %eskrajno prostranstvo brahmaj"otija, ispunjeno Vaikunt!aokama. (ajviši

41



panet u brahmaj"otiju je 0rišnaoka, ii *ooka Vrndavana, na kojoj pre%ivaSvevišnja 3ožanska -so%a, Šri 0rišna. *ospodin 0rišna nikad ne napušta0rišnaoku. 5ako %oravi tamo sa Svojim vječnim pratio#ima, prisutan je u svimmaterijanim i du!ovnim kozmičkim očitovanjima. 2o je %io o%jašnjeno učetvrtoj mantri . *ospodin je, poput sun#a, svuda prisutan, a ipak pre%iva na jednom mjestu, kao što se sun#e naazi u svojoj nepromjenjivoj or%iti.

ivotni pro%emi ne mogu se riješiti odaskom na mjese# ii neki drugipanet, iznad ii ispod njega. $ato nam *ri 2(opani(ada savjetuje da netrošimo svoju energiju na dostizanje %io kojeg odredišta u ovome mračnommaterijanom svemiru, ve da pokušamo izai iz njega i ui u %istavo 3ožje#arstvo. 5ma mnogo ažni! o%ožavateja koji postaju vjerni#i samo z%og imenai save. 2akvi judi ne žee napustiti ovaj svemir ni dostii du!ovno ne%o.'retvarajui se da o%ožavaju *ospodina, žee samo održati status Nuo umaterijanom svijetu. teisti i impersonaisti vode takve %udaaste, ažnoreigiozne jude u najtamnije predjee, propovijedajui kut ateizma. teist

izravno poriče postojanje Svevišnje 3ožanske -so%e, a impersonaistipodržavaju ateiste tako što nagašavaju neoso%ni vid Svevišnjega *ospodina.Do sada u *ri 2(opani(adi nismo naiši ni na jednu mantru u kojoj se poričepostojanje Svevišnje 3ožanske -so%e. =ečeno je da *ospodin svakoga možeprestii. -ni koji pokušavaju stii na druge panete za#ijeo su oso%e. 0akoonda *ospodin, koji trči %rže od svi!, može %iti neoso%an? (eoso%nos!vaanje Svevišnjega *ospodina predstavja još jedan o%ik neznanja,utemejen na nesavršenom s!vaanju psoutne 5stine.

(euki, ažni vjerni#i i tvor#i to%ožnji! inkarna#ija koji izravno krše vedske

nared%e, otii e u najtamniji predio svemira, jer zavode svoje sjed%enike. 2iimpersonaisti o%ično se predstavjaju kao inkarna#ije 3oga pred %udaastimjudima koji ništa ne znaju o vedskoj mudrosti. 0ad takve %udaaste oso%eimaju neko znanje, ono je u nji!ovim rukama opasnije od samoga neznanja.2akvi impersonaisti ne o%ožavaju čak ni pou%ogove u skadu s preporukamaspisa. U spisima je pod odre&enim uvjetima preporučeno o%ožavanjepou%ogova, ai istodo%no je izjavjeno da to o%ično nije potre%no. UBhagavad)giti 7F.E;8 jasno je rečeno da rezutati do%iveni o%ožavanjempou%ogova nisu trajni. 3udui da je čitav materijani svemir proazan, sve štose stekne u tami materijanog postojanja tako&er je proazno. 'itanje je kako

se može dostii pravi, vječni život.'rema *ospodinovim riječima, onaj tko *a dostigne predanim suženjem

7koje predstavja jedini način priaženja 3ožanskoj -so%i8 odma! se potpunooso%a&a ropstva ra&anja i umiranja. Drugim riječima, put oso%o&enja odokova materije potpuno ovisi o načeima znanja i odvojenosti, koji se stječusuženjem *ospodinu. Hažni vjerni#i nemaju znanje, niti su se odrekivezanosti za materijana z%ivanja, jer veinom žee živjeti u zatnim okovimamaterijanog ropstva, zakanjajui se 6iantropskim djeima koje prikazuju kaovjerska načea. Hažnim iskazima vjerski! osjeaja gume predano suženje,

istodo%no o%avjajui svaku vrstu nemorani! djeatnosti. (a taj način izdaju

42



se za du!ovne učiteje i 3ožje bhakte. 2akvi kršiteji načea reigije nimao nepoštuju autoritativne a1ar"e, svete učiteje u strogom učeničkom sijedu. (eo%aziru se na vedsku nared%u a1ar"opasana+ „)oramo o%ožavati a1ar"u", nitina 0rišninu izjavu u Bhagavad)giti 79.E8+ evam parampara praptam, „-vovr!ovno znanje o 3ogu prima se kroz učenički sijed." Umjesto toga, da %izavarai jude, sami postaju takozvani a1ar"e, ai se ne pridržavaju načea

a1ar"a.2i nitkovi su najopasniji eementi u judskom društvu. 0ako ne postoji

reigiozna vada, oni izmiču kazni prema državnim zakonima, ai ne moguizmaknuti zakonu Svevišnjega, koji je jasno izjavio u Bhagavad)giti da ezavidni demoni u ru!u po%ornika reigije %iti %ačeni u najtamnije predjeepaka 7:J.:IEC8. *ri 2(opani(ada potvr&uje da ti ažni vjerni#i srjaju premanajpogu%nijem mjestu u svemiru, do kojeg e doi kad okončaju svoju uogudu!ovnoga učiteja koju pri!vaaju samo radi uga&anja osjetiima.

43



Trinaesta mantra

an"ad evahuh sambhavad an"ad ahur asambhavat iti (u(ruma dhiranam"e nas tad vi1a1ak(ire

an"at drukčijiA eva za#ijeoA ahuh rečeno jeA sambhavat o%ožavanjemSvevišnjega *ospodina, uzroka svi! uzrokaA an"at drukčijiA ahuh rečeno jeA asambhavat o%ožavanjem onoga tko nije SvevišnjiA iti takoA (u(ruma čuo samA dhiranam od neuznemireni! autoritetaA "e kojiA nah namaA tat toA vi1a1a(sire savršeno su o%jasnii.

1e%eno je da se o!ožavanjem vr"ovnoga uzroka svi" uzroka stje%e jedan rezultat, a o!ožavanjem onoga što nije vr"ovno drugi. Sve se tosaznaje od neuznemireni" autoriteta, koji su to savršeno o!jasnili.

0-)>(2=+ U ovoj mantri odo%rava se pro#es sušanja neuznemireni!autoriteta. ko ne sušamo riječi vjerodostojnoga a1ar"e, koji nikada nijeuznemiren promjenama materijanoga svijeta, neemo pravino s!vatititrans#endentano znanje. Vjerodostojni du!ovni učitej, koji je tako&er čuo(ruti)mantre, ii vedsko znanje, od svoga neuznemirenog a1ar"e, nikada nepredstavja ono što nije spomenuto u vedskim spisima. U Bhagavad)giti7I.EG8 jasno je rečeno da o%ožavateji pitrja, predaka, dostižu panetepredaka, gru%i materijaisti koji žee ostati ovdje nastavjaju život u ovomsvijetu, a *ospodinovi bhakte, koji o%ožavaju samo *ospodina 0rišnu, vr!ovni

uzrok svi! uzroka, odaze k (jemu u du!ovno ne%o. -va stro6a *ri2(opani(ade potvr&uje da se razičitim o%i#ima o%ožavanja stječu razičitirezutati. ko o%ožavamo Svevišnjega *ospodina, sigurno emo otii k (jemuu (jegovo vječno pre%ivaište, a ako o%ožavamo pou%ogove, poput %ogasun#a ii %oga mjese#a, nedvoj%eno emo dostii nji!ove panete. i akožeimo ostati na ovome jadnom panetu, sa svojim panskim od%orima iprivremenim poitičkim priagod%ama, za#ijeo možemo i to učiniti.

U izvornim spisima nigdje nije rečeno da emo isti #ij postii neovisno otome što radimo i koga o%ožavamo. 2akve %udaaste teorije postavjaju

samozvani „du!ovni učiteji" koji nemaju nikakve veze s vjerodostojnimsustavom učeničkoga sijeda, zvanim parampara. Vjerodostojni učitej nemože rei da svi putevi vode istom #iju i da svatko može postii taj #ijvastitim načinom o%ožavanja pou%ogova, Svevišnjega ii nekoga drugog %ia.Svaki razuman čovjek ako e s!vatiti da može stii na svoje odredište samoako kupi kartu za to odredište. /ovjek koji je kupio kartu za <a#uttu stii e u<a#uttu, a ne u 3om%a1, ai to%ožnji du!ovni učiteji kažu da e svi putevidovesti oso%u do vr!ovnoga #ija. 2akve svjetovne, kompromisne ponudeprivače %rojna %udaasta stvorenja, koja postaju ponosna na svoje izmišjenemetode du!ovne spoznaje. )e&utim, vedski spisi i! ne odo%ravaju. ko oso%a

ne primi znanje od vjerodostojna du!ovnog učiteja, koji pripada priznatome

44



učeničkom sijedu, ne može postii pravi rezutat. 0rišna kaže rjuni uBhagavad)giti + 79.E8+

evam parampara praptamimam rajar(a"o viduh

sa kaleneha mahata"ogo na(tah parantapa

„2ako se ovaj najuzvišeniji nauk prenosio an#em učeničkoga sijeda i sveti suga krajevi s!vatii na taj način. (o s vremenom je učenički sijed %io prekinuti zato se čini da je znanje u svom izvornom o%iku izgu%jeno."

Dok je *ospodin Šri 0rišna %oravio na $emji, uvidio je da su se iskrivianačea bhakti)"oge kakva su izožena u Bhagavad)giti , pa je morao ponovnouspostaviti učenički sijed počevši od rjune, koji je %io (jegov najpovjerjiviji

prijatej i bhakta. *ospodin je jasno rekao rjuni 73g. 9.;8 da e s!vatitinačea Bhagavad)gite jer je (jegov prijatej i bhakta. Drugim riječima, nitkone može s!vatiti 0itu ako nije *ospodinov prijatej i bhakta. 2o znači da samoonaj tko ide rjuninim stopama može s!vatiti Bhagavad)gitu.

U današnje vrijeme ovaj uzvišeni razgovor prevode i tumače %rojne oso%ekoje uope ne mare za *ospodina 0rišnu ii rjunu. 2akvi tumači na vastitinačin o%jašnjavaju sti!ove Bhagavad)gite i u ime *ite izažu raznovrsne%esmisi#e. -ni ne vjeruju ni u Šri 0rišnu ni u (jegovo vječno pre%ivaište.0ako onda mogu o%jašnjavati Bhagavad)gitu?

0rišna jasno kaže da samo oso%e koje su izgu%ie razum o%ožavajupou%ogove radi ništavne nagrade 7Bg. F.EC, F.E;8. (a kraju nam savjetujeda od%a#imo sve druge o%ike o%ožavanja i potpuno se predamo samo (jemu7Bg. :B.JJ8. Samo oni koji su se pročistii od svi! posjedi#a grije!a moguimati takvu nepokoe%jivu vjeru u Svevišnjega *ospodina. -stai e i dajee%djeti na materijanoj razini, sa svojim %ezvrijednim načinima o%ožavanja,udajujui se tako od pravog puta, pod ažnim dojmom da svi putevi vodeistom #iju.

