Srednjoskolac 2014 v2 Montenegro...

DRUGA STRANA Srednjoškolac

List učenika i nastavnika Srednje stručne škole u Pljevljima2 Broj 8, novembar 2014.

SADRŽAJ:

Lučonoše................................................3. stranaTragovi.............................................4. i 5. stranaPrezentacije .....................................6. i 7. stranaAktuelno..........................................8. i 9. stranaPedagogija ...................................10. i 11. strana Mladi i društvo...........................12. i 13. stranaEkonomija ..........................od 14. do 17. straneMatematika ........................od 18. do 23. straneMašinstvo i drvoprerada.......... 24. i 25. stranaProfesori i đaci............................26. i 27. stranaElektrotehnika ...................od 28. do 31. straneSaobraćaj......................................32. i 33. stranaKnjiževnost .................................34. i 35. stranaJubileji ..........................................36. i 37. stranaEngleski jezik ..............................38. i 39. stranaI ovo smo mi ...............................40. i 41. stranaBiologija.......................................42. i 43. stranaUgostiteljstvo ..............................44. i 45. stranaModa............................................46. i 47. stranaSport.............................................48. i 49. stranaZabava .................................................50. stranaUmjetnost ............................................51. strana

Poštovani čitaoci,

Osjećam potrebu da vam se, uz izlazak osmog brojanašeg lista, izvinim što ste na njegovo objavljivanječekali nešto duže nego obično. Razlozi što smo ovogaputa kasnili bili su uglavnom tehničke prirode, ali seiskreno nadam da danas svi dijelimo radost što je jošjedan Srednjoškolac ugledao svjetlost dana.

Posebno nas raduje činjenica da ste nam ovoga putai vi pisali, otvoreno iznoseći svoje stavove i prijedloge.To je dokaz da naš rad nije ostao nezapažen i daaktivnosti naših učenika nalaze odjek u široj društve‐noj zajednici. Srednjoškolac je slika našeg života, našihuspona, nadanja i stremljenja. On je ogledalo onoga štosmo uradili u protekloj godini, ali i podsjećanje na sveone koji su utkali sebe u život ove škole i ostavili u njojneizbrisiv trag. Zato smo se trudili da im u ovom brojudamo posebno mjesto, uz obavezu da to bude praksa iu narednim brojevima Srednjoškolca.

Zahvaljujem se svim svojim saradnicima, posebnoučenicima koji su se potrudili da raznovrsnošću idejai priloga učine naš list bliskim široj čitalačkoj publici.

Snežana Grujičić

Učenici i profesori Srednje stručne škole,članovi Uređivačkog odbora lista „Srednjoškolac“

„Da bismo uspjeli, neophodna jedisciplina. Redovnost, iskrenost iistrajnost će vas dovesti do uspjeha.“Ovim riječima su nam se obratili našiovogodišnji lučaši: AlekasandraBubanja, Lucija Zečević, DimitrijeKovačević i Belmin Čuturić.

Dodjela diplome Luča organizova‐

na je u našoj školi 21.juna 2014. godi‐ne. Dobili su je učenici koji su imalinajbolje ocjene tokom čitavog svogškolovanja i koji su, pored svegatoga, imali dovoljno volje, entuzija‐zma i ljubavi da se bave vannasta‐vnim djelatnostima i pokažu zavi‐dne rezultate i na nekim drugimpoljima.

U svečanoj atmosferi koja je vlada‐la toga dana, a u prisutvu predsta‐vnika Opštine Pljevlja i medija,direktor Srednje stručne škole, Mer‐van Avdović, čestitao je najboljimučenicima na postignutom uspjehu.U svoje ime i u ime kolektiva Škole,poželio im je da i u buduće ostvaru‐ju ovako dobre rezultate. Pred njimaje period još napornijeg rada, period

značajnih promjena u njihovimživotima, ali i period u kome ćetek moći da pokažu ono što jesu i

što mogu biti. Riječi hvale zanjih imao je i profesor Vla‐dica Avramović, inačepredsjednik Školskog

odbora Srednje stručne škole. Onnam je ovom prilikom rekao: “ Dimi‐trije i Lucija su učenici odjeljenjaekonomski tehničar, odjeljenja kojeje tokom sve četiri godine školova‐nja imalo najbolji uspjeh na svimklasifikacionim periodima. Biti naj‐bolji u jednom takvom odjeljenju,predstavlja veliki uspjeh i ja im nanjemu najiskrenije čestitam. Ale‐ksandra i Belmin su učenici odjelje‐nja elektrotehničar energetike, jednedobre generacije koja je bila prepoz‐natljiva po kontinuiranom radu ina časovima redovne i dodatnenastave. Njihov rad je bio prožetlogičkim zaključivanjem i obogaćennizom naprednih ideja.“

Dodajmo još i to da je BelminČuturić bio dio tima „PRONALA‐ZAČA“ koji su dvije godine uza‐stopno osvajali prve nagrade nadržavnim takmičenjima iz oblastiinovacija i pronalazaštva, ali i to dau ovom mladom pronalazaču pre‐poznajemo istaknutog člana tambu‐raškog orkestra Taslidža.

Marijana Zorić i NikolinaDamjanović III2

A K T U E L N OLUČONOŠESrednjoškolac

List učenika i nastavnika Srednje stručne škole u Pljevljima 3Broj 8, novembar 2014.

Urednica rubrikeNikolina Damjanović IV2

Poštovani,Sa posebnim zadovoljstvom primio

sam informaciju o postojanju lista Sre‐dnjoškolac u Pljevljima.Ukratko, uPljevljima sam završio osnovnu školui gimnaziju, iz Pljevalja sam studiraoi završio Mašinski fakultet. U Pljevlji‐ma sam poslije završenih studija radiopet godina. Dakle, dovoljno da meraduje svaki uspjeh Pljevljaka, s obzi‐rom na činjenicu da se i sam tako osje‐ćam. Posebno me raduju uspjesi i zala‐

ganje mladih ljudi.Vaš list me je podsjetio na vrijeme

kada je u II osnovnoj školi postojalaškolska redakcija „KEKEC“ (1961),koju je organizovala tadašnja nasta‐vnica srpskohrvatskog jezika, ZagaVuković, a čiji prvi urednik sam bioupravo ja, kao učenik VIII razreda.

Raspoložen sam za dalju saradnjusa Srednjoškolcem! Srećno! Srdačanpozdrav,

Prof. dr Miodrag Bulatović

Pisma čitalaca

DRUGI O NAMASedmi broj lista Srednjoškolac je, osim štampa-nog primjerka, došao do mnogih čitalaca i elek-tronskim putem, preko sajta naše škole. Dobilismo veliki broj elektronskih pisama koja nasraduju, potvrđujući da naš rad nije ostao neza-pažen. Neki od čitalaca su iznijeli prijedlog da listizlazi iz štampe dva puta godišnje. Zahvaljujemose svima koji su nam poklonili svoje vrijeme ipisali, a mi u ovom broju objavljujemo pismogospodina Miodraga Bulatovića, redovnog pro-fesora na Mašinskom fakultetu u Podgorici.

Sa dodjele diplome Luča

ČETVORKA ZA PONOS I PAMĆENJE

UPIS UČENIKAU 2014-15.

Ove školske godine učenici Irazreda su upisani na sljedećapodručja rada: ekonomija, pravoi administracija; trgovina i ugo‐stiteljstvo; elektrotehnika; mašin‐stvo i obrada metala; saobraćaj ikomunikacije. Na područje radamašinstvo i obrada metala upi‐sano je na IV stepenu stručnespreme samo odjeljenje autome‐hatroničar, dok mašinskih tehni‐čara, tehničara za kompjuterskokonstruisanje i upravljanje i teh‐ničara numerički upravljanihmašina, nemamo ove godine.Najviše interesovanja učenici supokazali za područje rada eko‐nomija, pravo i administracija,konkretno za obrazovni profilekonomski i pravni tehničar.

RSŠ

TRAGOVI Srednjoškolac


Uredniк rubrikeIvan Bajčeta IV2

Da bismo bolje razumjeli sebe, putkojim smo išli i kojim treba da idemo,neophodno je da se ponekad osvrne‐mo unazad i oslušnemo riječ onih kojisu u ovoj školi ostavili neizbrisiv trag.To su bivši profesori naše škole, oni odkojih smo najljepše lekcije učili i mikoji danas druge učimo.

Želja da iznova pokupimo bisereznanja kako bismo ih i na ovaj načinprenijeli svojim učenicima, dovela nasje jednog jesenjeg popodneva u domZorice Bajić, naše nekadašnje profeso‐rice francuskog jezika, a kasnije i kole‐ginice. Krenuli smo u namjeri da sanjom obavimo intervju, ali smo tokomjednog izuzetno prijatnog druženja utoplom porodičnom domu Bajića,shvatili da bi klasičan intervju pokva‐rio draži ovog neusiljenog razgovorabez tehničkih pomagala, diktafona,papira i olovke. Odbacili smo sve suvi‐šno, savremeno i moderno, a zadrža‐li ono što nam je danas prijeko potre‐bno – živu i toplu ljudsku riječ. Jer,kao što profesorica reče: „Kada nesta‐ne žive riječi i knjige, svijet će sasvimnestati“ . Okruženi knjigama, uz pla‐men vatre iz kamina, uživali smo urazgovoru sa našim nekadašnjim pro‐fesorima i kolegama: Zoricom iBubom (profesorom matematike upenziji) u jednom sasvim drugačijemambijentu od onoga u kome smo ihnekad gledali. Svjesni da ogroman dioonoga što smo od njih čuli i naučilinećemo biti u stanju da prenesemo napapir, zadovoljićemo se makar timeda našim čitaocima ukažemo na zna‐čaj i ljepotu ovakvih i sličnih susreta.

Nas, kao profesore koji se nalaze napolovini svog radnog vijeka, zanima‐lo je koliko se odnos prema đacima inastavi mijenja od početka do krajanastavničkog puta. Profesorica Zoricaje jasno i nedvosmisleno iznijela stavda su uvijek bolji i uspješniji starijipredavači. Mlad predavač običnokroči u učionicu previše samouvjereni siguran u svoje znanje, nerijetko oče‐kujući od učenika da znaju taman ono‐liko koliko zna i on. Ostvaren i dobar

predavač će nakon višedecenijskograda sa đacima skoro uvijek osjetitistid od svojih početaka, jer pravo uče‐nje nastupa tek kada izađemo iz škol‐skih klupa. Dobijena diploma nijeznak da smo sve naučili, već da smonaučili kako dalje učiti. Nema, kakoona kaže, veće nagrade za profesora iboljeg dokaza da je uspio u svomposlu, od zadovoljnih i zainteresova‐nih pogleda njegovih đaka. U jednomperiodu njenog rada (onom kada smomi išli u školu) održavali su se blok‐časovi, koji su po logici stvari pred‐stavljali opterećenje i predavačima iučenicima. Kada bi se na kraju togčasa oglasilo zvono, a učenici uzviknu‐li: „Kad je prije zvonilo“, bila je srećnai ispunjena kao predavač. Učenicinepogrešivo prepoznaju kvalitet i real‐nost, pa ako im dobar profesor upišei slabu ocjenu, oni se obično ne ljute.

Ne dopada joj se modernizacija ikompjuterizacija nastave u kojoj jeforma stavljena ispred suštine. Kadaiz svoje perspektive posmatra čitavobrazovni sistem, tvrdi da je najboljai najkvalitetnija bila predratana škola,tj. vrijeme kada je ona bila đak. Tada‐šnji sistem školstva građen je pomodelu francuskog školstva toga vre‐mena, što je bila garancija uspjeha ikvaliteta. Odgovornost i disciplino‐vanost se tada podrazumijevala, a zabježanje sa časova se nije ni znalo.Kaže u šali da je je žao što nikad nijepobjegla sa časa, makar samo jednom,ne bi li bolje razumjela današnju omla‐dinu i vidjela šta to privlačno ima u„bježanju“. Gotovo sa dozom sjetegovori o svojoj drugarici iz razredakoja je bila jako dobar đak, ali je izškole izbačena samo zato što je jednoveče otišla u bioskop, na predstavunamijenjenu za građanstvo (a ne uče‐nike). Put do znanja tada nije bio lak.Do informacija se nije dolazilo klikomna opciju search ili ulaskom na google,već se za znanjem tragalo, ono se„lovilo“, kao najveće bogatstvoposmatralo i njegovalo. Čar toga vre‐mena je u tome što je mladost duže

trajala i bila srećnija. Mladi nisu ništao životu znali, ali je zato pravi život tekbio pred njima. Život, kako profesori‐ca reče, dobro čuva svoje tajne i njego‐va je draž u tome da ih malo po malootkrivaš, jer je to jedini način da otkri‐ješ ljepotu i smisao življenja. Zato jeironija to što mladi danas već sa pet‐naest godina znaju sve o životu, zbogčega bivaju uskraćeni za njegov naj‐ljepši i najtananiji dio. Pozivajući sena mudrost starih Grka, ukazuje da jenajveći uspjeh u životu uvijek i usvemu naći mjeru. Moramo biti svje‐sni da je život jedan veliki ispit u komesmo stalno izloženi iskušenjima. Odnačina na koji im odolijevamo, zavisiko smo i kuda idemo. Jer, koliko godtrajao, život je uvijek kratak, ali je zatosuštinsko pitanje čime smo ispunilitaj kratki period između dvije nepoz‐nanice.

Ispričala nam je koliko uživa u dru‐štvu svoje unuke Anđelije i u brojnimmogućnostima koje joj nude penzione‐rski dani. U penziju je otišla pet godi‐na ranije, čim je prvi uslov za nju ispu‐nila i nikad se zbog toga nije pokajala.Kaže da je za profesora poražavajućekada ga okolina pita: „Zar još uvijekradiš?“ i da je znala da se povukla izučionice u pravom trenutku upravoonda kada su je, iznenađene njenomodlukom, kolege pitale zar već ide upenziju. Oslobođena gledanja na sat(koji nikad nije voljela) mogla je dauživa u društvu knjiga, njenih najbo‐ljih drugara. Bar pet puta je pročitaladjela Dostojevskog, Čehova, Tolsto‐ja... , a u trenutku kada smo mi došlikod nje zatekli smo je da čita Ćosiće‐vo „Vreme smrti“. Čita ga, naravno, poko zna koji put, otkrivajući u njemuuvijek nešto novo i čitajući sa istimžarom i radošću kao prvi put. Sluša‐jući profesoricu, godinama znatno sta‐riju od nas, ali duhom mlađu i odmnogih koji tek ulaze u učionicu, uči‐nilo nam se da smo na trenutak raz‐makli veo sa pozornice života i ugle‐dali njegov pravi smisao.Biljana Petrović i Snežana Grujičić

U posjeti Zorici Bajić, profesoru u penziji

LJUBAV PREMA KNJIZI,ČOVJEKU I ŽIVOTU

A K T U E L N OTRAGOVISrednjoškolac


„IV3... odjeljenje koje jeiz ove škole otišlo, a opet,zauvijek u njoj ostalo. Gle‐daćemo ih svakog dana namedaljama sa takmičenja,u insertima iz filmova kojesu snimali, u zapisima sadramskih večeri i večeripoezije, u kabinetimaukrašenim njihovim rado‐vima, u tekstovi‐ma iz Srednjo‐školca... usvakom kutuškole. Kada namse jednoga danavrate kao profe‐sori, ekonomisti,b i z n i s m e n i ,matematičari,pedagozi, psiho‐lozi, sociolozi ilim a n e k e n k es v j e t s k o gglasa...bićemoponosni ne samozato što smo ihučili, već i zatošto smo i mi odnjih mogli nau‐čiti najljepše lekcije o dru‐garstvu, humanosti i lju‐bavi.“

Ovim posebnim, toplimi iskrenim riječima o jed‐nom posebnom odjeljenjukoje su i profesori i upra‐va škole nekako posebnovoljeli, na svojoj facebookstranici, izrazila je svojedirljivo sjećanje profesori‐ca crnogorskog jezika, Sne‐žana Grujičić. I ja, njihovodjeljenjski starješina,imam potrebu da opišemto drago i prelijepo odjelje‐nje, kome sam imala srećuda predajem u sva četirirazreda njihove srednješkole.

Naime, svaka generacija

školaraca ostavi manje iliviše blistave tragove u svo‐joj školi. Dugo se pamteneki od njenih učenika iliodjeljenja. Kao što je IV3,marketinci, moji Slatkiši.Uprošloj školskoj godini,ovo odjeljenje je bilo jednood najuspješnijih u školi, ataj epitet su zasluženo

nosili i tokom sve četirigodine svog stručnogobrazovanja. Ova prekra‐sna djeca, lijepo vaspita‐na, uljudna, osjećajna ivedra, sa izraženim osje‐ćajem za učeničku solidar‐nost i drugarsku nesebič‐nost, uvijek nasmiješena,stvarala su pozitivnevibracije u učionici, i kasvojim profesorima gradi‐li mostove ljubavi i pošto‐vanja. Ovi učenici su nasprofesore, oduševljavalisvojim aktivnostima ikreacijama na oglednim ijavnim časovima kod nji‐hove profesorice Snežane,kao i mnogim prvimnagradama za literarna

ostvarenja na državnim iopštinskim takmičenjima.

Svoju osobenost, učeni‐ci ovog odjeljenja pokazi‐vali su i kroz vannastavneaktivnosti, kao što suvolonterski rad sa djecomometenom u razvoju izDnevnog centra‐Zračaknade‐Naime, zahvaljujući

profesorici Snežani, kojaje u većini njih prepozna‐la i njegovala razne talen‐te‐lirske, glumačke, redi‐teljske, recitatorske,novinarske, svi učeniciovog odjeljenja su počasti‐li djecu sa posebnim potre‐bama, svoje školske dru‐gove, profesore i roditelje,jednom veoma uspješnourađenom novogodišnjompredstavom u Domu voj‐ske. Bilo je tu skečeva, šar‐mantne glume, izvanred‐nih muzičkih numera,maratonskih recitala, ple‐sne koreografije, samostal‐no osmišljene scenografije,scenarija i kostima, sa sveozvučenjem i pratećim

matricama“skinutim“ sainterneta.Tokom predsta‐ve, učenici su premijernoprikazali dokumentarnifilm‐Mostovi nas spajaju‐koji su sami režirali i rea‐lizovali u toku jednodne‐vne posjete Višegradu, sasvojim profesorima. Poka‐zali su da su jedno talento‐

vano, kreativnoi vrijedno odje‐ljenje, a uz to ihumano, jer susami, samoinici‐jativno sakupilinovčani prilogza novogodišnjepoklone djeci iz„Zračka nade“iako i samiveoma skromnihm a t e r i j a l n i hmogućnosti, aučenica Semra jenapravila za tudjecu jedanaestkg kolača.

Rado se sje‐ćam Tikice, Ane,

Enise, Aleksandra, Hari‐sa, Kristine, Ivane, Neve‐ne, Lejle, Aleksandre,Maide, Nine, Dijane, Niko‐line, Marka, Branke,Semre, Anđele, Božice, Lji‐ljane, Jasmine, Esmire, Jeli‐ce i Dalile. Oni zaslužujuda se nađu na prvim stra‐nicama novina i zbogčinjenice da je veliki dionjih uređivao prethodnebrojeve Srednjoškolca, paje ovaj tekst jedan vid zah‐valnosti uređivačkogodbora njima, našimsaradnicima.

Želim svu sreću ovogsvijeta mojim Slatkišima.

Njihova Razredna,Fadlija.

Razredna svojim bivšim đacima i urednicima Srednjoškolca

NAJDRAŽI, NAJBOLJI,NAJLJEPŠI...

Odjeljenje IV3 na kraju školske godine

PREZENTACIJE Srednjoškolac


„Dan otvorenih vrata“ je nazivprojekta kojim su učenici i profeso‐ri Srednje stručne škole u Pljevlji‐ma, 19. maja 2014. godine, omogu‐ćili učenicima završnih razredaosnovne škole da se upoznaju saživotom ove ustanove, svakodne‐vnim radnim aktivnostima, nagra‐dama, priznanjima, inovacijama, sakreativnošću njenih đaka i entuzi‐jazmom predavača. Bio je ovo vidpromocije škole kroz druženje njenih

sadašnjih i budućih učenika, ali ikroz upoznavanje sa smjerovima ipodručjima rada u njoj.

Učenici i profesori su u okvirupojedinačnih aktiva pripremili štan‐dove sa najinteresantnijim promo‐tivnim materijalima, reklamama,anketama, rekvizitima iz učionica,panoima, kratkim filmovima i pre‐zentacijama, slajdovima sa sajmovai državnih takmičenja, kvizovimaznanja, ali i slatkišima kojima sukao pravi domaćini počatili svojegoste – osnovce. Prva grupa posje‐tilaca stigla je iz Osnovne škole„Ristan Pavlović“, a nakon njih usli‐jedila je posjeta učenika i nastavni‐ka iz škole „Salko Aljković“, zatim„Boško Buha“ i na kraju učenika izseoskih osnovnih škola. Intereso‐vanje osnovaca bilo je na zavid‐nom nivou, a mnogi od njih su seupravo tog dana i na tom mjestuopredijelili za nastavak svog ško‐lovanja.

Ovaj vid druženja i promovisanja

škole bio je interesantan ne samogostima, već i domaćinima. Učenicikoji su ukrašavali štandove i pro‐movisali školu, govorili su iskreno isa mnogo entuzijazma o vrijednosti‐ma koje im je ona pružila, o prošire‐nim vidicima i otvorenim moguć‐nostima. Zadovoljstvo i domaćina igostiju bilo je najbolji pokazatelj daće Dan otvorenih vrata prerasti utradiciju Srednje stručne škole.

Nikolina Damjanović IV3

Susret sadašnjih i budućih đaka

DAN OTVORENIH VRATA USREDNJOJ STRUČNOJ ŠKOLI

Štand kulinarstva i ugostiteljstvaŠtand saobraćajne grupe predmeta

Štand elektro grupe

Štand ekonomije, prava iadministracije

MašinciŠtand engleskog jezika

Štand matematike

Štand maternjeg i ruskog jezika

A K T U E L N OPREZENTACIJESrednjoškolac


Uredniк rubrikeRadoman Gledović IV2

Dan otvorenih vrata –izuzetna prilika za druže‐nje, saradnju, razmjenuiskustava. Onaj trenutakkada osjetimo da smo nesamo đacijedne školeveć i njeni naj‐vjerniji pred‐stavnici. Onajm o m e n a tkada shvati‐mo da upravomi činimo licei naličje jedneškole, mome‐nat kadapoželimo dapokažemo davrijedimo i daova škola vri‐jedi upravozbog nas.

Nadamo seda nam profe‐sori i učenicidrugih smje‐rova i obrazo‐vnih profilaneće zamjeritiako kažemoda osjećamo čast prven‐stveno zbog toga što smo

učenici obrazovnog profi‐la: ekonomija, pravo iadministracija. Po nekomnepisanom pravilu, naovaj smjer se upisuju i iznjega izlaze najbolji uče‐nici naše škole. Zato smose trudili da naš štandbude najljepši, najukraše‐niji, da dočaramo sve štoradimo (iako sve nije

moguće prikazati), da pre‐zentujemo koliko togasmo naučili, da pokažemoda naša preduzeća za vjež‐bu funkcionišu kao prava

preduzeća sa svim karak‐teristikama koja pravo pre‐duzeće treba da posjeduje,te da uvjerimo učenikezavršnih razreda osnovneškole da je ova škola, aposebno ovaj smjer, praviizbor za njih.

Na kraju našeg druže‐nja sa osnovcima sprovelismo anketu kako bismosaznali kako im se dopaonaš projekat i da li će seopredijeliti za školovanjeu stručnoj školi. Postavilismo im četiri pitanja:

‐ Da li vam se svidio proje‐kat?

‐ Da li ćete se upisati u Sre‐dnju stručnu školu?

‐Ako ćete se upisati u ovu

školu, da li će vaš izbor bitineki od smjerova iz ekonom‐ske grupe predmeta (ekonom‐ski tehničar, pravno‐admini‐strativni tehničar ili tehničar

prodaje)?‐ Ako ne želite da se upiše‐

te u našu školu, koji je raz‐log za to?

Od 232 ispitana učeni‐ka, njih 218 je odgovoriloda im se svidio projekat,dok je njih 14 dalo negati‐van odgovor. Na pitanjeda li će se upisati u stručnuškolu, od 232 ispitana uče‐nika, njih 132 je odgovori‐lo DA, 93 je dalo negati‐van odgovor, dok se 7učenika još nije odlučilo.106 učenika je odgovoriloda će upisati na sljedećeekonomske smjerove:

‐ pravno‐administrativnitehničar – 22 učenika ili22,75%

‐ ekonomski tehničar – 62učenika ili 58,49 %

‐ tehničar prodaje – 22učenika ili 22,75%

Na naše posljednje pita‐nje, koji su raz‐lozi što nećeupisati našuškolu, dobilismo raznovrsneodgovore. 25učenika je odgo‐vorilo da nećezato što je„bolja“ gimnazi‐ja, ali u čemuvide tu pred‐nost, nisu umjelireći. 11 učenikaje odgovorilo daće se upisati ugimnaziju zbogekskurzije, a 10učenika zbogbolje perspekti‐ve. Bilo je, osimovih, i posveneobičnih odgo‐vora kao što su:„Zbog blizinepekare Čarob‐

njak“, „Zbog udaljenostiStručne škole od centragrada“ , „Zbog toga što seovdje ne uči francuskijezik“, „Zbog toga što samđak generacije“ , „Zbogroditelja, društva i enteri‐jera škole“...

Anketu obavili učenici :Marija Vojinović,

Radoman Gledović, ErolVrević i Ivan Kovačević

Povodom Dana otvorenih vrata

REZULTATI ANKETESA OSNOVCIMA

Pita mama sina: „Kakoje bilo na testu?”„Dobro.”„Što ćeš dobiti?”„Neopravdani...”

ŠALE : ) ) ) )

...Moja škola je jakoreligiozna. Učenici sekrste prije testa, a pro‐fesori poslije.

ŠALE : ) ) ) )

Dan otvorenih vrata, prilika da se učenicima osnovnih škola predstaveobrazovni profili zastupljeni u Srednjoj stručnoj školi

AKTUELNO Srednjoškolac


Članovi računarske sekcije kojomrukovodi profesor Vladica Avra‐mović, nijedne godine do sada nisudošli sa takmičenja mladih inovato‐ra i pronalazača bez nagrade, ali jenjihov ovogodišnji uspjeh bio naj‐zapaženiji do sada. Ovi mladi ljudi,učenici smjera elektrotehničar raču‐nara, dobili su na takmičenju mla‐

dih inovatora, koje je održano umaju 2014.godine u Podgorici ,dvije nagrade: nagradu publike inagradu za najoriginalniji prona‐lazak. Članovi nagrađenog timabili su: Strahinja Jakić, Bojan Anđić,Dimitrije Ćaćić, Dušan Milić, Bel‐min Čuturić i Denis Sijamić.

Strahinja Jakić IV4

Sa takmičenja mladih inovatora

JEDNO TAKMIČENJEDVIJE NAGRADE

Prosvjetni nadzornici iz Ispitnogcentra i Zavoda za školstvo, koji sutokom aprila i maja 2014. godineposjetili našu školu, zadovoljni suukupnom organizacijom i kvalite‐tom rada u njoj, što se može vidjetiiz njihovih izvještaja dostavljenihupravi i nastavnom osoblju Škole.Ocjenjivani su sljedeći segmentirada: Kvalitet upravljanja i rukovo‐đenja ustanovom, Kvalitet kadrov‐skih, materijalnih, tehničkih i bez‐bjednosnih uslova rada ustanove,Etos ustanove, Podrška koju usta‐

nova pruža učenicima, Saradnja saroditeljima i lokalnom zajednicom,Rad stručnih aktiva. Svi segmentivaspitno‐obrazovnog procesa ocije‐njeni su ocjenom: uspješno.

Utvrđivanje kvaliteta vaspitno-obrazovnog rada

OCJENA RADA ŠKOLE

Na državnom takmičenjuiz automehatronike, koje jeodržano u martu 2014.godi‐ne, učenici Srednje stručneškole Pljevlja zablistali su upunom sjaju. Učenik RadeBabić osvojio je prvo, a nje‐gov mlađi kolega LjubomirJoknić, treće mjesto. Mentorovim učenicima bio je profe‐sor Vidak Vuković. Učeniciovoga smjera tradicionalnoosvajaju zapažene rezultate nadržavnim takmičenjima, ali je nji‐

hov ovogodišnji uspjeh nadmašiosve prethodne.

Automehatroničari

PRVACI ŠAMPIONATA ZNANJA

Iz zbornice

RSŠ

Već nekoliko godina uzastop‐no učenici Srednje stručne školepostižu zapažene rezultate natakmičenju mladih preduzetnikaCrne Gore. Takmičenje počinjeizradom eseja iz oblasti predu‐zetništva, nakon čega autori naj‐boljih radova iz ove oblasti poha‐đaju Školu preduzetništva uPodgorici i dobijaju vrijednenagrade i priznanja.

U grupi najboljih ove godinesu se našle učenice četrvrtog raz‐reda naše škole, smjer ekonom‐ski tehničar: Ana Damjanović iNikolina Petrović. One su pisaleesej na temu: Moja vizija buduć‐nosti.

Škola preduzetništva

ANINA INIKOLININA

VIZIJABUDUĆNOSTI

Uredniк rubrikeStrahinja Jakić IV4

A K T U E L N OAKTUELNOSrednjoškolac


Preduzeća su predstavljali učeni‐ci: Radoman Gledović, Marija Voji‐nović, Elma Ajanović, Dragica Golo‐čevac, Nejra Zilić, Dijana Leovac,Nikolina Damjanović, Ivan Bajčeta,Marijana Zorić, Tijana Lončar i Deja‐na Drobnjak sa svojim predavači‐ma: Nadom Jović, Danijelom Kartali pomoćnicom direktora MilicomČolović. Iako najmasovniji do sada,Sajam nije bio takmičarskog karak‐tera. Na njemu je učestvovalo 400učenika i 60 PZV‐a iz 12 stručnihškola Crne Gore koji su predstavilisvoje proizvode i usluge.

Odlazak učesnika naNacionalni sajam finansi‐rala je Srednja stručnaško la, Opština Pljevlja isami učesnici, dok je pre‐voz obezbijeđen od straneOsnovne škole „DušanIvović“ iz Kosanice.

U polasku je po sje ‐ćeno preduzeće AD„Was‐impex“ – Podgori‐ca gdje su učenici upoz‐nati sa radom i proizvod‐nim procesom iz radenamještaja po mjeri.

