Srednjoegipatski jezik i pismo · Prijedložne rečenice • subjekti obično nisu nezavisne...
Transcript of Srednjoegipatski jezik i pismo · Prijedložne rečenice • subjekti obično nisu nezavisne...
Srednjoegipatski jezik i pismo
Kristina Šekrst
5. predavanje (18. travnja 2018.)
Ponavljanje
Sufiksne zamjenice
• 1. sg. -i
• 2. sg. m. -k
• 2. sg. f. -T
• 3. sg. m. -f
• 3. sg. f. -s
• 1. pl. -n
• 2. pl. -Tn
• 3. pl. -sn
• 1. du. -ny
• 2. du. -Tny
• 3. du. -sny
3
Nezavisne zamjenice
• 1. sg. ink
• 2. sg. m. ntk
• 2. sg. f. ntT
• 3. sg. m. ntf
• 3. sg. f nts
• 1. pl. inn
• 2. pl. ntTn
• 3. pl. ntsn
4
Objektne zamjenice
• 1. sg. wi
• 2. sg. m. Tw
• 2. sg. f. Tn
• 3. sg. m. sw
• 3. sg. f. sy
• plural isti kao kod sufiksnih zamjenica:
• 1. pl.
• 2. pl.
• 3. pl.
5
Objektne zamjenice
• subjekt u pridjevskim predikatima
• npr. (uz ink nfr) i nfr wi = "ja sam dobar"
• zašto nešto u akuzativu odjednom kao
subjekt?
– npr. kao da u hrvatskome umjesto "on je lijep"
ili "lijep je" imamo "ga je lijep"
• moguć odgovor: ergativnost!
6
Ergativ
• po sintaktičkome ustroju indoeuropski su jezici
nominativno-akuzativni
• to znači da subjekti i prijelaznih i neprijelaznih
glagola bivaju u istome padežu – nominativu
– neprijelazni glagoli: ne traže objekt, npr. hodati,
trčati, sjediti (nije npr. hodati hod)
– prijelazni glagoli: imaju objekt u akuzativu, npr. jesti
(jabuku), voljeti (ženu), vidjeti (čovjeka)
• objekti prijelaznih glagola bivaju u akuzativu
(gore jabuku, ženu, čovjeka)
7
Ergativ
• međutim, brojni su jezici ergativno-apsolutni– npr. baskijski u Europi, brojni indijanski te eskimsko-aleutski
jezici, australski jezici (npr. djirbal), kavkaski jezici itd.
• subjekt neprijelaznoga glagola i objekt prijelaznoga glagola u istome su padežu – apsolutivu
• subjekt prijelaznoga glagola u ergativu je
• npr. čovjek jede jabuku i čovjek trči– u hrv. su čovjek u oba slučaja u istome padežu, u nominativu
– no u ergativnim jezicima u prvome bi slučaju čovjek kao subjekt prijelaznoga glagola (jesti) bio u ergativu
– u drugome bi slučaju čovjek kao subjekt neprijelaznoga glagola (trčati) bio u apsolutivu
– u istome bi padežu – apsolutivu – bio i objekt (jabuku)
8
Ergativ
• podsjetimo se:
– ergativ: subjekt prijelaznoga glagola
– apsolutiv: subjekt neprijelaznoga glagola,
objekt prijelaznoga glagola
• npr. Čovjek podraga mačku i ode.
– tko je otišao iz aspekta
ergativnoga govornika? ☺
9
Ergativ
• Čovjek podraga mačku i ode.
• otišla je mačka!
• zašto?
– hrvatski ili ie. govornik shvaća predikat ode da se
odnosi na najbliži nominativ
– jer su u hrv. i subjekt prijelaznoga (podragati) i subjekt
neprijelaznoga (otići) u istome padežu – nominativu
– no u erg. jeziku u istome su padežu mačka i subjekt
glagola otići – dakle, oni će shvatiti kao da je mačka
ta koja je otišla
10
Ergativ
• pretpostavlja se da je i egipatski bio dijelom ergativan
• ostaci su toga u pridjevskim predikatima
• npr. možemo reći i ntf nfr = "on je "dobar", ali i nfr sw = "on je dobar"
• zašto samo kod pridjeva?– pa pridjevi su neprijelazni sami po sebi, daju neku
karakteristiku
– a objekt prijelaznoga i subjekt neprijelaznoga odgovarat će si u ergativnim jezicima
– zato isti padež!
