SREDA 11. 2010, broj 4699, godina XIV, cena 30 20 …SREDA, 11.avgust 2010, broj 4699, godina XIV,...
Transcript of SREDA 11. 2010, broj 4699, godina XIV, cena 30 20 …SREDA, 11.avgust 2010, broj 4699, godina XIV,...
�� SREDA, 11 . a v g u s t 2010 , b r o j 4 6 9 9 , g o d i n a X I V, c e n a 30 d i n , 20 d e n , 1 K M , 0 , 5 E U R ( C G ) , 5 k u n a www.danas. rs
Festival Tvr|ava teatar u Smederevu osno-van je kao odgovor na izra`enu potrebuumetnika i publike u Srbiji, kao i posetilacaSrbije, za savremenim ambijentalnim pred-stavljanjem vrhunskih teatarskih postavki.Festival tako|e odgovara na potrebe lokal-ne sredine za utvr|ivanje kulturnog identi-teta grada koji }e objediniti kulturnu ponu-du i promociju turisti~kih izuzetnosti Sme-dereva i smederevske tvr|ave kao ideal-nog prostora za prezentaciju visokih umet-ni~kih dometa.
Drugo izdanje festivala Tvr|ava teatarbi}e sve~ano otvoreno ve~eras u 21 sat uprostoru Velikog grada smederevske tvr-|ave, a sat vremena kasnije, u istom prosto-ru, nastupi}e {panski Teatar Puho iz San Se-bastijana. Trupa }e, u okviru glavnog pro-grama ovogodi{njeg festivala, izvesti pred-stavu ra|enu po motivima romana Alisa uZemlji ~uda Luisa Kerola, Zemlja Do Do.
Progla{enje pobednika ovogodi{njeg fe-stivala zakazano je za 20. avgust u 21 sat, uprostoru Malog grada.
Tvr|ava teatar („Sviraj to ponovo, Sem“) u Smederevu od 11. do 20. avgusta
Alisa (iz Zemlje ~uda) u Srbiji
IIIs r e d a , 1 1 . a v g u s t 2 0 1 0 .II tvr|ava teatar
Verujem da vi dobro shvatate na{ ludipregala~ki optimizam, i mo`da sa-svim neura~unljivu smelost da ranji-
vim i svakovrsno nepostojanim pozori{nimsredstvima krenemo u simboli~ko osvajanjeprvo jedne starinske tvr|ave koja je odolelatolikim napadima od vremena i nevremena,do ljudskih razara~kih pohoda, a drugo ustvarno savladavanje tvr|ave koja se zoveoskudica i nema{tina. Kulturno siroma{tvo je,me|utim, mnogo te`a i surovija bolest za ko-ju ni izobilje ne stvara imunitet, a od koje sedru{tvo, ba{ kao i pojedinac, veoma te{kooporavlja. Zato {to je glad `ivotni instinkt, akulturna potreba tekovina za koju se treba iz-boriti, a kad se stvori, zahteva stalni napor inegu. Na`alost, u savremenom svetu, samo uizuzetnim slu~ajevima potreba za kulturomstoji odmah pored ivotne potrebe za hlebom.To mesto su ve} odavno zauzele zabava i do-kolica. Pa ako bismo ~ekali vankrizne usloveza ra|anje ovakvog festivala, ko bi izbrojao zato potrebne decenije i to pogodno vreme `ivdo~ekao - rekla je, izme|u ostalog, Vida Og-njenovi}, otvaraju}i pro{logodi{nji, prvi Tvr-|ava teatar u Smederevu.
Sa uvek istom energijom po~etka i nesma-njenim entizijazmom i optimizmom, pred-sednica Saveta festivala, Vida Ognjenovi} go-vori i o ovogodi{njoj teatarskoj fe{ti.� Da li, kao mnogi organizatori i selektorirazli~itih letnjih festivala u zemlji i svetu,ovih dana intenzivnije osmatrate nebo ivremenske prilike i da li vas ovaj va`an fak-tor jedne manifestacije, kakva je Tvr|avateatar, brine?