NikolinaDamjanović IV2

Nacionalni sajam preduzeća za vježbu

POSLOVNE IDEJE I DRUŽENJEIII Nacionalni sajam PZV-a održan je u Kotoru 22.03.2014. godine. Na Sajmu su učestvovala dva predu-zeća za vježbu iz Srednje stručne škole: PZV „Timber mont“ i PZV „Planinski sirko-milk“.

Neformalna grupa volonteraNVO „Zračak nade“ i Dnevnicentar je u okviru projekta„Daruj mi ljubav – stvorimo pri‐jateljstvo“ u septembru raspisa‐la likovni i literarni konkurs natemu: „Ja i moj drug sa smet‐njama u razvoju“. Jasmina Petro‐vić, učenica III5 odjeljenja našeškole, osvojila je 3. mjesto.Nagrade su uručene 30. oktobra2014. godine.

Nevenka Mazalica, prof.

Literarni konkurs

DARUJ MI LJUBAVSTVORIMO

PRIJATELJSTVO

Učenici Srednje stručne škole, učesniciSajma PZV u Kotoru

Učenici mašinske struke u našojškoli tradicionalno postižu odličnerezultate na šampionatu znanja izoblasti mašinski elementi, a ovegodine se ekipa naše škole takmiči‐la i u oblasti tehničko crtanje. I ovogaputa, nagrade nisu izostale.

Na državnom takmičenju izmašinskih elemenata koje je održa‐no u Tivtu 10. maja 2014. godine,ekipe naše škole osvojile su II i IIImjesto, a iz tehničkog crtanja IV mje‐sto.

Drugoplasiranu ekipu su činiliučenici: Stefan Bošković, JelenaTešović i Olivera Ćirković, a treće‐plasiranu: Srđan Kljajević, MilošDragaš i Jovica Jelovac.

Mentor ovim učenicima bila jeprofesorica Sabina Ćirlija. Profesori‐ca Nada Koružić je bila mentor uče‐nicima koji su se takmičili iz tehni‐čkog crtanja, a ekipu su činili učenici:Predrag Vraneš, Janko Zečević iMilan Mišović.

RSŠ

Takmičenje iz oblasti mašinstva

JOŠ JEDAN U NIZU USPJEHA

PEDAGOGIJA Srednjoškolac


Kada se izgovori riječučenje, većini ljudi je prvaasocijacija osoba koja sjedinad knjigom i pokušava dazapamti sadržaj onoga štočita kako bi bila u stanjukasnije da to reprodukuje.

Da bi se nešto naučilo,potrebno je prije svegaposvetiti se tome. Ovo sva‐kako ne izgleda kao neštašto svi mi već ne znamo,ali je od velikog značaja zasve one koji žele da novaznanja trajnije zadrže usvojoj memoriji.

Preslišavanje je jedan odključnih faktora kvalitet‐nog i dugotrajnog pamće‐nja. Ono podrazumijeva dase gradivo ponovi nakončitanja i bez gledanja u knji‐gu. Dobro je napraviti raz‐mak između ova dvaperioda učenja, ali nara‐vno, ne neki pretjeran raz‐mak koji može da dovededo potpunog zaboravlja‐nja. Ono čega ne uspjemoda se prisjetimo u toku pre‐slišavanja, treba naknadnoobnoviti. U slučajevimakada ono što učimo nemabaš neki smisao (godinenekih događaja, pojmoviza koje prvi put čujemo),onda je potrebno da samipridodamo smisao timinformacijama, kako bi ihlakše razumjeli i naučili.

Prema mom mišljenju,najbolji vid učenja je dakada dok čitamo lekcijustvorimo pred sobomvizuelne slike i razmišlja‐mo samo o toj temi. Nakontoga slijedi duži periodpreslišavanja koji je nemi‐novan da bi se izbjeglerazne nedoumice i steklavještina reprodukovanjalekcije. U toku preslišava‐nja bitna je maksimalnakoncentracija. Važno je dane počinjemo sa presliša‐

vanjem prije nego što shva‐timo glavne pojmove iideje, kako se prepričava‐nje ne bi pretvorilo u naga‐đanje. Učenje bez presliša‐vanja je uzaludno učenje.

Kod učenja je značajnoda razlikujemo bitno odnebitnoga, da sadržaj pre‐pričamo svojim riječima,

tj. da izbjegavamo do ‐slovno čitanje i učenjenapamet. Da bi se gra‐divo dobro naučilo,treba ga ponavljati i nakonšto smo prvi put tačno pre‐pričali. Ovakav način uče‐nja, sa učestalim presliša‐vanjem, a ujedno i saobaveznim povezivanjemnovih informacija sa onimkoje su nam već poznate,omogućava da se prevazi‐đe strah pri ispitivanju.Jedino kada smo sigurniu sebe, možemo tačnoodgovoriti na sva postav‐ljena pitanja.

Dok je raniji cilj obrazo‐vanja bio da čovjek ovladapostojećim znanjem, da ‐

nas pored toga on mora danauči kako da stalno usva‐ja nova znanja. U današnjevrijeme se traže nove vje‐štine i zbog toga svi mora‐mo da budemo spremni dastalno stičemo nova zna‐nja i iskustva, da nikadane prestanemo sa proce‐som učenja. Kao što rečeBrajan Trejsi: ‘’ Ako stalnone učite i ne unapređujetesebe, budite sigurni daneko drugi tamo negdje toradi. Kada budete sreli tuosobu, izgubićete.“

Jovana Tošić II1

Bitna faza učenja

PRESLIŠAVANJE

Stres – kome još on nije poznat? Živi‐mo u stresnom vremenu i na stres segotovo navikavamo do te mjere da namživot bez stresa prosto djeluje monoton.Srešćemo ga gdje god kročimo, pa makoliko ljekari ukazivali na pogubnodejstvo stresa, od njega ne umijemo dase „otkačimo”, niti bez njega da živimo.Meni se, možda zato što sam učenik,čini da ga nigdje nema toliko koliko uučionici. Ovo će nam potvrditi skoro sviučenici, ali i profesori. Mi doživljavamostres od profesora, profesori od nas, tese tako svi zajedno vrtimo u začara‐nom krugu života i rada pod stresom.

Zato sam odlučila da u neformalnomrazgovoru sa svojim drugovima i profe‐sorima otkrijem koje su to najstresnijesituacije u školi. Različite su osobe narazličite načine definisale najstresnijesituacije u kojima se mogu naći u školi,a ja sam izdvojila pet najstresnijih situa‐cija kod učenika i pet najstresnijih situa‐cija za profesore. Najstresnije situacijeza učenike su: zaključivanje jedinice na

polugodištu, zaključivanje jedinice nakraju godine, roditeljski sastanak, kada ihkazne za nešto što nisu uradili i kada nemogu da nauče gradivo ma koliko setrudili. Najstresnije situacije za profeso‐re su: kada je učenik neprijatan i drzak načasu, kada učeniku zbog neznanja moradati jedinicu ili ga oboriti na godinu,kada učenici ne pokazuju ni minimuminteresovanja za rad, pritisak roditelja ilidruštvene zajednice na predavača, težilični problemi učenika kojima predaje.

Ne mogu da ne primijetim da sejedna stresna situacija ponavlja i kodučenika i kod profesora: upisivanje jedi‐nice. Zato bi moj predlog bio da ovuocjenu potpuno uklonimo kako bismose svi zajedno oslobodili barem jednoguzročnika stresa u školi.

Jovana Vojinović II1

Naša svakodnevica

SS TT RR EE SS UUŠŠ KK OO LL II

A K T U E L N OPEDAGOGIJASrednjoškolac


Kada su se, negdje počet‐kom mjeseca oktobra, poja‐vili u našim učionicama usvojstvu predavača, bili smogotovo podjednako zbunje‐ni i oni i mi. Ušli su sa našimdobro poznatim predavači‐ma i nismo znali na kojinačin da seo p h o d i m oprema njima.Dovoljno mladida nam bududrugari, a opet,dovoljno školo‐vani da nambudu profesori.Vjerujem da suneke svojestrepnje nosili ioni. Možda suse i oni pitali nakoji način danam priđu,kako da se postave: kaodrugovi ili kao profesori ilikao jedno i drugo u istimah?

Od tada je prošlo većgodinu dana i tek što smo sesa njima srodili i na njihnavikli, a oni već odoše.Zato smo odlučili da iskori‐stimo još ovih nekolikodana dok su sa nama i raz‐mijenimo utiske o našojškoli i radu u njoj. Profesorsociologije i pripravnik kodprofesorice Slavojke BebeČepić, Darko Palibrk, rekaonam je između ostalog iovo: „Moje prvo radno isku‐stvo vezano je za NVU rodi‐telja djece sa smetnjama urazvoju Zračak nade gdjesam obavljao devetomjese‐čnu praksu. Prvi utisci podolasku u stručnu školu, čijisam i sam bio đak, bili suizmiješani, kako zbog pri‐rode posla, specifičnihodnosa koji vladaju u školi,tako i zbog predrasuda kojesu stalno prisutne kada jeovaj poziv u pitanju. Aliadaptacija na novo radnookruženje, upoznavanje sa

kolegama i učenicima, uči‐nili su da se prvobitni utisciumnogome promijene. Kaoi bilo koji radni poziv, takoi rad u školi ima i svojeprednosti i nedostatke, alibih sigurno volio da osta‐nem da radim u njoj. “

Pripravnicakod profesori‐ce engleskogjezika VideMilić, bila jep r o f e s o r i c aDragana Ter‐zić. ,, Posao uovoj školi jedanje od mojihprvih poslova.Ne razmišljamni o kakvojpopularnosti,već samo želimda ga sve što

bolje odradim i opravdamočekivanja svojih saradni‐ka i učenika. Najbolje kvali‐fikacija je kada vas dobroodrađen posao preporuči zasljedeći, tako da mi je to zasada glavna preokupacija.Zadovoljna sam jer radimono što volim, a ujedno seusavršavam i stičem novasaznanja. Za mene je ovovelika promjena u životu, apromjene tj. prilagođavanjena njih su napredak. Mojavelika želja je da i daljeradim u ovoj školi, jer volimrad sa djecom i izazoveposla. Ne volim da pravimdugoročne planove, jer sebojim da ću se razočaratiako ih ne ostvarim. Zatoimam neku svoju predstavuo tome šta me zanima uposlu i idem polako katome. “

Još bismo dodali i to da suosim Dragane i Darka, pri‐pravnički staž obavljala uovoj školi još tri pripravnika:Jelena Adžić , Snežana Živ‐ković i Tatjana Mašojević.

Marijana Zorić iNikolina Damjanović IV2

‐ 11. 11. 2013. održan jeokrugli sto na temu: „Pro‐blemi sa kojima se suoča‐vamo nakon prvog tro‐mjesječja uz promocijuknjige „Generacija Ja”.

‐ 03. 12. 2013. god, povo‐dom Međunarodnog danaosoba sa invaliditetom,profesorica Zagorka Kalo‐vić je održala javni časposvećen osobama sainvaliditetom i smetnjamau razvoju.

‐ 04. 12. 2013. profesorVladica Avramović je odr‐žao ugledni čas iz elektro‐nike na temu : “Snimanjekarakteristika polupro‐vodničkih elemenata”.

‐11. 12. 2013. god učeni‐ci odjeljenja III5 (kuvari)održali su javni čas natemu: „Ishrana po krvnimgrupama”. Učenicima jepomoć pružio mentor,profesor Miljan Mitrović .

‐25. 02. 2014. god odr‐žan je okrugli sto čije suteme bile: Komunikacija uučionici i Priprema zaeksternu evaluaciju

‐29. 04. 2014. pedagogRadan Kartal i profesoricaAldina Strujić održali suprezentaciju na temu:„Implementacija inkluzijeu stručnom obrazovanju“.

‐ 29. maja 2014. godine, uokviru redovnih aktivnostiPRNŠ‐a, održane su dvijeprezentacije: „Kooperativ‐no učenje sa primjerimapozitivne klime u školi“(Snežana Grujičić) i„Nastava maternjeg jezi‐ka i književnosti u struč‐nim školama“ (NevenkaMazalica i Verica Popović)

‐19. 05. 2014. god. orga‐nizovan je „Dan otvore‐nih vrata“.

‐ 12. juna 2014. godineprofesorica Snežana Gruji‐čić je održala ugledni čas izcrnogorskog – srpskog ,bosanskog i hrvatskogjezika i književnosti natemu: Biblija i Kur’an krozfrazeologizme.

‐ Od 10. 9. do 15. 9. 2014.god. u prostorijama našeškole, za nastavnike struč‐nih predmeta, organizova‐na su tri dvodnevna semi‐nara čiji je zajednički nazivbio: „Modularizovani noviobrazovni programi imetodologija“. Seminar suizvodili predstavnici Zavo‐da za školstvo i Ispitnogcentra: Biljana Terzić,Nermina Zejnilović, Rado‐je Novović, Zorica Minić iMira Soldo.

Tanja Todorić, prof.

Osvrt na aktivnosti profesionalnog razvoja u SSŠ održaneu periodu novembar 2013 - novembar 2014.

OGLEDNI IUGLEDNI ČASOVI

Pripravnici u našoj školi

IZMEĐU DRUGARAI PROFESORA

Jelena Adžić,pripravnica

Uredniк rubrikeMarijana Zorić

MLADI I DRUŠTVO Srednjoškolac


Ne postoji sistem pobje‐đivanja – kockarnice suuvijek pametnije

Mnogo smo toga napi‐sali o štetnom djelovanjunarkotika na mlade;mnogo različitih tekstovao narkomaniji, alkoholiz‐mu i pušenju, a jedandrugi porok današnjicekao da je ostao po strani,premalo spominjan i pre‐malo razmatran. U pitanjuje kockanje, a pod ruku sanjim ide i klađenje.

Kockarnice i kladioniceniču svakog dana, a goto‐vo da nema trenutka kadanećete vidjeti mlade na jed‐nom ili drugom mjestu. Što

je manje novca, više je kla‐dionica i kockarnica. Istina,to je logično. Želja daimamo onda kada nema‐mo tjera nas da na raznenačine za parama tragamo,pa na kraju ostanemo i bezono malo što smo imali.Jasno je, kockanje uvijekuključuje veliki rizik zauloženi novac, ali i moguć‐nost dobitka višestrukoveće vrijednosti. Uvijeknešto malo i sitno dobije‐mo, jer inače ne bismoigrali. Da nisu od naspametnije i da na namadebelo ne zarađuju,kockarnice ne bi ni posta‐jale. Ali, čemu se čuditi?

Na ljudskoj bijedi i lako‐mosti uvijek se najboljezarađivalo. Logično je oče‐kivati da će nakon gubi‐tka, pogotovo ponovljenihgubitaka, igrač na srećuprestati sa kockanjem.Gubitak, međutim, u tijelustvara osjećaj uzbuđenja.Uzbuđenje je takođe priv‐lačna emocija i stoga igra‐nje ne prestaje. Gubitaknovca vodi u zaduženja,ponekad i kod kamataša.Potreba da se veseli dobi‐tku ili da uživa u uzbuđe‐nju mogućeg i stvarnogagubitka, uvodi igrača uzanemarivanje brige za

druge. Počinje laganje. Sli‐jedi krađa, a po potrebi ikriminal. Igrač postajezavisnik o kockanju.

Klađenje može prerastiu zavisnost. Zavisnik upr‐kos saznanju da mu kla‐đenje donosi štetu, nastav‐lja s tom aktivnošću iuvjerava sam sebe da ćevelikim dobitkom i pokri‐vanjem dugova prekinuti sklađenjem. Klađenje poči‐nje iz želje da se opustimoi zabavimo. Obično sepočinje sa klađenjem nautakmice raznih vrsta,zatim trkama pasa,bingo..., ali ova zabava,kao i mnoge druge, akonije kontrolisana, prerastau veliku opasnost. Postaje‐mo zavisnici.

Kako prepoznati mla‐dog čovjeka koji je postaozavisnik od kocke? Prvošto će djelovati alarman‐tno jesu problemi sa izo‐stancima iz škole, jer zavis‐nik nema živaca i vremenada sjedi 5‐6 sati na jednommjestu i sluša izlaganjeprofesora. Slijedi učestalopozajmljivanje novca odprijatelja ili porodice uzobjašnjenje da će sve to bitivraćeno sa kamatom.Mladi kockar možda čvr‐sto vjeruje da će novac vra‐titi i preplatiti, ali umjestotoga, on samo uvećavadugove i odlaže vraćanjepozajmljenog novca. Totraje do momenta dok svene izgubi. Tada slijedi očaj.Nego, o ovome se morarazmišljati prije nego štokrenemo u kockarnicu ilikladionicu. Nakon toga,za sve može biti prekasno.

Bojana Bošković IV2

Strast moje generacije

MLADIKOCKARI

Zaljubljenost ne znači ljubav. Bitizaljubljen je određeno stanje, a voljeti ječin. Stanje podnosimo, a za čin se odlu‐čujemo. Potreba za ljubavlju je u središ‐tu ljudskog posto‐janja. Neki misleda zaljubljenostprethodi svakojljubavi, a neki daljubav možepostojati i bezzaljubljenosti.

Tanka je granicaizmeđu ljubavi, sjedne, i zaljubljeno‐sti ili zaluđenosti, s druge strane. Zalu‐đenost je početna faza, ispunjena eufo‐rijom, sa leptirićima u stomaku ineobuzdanom potrebom za osobomkoja nam se dopada. Zaljubljenost jefaza kada shvatite da ne možete beznekoga da živite, kada osjetite da jedan bez te osobe izgubljen. Kada smozaljubljeni, postajemo zavisni od teosobe. U toj fazi važno je da samo bude‐

mo sa tom osobom. Sve vrijeme smovažni mi, a ne osoba u koju smo zaljub‐ljeni. Zaljubljenost je vezana za osjećaj,

privlačnost, hemiju,strast, leptiriće u sto‐maku, brže kucanjesrca. Zaljubljenostvremenom počinjeda se gasi, ali to nemora da znači pre‐stanak ljubavi.

Ljubav nije samoobično osjećanje,

već duboko jedinstvopostignuto snagom volje, razuma i svi‐jesti. Ljubav je igra na duge staze. Ljubavje snažan osjećaj koji zadovoljava osno‐vne emocionalne potrebe i pruža inten‐zivan osjećaj bliskosti. U vezi koja prola‐zi kroz ispravan emocionalni razvoj, utrenutku kada prođe zaljubljenost, ljubavse već razvila. Ljubav je svjestan čin,odluka volje, umijeće koje moramo sav‐ladati kao svako drugo umijeće.

Priredila: Bojana Bošković IV2

Česta dilema mladih

ZALJUBLJENOST ILI LJUBAV

Uredniк rubrikeBojana Bošković IV2

A K T U E L N OMLADI I DRUŠTVOSrednjoškolac


Usvečanoj sali Srednjestručne škole Pljevlja,

marta 2014. godine, održa‐na je tribina pod nazivom:“Prevencija bolesti zavisno‐sti i zdravi stilovi života”.Tribina je imala za cilj daupozna mlade sa opasno‐stima od bolesti zavisnosti,prije svega narkomanije.Govorile su poznate i afir‐misane ličnosti iz svijetanauke, glume i muzike,kako bi učenici bolje razu‐mjeli i dublje shvatili pro‐blem narkomanije, koji jepodjednako prisutan umalim kao i u većim sredi‐nama. Prezentacija je imalatri dijela, a nastupali su: glu‐mica Nada Blam, profesorMedicinskog fakulteta uBeogradu dr Jovan Marić irok pjevačica SnežanaMišković Viktorija.

U prvom dijelu progra‐ma nastupila je prvakinjaNarodnog pozorišta NadaBlam. Monodrama “ Petar iAna” u njenom izvođenjupotresla je sve prisutne,kako učenike tako i preda‐vače. To je potresna istinita

priča majke čiji je sin pre‐dao svoj život u ruke heroi‐nu. Shvatili smo da korijennjegovog problema leži unesređenim porodičnimodnosima. Roditelji se raz‐vode, otac odlazi u inostran‐stvo, a majka počinje dakonzumira alkohol. Majkapostaje zavisnik, liječi se iuspijeva da se izliječi, ali sinkrade od nje pare, tone svedublje i na kraju umire.

“ Drvo se savija dok jemlado”, riječi su profesoraMarića koji je nastupio udrugom dijelu programa. “Drvo koje krivo raste nemože se ispraviti”, kažeprofesor, upozoravajući naznačaj pravilnog vaspitanjau sređenoj i zdravoj porodi‐ci. Ako kao mladi pođemološim putem, teško da ćemou kasnijim godinama moći

da ispravimo svoju putanju.Profesor Marić je stavioakcenat na štetnost od kon‐zumiranja cigareta, ali i naopasnost koja prijeti onimakoji žive sa pušačima. „Oko15 godina se mučite i učite,a narednih godina životauživate u svom znanju”,poručio nam je na krajuizlaganja, ukazujući da senajveće vrijednosti ne mogukupiti novcem.

Rok pjevačica Viktorija,koja je prije dvadesetakgodina iskusila zla narko‐manije, ispričala je u trećemdijelu programa svoju živo‐tnu priču. Opisala je načinna koji je uspjela da se izbo‐ri sa drogom, ali i na sveteškoće koje taj put nosi.Opisivala je koliki bol i pat‐nju je doživljavala tokomtih godina. I da dan‐ danas

ima posljedice. Na krajusvog izlaganja je rekla:„Koliko je zlo droga? Pa vito ne slutite! Ali vam kažem,kada bi moja kćerka počelada se drogira, ona bi zamene kao majku bilamrtva“ .

Na kraju ove izuzetnokorisne tribine, riječ je dataučenicima koji su postavlja‐li pitanja pokušavajući darazriješe neke svoje ličnedileme u vezi sa bolestimazavisnosti.

Marija Prijović iNatalija Ćirović II1

Svjedoci smo naglog pada broja sta‐novnika u našem gradu. Činjenica jeda mladi iz našeg grada po završetkusrednje škole većinom odlaze u Pod‐goricu na dalje školovanje, ali i da semali, gotovo neznatan broj njih vraćau rodna Pljevlja. Hoće li takav slučajbiti i sa ovom generacijim maturana‐ta? Mada smo svi svjesni da se životne može u potpunosti isplanirati,postavila sam ovo pitanje svojim dru‐govima u jednom gotovo neobavez‐nom razgovoru, želeći da dokučimrazloge njihovog udaljavanja od sre‐dine iz koje su potekli.

Od četrdeset učenika završnih raz‐reda sa kojima sam razgovarala, akoji planiraju školovanje u Podgori‐ci, njih 38 je odgovorilo da svojubudućnost ne vidi u Pljevljima.Dobar dio njih nije umio objasnitišta ih to vezuje za glavni grad našedržave, ali su skoro svi znali objasni‐ti šta ih odvlači od Pljevalja. Reklisu da ovaj grad ne nudi perspektivu,da je nezaposlenost ogromna, daubija monotonija male sredine, da

jedva čekaju da odu iz ovog “leglazagađenosti”, da odavde bježi kogod može itd. Vjerujem da su ovo

činjenice nad kojima treba da seozbiljno zabrinu stari, a mene jezabrinulo nešto drugo. U momentusam osjetila dozu sjete, jer ni u jed‐nom odgovoru svojih vršnjaka nisammogla ni naslutiti nešto što bi barličilo na rodoljublje, na vezanost zaovaj grad koji sigurno ima milionnedostataka, ali ima i nešto što veli‐ki centri nemaju – ima dušu. Nikonije ni pomenuo da ima ambicije dase jednog dana vrati pun znanja ipokuša da nešto promijeni u Pljevlji‐

ma, da učini ovaj grad ljepšim mje‐stom za stanovanje. U opštoj trci zanapretkom i prosperitetom kao dasmo zaboravili da volimo ne samoono što je korisno, već i ono što jenaše i pripada samo nama.

Na kraju ove pomalo sumorne pričeispričaću, sigurno ne slučajno, jedanvic. Imao Pljevljak tri sina. Pošalje naj‐starijeg u Podgoricu da zaradi pare.Poslije godinu dana ovaj se vrati idonese samo 1000 evra. ‐ Šta si radio,nesrećo jedna? ‐ Probo sam šverc. Neide. Svi to rade! ‐ Pošalje on srednjegsina. Vrati se i ovaj posle godinu danai donese samo 1500 evra. ‐ Šta si radio,nesrećo jedna?‐ Probo sam da valjamtravu. Ne ide, svi to rade. ‐ Pošalje oni najmlađeg sina. Vrati se ovaj posle trimjeseca i donese pun kofer para.‐Junačino tatina! Šta si radio? ‐ Probosam šverc, probo sam i da valjamtravu. Ne ide, svi to rade. Onda samsio na trg u centar, otvorio kufer inapisao:‐ „Ja sam iz Pljevalja. Vratiobih se kući, ali nemam para za kartu”.

Slavica Damjanović III razred

Pitali smo drugove

PLJEVLJA ILI PODGORICA?

Zdravi stilovi života

DRVO SE SAVIJADOK JE MLADO

Snežana MiškovićViktorija, pjevačica

EKONOMIJA Srednjoškolac


Od presudne važnosti za nekuzemlju koja se želi naći u EU jeste daje postigla stabilnost institucija kojegarantuju demokratiju, vladavinuprava, ljudska prava i poštovanje izaštitu manjina. Pod ljudskim pravi‐ma podrazumijevamo ona pravakoja nam pripadaju zbog toga štosmo ljudska bića, nezavisno od drža‐ve u kojoj živimo i bez obzira nanašu različitost. Za sve nas izuze‐tno je važno da poznajemo i razumi‐jemo svoja prava, pa je i to razlogzašto učimo o njima u školi. Temelj‐

na obilježja ljudskih prava su:1. univerzalnost – ljudska prava pri‐

padaju svima, bez razlike;2. neotuđivost –niko nema pravo

da ih trajno oduzme nekoj osobiiz nekog razloga, ali je moguće,kako smo učili, da ona iz nekograzloga budu ograničena;

3. nedjeljivost – u uživanju nekihprava koja nam pripadaju.

Djeca predstavljaju posebnu dru‐štvenu grupu čija su prava dodatnozaštićena u domaćem međunarod‐nom sistemu zaštite ljudskih prava.Djeca su sve osobe mlađe od 18godina. Prava djeteta navedena su uKonvenciji UN o pravima djetetakoju su Ujedinjene nacije (UN) usvo‐jile 1989. godine. Međunarodni Dandjece je 20. novembar. Dječija prava

moraju poznavati i uvažavati goto‐vo svi.

Prava svakog djeteta su:• Dijete mora biti registrovano

odmah nakon rođenja, imaće odrođenja pravo na ime, pravo nasticanje državljanstva i koliko jeto moguće, pravo da zna ko sumu roditelji i pravo na njihovostaranje;

• Pravo slobodnog izražavanjamišljenja kojim se posvećujedužna pažnja u skladu sa godi‐nama života i zrelošću djeteta;

• Sloboda mišljenja, savjesti i vje‐roispovijesti;

• Država obezbjeđuje priznavanjeprincipa da oba roditelja imajuzajedničku odgovornost u podi‐zanju i razvoju djeteta i u tomkontekstu im pomaže kroz razvojustanova, kapaciteta i službi zazaštitu djece;

• Puna zaštita djece od svih oblikanasilja, zapostavljanja i maltreti‐ranja;

• Djeca sa posebnim potrebamatreba da uživaju dostojanstven ikvalitetan život uz unapređenjesamopouzdanja i olakšavanjaučešća u zajednici;

• Država je dužna da djeci obezbi‐jedi pravo na najbolju mogućuzdravstvenu zaštitu, liječenje irehabilitaciju;

• Pravo na obrazovanje na temeljujednakih mogućnosti, koje pod‐stiče razvoj ličnosti, mentalnih ifizičkih sposobnosti uz razvijanjepoštovanja ljudskih prava itemeljnih sloboda;

• Pravo na odmor, slobodno vrije‐me i slobodno učešće u kultur‐nom životu i umjetnosti;

• Zaštita djece od ekonomskogiskorišćavanja i obavljanja bilokojeg posla koji bi ometao razvojdjeteta;

• Djeca imaju prava na kvalitetnuzdravstvenu zaštitu, ali i odgo‐vornost da sama redovno brinu oličnoj higijeni;

• Djeca imaju pravo na kvalitetnoobrazovanje, ali i odgovornostda savladaju školsko gradivo i

poštuju nastavnike;• Djeca sa posebnim potrebama

imaju prava na posebnu njegu,ali i odgovornost da budu dobriljudi;

• Djeca imaju prava na greške, alibi iz grešaka trebalo da izvukupouke.

Pripremila: Tijana Mrdak IV2

Iz Povelje Evropske unije

LJUDSKA PRAVA

Pravo na obrazovanje

Pravo na sopstveno mišljenje

Strategija – „Dvaput mjeri, jed‐nom sijeci“Računovodstvo – „Čist račun,duga ljubav“Ekspert – „Bolje je umjeti negoimati“Dobit – „Bolje s pameću nego sasnagom“Njuh – „Da je steći ko što reći,svi bi bogati bili“Organizacija – „U kakvo kolodođeš, onako i igraj“Štednja – „Lakše je steći negosačuvati“Kapital – „Parica, moćna cari‐ca“Otkaz – „Ko radi ne boji segladi“Lijenost – „Što možeš danas, neostavljaj za sjutra“Akcija – „Uludo hodaj, ali uludone stoj“Cijena – „Onoliko stvar vrijedipošto se može prodati“

Osmislili učenici IV2 razreda

Azbuka biznisa

U POSLOVICAMAI AKROSTIHU

A K T U E L N OEKONOMIJASrednjoškolac


Nesputani smo i bunto‐vni. Uvijek spremni zaprovod, druženja, izlaske,avanture… Željni izazova,ponekad lakomisleni, če ‐sto neozbiljni, običnoneukrotivi, najkraće rečeno– mladi... Pa ipak, znam dau svakom od nas tinjanemir, strepnja i neizgovo‐reno pitanje: Kuda da lje?

Otvaramo novo poglav‐lje života. Iza njega novividici, nove odluke, pote‐zi koje (možda prvi put)povlačimo svojom rukom.Do juče smo bili dio cjeli‐ne, ličili jedni na druge,sanjali iste snove i gotovouvijek imali iste želje. Adanas… Bitno je u gomilipronaći i prepoznati samosebe, sebe novog, sebedrugačijeg, otkriti svojuposebnost, različitost,neotkrivene mogućnostikoje imamo. Bitno je kre‐nuti svojim putem i izgra‐diti novi život gledajućinetremice u istoriju buduć‐nosti. Kao po nepisanompravilu, prvo pitanje kojepostavljamo je: Da li ćusjutra naći posao? Hoću libiti po nečem prepozna‐tljiv/a, hoću li posjedova‐ti neophodno znanje i

imati prave kvalifikacije?Tražimo odgovore negdjena razmeđi našegjuče i našeg sjutra.Težimo da to sjutrabude bolje za nas,našu porodicu inašu državu.Znam… Na tomputu nam je neop‐hodna vjera. Vjerau sebe i ljude okosebe. Vjera damožemo i ono štone slutimo. Vjerada u svakom odnas leži neprocje‐njiva moć, ali jetreba pronaći iiskoristiti u pra‐vom momentu.