11
Prijedlozi
Adpozicije
• brojne vrste adpozicija u jezicima
• najpoznatije prepozicije (prijedlozi) i postpozicije (poslijelozi)
• u hrvatskome jeziku uglavnom prijedlozi uz nekoliko mogućih poslijeloga– npr. radi toga/toga radi, usprkos tomu/tomu usprkos, unatoč
svemu/svemu unatoč
– usp. lat. mecum (sa mnom"), ali cum... = "s(a)"
• npr. omnia mea mecum porto ("sve svoje nosim sa sobom") ili cumgrano salis ("sa zrnom soli/mudrosti") – isti prijedlog u različitim pozicijama
• u egipatskome nekoliko mogućih poslijeloga, ostalo su prijedlozi
13
Prijedlozi
• stoje prije imenskih riječi (imenice, pridjevi,
zamjenice, brojevi) kao u hrvatskome
jeziku
• čine prijedložnu frazu
– npr. na kući, uza stol, u grad, prema čovjeku
itd.
– u egipatskome prijedložne fraze dolaze na
kraj rečenice kao dopuna
14
Prijedlozi
m u, iz, od, s(a), kao, kroz, na
r prema, u, više nego, u odnosu na, iz, protiv
n prema, za, jer, da
Hr na, iz, protiv, iznad, kraj, pri
Xr ispod, pod
tp iznad, nad, povrh
xt kroz
Hna s(a), zajedno s
mi kao, poput
15
Prijedlozi
• r i m obično na početku rečenice kao ir i im– sličnoga su značenja!
– m je više lokativno, statika, a r vezano uz
kretanje, akuzativnost/dativnost
• usp. npr. hrv. prijedlog u• Ja sam u gradu. – lokativ
• Idem u grad. – akuzativ
– u prvome bi slučaju egipatski rabio m, a u
drugome r
16
Prijedlozi: vježbe
Prevedite!
1. u kući
2. prema pustinji
3. u grad
4. kroz hram
5. s bratom
6. poput majke
1. m pr
2. r/n dSr.t
3. r niw.t
4. xt Hw.t-nTr
5. Hna sn
6. mi mw.t
17
Prijedlozi: vježbe 2
Prevedite!
1.
2.
3.
4.
5.
6.
1. Hna zA.wt = "s kćerima"
2. m ib = "u srcu"
3. xt tA = "kroza zemlju"
4. r niw.t = "u grad"
5. m p.t = "na nebu"
6. n sn.t = "prema sestri"
18
Veznici
• obično samo jukstapozicija, odnosno riječ do riječi– npr. "majka i otac" samo kao "majka otac", egip. mw.t it
• katkad se rabi Hna = "s(a)" kao sastavni veznik "i"– npr. mw.t Hna it = dosl. "majka zajedno s ocem" = "majka i otac"
• kao rastavni veznik "ili" zna se rabiti složeni veznik r-pw = "koji god", "tko/što god" nakon obiju imenica– npr. mw.t it r-pw = dosl. "majka i otac, tko god (od njih dvoje)" =
"majka ili otac"
19
Zamjenički prijedlozi
Zamjenički prijedlozi
• na prijedlog dodamo sufiksnu zamjenicu i bit će to prijedložna fraza sastavljena od prijedloga i zamjenice, a ne prijedloga i imenice
– npr. hrv. "u meni", "s tobom", "prema njoj", za razliku od imeničkih "u kući", "s bratom", "prema pustinji"
• rijetka pojava u jezicima svijeta
– ima npr. u hebrejskome i keltskim jezicima (staroirski, velški)
21
Zamjenički prijedlozi
• odvajamo ih točkom kao i sve ostale
gramatičke kategorije.
npr. m.i = "u meni"
npr. m.f = "u njemu"
npr. n.s = "prema njoj", odnosno "njoj"
(dativna uporaba)
npr. Hr.n = "iznad nas"
npr. tp.sn = "povrh njih"
22
Zamjenički prijedlozi: vježba
• Prevedite!
1. (prema) meni
2. u vama
3. kroz nas
4. iznad tebe (f.)
5. ispod tebe (m.)