- Da, da... vremenska prognoza je ovih danapomno ~itana rubrika me|u svima koji rade napripremama festivala Tvr|ava teatar, verujemda i publika pa ljivo oslu{kuje kakvo }e vremebiti sredinom avgusta, barem onih desetak hi-ljada koji su nam pro{le godine pokazali pravuzavereni~ku podr{ku. Ipak, lanjsko iskustvo nasje malo oslobodilo straha. Pokazalo se da ki{a igrmljavina mogu da se shvate i kao elementipredstave, a ne samo kao razlog da se ona preki-ne. Pro{le godine, na otvranju, odgledali smo,tako, ve}i deo predstave Odisej se vra}a ku}i, po-zori{ta Titanik iz Minstera, pod ki{obranima. Ujedan mah je izgledalo kao da je ki{a zaista pred-vi|ena kao prirodna scenografija. Da sam ko-jim slu~ajem ponovo gledala tu predstavu, ve-rujem da bi mi nedostajala ona ki{na zavesa ko-ja je davala svetlu neku misti~nu podlogu. Ne,ne prizivam je, ali mislim da pitanje ki{e za po-zori{te na otvorenom nije vi{e biti ili ne biti.
�Nakon {to se Odisej uspe{no vratio ku}i, Semmo`e jo{ jednom da zasvira. Entuzijazam po-~etka, obrnuto proporcionalan nedostakusredstava u prethodnoj, kriznoj godini, ove,objektivno jo{ „kriznije“, nadomesti}e - {ta?
- Energija po~etka u na{em poslu mora da bu-de remorkerska. I bila je. Trebalo je probiti ledsumnji i bezvoljnosti, zatim boljku lakog odusta-janja, strah od neuspeha, kao i ona razbija~ka pi-tanja: ~emu to i za{to. Uostalom upravo prepre-ke i otpor poja~avaju po~etne napore.
To {to vi ka`ete da je entuzijazam, to je bio jed-nogodi{nji zajedni~ki rad nas nekoliko osniva~a uzveliku podr{ku gradona~elnika Umi~evi}a. Nijeovaj festival po~et kao neka o-ruk radna akcija, dase napravi program za jedno toplo leto, ili fora kaoigrale se delije nasred zemlje Srbije. Naprotiv, do-bro smo prou~ili sve ~inioce, s namerom da u ovuimpozantnu i neverovatno dobro o~uvanu tvr|a-vu ugradimo jedan ozbiljan, me|unarodni pozori-{ni festival, svesni svih problema koji nas ~ekaju.
Jeste kriza bila i pro{le godine i sad je, a za nas}e biti i dogodine i, verovatno, svake naredne. Dasmo ~ekali da se pogodna situacija za osnivanjefestivala Tvr|ava teatar stvori sama od sebe, re-cite sami kad bi to bilo? I da li bi ikad.
Dozvolite mi jedan primer. ^uveni me|una-rodni multimedijalni festival u Bergenu, u Norve-{koj, svake godine po~inje i zavr{ava se `alopoj-kama ~elnika da su jedva sastavili kraj s krajem,uprkos nekoliko dodatnih infuzija i da }e moratiozbiljno da razmisle kako dalje (naravno, govori-mo o desetinama miliona evra). Eto, na{a se festi-valska kriza bar broji u hiljadama evra. Uostalom,moje je mi{ljenje da je u pozori{tu prava kriza sa-mo ona kad nema dobrih glumaca i reditelja, ne-go forpasi re|aju proma{aje, kad se prave tako-zvane predstave za publiku koje upravo ona pot-cenjuje kao jeftinu zabavu, bez obzira {to se ni onene prave za male pare. E ta je kriza zastra{uju}a.
Na nama je da branimo festival Tvr|ava tea-tar da ne zapadne u takvu krizu. Besparicu }emove} nekako pre`iveti. I na{e se dru{tvo uzda, a utome je u tonu sa manje vi{e svim dru{tvima sve-ta, da }e kultura opstati, jer se odr`ava na tome{to su oni koji je stvaraju oguglali na siroma{tvo.� Koja vas je ideja vodila kada ste se prihvatilimesta predsednice Saveta jednog festivala uza~etku?
- Smatrala sam da treba napraviti takmi~arskime|unarodni pozori{ni festival na otvorenom,jer je ~injenica da ga nemamo, a postoji skoroidealno mesto za njega, a to je tvr|ava u Smede-revu. Osim Belefa kod nas se leti ne de{ava ni{tana pozori{nom planu. Belef je me|utim multi-medijalni festival i dobro je {to je takav, jer Beo-gradu je potreban upravo takav raznorodan letnjikulturni profil. Ova se dva festivala prema tomeni u ~emu ne isklju~uju i trebalo bi da razgovara-mo o budu}oj saradnji.� Smederevo, i pored Dunava i tvr|ave, jo{uvek nije zna~ajan turisti~ki centar u zemlji dabi se za Festival moglo ra~unati i na publikukoju ne ~ini samo loklalno stanovni{tvo. Iliupravo Festival ima potencijal koji ovom gra-du nedostaje da bi postao ne samo turisti~ki,ve} i kulturni centar?