U ovoj mantri *ri 2(opani(ade vro je značajna riječ sambhavat ,

„o%ožavanjem vr!ovnoga uzroka". *ospodin 0rišna je izvorna 3ožanska-so%a i sve što postoji (jegovo je očitovanje. U Bhagavad)giti 7:C.B8*ospodin kaže+

aham sarvas"a prabhavomattah sarvam pravartateiti matva bhajante mambudha bhava)samanvitah

„4a sam izvor svi! du!ovni! i materijani! svjetova. Sve izvire iz )ene. )udre

45



oso%e koje to savršeno do%ro znaju suže )e s predanošu i o%ožavaju svimsr#em."

-vo je pravian opis Svevišnjega *ospodina, a daje nam ga sam *ospodin.=iječi sarvas"a prabhavah ukazuju da je 0rišna stvoritej svi! živi! %ia,ukjučujui 3ra!mu, Višnua i Šivu. *ospodin je stvorio ta tri gavna %ožanstvamaterijanoga svijeta i stoga je stvoritej svega što postoji u materijanim idu!ovnim svjetovima. U Atharva 'edi 70opala)tapani pani(ada :.E98 jerečeno+ „-naj tko je postojao prije stvaranja 3ra!me i tko je prosvijetio3ra!mu vedskim znanjem je *ospodin Šri 0rišna." Sično tomu, Nara"anapani(ada izjavjuje+ „2ada je Svevišnji, (ara1ana, požeio stvoriti sva živa%ia. 2ako se iz (ara1ana rodio 3ra!ma. (ara1ana je stvorio sve 'rajapatije.(ara1ana je stvorio 5ndru. (ara1ana je stvorio osam Vasua. (ara1ana jestvorio jedanaest =udra. (ara1ana je stvorio dvanaest dit1a." (ara1ana jepotpuno očitovanje *ospodina 0rišne i stoga su (ara1ana i 0rišna ista oso%a.U Nara"ani pani(adi rečeno je+ „Devakin sin 70rišna8 jest Svevišnji

*ospodin." 5stovjetnost (ara1ana s vr!ovnim uzrokom pri!vaa i potvr&ujeŠripada Šankaraar1a, iako ne pripada vaišnavskoj, personaističkoj sjed%i. Atharva 'eda 7Maha pani(ada 8 izjavjuje+ „U početku je postojao samo(ara1ana. (i 3ra!ma, ni Šiva, ni vatra, ni voda, ni zvijezde, ni sun#e, nimjese# nisu tada postojai. *ospodin ne ostaje sam, ve stvara po Svojojžeji." Sam 0rišna izjavjuje u Mok(a)dharmi + „4a sam stvorio 'rajapatije i=udre. -ni nemaju potpuno znanje o )eni, jer i! prekriva )oja iuzornaenergija." U 'araha Purani je rečeno+ „(ara1ana je Svevišnja 3ožanska-so%a. -n je očitovao četverogavoga 3ra!mu i =udru koji je kasnije postaosveznajui."

2ako svi vedski spisi potvr&uju da je (ara1ana, odnosno 0rišna, uzrok svi!uzroka. U Brahma)samhiti 7G.:8 je rečeno da je Svevišnji *ospodin Šri0rišna, *ovinda, koji pruža zadovojstvo svim živim %iima i koji je prvo%itniuzrok svi! uzroka. 5stinski učene oso%e to znaju na temeju svjedočanstavaveiki! mudra#a i 'eda te je za nji! *ospodin 0rišna jedinstveni, savršenipredmet o%ožavanja. 2akve oso%e, zvane budhe, ii istinski učene, o%ožavajusamo 0rišnu.

Sušajui s vjerom i ju%avju trans#endentanu poruku od neuznemirenoga

a1ar"e, pojedina# postaje uvjeren da je 0rišna sve u svemu. -naj tko nemavjeru u 0rišnu ni ju%av prema (jemu, ne može %iti uvjeren u ovu jednostavnu istinu. U Bhagavad)giti 7I.::8, nevjerni#i su opisani kao mudhe+%udae i magar#i. =ečeno je da mudhe ismijavaju 3ožansku -so%u, jer nisuprimii potpuno znanje od neuznemirenoga a1ar"e. -naj koga uznemiravavrtog materijane energije nije kvai6i#iran za poožaj a1ar"e.

'rije nego što je čuo Bhagavad)gitu, rjunu je uznemiravao materijanivrtog+ nakonost prema svojoj o%iteji, društvu i zajedni#i. eio je postatičovjekoju%iv i nenasian, ai kad je čuo vedsko znanje Bhagavad)gite od

Vr!ovne -so%e, postao je budha i, promijenivši svoju oduku, počeo o%ožavati

46



*ospodina Šri 0rišnu koji je oso%no uredio %itku na 0uruksetri. rjuna jeo%ožavao *ospodina %orei se sa svojim to%ožnjim ro&a#ima. (a taj načinpostao je *ospodinov čisti bhakta. 2akav se poožaj može dostii jedinoo%ožavanjem pravoga 0rišne, a ne nekoga „0rišne" kojeg izmišjaju %udaastijudi %ez znanja o soženoj znanosti o 0rišni, opisanoj u Bhagavad)giti i*rimad)Bhagavatamu.

'rema 'edanta)sutri , sambhuta je izvor ro&enja i održavanja, koji opstajenakon uništenja 7 janmad" as"a "atah8. *rimad)Bhagavatam, prirodnotumačenje 'edanta)sutre istog pis#a, izjavjuje da izvor svi! emana#ija nijemrtav poput kamena, ve abhijna, potpuno svjestan. 'rvo%itni *ospodin, Šri0rišna, tako&er kaže u Bhagavad)giti 7F.EJ8 da je potpuno svjestan prošosti,sadašnjosti i %udunosti te da *a nitko, čak ni pou%ogovi poput gospodaraŠive i gospodara 3ra!me, u potpunosti ne poznaje. 'ouo%razovani „du!ovniučiteji", uznemireni promjenama materijanoga postojanja, za#ijeo *a nemogu u potpunosti spoznati. -ni pokušavaju skopiti kompromis,

progašavajui čovječanstvo predmetom o%ožavanja, ai ne znaju da je takvoo%ožavanje samo mit, jer su judi nesavršeni. (astojanja takvi! to%ožnji!du!ovni! vo&a naik su zaijevanju iša umjesto korijena sta%a. 'rirodnipro#es je zaijevanje korijena, ai današnji uznemireni vo&e više voe iše.5ako neprestano zaijevaju iše, sve se suši z%og nedostatka !rane.

*ri 2(opani(ada nam savjetuje da zaijevamo korijen, izvor svega kijanja.-%ožavanje čovječanstva kroz suženje tijea, koje nikada ne može %itisavršeno, manje je važno od suženja duše. Duša je korijen, koji uzrokujerazičite vrste tijea, po zakonu karme. ko pružanjem medi#inske pomoi,

so#ijane potpore i mogunosti za o%razovanje sužimo judskim %iima, dokistodo%no režemo vratove jadnim životinjama u kaoni#ama, ne činimonikakvu suž%u za dušu, živo %ie.

iva %ia u razičitim vrstama tijea neprestano ispaštaju materijane %ijedero&enja, starosti, %oesti i smrti. Hjudski o%ik života nudi živom %iu priiku dase oso%odi te zapetenosti tako što e ponovno uspostaviti svoj izgu%jeniodnos sa Svevišnjim *ospodinom. *ospodin se oso%no pojavjuje kako %inaučavao tu 6iozo6iju predavanja Svevišnjem, sambhuti . -naj tko naučavapredavanje Svevišnjemu *ospodinu i o%ožavanje Svevišnjega *ospodina sa

svom ju%avju i energijom, istinski suži čovječanstvo. 2o je poruka ovemantre *ri 2(opani(ade.

4ednostavan način da se u ovom do%u uznemirenosti o%ožava Svevišnji*ospodin jest sušanje i pjevanje o (jegovim uzvišenim djeima. )e&utim,umni spekuanti mise da su *ospodinova djea nestvarna. $ato ne sušaju onjima, ve izmišjenom igrom riječi odvraaju pažnju prostodušni! judi.Umjesto da sušaju o djeima *ospodina 0rišne, takvi ažni du!ovni učitejiveičaju se%e, navodei svoje sjed%enike da pjevaju o njima. U današnjevrijeme %roj takvi! prevaranata znatno se poveao i *ospodinovim čistim

bhaktama je spašavanje judi od %ez%ožne promidž%e ti! prevaranata i ažni!

47



inkarna#ija postao težak zadatak.

pani(ade posredno usmjeravaju našu pažnju na prvo%itnoga *ospodina,Šri 0rišnu, ai Bhagavad)gita, koja predstavja sažetak svi! pani(ada,neposredno govori o Šri 0rišni. $ato tre%amo sušati Bhagavad)gitu ii*rimad)Bhagavatam koji opisuju 0rišnu kakav jest. (a taj e se način naš umpostupno pročistiti od sve prjavštine. U *rimad)Bhagavatamu 7:.E.:F8 jerečeno+ „Sušajui o *ospodinovim djeatnostima, %!akta privači *ospodinovupažnju. 3udui da se naazi u sr#u svakoga živog %ia, *ospodin pomažebhakti , dajui mu ispravne upute." Bhagavad)gita 7:C.:C8 to potvr&uje+dadami buddhi)"ogam tam "ena mam upa"anti te.

Upute koje *ospodin u sr#u daje bhakt i pročišavaju njegovo sr#e od svi!nečistoa koje su stvorii materijane odike strasti i neznanja. Abhakte su podutje#ajem strasti i neznanja. 'ojedina# pod utje#ajem strasti ne može seodrei materijane žudnje, a onaj pod utje#ajem neznanja ne može znati tko je on ni tko je *ospodin. 0ad je netko pod utje#ajem strasti ii neznanja, nemože dostii samospoznaju, čak ni ako gumi po%ožnu oso%u. *ospodinSvojom miošu oso%a&a bhakte od odika strasti i neznanja. (a taj se načinbhakta utemejuje u odi#i vrine, što je pokazatej savršenoga brahmane.Svatko može stei odike brahmane, ako sijedi put predanog suženja podvodstvom vjerodostojna du!ovnog učiteja. U *rimad)Bhagavatamu 7E.9.:B8 je tako&er rečeno+

kirata)hunandhra)pulinda)pulka(aabhira)(umbha "avanah khasada"ah

"e 3n"e 1a papa "ad)apa(ra"a(ra"ah(udh"anti tasmai prabhavi(nave namah

Svako živo %ie niska roda može se pročistiti pod vodstvom *ospodinovogčistog bhakte, jer *ospodin posjeduje čudesnu mo.