6. s njim
1. n.i
2. m.Tn
3. xt.n
4. Hr.T
5. Xr.k
6. Hna.f
23
Nisba-pridjevi i genitivna
veza
Nisba-pridjevi
• od prijedloga se mogu tvoriti i pridjevi!
– npr. kao da od prijedloga "na" tvorimo pridjev
koji bi značio "koji je na"
• tvore se sufiksom -y na korijen riječi
– više ne znači dual, samo je oznaka za glas y
– često ispada na kraju riječi!
25
Nisba-pridjevi: prijedlozi
• sufiks -y na prijedlog
• npr. Hr = "iznad"
– nisba Hry = "koji je iznad"
• npr. im = "između"
– nisba imy = "koji je između"
• npr. n = "prema", "od"
– nisba ny = "koji je od", "koji pripada"
26
Nisba-pridjevi: tvorba
• dodamo li sufiks -y, to je za muški rod jednine
• samo na taj sufiks dodajemo ostale nastavke
• npr. im = "među"
• npr. imy = "koji je među"
• npr. imy.t = "koja je među"
• npr. imy.wt = "koje su među"
• npr. imy.w = "koji su među"
27
Genitivna veza
• najvažniji je nisba-pridjev ny– s vremenom je dobio značenje "koji pripada", "od"
• i dalje je to pridjev, ali s obzirom na to da se -yčesto gubilo, praktički se izjednačava s prijedlogom n pa se često zna transliterirati i samo kao n
• no to nisu iste riječi premda izgledaju isto, pišu se isto i čitaju isto! ☺– n = dativni prijedlog, npr. "bratu" ili "prema bratu" kao
n sn– n = genitivni pridjev, npr. "x koji pripada bratu"", "x od
brata" kao x n sn
28
Genitivna veza
• perifrastična ili analitička konstrukcija,
složena je od posjedovanoga (possesum),
pridjeva n(y) i posjedovatelja (possessor)
– tzv. indirektni genitiv
• npr. "sin – od – čovjeka" = "čovjekov sin"
posjedovano posjedovatelj
zA n(y) z
29
Genitivna veza
• međutim, posjedovano je to prema čijemu
rodu gledamo koji ćemo pridjev rabiti: ny, ny.t, ny.w, ny.wt (m. sg., f. sg., m. pl., f. pl.)
• posjedovano dolazi na prvo mjesto!
– ako je ono ženskoga roda, pridjev je nisba-pridjev
ženskoga roda itd.
• npr. "čovjekova kći", dosl. "kći od čovjeka" bit
će zA.t ny.t z– usp. "čovjekov sin", dosl. "sin od čovjeka" kao zA ny z
30
Genitivna veza
• često -y ispada, stoga se plural obično
piše samo kao .nw i to znakom nw– npr. "očevi sinovi", dosl. "sinovi od oca" kao
zA.w n(y).w it
• u kasnijemu egipatskome sve se
uglavnom svodi samo na n za sve
rodove i brojeve
31
Genitivna veza: vježbe
Prevedite:
1. majčin brat
2. očeva sestra
3. bratove kuće
4. sestrino srce
5. egipatska pustinja
6. gospodareve kćeri
32
Genitivna veza: vježbe
1. majčin brat, dosl. "brat od majke"
sn n(y) mw.t2. očeva sestra, dosl. "sestra od oca"
sn.t n(y).t it3. bratove kuće, dosl. "kuće od brata"
pr.w n(y).w sn4. sestrino srce, dosl. "srce od sestre"
ib n(y) sn.t5. egipatska pustinja, dosl. "pustinja od Egipta"
dSr.t n(y).t Km.t6. gospodareve kćeri, dosl. "kćeri od gospodara"
zA.wt n(y).wt nb
33
Status constructus
• izvorna sintetička, neopisna genitivna veza
• samo riječ do riječi, npr. mDA.t zS =
"pisareva knjiga", dosl. "knjiga pisara"
• po čemu razlikujemo od npr. sastavnosti?
– nekoć vokalska promjena unutar riječi!
– odnosno mw.t it kao "majka i otac" te mw.t itkao "majka oca" = "očeva" majka nisu imali
iste vokale
34
• afrazijsko obilježje, tzv. direktni genitiv
• obilježenost u jezicima znači mijenjanje vokala, padeža, dodavanje nastavka i sl. – sve što mijenja kanonski oblik riječi (za imenice nominativ i sl.)