- Da, mi smo ovaj letnji festival na otvorenomprostoru osnovali kao poziri{nu, ekskluzivnoumetni~ku instituciju. Cilj nam je da Tvr|ava te-atar postane relevantna ~injenica u na{em teatar-skom ivotu i kulturi, da uti~e na pobolj{anje i vi-talizovanje pozori{nog ivota, kao {to je to, po de-finiciji, ~ine i svi na{i dobri festivali.
A {to se publike ti~e, ako je suditi po pro{logo-di{njem iskustvu, kad je doslovno opsedala pred-
stave, ovaj festival ne}e imati problem posete. Na-protiv, ve} slede}e godine mora}emo razmisliti i omogu}a dva izvo|enja pojedinih predstava da biih videlo {to vi{e gledalaca. Uostalom, i da ne dola-ze gledaoci iz okolnih gradova (samo iz Beogradaredovno idu dva festivalska autobusa), gledali{tebi svako ve~e bilo puno, jer je kulturni puls Sme-dereva sna`an. Ovo je pravi festivalski grad, ~uvenpo odli~nom me|unarodnom festivalu poezijeSmederevska pesni~ka jesen, pa onda tu je i pozori-{na smotra Nu{i}evi dani, kao i festival Patosofira-nje i mnogi drugi doga|aji. Na pravom je mestu,u dobrom je dru{tvu Tvr|ava teatar, zar ne.� Osim iskustva Budvanskog festivala, koji jetako|e jedno vreme vodila Branislava Lije{e-vi}, {ta je jo{ poslu`ilo kao uzor za osmi{ljava-nje Tvr|ava teatra?
- Nemamo mi uzora, mi smo samonikli, divljagradnja, a u ludilu nam ne treba uzor, mada jeponuda velika, ali dovoljno nam je i ovo na{e(smeh). Ne {alim se, ho}u da ka`em da je osnov-ni tlocrt za jedan pozori{ni festival na otvorenomprostoru, uglavnom poznat, pa to je milenijum-ski star model. Na nama je da vidimo {ta je to {tomo`emo da nadgradimo prema prilikama, ne za-to da bi se razlikovali spolja, ve} da se potrudimoda dopunimo, mislim pro{irimo ve} postoje}ufestivalsku ponudu kod nas. Ina~e, jedan festivalmanje vi{e, ne bi vredelo truda.� Mo`da za uspe{nost Festivala nije nebitno ito {to su na njegovom ~elu dve ene, {to u ovojzemlji, pa i kulturi, nije ~esto?
- Pa dajte nam i neki kompliment, neko pri-znanje, mislim, malo nas pohvalite, {ta mislite dasmo mi izabrane da vodimo taj festi-val samo zato {to smo ene, a?
E, sad se stvarno {alim, znam da vi to ne mislite.Samo da dodam Goricu Popovi} i ona je u Save-tu, a uz nas je i brigada odli~nih saradnica: redi-teljka Sun~ica Milosavljevi}, dramatur{kinja Ma-rina Milivojevi} Ma|arev, producentkinja IrenaKuni}, savetnica za medije Marija Ani~i}, pa Bo-jana Menkovi}, Marijeta Radi{i}, Marija Pe{i},Sofija Petrovi}, Mirjana \or|evi}, Marina Mi{i},koordinatorke, i slu`benice koje ne daju da stanema{ina, da pomenem samo neke od njih, a sve suzaslu`ile pohvale.
Za ovakve stvari kao {to je osnivanje festivala iodr`avanje ustanove u `ivotu, treba mnogo ludilakoju ljudi blagonaklono zovu upornost. Meni se ~i-ni da ene ipak jesu postojanije i upornije od mu{ka-raca i u poslu i u ljubavi. Mo`da zato {to nemaju to-liki strah i paniku od poraza. Me|utim, ovoga putaimale smo veliku podr{ku od mu{ke ekipe osniva~ai ~lanova Saveta, Slobodana [uljagi}a, DragoljubaMarti}a, Nikole Mirkova i ve} pominjanog grado-na~elnika Umi~evi}a. Dobro smo udru ili vredno-}u, brzinu i tvrdoglavost, sad smo dosta jaka ekipa.�Kako vidite budu}nost Tvr|ava teatra?