0ad pojedina# razvije odike brahmane, postaje sretan i s poetom predanosuži *ospodina. 2ako mu se samim tim razotkriva znanost o 3ogu. Spoznajuiznanost o 3ogu, postupno se oso%a&a materijane vezanosti, a njegovsumnjičavi um *ospodinovom miošu postaje kristano jasan. -naj tko

dostigne tu razinu oso%o&ena je duša i vidi *ospodina na svakom koraku. 2o je savršenstvo sambhave kako ga opisuje ova mantra *ri 2(opani(ade.

48



Četrnaesta mantra

sambhutim 1a vina(am 1a"as tad vedobha"am sahavina(ena mrt"um tirtvasambhut"amrtam a(nute

sambhutim vječni Svevišnji *ospodin, (jegovo trans#endentano ime, o%ik,za%ave, odike i para6ernaija, raznoikost (jegovog pre%ivaišta itd.A 1a iAvina(am privremeno materijano očitovanje pou%ogova, judi, životinja idrugi! %ia, s nji!ovim ažnim imenima, savom itd.A 1a tako&erA "ah onajtkoA tat toA veda znaA ubha"am o%ojeA saha uzA vina(ena sve što jepodožno uništenjuA mrt"um smrtA tirtva nadišavšiA sambhut"a uvječnom 3ožjem #arstvuA amrtam %esmrtnostA a(nute uživa.

Pojedinac tre!a ste$i savršeno znanje o Svevišnjemu Gospodinu, 2riKrišni, i Njegovome transcendentalnom imenu, o!liku, odlikama iza!avama, kao i o privremenoj materijalnoj kreaciji s njezinimprivremenim polu!ogovima, ljudima i životinjama. Onaj tko posjedujetakvo znanje nadilazi smrt i prolazno kozmi%ko o%itovanje te uvje%nome -ožjem carstvu uživa u vje%nom životu, punom !laženstva iznanja.

0-)>(2=+ Svojim to%ožnjim napretkom, judska #iviiza#ija stvoria jemnogo materijani! stvari, ukjučujui svemirske %rodove i atomsku energiju.Unatoč tomu, nije uspjea stvoriti situa#iju u kojoj judi ne moraju umrijeti,ponovno se roditi, stariti ii o%oijevati 0ad inteigentan čovjek to%ožnjemznanstveniku postavi pitanje o tim %ijedama, znanstvenik vro mudroodgovara da materijana znanost napreduje te da e jednom oso%oditičovjeka smrti, starosti i %oesti. 2akvi odgovori dokazuju da znanstveni#inemaju nikakvo znanje o materijanoj prirodi. U materijanoj prirodi svepodiježe strogim zakonima materije i mora proi kroz šest stadija postojanja+ro&enje, rast, održavanje, stvaranje popratni! proizvoda, propadanje i na

kraju smrt. Sve što je u dodiru s materijanom prirodom, podiježe timzakonima promjene. $ato nitko ni pou%og, ni čovjek, ni životinja, ni %ijka ne može vječno opstati u materijanom svijetu.

ivotni vijek se razikuje, ve ovisno o životnoj vrsti. 3ra!ma, vr!ovno živo%ie u materijanom svemiru, živi miijunima godina, a siušna %akterija samonekoiko sati, ai nitko u materijanom svijetu ne može vječno opstati. 3ia sera&aju ii nastaju u odre&enim uvjetima, žive neko vrijeme i, ako požive,rastu, razmnožavaju se, postupno sa%e i na kraju nestaju. 'o tim zakonima,čak i 3ra!me, koji žive u miijunima razičiti! svemira, moraju umrijeti, danas

ii sutra. $ato se čitav materijani svemir naziva )art1aoka, mjesto smrti.

49



)aterijaistički znanstveni#i i poitičari pokušavaju ovaj svijet učiniti%esmrtnim, jer nemaju znanje o %esmrtnoj du!ovnoj prirodi. 2o je posjedi#anji!ovog nepoznavanja vedske književnosti koja je puna znanja utemejenogna zreom trans#endentanom iskustvu. (a žaost, suvremeni čovjek ne žeiprimiti znanje iz 'eda, Purana i drugi! spisa.

U 'i(nu Purani 7J.F.J:8 naazimo ovaj podatak+

vi(nu)(aktih para proktak(etrajnakh"a tatha paraavid"a)karma)samjnan"atrti"a (aktir i("ate

*ospodin Višnu, Svevišnji *ospodin, posjeduje razičite energije, poznate kao para 7viša energija8 i apara 7niža energija8. iva %ia pripadaju višoj energiji.)aterijana energija, u kojoj smo trenutačno zatočeni, predstavja nižu

energiju. -na stvara materijanu krea#iju i prekriva živa %ia neznanjem7avid"om8, navodei i! na koristoju%ivo djeovanje. i postoji i drugi dio*ospodinove više energije, a on se razikuje od materijane, niže energije iživi! %ia. 2a viša energija tvori *ospodinovo vječno, neuništivo pre%ivaište.2o je potvr&eno u Bhagavad)giti 7B.EC8+

paras tasmat tu bhavo 3n"o3v"akto 3v"aktat sanatanah"ah sa sarve(u bhute(una("atsu na vina("ati

Svi materijani paneti viši, srednji i niži, ukjučujui Sun#e, )jese# i Veneru raspršeni su po #ijeom svemiru. -ni postoje samo za vrijeme 3ra!minaživota. )e&utim, neki niži paneti propadaju na kraju jednog, a ponovnonastaju početkom sjedeega 3ra!minog dana. (a višim panetima vrijeme seračuna drugačije. (a %rojnim višim panetima naša godina dana predstavjadvadeset četiri sata, odnosno jedan dan i no. 'rema vremenskom proračununa višim panetima, četiri razdo%ja na $emji 7Sat1a, 2reta, Dvapara i 0ai8traju samo dvanaest tisua godina. 2aj %roj pomnožen s tisuu predstavja

jedan 3ra!min dan, a toiko traje i njegova no. 2akvi dani i noi tvoremjese#e i godine. 3ra!ma živi stotinu takvi! godina. (a kraju 3ra!minogaživota, propada čitavo kozmičko očitovanje.

Sva živa %ia koja pre%ivaju na višim panetima 7poput Sun#a i )jese#a8,na )art1aoki 7$emji8 i na nižim panetima, uranjaju u vode pustošenjatijekom 3ra!mine noi. U tom razdo%ju, nijedna vrsta života ne ostajeočitovana, iako du!ovno nastavja postojati. 2o neočitovano stanje naziva seav"akta. 0ad na kraju 3ra!minoga života do&e do uništenja čitavoga svemira,ponovno nastupa stanje av"akte. )e&utim, du!ovno ozračje, odnosno

du!ovna priroda, trans#endentana je prema ta dva neočitovana stanja. U njoj

50



se naazi veik %roj du!ovni! paneta, koji postoje vječno, čak i kad svipaneti materijanoga svemira, na kraju 3ra!minoga života, %udu uništeni.'ostoji mnogo materijani! svemira i svakim od nji! upravja neki 3ra!ma. 2okozmičko očitovanje, kojim upravjaju razni 3ra!me, predstavja samo jednučetvrtinu *ospodinove energije 7ekapad)vibhuti 8. 2o je niža energija. -nkrajgrani#e 3ra!mine ovasti naazi se du!ovna priroda, zvana tripad)vibhuti , koja

predstavja tri četvrtine *ospodinove energije. 2o je viša energija, para prakrti .

*ospodin Šri 0rišna je Vr!ovna -so%a s vr!ovnom vašu, koja pre%iva udu!ovnoj prirodi. 0ao što je potvr&eno u Bhagavad giti 7B.EE8, ne može )u seprii pro#esom jnane 76iozo6ije8, "oge 7misti#izma8 ii karme 7koristoju%ivadjeovanja8, ve samo čistim predanim suženjem. 4armiji , koristoju%iviradni#i, mogu se uzdii na panete zvane Svargaoke, kojima pripadaju sun#e imjese#. 5naniji i "ogiji mogu dostii još više panete, kao što su )a!aroka,2apooka i 3ra!maoka, a kad daje uznapreduju za!vajujui predanom

suženju, propuštaju se u du!ovnu prirodu+ ovisno o nji!ovim kvai6ika#ijama,%io u %istavo kozmičko ozračje du!ovnog ne%a 73ra!man8, %io na paneteVaikunt!e. )e&utim, nitko ne može dostii du!ovne panete Vaikunt!e, akonije uvjež%an u predanom suženju.

(a materijanim panetima, svatko, od 3ra!me do mrava, pokušavagospodariti materijanom prirodom. 2o je materijana %oest. Sve dok onatraje, živo se %ie mora podvrgnuti pro#esu promjene tjea. 3ez o%zira nao%ik koji je pri!vatio 7može imati o%ik čovjeka, pou%oga ii životinje8, iskusite neočitovano stanje za vrijeme dva pustošenja+ na kraju 3ra!mine noi i na

kraju 3ra!minog života. ko žeimo okončati taj pro#es uzastopnoga ra&anja iumiranja, te se oso%oditi nji!ovi! popratni! pojava, kao što su starost i%oest, moramo pokušati dostii du!ovne panete, gdje emo vječno živjeti udruštvu *ospodina 0rišne ii (jegovi! potpuni! ekspanzija, razičiti! o%ika(ara1ane. *ospodin 0rišna ii (jegove potpune ekspanzije vadaju svakim odti! %ez%rojni! paneta, kao što je potvr&eno u (ruti mantrama+ eko va(isarva)gah kri(na id"ah eko 3pi san bahudha "o 3vabhati . 70opala)tapanipani(ada :.;.E:8

(itko ne može gospodariti 0rišnom. Uvjetovana duša pokušava gospodariti

materijanom prirodom, ai umjesto toga, potpada pod zakone materijaneprirode i patnje uzastopnoga ra&anja i umiranja. *ospodin doazi ovdje kako%i ponovno uspostavio načea reigije, od koji! je osnovno razviti stavpredavanja *ospodinu. 2o je *ospodinova posjednja uputa u Bhagavad)giti7:B.JJ8+ sarva)dharman parit"aj"a mam ekam (aranam vraja. „-stavi svedruge pro#ese i samo se predaj )eni." (a nesreu, %udaasti judi pogrešnotumače tu temejnu poruku i na razne načine zavode jude. Hjudima sepreporučuje da otvaraju %oni#e, ai im se ne savjetuje da izuče predanosuženje kako %i uši u du!ovno #arstvo. Uči i! se da o%avjaju samodjeatnosti koje donose privremeno oakšanje, ai one nikad ne mogu donijeti

pravu sreu živom %iu. -snivaju javne i poudržavne ustanove kako %i se

51



suprotstavii razornoj moi prirode, ai ne znaju kako o%uzdati nesavadivuprirodu. )nogi se predstavjaju kao veiki poznavateji Bhagavad)gite, aiprevi&aju poruku 0ite kojom se materijana priroda može o%uzdati. )onapriroda može se o%uzdati samo %u&enjem svjesnosti 3oga, kao što je jasnoistaknuto u Bhagavad)giti 7F.:98.