Promjene supotrebne svima, pai našoj zemlji. Zatose svim snagama iiz dubine srca,moramo potruditida budemo organizatorisvega dobrog što ovojzemlji može da se desi. Unama je budućnost ovogdruštva. U nama kojijesmo ponekad neozbiljni,ali smo mladi, zdravi isposobni građani CrneGore koji znaju ili barnaslućuju, kakva je odgo‐

vornost na svakome odnas. Živimo brzo. Tehnolo‐

gija i informatika napre‐duju svakog dana i mi smosvjesni da naši koracimoraju biti baš takvi: brzi,odlučni i smjeli. Ne smije‐mo dozvoliti da vrijemeide brže od nas. Da nasprestigne ili pregazi. Okonas novi roboti, univerzal‐ne mašine, tehnološkarevolucija. A gdje je usvemu tome čovjek?Nismo ni svjesni njegovemoći utkane u svaku novustvar, svakog robota isvaku mašinu. Koja maši‐na može zamijeniti moć ikreativnost jednog predu‐zetnika? Šta može biti jačeod njegove ideje? Nošenasnažnom voljom, mlada‐lačkim idejama i duhomnovog vremena, ja većvidim sebe u ulozi uspje‐šnog preduzetnika. Put zaostvarenje ovog sna naćiću na mjestu znanja, namjestu koje nudi kvalitet i

podršku, na UniverzitetuCrne Gore koji danas ni

po čemu ne zaostajeza bilo kojim evrop‐skim univerzitetom.To je mjesto kojepodiže naše samo‐pouzdanje na maksi‐malan nivo i omogu‐ćava razmjenuiskustava. Odlučnosti vjera u sebe povelisu me ovom stazom,pa zato smatram daću uspjeti. Tokoms r e d n j o š k o l s k o gobrazovanja, svi eko‐nomski predmeti sume posebno intereso‐vali. Uz to sam shva‐tila koliko je biznisbitan i koliko togamože da pruži. Bitnoje i poznavanje stra‐nih jezika, pa im iztog razloga pokla‐njam posebnu paž‐

nju. Bitno je usavršavanjeu svakom pogledu, a pre‐duzetništvo je upravo to.Iz tog razloga, ne sum‐njam u svoj izbor.

Na pravom smo putu kaostvarenju zajedničkogcilja. Cilja, čije ispunjenjeće tek da donese brojnemogućnosti za budućegeneracije koje se oštromoraju potruditi da održenaš tron i naše ime u svije‐tu. Putujemo ka Evropskojuniji, ka malom, ali veomaznačajnom sazvežđu 27najsjajnijih zvijezda. Sija‐jući u tom krugu radosti,postaćemo ono na šta nasobavezuje naša slavna pro‐šlost i ono za što smo seborili‐ ponos i dika zemljekoju su nam povjerilipreci. Uz zajedničke snagei bogatu istoriju, nije teškopronaći pravu dimenzijunaše budućnosti.

Ana Damjanović IV3

Nagrađeni rad iz oblasti preduzetništva

MOJA ISTORIJA BUDUĆNOSTI

Sa uručenja diploma

Uredniк rubrikeFadlija Šabanić, prof.

EKONOMIJA Srednjoškolac


Dvanaest zemalja sa objestrane Atlantskog okeanasu 4. aprila 1949. godine, uVašingtonu oformile Sje‐vernoatlantski savez ‐NATO (North AtlanticTreaty Organization) kakobi se suprotstavile rizikuda Sovjetski Savez proširisvoju sferu uticaja i kontro‐lu nad Istočnom Evropom,kao i nad drugim dijelovi‐ma kontinenta. DanasNATO ima 28 zemalja čla‐nica.

U skladu sa Ugovorom,osnovni cilj NATO‐a je dau skladu s načelima PoveljeUjedinjenih Naroda, čuvai osigurava bezbjednostzemalja članica, bilo politi‐čkim ili vojnim sredstvima,i da omogućava zaštituzajedničkih osnovnih vri‐jednosti: demokratije, ljud‐skih sloboda, solidarnosti, bla‐gostanja, mira i stabilnosti ivladavine prava. ZnakNATO‐a se sastoji od krugaunutar kojega je kompas.Krug simbolizuje jedinstvoi saradnju, a kompas ozna‐čava zajednički put premamiru kojim su krenule zem‐lje članice. Od vrhova iglekompasa pružaju se četiribijele linije. Zastava NATO‐a usvojena je 14. oktobra1953. godine. NATO jedanas nesumnjivo najjačavojno‐politička organizaci‐ja u svijetu. Dvadeset osamčlanica Alijanse, sa svojih900 miliona stanovnika,čine samo 13 posto svjet‐ske populacije, ali zato sa 45posto učestvuju u svjet‐skom GDP‐u. Najočigled‐nije prednosti članstva uNATO‐u su pojačana sigur‐nost i stabilnost zemalja čla‐nica.

Sve odluke NATO‐a sedonose zajednički, na bazikonsenzusa svih 28 zemalja

članica koje zadržavajusvoju punu suverenost.Saradnja između državačlanica u oblasti ekonomi‐je, nauke, kulture i diplo‐matsko‐političkih odnosaje definisana članom 2 Ugo‐vora. Svaka zemlja članica

ima svoju stalnu delegacijupri glavnom štabu NATO‐a u Briselu. Na čelu delega‐cije se nalazi ambasadorkoji predstavlja svoju vladuu dogovorima unutar paktai u procesima donošenjaodluka. Najviše tijelo Ali‐janse koje donosi odluke,Sjevernoatlantski savjet,okuplja predstavnike svihzemalja članica kako bi seraspravljalo o pitanjima odzajedničkog interesa. Kadase u savjetu dogovore onekoj operaciji, zemlje čla‐nice šalju svoje vojne for‐macije na dobrovoljnojosnovi. Ove formacije sevraćaju u svoju zemljuposlije završetaka misije.

Vojni odbor NATO‐a je naj‐viši vojni autoritet u okviruAlijanse, koji svakakoostaje pod političkimnadzorom Sjevernoatlant‐skog savjeta. Osnovan je1949. godine, sa sjedištem uBriselu. Štab Savezničkekomande za operacije smje‐

šten je u Vrhov‐noj komandis a v e z n i č k i hsnaga za Evropu u Monsu,Belgija.Generalni sekretarunaprjeđuje i usmjeravaprocese konsultacija i dono‐šenja odluka u okviru Ali‐

janse. Parlamentarna skup‐ština NATO‐a je potpunonezavisna od NATO‐a, alitakođe izgrađuje jasnuvezu između Alijanse inacionalnih parlamenata iostvaruje kontakte sa parla‐mentima u zemljama part‐nerima. Članstvom uNATO stiče se moderniji ijeftiniji odbrambeni sistem.NATO standard omoguća‐va da se za vojsku izdvajaznatno manje novca izdržavnog budžeta. Samobezbjedne zemlje privlačedobre investitore i samobezbjedna država može bitiatraktivna turistička desti‐nacija u koju dolaze turisti.

Ulazak neke zemlje uNATO je snažna podrškanjenoj privredi, jer se stra‐ni investitori u tim država‐ma osjećaju sigurnijim.NATO omogućava uspo‐stavljanje međunarodnesaradnje i razmjenu isku‐stava u tehničkim, naučnimi političkim aspektima civil‐

nog i vojnog sektora. Kaočlanica NATO‐a, državazastupa najviše ekološkestandarde, a u slučaju pri‐rodnih katastrofa i ekolo‐ških incidenata biće u naj‐boljem sistemu pomoći ibezbjednosti, koji NATOostvaruje preko Evroatlant‐skog centra za koordinaci‐ju odgovora na katastrofe,a koji funkcioniše 24 časaneprekidno.

Zvanični odnosi CrneGore i NATO počeli su 29.novembra 2006. godinepozivom Crne Gore u Part‐nerstvo za mir (PzM). CrnaGora je formalno postalačlanica NATO programaPartnerstvo za mir 14.decembra 2006.Vlada CrneGore 11. oktobra 2007.usvojila je Komunikacio‐nu strategiju o evroatlant‐skim integracijma. Partne‐rstvo za mir obuhvataaktivnosti NATO djelova‐nja na svim poljima, uklju‐čujuci odbranu, reformeodbrane, odbrambenu poli‐tiku i planiranje, civilno‐vojne odnose, obrazovanjei obuke, vojno‐vojnu sara‐dnju i vježbe, vanrednesituacije planiranje i odgo‐vor na katastrofe, kao isaradnju na pitanjimanauke i zaštite životne sre‐dine članstvom, birajucisopstvene prioritete zasaradnju. Od momenta pri‐stupanja PzM, Crna Goraje definisala četiri mehaniz‐ma saradnje sa NATO‐om:Individualni partnerskiprogram (IPP), Proces pla‐niranja i revizije (PARP),Individualni partnerskiakcioni plan (IPAP) i Inten‐zivirani dijalog (ID).

Aldina Strujić, prof.

Zaštitnici blagostanja i vladavine prava

UPOZNAJMO NATOZastava NATO

Sjediste NATO saveza u Briselu

A K T U E L N OEKONOMIJASrednjoškolac


• Moj novčanik je kao luk, kad gaotvorim plače mi se.

• Novac koji poneseš za svaki slu‐čaj, potrošiš u svakom slučaju.

• Novcem možeš kupiti dokto‐ra, ali ne i zdravlje.

• Čak i slijepac otvori oči kadabroji novac.

• Novcem se može kupiti sat, aline i vrijeme.

• Ljepota je moćna, ali je novacsvemoćan.

• Novcem možeš kupiti čovjeka,ali ne i ljubav.

• Novcem možeš kupiti krevet,ali ne i san.

• Novcem se ne može vratiti mla‐dost.

• Novac ponekad uklanja nepri‐like, ali ih i stvara.

• Ako nemaš dugova, nemaš nistraha.

• Novac krijem u enciklopediji;znam da tamo niko neće gledati.

• Koliko god puta ponovili danovac nije bitan, naučnici suipak dokazali da je njegova moćtolika da nas čak i prebrojava‐njem tuđih novčanica možeoraspoložiti.

• Izumitelja bankomata, DžonaŠeperd Barona, za ovaj izuminspirisao je automat za kafu.

• Novac ne može biti zlo, zlo nenestaje tako brzo.

• Ljudi bi za 10 miliona dolaraili evra bili spremni promijeni‐ti boju kože i pol.

• Za 10 miliona evra, dolara iliostalih svjetskih valuta, većinabi ljudi bila spremna napustitiporodicu i prijatelje.

• U zamjenu za milion dolara u

banci, čak bi 65% Amerikanacapristalo na jednogodišnji sama‐čki život u pustinji.

• Inflacija je jedini način da uCrnoj Gori dođe do povećanjaplata.

• Hiperinflacija –kad milijarderinemaju za hljeb.

• PRIMJER HIPERINFLACIJE‐Mama, mama, daj 3 miliona zažvaku?

• Nemam, sine, štedim milijar‐du da kupim čačkalice.

• DRUGI PRIMJER HIPERINF‐LACIJE ‐ Stanje kada je jednadržava prepuna multimilionera.

• Životno osiguranje se ne upla‐ćuje ako želiš da svi STVAR‐NO tuguju kad umreš.

• Životno osiguranje je ugovorzbog kojeg si cio život siromašanda bi mogao da umreš bogat.

• Palčevi dvostrukog prvaka"Formule 1" Fernanda Alonsasu sigurni. Ferari je osiguraonjegove palčeve na 10 milionadolara. U okviru javne kampa‐nje za životno osiguranje spon‐zor italijanske ekipe, banka"Santander", je potvrdila da će,ukoliko dođe do povrede jed‐nog od palčeva ovog Španca,biti isplaćeno pet miliona dola‐ra. "Alonsovi palčevi su sim‐bol, a i oni su ključni za vožnju.Njima se može pokazati zado‐voljstvo pobjedom ili da je svepod kontrolom", navodi se usaopštenju banke "Santander".

• Osiguranje – usluga krajnjebeskorisna ako je uplatimo. Usuprotnom, garantovano lomi‐mo ruku, nogu itd...

Pripremila: Majda Dizdarević III2

Zanimljivosti

O NOVCU, INFLACIJII OSIGURANJU

Guglali smo za vas

17 NAJBOLJIHIZGOVORA ZAŠTO

SMO PALI ISPIT Svaki put kada padnemo ispit,

znali da će to da se desi ili ne,imamo brdo izgovora zašto se todesilo. Za roditelje, kolege, prija‐telje, sebe… Izgovor je samo jedan,nismo znali, barem ne dovoljno.Pošto to niko neće reći, hajde davidimo šta zanimljivo običnoimamo da kažemo nakon peticekoja je nekad bila tako dobra

1. Profesor je bio neraspoložen.2. Samo to pitanje nisam naučio.3. Bio sam mamuran.4. Falio mi je još samo dan.5. Rekli su da neće biti pitanja iz

te lekcije.6. Pitao me iz fusnote!7. Zapao mi čuveni profesor, koji

pušta maksimalno troje poroku!

8. Skretanje sa teme, ma ceo faxje u rasulu, ova država bimogla da povede računa oobrazovanju.

9. Nisam išao na vežbe i preda‐vanja, a ovaj ubija ako te nezna… Šatro furaju Bolonju, aBolonje nigde, užas.

10. Čuo sam da profesor ne vididobro, da se opušteno vadepuškice. Tako sam i uradio, aliipak je video… Iako mi nisubile potrebne, naravno.

11. Dežurni mi stajao iznad glavesve vreme kao da nešto kri‐jem, uopšte nisam mogao dase skoncentrišem.

12. Pokušao sam da rešim zadatakkoleginici, pa nas izbacilioboje. Šta da se radi.

13. Klasika, položilo petoro od nas200.

14. Teže pitanje sam sabio, al’ oneglupe podele nisam mogao dase setim, a bez nje ne pušta…

15. Zakasnio sam na ispit, prome‐nili salu, a nigde nije bilo oba‐veštenja.

16. Ma nisam spremao ispit, otišaoda pokušam, ima vremena…

17. Ma sve za pare, kakav je ovofakultet… U oktobru samoobaraju, da bi im se plaćaloposle, inače sam lagano mogaoda položim.

Pripremila: Fadlija Šabanić, prof.

MATEMATIKA Srednjoškolac


Definicija:SAVRŠEN BROJ je broj onaj kod

kojeg je zbir svih njegovih djelitelja(osim njega samog) jednak njemusamom.

Primjer:a) Broj 6Djelitelji broja 6 koji su različiti od

njega samoga su brojevi 1, 2 i 3Njihov zbir je 1 + 2 + 3 = 6b) Broj 28Djelitelji: 1, 2, 4, 7 i 14Zbir: 1 + 2 + 4 + 7 + 14 = 28c) Broj 496Djelitelji: 1, 2, 4, 8, 16, 31, 62, 124 i 248Zbir: 1 + 2 + 4 + 8 + 16 + 31 + 62 + 124

+ 248 = 496 Definicija:PROST BROJ je broj koji je djeljiv

samo sa 1 i sa samim sobom.Definicija:Prosti brojevi koji se razlikuju za

dva zovu se BROJEVI BLIZANCI.Primjer :Brojevi blizanci su npr. brojevi:a) 5 i 7b) 11 i 13c) 17 i 19 Definicija:SPRIJATELJENI BROJEVI su paro‐

vi brojeva sa svojstvom da je svaki odnjih jednak zbiru svih djelitelja (osimnjega samoga) svog broja prijatelja.

Primjer :Sprijateljeni brojevi su 220 i 284.Djelitelji broja 220 različiti od 220 :

1, 2, 4, 5, 10, 11, 20, 22, 44, 55, 110Djelitelji broja 284 različiti od 284 :

1, 2, 4, 71, 142Zbirovi:1 + 2 + 4 + 5 + 10 + 11 + 20 + 22 + 44

+ 55 + 110 = 2841 + 2 + 4 + 71 + 142 = 220Definicija:

VAMPIRSKI BROJ je složeni priro‐dni broj sa n cifara koji se može napi‐sati kao proizvod dva broja x i y odkojih svaki ima cifara n/2. On sadržisve cifre brojeva x i y bez obzira na nji‐hov redoslijed.

1260 = 21 ∙ 60126000 = 210 ∙ 6001230 = 31 ∙ 30Pojam vampirski brojevi 1994. godi‐

ne uveo je Clifford A. Pickover.Vampirski brojevi su1260, 1395, 1435, 1530, 1827, 2187,

6880, 102510, 104260, 105210, 105264,105750, 108135, 110758, 115672,116725, 117067, 118440, 120600,123354, 124483, 125248, 125433,125460, 125500, ...

Postoji beskonačno mnogo vampir‐skih brojeva.

1530 = 30∙51,150300 = 300∙501,15003000 = 3000∙5001, ...Neke vampirske brojeve možemo

napisati kao odgovarajući proizvoddva broja na dva ili više načina.

Prvi vampirski broj koji možemonapisati na dva načina:

125460 = 204∙615=246∙510Prvi vampirski broj koji možemo

napisati na tri načina:13078260 = 1620 ∙ 8073 = 1863 ∙ 7020

= 2070 ∙ 6318Prvi vampirski broj koji možemo

napisati na četiri načina:16758243290880 = 1982736∙8452080 =

2123856 ∙ 7890480 = 2751840 ∙ 6089832= 2817360 ∙ 5948208

Prvi vampirski broj koji možemonapisati na pet načina:

24959017348650 = 2947050 ∙ 8469153= 2949705 ∙ 8461530 = 4125870 ∙6049395 = 4129587 ∙ 6043950 = 4230765∙ 5899410

Pripremila: Tanja Todorić, prof.

“Svijet je sazdan na moći brojeva” - Pitagora

IGRA BROJEVIMA

Šta je matematika? Kad biste ovopitanje postavili prvoj osobi nakoju naiđete, odgovor bi najvjero‐vatnije glasio: ,,Matematika prou‐čava brojeve." Ako biste insistira‐li da vaš sagovornik budeodređeniji, možda biste izmamiliobjašnjenje da je matematika„nauka o brojevima". Dalje odovoga ne biste stigli, iako to nijeodgovarajući opis matematike.Prevaziđen je već 2500 godina!Odgovor na pitanje „Šta je mate‐matika?" mijenjao se nekoliko putaod tada. Za mnoge ljude matema‐tika je operisanje s brojevima.Može se reći da postoji još mnogo„mitova“. Na primjer:• Matematičari imaju glavu za

brojeve (Neki imaju, neki ne)• Matematičari vole da sabiraju

duge kolone brojeva (Ovosigurno niko ne voli)

• Matematičari lako saldirajusvoje čekovne knjižice

• Matematičari uživaju u istovre‐menom rješavanju deset line‐

arnih jednačina s deset nepoz‐natih u sebi ( Neko ih npr. volikao srednjoškolac)

• Svi studenti matematike posta‐nu profesori matematike iliračunovođe kad diplomiraju(Neki postanu, ali mnogi radenešto drugo )

• Matematičari nisu kreativni(Ako vjerujete u ovo, sigurnone razumijete šta je matemati‐ka)

• Ne postoji ljepota u matemati‐ci (Ovo je besmislica! )

• Matematika je predvidljiva.Podrazumijeva praćenje preciz‐nih pravila (Kao i muzika,drama, vajarstvo, slikarstvo,pisanje romana i fudbal )

• U matematici uvijek postojipravi odgovor (i nalazi se nakraju knjige )

Svakome ko razumije šta jematematika, jasno je da su gorenavedene tvrdnje netačne i da nji‐hovo pobijanje nije ni potrebno.

Nikolina Jelovac III4

Guglali smo za vas

ŠTA JE MATEMATIKA

Uredniк rubrikeTanja Todorić, prof.

A K T U E L N OMATEMATIKASrednjoškolac


Veliki matematičar, fizičar i astro‐nom Karl Fridrih Gaus napisao jepreko osamdeset obimnih naučnihrasprava, koje predstavljaju osnovurazvoja primijenjene i teorijske mate‐matike. Gaus je rođen u Braunšvaj‐gu (Njemačka ) u skromnoj porodi‐ci. Talenat za matematiku ispoljio jeu djetinjstvu, ali njegov otac za tonije imao razumijevanja. Već kaodijete posjedovao je čudesnu moćračunanja. U školi je Gausu sve bilolako, pa se dosađivao. Učitelj je odlu‐čio da ga umiri na duže, pa mu jezadao da sabere sve brojeve od 1 do100. Ali Karlo, koji je tad imao 7godina, je odmah odgovorio da je to5050. Posmatrajući niz 1, 2, 3, ... 98,

99, 100, uočio je zakonitost: kadasabere 1 i 100, 2 i 99, itd. uvijek dobi‐je zbir 101. Takvih parova ima 50, paje traženi zbir jednak 5050. Ovajpostupak nazvan je "Gausov postu‐pak".

Kao srednjoškolac čitao je Njutna,Ojlera i Lagranža. Proučavajući nji‐hove radove Gaus je smatrao da jeNjutn od svih najveći. Najpoznatijirad koji je napisao na studijama jezakon kvadrata reciprociteta ( uza‐jamnosti). Od 1775. Gaus je razmi‐šljao da napiše rad o brojevima. Pre‐kretnica je nastala 1797. godine kadapočinje da vodi svoj matematičkidnevnik, remek djelo aritmetikeštampano 1801. godine. Ovo djelo je

kamen temeljac za zasnivanje teori‐je brojeva kao posebne matemati‐čke discipline. Ostale knjige su veza‐ne za matematičku statistiku,diferencijalnu geometriju, a doprinioje i teoriji funkcije kompleksne pro‐mjenljive. U teoriji vjerovatnoće injenim primjenama, poznat je Gau‐sov zakon raspodjele vjerovatnoća,do kojeg je došao u svojoj teoriji gre‐šaka. Poznat je i Gausov algoritam ulinearnoj algebri. Pošto se bavio iastronomijom, matamatičkom meto‐dom koju je razvio za potrebu izra‐čunavanja magnetnog polja, izmje‐rio je Zemljino magnetno polje1835.godine. Zanimala ga je karto‐grafija, pogotovo problem da se uravni nacrta slika čiji će dovoljnomali dijelovi biti slični dijelovimaZemljine površine. Gaus je razvioteoriju preslikavanja.

Iako veliki genije, živio je veomaskromno. Bio je neobično nježanprema majci. Ženio se dva puta,imao je petoro djece kojima nije biozadovoljan, jer je samo jedan sinimao dara za računanje, u ostalimaje bio avanturistički duh. Prijateljisu ga jako poštovali. Posljednje godi‐ne života proveo je bolestan, imao jeprošireno srce. Umro je 1855. godi‐ne.

Povodom Gausove smrti kraljHanovera Džordž V naložio je dase iskuje novac posvećen Gausu kaoKralju matematičara. Istaknuti nje‐mački matematičar Leopold Krone‐ker ističe da je skoro sve što je mate‐matika 19. vijeka postigla u svojimnaučnim idejama, vezano za Gausa.

Ana Damjanović IV3

Poznati matematičari

Karl Fridrih Gaus"Prirodo, ti si moje božanstvo.Istraživanjima tvojih zakona život moj je posvećen"

Karl Fridrih Gaus, matematičar,fizičar i astronom

Koeficijent inteli‐gencije ovog matema‐tičara australijsko‐američkog porijeklakreće se između 220 i230. Na fakultet je kre‐nuo kad mu je bilosamo devet godina, asa dvadeset postajedoktor nauka na Prin‐stonu. Do svoje 24.godine objavio je čak230 naučnih radova,prenosi Index.

Tao je iskazivaoizvanredne matema‐tičke sposobnosti odrane dobi, pohađajućikurseve matematikena nivou univerzitetau dobi od devet godi‐na. Tao je bio najmla‐đi učesnik do danasna Međunarodnojmatematičkoj olimpi‐jadi. On je i dalje naj‐mlađi pobjednik u

istoriji olimpijade,osvojivši zlatnu me ‐da lju ubrzo nakonnjegovog trinaestogrođendana. U dobi od14 godina, Tao je pri‐sustvovao predavanji‐ma Instituta za istraži‐vanje Science.

Diplomirao je imagistrirao (u dobi od16 godina) iz FlindersUniversity pod GarthGaudry. 1992. je osvo‐jio Fulbright stipendi‐je za preduzimanje,postdiplomskog stu‐dija u SAD‐u. Od1992. do 1996. Tao jeapsolvent na Prince‐ton University podrukovodstvom EliasStein, koji prima nje‐gov doktorat u dobiod 21 godinu. On sepridružio fakultetuSveučilišta u Kalifor‐

niji, Los Anđeles 1996.kada je imao 24 godi‐ne. Unaprijeđen jekao redovni profesorna UCLA, a i dalje jenajmlađa osoba ikadaimenovana na taj činod strane institucije.

Nigel Tao, Terevsovbrat, bio je dio tima naGoogle Australije kojije stvorio GoogleWave. On sada radina programski jezikGo. Tao sa suprugomLaurom, sinom i ćer‐kom živi u Los Ange‐lesu, u Kaliforniji .

Lejla Kadić IV3

Mladi matematičari

TERENS TAO



Sofi Žermen je rođena 1776. godineu Parizu. Njen otac, Ambroise‐FransoaŽermen, je pripadao sloju obrazovaneliberalne buržoazije. Porodica Žermenje iz generacije na generaciju bila anga‐žovana u trgovini. Štiteći interese svojeklase, Ambroise je bio i poslanik Skup‐štine. S obzirom na to da je njena poro‐dica bila opsjednuta novcem i politi‐kom, ona je našla utočište u bibliotecinjenog oca. Kada je imala 13 godinaprovodila je mnogo vremena u očevojbiblioteci i tu je, sasvim slučajno, nai‐šla na legendu o Arhimedovoj smrti.Zaključila je da matematika mora bitiveoma zanimljiva, čim neko, kao što jeArhimed, može biti toliko zanijet geo‐metrijskim problemom da izgubi životzbog toga. Tu je i počeo njen intelek‐tualni razvoj. Sofi je sama počela dauči matematiku koristeći knjige izočeve biblioteke. Njeni roditelji susmatrali da je to neprikladno za ženui pokušali su da je obeshrabre na svemoguće načine. Baš kao što nije moglada razumije interese svojih roditeljau politici, oni nisu razumjeli njenointeresovanje za matematiku. Njihovinapori su bili uzaludni, tako da su nakraju shvatili da nemaju načina da jenatjeraju da ostavi matematiku. Otacje izdržavao i na kraju podržao njenaistraživanja.

Kada je Sofi imala 18 godina, 1794.godine osnovana je Politehnička školau Parizu, rezervisana samo za muškar‐ce. Sofi je nabavila bilješke sa nekihpredavanja veoma značajnih matema‐tičara, a posebno su je zaintresovalapredavanja Lagranža. Na jednoj odsjednica Lagranž je tražio od studena‐ta da izraze svoje stavove u pismenojformi. Plašeći se da joj rad neće proči‐tati, Žermen je predstavila svoj radpod imenom bivšeg studenta AugustaLeblana. Lagranž je bio zapanjen kadaje saznao da je autor žena, ali je uvidionjene mogućnosti i postao njen mentor.

Sofin najveći doprinos matematici setiče teorije brojeva. Zaintresovala seza Gausov rad vezan za teoriju broje‐va i poslala mu je svoje radove podpseudonimom. Tek 1807. godine je

Gaus otkrio da je Leblan veoma talen‐tovana žena i gajio je poštovanjeprema njoj, a kasnije i prijateljstvo.Sofi se dopisivala i sa Ležandrom okosvog najvažnijeg rada u teoriji broje‐va, dokaza velike Fermaove teoremekoja glasi: Ne postoje pozitivni cijelibrojevi x, y i z takvi da je xn + yn = zn,gdje je n prirodan broj veći od 2. Ucilju dokaza velike Fermaove teore‐me, ona je dokazala specijalanslučaj,odnosno sljedeću teoremu:

Ako je p prost broj i 2p+1 prost broj,tada ne postoje pozitivni cijeli brojevix, y i z od kojih nijedan nije djeljiv sap, takvi da važi xp + yp = zp.

Neki od prostih brojeva Sofi Žer‐men su 2, 3, 5, 11, 23, 29, 41, 53, 83, 89,113, 131…

Gaus je bio veoma iznenađen i zado‐voljan: "Žena zbog svog pola i našepredrasude ispunjava mnogo teže pre‐preke od muškaraca, shvatajući kom‐pleksnost naučnih problema. Ali kadaona prevazilazi ove prepreke i pro‐dre misterije univerzuma, svakakopokazuje plemenitu hrabrost, izuzetantalenat i vrhunsku genijalnost. "

Kasnije se bavila pitanjem elastič‐nosti. Pobijedila je na takmičenju 1816.godine sa radom “Rasprava o vibraci‐jama elastičnih površina”.

Postala je prva žena koja je imala

pravo da prisustvuje predavanjima uAkademiji nauka. Umrla je sa 55 godi‐na, 27. juna 1831. godine od rakadojke. Prije smrti, skicirala je filozof‐ski esej, koji nije imala vremena dazavrši. Posthumno je objavljen podnaslovom "Opšta razmatranja o naucii književnosti." U svom eseju, ona jepokušavala da istakne intelektualniproces u svim oblicima ljudske dje‐latnosti i razmišljanja da je univerzumispunjen inteligentnim analogijama.

Sofi Žermen je bila revolucionarka.Borila se protiv društvenih predrasu‐da tog vremena i manjka formalnogznanja i postala je poznata matemati‐čarka. Čak i danas, djeluje kao da jojnije odato priznanje koje zaslužuje zadoprinose teoriji brojeva i matemati‐čkoj fizici samo zato što je bila žena.

U njenu čast ulica u Parizu nosi imeSofi Žermen, kao i spomenik koji je udvorištu škole “Sofi Žermen”.

Pripremila: Tanja Todorić, prof.

Žene matematičari

SOFI ŽERMEN“Žena izuzetnog talenta i vrhunske genijalnosti” (Gaus)

Prema prvoj legendi, za vrijemeepidemije kuge uAtini građani suotišli u proročišteu Delfima da tražepomoć. Sveštenikim je savjetovao daApolonov oltarkoji je u oblikukocke povećajutako da njegovazapremina budedva puta veća.Građani Atine su otišli ne slutećida je njihov problem nerješiv.