• u hrv. jeziku obilježen je posjedovatelj– npr. knjiga pisara – pisar je obilježen jer je u drugome
padežu koji nije nominativ, odnosno u genitivu je
– usp. npr. i engleski kao scribe's book – opet je obilježen posjedovatelj dodavanjem (staroga genitivnoga) nastavka
Status constructus
35
Status constructus
• hrv. knjiga pisara – obilježen je
posjedovatelj
• u afrazijskim jezicima obilježava se
posjedovano!
• npr. hebr. bayt = "kuća"
– ali u status constructus posjedovano je
obilježeno vokalskom promjenom: bēṯ leḥem
= "kuća kruha" = Betlehem
36
Status constructus:
primjer u egipatskome
• Hw.t kA PtH– dvostruki genitiv, "kuća duše Ptaha"
• Grci čuli kao Αἴγυπτος, Aígyptos, što se dalje širi preko latinskoga oblika Aegyptus= "Egipat"
• opet posuđeno u koptski, a potom iz arapskoga dobivamo oblike qubṭ = "Kopt", "Egipat"
– usp. hrv. Jeđupka, engl. gypsy
37
Prijedložne rečenice
Rečenice
• dosad smo imali glagolske rečenice i
pridjevske rečenice
– npr. sDm sn = "brat sluša" kao glagolska
– npr. nfr sn = "brat je dobar" kao pridjevska
• predikati na prvome mjestu!
39
Prijedložne rečenice
• obično su to adverbijalne ili priložne
rečenice jer najčešće imaju značenje
kakvoga priloga (mjesta) opisno
– u literaturi se obično taj termin rabi i za
rečenice s prijedložnim frazama, a ne samo s
prilozima
– npr. prijedložna rečenica "sunce je na nebu"
(prijedložna fraza) i priložna rečenica "sunce
je gore" (mjesni prilog).
40
Prijedložne rečenice
• egipatski nema glagol "biti" za takav tip
rečenica
– npr. Sunce je na nebu izrazili bismo samo kao
sunce - na nebu (subjekt i prijedložna fraza)
– egip. ra m p.t
– predikat nam je "je", no ne izražavamo ga,
stoga ga ne stavljamo na prvo mjesto jer ga
nema ☺
41
Prijedložne rečenice
• subjekti obično nisu nezavisne zamjenice nego sufiksne koje se vežu na česticu iw– čestica iw obično se ne prevodi
• pretpostavlja se da je izražavala istinitost toga što se tvrdi, a s vremenom je samo postala uvodna čestica– npr. "Ja sam u kući" kao iw.i m pr– npr. iw.sn m Km.t = "Oni su u Egiptu"
• nezavisne zamjenice nisu ovdje subjekti nego češće objektne (ergativni ostaci)
42
Prijedložne rečenice: primjeri
• npr. z m pr • = "čovjek je u kući"
subjekt prijedložna fraza
• npr. mDA.t-i n.f• = "moja je knjiga za njega"
subjekt prijedložna fraza(zamjenički prijedlog)
• npr. iw.f xr.k• = "on je pored tebe (m.)"
subjekt prijedložna fraza
(zamjenički sufiks) (zamjenički prijedlog)
43
Prijedložne rečenice: primjeri
• možemo slobodno dodavati i atribute i apozicije– atribut – pridjev uz imenicu (npr. lijepa Iva)
– apozicija – imenica uz imenicu (npr. djevojka Iva)
• npr. z m pr = "Čovjek je u kući."
• npr. z nfr m pr = "Dobar je čovjek u kući."
• npr. z nfr m pr wr = "Dobar je čovjek u velikoj kući."
• npr. zA.t nfr.t m niw.t wr.t = "Lijepa je kći u velikomegradu."
44
Vježbe
1. Napišite transliteracijom i hijeroglifima izraze
s odgovarajućim prijedlozima.