*ri 2(opani(ada nas u ovoj mantri poučava da moramo usporedno steisavršeno znanje o sambhuti 73ožanskoj -so%i8 i vina(i 7privremenomematerijanom očitovanju8. Samim poznavanjem privremenoga materijanogočitovanja ne možemo ništa spasiti, jer do razaranja prirodnim tijekom doazisvakog trena 7ahan" ahani bhutani ga11hantiha "amala"am8. (itko nee %itipošte&en razaranja jer su otvorene %oni#e. Spasiti se možemo jedinostje#anjem potpunoga znanja o vječnome životu punom %aženstva isvjesnosti. Vedski sustav namijenjen je upravo tomu da pouči jude ovojumjetnosti dostizanja vječnoga života. 'roazne privačne stvari, koje setemeje na uga&anju osjetiima, često zavode jude, ai suženje predmeta

osjetia varavo je i vodi degrada#iji. $ato moramo na pravi način spasiti se%e isvoje %ižnje. (e radi se o tome voimo i ii ne voimo istinu. -na je tu. ko sežeimo spasiti od uzastopnoga ra&anja i umiranja, moramo se atiti predanogsuženja *ospodina. (ema kompromisa, jer se radi o nuždi.

52



Petnaesta mantra

hiranma"ena patrenasat"as"apihitam mukhamtat tvam pu(ann apavrnusat"a)dharma"a dr(ta"e

hiranma"ena zatnim sjajemA patrena %istavim prekrivačemA sat"as"a Vr!ovne 5stineA apihitam prekrivenoA mukham i#eA tat taj prekrivačAtvam 2iA pu(an o, održavatejuA apavrnu moim 2e, ukoniA sat"a čistomA dharma"a bhakti A dr(ta"e pokaži se.

O, Gospodine moj, održavatelju svega života, voje pravo liceprekriveno je !listavim sjajem. )olim e, ukloni taj prekriva% i pokažise Svojemu %istom bhakti .

0-)>(2=+ U Bhagavad)giti 7:9.EF8, *ospodin sjedeim riječima opisujeSvoje oso%ne zrake 7brahmaj"oti 8, %istavi sjaj Svojega oso%nog o%ika+

brahmano hi prati(thahamamrtas"av"a"as"a 1a(a(vatas"a 1a dharmas"asukhas"aikantikas"a 1a

„4a sam temej neoso%noga 3ra!mana, %esmrtnoga, neuništivoga i vječnoga,koji je prirodni poožaj krajnje sree." 3ra!man, 'aramatma i 3!agavan tri suvida iste psoutne 5stine. 3ra!man je vid koji početnik najakše opaža.'aramatmu, (addušu, spoznaju naprednije oso%e, a spoznaja 3!agavana jekrajnja spoznaja psoutne 5stine. 2o je potvr&eno u Bhagavad)giti 7F.F8, ukojoj *ospodin 0rišna izjavjuje da je -n krajnji vid psoutne 5stine+ mattah parataram nan"at . 0rišna je izvor brahmaj"otija i sveprožimajue 'aramatme.0rišna nadaje o%jašnjava u Bhagavad)giti 7:C.9E8+

atha va bahunaitenakim jnatena tavarjunavi(tabh"aham idam krtsnamekam(ena sthito jagat

„i zašto ti je, rjuna, potre%no ovo detajno znanje? Samo jednim Svojimdjeiem prožimam i održavam #ijei svemir." -%ikom jedne potpuneekspanzije, sveprožimajue 'aramatme, *ospodin održava čitavu materijanukozmičku krea#iju. -n održava i sva očitovanja u du!ovnome svijetu. $ato je

u ovoj (ruti)mantri *ri 2(opani(ade osovjen kao pu(an, prvo%itni održavatej.

53



Svevišnji *ospodin, Šri 0rišna, uvijek je pun trans#endentanoga %aženstva7ananda)ma"o 3bh"asat 8. Dok je prije pet tisua godina %oravio u Vrndavani,u 5ndiji, uvijek je %io pun trans#endentanoga %aženstva, od samoga početkaSvoji! djetinji! za%ava. U%ijanje razni! demona poput g!e, 3ake, 'utane i'raam%e, za (jega je predstavjao tek vesei podvig. Uživao je u seuVrndavana sa Svojom majkom, %ratom i prijatejima, a kad je gumio

nestašnoga kradjiv#a masa#a, svi (jegovi pratio#i uživai su u ne%eskome%aženstvu. *as koji prati *ospodina kao kradjiv#a masa#a nije za pokudu, jer je kradui masa# pružao zadovojstvo Svojim čistim bhaktama. Sve što ječinio u Vrndavani, činio je za zadovojstvo Svoji! pratia#a. *ospodin jeprovodio te za%ave kako %i privukao su!oparne spekuante i akro%ate izto%ožnjega sustava hatha)"oge, koji žee pronai psoutnu 5stinu.

Šukadeva *osvami je u *rimad)Bhagavatamu 7:C.:E.::8 opisao djetinjeigre *ospodina i (jegovi! prijateja, dječaka pastira+

ittham satam brahma)sukhanubhut"adas"am gatanam para)daivatenama"a(ritanam nara)darakenasakam vijahruh krta)pun"a)punjah

„Svevišnji *ospodin, kojega jnaniji opažaju kao neoso%ni 3ra!man pun%aženstva, kojega bhakte u odnosu suženja o%ožavaju kao Vr!ovnoga*ospodara, a kojega svjetovni judi smatraju o%ičnim judskim %iem, igrao ses dječa#ima pastirima. $a!vajujui rezutatima po%ožni! djea koja su činiitijekom mnogi! života, dječa#i pastiri tako su se družii sa Svevišnjom

3ožanskom -so%om."*ospodin je sa Svojim du!ovnim pratio#ima uvijek zaokupjen

trans#endentanim djeatnostima punim ju%avi u odnosu (ante7neopredijejenosti8, das"e 7suženja8, sakh"e 7prijatejstva8, vatsal"e7roditejske ju%avi8 i madhur"e 7romantične ju%avi8.

=ečeno je da *ospodin nikad ne napušta Vrndavanad!amu, pa se možepostaviti pitanje kako to upravja z%ivanjima u krea#iji. -dgovor naazimo uBhagavad)giti 7:;.:9:B8+ *ospodin prožima čitavu materijanu krea#iju

Svojom potpunom ekspanzijom zvanom 'aramatma, (adduša. 'remdaoso%no nema nikakve veze s materijanim stvaranjem, održavanjem iuništavanjem, sve i! uzrokuje u o%iku Svoje potpune ekspanzije, Paramatme.Svako živo %ie poznato je kao atma, duša, a vr!ovna atma koja upravjasvim dušama je Paramatma, (adduša.

-vaj sustav spoznaje 3oga predstavja veiku znanost. )aterijaističkisankh"a)"ogiji znaju jedino anaizirati dvadeset četiri eementa materijanekrea#ije i meditirati na nji!, jer nemaju veiko znanje o puru(i , *ospodinu.5mpersonani trans#endentaisti z%unjeni su %istavim sjajem brahmaj"otija.

ko oso%a žei vidjeti potpunu psoutnu 5stinu, mora nadii dvadeset četiri

54



materijana eementa i %istavi sjaj. *ri 2(opani(ada na to upozorava, moei*ospodina da ukoni hiranma"a)patru, Svoj %istavi prekrivač. ko seprekrivač ne ukoni, ne možemo vidjeti pravo i#e Svevišnjega *ospodina nidostii istinsku spoznaju psoutne 5stine.

Vid Svevišnjega *ospodina poznat kao 'aramatma predstavja jednu odtriju potpuni! ekspanzija, ii vi(nu)tattvi , zvani! pur(a)avatare. 4edna od ti!vi(nu)tattvi u svemiru poznata je kao 0sirodakasa1i Višnu. -d tri gavna%ožanstva 3ra!me, Višnua i Šive -n je Višnu i sveprožimajua 'aramatmau svakome živom %iu. Druga vi(nu)tattva u svemiru je *ar%!odakasa1iVišnu, zajednička (adduša svi! živi! %ia. 5znad nji! je 0aranodakaša1i Višnukoji eži na Uzročnome o#eanu. -n je stvoritej svi! svemira. U sustavu "oge,oz%ijan učenik uči kako upoznati vi(nu)tattve nakon što je nadišao dvadesetčetiri eementa kozmičke krea#ije. (jegovanje empirijske 6iozo6ije pomaže uspoznaji neoso%noga brahmaj"otija, %istava sjaja trans#endentanoga tijea*ospodina Šri 0rišne. Da brahmaj"oti predstavja 0rišnin sjaj, potvr&eno je u

Bhagavad)giti 7:9.EF8, kao i u Brahma)samhiti 7G.9C8+"as"a prabha prabhavato jagad)anda)koti)koti(v a(esa)vasudhadi vibhiiti)bhinnamtad brahma ni(kalam anantam a(e(a)bhutamgovindam adi)puru(am tam aham bhajami

,,U miijunima svemira postoji %ez%roj paneta, koje se me&uso%no razikujupo svom kozmičkom ustrojstvu. Sve te panete naaze se u jednom kutkubrahmaj"otija. 2aj %ra!maj1oti predstavja oso%ne zrake Svevišnjega

*ospodina, *ovinde, kojega o%ožavam." -va mantra Brahma)samhiteizgovorena je s razine istinske spoznaje psoutne 5stine, a petnaesta (ruti)mantra *ri 2(opani(ade to potvr&uje. U njoj bhakta moi *ospodina da ukonibrahmaj"oti kako %i mogao vidjeti (jegovo pravo i#e. Sjaj brahmaj"otijapotanko je opisan u nekoiko mantri Mundake pani(ade 7E.E.:C:E8+

hiranma"e pare ko(evirajam brahma ni(kalamta1 1hubhram j"oti(am j"otis

tad "ad attna)vido viduh

na tatra sur"o bhati na 1andra)tarakamnema vid"uto bhanti kuto 3"am agnihtam eva bhantam anu bhati sarvamtas"a bhasa sarvam idam vibhati

brahmaivedam amrtam purastad brahma pa(1ad brahma dak(inata( 1ottarena

adhash 1ordhvam /a prasrtam brahmai)

55



vedam vi(vam idam vari(tham

„Du!ovnim #arstvom, iznad materijanoga prekrivača, prostire se %eskrajnisjaj 3ra!mana, koji nije materijano okajan. 2o %istavo, %ijeo svjetotrans#endentaisti spoznaju kao svjeto svi! svjetaa. U tom #arstvu, zaosvjetjavanje nisu potre%ni sunčeva svjetost, mjesečina, vatra ni struja.

Svako svjeto u materijanom svijetu samo je odraz toga vr!ovnog svjeta. 2aj3ra!man je sprijeda i straga, na istoku, zapadu, sjeveru i jugu, gore i doje.Drugim riječima, sjaj 3ra!mana širi se i materijanim i du!ovnim ne%om."