Prema drugoj legendi, kraljuPtolomeju II se spo‐menik njegovogsina, koji je bio sagra‐đen u obliku kocke,učinio odviše malim,pa je on zatražio dase udvostruči. Gra‐ditelji su smatrali dase to može jednosta‐vno riješiti tako štoće se ivice postojaćegspomenika udvo‐

stručiti, što naravno nije tačno.Radmila Vučetić III4

Guglali smo za vas

LEGENDE O PROBLEMU UDVOSTRUČENJA KOCKE



Primjer 1:KAKO SE ŠALE …PO PREDMETIMA

• profesori fizike – rela‐tivno

• profesori hemije –periodično

• profesori matematike– proračunato

• profesori istorije –dokumentovano

• profesori geografije –svjetski

• profesori biologije –mikroskopski

• profesori tehničkog –precizno

• profesori informatike –digitalno

• profesori muzičkog –na note

• profesori srpskog –pismeno

• profesori engleskog –nerazumljivo

• profesori ruskog –mekano

• profesori fizičkog –razigrano

• profesori građanskog –druželjubivo

• odjeljenjske starešine –ne šale se!

Primjer2:“Svjetlost putuje brže od

zvuka. To je razlog zaštoneki ljudi izgledaju pame‐tno sve dok ne progovo‐re.”

Primjer3:Jedne večeri 4 studenta

bili su na zabavi i nisu učiliza test iz matematike kojije trebalo da bude sljedećidan. Ujutro su isplaniralisljedeće: zaprljali su se štosu bolje mogli, zatim sutakvi otišli do profesora irekli mu da su prošlu noćbili na vjenčanju, a napovratku im je puklaguma na autu pa su gamorali gurati nazad i zbogtoga nisu u stanju da radetest. Profesor je ljubaznodozvolio da rade test za 3

dana. Zahvalili su mu irekli da će biti spremni za3 dana.

Trećeg dana su otišli natest. Profesor je rekao daim je pripremio posebantest i da će svako od njihpisati u drugoj prostoriji.Svi su se složili s tim,budući da su se dobro pri‐premili.

Test se sastojao od jed‐nog pitanja za 100 bodova.

Pitanje:Koja guma?a) prednja lijevab) zadnja lijevac) prednja desnad) zadnja desna

Primjer4:Ulazi beskonačan broj

matematičara u kafić.Prvi matematičar dodje

do šanka i kaže:„Meni daj jedno pivo,

drugom 1/2 piva, trećem1/4 piva, četvrtom 1/8 piva,petom 1/16 itd.“

Šanker kaže: „Ma vi stesvi geometrijski konver‐gentni kreteni!“ i – natoči2 piva!

( N a r a v o u č e n i j e :1+q+q2+q3+…=1/(1‐q) štoza q=1/2 daje 2).

Primjer 5:Teorema o plati: Svako

zna TEOREMU O PLATIkoja kaže da inženjerinikada ne mogu zaraditionoliko novca koliko zara‐đuju prodavci. Ova teore‐ma može biti objašnjenajednostavnim matemati‐čkim formulama:

Jednačine se baziraju nadva postulata:

Postulat 1:Znanje je Moć (Snaga).Postulat 2:Vrijeme je Novac.Svaki inženjer zna da je:Snaga (Moć) = Rad / Vri‐

jemePa, pošto je:Znanje = Snaga (Moć) i

Vrijeme = Novac slijedi daje: znanje = Rad / Novac

Sada lako dobijamo daje:

Novac = Rad / ZnanjeDakle, kada Znanje teži

ka nuli – Novac teži kabeskonačnosti, bez obzirana uložen Rad. To vrijedičak i kada je uloženi radizuzetno mali.

I u obrnutom slučaju,kada Znanje teži ka besko‐načnosti – dobijeni Novacteži ka nuli, čak i kada jeuloženi Rad vrlo veliki.

Zaključak:Što manje znaš – to više

zarađuješ!Svi oni među vama koji

su imali problema u praće‐nju i shvatanju teoreme idokaza, sigurno zarađuju(ili će zarađivati) punonovca.

Dušan Milić III4

Guglali smo za vas

MALO ŠALE NIJE NA ODMET

1. Nula‐paran brojDa li je 0 paran broj? DA. Kada se paranbroj podijeli brojem 2 nema ostatka.Tako 0 : 2 = 0 i nema ostatka. Takođe, ciobroj n se naziva parnim ako postoji ciobroj m takav da je n=2m i n se nazivaneparnim brojem ako je n+1 paran.Prema tome, 0 je i po ovom kriterijumuparan broj.

2. Broj dva1=2+2‐2‐2:2; 8=2∙2∙2+2‐22=2+2+2‐2‐2; 9=2∙2∙2+2:23=2+2‐2+2:2; 10=2+2+2+2+24=2∙2∙2‐2‐2; 11=22:2+2‐2;5=2+2+2‐2:2; 12=2∙2∙2+2+26=2+2+2+2‐2; 13=(22+2+2):2;7=22:2‐2‐2; 14=2∙2∙2∙2‐215=22:2+2+2

3. Ajnštajnove bilješke9+9=18 dok je 9∙9=8124+3=27 dok je 24∙3=7247+2=49 dok je 47∙2=94497+2=499 dok je 497∙2=994

4. Broj 19731 9 7 3 = 1 1 1 1 : 1 1 + 1 1 1 1 ∙ ( 1 + 1 ) ‐(11+11+11)∙11+11+1+11973=2222‐222‐22‐2∙2‐2:21973=333∙(3+3)‐33+3∙3‐3:31973=44∙44+44‐4‐4+4:41973=55∙55‐555‐555+55+(5+5+5):51973=6∙6∙6∙6+666+66:61973=7777:7+777+77+7+7:71973=(8+8+8)∙88‐(8+8)∙8‐8‐(8+8+8):81973=99∙9+(99‐9)∙9+9+(9+9)+(999‐9):9

Nikolina Jelovac III4

Guglali smo za vas

JOŠ, JOŠ O BROJEVIMA



Malo je onih koji nisu čuliza matematičku konstantuπ. Za one koji su „bježali“sa časova matematike i fizi‐ke, π predstavljaodnos obima i prečni‐ka kruga, i jedna je odnajznačajnijih kon‐stanti u matematici ifizici. Kolika je njenavažnost, govori poda‐tak da ova konstantaima i svoj praznik ‐Dan broja π. Kaodatum praznika služ‐beno je usvojen 14. mart,koji simbolizuje 3 najvaž‐nija znaka broja π u deci‐malnom zapisu.

Prvu proslavu ovogpraznika organizovao jefizičar Lari Šov 1988. godi‐ne, koji je radio u Eksploa‐torijumu u San Francisku.Proslava se sastojala odmarširanja oko jednog odmuzejskih kružnih prosto‐ra, nakon čega su se konzu‐

mirale voćne pite. Vjerova‐tno se pitate: zašto pite?Zato što se riječ pita naengleskom jeziku izgova‐

ra isto kao π i upravo zatoima veliku važnost u pro‐slavljanju dana π (a moždai zato što je Lari volio pite).Od tada pa do danas, danbroja π je našao svoje slav‐ljenike po cijelom svijetu.Tog dana ljudi prave pite sasimbolima istoimene mate‐matičke konstante, dijeleih sa drugima i diskutuju oistoriji i značaju broja π.Takođe se organizuju razna

takmičenja u kojima je ciljprisjetiti se najviše decima‐la broja π, pišu se pjesme onjemu, zatim trka od 3,14

milja... Međutim, togdana se uporedo sapraznikom broja πslavi još jedan važanpraznik: rođendanpoznatog fizičaraAlberta Ajnštajna. Da,ako niste znali, Ajn‐štajn je rođen u znakuove velike matemati‐čke konstante. U

gradu Princetonu, gdje jeviše od 20 godina radio naInstitutu za napredna istra‐živanja, dan broja π i nje‐gov rođendan se zajednoproslavljaju.

Bez obzira da li vam jematematika draga ili ne,π je svuda oko vas. Valjdaće neko, makar i zbog pite,postati matematički slado‐kusac.

Dušan Milić III4

Ludolfov broj

DAN BROJA π

MATEMATIKAnikad nije bila ovako ukusna

BEZ TRIKA MATEMATIKASa svim znanjem koje imam krenuo sam od nule,strategiju formiram, za sve imam formule.Za sve godine do sad, znam Pitagorinu teoremu,kad Simbe ne zna zadatak, ja divim se problemu.

Neću iz plusa u minus,za sve imam rimu, a i dalje miješam kosinus i sinus.Neću u marginu već u zlatnu sredinu,matematika je složena kao sistem Linux.

Matematika je virus, mi širimo infekciju,nosite kalkulator da primate injekciju.Iako ne idem na sekciju, znam lekciju,kad dobijem peticu, dostigao sam perfekciju.

Haris Haračić IV5

ZADACI1. Lete dva jata ptica.

Prvo jato kaže dru‐gom: „Ako nam datejednu pticu, biće nasduplo više.“Drugo jato odgovara:„A ako vi nama datejednu pticu, biće nasjednako!“Koliko ima ptica u jed‐nom, a koliko u dru‐gom jatu?

2. Zbir dva broja iznosi330. Kada se većembroju odbije s desnestrane nula, ti brojevipostaju jednaki. Pita‐nje: Koji su to brojevi?

3. Da li je moguće stavitimatematički simbolizmeđu brojeva 5 i 9kako bi dobili broj većiod 5 a manji od 9?

4. Čega ima dva puta utrenutku a jednom umomentu?Nikolina Jelovac III4

Najtajanstveniji broj u matematici je 142 857ZAŠTO?142 857 x 2 = 285 714(cifre 14 prešle su na kraj broja)142 857 x 3 = 428 571(cifra 1 prešla je na kraj broja)142 857 x 4 = 571 428(cifre 57 prešle su na početak broja)142 857 x 5 = 714 285(cifra 7 prešla je na početak broja)142 857 x 6 = 857 142(po tri cifre zamijenile mjesta)142 857 x 7 = 999 999(bez komentara…)142 857 x 8 = 1 142 856(7 na kraju broja podijeljena je na 6 i 1 na krajevima)142 857 x 9 = 1 285 713(14 na početku je rastavljen na 1 i 13)Neobične podudarnosti pojavljuju se i nakon mno‐ženja sa 11, 12, 13…, probajte i sami!

Radmila Vučetić III4

Najtajanstveniji broj

142 857Neka niko ne uđe ko ne zna geometriju.

Natpis iznad Platonovih vrata



MATEMATIČKIPROBLEM

Jedan od onih matematičkihprofesora što vole da kažu: SamoBog zna za 5, ja znam za 4, a vi,u najboljem slučaju, možete dobi‐ti 3, riješio da pretrese klince, idao im neobičan zadatak, otpri‐like ovako:

"Zamislite da ste, sa još 25 put‐nika, u autobusu, koji se krećebrzinom 60 km/h, pravac jugoza‐pad, temperatura je +20 stepeni,pored puta teče potok u komeje temperatura vode +14, šoferufale 2 prednja zuba, i subota je...Koliko ja imam godina?"

U razredu, naravno, muk.Profa se slavodobitno smije...

Mali Perica diže dva prsta.Profa, cinično ‐ "ʹAjde...", pa kaže:

"Vi imate 44 godine!""Bravo! Kako si pogodio?""Pa prosto... kod nas u komši‐

luku ima jedan Mika, on ima 22godine, i svi kažu da je polui‐diot."

ŠALE : ) ) ) )

Da biste vidjeli rješe‐nje nekog zadatka, svešto treba je da uperitekameru, a hrvatskaaplikacija PhotoMath ćeprikazati rješenje i svekorake koji vode do rje‐šenja.Kako bi riješiomatematičke zadatke,PhotoMath koristikameru mobilnog tele‐fona, odnosno korisnikjednostavno trebausmjeriti kameruprema zadatku i dobićetrenutno rješenje na ekranu telefona.Svrha aplikacije je da bude koristanalat za učenje jer prikazuje i detaljne

korake koji vode do rješenja. Nikolina Jelovac i


Guglali smo za vas

APLIKACIJA RJEŠAVAMATEMATIKU

1. Posmatrajmo broj 142 857

Posmatrani broj pomnožimobrojevima od 1 do 6

142 857∙2=285 714142 857∙3=428 571 142 857∙4= 571 428142 857∙5=714 285 142 857∙6=857 142 Šta uočavamo? Kao proizvod

dobijamo brojeve koji se sastojeod cifri kao početni broj. Njihovje poredak isti samo što se mijenjapočetna cifra broja.

Dati broj pomnožimo sa 7 142 857∙7=999 999 Ovdje dobijamo broj čije su sve

cifre 9.Sada podijelimo brojeve 1 do 6

sa 7. Šta dobijamo?1/7=0,142 857 142 857... 2/7=0,285 714 285 714... 3/7=0, 428 571 428 571...4/7=0,571 428 571 428... 5/7=0, 714 285 714 285... 6/7=0, 857 142 857 142...

2. Broj 123456789

12345679 ∙ 9 = 11111111112345679 ∙ 18 = 22222222212345679 ∙ 27 = 333333333 12345679 ∙ 36 = 44444444412345679 ∙ 45 = 555555555 12345679 ∙ 54 = 666666666 12345679 ∙ 63 = 77777777712345679 ∙ 72 = 88888888812345679 ∙ 81 = 999999999

3. Zanimljiva četvorka

4 ‐ 4 + 4 ‐ 4 = 04 ‐ 4 + (4 : 4) = 1(4 ∙ 4) : (4 + 4) = 2(4 + 4 + 4) : 4 = 3(4 ‐ 4) ∙ 4 + 4 = 4 (4 ∙ 4 + 4) : 4 = 5 (4 + 4) : 4 + 4 = 64 + 4 ‐ (4 : 4) = 7


Guglali smo za vas

JOŠ PONEŠTO OBROJEVIMA

4 4 4 4 4 4 4 4

ŽIVOT JE KAOMATEMATIKAAko ide lako vjerovatnonešto radite pogrešno...

MAŠINSTVO I DRVOPRERADA Srednjoškolac


Rub izgubljenog svijeta,Trougao smrti, GrobljeAtlantika, Zona sumraka,Vražji trougao, Bermudskitrougao ‐ sve su to naziviza imaginarno područje naAtlantiku uz koje se vezu‐ju misteriozne priče onerazjašnjenim nestanci‐ma brodova, ljudi i aviona,neobičnim svjetlima, vode‐nim vrtlozima i sličnimpojavama. Zavisno o izvo‐rima, u Bermudskom trou‐glu se, od vremena Kristo‐fora Kolumba do danas,dogodilo od 200 do 1000nesreća.

Pisac Howard Rosen‐berg je u svojim istraživa‐njima prikupio podatke o8000 poziva u pomoć ame‐ričkoj Obalskoj straži samotokom 1973. godine, tepodatak da je u ovomevijeku „vražji trougao“ beztraga odnio više od 50 bro‐dova i aviona.

I sam Kolumbo bio jesvjedok neobičnih doga‐đanja u Trouglu: pri plo‐vidbi njegovih brodovaNina, Pinta i Santa Maria1492. godine kompas jepoludio, a Kolumbo iposada vidjeli su čudnasvjetla na nebu, o čemupostoje zapisi u brodskomdnevniku.

Tajanstvenim tragedija‐ma u Bermudskom trou‐glu naknadno je pripisa‐no i otkriće broda MaryCeleste. Brod je 1872.godine nestao, te je nađennapušten na pučini, oko400 milja izvan kursa NewYork ‐ Genova kojim jeplovio prije nestanka. Nijebilo ni traga od deseteročlanova posade. Najpoz‐natiji događaj vezan zaBermudski trougao odkojeg, zapravo, i započi‐nje moderna legenda , jeste

nestanak „Leta 19“. Zbilose to 5. decembra 1945.godine kad je pet mornari‐čkih bombardera misterio‐zno nestalo na rutinskom

zadatku, a nestao je i avionupućen u potragu. Ukup‐no, bez traga je nestalo 27ljudi. Puno je događaja kojisu se zbili u Bermudskom

trouglu za koje je zaistateško naći ikakvo razumnoobjašnjenje.

U to spada, između osta‐lih, i slučaj putničkog leta„Nacional Airlinesa 727”koji je na 10 minuta nestaos radarskih ekrana. Podolasku, posada je negira‐la da se bilo šta čudnodogađalo, osim što su„deset minuta letjeli krozlaganu maglu“. Svi satoviu avionu, međutim, kasni‐li su deset minuta, iako suih provjerili s aerodromaneposredno prije neobja‐šnjivih deset minuta „pro‐laska kroz maglu“. Čudno,zar ne? Šta vi mislite otome?

Priredio:Miljan Brajković IV4

Misterije svijeta

BERMUDSKI TROUGAO

Bermudski trougao, područje na Atlantiku uz kojese vezuju misteriozne priče o nerazjašnjenimnestancima brodova, ljudi i aviona...

U utorak, 15. 4. 2014.godine, učenici odjelje‐nja III1 i IV7 (obrazovniprogram tehničar zakompjutersko konstrui‐sanje i upravljanje)posjetili su Mašinskifakultet u Podgorici upratnji nastavnika:Miliborke Marković,Draška Kuburovića iDesimira Mojovića.

Učenike i nastavnikeprimili su prof.dr Mari‐na Mijanović Markuš,rukovodilac studijskogprograma Mehatronika, dr Nikola Šiba‐lić i mr Milan Šekularac sa saradnicima.U okviru jednodnevne posjete učenicisu obišli: 3D centar, Didaktički centar –centar za automatizaciju i mehatroniku,laboratoriju za ispitivanje metala, labo‐ratoriju za CNC tehnologije, laborato‐riju za proučavanje turbulentnih stru‐janja i laboratoriju za atestiranje uređajana liniji tehničkih pregleda.

Dogovoreni su pravci dalje saradnjeizmeđu ove dvije ustanove u cilju obez‐bjeđivanja stručne literature, didakti‐čkih softvera, obavljanja pojedinih vjež‐bi naših učenika u laboratorijamafakulteta, posjete i predavanja profe‐sora sa fakulteta učenicima naše škole,kao i druge aktivnosti edukativnogkaraktera.

Ivan Bajčeta, IV razred

Posjeta Mašinskom fakultetu u Podgorici

ISKUSTVO ZA PAMĆENJE

Učenici Srednje stručne škole u posjeti Mašinskomfakultetu u Podgorici

A K T U E L N OMAŠINSTVO I DRVOPRERADASrednjoškolac


“Čovječe! Ja sam toplota tvogognjišta u hladnim zimskim noći‐ma, prijateljski hlad po ljetnjemsuncu. Ja sam sljeme tvoje kuće,daska na tvojoj trpezi, postelja nakojoj spavaš i drvo od koga gradišlađe. Ja sam držalica tvoje motike,vrata tvog doma, drvo tvoje kolijev‐

ke i drvo mrtvačkog sanduka. Jasam hljeb dobrote i cvijeće ljepote.Slušaj molitvu moju: Ne uništavajme”!

“Šuma je životna zajednica kojapruža bezgranične mogućnosti idarežljivosti.Ona ne traži ništa zasvoje održavanje. Izdašno daje plo‐dove svoje životne aktivnosti i pružazaštitu svim bićima, pa i drvosječikoji je ruši. U razvoju ljudskog dru‐štva drvo je odigralo izuzetnu ulogu,takav značaj drvo i proizvodi oddrveta imaju i danas. Drvo je priro‐dan, plemenit i topao materijal, sakojim je čovjek iskonski vezan, naro‐čito zbog toga što posjeduje povoljan,,ekoprofil“. Porastom životnog stan‐darda i broja stanovnika potražnjaza njim iz dana u dan sve više raste.Imajući u vidu značaj obima koristikoje daju šume (proizvodnja kiseo‐nika, sprečavanje erozije, uticaj naklimu…), opšte je prihvaćena procje‐

na da na proizvodnju drveta otpadasvega oko 10%”.

Crna Gora ima značajno šumskobogatstvo koje je ranijim neraciona‐lnim korišćenjem devastirano, a gla‐vni zadatak drvne industrije išumarstva u budućem periodu jestemaksimalna racionalizacija. Šumetreba čuvati, racionalno koristiti naj‐više do obima njene reprodukcije.Drvo treba racinalno koristiti i pre‐rađivati u što vrednije proizvode sašto većim učešćem znanja i rada.Toznači da treba nastojati da našadrvna industrija na domaćem i stra‐nom tržištu nudi finalne proizvodeu kojima je ugrađeno što više struč‐nog znanja i rada.Pripremila: Dara Đondović, prof.

Bogatstvo koje ne cijenimo

MOLITVA ŠUME

ISKRE ZNANJANa papiru je zapisano sve znanjekoje je čovjek kroz istoriju ste‐kao. To omogućava da mladegeneracije uče poznato i da stičunova znanja. Na papiru su pisa‐ne pjesme, romani, priče, crtanirazni projekti, pa čak i projektisvemirskih brodova dakle sveono što služi obrazovanju, nauci,kulturi i privredi.

Buda,VI vijek prije nove ere

Standardi su veoma dobar alat, koji u sebi nosepotencijal za uspjeh preduzeća. Ukoliko se pravilnoupotrijebe, razvoj firme jezagarantovan. Za pravilnuupotrebu standarda neop‐hodno je njihovo razumije‐vanje jer samo na taj načinfirme će imati šansu na svesurovijem svjetskom trži‐štu. Šansu za razumijevanjetreba tražiti kroz stalne edu‐kacije kadra koji se baviupravljanjem i kvalitetom u okviru organizacije.

Kada se govori o implementaciji standarda u drvo‐prerađivačkoj industriji, prvo i osnovno pitanje kojesvaka organizacija mora postaviti sebi je: zašto namje standardizacija potrebna i koje koristi možemoimati od standarda. Postoji mnoštvo standarda, nekipripadaju porodici ISO, drugi mogu biti privatni stan‐dardi određenih zemalja ili grupe organizacija. Onošto je jako bitno, svaka organizacija prije nego štopočne sa procesom implementacije standarda moradefinisati koji standard joj je potreban i zbog čega .

Osnova svih stan darda jesu oni iz grupe 9000ff i ISO

9001:2008 /sistem upravljanja kvalitetom/. Ovaj stan‐dard čini osnovu od koje su kasnije nastali i drugi stan‐

dardi kao ISO 14001/ upravljanja životnom sre‐dinom/. Standardi koji nisu direktno izvedeni odISO 9001,tj. ne potiču od njega, baziraju se napostulatima iz grupe 9000. Od značaja za drvo‐prerađivačku industriju, prije svih moraju sepomenuti standard ISO 9001, zatim ISO14001,OHSAS 18001 i FSC CoC sertifikacija. Uslučaju kada se proizvodi od drveta koriste uindustriji hrane, onda od standarda koje mora‐mo izdvojiti je standard ISO 22000 i HACCP

sistem bezbjednosti hrane.Da bi standard u jednoj proizvodnoj organizaciji

zaživio bez obzira o kom standardu je riječ neopho‐dan je timski rad, duh i opredijeljenost rukovodstvakoje je ispred sebe postavilo ciljeve kvaliteta. Sa kva‐litetom se počinje živjeti od onog dana kada se orga‐nizacija odlučila za implementaciju standarda.Tro‐škovi kvaliteta i nekvaliteta koje organizacije rijetkouzimaju u obzir su veoma dobri pokazatelji značajakoji ima standardizacija kada je riječ o finansijskomposlovanju jedne firme.

Pripremila: Dara Đondović, prof.

Neophodne su stalne edukacije kadra koji se bavi upravljanjem i kvalitetom

STANDARDIZACIJA U DRVNOJ INDUSTRIJI

Uredniк rubrikeMiljan Brajković IV4

INTERVJU Srednjoškolac


• Čime objašnjavate či ‐nje ni cu da su se učenicipri izboru omiljenog pro‐fesora za ovaj intervjuopredijelili upravo za Vas?

Ne znam. Mislim da uovoj školi ima dosta profe‐sora koji su mogli biti oda‐brani kao omiljeni za ovajintervju. Vjerovatno ste serukovodili činjenicom dasam dugogodišnji profe‐sor u ovoj renomiranojvaspitno‐obrazovnoj usta‐novi. Naravno, tu je i mojkorektan i ljudski odnosprema svim učenicima, štose prenosi i pamti iz gene‐racije u generaciju.• Koju ste srednju školuzavršili i gdje?

Završio sam Gimnaziju„Tanasije Pejatović“ uPljevljima, prirodno‐mate‐matički smjer.• U koju grupu đaka stespadali kada je uspijeh upitanju?

Većinu razreda sam zavr‐šio sa odličnim uspjehom, abio je poneki i sa vrlodo‐brim. Pokazivao sam višesklonosti i interesovanja zaprirodne nauke, što je bioprioritet u mom učenju.• Koji biste posao radilida niste profesor?

Da nisam položio pri‐jemni ispit na prirodno‐matematičkom fakultetu,upisao bih građevinskifakultet, što me je poslijematematike najviše priv‐lačilo. Ali vjerujte, ovajposao koji danas radim nebih mijenjao ni za jedandrugi. Možda ja predajemmatematiku ovako ilionako, ali ta ljubav premadjeci i njihov odnos premameni je nešto čega nemau drugim profesijama.• Šta Vam najviše smetakod učenika?

Najviše mi smeta nedo‐statak interesovanja za stica‐nje znanja, koji nikada nijebio na nižoj ljestvici negošto je danas. Učenike je vrloteško motivisati za učenje.• Koja je Vaša omiljenaknjiga?

Volim svaku dobru knji‐gu bilo kog žanra, a akome pitate koju sam knjigunajviše čitao, onda je to

„Na Drini ćuprija“ IvaAndrića, a vrlo se radovraćam i „Gorskom vijen‐cu“ Petra II Petrovića Nje‐goša. Volim i Dostojevskogi ostale ruske klasike.• Koji Vam je omiljenifilm?

Nemam neki omiljenifilm. Volim akciono‐avan‐turističke filmove, ponekipsihološki triler, domaćeserije itd.• Postoji li neki učenikkoga posebno pamtite?

Postoji puno učenika kojeposebno pamtim, koji suzavršili fakultete, čak ima idoktora nauka, profesorana prestižnim univerziteti‐ma, a što je najvažnije,mnogo je onih koji su se for‐mirali kao dobri ljudi i kori‐sni članovi društva. Nara‐vno, nije čudo što je tako, jeru ovoj školi godinama radedobri profesori. Ponosansam što sam radio i sarađi‐vao sa takvim učenicima.

• Čime objašnjavatečinjenicu da su se učeni‐ci pri izboru omiljeneprofesorice za ovaj inter‐vju opredijelili upravo zaVas?

Svakako prija što su seučenici pri izboru omiljeneprofesorice opredijelili zamene. Pravi odgovor naovo pitanje daće vamupravo oni.

• Koju stesrednju školuzavršili igdje?

Kada sam jaišla u srednjuškolu tada jebilo usmjere‐no obrazova‐nje. Prva dvarazreda su bilaista za svazanimanja, a

onda smo se opredjeljiva‐li za buduće zanimanje. Jasam se opredijelila zanovinarstvo. Taj smjer samzavršila u Gimnaziji uPljevljima.• U koju grupu đaka stespadali kada je uspijeh upitanju?

Spadala samu bolju grupuđaka. Nikadanisam bila naj‐bolji đak uodjeljenju, alimeđu prvihpet sam uvijekbila.• Koji bisteposao radili daniste profeso‐rica?

Da nisamprofesorica ,najvjerovatnije,bila bih novi‐nar.• Šta Vamnajviše smeta

kod učenika?Kod učenika najviše mi

smeta što nemaju navikuda čitaju književna djela.Mislim da je čitanje knji‐ževnih djela jako važno zaopšte obrazovanje i duho‐vni razvoj čovjeka.• Koja je Vaša omiljenaknjiga?

Jako mi je teško izdvoji‐ti omiljenu knjigu jer ihima više. Volim da čitamdjela Antona de Mela,Paula Koelja, DobriceĆosića, Meše Selimovića,Iva Andrića, Ljiljane Hab‐janović, ali trenutno ćuizdvojiti „Dodir“ NadeMarinković.• Koji je Vaš omiljenifilm?

Film koji bih mogla dagledam bezbroj puta je„Prohujalo sa vihorom“.• Postoji li neki učenikkoga posebno pamtite?

Ovaj posao radim 25godina. Većinu mojih uče‐nika pamtim, neke potome što su bili dobri ljudi,a neki i dobri učenici. Takoda ne bih mogla nekogposebno izdvojiti.

Dvougao

PROFESORJOSIF GAJEVIĆ

PROFESORICAVERICA POPOVIĆ

A K T U E L N OPREDSTAVLJAMOSrednjoškolac


„Put do vrha je mnogo težak“, reče‐nica je Mirka Stojkanovića, jednogod učenika odjeljenja II1, odjeljenjakoje je imalo najbolji uspjeh i najbo‐lje vladanje u školskoj 2013/2014.godini. Ovo je jedna velika istinazbog koje mnogi odustaju od svogcilja prije nego što i zakorače ka vrhu.Ali, u tu grupu ne spada iodjeljenje ekonomskih teh‐ničara koje je na samompočetku školovanja u Sre‐dnjoj stručnoj školi uspjeloda se izdvoji od ostalih ito ne samo uspjehom, veći izuzetno malim brojemizostanaka. Da odustajanjanema i da je zadržavanjeliderske pozicije njihov cilji u godinama koje slijede,najbolje svjedoči činjenicada su i ove školske godinena prvom klasifikacionomperiodu imali najmanji brojizostanaka po učeniku učitavoj školi, a u skladu satim, i najbolji uspjeh.

Nije rijedak slučaj daučenici usljed različitihfaktora, među kojimaprednjači promjena sredi‐ne i teškoće prilikom adap‐tiranja na novu sredinu,pokvare u srednjoj školi uspjeh sakojim su došli iz osnovne. Ovi uče‐nici su uspjeli da prevaziđu te pro‐bleme svih početnika i da startujuna najbolji mogući način. Nekolicinaje čak i popravila uspjeh iz osnovneškole, a najveći dio je zadržao onajuspjeh sa kojim su se upisali u sre‐dnju školu. Tako je na kraju školske2013/ 2014. godine u ovom odjeljenubilo 7 odličnih , 21 vrlo dobar i 3dobra učenika. Ovaj uspjeh, kakorekoše, duguju svojim odjeljenjskimstarješinama: Valeriji Nenadić i Dra‐gomiru Gospiću (prošlogodišnjimrazrednim starješinama) i ovogodiš‐noj razrednoj, Fadliji Šabanić. Učeni‐ce Anica Koćalo i Natalija Ćirovićsu kao najvažniji faktor uspjehaodjeljenja istakli pravilno načinjenprvi korak. Taj korak im je jednosta‐vno dao krila, a načinili su ga noše‐

ni sa jedne strane željom da se doka‐žu i ostave dobar utisak na početku,a sa druge strane, nošeni strahom odsrednje škole i pojedinih profesora zakoje su čuli da “mnogo traže” i stro‐go ocjenjuju.