1. u pustinju
2. u pustinji
3. sa sestrama
4. iznad grada
5. ispod sunca
6. prema majci (majci)
7. u mene
8. u meni
9. sa mnom
10. s vama
1. r dSr.t
2. m dSr.t
3. Hna sn.wt
4. Hr (tp) niw.t
5. Xr ra
6. n mw.t
7. r.i
8. m.i
9. Hna.i
10. Hna.Tn
46
2. Prevedite genitivnom vezom sa nytransliteracijom i hijeroglifima.
1. sestrin pas
2. bratove mačke
3. kraljeve zemlje
4. faraonovi gradovi
5. egipatska imena
6. božje nebo
7. pisareve kuće
8. ženino srce
9. majčini sinovi
10. svećenikovi hramovi
1. Tzm ny sn.t
2. miw.w n(y).w sn
3. tA.w n(y).w nswt
4. niw.wt n(y).wt pr-aA
5. rn.w n(y).w Km.t
6. p.t n(y).t nTr
7. pr.w n(y).w zS
8. ib ny z.t
9. zA.w n(y).w mw.t
10. Hw.wt-nTr n(y).wt wab
47
3. Prevedite s egipatskoga na hrvatski.
• 1. rastavna fraza
• 2. subjekt – prijedložna
fraza
• 3. subjekt (gen. veza) –
prijedložna fraza
1. p.t tA r.pw• nebo ili zemlja
2. mAa.t m mDa.wt-n• Istina/pravda je u našim
knjigama.
3. HfAw.w n(y).w dSr.t m mw
• Pustinjske zmije u vodi
su.
48
Analiza zadaće
1. Napišite posvojne oblike sa sufiksnim
zamjenicama transliteracijom i hijeroglifima:
1. moja istina
2. tvoje (f.) dvije kćeri
3. njegova dva gospodara
4. vaši zli životi
5. tvoj (m.) dobri sin
6. njezine dvije velike
zemlje
7. njegova dobra braća
8. tvoj (f.) lijepi muškarac
9. njihove dvije kuće
10. naš veliki Egipat
1. mAa.t-i
2. zA.ty-T
3. nb.wy-f
4. anx.w-Tn bin.w
5. zA-k nfr
6. tA.wy-s wr.wy
7. sn.wy-f nfr.wy
8. z-T nfr
9. pr.wy-sn
10. Km.t-n wr.t
50
2. Prevedite rečenice na egipatski jezik pišući
transliteracijom i hijeroglifima. "Živjeti", "život" i "živ"
ista su riječ. Upotrijebite sufiksne zamjenice.
1. Ja pijem.
2. Ti znaš (f.).
3. Ona piše.
4. Mi pišemo.
5. Oni vide.
6. Vi živite.
7. On jede.
8. Ti piješ (m.)
9. Mi jedemo.
10. Ja pišem.
1. swr.i
2. rx.T
3. zS.s
4. zS.n
5. ptr.sn
6. anx.Tn
7. swr.k
8. wnm.n
9. zS.i51
3. Prevedite rečenice s glagolskim i pridjevskim
predikatima na transliteraciju i hrvatski jezik. Slijedite
upute u sintaksi!
• 1. predikat – objekt (zamjenica) – subjekt
• 2. predikat – subjekt – objekt (imenica)
• 3. predikat – objektna zamjenica –
subjekt
• 4. predikat (sa zamjenicom) – objekt
(zamjenica)
1. rx sy wab
• Svećenik je zna.
2. zS pr.wy mDAt
• Dva faraona pišu
knjigu.
3. ptr Tn nTr.w
• Bogovi nas vide.
4. rx.n wi
• Znamo me.
52
Zadaća
1. Napišite transliteracijom i hijeroglifima izraze
s odgovarajućim prijedlozima.
1. s majkama
2. prema pustinji
3. u grad
4. u gradu
5. ispod našeg hrama
6. iznad moje kuće
7. u tebe
8. u njoj
9. s nama
10. u naše lijepe dvije zemlje
54
2. Prevedite genitivnom vezom sa nytransliteracijom i hijeroglifima.
1. pisareva knjiga
2. sestrini psi
3. kraljeve zemlje
4. faraonove žene
5. egipatska pustinja
6. božji hram
7. bratove zmije
8. nebesko sunce
9. gospodareve kuće
10. kćerina imena
55
3. Prevedite s egipatskoga na transliteraciju i
hrvatski.
1. rastavna fraza
2. subjekt – prijedložna fraza
3. subjekt (gen. veza) – prijedložna fraza
4. predikat – dativna zamjenica – subjekt
5. predikat – subjekt – objekt – prijedložna fraza
56
Hvala na pažnji ☺