Spoznaja 0rišne kao izvora %istavoga 3ra!mana predstavja savršenoznanje. -no se može stei iz spisa kao što je *rimad)Bhagavatam kojisavršeno o%jašnjava znanost o 3ogu. U *rimad)Bhagavatamu, pisa#, ŠriaV1asadeva, izjavjuje da judi opisuju Vr!ovnu 5stinu kao 3ra!man,'aramatmu ii 3!agavan, ovisno o svojoj spoznaji. Šria V1asadeva nikada nekaže da je jiv a, o%ično živo %ie, Vr!ovna 5stina. ivo %ie nikada ne %ismo

tre%ai smatrati svemonom Vr!ovnom 5stinom. Da je tako, ono ne %i tre%aomoiti *ospodina da ukoni %istavi prekrivač kako %i vidjeo (jegovo pravoi#e.

)ože se zakjučiti da onaj tko nema znanje o moima Vr!ovne 5stine,spoznaje neoso%ni 3ra!man. 0ad spozna i *ospodinove materijane moi, aiima mao ii nimao znanja o (jegovim du!ovnim moima, dostiže spoznaju'aramatme. Spoznaja 3ra!mana i 'aramatme djeomična su spoznajapsoutne 5stine. )e&utim, kad pojedina# nakon što se ukoni hiranma"a) patru spozna Svevišnju 3ožansku -so%u, Šri 0rišnu, sa svim (jegovim

moima, on uvi&a vasudevah sarvam iti + *ospodin Šri 0rišna 7poznat kaoVasudeva8 je sve+ 3ra!man, 'aramatma i 3!agavan. -n je 3!agavan, korijen,a 3ra!man i 'aramatma su (jegove grane.

Bhagavad)giti 7J.9J9F8 naazimo usporednu raščam%u triju vrstatrans#endentaista+ o%ožavateja neoso%noga 3ra!mana 7 jnanija8,o%ožavateja 'aramatme 7"ogija8 i o%ožavateja *ospodina Šri 0rišne7bhakte8. =ečeno je da su jnaniji koji njeguju vedsko znanje %oji od o%ični!koristoju%ivi! radnika, dok su "ogiji %oji od jnanija. i najvei "ogiji su onikoji neprestano suže *ospodina svom svojom energijom. Ukratko, 6iozo6 je

%oji od radnika, mistik je %oji od 6iozo6a, a bhakti)"ogi , koji neprestano suži*ospodina, najviši je mistički "ogi . *ri 2(opani(ada nam pokazuje put k tomsavršenstvu.

56



Šesnaesta mantra

pu(ann ekar(e "ama sur"a prajapat"av"uha ra(min samuha tejo"at te rupam kal"anatamam tat te pa("ami "o 3sav asau puru(ah so 3ham asmi

pu(an o, održavatejuA eka)r(e prvo%itni misiočeA "ama propisanonačeoA sur"a odredište surija 7veiki! bhakta8A prajapat"a do%ronamjerniče prajapatija 7praočeva čovječanstva8A v"uha moim 2e,ukoniA ra(min zrakeA samuha moim 2e, udajiA tejah sjajA "at tako daAte 2vojA rupam o%ikA kal"anatamam najpovojnijiA tat tajA te 2vojA pa("ami mogu vidjetiA "ah onaj tko jeA asau kao sun#eA asau taA puru(ah 3ožanska -so%aA sah oso%noA aham jaA asmi jesam.

O, Gospodine moj3 O, prvo!itni mislio%e, održavatelju svemira3 O,

propisano na%elo, odredište %isti" bhakta, do!ronamjerni%e prao%eva%ovje%anstva3 )olim e, ukloni sjaj Svoji" transcendentalni" zrakakako !i" mogao vidjeti voj !laženi o!lik. i si vje%na Svevišnja-ožanska Oso!a, nalik si suncu, kao i ja.

0-)>(2= + Sun#e i njegove zrake iste su prirode. Sično tomu, *ospodin iživa %ia iste su prirode. Sun#e je jedno, ai moekue sunčevi! zraka su%ez%rojne. Sunčeve zrake dio su sun#a i s njim tvore potpuno sun#e. (asun#u pre%iva %og sun#a, a na vr!ovnome du!ovnom panetu, *ookaVrndavani, iz koje dopire sjaj brahmaj"otija, uživa *ospodin u Svojim vječnim

za%avama. 2o je potvr&eno u Brahma)samhiti 7G.EI8+1intamani)prakara)sadmasu kalpa)vrk(alak(avrte(u surabhir abhipala"antamlak(mi)sahasra)(ata)sambhrama)sev"amanamgovindam adi)puru(am tam aham bhajami

„-%ožavam *ovindu, prvo%itnoga *ospodina, prvoga prao#a. -n čuva kravešto ispunjavaju sve žeje u pre%ivaištima koja su ispunjena du!ovnimdragujima i okružena miijunima drvea žeja. 2isue Hakšmija, %oži#a sree,

uvijek *a suže s veikim poštovanjem i ju%avju."Brahmaj"oti je u Brahma)samhiti opisan kao zrake koje dopiru iz

vr!ovnoga du!ovnog paneta, *ooke Vrndavane, kao što sunčeve zrakedopiru sa sun#a. $nanje o *ospodinovoj zemji neemo stei sve dok nenadi&emo %ještavio brahmaj"otija. Oiozo6i impersonaisti, zasijepjeni%istavim brahmaj"otijem, ne mogu spoznati %io *ospodinovo pravopre%ivaište %io (jegov trans#endentani o%ik. -graničeni svojim siromašnimznanjem, takvi misio#i impersonaisti ne s!vaaju sve%aženi,trans#endentani o%ik *ospodina 0rišne. U ovoj mantri , *ri 2(opani(ada moi

*ospodina da ukoni %istave zrake brahmaj"otija kako %i čisti bhakta ugedao

57



(jegov sve%aženi trans#endentani o%ik.

Spoznajom neoso%nog brahmaj"otija, pojedina# doživjava povojni vidSvevišnjega. Spoznajui 'aramatmu, sveprožimajui o%ik Svevišnjega,doživjava još povojnije prosvjetjenje. Susrevši i#em u i#e samu 3ožansku-so%u, bhakta doživjava najpovojniji vid Svevišnjega. 3udui da je Vr!ovna5stina osovjena kao prvo%itni misia#, održavatej i do%ronamjernik svemira,ne može %iti neoso%na. 2o je mišjenje *ri 2(opani(ade. =iječ pu(an7„održavatej"8 oso%ito je značajna, jer iako *ospodin održava sva %ia, -noso%ito održava Svoje bhakte. (adišavši neoso%ni brahmaj"oti i vidjevši*ospodinov oso%ni vid i (jegov najpovojniji, vječni o%ik, bhakta u potpunostispoznaje psoutnu 5stinu.

U svojoj Bhagavat)sandarbhi , Šria 4iva *osvami izjavjuje+ „<ijeapredodž%a o psoutnoj 5stini do%iva se kroz spoznaju Svevišnjega *ospodina, jer je on svemoan i u #ijeosti posjeduje trans#endentane moči. Brahmaj"otine sadrži u #ijeosti mo psoutne 5stine, pa je spoznaja 3ra!mana tekdjeomična spoznaja Svevišnjega *ospodina. -, učeni mudra#i, prvi sog riječibhagavan 7bha8 ima dva značenja+ Ponaj tko u potpunosti održavaP i PzaštitnikP.Drugi sog 7ga8 znači PvodičP, Pvo&aP ii PstvoritejP. Sog van ukazuje da svako%ie živi u (jemu i da -n živi u svakom %iu. Drugim riječima,trans#endentani zvuk bhagavan predstavja %eskrajno znanje, mo, energiju,o%ije, snagu i utje#aj, u kojima nema primjese materijane nečistoe."*ospodin u #ijeosti održava Svoje neokajane bhakte i vodi i! premasavršenstvu predanosti. 0ao vo&a Svoji! bhakta, na kraju im dodjejuježejene rezutate predanog suženja, dajui im samoga Se%e. *ospodinovom

%ezuzročnom miošu, (jegovi bhakte vide *a i#em u i#e. 2ako *ospodinpomaže Svojim bhaktama da dostignu najviši du!ovni panet, *ookuVrndavanu. 0ao stvoritej, može o%dariti Svoje bhakte svim potre%nimkvai6ika#ijama kako %i na kraju doši k (jemu. *ospodin je uzrok svi! uzroka.Drugim riječima, prvo%itni je uzrok jer sam nema uzroka. -n uživa u Svom4astvu očitujui vastitu unutarnju mo. Sam ne očituje vanjsku mo, jer seekspandira u o%ike puru(e i tako održava materijano očitovanje. U o%ikutakvi! ekspanzija, stvara, održava i uništava kozmičko očitovanje.

iva %ia su tako&er razičite ekspanzije *ospodinova 4astva. 3udui da

neka od nji! žee postati gospodari i oponašati Svevišnjega *ospodina, -n imdopušta da u&u u kozmičku krea#iju i u potpunosti iskoriste svoju skonost kagospodarenju nad prirodom. $%og prisutnosti (jegovi! sastavni! djeia, živi!%ia, u čitavome pojavnom svijetu pokree se ana# uzroka i posjedi#a. ivim%iima pružaju se sve pogodnosti za gospodarenje nad materijanomprirodom, ai vr!ovni upravitej je sam *ospodin, u o%iku Svoje potpuneekspanzije, 'aramatme, ii (adduše, koja predstavja jednu od puru(a.

'ostoji ogromna razika izme&u živoga %ia 7atme ii duše8 i nadziruega*ospodina 7'aramatme ii (adduše8. 'aramatma nadzire, a atma je pod

nadzorom. $ato pripadaju razičitim kategorijama. 3udui da 'aramatma

58



stano sura&uje s atmom, poznata je kao stani pratia# živog %ia.

*ospodinov sveprožimajui vid koji postoji u svim stanjima %udnosti ispavanja, kao i u poten#ijanim stanjima, i iz kojeg nastaje jiva)(akti 7životnasia8 koja o%u!vaa uvjetovane i oso%o&ene duše poznat je kao 3ra!man.3udui da je *ospodin izvor 'aramatme i 3ra!mana, izvor je i svi! živi! %iate svega što postoji. -naj tko to spozna, odma! se aa predanog suženja*ospodinu. 2akav čist i znanjem o%daren *ospodinov bhakta, dušom i sr#emprivržen je *ospodinu, a kad se sastane sa se%i sičnim bhaktama, jedini im jeposao zajedno saviti *ospodinove trans#endentane djeatnosti. -ni koji nisudostigi savršenstvo čisti! bhakta, nego su spoznai samo *ospodinove vidove3ra!mana i 'aramatme, ne znaju #ijeniti djeatnosti savršeni! bhakta.*ospodin uvijek pomaže čistim bhaktama, razotkrivajui im u sr#u potre%noznanje. 2ako se, (jegovom pose%nom miošu, raspršuje sva tama neznanja.Spekuativni 6iozo6i i "ogiji ne mogu to zamisiti, jer manje ii više ovise ovastitoj snazi. 0ao što je rečeno u 4atha pani(adi 7:.E.E;8, *ospodina mogu

spoznati samo oni kojima je -n nakonjen. 2akvom pose%nom miošu %ivajuo%dareni samo *ospodinovi čisti bhakte. *ri l(opanisada ukazuje na*ospodinovu miost koja daeko nadiazi uvid u brahmaj"oti .