Marijana Loncović dodaje da suim dodatnu motivaciju pružili pro‐

fesori koji su umjeli da ih pohvale iiskažu vjeru u njih, a dobar prvi uti‐sak kasnije nisu željeli pokvariti.Pored mnogih faktora koji su utica‐li na ovakav uspjeh tu je, kako kažeKristina Borović, i ljubav premaovom smjeru. Bitno je znati šta želiš,učiti ono što voliš, na vrijeme pre‐poznati šta će biti tvoj budući pozivi upijati svaku kapljicu znanja odkoje će se kasnije načiniti rijeka kojate nosi u budućnost. Nejra Alispa‐hić nam je rekla da se ne smije zane‐mariti ni uloga lijepog ponašanja ikorektnog odnosa prema predavači‐ma u postizanju dobrih rezultata.Kada se svi ti faktori, zaogrnuti pla‐štom predznanja sa kojim su došli izosnovne škole, objedine u neodvoji‐vu cjelinu, onda se prosto osjećanaklonost predavača prema njima.Takvim đacima, a prije svega tak‐

vim ljudima, nijedan profesor ne želida upiše lošu ocjenu. Njima se lakše“ kroz prste progleda”, lakše dobraocjena upiše, lakše u susret izađe.

Marija Prijović je uvjerena da suoni, i pored povremenih ličnih nesu‐glasica, zapravo jedno složno odje‐ljenje. Sve nesporazume rješavaju u

četiri zida i obavezno izvanučionice. Nikad im nije biloteško da se sastanu nakončasova da bi bolji učenicipružili pomoć i podršku uradu lošijima. Međutim,ovdje lošijih gotovo danema. Čak i oni učenici kojinemaju dovoljno volje dauče (a njih je vrlo malo) nežele da se izdvajaju i kvareopšti utisak koji profesori oodjeljenju imaju. Bude ih,kao što nam to reče pred‐sjednica odjeljenja JovanaTošić, sramota da samo oninisu naučili ili samo oninešto ne znaju, jer je iz sva‐kog predmeta bar 90% uče‐nika uvijek spremno zaodgovaranje.

Njihov savjet drugimaza uspjeh u školi jeste dapomažu prijateljima bezizuzetaka, da se ne dijele

prema nacionalnosti ili bilo kom kri‐terijumu, da shvate da postoje samodobri i loši ljudi, a da oni teže katome da uvijek i svi budu dobri.Smatraju da se ni u ime prijateljstvaili dobrih kolegijalnih odnosa nesmiju podržati loši postupci, niti uime dobra činiti zlo. Pravi prijatelj ćebiti spreman i da te prekori, ali nećebiti spreman da te ohrabri u onomešto ti donosi zlo. Vjeruju da kolektiv‐na slika rađa kolektivni uspjeh, a dakolektivni duh i kolektivna svijestodređuju i pojedinačni uspjeh sva‐kog učenika.

Znamo i mi, kao i oni, da liderskupoziciju nije lako zadržati. Hoće liće ovo odjeljenje to uspjeti, saznaće‐te u narednom broju školskog lista„Srednjoškolac“.

Dejana Drobnjak iRadoman Gledović IV2

Najbolje odjeljenje u školskoj 2013/14. godini

U RAZGOVORU SA NAJBOLJIMA

Najbolji uspjeh i najbolje vladanje u školskoj2013/2014. godini imalo odjeljenje II1

ELEKTROTEHNIKA Srednjoškolac


Na samom početkuškolske godine počela jesa radom i elektro‐računa‐rska sekcija. Ove školskegodine ona se održavakroz četiri područja rada.

Prvi dio rada sekcijezasnovan je na priprema‐nju članova za sajam mla‐dih pronalazača, a drugidio rada na pripremamaza III državno takmičenjeiz elektronike. Ono što jenovina od ove školskegodine, a nije takmičar‐skog karaktera, to jepodručje rada 3D grafikagdje učenici detaljnije izu‐čavaju rad u softverima zadizajniranje i WEB dizajn.Četvrto područje radazasniva se na prezentova‐nju seminarskih radova izoblasti koje nisu obuhvaće‐

ne redovnim planom iprogramom. To su najče‐šće radovi u vezi sa elek‐tronikom, novim informa‐cionim tehnologijama,prezentacijama novih soft‐vera iz oblasti elektrotehni‐

ke itd. U prezen‐tovanju učestvu‐ju svi članovisekcije, kao i mentor elek‐tro‐računarske sekcije,prof. Vladica Avramović.

Ove školske godine elek‐

tro‐računarska sekcija imamnogo više članova uodnosu na prošlu godinu,što je pokazatelj većeg inte‐resovanja učenika. To suučenici II, III i IV razredaelektro‐struke. Vrijemeizvođenja sekcije je najče‐šće u prijepodnevnim ter‐minima s tim što imamonekada i termine poslijeredovnih časova u poslije‐podnevnoj smjeni. Nada‐mo se da ćemo i ove škol‐ske godine biti uspješnikao i prethodnih godinabez obzira što je za takavuspjeh potrebno dostaodricanja, upornosti i rada.

Strahinja Jakić,el.teh. – IV4

Počeli sa radom

ELEKTRO-RAČUNARSKASEKCIJA ŠK. 2014/15. god.

Elektro-računarska sekcija ove školske godine imamnogo više članova nego prethodne

Nedavno, tač‐nije krajem ljet‐njeg raspusta, unašoj školi jeobavljen remontspe cijalnih sto‐lova za održava‐nje laboratorij‐skih vježbi izelektronike imje renja.

Remont jeobavio ŽeljkoBobić uz nadzor profe‐sora Vladice Avramovi‐ća. Sva potrebna sred‐stva za osposobljavanjeovih veoma bitnih sto‐lova obezbijeđena su izškolske laboratorije.

Stolovi su u funkcijiveć od početka školskegodine i mnogo znače zaodržavanje nastave i pri‐

mjenjivanje znanja upraksi. Stolovi su uni‐verzalni, tako da su odvelike koristi za izvođe‐nje laboratorijskih vježbiiz stručnih predmeta zasmjerove elektrotehničarračunara i elektrotehni‐čar energetike.

Radmila Vučetić iNikolina Jelovac III4

Kabinet za laboratorijske vježbe

REMONT STOLOVA

Sredinom prošle školskegodine održan je ogledničas kod profesora VladiceAvramovića iz oblastielektronike. Tema ogled‐nog časa zasnivala se nasnimanju karakteristikasvih poluprovodničkihelemenata u elektronici.Ogledni čas se obavio udvije grupe: prva grupaučenika izvodila je vježbe

praktično u laboratoriji,dok je druga grupa te vjež‐be simulirala u softver‐skim paketima. Oglednomčasu su prisustvovali nekiod profesora iz škole i uče‐nici II4 odjeljenja smjera:elektrotehničar računarakoji su i vršili povezivanjei simulacije elektronskihkola.

Strahinja Jakić, IV4

OGLEDNI ČASELEKTRONIKE

A K T U E L N OELEKTROTEHNIKASrednjoškolac


Radio‐talasi su vrsta elektroma‐gnetnog zračenja u opsegu EM spek‐tra po talasnoj dužini iznad infracr‐venog spektra. Područje radijskogspektra obuhvata talasne dužine odmilimetar do kilometar odnosno fre‐kvencije od 3 Hz do 300 GHz.

Nastanak radio‐talasaRadio‐talasi nastaju u antenama

kada visokofrekventna struja izazi‐va naizmjeničnu promjenu električ‐nog i magnetnog polja u okoliniantene što predstavlja radio‐zračenje.Talasna dužina zavisi od rezonantnefrekvencije oscilatornog kola koje senalazi u izlaznom stepenu i koje jepovezano sa antenom. Veličina i tipantene utiču na efikasnost zračenjatalasa i to tako da je nejefikasnijezračenje u slučaju da je veličina ante‐

ne jednaka četvrtini talasnedužine. Veća antena ‐ većesu talasne dužine (manja fre‐kvencija) i obrnuto.

ModulacijaProst radio‐talas je sinu‐

sna talasna pojava i kao takavne nosi mnoge informacije. Da bi seneka informacija prenijela, potre‐bno je nekako „utisnuti“ u talas alii potom prepoznati na prijemnojstrani. Taj postupak se zove modu‐lacija i on predstavlja mijenjanje nekeod osobina talasa u sinhronizmu sasignalom koji predstavlja informaci‐ju. U zavisnosti koja se osobina mije‐nja postoji:

• amplitudska modulacija,• frekventna modulacija i• fazna modulacija.

Na prijemnoj strani postoji pri‐jemna antena koja je vezana za pri‐jemno oscilatorno kolo koje rezonu‐je na željenoj frekvenciji. Kada seelektromagnetna energija talasapretvori u visokofrekventnu strujuu oscilatornom kolu, tada se pristu‐pa demodulaciji i pojačavanju signa‐la. Takav se signal može dovesti nazvučnik i onda, recimo, čuti signalneke radio‐stanice.

Tekst pripremio:Strahinja Jakić IV4

Osnove eletrotehnike...

RADIO TALASI

Način prenošenja radio talasa – šema

Arduino mikrokontro‐ler je uređaj koji je od veli‐ke pomoći svim elektroni‐čarima koji dobrora spo lažu znanjem izanalogne, digitalne elek‐tronike i ono što je neop‐hodno to je da poznaju

programski jezikC++.

Arduino mi ‐kro kontroler sa ‐dr ži integralnokolo EPROM. Napločici su svi pinovisa integralnog kola

i z v e d e n ipreglednoda bi ko ri ‐snik bezi k a k v o gl e m l j e n j amogao da pri‐stupi nekom odpinova i daljevodi zadate si ‐gnale na ekspe‐rimentalnu plo‐čicu.

Da bi Arduinouradio nešto štonam je potrebno,moramo prvonapisati pro‐gramski kod u

softveru koji se dobijakupovinom ovog mikro‐kontrolera. Kada smonapisali kod jednostavnopomoću USB vezetaj program se pre‐nese u EPROMmemoriju koja senalazi na Arduino‐pločici. Poslije jesamo potrebno sapina na kojem smodefinisali neku veli‐

činu ostvariti ve ‐zu.

Arduino mikro‐kontroler danasima veoma veli‐ku primjenu usvim elektron‐skim uređajima.Ovaj kontrolerima i svoje doda‐tke koji se mogukombinovati sa

osnovnom ploči‐com kao npr. sen‐

zori, brojači, RFID itd.Tekst pripremio: Stra‐

hinja Jakić,el.teh. – IV4

Za elektroničare

ARDUINO MIKROKONTROLER

Arduino UNO mikrokontroler

Grafičko okruženje softvera zapisanje koda

Uredniк rubrikeVladica Avramović, prof.

ELEKTROTEHNIKA Srednjoškolac


Svi koji su pokušali da projektu‐ju neko ozbiljnije strujno kolo,znaju koliko je to zahtjevan i ozbi‐ljan posao. Od ideje, preko projek‐tovanja, do testiranja samog kola,dugačak je put. Uglavnom, krajnjiproizvod je neizvjestan.Pojava priuštivih PC raču‐nara, sa mogućnošću vrše‐nja složenih proračuna jedosta pojednostavila po ‐sao, ali je srž problema,poput analiziranja i testi‐ranja el. kola prije montira‐nja ostala nepromijenjena.Upravo je pojava specijali‐zovanih softvera, stvore‐nih da upotpune pretho‐dne nedostatke, zaokružilaovu cjelinu i kao proizvodsvega toga izašao je moderni soft‐ver koji uspješno spaja analizu iprojektovanje sa testiranjem želje‐nog el. kola.

Naša škola je 2009. godine poče‐la sa korišćenjem softvera za simu‐laciju, a sve sa ciljem približavanjaučenicima pojma el. kola, lakšegshvatanja sadržaja redovne nasta‐ve i obuke učenika za rad u timprogramima. Iako su ti počeci biliskromni, danassvaki računar uračunarskoj učioni‐ci posjeduje ovajsoftver, koji se kori‐sti na vježbama izosnova elektronike,digitalne elektroni‐ke, prenosa podata‐ka... Posebna po ‐godnost toga jesteda vježbe, koje se nemogu izvršiti prak‐tično iz materijalnihrazloga i nemoguć‐nosti nalaženja inabavljanja rijetkihkomponenti, mogubiti izvršene u timprogramima, sve sa izlaznim funk‐cijama, proračunima, šemama i sl.

Sada ćemo ukratko opisati nekeod softvera koje koristi naša škola

na polju simulacije rada el. kola:Tina SOFT Jedan od najpoznatijih i najra‐

sprostranjenijih programa ovevrste, koji se koristi kako u profe‐sionalne, tako i u edukativne svrhe

je Tina SOFT. Pogodan je za projek‐tovanje i simulaciju svih vrsta el.kola, od analognih, preko digital‐nih pa sve do mješovitih elektron‐skih kola. Veoma je lagan i intuiti‐van za početnike, koji se uz njegamogu zabavljati, provjeravati osno‐vne zakone elektrotehnike, karak‐teristike elektroničkih kompone‐nti... a isto tako dovoljno“komplikovan” za profesionalce,

koji uz ovaj programmogu projektovati,analizirati i simulira‐ti rad najkompliko‐vanijih el. kola, uzveliki izbor svihvrsta komponentikoje su dostupne natržištu. Još jednavelika prednostTINA soft paketajeste mogućnost izra‐de jednoslojnih, dvo‐slojnih i višeslojnihPCB šema sa veli‐kom preciznošću.Jedina “mana” ovogprograma jeste nje‐gova cijena, koja za

Pro verziju premašuje trocifren brojzelenih novčanica. Može se naći naadresi: http://www.tina.com, dokse verzija koja podržava simulaci‐

ju analognih kola može naći bespla‐tno na adresi: http://www.ti.com/tool/tina‐ti i odlična je osnova zasve elektrotehničare početnike.

LOGO! SoftDrugo softversko rješenje koje

koristi naša školadolazi iz kompanijeSiemens i predstavljaprateći softver njiho‐vog PLC (programa‐bilni logički kontroler)sistema LOGO! (kojije takođe prisutan uredovnoj nastavi).LOGO!Soft dozvolja‐va pravljenje blokov‐skih šema funkcija,koje prvenstvenoimaju svrhu kao

upravljački program odgovaraju‐ćeg PLC sistema. Ali tu se njegovaprimjena ne završava, jer se LOGO!soft može koristiti nezavisno kaoprogram za projektovanje i testi‐ranje digitalnih funkcija, čime dobi‐ja veliki značaj prilikom realizova‐nja vježbi iz digitalne elektronike.Takođe, njegova primjena je značaj‐na i u okviru praktične nastave,gdje se on upotrebljava kao prate‐ći softver LOGO! PLC sistema. Pro‐gram odlikuje bogat izbor logičkihoperacija i funkcija kao i nekih ana‐lognih funkcija koje su dostupneekskluzivno za LOGO! .

Glavna mana ovog softvera jenemoguće legalno dobavljanjesamog programa, a da prethodnoniste kupili jedan od LOGO! PLCsistema kao i sama cijena tih siste‐ma, koja se kreće od 50 do 500€,zavisno od hardverskih specifika‐cija kontrolera. Sajt na kom može‐te pronaći više podataka je: w3.sie‐mens.com

Uprkos ovakvim mogućnostima,nijedan od ovih softvera ne možeod vas napraviti savršenog elek‐troničara, jer to se postaje samonapornim radom i jakom voljom.

Tekst pripremio:Dušan Milić III4

Pomoć u nastavi

SOFTVER U ELEKTROTEHNICI

SVAĐAWikipedia: Ja sve

znam!Google: Nije, ja sve

znam!Internet: Vi bez

mene ne možete.Kompjuter: Ajde

nemojte da se svađate,svi zavisite od mene, aja ni od koga!

Struja: HAHAHA‐HAHA... stvarno?

ŠALE : ) ) ) )

Dom budućnosti prati iodjeća budućnosti, čiji sekreator zove SundarsenJayarman, izumitelj inte‐raktivnog tekstila. Riječ jeo posebnoj mješavini pri‐rodnih i optičkih vlakana,a koja će biti osnova zaproizvodnju pametneodjeće. Jayarmanova firma“Sensatex” u New Yorkuveć je proizvela SmartShirt, košulju koja priku‐plja tjelesne signale poputtemperature i krvnog pri‐tiska i prenosi ih do raču‐nara. Ono konstantno kon‐troliše vitalne znakove, pau slučaju da osoba doživiinfarkt zove hitnu pomoć,

utvrdi li povišen pritisakpreporučuje smirenje iodmor, utvrdi li nizak pri‐tisak preporučuje kafu itako dalje. Jayarman tvrdida se senzori mogu doda‐vati po želji, samo je stvarrazvijanja softvera koji ćeznati reagovati na dobije‐ne podatke.

Sensatex trenutno radina razvoju pametne odje‐će koja će kontrolisati insu‐lin kod dijabetičara.

Drugi tip pametne odje‐će biti će onaj koji će reago‐vati na temperature, pa ćepovećavati svoju gustinukada je hladnije, ili je sma‐njivati kada je toplije. Baza

za ovu odjeću biće materi‐jali od kojih se izrađujuodijela za astronaute, tepostojeći materijali poputgore‐texa, koji je dovoljnorijedak da propusti znojvani, ali opet previše gustda propusti vodu unutra.

Od njega se rade svimoderni sportski dresovi,a istraživanja su u toku dagore‐tex dobije i svogpametnog nasljednika.

Pripremile:RadmilaVučetić i

NikolinaJelovac III4

IWear

PAMETNA ODJEĆA

A K T U E L N OELEKTROTEHNIKASrednjoškolac


JU Centar za stručno obrazo‐vanje Crne Gore uputio je pozivsvim srednjim školama u zemljida vrši izbor saradnika – eksternihevaluatora za utvrđivanje kvalite‐ta rada ustanova stručnog obra‐zovanja i obrazovanja odraslih. Uzprijavu i osnovne podatke o obra‐zovanju, bilo je potrebno poslatisve dosadašnje aktivnosti u poslo‐vima obrazovanja i vaspitanja kaoi stručna usavršavanja i licence.

Zadatak saradnika – evaluatoraje veoma složen i predstavlja veli‐ki izazov, zato što je vaspitno‐obra‐zovni rad teško mjerljiv, pogotovou stručnim školama.

Komisija Centra za stručno obra‐zovanje je odabrala dva predava‐ča iz naše škole: Sabinu Ćirliju,dipl. inž. maš. i Vladicu Avramo‐vića, dipl. inž. el. da budu sarad‐nici Centra u utvrđivanju kvalite‐ta rada stručnih škola u narednomperiodu.

Vladica Avramović, prof.

Iz Centra za utvrđivanjekvaliteta rada stručnih škola

IZBORSARADNIKAEKSTERNIH

EVALUATORA

Nikola Tesla je jedan od najpozna‐tijih svJetskih pronalazača i naučnikau oblasti fizike, elektrotehnike i radio‐tehnike. Rođen je 10. jula 1856. u seluSmiljan kod Gospića(Hrvatska), a umro je 7.januara 1943. u Njujor‐ku (SAD). Njegova urnasa pepelom prenijeta je uBeograd jula 1957. godi‐ne i nalazi u MuzejuNikole Tesle. Najznačaj‐niji Teslini pronalasci supolifazni sistem, obrtnomagnetno polje, asinhro‐ni motor, sinhroni motor iTeslin transformator. Teslaje otkrio jedan od načina za generisa‐nje visokofrekventne struje, dao jeznačajan doprinos u prenosu i modu‐laciji radio‐signala, a ostali su zapaže‐ni i njegovi radovi u oblasti rendgen‐skih zraka. Njegov sistemnaizmjeničnih struja je omogućio zna‐tno lakši i efikasniji prenos električneenergije na daljinu. Bio je ključničovjek na izgradnji prve hidrocentra‐le na Nijagarinim vodopadima, gdjemu je 1976. godine postavljen bronza‐

ni spomenik, isti kao spomenik koji senalazi ispred Elektrotehničkog fakul‐teta u Beogradu. Po njemu dobila je

ime međunarodna jedinicamjere za gustinu magnetnogfluksa ‐ Tesla (T)

Mihajlo Pupin je bio nauč‐nik, pronalazač, profesor naUniverzitetu Kolumbija ipočasni konzul Srbije uSAD. Rođen je 4. oktobra1854. godine u selu Idvor uVojvodini, a umro je 12.marta 1935. godine u Nju‐jorku. Bio je jedan od osni‐vača i dugogodišnji pred‐

sjednik Srpskog narodnog saveza uAmerici. Pupin je tokom svog nauč‐nog i eksperimentalnog rada dao zna‐čajne zaključke važne za polja više‐struke telegrafije, bežične telegrafije itelefonije, kao i za polja rendgenolo‐gije i elektrotehnike. Zaslužan je zapronalazak Pupinovih kalema. Dobit‐nik je mnogih nagrada i medalja.Pored nauke, bavio se i pisanjem, a1924. godine dobio je Pulicerovunagradu za svoje autobiografsko djelo"Sa pašnjaka do naučenjaka".

Da se podsjetimo

PIONIRI ELEKTROTEHNIKE

SAOBRAĆAJ Srednjoškolac


Htjeli to da priznaju iline, današnjim proizvođa‐čima automobila niže sre‐dnje klase oči su uprte ujedan model – „vw golf“.Naravno, bave se i osta‐lom konkurencijom, aliprilikom konstruisanjanovih modela se obaveznonabavlja jedan „golf“ kojise rastavlja do najsitnijihdetalja i proučava. Ovdjene mislimo na kopiranjedizajna, već na uku‐pan inženjering.Istovremeno, čininam se da je„golf“ uvijekza korakispred drugihu pogledukompleksno‐sti projektova‐nja i izrade.

Čuveni dizajnerĐorđo Đuđa‐ro je još1970. godi‐ne, dakle četirigodine prije zva‐nične svjetske pre‐mijere, izjavio da je prili‐kom donošenja skica„golfa“ u fabrici u Volsf‐burgu slučajno vidiorastavljeni „fijat 128“. Onje zapravo ideju za kon‐cepciju „golf folksvagena”dobio posmatrajući “fijat128”. Folksvagen je ovuideju dodatno usavršio iodlučio se za Đuđarovdizajn, s obzirom na to dasu ostali prototipi bili kata‐strofalnog i zastarelogkoncepta. U to vrijeme(1969. godina), po Torinuse uveliko vozio prototip„zastave 101“. Đuđaro jeNijemcima ponudio sulu‐do prepuštenu ideju i„golf“ nacrtao kao hečbeksa troje vrata, koja sunagovještavala sportski imladalački karakter popu‐

laran u ambicioznim ipoletnim sedamdesetimgodinama. Tako je nastaooblik karoserije koji jeodredio sudbinu automo‐bila do današnjih dana. Jošjedan veoma važan trenu‐tak u razvoju „golfa“dogodio se septembra1976. Predstavljena je dizel

verzija, što jebilo prilično neobično zato vrijeme. Do tada sudizeli smatrani za veomaprljave i bučne. Kao osno‐va za razvoj dizela poslu‐žio je 1,5 benzinac. Takosu dizeli u početku imalizapreminu 1,5 litara i 50KS, a ubrzo su povećanina 1,6 i 54 KS. Uprkos bucii vibracijama, bio je traženzbog veoma male potro‐šnje koja se kretala oko 5l/100 km. Prva restilizacijauslijedila je 1978. godine.Dobio je plastične branikesa funkcijom apsorpcijeenergije prilikom udarca, adrastično je poboljšana izaštita od korozije. „Golfo‐vi“ su prije toga masovnotrulili zbog loše legurerecikliranog metala koji jekorišćen u to vrijeme, a

sadržao je i veliku količinubakra u sebi. Prozvodnjagolfa prve generacije pre‐stala je 1983. Napravlje‐no ih je 6 miliona, od čegaje 1 milion dizelaša.

Rad na „golfu 2“ („tip19E“) počeo je još 1979.Tada je utvrđeno kako ćeizgledati, a ručno naprav‐

l j e n i

prototipise testiraju od 1980.

Zvanična premijera uslije‐dila je avgusta 1983. godi‐ne. U poređenju sa pret‐hodnikom duži je za 17cm, a povećano je imeđuosovinsko rastojanjekao i masa za 95 kg. Nasta‐vilo se sa kvalitetnomzaštitom protiv korozije, auvedeno je i sastavljanjeautomobila pomoću robo‐ta. Kabina je postala kom‐fornija, više nije bilo vidlji‐vih metalnih površina, čaki u najslabije opremljenom„golfu C“. Čak i uz njegasu mogli da se poručegotovo svi motori – ben‐zinci 1,3 sa 55 KS, 1,6 sa70 KS, 1,8 sa 90 KS, kao i1,6 dizelaši sa turbom i beznjega od 54, odnosno 70„konja“. U startu je ponu‐đeno nekoliko paketaopreme – „C“, „CL“, „GL“i „GLX“. Već 1984. stiže

nekoliko noviteta – februa‐ra mjeseca počinje proiz‐vodnja „džete“ drugegeneracije, „golfa“ sa kata‐lizatorom, ali i „GTI“ vari‐jante. U početku je imao112 KS kao u prethodni‐ku, a od marta 1986. seisporučuje sa 16V moto‐rom od 139 KS. Bilo jekasnije i slabijih varijantitog motora od 129 i 107KS, što zbog katalizatorašto zbog ugradnje u osta‐

le verzije. Istovre‐meno je uve‐

den „golfs i n k r o “(Syncro) sapogonomna sva četiri

točka, a poprvi put kupci

su mogli dadoplate za ABS

sistem u „GT“ i„GTI“ modelima. Zahva‐ljujući dobrim motorima iantikorozivnoj zaštiti,prema podacima iz 2012, uNjemačkoj je bilo registro‐vano skoro 450.000 „dvoj‐ki“, uprkos tome što su unajboljem slučaju ti auto‐mobili stari 20 godina.

Ne baš sjajno poglavljeza „golf“ započinje 1991.kada startuje proizvodnjatreće generacije. U suštini,mehanički je bio gotovoidentičan „dvojci“, sapraktično nepromijenje‐nim dimenzijama. Većgodinu dana kasnije poči‐nju masovna povlačenjaautomobila na servis zbograznih problema, a korozi‐ja počinje da zadaje glavo‐bolju vlasnicima serijanapravljenih do 1995, kadase prilikom restilizacijekonačno popravlja kvali‐tet.

Priredio:Filip Čabarkapa II4

Istraživali smo o „golfu“

KORAK ISPRED DRUGIH

Uredniк rubrikeFilip Čabarkapa II4

A K T U E L N OSAOBRAĆAJSrednjoškolac


Prednosti dizalice u odnosu na kanal su mnogobroj‐ne. Tu je prije svega položaj samog radnika koji obav‐lja posao, veća vidljivost, bolja komunikacija i pristup,više učenika i nastavnika na mjestu popravke, lakši i bržipristup mjestu rada, podesivost visine vozila i drugo.

Sigurnost i uslovi rada ispod dizalice bolji su nego u kana‐lu. Mjesto za postavljanje dizalice mora biti čvrsto, betoni‐rano, jer je ona predviđena za podizanje vozila do tri tone.

Za auto‐dizalicu potrebna je dobro izlivena betonskapodloga, dok je za kanal bitno da zemljište nije močvar‐no jer pojava vode u kanalu onemogućava rad. Diza‐lica je dosta pogodnija za rad, jer na svakoj auto‐diza‐lici visinu (položaj) automobila biramo sami, dok kodkanala to nije moguće. Ona radi pomoću dva elektro‐motora koji pokreću navojna vretena. Sastoji se iz dvavertikalna stuba po kojima klize teleskopski podizačivozila, koji se postavljaju na označena mjesta ispodautomobila. Dizalica predstavlja dio savremene opre‐me svakog bolje opremljenog auto‐servisa.

U našoj školskoj radionici auto‐dizalicu imamo od2008.godine, čime je u velikoj mjeri poboljšan kvalitetizvođenja nastave u saobraćajnoj struci. Obuka učeni‐ka na trećem stepenu stručne spreme mnogo je kvali‐

tetnija i u okviru obrazovnog profila vozač ona se redo‐vno koristi kroz obuku učenika za praktičan rad. Zapotrebe obuke učenika, Škola je 2012. godine kupila isavremeni uređaj za dijagnostiku. „Osluškivanje“ nedo‐stataka motora sada obavlja kompjuter. Uređaj za dija‐gnostiku je posebno značajan za učenike četvrtog ste‐pena stučne spreme koji se obučavaju za zvanjeautomehatroničar, a u školi postoje dva odjeljenja ovogobrazovnog profila.

Rade Babić IV2

Bolja obuka

AUTODIZALICA

Svi koji imaju motor, želju zamotorom ili su imali priliku da sevoze na motoru, mogu da svjedo‐če o posebnom doživ‐ljaju koji se doživi narazličite načine. Oni kojinikada nisu bili namotoru imaju strah odnjega. Pričaju o tomeda vole da vide dobarmotor, dobru opremuna vozaču, da se divehrabrosti vozača, ali sene usuđuju da tajdoživljaj iskuse. Ko semože smatrati bajke‐rom?

Zasigurno su to avanturisti želj‐ni adrenalina, hrabri ljudi koji uži‐vaju u slobodi i brzini. Bajkeri suosobe koje svoj posljednji novacdaju za gorivo ili neki dio koji jepotrebno zamijeniti, osobe kojeznaju dugo da sjede i posmatrajusvoj motor. Pravi bajker je čovjek

koji nikada neće ostaviti kolegu naputu u nevolji, znao ga ili ne. Veli‐ki su džetlmeni i ljudi koji poštuju

sve oko sebe. Ako mislite da pripa‐date bajkerima, pitajte se da li steikada bez rukavica vozili motorkad je ispod nule, po kiši, da li steposljednji novac dali za gorivo ili zadio koji treba zamijeniti, da li kadustanete noću svratite usput domjesta gde vam je motor, bacite

oko na njega krišom da niko nevidi. Možda to, a možda ste znalida vrijeme provedete pored moto‐

cikla samo gledajućiu njega kao da oče‐kujete da progovori.

Pravi bajkeri (kojihje, nažalost, svemanje) su velikidžentlmeni ...izuze‐tno kulturni i pošte‐ni ljudi...ljudi kojipoštuju sve oko sebei isto dobijaju zauzvrat. Svakoj osobiće s osmijehom nalicu pripomoći... Oni

su neko ko će ti s puno želje pre‐nostiti svoje iskustvo što u vožnji,što uopšteno u životu... ne bi li tiučio na njegovim greškama.Možda su u izboru žena probirlji‐vi, ali zato ženu koju odaberu tre‐tiraju kao boginju.

Ognjen Grbović, IV raz.

Da li ste nekad razmišljali

KO SU BAJKERI?