59



Sedamnaesta mantra

va"ur anilam amrtamathedam bhasmantam (ariramom krato smara krtam smarakrato smara krtam smara

va"uh životni zrakA anilam sveukupnost zrakaA amrtam neuništivA atha sadaA idam ovoA bhasmantam nakon što se pretvori u pepeoA (ariram tijeoA om o *ospodineA kratah 7o8 uživateju svi! žrtvovanjaA smara moim 2e, sjeti seA krtam svega što sam učinioA smara moim 2e, sjeti seAkratah 7o8 vr!ovni uživatejuA smara moim 2e, sjeti seA krtam svega štosam učinio za 2e%eA smara moim 2e, sjeti se.

Neka ovo prolazno tijelo sagori u pepeo i neka se životni zrak stopisa sveukupnoš$u zraka. Sada se, o, Gospodine moj, molim e, sjeti

svi" moji" žrtvovanja. Kao vr"ovni uživatelj, molim e, sjeti se svegašto sam u%inio za e!e.

0-)>(2= + -vo proazno, materijano tijeo nedvoj%eno je strano odijeo.U Bhagavad)giti 7E.EC8 jasno je rečeno da s uništenjem materijanoga tijeaživo %ie niti nestaje niti gu%i svoju oso%nost. -no nikad nije neoso%no ii%ezo%ično. (aprotiv, %ezo%ično je materijano odijeo koje poprima ik premao%iku neuništive oso%e. (ijedno živo %ie nije izvorno %ezo%ično, kao štopogrešno mise judi siromašni znanjem. -va mantra potvr&uje činjeni#u daživo %ie postoji nakon uništenja materijanoga tijea.

U materijanome svijetu, materijana priroda pokazuje čudesno umijeetime što stvara raznovrsna tijea za živa %ia, u skadu s nji!ovim skonostimak uga&anju osjetiima. ivo %ie koje žei jesti izmet do%iva materijano tijeoprikadno za jedenje izmeta+ to je tijeo svinje. ko žei jesti meso i krv drugi!životinja, do%it e tijeo tigra s odgovarajuim zu%ima i pandžama. )e&utim,judsko %ie nije stvoreno za jedenje mesa. 'ored toga, nitko, čak ninajprimitivniji čovjek, ne žei jesti izmet. Hjudski zu%i stvoreni su za žvakanjevoa i povra, premda postoje dva očnjaka kako %i primitivna judska %iamoga jesti meso, ako to žee.

i ma kako %io, materijana tijea svi! životinja i judi strana su živome%iu. -na se mijenjaju prema njegovim žejama za uga&anjem osjetiima. Uevoutivnom krugu, živo %ie mijenja tijea, jedno za drugim. Dok je svijet %iopun vode, živo %ie je pri!vatio o%ik vodene životinje. $atim je prešo u tijeo%ijke, #rva, pti#e, životinje i na kraju u tijeo judskog %ia. (ajrazvijeniji o%ik je o%ik judskoga %ia koje u potpunosti posjeduje du!ovno znanje. U ovojmantri opisan je najviši stadij du!ovnog razvoja+ tre%amo se odreimaterijanoga tijea, koje e se pretvoriti u pepeo, i dopustiti životnom zrakuda se stopi s vječnom sveukupnošu zraka. ivo %ie o%avja tjeesne

djeatnosti za!vajujui kretanju razičiti! vrsta zraka koje se zajedno nazivaju

60



prana)va"u. ,ogiji se o%ično uče ovadavanju zrakom u tijeu. Duša se tre%auzdizati od jednoga zračnog kruga do drugoga, sve dok se ne uzdigne dobrahma)randhre, najvišega kruga. S te točke, savršeni "ogi može se prenijetina %io koji panet po svojoj žeji. 'ro#es se sastoji od toga da napusti jednomaterijano tijeo i u&e u drugo. )e&utim, najviše savršenstvo takva pro#esapromjene tijea jest kad se živo %ie uspije potpuno odrei materijanoga

tijea, kao što savjetuje ova mantra, i kad u&e u du!ovno ozračje u kojemmože razviti potpuno drugačiju vrstu tijea+ to je du!ovno tijeo koje se nikadane mora suočiti sa smru ii promjenom.

U materijanom svijetu materijana priroda prisijava živo %ie da mijenjasvoje tijeo z%og razičiti! žeja za uga&anjem osjetiima. 2e žeje postoje uraznim vrstama života, od %akterija do najsavršeniji! materijani! tijea, tijea3ra!me i pou%ogova. Sva ta živa %ia imaju tijea razičiti! o%ika, načinjenaod materije. 5nteigentan čovjek vidi jedinstvo, ai ne u raznoikosti tijea, veu du!ovnoj oso%nosti. Du!ovna iskra, koja je sastavni djei *ospodina, ista

je u tijeu svinje kao i u tijeu pou%oga. ivo %ie pri!vaa razičita tijea,ovisno o svojim po%ožnim i %ez%ožnim djeatnostima. Hjudsko je tijeo vrorazvijeno i posjeduje punu svjesnost. 'rema Bhagavad)giti 7F.:I8, *ospodinuse predaje najsavršeniji čovjek koji je tijekom mnogi! života njegovao znanje./ovjek koji je njegovao znanje doseže savršenstvo tek kad se predaSvevišnjemu *ospodinu, Vasudevi. ko on, čak ni nakon spoznaje svojedu!ovne oso%nosti, ne spozna da su živa %iavječni sastavni djeii #jeine i da nikada ne mogu postati #jeina, moraponovno pasti u materijano ozračje, čak i ako se stopio s brahmaj"otijem.

0ao što smo naučii iz pret!odni! mantri , brahmaj"oti koji dopire iz*ospodinova trans#endentanog tijea, pun je du!ovni! iskri koje su pojedina%ia s punim osjeajem postojanja. 2a živa %ia katkad žee uživati uosjetiima, pa %udu stavjena u materijani svijet kako %i postaa ažnigospodari pod upravom osjetia. eja za gospodarenjem predstavjamaterijanu %oest živoga %ia, jer opčinjeno osjetinim uživanjem proazi krozrazna tijea koja se očituju u materijanome svijetu. Stapanje sbrahmaj"otijem nije zreo znanje. (ajviši stadij savršenstva dostiže se samopotpunim predavanjem *ospodinu i razvijanjem osjeaja za du!ovno suženje.

U ovoj mantri , živo %ie se moi da po napuštanju materijanoga tijea imaterijanoga ozračja u&e u du!ovno #arstvo 3oga. Bhakta moi *ospodina dase sjeti njegovi! djeatnosti i žrtvovanja koje je vršio prije nego što sematerijano tijeo pretvorio u pepeo. -va je moitva upuena u trenutku smrti,s potpunom sviješu o prošim djeima i krajnjem #iju. -naj tko je posve podnadzorom materijane prirode, sjeti se odvratni! djea koje je počinio tijekompostojanja svoga materijanog tijea, pa nakon smrti do%ije drugo materijanotijeo. Bhagavad)gita 7B.J8 to potvr&uje+

"am "am vapi smaran bhavam

t"ajat" ante kalevaram

61



tam tam evaiti kaunte"asada tad)bhava)bhavitah

„0ojega god da se stanja netko sjeti priikom napuštanja tijea, o 0untin sine,to e stanje sigurno dostii." 2ako um prenosi skonosti živog %ia u sjedeiživot.

$a raziku od jednostavni! životinja koje nemaju razvijen um, judsko %iena samrti može se, poput snova, sjetiti djeatnosti koje je u životu vršio.(jegov um ostaje optereen materijanim žejama, pa ne može razvitidu!ovno tijeo ni ui u du!ovno #arstvo. Bhakta, me&utim, razvija osjeajju%avi prema 3ogu predano sužei *ospodina. /ak i ako se u trenutku smrtine sjeti svojega suženja *ospodina, -n ga ne za%oravja. -vom moitvombhakta podsjea *ospodina na svoja žrtvovanja, ai čak i ako *a ne podsjeti,*ospodin nee za%oraviti suž%u Svojega čistog bhaktu.

*ospodin u Bhagavad)giti 7I.;C;98 jasno opisuje Svoj prisni odnos sbhaktama+ „-naj tko predano suži, čak i ako počini najodvratnije djeo, tre%ase smatrati svetim, jer je pravino utemejen u svojoj odučnosti. -n u%rzopostaje ispravan i stječe trajan mir. -, 0untin sine, otvoreno re#i svima da )ojbhakta nikada ne propada. -, 'rt!in sine, oni koji stanu pod )oje okrije, čak iako su niska roda žene, vai("e 7trgov#i8 i (udre 7radni#i8 dostii e vr!ovnoodredište. 0oiko se tek to može rei za po%ožne brahmane, bhakte i svetekrajeve. Stoga, %udui da si došao u ovaj privremeni, %ijedni svijet, suži )e sju%avju. Uvijek misi na )ene, postani )oj bhakta, odavaj )i poštovanje io%ožavaj )e. 2ako eš, potpuno svjestan )ene, sigurno doi k )eni."

Šria 3!aktivinoda 2!akura o%jašnjava ove stro6e na sjedei način+ „0rišninoga bhaktu tre%amo štovati kao oso%u na pravom putu svetačkogaživota, iako se može činiti da je takav bhakta su)dura1ara, Poso%araspuštenoga karakteraP. 2re%amo pokušati s!vatiti pravi smisao riječi su)dura1ara. Uvjetovana duša mora djeovati kako %i ostvaria dvostruki #ij+održaa tijeo i dostiga samospoznaju. Društveni poožaj, umna razvijenost,čistoa, askeza, pre!rana i %or%a za opstanak namijenjeni su održavanjutijea. -naj dio djeatnosti koji je namijenjen samospoznaji, o%avjamo kao*ospodinov bhakta, pa djeujemo i u tom smjeru. 3udui da ne može prestati

održavati tijeo, uvjetovana duša mora usporedno vršiti te dvije razičitedjeatnosti. )e&utim, opseg djeatnosti koje su namijenjene održavanju tijeasmanjit e se razmjerno poveavanju predanog suženja. Sve dok udiopredanog suženja ne dosegne pravi omjer, postoji mogunostda e se povremeno svjetovno ponašati. )e&utim, vaja primjetiti da to nemože dugo trajati, jer e *ospodinovom miošu takvim nesavršenstvimau%rzo doi kraj. Stoga je put predanog suženja jedini ispravni put. ko jenetko na pravome putu, čak ni povremeno svjetovno ponašanje ne možeomesti njegov napredak u samospoznaji."