KNJIŽEVNOST Srednjoškolac


Ponekad mi se čini da je poznaj‐em od kada znam za sebe. Odonoga momenta kada sam postaosvjestan da postojim, mada još uvi‐jek ne shvatajući ko sam i šta jesvrha moga postojanja. Odmomenta kada sam se našao predprvim brdašcetom ne sluteći koli‐ko duboke, visoke i veličanstveneplanine treba da pređem da bihdošao do mjesta sa koga danaspišem o njoj. O knjizi... Mom prija‐telju koji me nije napustio ni ondakada su svi otišli. Savjetniku isavezniku čak i u momentima kadami se činilo da mi ni savjet ni savez‐ništvo nisu potrebni. Bilo je mome‐nata kada mi je bila dosadna, obi‐čna i monotona, možda baš zatošto je bila uvijek tu, na dohvat ruke.Bilo je to uvijek i isključivo u trenu‐cima mog duhovnog klonuća.

A onda, kada bi me vjetar životavraćao na staru stazu, shvatao samko je zapravo ona i šta mi znači.Svaki put kada je uzmem u rukemomentalno se nađem pred pla‐ninom. Nekad vijugavom i nepro‐hodnom, nekad običnom i lakosavladivom. Možda je to manjebitno. Važno je da sa svakom pro‐

čitanom stranicom napravim jedankorak naprijed. Prvi je možda naj‐teži. Tada je važno ne posustati, nevratiti se na dno. Ne stajati vječnou podnožju igledati upredio kogasmo se zbogl i j e n o s t iolako odrekli.Važno je ićiuzbrdo. Samoići. Taj putneće uvijek bitilak. Ali, osjeti‐ćemo vrlo brzoda penjanje uz planinu može bitijako uzbudljivo. Kako planinapostaje veća i neprohodnija, tako imi rastemo. Postajemo neki noviljudi. Vidokrug se širi tek kada sepopnemo na planinu. Odatle jepogled ljepši, širi, bogatiji. Ali, to jošuvijek nije kraj. Iza jedne planinekrije se druga, još uzbudljivija, ljep‐ša i veća. Do nje možemo stići tekako pređemo sva brdašca, usponei prepreke kroz koje nas je onasigurnim korakom vodila. Ruko‐vodimo se prethodnim iskustvom.Oslanjamo na već viđeno. Tada sve

ide lakše. Nakon više hiljada pređe‐nih kilometara, više nećemo moćida se tek tako vratimo nazad. Neće‐

mo ni željeti. E, toje onaj ključnimomenat u dru‐ženju sa knji‐gom.

Treba ipakznati još nešto.Nije dovoljno saknjigom drugo‐vati. Smisao jeu tome da

pokušate proširiti krugnjenih prijatelja. Naučite ih da jevole, da je shvate, da joj udahnudušu i omoguće život. I vi njoj, iona vama. Druženje mora biti bazi‐rano na iskrenosti i ljubavi. Tu nesmije biti izleta i kamuflaža. Zamkaje ako pomislite da će savremenatehnologija biti odlična zamjena zaknjigu. Čuvajte se modernih obma‐na i samoobmana. Bila bi to klasičnaizdaja prijateljstva, a vi ste već,penjući se strmim obroncima zna‐nja, shvatili da je svaka izdaja prija‐telja, izdaja samog sebe.Aleksandar Terzić (bivši učenik naše

škole, sadašnji student književnosti)

Tragom starih vježbanki

ČITAJUĆI IDEM KAO PJEŠAK KOJITREBA DA PREĐE PLANINU

Веома цесто током разговора надруственим мрезама уценици инаставници користе аски, одно‐сно такозвану осисану латиницу.Иако је врло једноставно да семисем или преко тастатуре удоњем десном углу намјестиопција за цирилицу, осисаналатиница се свеједно користи,иако оправдања за њу, како напи‐сасмо, нема. Цак се десава данаставници критикују писменостсвојих колега, позивајуци се нагреске у правопису, а да при томене само да користе осисану лати‐ницу, вец ни сами нису свјесни даје користе. Уколико вам је овихнеколико реценица било смијес‐

но, а не би вам било смијесно да јеисто тако (без свих слова) написа‐но латиницом, ми онда заистаимамо проблем.

Pripremila:Mira Golubivić II razred

ASCII, YUSCII, UNICODE?

BUDIMO PISMENI I NA INTERNETUJUTRO

Jutros sam stala uz NEBORad’ sina jednog čistogUz poj pjesme i meni trebalo jeSpokojne sreće hrama svetog!

Jutros me opet na kiši srelaHercega moga mala himeraDok jesen kaplje ko jabuka zrelaNije potonula kaplja u mrvi vina.

Sutra će ponovo Miholjsko SunceDučićeve suncokrete obasjatiVjera će opet ko Božije vijećeNegdje u ljubavi smjelo procvjetati...

Veselinka Buba Bajić

A K T U E L N OKNJIŽEVNOSTSrednjoškolac


Riječ je o riječima

IZ RJEČNIKANAŠIH BAKA

Čanak ‐ drvena zdjela Pljat ‐ tanjirTeća ‐ šerpaTava ‐ tiganjLeđen ‐ lavorPisker ‐ lončeĆikara ‐ šoljica za kafuSkorup ‐ kajmakAstal ‐ stoSinija ‐ drveni stočićĐuda ‐ ogrtačŽipon ‐ podsuknjaKotula ‐ duga suknjaČember ‐ maramaVrcule ‐ šalObravnica ‐ tobraFanjela ‐ džemperDžoka ‐ dugački kaputSvitice ‐ doljnja muška pidžamaSukno ‐ vunena tkanina

Pripremili: Sanja Ćuzović iMomčilo Gogić, II1

Francuski književnikPatrik Modijano (69) dobit‐nik je Nobelove nagradeza književnost za 2014.godinu, saopštila je Šved‐ska kraljevska akademijanauka. Prema obrazlože‐nju žirija, Modijano jenagrađen za “umjetnostmemorije kojom podsjećana neuhvatljive ljudskesudbine i neotkriveni život‐ svijet pod okupacijom”.

Patrik Modijano je rođen30. jula 1945. godine upredgrađu Pariza. Otacmu je bio poslovni čovjek,a majka glumica. Nakonšto je napustio školu,Modiano je studirao naLiceju Anrija Četvrtog,gdje je na razvoj značajnouticao nastavnik geome‐

trije Raymond Queneau. Patrik Modijano je izuze‐tno poznat u Francuskoj.Piše knjige za djecu, scena‐rije za filmove, ali najvišeromane. On se u svojimdjelima bavi sjećanjem,zaboravom, identitetom ikrivicom, a radnja se čestodešava u Parizu. Njegovepriče imaju autobiograf‐sku osnovu ili su zasno‐vane na događajima izvremena njemačke okupa‐cije. Ponekad kao materijalza svoja djela koristi inter‐vjue, novinske članke ilisopstvene bilješke koje jesakupio tokom godina.Njegovi najpoznatiji roma‐ni su: „Mjesto za zvije‐zdu“, „Noćobdijino kolo“,„Kružni bulevar“, „Tužna

vila“, „Porodična knjiži‐ca“, „Ulica mračnih želja“,„Jedna mladost“, „Takovrsni momci“, „Izgublje‐ni kraj“, „Cirkus prolazi“,„Svadbeno putovanje“,„Avgustovske nedelje“,“Dora Bruder“, „U kafeuizgubljene mladosti“,„Rodoslov“ i „LacombeLucien“ prema kome jesnimljen film.

Za svoja književnaostvarenja dobio je nagra‐de: „Dijamantsko pero“,Nagradu Francuske aka‐

demije, Nagradu knjižarai izdavača, a za roman„Ulica mračnih želja„, kojije bio roman godine, dobioje Gonkurovu nagradu.Godine 2012. osvojio jeaustrijsku državnu nagra‐du za evropsku literaturu.Nobelova nagrada vrije‐dna je osam miliona kruna(1,1 milion dolara), a čla‐novi Akademije ove godi‐ne birali su dobitnika saliste od 210 imena.

Priredila:Jovana Tošić II1

Ovogodišnji dobitnik Nobelove nagrade za književnost

PATRIKMODIJANO

Mladi misle da će postati ’svoji’onda kada napune ’čuvenih 18’ ipostanu punoljetni. Neki smatra‐ju da su „svoji” od onog trenutkakada krenu da rade i zarađuju,kada se odsele od roditelja i počnusami da žive.

Iako ima raznih mišljenja u vezisa tim, u gramatici ćete sigurnobiti SVOJI onda kada ste subjekatrečenice, a želite da označite daobjekat u toj rečenici pripada bašvama!

Na primjer:‐ To su MOJE nove cipele

– nije isto što i:‐ Rado nosim SVOJE nove

cipele!U prvoj rečenici subjekat

su „(moje nove) cipele”, au drugoj sam subjekat „ja”koja te „nove cipele” (obje‐kat) volim da nosim, te ću ih

s pravom nazvati svojim! ‐ Čitam tuđe tekstove, ali čitam

i svoje – ne moje.‐ Rijetko viđa svoje rođake. Nije

pravilno njegove (Rijetko viđanjegove rođake – moglo bi daznači da osoba o kojoj govorimorijetko viđa rođake nekog trećeg!)

Vladajte jezikom i budite svoji;u gramatici kada treba, u životu –uvijek! Priredila: Branka Macanović II1

Zapitamo li se ikada

KADA SMO SVOJI

Uredniк rubrikeJovana Tošić II1

J U B I L E J I Srednjoškolac


Ono što sigurno znamoSigurno znamo da ga ne samo kri‐

tičari, već i mi, čitaoci, smatramojednim od najvećih komediografa.Znamo kako koristan i smislen možebiti njegov smijeh u komedijamapoput: „Sumnjivog lica“, „Narod‐nog poslanika“, „Gospođe ministar‐ke“, „Ožalošćene porodice“, „Pokoj‐nika“ ... Neke od njih smo čitali, askoro sve pozorišne predstave sauživanjem gledali. Možda nismoznali da se bavio i proznim radompišući pripovijetke, memoare, puto‐

pise, feljtone... ali smo još kao djecačitali njegov roman „Hajduci“.

Čuli smo da je bio direktorNarodnog pozorišta u Beogradu. Onjegovom burnom životu snimlje‐na je 1986. godine televizijska drama„Neozbiljni Branislav Nušić“.

Ono što možda (ne) znamoMožda (ne) znamo da je rođen

prije 150 godina kao Alkibijad Nušau cincarinskoj porodici Đorđa i Lju‐bice Nuše. Kad je napunio 18 godi‐na, zakonski je promijenio ime u Bra‐nislav Nušić. Navikli da su skoro svi

veliki pisci počinjali svoje stvarala‐štvo ogledajući se prvo kao pjesnici,možda nismo znali da u nizu njego‐vih stvaralačkih poduhvata poezijanikad nije našla svoje mjesto. O tomeje on sam u jednom razgovoru rekao:„Napisao sam svega dve pesme uživotu i sa obema sam toliko stra‐dao da sam se zarekao čak i da nečitam više stihove, a kamoli još da ihi napišem“. Kao novinar je bioveoma aktivan. „Smederevski glas‐nik“ je naziv novina čiji je izdavač iurednik bio Branislav Nušić. List jeprvi put objavljen u Smederevu 1883.godine. Po riječima samog Nušića,posao oko uređivanja rubrika izgle‐dao je ovako: „Uvodne članke pisaosam ja, politički pregled sam uzeo nasebe, telegrame opet pisao sam ja,male šale takođe ja, različitosti sampisao ja, trgovinu i obrt ja i najposle,oglase sam pisao opet ja“.

Ostao je upamćen i po svom foto‐grafskom radu jer je bio jedan odnajranijih srpskih stereofotografa.Ostavio je trag i kao pisac o srpskojfotografskoj istoriji. Nušićeva foto‐grafska djela čuvaju se u Muzejugrada Beograd. Bio je oženjen, ali jei o svom braku govorio na njemusvojstven komičan način. „Moja tri‐naesta ljubav, to je‐moja žena. Ja samoduvek znao da je broj trinaest male‐rozan, ali nisam znao da to u ljuba‐vi važi. Da sam znao, ja bih trinae‐stu ljubav preskočio i odmah bih sečetrnaesti put zaljubio“.

Ono što nas jesavjetovao da znamo

‐ Mržnja onih što su zli nije takoopasna kao njihovo prijateljstvo.

‐ Pravda je ljudima, često, teža odnepravde.

‐ Znanje ima granicu, dok nezna‐nje nema.

‐ Na pozornici se najpre podignezavesa pa se tada odigra drama. Uživotu to drugačije biva: najpre se odi‐gra drama, pa se onda podigne zavesa.

Radile: Jovana Šubarići Jovana Vojinović II1

Povodom 150 godina od rođenja

KOLIKO (NE) ZNAMO OBRANISLAVU NUŠIĆU

Ove godine obilježavamo200 godina od rođenja JosifaPančića (1814 ‐ 1888). Ovaj lje‐kar, botaničar, zoolog, geolog,a ujedno i prvi predsjednikSrpske kraljevske akademije,godine 1877. pronalazi naTari do tada nepoznati četi‐nar. U pitanju je čuvena Panči‐ćeva omorika koju je onnazvao “ledenom ljepoti‐com”. Omorika je po njemu dobilaime, on je po njoj postao slavan, aliPančić je otkrio još 102 i opisao oko2 500 biljnih vrsta.

I najviši vrh Kopaonika, na komesu njegovi posmrtni ostaci, takođe jepo ovom naučniku dobio ime. San‐duk u kome je sahranjen napravljenje od Pančićeve omorike. U mauzo‐leju na Kopaoniku sahranjena je nje‐gova žena Ljudmila i kćerka Milica.Bio je poliglota, govorio sedam svjet‐skih jezika, a uz sve to dobar pjevači svirač flaute. Sa 32 godine je došaoiz Beča u Srbiju po nagovoru VukaKaradžića i podnio zahtjev za lje‐karsku službu u Užicu, ali je izazvaosumnju i podozrenje tadašnjih vla‐sti koji su sumnjali namjere mladogdoktora nauka. Kada je već ostaobez novca i pomišljao da odustane iode iz Srbije, pozvao ga je tadašnji

ministar spoljnih poslova i ponudioPančiću mjesto ljekara sa zadatkomda se izbori sa epidemijom koja jeharala među stanovništvom Jago‐dine. Pančić prihvata i za šest nedje‐lja pobjeđuje epidemiju. To mu jebila najbolja preporuka za ljekarskuslužbu i od januara 1847.godinepočeo je da radi kao ljekar u Jagodi‐ni. U slobodno vrijeme proučavao jebiljni svijet. Peo se na Crni vrh,Ozren i Rtanj i sakupljao materijal zasvoj herbarijum.

Pančić je bio i veliki pedagog.Volio je svoje studente i često imponavljao: „U radu je život, a vrše‐nje poslova je dužnost“. Period od1853. do 1880. godine, Pančićevi uče‐nici i sljedbenici u geologiji nazvalisu „Pančićevo doba“.

Pripremila:Tanja Jolović, II razred

Uz 200 godina od rođenja

JOSIF PANČIĆ

Uredniк rubrikeMirko Stojkanović II1

A K T U E L N OJ U B I L E J ISrednjoškolac


Ove se godine navršavasto godina od rođenja veli‐kog crnogorskog piscaMihaila Lalića. Bio je topovod da u rubrici Jubile‐ji napišem nešto o njemu.Ali, šta reći o Laliću a da toveć nije, mnogo bolje i vje‐štije, rekao neko prijemene. Zato ću pustiti da onjemu govore njegoviromani.

Oni će to učiniti najbolje,jer čuvaju u trajnom sjeća‐nju život crnogorskogčovjeka, koji je često bioizložen progonima i HAJ‐KAMA, ali je kroz PRA‐MEN TAME i burne vije‐kove rastao i izrastao uODLUČNOG ČOVJEKA.Taj crnogorski čovjekpamti teške ratne godine,ZLA PROLJEĆA i PRVESNJEGOVE. Zapamtio ihje i Lalić i pored toga štoje iz rodne Andrijevice oti‐šao na studije prava u Beo‐grad GLEDAJUĆI DOLJENA DRUMOVE u očeki‐vanju nekog boljeg i pra‐vednijeg svijeta. Prošao je,zajedno sa svojim LadomTajovićem, kroz burnegodine II svjetskog rata.RATNA SREĆA ih je obo‐jicu čas sretala, čas od njihbježala, nekad posve

napuštala, pa im se opetvraćala. Ipak su i jedan idrugi do kraja života osta‐li ZATOČNICI partizan‐ske ideologije.

Dugo vremena je živio iradio u Beogradu, godinudana čak i u Parizu, aliRASKID sa crnogorskimkrajem nikad nije napra‐vio. Govorio je često da“Vasojevićima niko ništane može”, vjerovatno zatošto su se prekalili uLELEJSKOJ GORI, jerovdje je, kako reče, svaka

gora “ lelejska” . Najvećinjihov neprijatelj je, kažeLalić, šljiva. Bio je svje‐stan da bez nje ne možeproći nijedna SVADBA nisahrana, pa je govorio: “Od nje mala korist, a mukai nevolja na pretek. Sveode u rakiju, od koje smo,iz pokoljenja u pokoljenje,sve slabiji, tjelesno i upogledu pameti”.

Lalićevo literarno djelosadrži brojne pasaže,meditacije, refleksije ošumi, njenoj tajanstvenoj

ljepoti, vjekovnom miru itišini koji vladaju tim pro‐stranstvima. Nije čekaoDOKLE GORA ZAZELE‐NI, već je uvijek i u svakodoba u njoj nalazio mir. Ujednom svom romanu (Zloproljeće) je napisao: “Uvi‐jek je u šumi i u životutako – ne možeš odjednomvidjeti što ti pogled obuh‐vata. Stalno se otkriva jošponešto što nijesi prijeopazio i što kao da je teknastalo”.

Snežana Grujičić

Sto godina od rođenja velikog crnogorskog pisca

U SVIJETU LALIĆEVIH ROMANA

Dana 28. 7. 2014. godine obilježen jevijek od početka Prvog svjetskog rata.Znamo da je ovom događaju prethodioatentat na austrougarskog prestolona‐slednika Franca Ferninanda (28. 6. 1914.godine) koji je izvr‐šio Gavrilo Princip,član Mlade Bosne.

Tog kobnog jutra jeGavrilo Princip ucentru Sarajeva izrevolvera ispaliosmrtonosne hice naFerdinanda i njego‐vu suprugu. Ovajdogađaj uskolebao jeionako uzavrele stra‐sti u Evropi. Zbogsumnje da je Srbija umiješana u atentat,Austro‐Ugarska joj uručuje ultimatumod 12 tačaka. Srbija je bila spremna daprihvati 11 tačaka, ali ne i 9. , koja je zna‐čila da austrougarski vojnici uđu na teri‐toriju Srbije i vrše priviđenja po svomnahođenju. Uz podršku Rusije, Srbija jeodbila sve tačke ultimatuma, što je izaz‐valo objavljivanje rata Austro‐UgarskeSrbiji. Rusija, kao zaštitnica Balkana,objavljuje rat Austro‐Ugarskoj. Njemačkapotpisuje sporazum sa Austro‐Ugarskomi objavljuje rat Rusiji, kao i Francuskoj. CiljNjemačke je bio da porazi Francuze, aonda da ode na Istočni front, ali je “naga‐

zila” na tlo neutralne Belgije, što je izaz‐valo objavljivanje rata Ujedinjenog Kra‐ljevstva Njemačkoj. Crna Gora je kao pri‐jatelj Srbije objavila rat Austro‐Ugarskoj.Tako je počeo rat svjetskih razmjera. Naj‐

značajni frontovi subili: Istočni, Zapadni,Balkanski, a kasnije iItalijanski i Solunski.Najznačajnije bitkena našim prostorimabile su: Cerska, Kolu‐barska i Mojkovačkabitka.

Kraj Prvog svjet‐skog rata uslijedio je11. 11. 1918. godine,kada su Njemačka i

sile Atlante potpisale primirje. Prvi svjet‐ski rat donio je velika ljudska i materijal‐na razaranja. Poginulo je preko 13 milionaljudi, a porušene su kuće, fabrike, putevi,mostovi… Bila je to katastrofa ogromnihrazmjera. Nikome tada nije moglo pasti napamet da će za samo 20 godina doći donovog, većeg i razornijeg rata.

Stogodišnjica od početka I svjetskograta obilježena je u mnogim državama igradovima, a kod nas u Sarajevu, Banja‐luci (gdje je otkriven spomenik GavriluPrincipu), Beogradu, kao i u drugimevropskim metropolama.

Pripremio: Mirko Stojkanović, II1

Podsjetimo se lekcija iz istorije

STO GODINA OD POČETKAPRVOG SVJETSKOG RATA

E N G L E S K I Srednjoškolac


Većina „Odlikaša“ iliti „prvokla‐snih đaka“ završe neke tehničkefakultete, neki postanu doktori nekiinženjeri.

Oni koji su po uspjehu bili „Drugaklasa”, polože, dobiju master diplo‐mu poslovne škole , postanu admi‐nistrator i kontrolišu „Prvu klasu”.

„Treća klasa” položi, uđe u politi‐ku i postanu ministri i kontrolišuobje gore pomenute klase.

Poslednji ali ne manje važni„Ponavljači” pridruže se podzem‐lju i kontrolišu sve ove iznad.

Preveli: Jakov Janjuševići Nikolina Jašović

Teacher: Where is your home‐work?

Student: I lost it while I was figh‐ting with this kid who said youweren’t the best teacher in school.

Nastavnik: Gdje je tvoj domaći?Učenik: Izgubio sam ga dok sam

se borio sa ovim jednim djetetomkoje je reklo da vi niste najboljinastavnik u školi.

‐ • ‐Teacher: Why are you talking

during my lesson?Student: Why are you teaching

during my conversation?Nastavnik: Zašto razgovaraš

tokom mog predavanja?Učenik: Zašto vi predajete u toku

mojih razgovora?‐ • ‐

Student (in class): I ‘ll finish thisat home! Student (at home): I ‘llfinish this at school.

Učenik (na času): Završiću ovokod kuće! Učenik (kod kuće): Zavr‐šiću ovo u školi.

‐ • ‐After English exam!Mum: How was the paper?Son: It was easy but question 5

confused me.Mum: What was the question?Son:Question 5 wanted the Past

tense of “think”,I thought, thought,thought and end up with writing “thinked”!

Nakon testa iz engleskog.Mama: Kako je bilo na testu?Sin: Bio je lak test samo me je

pitanje 5 zbunilo.Mama: Šta je bilo pitanje?Sin: U pitanju 5 je trebalo da sta‐

vim prošlo vrijeme od glagola “misliti”, mislio sam , mislio sam,mislio sam I na kraju napisao “mišljag”!

‐ • ‐You might be a teacher if you can

read this…” Wunsuponatim.”Mora da ste nastavnik ako može‐

te ovo pročitati…” 1nomdavno”.‐ • ‐

Teacher: “Did I give out home‐work?

Class: “NO”.Teacher’s pet: “Yes, he did! Don’t

you remember?”ALL OF THE CLASS: *DEATH

STARE*!Nastavnik: “ Jesam li vam zadao

domaći prošli čas?Odjeljenje: “ NISTE”.Nastavnikov miljenik: “ Da, jeste!

Zar se ne sjećate?”CIJELO ODJELJENJE: *UBITA‐

ČAN POGLED*!

Preveli: Jakov Janjušević iNikolina Jašović I3

At a certain moment in Nietzsche’slife, the idea came to him of what hecalled: “ the love of your fate.”Wha‐tever your fate is, whatever the heckhappens, you say: “This is what Ineed.”It may look like a wreck, butgo at it as though it were an oppor‐tunity, a challenge.

If you bring love to that moment‐not discouragement‐ you will findthe strength is there. Any disasterthat you can survive is an improve‐ment in your character and your life.

What a privilege! This is when thespontaneity of your own nature willhave a chance to flow. Then, whenlooking back to life, you will see thatthe moments which seemed to begreat failures followed by wreckagewere the incidents that shaped thelife you have now. You’ll see thatthis is really true.

Nothing can happen to you that isnot positive. Even though it looksand feels at the moment like a nega‐tive crisis, it is not.

If you bring loveJoseph Campbell

U određenom periodu Ničeovogživota sinula mu je ideja koju jenazvao :“ ljubav vaše vjere.“ U šta godda vjerujete, šta god da se dešava, kaži‐te :“ Ovo mi je potrebno.“ Može izgle‐dati kao propast, ali idite tome u susretkao da je u pitanju prilika, izazov.

Ako tome priđete s ljubavlju ‐ a nesa obeshrabrenjem ‐ tu ćete naćisnagu. Bilo koja propast koju preži‐vite jača vaš karakter i vaš život.Koja privilegija! Ovde će spontanost

vašeg karaktera dobiti šansu daprocvjeta. Potom, osvrćući se u pro‐šlost, shvatićete da su oni momentikoji su djelovali kao velika propastzapravo oni momenti koji su obliko‐vali vaš život koji živite sada. Shva‐tićete da je ovo prava istina.

Ništa vam se ne može desiti štonije pozitivno. Čak i ono što u odre‐đenom momentu djeluje kao lošezapravo nije.

Preveo: Emil Ćirlija I2

Ako s ljubavlju gledatena sve što se dešava

Džozef Kembel

V I C E V I

A K T U E L N OE N G L E S K ISrednjoškolac


Withdrawingcash from an

ATMMAN1. Park the car2. Go to ATM3. Insert card4. Enter PIN5. Take money6. Drive away

WOMAN1. Park the car2. Check the makeup3. Turn off the engine4. Check makeup5. Go to ATM6. Hunt the ATM card in

the purse7. Insert card8. Hit cancel9. Hunt in purse the

card with PIN written on it

10.Insert card11.Enter PIN12.Take cash13.Go to car14.Check makeup15.Start car16.Stop car17.Turn back to ATM 18.Take ATM card19.Back to car20.Check makeup21.Drive for a mile22.Release HAND BREAK

Podizanjenovca sa

bankomataMUŠKARAC1. Parkira auto2. Ide do bankomata3. Ubacuje karticu4. Unosi PIN5. Uzima novac6. Vozi dalje

ŽENA1. Parkira auto2. Provjerava šminku3. Gasi motor4. Provjerava šminku5. Ide do bankomata6. Traži karticu za ban‐

komat po torbi7. Ubacuje karticu8. Pritiska „odustani“9. U torbi traži papir sa

PIN kodom 10.Ubacuje karticu11.Unosi kod12.Uzima gotovinu13.Ide do auta14.Provjerava šminku15.Pali auto16.Zaustavlja auto17.Vraća se do bankomata18.Uzima kreditnu karticu19.Vraća se ka autu20.Provjerava šminku21.Vozi kilometar i po22.Otpušta RUČNUPrevela: Anđela Čolović I2

Why English is hard to learnWe’ll begin with BOX; the plural is BOXES,But the plural of OX is OXEN , not OXES.One fowl is a GOOSE, and two are called GEESE,Yet the plural of MOOSE is never called MEESE.You may find a lone MOUSE or a house full of MICE,But the plural of HOUSE is HOUSES, not HICE.The plural of MAN is always MEN,But the plural of PAN is never PEN.If I speak of a FOOT, and you show me two FEET,And I give you a BOOK, would a pair be a BEEK?If one is a TOOTH and a whole set are TEETH,Why shouldn’t two BOOTHS be called BEETH?If the singular‘s THIS and the plural is THESE,Should the plural of KISS be ever called KEESE?We speak of a BROTHER and also of BRETHREN,But though we say MOTHER, we never say METHREN.Then the masculine pronouns are HE, HIS and HIM.But imagine the feminine…SHE, SHIS and SHIM!

SAMO JEDNO „ONLY“Professor Ernest Brennecke of Columbia is credited with

inventing a sentence that can be made to have eight dif‐ferent meanings by placing ONE WORD in all possiblepositions in the sentence:

“I hit him in the eye yesterday.”The word is”ONLY”.

1. ONLY I hit him in the eye yesterday. (No one else did.)2. I ONLY hit him in the eye yesterday. (Did not slap him.)3. I hit ONLY him in the eye yesterday. (I did not hit

others.)4. I hit him ONLY in the eye yesterday. (I did not hit out‐

side the eye.)5. I hit him in ONLY the eye yesterday. (Not other organs.)6. I hit him in the ONLY eye yesterday. (He doesn’t have

another eye.)7. I hit him in the eye ONLY yesterday. (Not today.)8. I hit him in the eye yesterday ONLY. (Did not wait for

today.)

Profesor Ernest Breneki iz Kolumbije je zaslužan što jeizmislio rečenicu koja može imati osam različitih značenjasamo ako dodamo JEDNU RIJEČ u sve moguće kombina‐cije u rečenici:

„Udario sam ga u oko juče.“Riječ koju je dodao je „ SAMO“.

1. SAMO ja sam ga udario u oko juče. (Niko drugi tonije uradio.)

2. SAMO sam ga udario u oko juče. (Nisam ga ošamario.)3. SAMO njega sam udario u oko juče. (Nisam udario

nikoga drugog.)4. SAMO u oko sam ga udario juče. (Nisam udario mimo

oka.)5. SAMO i isključivo u oko sam ga udario juče. (Nisam ni

jedan drugi organ udario.)6. Udario sam ga SAMO u jedino oko juče. (On nema

drugo oko.)7. Udario sam ga u oko SAMO juče.(Nisam danas.)8. Udario sam ga u oko juče SAMO. (Nisam čekao dana‐

šnji dan.)Preveo: Savo Tabaš I2

Zašto je engleski težak da se naučiPočećemo sa BOX(kutija), množina je BOXES,Ali množina od OX(vo) je OXEN , ne OXES.Jedna guska je GOOSE, a dvije guske bi bilo GEESE,Ali množina od MOOSE(los) nikada ne može biti MEESE.Možete naći jednog usamljenog miša(MOUSE) u kućipunoj miševa(množina MICE)Ali množina od HOUSE (kuća) je HOUSES, ne HICE.Množina od čovjek(MAN) je MEN (ljudi),Ali množina od PAN (tiganj)nikada nije PEN.Ako pomenem stopalo (FOOT) a ti mi pokažeš dva stopala (FEET),A potom ti dam knjigu (BOOK) da li bi množina bila BEEK?Ako je jedan zub (TOOTH) a cijeli niz zuba (TEETH),Zašto dvije kabine (BOOTHS) ne bi u množini bile BEETH?Ako je jednina od ovaj(THIS) a množina THESE(ovi),Zar ne bi množina od KISS (poljubac) trebalo da bude KEESE?Kad govorimo o bratu(BROTHER) možemo takođe reći iBRETHREN(arhaični naziv)Ali kad kažemo MOTHER(majka) , nikada ne možemo rećii METHREN.Onda zamjenice za muški rod su HE, HS I HIM.Ali sad zamislite za ženski rod kad bi moglo...SHE, SHIS i SHIM!