5mpersonaistima su uskraene prednosti predanog suženja, jer su vezani

62



za *ospodinov neoso%ni vid, brahmaj"oti . 0ao što pokazuju pret!odnemantre, oni ne mogu nadii brahmaj"oti , jer ne vjeruju u 3ožju oso%nost.(ajčeše se %ave umnom spekua#ijom i poigravaju se riječima. 0ao što jepotvr&eno u dvanaestom pogavju Bhagavad)gite 7:E.G8, nji!ov trud jeuzaudan.

Sve prednosti spomenute u ovoj mantri ako se stječu u stanom dodirom soso%nim vidom psoutne 5stine. 'redano suženje *ospodinu sastoji se oddevet trans#endentani! djeatnosti+ 7:8 sušanja o *ospodinu, 7E8 savjenja*ospodina, 7;8 sjeanja na *ospodina, 798 suženja *ospodinovim otosnimstopaima, 7G8 o%ožavanja *ospodina, 7J8 upuivanja moitvi *ospodinu, 7F8suženja *ospodina, 7B8 uživanja u prijatejskom druženju s *ospodinom i 7I8predavanja svega *ospodinu. -vi! devet načea predanog suženja, svazajedno ii svako pojedinačno, pomažu bhakti da ostane u dodiru s 3ogom.(a taj način, ako emo se sjetiti *ospodina na kraju života. 'ri!vaajui po jedno od ovi! devet načea, sjedei savni bhakte *ospodina dostigi su

najviše savršenstvo+ 7:8 sušanjem o *ospodinu, žejeni je rezutat stekao)a!araja 'arikšit, junak *rimad)Bhagavatama, 7E8 savjenjem *ospodina,svoje savršenstvo je dostigao Šukadeva *osvami, govornik *rimadBhagavatama, 7;8 upuujui moitve *ospodinu, krura je stekao žejenirezutat, 798 sjeajui se *ospodina, 'ra!ada )a!araja je stekao žejenirezutat, 7G8 o%ožavanjem *ospodina, 'rt!u )a!araja je dostigaosavršenstvo, 7J8 sužei *ospodinova otosna stopaa, savršenstvo je dostiga%oži#a sree, Hakšmi, 7F8 oso%nim suženjem *ospodina, Manuman je stekaožejeni rezutat, 7B8 za!vajujui prijatejskom odnosu s *ospodinom, rjuna jestekao žejeni rezutat, 7I8 predajui *ospodinu sve što je imao, )a!araja 3ai

je stekao žejeni rezutat.Smisao ove mantre i gotovo svi! mantri u vedskim !imnama sažeto je

izožen u 'edanta)sutri i temejito o%jašnjen u *rimad) Bhagavatamu.*rimad)Bhagavatam predstavja zrei pod vedskoga sta%a mudrosti. U njemu je ova mantra o%jašnjena kroz pitanja i odgovore )a!araje 'arikšita iSukadeve *osvamja na samom početku nji!ovoga razgovora. 2emejnonačeo predanog suženja je sušanje i o%jašnjavanje znanosti o 3ogu.Šukadeva *osvami je izgovorio, a )a!araja 'ariksit sasušao čitavBhagavatam. )a!araja 'ariksit je postavio pitanja Šukadevi, jer je Šukadeva

%io vei du!ovni učitej od %io kojega veikog "ogija ii trans#endentaista togado%a.

*avno pitanje )a!araje 'ariksita gasio je+ „Što je dužnost svakogačovjeka, oso%ito u trenutku smrti?" Šukadeva *osvami je odgovorio+

tasmad bharata sarvatmabhagavan i(varo harih(rotav"ah kirtitav"a( 1asmartav"as 1e11hatabha"am

63



„-ni koji se žee oso%oditi svi! tjesko%a, tre%aju uvijek sušati o Svevišnjemu*ospodinu, saviti i sjeati se Svevišnjega *ospodina koji je vr!ovni upravitejnad svime, spasitej od svi! nevoja i (adduša svi! živi! %ia." 7Bhag. E.:.G8

2o%ožnje judsko društvo nou se o%ično %avi spavanjem ii seksom, adanju zgre nova# ii kupuje stvari koje su potre%ne za uzdržavanje o%iteji.Hjudi imaju vro mao vremena za razgovore ii raspitivanje o 3ožanskoj -so%i.-d%a#ii su postojanje 3oga na toiko načina, prije svega, progašavajui *aneoso%nim, neosjetinim. )e&utim, vedski spisi pani(ade$ 'edanta)sutra$Bhagavad gita i *rimad)Bhagavatam izjavjuju da je *ospodin %ie kojeposjeduje osjetia i koje je više od svi! drugi! živi! %ia. (jegove savnedjeatnosti istovjetne su s (jim samim. Stoga ne %ismo tre%ai sušati nirazgovarati o %esmisenim djeatnostima svjetovni! poitičara i to%ožnji!veikana, ve tre%amo o%ikovati svoj život na takav način da možemopo%ožno djeovati, ne gu%ei ni trena. *ri 2(opani(ada nas upuuje na takvepo%ožne djeatnosti.

ko netko nije navikao na život predanosti, čega e se sjetiti u trenutkusmrti, kad je tijeo uznemireno, i kako e moiti svemoguega *ospodina dase sjeti njegovi! žrtvovanja? rtvovanje znači uskratiti osjetiima što žee./ovjek za života tre%a naučiti ovo umijee tako da tijekom života osjetiazaokupi suženjem *ospodinu. U trenutku smrti, iskoristit e rezutate takvogadjeovanja.

64



Osamnaesta mantra

agne na"a supatha ra"e asmanvi(vani deva va"unani vidvan"u"odh" asmaj juhuranam enobhu"i(tham te nama)uktim vidhema

agne o, moj *ospodine, sian kao vatraA na"a moim 2e, vodiA supatha pravim putemA ra"e k 2e%iA asman nasA vi(vani sveA deva o, *ospodinemojA va"unani djeovanjaA vidvan poznavatejA "u"odhi moim 2e, ukoniAasmat našemA juhuranam sve zapreke na putuA enah sve porokeAbhu"i(tham mnogo%rojneA te 2e%eA namah uktim riječi pune poštovanjaAvidhema činim.

O, moj Gospodine, silni kao vatra, o, svemo$ni, odajem i sad sveštovanje, padaju$i na zemlju pred voja stopala. O, Gospodine moj,

molim e, vodi me pravim putem kako !i" e dostigao. i znaš štosam sve %inio u prošlosti i zato me, molim e, oslo!odi posljedicamoji" prošli" grije"a, tako da mogu nesmetano napredovati.

0-)>(2=+ 'redajui se *ospodinu i moei *a za %ezuzročnumiost, bhakta može napredovati na putu potpune samospoznaje. *ospodin jeosovjen kao vatra, jer može sve spaiti u pepeo, ukjučujui i grije!e predaneduše. 0ao što je opisano u pret!odnim mantrama, pravi ii krajnji vid psouta je Svevišnji *ospodin, a (jegov neoso%ni vid, brahmaj"oti , %istavi je sjaj koji)u prekriva i#e. 0oristoju%ive djeatnosti, ii put samospoznaje zvan karma)

kanda, najniži je stadij pri tom nastojanju. /im takve djeatnosti neznatnoodstupe od propisani! načea 'eda, pretvaraju se u vikarmu, djeatnostioprečne interesima onoga tko i! čini. -%manuto živo %ie djeuje tako samoradi uga&anja osjetiima, pa vikarma postaje zapreka na putu samospoznaje.

Samospoznaja je mogua jedino u judskom o%iku života. -d B 9CC CCCvrsta života, judski o%ik koji se odikuje brahmanskom kuturom predstavja jedinu priiku za stje#anje znanja o trans#enden#iji. 3ra!manska kuturao%u!vaa istinoju%ivost, vadanje osjetiima, snošjivost, jednostavnost,potpuno znanje i potpunu vjeru u 3oga. Visoki rod ne suži tomu da čovjek

%ude na njega ponosan. 0ao što se sinu iječnika pruža priika da i sampostane iječnik, sinu brahmane pruža se priika da postane brahmana.)e&utim, to pravo stečeno ro&enjem nije sve, jer on mora sam razviti odikebrahmane. /im postane ponosan što se rodio u o%iteji brahmane, pazanemari razvijanje popratni! odika, degradira se i pada s putasamospoznaje. 2ako upropaštava priiku da ostvari svoju misiju u judskomo%iku života.

U Bhagavad)giti 7J.9:9E8, *ospodin nas uvjerava da 1ogabhra(te, dušekoje su pae s puta samospoznaje, do%iju priiku da se poprave tako što se

rode u o%iteji do%ri! brahmana ii u o%iteji %ogati! trgova#a. 2o ro&enje

65



pruža vee mogunosti za samospoznaju. ko z%og iuzije pojedina#zoupotrije%i takvo ro&enje, gu%i povojnu priiku koju mu u judskom životupruža *ospodin.

0ad se pridržava propisani! načea, pojedina# se uzdiže s razinekoristoju%ivoga djeovanja na razinu trans#endentanoga znanja. (akon što jemnoge živote njegovao trans#endentano znanje, postaje savršen kad sepreda *ospodinu. 2o je uo%ičajeni put. )e&utim, onaj tko se preda na samompočetku, kao što je preporučeno u ovoj mantri , odma! nadiazi sve pripremnestadije, pri!vaajui du! predanosti. U Bhagavad)giti 7:B.JJ8 rečeno je da*ospodin odma! preuzima %rigu o takvoj predanoj duši i oso%a&a jeposjedi#a njezini! grešni! djea. Djeatnosti karma)kande povače za so%om%rojne grešne posjedi#e, dok se na putu jnanakande, 6iozo6skoga razvoja,%roj takvi! grešni! djeatnosti smanjuje. )e&utim, na putu bhakti , predanogsuženja *ospodinu, gotovo ne postoji priika za stvaranje grešni! posjedi#a.*ospodinov bhakta razvija sve do%re odike samoga *ospodina, a da ne

govorimo o odikama brahmane. Bhakta istom stječe odike iskusnogabrahmane ovaštenoga da vrši žrtvovanja, čak i ako se nije rodio u o%itejibrahmane. 2o je *ospodinova svemo. *ospodin može učiniti da se čovjekro&en u o%iteji brahmane degradira na poožaj niskoga čovjeka koji jede pse,a čovjeka koji jede pse može uzdii na poožaj viši od poožaja brahmane, jednostavno na temeju predanog suženja. Svemogui *ospodin pre%iva usvakom sr#u, pa može Svoje iskrene bhakte voditi pravim putem. 2akvesmjerni#e daje pose%no bhakti , čak i ako bhakta žei nešto drugo. Što se tičedrugi!, 3og nji!ove postupke odo%rava samo na nji!ov vastiti rizik. )e&utim,bhakta upuuje na takav način da nikad ne djeuje pogrešno. U *rimad

Bhagavatamu 7::.G.9E8 je rečeno+

sva)pada)mulam bhajatah pri"as"at"aktan"a)bhavas"a harih pare(ahvikarma "1/ 1otpatitam kathan1id dhunoti sarvam hrdi sannivi(tah

„*ospodin je tako ju%azan prema bhakti koji se potpuno predao (jegovimotosnim stopaima da čak i ako bhakta ponekad počini vikarmu, djea

protivna vedskim uputama, *ospodin u njegovom sr#u odma! ispravja takvupogrešku, jer su )u bhakte vro dragi."

U ovoj mantri *ri 2(opani(ade, bhakta se moi *ospodinu da u sr#u ispravinjegove pogreške. *riješiti je judski. Uvjetovana duša vro često činipogreške i jedina mjera koju može poduzeti protiv takvi! nenamjerni! grije!a je da se %a#i pred *ospodinova otosna stopaa, kako %i pod (jegovimvodstvom iz%jega takve zamke. *ospodin preuzima %rigu o potpunopredanim dušama. Stoga se svi pro%emi rješavaju predavanjem *ospodinu idjeovanjem u skadu s (jegovim uputama. 5skreni bhakta prima takve upute

na dva načina+ jedan je preko sveta#a, spisa i du!ovnoga učiteja, a drugi

66



preko samoga *ospodina koji pre%iva u svakom sr#u. 2ako je bhakta, potpunoprosvijeen vedskim znanjem, zaštien u svakome pogedu.

Vedsko znanje je trans#endentano i ne može se s!vatiti svjetovnimo%razovnim metodama. Vedske se mantre mogu s!vatiti samo miošu*ospodina i du!ovnoga učiteja 7"as"a deve para bhaktir "atha deve tathagurau8. ko netko stane pod okrije vjerodostojna du!ovnog učiteja, smatrase da je stekao *ospodinovu miost. *ospodin se pred bhaktom pojavjuje kaodu!ovni učitej. Du!ovni učitej, vedski spisi i sam *ospodin vode bhaktu,dajui mu snagu. $ato ne postoji mogunost da bhakta ponovno padne u%ato materijane iuzije. $aštien sa svi! strana, sigurno e dostii krajnji #ijsavršenstva. -va mantra nagovještava čitav pro#es, a *rimad)Bhagavatam7:.E.:FEC8 ga podro%nije o%jašnjava.

Sušanje i pjevanje o *ospodinovim savama po%ožno je djeo. *ospodinžei da svatko suša i pjeva o (jegovim savama, jer je do%ronamjernik svi!živi! %ia. 0ad suša i pjeva o *ospodinovim savama, oso%a se pročišava odsvega nepožejnog i svoju ju%av posveuje *ospodinu. U tom stadiju, razvijaodike brahmane, a utje#aj niži! odika prirode 7strasti i neznanja8 u #ijeostinestaje. $a!vajujui predanom suženju, bhakta postaje potpuno prosvijeente spoznaje *ospodina i put koji vodi k (jemu. 0ad sve sumnje iščeznu,postaje čisti bhakta.

7ako se 8avr(avaju Bhaktivedantina komentari *ri 2(opani(ade$ 8nanja koje 9ovjeka približava Svevi(njoj Božanskoj :sobi$ 4ri(ni.

67



1je%nik

/

a$ar4a du!ovni učitej koji poučava primjerom.

akarma djeovanje koje oso%u oso%a&a kruga ro&enja i smrti.amara %esmrtnost.

ananda aspekt %aženstva Svevišnjeg *ospodina.

ananta neograničen.

anumana induktivno znanje.

apapa5vid"a čist i neokajan, onaj kojeg grije! ne može dotai.

apara5prakrti *ospodinova niža energija.ar$a5vigra"a *ospodinov o%ik koji se o%ožava u !ramu.

aro"a uzazni pro#es znanja.

asura demon.

ašrame u vedskom društvu, četiri razvojna stadija judskog života,namijenjena uzdizanju do du!ovnog savršenstvaA počinju brahma1ar"om7#ei%atom i učenjem8, nastavjanju se grhasthom 7%račnim životom8 ivanaprasthom 7povačenjem iz o%itejskog života8 i dostižu vr!una# usann"asi 7potpunom odri#anju od o%itejskog života i o%aveza8.

atma duša.

atma5"a u%oji#a duše.

avid4a neznanje.

av4akta nemani6estirano stanje krea#ije.

--"agavad5gita gavni spis vedske tradi#ijeA izaže učenja koja je *ospodin0rišna prenio Svom bhakti rjuni i o%jašnjava predanost Svevišnjem*ospodinu kao krajnji #ij i gavni način dostizanja du!ovnog savršenstva.

-"agavan Svevišnji *ospodin, koji je prvo%itni vasnik svi! vrsta o%ija.

!"akta štovatej Svevišnjeg *ospodina.

!"akti 6!"akti54oga7 predano suženje Svevišnjeg *ospodina.

!ra"maj4oti tjeesni sjaj Svevišnjeg *ospodina, koji osvjetjava du!ovni

68



svijet.

-ra"man %ezični, sveprožimajui aspekt Svevišnjeg *ospodina.

!ra"mane staež inteigentni! judiA poznavateji 3ra!mana.

-ra"ma5sam"ita 3ra!mine moitve upuene *ospodinu u kojima opisuje*ospodinove save.

!ud"a učen čovjek.

8

$ait4a5guru Svevišnji *ospodin koji u sr#u daje savjete naprednom bhakti .

*

d"ira oso%a koja nije uznemirena materijanom iuzijom.

dvija5!and"u oso%a ro&ena u o%iteji brahmana koja ne posjeduje odikebrahmane.

G

gune tri odike materijanog svijetaA vrina, strast i neznanje.

guru du!ovni učitej ii aar1a, koji govori i djeuje u skadu sa spisima.

9

jnani onaj tko pokušava dostii Vr!ovni psout njegovanjem empirijskog,spekuativnog znanja.

K

kama materijana žejaA požuda.

kaništa5ad"ikari oso%a na najnižem stupnju spoznaje 3oga.

karma materijana aktivnost koja uvijek zapie oso%u u neku vrstuposjedi#e, %io do%ru, %io ošu.

karma5!and"ana rad koji oso%u vezuje za materijani svijet.

karma54oga nu&enje rezutata rada 0rišni.

karmi oso%a koja pokušava uživati u rezutatima svoji! materijani!

69



aktivnosti.

kirtana pjevanje ii re#itiranje o savama Svevišnjeg *ospodinaA vidi podsankirtana.

Krišna Svevišnja 3ožanska -so%a u Svom izvornom dvorukom o%iku, koji je porijeko svi! ostai! o%ika i inkarna#ija *ospodina.

kšatri1e administrativni staež.

)

mad"4ama5ad"ikari oso%a na srednjem stadiju spoznaje 3oga.

ma"a5!"agavate veike oso%e koje sve vide u odnosu sa Svevišnjim*ospodinom.

ma"a5mantra veika mantra koja sadrži suštinu svi! drugi! mantri i kojaznači+ „- *ospodine, - *ospodinova energijo, moim Vas, dopustite mi da VassužimQ Mare 0rišna, Mare 0rišna, 0rišna 0rišna, Mare Mare R Mare =ama,Mare =ama, =ama =ama, Mare Mare.

)art4a5loka „svijet smrtiQA panet $emja.

ma4a materijana energijaA *ospodinova iuzorna energija pod čijimutje#ajem živo %ie za%oravja svoju pravu du!ovnu prirodu.

ma4avada monistička 6iozo6ija prema kojoj se 3og i živa %ia ne razikuju.

ma4a4apa"rta5jnani onaj koji vjeruje da je sam 3og.

mukti oso%o&enje od kruga uzastopnog ra&anja i umiranja.

mud"e %udae ii magar#i.

N

narad"ama najniži od judski! %ia

nirguna %ez materijani! odika

P

Para5!ra"man Svevišnja 3ožanska -so%a, koja je viša od Svog %ezičnogaspekta, 3ra!mana.

Paramatma o%ik Svevišnjeg *ospodina koji pre%iva u sr#u i prati svako

živo %ie u materijanom svijetu.

70



parampara učeničko nasje&e.

para5prakrti *ospodinova viša energija.

pite pre#i, praočevi.

prasadam posveena !rana koja je prvo ponu&ena *ospodinu.

prat4akša izravno svjedočanstvo.puruša Svevišnji *ospodin kao vr!ovni upravitej prakrti .

1

rajas materijana guna strastiA odikuje se materijaističkim naporima ižejom za zadovojavanjem osjetia.

S

sa$5$id5ananda savršeno du!ovno postojanje, koje je vječno 7sat 8, punoznanja 71it 8 i puno %aženstva 7ananda8.

saguna s odikama.

samad"i medita#ija usmjerena na oso%ni o%ik *ospodina.

sank"4a grana 6iozo6ije koja se %avi anaizom eemenata materijanogsvijeta.

sankirtana skupno pjevanje 3ožji! sveti! imena.

2

šastre autoritativni spisi.

šrimat vai("aA pripadnik trgovačkog staeža.

šu$i du!ovno napredni brahmana.

šudre radnički staež.

šukra svemoan.

svami onaj tko je du!ovnom snagom postao gospodar svoji! osjetia.

tamas materijana guna neznanjaA odikuje se neznanjem, %ezvojnošu i

udiom.

71



tapas4a strogostA materijana neudo%nost koja se pri!vaa radi du!ovnespoznaje.

tri5pad5vi!"uti du!ovna priroda, koja predstavja tri četvrtine *ospodinoveenergije.

'

'panišadi 6iozo6ski dio Veda, koji vodi učenika do razumijevanja oso%neprirode psoutne 5stine.

uttamaad!ikari oso%a na najvišem stupnju spoznaje 3oga.

:

:aikunt"a vječni, du!ovni svijet iznad materijanog svemira.vaišnava bhakta 0rišne ii nekog drugog o%ika Svevišnje 3ožanske -so%e.

varne četiri staeža vedskog društva+ brahmane 7sveeni#i, učiteji iinteektua#i8, k(atri"e 7vojska i državni suž%eni#i8, vai("e 7zemjoradni#i itrgov#i8 i (udre 7radni#i i o%rtni#i8.

veda znanje.

:ede izvorni razotkriveni spisiA sam *ospodin i! je prvi izgovorio.

veda5vada5rate oni koji daju vastita o%jašnjenja 'eda.vikrama djeatnosti za%ranjene u razotkrivenim spisima, koje oso%a vršikada zoupotrije%i svoju so%odnu voju.

:išnu ime Svevišnje 3ožanske -so%e kao stvoriteja i održavatejamaterijani! svemira.

:rindavana najintimnije oso%no pre%ivaište *ospodina 0rišne u kojemprovodi za%ave sa Svojim bhaktama.

;

4oga razičiti pro#esi du!ovne spoznaje, koji teže za dostizanjemSvevišnjeg.

Šri išopanišad vede

Documents

Transcript of Šri išopanišad vede