Preveo: Miljan Lončar I2

Uredniк rubrikeVida Milić, prof.

I OVO SMO MI Srednjoškolac


Učenici naše škole su sjajni ljudi i veli‐ki humanisti. Oni su uvijek prvi kadatreba pokazati čovječnost na djelu. Dru‐štveno su aktivni i angažovani na mno‐gim projektima. Volontiraju u Zračku,Dnevnom centru i Crvenom krstu. Čla‐novi su mnogih kulturno‐ umjetničkihdruštava i sportskih klubova. Volontira‐la sam i volontiram u mnogim organi‐zacijama, ali ću danas pisati o volontira‐nju u Crvenom krstu.

U nizu projekata i akcija Crvenog krstaizdvojila bih projekat brige o starima. Toje akcija u kojoj mladi pomažu starima.Obilazimo ih, nabavljamo ono što imtreba, kupujemo, družimo se. Sa namavolonterima idu i medicinske sestre.Uključeni smo i u projekat solidarnostina djelu gdje pomažemo u prikupljanjuprehrambenih proizvoda za korisnikekojima je to najpotrebnije. Išli smo naizlete koje organizuje Crveni krst za nasvolontere u namjeri da se upoznamo saradom ove organizacije u drugim grado‐vima. Ovakvi izleti imaju višestrukukorist: oni su vid priznanja nama volon‐terima za sve što činimo, oni su način daproširimo vidike, ali i vid druženje savolonterima iz drugih gradova.

Ne samo volonteri Crvenog krsta, veći jedna grupa učenika II1 odjeljenja, uzelaje učešće na takmičenju iz prve pomoćikoje je organizovao Crveni krst. Pripre‐mali smo se za takmičenje u teškim uslo‐vima. Nismo imali adekvatnu opremu,pozajmljivali smo od drugih škola rekvi‐zite, nismo imali obezbijeđene prostori‐je za vježbanje već smo nekoliko putamorali da se pripremamo u dvorištuškole, radili smo samostalno gledajućisnimke sa interneta i vježbajući ... i upr‐kos svemu ‐ nismo odustajali. Osvojilismo 3. mjesto na takmičenju. DirektorCrvenog krsta, Željko Minić, rekao je daje Srednja stručna škola posle više odjedne decenije učešća na ovom takmi‐čenju, osvojila neko od prva tri mjesta.

Naravno, uspjeh raduje, ali ja vjerujemda školu mnogo bolje od ma kakvoguspjeha na takmičenjima i ma kakvogprocenta prelaznosti, predstavlja huma‐nost, plemenitost, upornost i istrajnostnjenih đaka. To su oni kvaliteti koje trebaprvo cijeniti, a potom i njegovati.

Nejra Alispahić II1

Filantropija je pojam o kome se ne znadovoljno. Pitali smo naše sugrađane danam objasne šta znači riječ filantropija,ali ostali smo bez pravog odgovora. Naj‐veći broj njih nikada nije ni čuo za ovajpojam, jedan dio je tek naslućivao njego‐vo značenje, a nekolicina je miješala zna‐čenje riječi filantropija sa značenjem rije‐či filatelija. Ostalo je samo da se nadamoda je u našoj sredini više filantropa negoonih koji znaju šta ta riječ znači. Pa šta jezapravo filantropija?

Riječ filantropija datira još iz antičkihvremena, a nastala je od grčkih riječi„philein anthropos “ što znači „ljubitičovjeka “. Filantropija je, dakle, čovjeko‐ljublje. Ipak, nisam baš sigurna da sedanas, u vremenu opšteg samoljublja, naposve pravilan način doživljava i pojamčovjekoljublja. Jedni će reći da su čovje‐koljupci oni koji s vremena na vrijeme,u trenucima elementarnih nepogoda(kakve smo nedavno imali na prostoruSrbije i Bosne) izdvoje dio hrane ili odje‐će (najčešće suvišne) za pomoć ugrože‐nima. Ovakve gestove svakako trebapozdraviti i pokazanu humanost pohva‐liti, ali moram reći da to još uvijek nijedovoljno da bi vas neko nazvao filantro‐pom. Jer, filantrop je neko ko konstan‐tno (a ne povremeno) pokazuje nese‐bičnost i blagonaklonost prema drugimljudima i zajednici u cjelini. To je osobakoja gaji empatiju prema svima (a nepojedincima). Bila ona individualna(ako je pružaju pojedinci) ili korporativ‐na (ako je pruža preduzeće), filantopijauvijek znači nesebično djelovanje i lično

odricanje za dobrobit društva u cjelini.Filantrop, po logici stvari, ne očekujenagradu za svoj trud, jer u osnovi njego‐vog djelovanja nije koristoljublje većčovjekoljublje. Za njega je nagrada neči‐je zadovoljno lice, zahvalan pogled,radost zbog saznanja da je usrećio dru‐gog čovjeka ili doprinio rješavanjunekog društvenog problema.

Nažalost, primjeri filantropije iz godi‐ne u godinu su sve rjeđi. Direktor Crve‐nog krsta u Pljevljima, Željko Minić, iznio

je uvjerenje da je filantropija u opada‐nju i da je sve manje ljudi koji žele kon‐tinuirano pružati pomoć drugima. Zatoćemo na ovom mjestu pomenuti praveprimjere filantropije u našoj zajednici,pa i uže – u našoj školi. Najbolji primjersu volonteri. Oni svoje slobodno vrijemei svu svoju ljubav poklanjaju ljudimakojima je pomoć potrebna. Srešćete ih uDnevnom centru, Zračku nade, Crve‐nom krstu... Srešćete ih i među profeso‐rima koji u svako svoje predavanje unesuljubav prema djeci i svom pozivu, kojimaneće biti teško da ostanu mimo radnogvremena s vama i zbog vas, koji će uvama prvo vidjeti čovjeka, pa tek ondaučenika. Srešćete ih i u svim drugim pro‐fesijama, ali i na stranicama naše istori‐je koja je prepuna divnih primjera filan‐tropije kod sve tri konfesije. Neka namoni postanu uzori, a njihova požrtvova‐nost nada da filantropija ipak nije sasvimiščezla, kako to ponekad izgleda. Moždau svakom od nas spava filantrop kogaprosto moramo probuditi.

Bojana Bošković IV2

Uredniк rubrikeBojana Bošković IV2

Volonteri Crvenog krsta

I OVAKO SEŠKOLA

PREDSTAVLJA

Znamo li šta je

FILANTROPIJA

A K T U E L N OI OVO SMO MISrednjoškolac


Kulturno‐umjetničko dru‐štvo „Pljevlja“ je osnovano25. 02. 2010. godine, zvani‐čno registrovano 24. 08. 2010.godine, a početak rada dru‐štva datira od 04. 10. 2011.godine. KUD „Pljevlja“ brojiviše od 250 članova koji radeu nekoliko sekcija: folklorniansambl koji je i najbrojniji –uzrasta od 6 do 30 godina,plesna škola, orkestar, izvor‐na grupa pjevača i dramskasekcija. Već poslije osam mje‐seci rada održali smo naš prvikoncert 21. 06. 2011. godine,pred prepunom salom Domavojske i odmah nakon togauslijedili su brojni pozivi zagostovanja.

Veliki broj učenika našeškole su članovi ovog KUD‐a. Prije svega, svi se slažemoi međusobno pomažemo. Utoku nedjelje imamo dvijeprobe. Odlazak u Dom izazi‐va u nama posebno uzbuđe‐nje, jer tada sve naše brige iproblemi ostaju ispred vrata.Usklađenost koraka i zvukharmonike vode nas u svijetu kome je sve pozitivno. Ovajspoj sklada i radosti čini da

sve što je loše, negativno ibolno nestane iz naših života.Srećni smo jer njegujemo tra‐

diciju svog naroda. Svadoživljena iskustva ostajuurezana kao neizbrisiv trag.Bilo je mnogo nastupa, pred‐stava, turneja, pohvala,nagrada... Sve ovo sa sobomnosi draž upoznavanja, kao irađanje novih ljubavi. Svakanova turneja učvršćuje našedruženje i obogaćuje nas

upoznavanjem novih kultura,načina na koji drugi ljudižive. Pred nama se otvaraju

novi horizonti. Ako bi se jed‐nom riječju mogao opisati fol‐klor, onda bi ta riječ bila – lju‐bav. Jer teško da može proćineki nastup ili proba, a danas ne poklopi talas emocijai osjećaj ponosa zbog bogatekulture našeg naroda.

Za nas je veliko iskustvobila predstava „Njegoš

nebom osijan“ održana uHerceg‐Novom, koju je reži‐rala Ivana Žigon. Sarađivalismo sa poznatim glumcima iotvarali vrata jednog do tadanepoznatog svijeta.

Svake godine u sklopu Plje‐valjskih novembarskih sveča‐nosti održavamo naš godiš‐nji koncert na kojem sepredstavljamo u najboljemsvijetlu sa našim koreografi‐jama. Iz godine u godinurepertoar se mijenja. Armijamladih ljudi sa nošnjama idukatima oko vrata gospo‐dari scenom. Poslije svakogzavršenog nastupa, srcapunog od nabujalih uspome‐na i emocija, posmatramofotografije i snimke, oživljava‐mo mjesta i događaje. Danas,pod vođstvom koreografaSlavka Tošića, KUD „Pljev‐lja“ očekuje dalje uspjehe,nastupe, programe, gostova‐nja i turneje sa ambicioznim,vrijednim i upornim članovi‐ma. Igrati i pjevati u KUD‐u„Pljevlja“ znači biti društven,popularan i omiljen.

Marina Pupović iKristina Borović, II1

Kulturno-umjetničko društvo „Pljevlja“

SPOJ LJEPOTE I RADOSTI

Članovi KUD „Pljevlja“

Pod volontiranjem se podrazumijevaaktivnost za opšte dobro bez novčanenadoknade. Ma koliko to danas može dje‐lovati čudno, volontiranje zapravo ispu‐njava čovjeka. Ono jača njegovo samo‐pouzdanje i čini ga srećnim. Novac nijejedino bogatstvo. Mi dobijamo mnogoviše stičući iskustvo i učeći životne lekci‐je. Počinjemo da cijenimo sebe i ljude okosebe. Nalazimo vrijednost u onome našta ranije nismo obraćali pažnju.

Učenici naše škole su sjajni volonteri.Njih ima u Zračku nade, u Dnevnomcentru, u Crvenom krstu i svuda su vrlouspješni. Bila sam volonter u Dnevnomcentru sa grupom drugara iz moje škole.Ovo je prilika da opišem jednu dnevnuaktivnost volontera u ovoj organizaciji.Dolazili smo obično oko 9 – 10h, nakonšto asistenti podijele djeci zadatke i orga‐nizuju ih u grupe. Djeca su raspoređenau grupe u zavisnosti od stepena njihovesmetnje u razvoju. Cilj je da se kroz zajed‐nički rad osamostaljuju kako bi razvija‐li one sposobosti koje imaju. Tu je uloga

vršnjaka, tj.nas volontera, od velikog zna‐čaja. Djeca obično dobro prihvataju dru‐štvo vršnjaka i rado rade sa njima. Znalismo da mi ne smijemoraditi za njih. Zatosmo ih podsticali dapišu, čitaju ili crtaju,da odrade onaj diozadatka koji oni mogui da usput neštonauče. Kroz taj suži‐vot rađa se empatija iljubav, ali ta ljubav nebi smjela postati pre‐preka za razvoj djete‐ta. Ponekad smo morali biti odsječni iizričiti tražeći da odrade neki zadatak ikada im se ne radi, a sve u cilju da ih neobuzme lijenost i nemar. Sticanje odgo‐vornosti, poštovanje reda i pravila Cen‐tra, dužnost je svakog njenog člana.Radionice su osmišljavali asistenti, pone‐kad sami, a nekad u dogovoru sa nama,volonterima. Nakon npr. likovne radio‐nice uslijedila bi kratka pauza za odmor

i druženje, pa bi se nastavilo sa literar‐nom radinicom, kreativnim radom, mate‐matičkom radionicom i slično. Svaka

pauza u radu bila biprilika da se našalimo,počastimo, igramo, aonda se kretalo u noveaktivnosti. Običnobismo dnevno druže‐nje završavali sport‐skom radionicom gdjesmo kroz zanimljiveigre pratili fizički raz‐voj djeteta.

Smatram da bisvaki mladi čovjek u jednom dijelu svogživota morao da se okuša u volonter‐skom radu. U Dnevnom centru su namuvijek naglašavali da školu ne smijemozapostaviti, da dolazimo isključivo uslobodno vrijeme, ali vjerujem da je ivolontiranje jedan vid školovanja i uče‐nja. On je izazov mladom čovjeku i pri‐lika da sam vidi ko je i koliko vrijedi.

Lenka Durković IV4

Volonteri Dnevnog centra

UČENJE KROZ LJUBAV I DRUŽENJE

B I O L O G I J A Srednjoškolac


Još jedna noć se spušta na ovajgrad i moja umorna pleća. Šetamulicom sam. Obilazim sve sokake ibudžake u potrazi za društvom ilibar suvom korom hljeba. Uzalud.Ja sam pas lutalica, a lutalice ne voliniko. Ni čovjek lutalica niko‐me ne treba, a kamoli pas.

A ljudi, ko ljudi. Uvijeknegdje žure, ne primjećuju me.Pokušavam da skrenem paž‐nju na sebe, istina dosta opre‐zno, ali u toj namjeri me presi‐ječe hladan pogled užurbanogprolaznika. Ništa… neka idekud je naumio. Ko zna s kakvomse mukom i on bori? Ko sam jada on baš na mene obrati pažnjuu ovoj sumornoj noći? Običan paslutalica. O, evo ga čovjek blagogpogleda! Smješka se, a to ulivanadu. Možda i ja nađem druga, aonda, ko zna… Možda me prihva‐ti za prijatelja. Znam, bio bih muodan do groba. Bio bih spreman daidem s njim i u goru i u vodu. Uživot i u smrt… Ali, o čemu ja to???Na mojoj se glavi zaustavi topla rukadobronamjernog prolaznika. Mališa,zašto si tužan, šta ti je? Skočih odsreće spreman da mu se bacim unaručje. Ehej…. Polako, šta hoćeš?

Vidi ti njega… Hajde, bježi, bježi!Uplašio si sirotu djevojčicu! I zai‐sta, na drugoj strani ulice djevojčicaje plakala gotovo histerično. Mama,mama, ne daj me…

Poželjeh da joj priđem ikažem da se ne plaši, da joj ne bihmogao nanijeti zlo, da ja volim ljude.Ali, tek što zakoračih ka njoj, osjetihtup udarac u glavu. Avaj!!!! Ali, jazaista nisam želio nikome da nane‐sem zlo. Učinilo mi se, eto, da bih učovjeku blagog pogleda moždamogao naći sagovornika, ako većne prijatelja i hranitelja, a sad me ion, udružen sa majkom uplašenecurice, bijesno tjera od sebe. Legohkraj obližnjeg drveta. Valjda nikomeovdje neću smetati. Samoća znaponekad biti dobra. Da nije ovogoholog zavijanja crijeva, čini mi se,bilo bi mi lakše. San se poče polakoda prikrada i možda bi me upleo usvoju mrežu da negdje u daljini nezasija nova nada. Probudila je poja‐va otmene gospođe koja je u naručjudržala malu slatku pudlicu. Izvan‐redna nada! Ona me neće otjerati,ona voli životinje! Poletjeh, raduju‐ći se i njoj i novom drugaru koji jeudobno dremuckao u njenomtoplom naručju. Oh, kako ćemo sesamo igrati! Ne moram kao on leža‐

ti u toploj fotelji, ne moram dobitibaš najljepši komad mesa, ne moramako ne žele ni na prag kućni kroči‐ti, ali ću taj prag i životom svojim

braniti. Hoću, siguran sam. Menije potreban prijatelj za igru, blagosmijeh, a od hrane samo ono štooni odbace. Šta više od života tra‐žiti? Zanesen tim mislima i neosjetih da sam se u tren okanašao kraj otmene dame sapudlicom. Čini mi se da ona namene nije obratila pažnju, ali jemoja pojava uskomešala nje‐nog miljenika. Istrgao se iznaručja i zarežao. Eh, to je zatošto on sad ima zaštitu. Inače,kako bi ta mala curica smjelada se suprotstavi meni kojisam toliko veći od nje? Ljut‐nja pudlice prenese se i nagazdaricu. Ne znam otkud,kad i kako, ne znam šta sezapravo desilo, ali žviždukpruta pred mojim očimaobjedinjen sa bijesnim gla‐

som otmene gospođe, sasvim merazoruža. Predajem se! Odustajem!

Vlažna zemlja ispod starog drve‐ta, uvelo lišće, prohladna noć, zviž‐duk vjetra i zavijanje mog stomaka,eto, to je epilog još jednog običnogdana u životu nas lutalica. Posma‐tram čovjeka u pocijepanom manti‐lu, duge raščupane kose, zaraslogu bradu, kako se sam tromo vučeulicom tražeći sigurno mjesto započinak. Poželjeh da ga pozovemda podijelimo muku i ubijemosamoću, ali se naglo sjetih: “U ćuta‐nju je sigurnost”.

Autor: Anica Koćalo, II razred

Iz dnevnika psa lutalice

MI U OČIMA ŽIVOTINJA

Student veterine na ispitu. Pro‐fesor mu pokazuje napola pokri‐ven kavez, vide se samo nogeneke ptice.

Profesor pita: Koja je ovo ptica?Student: Ne znam!Profesor: Vaše ime?Student podiže nogavice pan‐

talona i reče: Pogodite!

Ubio pingvin goluba i otišaona sud.

Sudija:‐ Zašto ste ubili goluba?Pingvin:‐ Cijeli dan mi je pjevao.Sudija:‐ Pa šta vam je pjevao?Pingvin:‐ "Neke ptice nikad ne polete."

ŠALE : ) ) ) )

A K T U E L N OB I O L O G I J ASrednjoškolac


Pitali smo je da nam kaženešto o pravilnom načinuishrane mladih.

‐ Unosite u organizam štoveće količine voća i povrća,čak do 30% , a ugljenih hidra‐ta (masti, ulja i slatkiša) samodo 5%. Kao posledica nepra‐vilne ishrane javljaju se slede‐će bolesti: gojaznost, deficit ilisuficit neke supstance uorganizmu. Da bismo moglinormalno funkcionisati, mora‐mo vratiti prirodni bioritam,to jeste ne smemo menjati noćza dan. Naši učenici morajuznati sve o štetnosti nekih sup‐stanci koje unosimo u organi‐zam, kao što su cigarete, alko‐hol i opojne supstance.

Pušenje je veoma teška bolestzavisnosti i javlja se prven‐stveno kod mladih ljudi, aposledice su ogromne. Pušačisu često žrtve neizlečivih bole‐sti, kao što su karcinom pluća,jednjaka, ždrela, gušterače itd.U jednoj cigareti se nalaze:nikotin, katran, ugljen‐mono‐ksid i još 4000 štetnih hemij‐skih sastojaka, od kojih je 50kancerogeno. Alkoholizam jejedan od najvećih problemanašeg društva, pa i naše škole.Posebno je to izraženo u jese‐njem periodu kada su slave ina kraju godine kada se poje‐dine grupe učenika opijaju, apojedinci to rade i tokom celegodine. Alkoholizam se defini‐

še kao oboljenje koje nastajezbog psihološke sklonostipojedinca da konzumira alko‐hol. Šteti jetri, plućima, srcuitd.

Željeli smo da nam kaženešto o stanju životne sredineu Pljevljima i mjerama kojemi možemo preduzeti za njenopo bolj šanje.

‐ Iz dana u dan svedocismo da je stanje životne sre‐dine veoma loše i da se natom polju malo radi saopštinskog nivoa, sa nivoazagađivača i nivoa građan‐skih akcija. U pogledu zaga‐đenosti, Pljevlja su mrtavgrad, u kome su sva tri priro‐dna resursa zagađena: vaz‐duh,voda i zemljište. U novi‐je vreme najviše su ugroženadeca i stari. Deca se sve češćerađaju sa posebnim potreba‐ma, što je kod nas iznad stan‐darda Evropske unije čak do5%. Ono što mi možemo uči‐niti je jačanje građanske sve‐sti, da bismo probudili intere‐sovanje Vlade za naš grad.Tu je i eventualna toplifikaci‐ja grada po evropskim stan‐dardima, ali po mom mišlje‐nju, do toga uskoro neće doći,jer je priča o izgradnji novogbloka Termoelektrane zane‐mela. A sve i da do toga dođe,koristila bi se najlošija tehno‐logija, jer je ona najjeftinija.

Zanimalo nas je i to kakoda se u ovim hladnim dani‐ma izborimo protiv gripa.

‐ Da se pravilno hranimo,unosimo voće ,vežbamo i daunosimo pojedine čajeve kaošto su: jagorčevina, kopriva…ali i mešavina meda, cimeta ilimuna koja jača imunitet, aako tome dodamo beli luk,to je bomba koja neutrališesve viruse.

Na kraju, profesorica doda‐je da svoje slobodno vreme netreba provoditi spavajući ilina fejsbuku, već vežbajući ilivolontirajući. Poklanjajte lju‐bav i pažnju ljudima oko sebe.

Učenici II1 odjeljenja

Pitali smo stručnjake

SAVJETI PROFESORICE ZAGE

Sa časa ekologije

Profesorica biologije i ekologije u našoj školi, ZagorkaKalović, svako svoje predavanje uspijeva da obogatikorisnim savjetima iz svakodnevnog života. To je bio raz-log zbog koga smo odlučili da danas porazgovaramosa njom i zamolimo je za još poneki koristan savjet.

Učenici III5 odjeljenja (kuvar‐ konobar) održali su usrijedu, 11. decembra 2013.godine, ogledni čas na komesu svoje profesore i drugoveupoznali sa specifičnostimapojedinih krvnih grupa,stavljajući poseban akcenatna način ishrane prilagođenodređenim krvnim grupa‐ma. Učenicima je u radumaksimalnu pomoć pružionjihov profesor i mentorMiljan Mitrović.

U prepunoj sali Srednjestručne škole govorile suučenice ovog odjeljenjaiznoseći rezultate svog istra‐živačkog rada koji je biobaziran isključivo na struč‐noj i naučnoj literaturi. Izla‐ganje su zasnovali na knjizi„Ishrana prema krvnimgrupama“ dr Pitera Dž.D’Adamo i Ketrin Vitni.Saznali smo da osobe čija jekrva grupa A (od „agrar‐no“) pripadaju pravim

vegetarijancima i da bi nji‐hova idealna ishrana bilaona koja je bazirana na hranibiljnog porijekla. Pripadni‐ci krvne grupe B (od„balans“) imaju jak imunisistem, pa kod njih ishranabazirana na mliječnimproizvodima i mesu, u kom‐binaciji sa zelenim povrćem,pomaže djelotvornostimetabolizma. Krvna grupaAB (savremeno) je najmla‐đa i predstavlja kombinaci‐ju grupe A i grupe B, pa injihova ishrana treba da jezasnovana na toj kombina‐ciji, uz napomenu da njimanajbolje odgovaraju morskiplodovi, riba, alge, južnovoće i mliječni proizvodi.Krvna grupa O ( od „old“‐staro) grupa je naših najsta‐rijih predaka, koji su bililovci, pa je ova ishranazasnovana na jakoj hrani imesu. Što je posao kojim sebave pripadnici ove grupe

stresniji, to je neophodanporast unošenja proteina unjihovu ishranu.

Na kraju časa, profesorMitrović je upoznao prisu‐tne sa rezultatima anketesprovedene među profeso‐rima i učenicima naše škole.Anketa je pokazala u kojojmjeri naši đaci i predavačikoriste način ishrane prihva‐tljiv za njihovu krvnugrupu. Rezultati su poka‐zali da kvalitet ishrane nezavisi ni od starosne dobini od stepena obrazovanja,te da je način ishrane poje‐dinca isključivo stvar steče‐nih navika tokom života.

Danijela Irić III5

Učenički ogledni čas

KOLIKO (NE) ZNAMOO KRVNIM GRUPAMA

Uredniк rubrikeAnica Koćalo II1

UGOSTITELJSTVO Srednjoškolac


Priprema:

Od svih sastojaka napravite tijestoza palačinke. Zagrijte tiganj, pod‐mažite ga uljem prije svake palačin‐ke i pecite.

Fil – umutiti

Ispržene palačinke ređati u pleh,pa preliti filom, zatim ponovo složi‐ti red palačinki, pa preliti filom. Ovajpostupak ponavljati dok se ne istro‐še sve palačinke. Zadnji sloj pala‐činki preliti prelivom. Sve to staviti

u zagrijanu rernu na 200 C i pećioko 30 min.

Prijatno!!!Pripremila:

Svetlana Anđelić II 3

POPARA NAIZVORNI NAČIN

Izvorna popara je nastala iz prak‐tičnih razloga, tj. zbog potrebe dase ne baca suvi hljeb. Recept je jed‐nostavan... Suvi hljeb isiječemo nakocke i poparimo ga vrelom vodom.Preklopimo poklopcem da se jelone bi hladilo i pustimo da maloodstoji. Rastopimo mast i pomiješa‐mo sa poparenim hljebom. Mi danasmožemo u poparu dodati mlijeko,kajmak, sir, pavlaku, ali je originalnirecept izgledao baš ovako.

Pripremio: Marko Šubarić II3

HALVANa tihu vatru staviti šerpu. U nju

usuti ulje i postepeno dodavati bra‐šno. Stalno miješati da ne zagori.Ako je potrebno, dodati još ulja. Prikraju dodati punu kašiku šećera ijoš malo pržiti dok se šećer ne isto‐pi i karamelizira. Kada halva dobi‐je zlatnosmeđu boju, gotova je. Vadi‐ti kašikom kolačiće. Mogu se posutišerbetom, ali naše bake to nisu uvi‐jek činile.

A.B.

Kako se pravistarinska cicvara

Vodu i mlijeko stavite ušerpu i zagrijevajte. Sirizmrvite i stavite u vrelu

mješavinu mlijeka i vodeda se kuva. Što masniji istariji sir, kao što su toovčiji ili kozji, dobićetebolji ukus. Kada masapočne da ključa, sipajte

lagano brašno, neprekidnomiješajući. Miješajte dokse masa ne izjednači.Dodajte kajmak i nastavi‐te da miješate oko 10minuta. Probajte da li jecicvara dovoljno slana, paako nije dodajte so, madaće je sir i kajmak najvjero‐vatnije dovoljno zasoliti.Miješajte sve dok vam tije‐sto ne postane gumasto odrastopljenog sira i dok cic‐vara ne počne da pliva uoslobođenim masnoćama.Kada se to desi, cicvara jegotova. Uz starinsku cic‐

varu se služi domaće kise‐lo mlijeko i praziluk.

Pripremio:Miloš Golubović II3

Mlijeko, sir, brašno...

CICVARAStarinska cicvara se nije lako spremala, iako jerecept za cicvaru jednostavan, ali je trebalo truda isnage da se dobra cicvara skuva. U cicvaru se stav-ljalo ono što se tog trenutka nalazilo u kući. Najosno-vniji sastojci su mlijeko, sir i brašno, uz dodatak kaj-maka.

SASTOJCI:1/2 kg sira (masni ili punomasni sir, polutvrdi po

mogućnosti); 2 dcl vode; 2 dcl mlijeka; 200 gr kajmaka (stari kajmak najbolje ide); kukuru‐

zno brašno po potrebi; so

Za 4 osobe

ELDOPITA

• 4 jaja • 200g eldovnog

brašna• 200g pšeničnog

brašna• 2dl mlijeka• 1dl vode

Fil:• 300g sira• 300g kajmaka• 1/2 dl ulja• 8 jaja• prašak za pecivo

Preliv:• 1 pavlaka• 2 jaja

SASTOJCI:

‐ Konobar, izvinite,možete li mi zamijeni‐ti jelo?

‐ U čemu je pro‐blem?

‐ Paa, okačila sam gaprije 10 minuta na fb inemam nijedan lajk.

ŠALE : ) ) ) )

„Od brašna i vode“...

Urednici rubrikeodjeljenje II3

A K T U E L N OUGOSTITELJSTVOSrednjoškolac


Ovaj broj Srednjoškolca željelismo da posvetimo našoj tradicio‐nalnoj kuhinji. Razlog je jedno‐stavan – primjećujemo da jela iz„bakine kuhinje“ dobijaju u poslje‐dnje vrijeme sve veću vrijednost.

Izgleda da smo se naželjali itali‐janskih pica, ruskih, francuskih ikineskih salata, „španskih vjetro‐va“, grčkih torti, bečkih šnicli itd.i poželjeli da konačno imamo zatrpezom nešto svoje.

E, sad...ne bismo ulazili uraspravu oko toga da li je to našebaš originalno „naše“ ili su ga našistari odnekud uvozili, tj.brojniosvajači sa sobom donosili.

Mi jednostavno hoćemo da osje‐timo čari bakine kuhinje, da se

probudimo uz miris priganica, cic‐vare, palačinki, eldopite...

Zahvaljujemo se našim bakamakoje, ne samo da su svesrdno i samnogo radosti ustupile svojerecepte, nego su požurile da to

znanje i praktično pokažu, a nasobraduju specijalitetima koje, ipored hiljadu recepata, niko neumije spremiti tako kao one.

Učenici II3 odjeljenja (tehni‐čari usluživanja i kulinarstva)

Uvodna riječ

POSVEĆENO NAŠIMTRADICIONALNIM JELIMA

Ima li iko da ne voli bakine gura‐bije i da mu njihov miris ne budisjećanje na djetinjstvo? Vidio samda su tokom vremena i gurabije,kao i ostala jela, doživljavalemilion transformacija, moderni‐zovale se i mijenjale u namjeri dakrenu u korak sa vremenom, ali suone stare, bakine, do današnjegdana ostale neprevaziđene. Znatena koje mislim? Na gurabije kojeobavezno imaju kocku u sredini, akoje su bile glavna poslastica utradicionalnoj kuhinji. Nekada suih bake nosile kao dar, pa je jednagurabija znala da promijeni neko‐liko kuća, da svuda bude prihva‐ćena kao “milost” , pa i da “ otvo‐ri obraz” kada zatreba. Istina,ponekad su znale mirisati nasapun, jer su ih bake držale u san‐duku u koji su ostavljale “ robu”planiranu za poklanjanje ( a isapun se, poput gurabije, čuvaoza “ milost” djeci i starima). Ipak,

to što su duže stajale, nije im uma‐njivalo ukus. Naprotiv, gurabijespadaju u ona jela koja su ljepša štoduže stoje.

Pravile su se na sljedeći način:‐ staviti u šerpu šećer (po potre‐

bi i ukusu), vanilin šećer, 2 jaja imiješati

‐ dodati šolju kiselog mlijeka ikašiku‐ dvije masti ( ili masla)

‐ dodati brašno sa praškom zapecivo toliko da ne bude ni previ‐še tvrdo ni mekano tijesto

‐ oblikovati manje loptice, nasvaku staviti kocku šećera i peći uzagrijanoj rerni

‐ paziti da ne prigore‐ držati što dalje od sanduka sa

sapunom.Marko Šubarić, II3

Male tajne

GURABIJE

Mujo: "Halo, da li je to proda‐vnica obuće? Kupio sam kod vasneke cipele, pa..."Glas s druge strane telefona:"Dobili ste pogrešan broj!"Mujo: "Ma, broj je u redu, negobih promijenio boju!"

„Znaš li da sam se plasirao naOlimpijadu?“ – upita jedan svogdruga. „Stvarno! A u kojoj disciplini?“ –upita ovaj drugi. „U troskoku.“ „A koja su još dvojica?”

ŠALE : ) ) ) )

MODA Srednjoškolac


U današnje vrijememoda nam dozvoljava dase izražavamo i da ekspe‐rimentišemo, pa je zbogtoga mnogo zabavnijeoblačiti se i „furati“ nekisvoj stil. Upravo o tom„sopstvenom stilu“ ćupisati danas. Smatram dajedna osoba ne moranužno da izgradi sebijedan jedini stil, već mje‐šavinu njih nekoliko. To jepo mom mišljenju onaprava – dobitna kombi‐nacija. Kada iz svakogstila uzmete ono što vamse najviše dopada, dobi‐ćete svoj stil.

Prvi stil je: Ležerniskejter. Šta podrazumije‐vam pod tim nazivom?

Converse (starke) pati‐ke, jeans, i jednostavnamajica (sa nekim printomili bez njega, svejedno je).Ova kombinacija je za one

muškarce koji nisu sklonieksperimentisanju, većjednostavnosti u stilu.Preporučio bih samo dauz ovakvu kombinacijurazbijete monotoniju takošto ćete unijeti boju kaodetalj. U ovom slučaju tosu patike u nekoj neutral‐noj, ali opet upadljivojboji. Radnje gdje možetenaći ovakvu garderobusu: Converse, New Yor‐ker, Avanguardia, Levi’s.

Drugi stil je: Italijanskišik. Za one je koji volepantalone i košulje uneutralnim tonovima ukombinaciji sa upadljivi‐jim cipelama ili mokasina‐ma. Ovdje bih samododao neki oldskul sat iupadljiviji kaiš, kako bikombinacija bila komple‐tna. Nemojte da zaboravi‐te da u neutralne boje nespadaju samo bež, crna i

bijela, već sve one boje kojepodsjećaju na zemljanetonove: tamnozelena,bordo, oker, tamnoplava,tamnosiva, svijetlosmeđa...Uz ovakav stil oblačenjamogu da vam kažem dabi mi se najviše dopalamalo duža frizura, u stiluDžonija Depa, koja u sve‐čanijim prilikama može dase zaliže. Radnje gdjemožete naći ovakvu gar‐derobu su: Marina Yach‐ting, XYZ, Massimo Dutti,Zara men, 7Camicie, Aldo,UCB, C&A, Fashion &friends ...

Treći stil je: Nježnidrvosječa. Jeans, vunenakapa, plitke čizme, karira‐na košulja. Jedan odmojih omiljenih. Vrlo sejednostavno kombinuje,ide uz skoro svaku prili‐ku jer deluje tako avan‐gardno...Radnje gde možete naći ovakvu gar‐

derobu su: Pull&Bear,XYZ, Deichmann, NewYorker, Identico watches,Zara men, Koton, Levi’s..

Četvrti stil je: Ekomoda. To podrazumijevanošenje pamučnih mate‐rijala, vune, antilopa,kože i svega što je priro‐dno. Dakle, ne sintetičkematerijale. Ovaj stil mi setakođe veoma dopada, jerima zemljane boje. Zele‐na, oker i bordo su naj‐dominantnije. Kombinu‐je se uz dosta aksesoara idetalja: satovi, narukvi‐ce, naočare, itd... Radnjegdje možete naći ovakvugarderobu su: Pull&Bear,Zara men, Koton, Aldo,Cortefeil, Marco Fradi,Marks&Spencer, NineWest, Timberland, TomTailor...

Aleksandar PejovićIV razred

Preporučujemo Vam

MODA ZA MUŠKARCE

Dvije ideje za običnu bijelu košuljuKlasična bijela košulja osnovni je

odjevni predmet u ormaru sva‐kog muškarca, bez obzirakakav stil preferira. S njomje jako teško pogriješiti, apruža savršenu podlogu zapoigravanje različitim stilo‐vima i detaljima, te je jedanod najzahvalnijih komadaza kombinovanje.

#1 CASUAL STILZa opuštena druženja u

društvu prijatelja ili šet‐nju s ljepšom polovinom,bijelu košulju nosite uzisprane farmerice. Obujte starke, bro‐darice ili neke druge ležerne cipele.Detalji kojima ćete kombinaciji datilični potpis neka budu oko ruku ‐ umom slučaju neka bude sportski sat.

Farmerice sam upotpunio crnim kai‐šem, s tim da bih košulju u njih uvu‐

kao samo sprijeda, a pozadi je pustioda ležerno pada.

#2 PARTY STILMoja party kombinacija

savršena je za nadolazećevečeri, a podrazumijevanošenje bijele košulje uvuče‐ne u pantalone u prljavoro‐zoj boji. Pantalone sam ustruku stegao smeđim kož‐nim kaišem s četvrtastommetalnom kopčom. Svimomci koji ulažu u svoj stil

znaju da je čar u detaljima.Ovog puta on se ogleda kroz sat s kož‐nom narukvicom. Elegantne cipelezaokružiće moju party kombinacijuza cool izgled. Sve ostalo biće previše.

Aleksandar Pejović IV razred

Uvijek moderna

NEPOGREŠIVA BIJELA KOŠULJA

A K T U E L N OMODASrednjoškolac


Snovi postaju stvarnost akodovoljno vjerujemo u njih. Svaki jepočetak težak; teška je i sama pomi‐sao na put ispred nas. Možda je naj‐lakše, ali i najbesmislenije, živjeti ustrahu od prvog koraka i maštati oputu na koji bi nas on odveo. Nigdjei nikome nije lako, pa ni tamo gdjedjeluje da je sve obično i jednosta‐vno. U svakom poslu ima padova iuspona, pa i u modelingu, o komesam oduvijek sanjala.

Željela sam da postanem model,da se nađem u časopisima, naslo‐vnim stranama... Prijavila sam sesasvim slučajno na kasting poznateagencije Fashionglum koji je organi‐zovan u Podgorici. Znala da semoram pomiriti sa tim da će biti lju‐bomore, pogleda na koje nisam navi‐kla, rivalstva. Možda sam ih zatolakše podnosila i brzo se s njima miri‐

la. Uostalom, i mimo modne piste jebilo ljudi koji nisu razumjeli mojesnove i pokušavali da me zaustaveprije nego što sam krenula. Istovre‐meno me je bodrilo saznanje da imai onih drugih, onih koji će uvijek bititu za mene i do kraja ostati uz mene.Oni su mi davali snagu, pa sam zatou gomili izvještačenih osmijeha uspi‐jevala da prizovem makar onaj jedankoji je bio iskren i ohrabrujući. Nisamgajila prevelike nade, ali sam gradi‐la jačinu. Ona mi je bila potrebna iako izgubim sve i ako prođem nakastingu. Možda sam upravo zato iuspjela. Kako je odmicalo vrijeme,dobijala sam pozive od mnogih jakihinostranih agencija, a to je za mojih 16godina ipak veliki uspjeh.

Dobila sam poziv za Dubai kojiću najvjerovatnije prihvatiti. Zahva‐ljujem se svim profesorima koji me

podržavaju u ovom poslu, onimakoji u mene vjeruju i koji su mi omo‐gućili da o ovome pišem i govorim.U životu je bitno pronaći svoj cilj, aonda i put kojim se ide ka njemu.

Kristina Popadić II razred

Kad snovi postanu stvarnost

NA MODNOJ PISTI

Živimo u vremenu kadase na svakom koraku, krozmedije i reklame, potenci‐ra privlačnost. Žene imuškarci danas mnogopažnje posvećuju obla‐čenju i uopšte vizuel‐nom utisku. Ma kolikose govorilo o tome daprecjenjujemo fizičkuljepotu, ne možemo dase otmemo čarimamode. Spoljašnji izglednam je važan pri prvomsusretu, a važan je i zazaljubljivanje. Ipak, uželji da budemo privla‐čni, moderni i upadljivi,često ispadnemo smije‐šni.

Neukusno oblačenjemladih ogleda se ukopiranju stila oblačenjaestradnih umjetnika, aponekad i prijatelja ili poz‐nanika. Sve to nije poslje‐

dica nedostatka novca, većnedovoljnog obrazovanja,samopouzdanja, sopstve‐nog stila i mašte. Mnogo je

učenika koji kroz oblačenježele iskazati ,,raskoš’’ svognovca kupujući skupuodjeću, natrpavajući na

sebe mnogo krpica koje neliče ni na šta, vrednujućiodjeću isključivo po količi‐ni novca uloženu u nju.

Ipak, i bez mnogonovca možemo izgle‐dati fenomenalno, kaošto u skupoj odjećimožemo izgledatineukusno. Sve je stvarličnog stila. Ima i onihkoji ne raspoznaju gra‐nicu između večernjei dnevne odjeće, odjećeza plažu i odjeće zaškolu. Škola je ozbilj‐na ustanova i kaotakva traži ozbiljnost uoblačenju. Ako većnemamo uniforme, astalo nam je do lijepogizgleda i mode, onda

moramo ispoštovati pra‐vila oblačenja u školi. Dje‐vojke ne bi trebalo nigdje,a naročito u školi, da se

oblače ‘kratko i jasno’. Našta može ličiti učenicaotkrivenog dekoltea, pro‐vidne majice, golog stoma‐ka itd.? Ako misle da će ihto učiniti privlačnim, nek’razmisle malo bolje da litako odjevena osoba možeprobuditi poštovanje i kodsvojih drugova, a da nepričamo o profesorima. Uškoli ne mogu izdvojitinajbolje obučenu osobu,jer su svi isti. Kopirajujedni druge i svi liče jednina druge. Nigdje maštovi‐tosti, ukusa, sklada.

Ne dozvoli da tuđi duhovlada tobom! Budi svoj,budi slobodni elektron kojise kreće, radi, misli i samkreira svoje odjevne kom‐binacije. Onda će tvojaglava uvijek biti tvoja, atvoj izgled samo tvoj.

Marijana Loncović II1

Odijevanje u školi

IZGRADI SVOJ STIL

Urednik rubrikeKristina Popadić II1

S P O R T Srednjoškolac


„Nekim ljudima je suđenoda budu legende. Da za vri‐jeme svog kratkog životaurade stvari zbog kojih ćemoih pamtiti zauvijek. Takvepersone dušebrižnici ne sti‐gnu da uvaljaju u blato imalograđanski i primitivnoomalovaže“. Tako o Draže‐nu govori poznati kolumni‐sta i najbolji košarkaški novi‐nar na ex‐yu prostorima,Edin Avdić.

Sve što o Draženu kaže‐mo, malo je. Osoba koja je

bila idol, ne samo sportisti‐ma, košarkašima, već svimmladim Jugoslovenima. Nijebilo dječaka koji je pravioprve košarkaške korake dakada je šutirao na koš nijegovorio: „Petrović!“, zami‐šljajući sebe kao Dražena,najboljeg evropskog košar‐kaša u istoriji. Ovu mojuposljednju tvrdnju mnogi biosporili, ali činjenica je da jeDražen bio vođa najboljekošarkaške ekipe u istorijikošarke, naravno, poslije ori‐

ginalnog drim tima Ameri‐ke iz 1992. Taj tim je bilareprezentacija Jugoslavije.Istorijskom nepravdom, dvagore pomenuta tima se nikadnisu susreli. Svijet nije uspioda vidi istorijski spektakl.Sam Dražen, koji je plijenioupornošću i istrajnošću dadođe do cilja, svima treba bitiprimjer. Budio se u 5 ujutru iišao sa školskom torbom nakoš da vježba, kako bi odat‐le produžio u školu oko 7h.Kakav je bio na terenu, takav

je bio i u školskoj klupi. Naj‐bolji! “Prilikom moje posjetenjegovom muzeju u Zagre‐bu, zatekla se njegova majka,Biserka. Pričala mi je o njego‐voj želji za uspjehom, za pob‐jedom. Rekla mi je da je nje‐gova želja za pobjedom bilagotovo opsesija. Najupeča‐tljiviji detalj koji mi je ispriča‐la bio je da je Dražen maka‐zama prekinuo žice svojegitare nakon što ga je protivnjegove volje upisala u muzi‐čku školu. Njegov najboljidrug bila je košarkaška lopta.Preporučujem svakom ko sezatekne u Zagrebu da posje‐ti muzej ovog košarkaškogumjetnika. Takođe, preporu‐čujem film „Jednom braća“ onjegovom prijateljstvu saVladom Divcem.”

Okončao je život na krajnjebizaran način. Mogao je daputuje avionom, ali se odlu‐čio da putuje autom sa svo‐jom djevojkom. Dino Rađapriča o Draženovoj odluci dane uđe u avion, nego danastavi automobilom. Govo‐ri o tome kako su ispod avio‐na u vazduhu crni oblaci okoMinhena i kako pilot moliputnike da vežu pojasevezbog nadolazeće turbulenci‐je. Rađa gleda na sat i u tomtrenutku Draženov automo‐bil je ispod njih. To je vrijemekada staje život jednog odnajboljih svih vremena... Bognam je tada oduzeo umjetni‐ka u košarkaškoj odori, naj‐većeg‐ Dražena…

Pripremio:Luka Kovačević II2

Dražen Petrović - omiljeni sportista

ROĐEN ZA LEGENDU

Dražen Petrović u jednojod NBA utakmica

Sindikat prosvjete CrneGore, u saradnji sa Mini‐starstvom prosvjete isporta, organizovao jeOsmi sportsko‐rekreativ‐ni susret prosvjetnih rad‐nika u Čanju od 11. do14. septembra 2014. godi‐ne. Na susretima je uče‐stvovalo 520 predstavni‐ka gradskih i seoskihškola i vrtića iz svih crno‐gorskih opština. Manife‐staciju su otvorili ministar prosvjete i spor‐ta Slavoljub Stijepović i predstavnik lokalneuprave opštine Bar, a učesnike je pozdravioi predsjednik Sindikata prosvjete Crne Gore,Zvonko Pavićević.

Uz zvuke himne Internacionale, čast dapodigne zastavu igara je zasluženo pripa‐la najuvaženijem učesniku i veteranu igaraMiliki ‐ Naju Popoviću, profesoru fizičkogvaspitanja u našoj školi. Takmičarska ekipaiz Pljevalja i Žabljaka se sastojala iz 37 pro‐svjetnih radnika iz srednjih i osnovnih školai vrtića.Takmičilo se u 14 sportskih discipli‐na. Iako vremenski uslovi nisu bili naklonje‐ni ambicioznim takmičarima, išlo se u Bar,pa se u balonu za mali fudbal igrala lijepautakmica, a u sportskim salama osnovnihškola “Meksiko” i Jugoslavija” finale košar‐ke i odbojke. Nije baš bilo sunca, ali je Čanjbio ozaren pozitivnom energijom raspolo‐ženih takmičara.

U ukupnom plasmanu, žene pljevaljskeekipe su se našle na sedmom mjestu,muškarci na petom, a kompletna ekipa je

osvojila peto mjesto, od ukupno 17 ekipa,što nije loš plasman. Pljevljaci uzeli pehareza: košarka muškarci (drugo mjesto); basketmuškarci (drugo mjesto); odbojka na plažižene (drugo mjesto); šutiranje trojki ukošarci muškarci (treće mjesto); pikado žene( treće mjesto); streljaštvo žene (treće mje‐sto); bacanje kamena s ramena, pojedinačnožene (prvo mjesto). Mada se ekipa iz Plje‐valja često našla i na utješnom četvrtommjestu iz sljedećih disciplina : košarka žene,basket žene, odbojka muškarci, skok u daljmuškarci. Pljevaljska ekipa je takođe dobi‐la nagradu za fer‐plej igru.

Natjecanje na sportskim terenima je bilofer i korektno, takođe i suđenje, a posebnosu bile lijepe večernje žurke, na kojima biprofesorima pozavidjeli njihovi učenici,koje su odisale pozitivnom energijom ipoznatim veselim mentalitetom prosvjeta‐ra, koji umiju biti i sportski disciplinovanii feštarski opušteni.

Pripremila: Fadlija Šabanić,učesnik igara

Osmi sportsko-rekreativni susret

ZASLUŽENI PEHARI UZASLUŽNIM RUKAMA

Urednik rubrikeNikola Drobnjak II4

A K T U E L N OS P O R TSrednjoškolac


U Pljevljima postoje dva košarkaškakluba: KK Rudar i KK Pljevlja. Objeekipe se takmiče u Sjevernoj regiji zajuniore (97‐98 godište) i na polusezonizauzimaju prva dva mjesta koja ih vodeu dalji rang takmičenja tj. uPrvu juniorsku ligu Crne Gore.

Za ekipu KK Rudar nastupa‐ju: Marko Čepić(SSŠ), Radoji‐ca Petrić(SSŠ), Luka Marković,Lazar Purić (SSŠ), Ensar Vilić(SSŠ ), Nikola Cupara, ĐorđePapić, Dušan Damjanović (SSŠ),Danilo Grbović (SSŠ), MilojicaMrdak (SSŠ), Danilo Tošić iNikola Drobnjak (SSŠ). Zaekipu KK Pljevalja nastupaju:Miloš Jelovac, Dejan Posuka,Igor Tabaš, Aleksa Tomanović,Nikola Vojinović, Jovan Čolović, RajkoĆosović, Nikola Vemić, Miljan Radović,Miljan Cupara (SSŠ), Luka Kovačević(SSŠ), Aleksa Radenović (SSŠ ), VelimirĐurović (SSŠ). Ekipa KK Rudar takođenastupa u Prvoj B ligi Crne Gore useniorskoj konkurenciji. To je otežavaju‐ća okolnost iz prostog razloga što za tajtim od njih 12 nastupa čak 8 juniorskihigrača i to je velika obaveza. Momcimaod 16 i 17 godina nije uopšte lako dausklade ove obaveze sa školskim. Trenin‐zi se održavaju ponedjeljkom, srijedomi petkom i traju do kasno uveče (od21.30h do 23h). To naročito predstavljaproblem za učenike koji idu u prijepod‐

nevnu smjenu. Vremena za učenje je jakomalo, a školskih obaveza uvijek dosta. Nivikend ovih momaka nije kao kod njiho‐vih vršnjaka. Čak su im i izlasci petkomskraćeni, jer u subotu rano putuju na

utakmice, obično u neki od gradova nasjeveru Crne Gore. Po pravilu se sa tihutakmica mladi sportisti vraćaju jakokasno, tako se često dešava da su u Pljev‐ljima tek oko 3‐ 4h ujutru, a u nedjeljuih čeka nova utakmica i novo putovanje.Koliko je vremena u svemu tome ostaloza učenje i kako sve ovo uskladiti, stal‐na je briga naših sportista?! Nešto viševremena za odrađivanje školskih obave‐za imaju onog vikenda kada je utakmi‐ca u Pljevljima, ali to nije baš čest slučaj.

Jasno nam je da škola mora biti primat,ali je jasno i to da sport nije porok nizlo, već aktivnost koja jača naš duh itijelo. Ovakve situacije znaju biti stre‐

sne i rađaju sukobe. Dešavaju se sukobisa roditeljima koji od nas očekuju da svestignemo i u svemu budemo uspješni.Nisu rijetki sukobi sa profesorima iliodjeljenjskim starješinama koji ponekad

nemaju sluha za naše često izo‐stajanje sa nastave. Sukobnastaje i u nama samima, naro‐čito ako vidimo da ne stižemosve i da neko trpi zbog nas – iliškola ili klub. Veliki broj mladihsportista ne može da se izborisa ovim problemom, pa odlu‐čuju da se ispišu iz kluba, atime se odreknu dugogodišnjeljubavi prema košarci. Drugiodlučuju da ne idu u školu,naročito ako se radi o igračimakoji svoju “koru hljeba” mogu

da zarade baveći se sportom. Takvihnema mnogo, tako da u ovoj utakmiciizvan sportskih terena, pobjedu najčešćeodnosi škola. Ipak, moram reći da našitreneri imaju dosta razumijevanja za nasi naše školske obaveze. Oni nas uvijeksavjetuju da je škola na prvom mjestu,ma o kakvom igraču da je riječ. Uvijekimaju razumijevanja kada nismo u sta‐nju da dođemo na trening zato štoimamo mnogo da učimo. To je namazaista velika pomoć, iako već nakonnekoliko propuštenih treninga mi samiosjetimo posljedice gubitka kontinuite‐ta, zbog čega se najčešće osjećamo loše.

Postoje profesori koji imaju razumije‐vanja za nas – mlade sportiste. Ovo jeujedno prilika da im se iskreno i od srcazahvalimo. Naravno, postoje i profeso‐ri kojima naša aktivnost i obaveze izvanučionice nisu važne, te nemaju razumi‐jevanja za nas. Mislim da je ovo jedanveliki problem i razlog zbog koga dobardio talentovanih košarkaša ne uspije,naročito ako se ljubav prema sportusudari sa ljubavlju prema školi i uče‐nju. Bićemo posve iskreni i reći da imai obrnutih slučajeva. Dešava se da nekoko bi potencijalno mogao biti dobar đakto ne bude zato što se predao košarci dokraja i ostavio po strani sve drugo, aonda jednog dana shvati da ni od spor‐ta nije dobio ono što je očekivao.

Bitno je, valjda, i u ovome, kao i usvemu drugom, istinu prepoznati i sebeupoznati, ali upoznati i profesore sanašim svakodnevnim obavezama i pro‐blemima kako bismo ubuduće lakšenašli zajednički jezik.

Nikola Drobnjak iLazar Purić, II4

Problem mladih košarkaša

KAKO USKLADITI SPORTSKEI ŠKOLSKE OBAVEZE

U okviru Srednje stručne školePljevlja održano je tokom školske2012/13. godine takmi‐čenje prvih razreda pri‐jepodnevne smjene uodbojci. Ekipe su bilemješovite, sastavljeneod dječaka i djevojčica.Za organizaciju sepobrinuo profesor fizi‐čkog vaspitanja IvanTerzić.

Sve je proteklo u naj‐boljem redu, a suđenjeje bilo na zavidnomnivou. Kao najuspješniji izašli su uče‐nici odjeljenja tehničar prodaje koji suu finalnoj utakmici savladali ekipuodjeljenja I2 (pravno‐administrativni

tehničar). Utakmica je bila neizvjesna,atraktivna i zanimljiva za gledaoce.

Trebalo bi da ovakvatakmičenja u školi budušto češća. Ona privlačeinteresovanje učenika irazbijaju monotonijuškolskog života. Sdruge strane, sportskatakmičenja zbližavajukako učenike jednogodjeljenja koje nastupakao cjelina, tako i učeni‐ke različitih odjeljenja.Družimo se, upoznaj‐

emo, razvijamo sportski duh i njegu‐jemo zdrave stilove života.

Lazar Purić i Aleksa Lazarević,učenici II4 odjeljenja

Sportsko takmičenje u odbojci

ZNAČAJ SPORTSKIH TAKMIČENJA

Z A B AVA Srednjoškolac


Sjutra punim 67 godine. Imao samdva infarkta, imam tri stenta. Danas samodržao redovnih 17 časova.Morao samu 61.da upišem još jedan fakultet, pasada predajem 6 predmeta. U školi od836 đaka, radi nas dvanaestoro.

Žena me je napustila prije četiri godi‐ne. Kaže – nit me viđa, nit donosim pareu kuću. I jeste tako. Sve što zaradimdajem na stručno usavršavanje, na kojeidem tri vikenda mjesečno. Ako i pretek‐ne nešto para, to dajem na papir, toner,popravku računara i štampača. Svakenedjelje kod svoje kuće odštampam oko320 strana izvještaja i 450 strana nastav‐nog materijala. Ako. Nije mi teško i nežalim se. Ja bar imam posao. Napokonsam savladao tehniku brzog spavanja.Sada spavam osam sati za tri sata.Tajseminar nam je platila država. Bio sami na seminaru Kako skuvati ručak zadva dana za 80 centi, ali to mi ni ranijenije bio problem. I da ne pomislite da sežalim – ne, nikako! Ja bar imam posao.Svakog jutra se prvo pomolim za zdrav‐lje Kancelara, koji mi je omogućio daradim i doprinosim našoj domovini daizađe iz krize. Kažu da još dugo neće tra‐jati ta kriza, 12‐13 godina maksimalno!

To me raduje.Danas sam imao nastavu kod šesnae‐

stogodišnjaka.Više ih ne dijelimo po raz‐redima, nego po godištu, da se oni što suponavljali za vrijeme zatucane prošledecenije ne bi osjećali diskriminisano.Na času su mi bila 4 učenika, od njih28.Ostali su imali neka posla. Ako. Djecai treba da imaju neka posla. Prisutni subirali šta će da uče i koje ocjene da imupišem. Divni su ti mladi ljudi.Takosamostalni! Nakon nastave sam moraoda obiđem ove odsutne po kućama idostavim im testove, pa će mi ih oni vra‐titi kad ih popune. Kad stignu. Mladisu oni. Imaju puno interesovanja i miza to moramo imati razumijevanja.Veče‐ras radim i treću smjenu. Mijenjam kole‐ginicu koja je slomila kuk juče. Kaže ‐ sju‐tra će u školu, ali danas ne može.Trećusmjenu su nam uveli nakon štrajka rodi‐telja kada su se žalili što se njihovomdjecom niko ne bavi uveče, pa samo gle‐daju televiziju i igraju igrice.

Nemojte, molim vas, da pomislite dase žalim! Ne, nikako! Presrećan sam štoradim u školi i žao mi je jedino što dopenzije imam samo 17 godina.

Priredila: Mira Golubović II1

Matematika: meneniko ne voliFizika: ni meneFizičko: ljubomorni, a?Odmor: mene svi vole.Raspust: o čemu ti to?

ŠALE : ) ) ) )

NEVJEROVALIILI DA

1. Neke vrste kolibrija mogu da prelete500 kilometara, a da potroše samo jedangram masti.2. Stanje suprotno od paranoje naziva sepronoja, gde oboljela osoba umišlja da secio svijet zavjerio da joj pomogne, a ne dajoj naudi.3. U Holandiji se porez plaća na osnovuveličine temelja. Zato su im kuće uske, avisoke; obično sa dizalicom u potkrovljukako bi mogli da unose stvari.4. U Kanadi je zabranjeno hraniti losa,zato što često napadnu prvog čovjeka kogasretnu nakon onoga koji ih je nahranio,ukoliko on nema hrane da im ponudi.5. Dok se u Teksasu rodi jedna beba, uprosjeku petoro ljudi ilegalno pređe gra‐nicu i uđe na teritoriju ove savezne drža‐ve.6. Trećina svjetske populacije je gojazna.7. Jedan kineski general koji je sa 100 svo‐jih vojnika morao da brani grad od 150.000neprijateljskih vojnika, naredio je svimada se sakriju, sjeo je na zidine grada ipočeo da svira flautu. Protivnički gene‐ral, misleći da je to zamka, naredio je svo‐joj vojsci da se povuče.8. Piletina koju jedemo ima 266% višemasti i 33% manje proteina nego piletinakoju su ljudi jeli prije 40 godina.9. Holandija svake godine pošalje Kanadi20.000 lala (tulipana) u znak zahvalnosti zapomoć koju su im pružili u Drugom svjet‐skom ratu.10. Svaki japanski univerzitet na svomposjedu ima groblje za zamorčad koja suizgubila život u laboratorijskim eksperi‐mentima.11. Zoe Pemberton je 2009. godine, kada jeimao 10 godina, stavio na sajt eBay daprodaje babu. Ponuda je skinuta sa inter‐neta kada je potražnja za babom premaši‐la cifru od 20.000 dolara.12. U posljednjih 10 godina više kanadskihvojnika je izvršilo samoubistvo nego što jepoginulo u borbama.13. U 18. vijeku u Engleskoj ulaznica zaZOO vrt bila je da sa sobom ponesete psaili mačku. Njima su hranili lavove.14. Minimalni IQ koji je potreban da bistepostali član vojske Španije je 70. Poređenjaradi, IQ njemačkog ovčara je 60.15. U prosjeku, potrebno je 17 mjeseci i 26dana da biste preboljeli staru ljubav.16. U Šekspirovom djelu "Romeo i Julija"uopšte nije postojala scena u kojoj su gla‐vni junaci na balkonu, jer u to vrijemeŠekspir nije ni znao šta je balkon.17. Indijske domaćice u posjedu imaju 11%svjetskih zaliha zlata. Više od SAD, MMF‐a, Švajcarske i Njemačke zajedno.18. Jedan Holanđanin je podnio žalbusudu zato što ga je bivša djevojka zvala natelefon 65.000 puta tokom jedne godine.19. Nedugo nakon prikazivanja Diznijevogcrtanog filma "The Princess and the Frog",50‐ro djece je završilo u bolnici oboljevši odsalmonele jer su ljubili žabe.

Priredio: Erol Vrević IV2

AEROMETAR KONJARSTVOALTRUISTA KRZNARIJAAUTORITET KRSTARICABERNARDIN MALA AZIJAVODOSTAJA MARŠIRANJEGRDOBNOST MORTADELADAMASKIJA MRTVA KOSTDARVINIST OBILAŽENJEDIONISAJE OLIMPIJACDOSTAJANJE PANTEISTADOCENTURA PETOLETKADRAPERIJA SKITAČICAZAKLAPANJE STARA DAMAZASTAVNIK CRNA LASTAJARMENJAČA

RJEŠENJE:_ _ _ _ _ _ _ _ _

Erol Vrević IV2

OSMOSMERKA

2023. godine u EU

DNEVNIK JEDNOGPROSVJETNOG RADNIKA

PRONAĐI RAZLIKE

Urednici rubrikeErol Vrević i Ivan Kovačević IV2

A K T U E L N OUMJETNOSTSrednjoškolac


NejraAlispahićII1

AldinaNogović

II4

Srednjoskolac 2014 v2 Montenegro...

Documents

Transcript of Srednjoskolac 2014 v2 Montenegro...