- Ne bih htela da pola`em nikakve zakletve nida glasno ma{tam, ali imamo dobrih planova imislim da imamo dosta {anse da ne{to uradimo.Evo, vide}ete. Dobro organizovan festival, sop-stvena produkcija, zna~ajna saradnja s drugimfestivalima ove vrste, razmena ideja, radionice,skupovi, promocije, javni ~asovi, resitali, koji }ese odr`avati tokom festivala. Pa malo li je! �
„Festival Tvr|ava teatar - Smederevodeterminisan je polo`ajem iuslovnostima kao festival
ambijentalnog karaktera“, istakla je, govore}i oprofilu i programskim karakteristikamafestivala na njegovom po~etku, umetni~kadirektorka Branislava Lije{evi}. „Pravipozori{ni festival u ambijentu i podotvorenim nebom, na tvr|avama kojesu idealno okru`enje za izvo|enjeatraktivnog pozori{nog programa,izrazito nedostaje u letnjoj ponudipozori{nog ivota u Srbiji“, dodala je,objasniv{i tada da je ideja da festivalponudi „{est reprezentativnihpredstava srpske pozori{ne produkcijei regiona, sa tendencijom da se pro{irina zemlje Dunavske regije, kao ipozori{nu produkciju pozori{ta izSmedereva, koja istra`uje fenomengrada, njegove kulturne slojeve, mitovei savremenost“, i najzad, „jednu do dvesopstvene produkcije ili koprodukcije“.Internacionalna dimenzija programadonosi spektakle koji se kod nas moguvideti jedino na Bitefu.�Predstavom „Do Do Land“ iz SanSebastijana na otvaranju, Tvr|avateatar ove godine opravda}e svojpridev „ambijentalni“ (festival).Kakav spektakl }emo videti ovogaputa i koje su jo{ predstave naovogodi{njem festivalu sli~nog tipa?
- Za otvaranje ovogodi{njegTvr|ava teatra vide}emo jedini spektakl uovogodi{njoj selekciji. Time otvaramo kapijetvr|ave za desetodnevna de{avanja i pozivamogoste iz okolnih gradova da vide ne{to od ~egazastaje dah.
Naime, teatar Puho izve{}e svoju predstavu nakranu visokom trideset metara a glumce }emogledati kako savla|uju zakone fizike dok svojimtelima u vazduhu istra`uju prostor uz ivumuziku {panskih muzi~ara. Predstava je i lepa iuzbudljiva i prili~i otvaranju jednogambijentalnog festivala. U Velikom gradusmederevske tvr|ave ogroman broj ljudi, kojepozivamo i ovim putem, u`iva}e unesvakida{njem do`ivljaju. Na otvaranje se dolazibez pozivnica, ulaznica, tako da su svi dobrodo{li.�Rekli ste da je pro{logodi{nji programpokazao u kom smeru treba da ide Festival.Koji je to smer?
- Pro{logodi{nji Festival pokazao je kakomo`e da se razvija program Tvr|ava teatra.Glavni i prate}i program mogu i treba da budukompatibilni i da se izvode kao celina, s tim {toprate}i vi{e izlazi u prostor grada, na trg, ulicu,
a glavni se odvija na sceni u Malom gradu. Tako}e i ove godine teatri Pavana iz Amsterdama iTheatre en Vol iz Sasarija sa tri predstaveanimirati ulice i trg u centru Smedereva, dok }epredstava teatra Pattos igrati na glavnoj sceni.
Ono {to je pokazalo iskustvo pro{logodi{njegFestivala jeste da se ne treba bojati ni modernihrediteljskih re{enja (kakva je bila Bura Andra{aUrbana) ni pu~kih komedija (kakav je bioDundo Maroje) Kokana Mladenovi}a, ukoliko
se te predstave prepoznaju kao trud i kvalitet sazna~ajno pomerenim rediteljskom „~itanjem“.� Istakli ste da selekcija koju ste kaoumetni~ka direktorka ponudili ove godinedonosi druga~iji presek ovda{njeg teatra. U~emu se ogleda ta razli~itost i postoji likoncept koji objedinjuje izabrane predstave?
- Osnovni koncept je da se prona|upredstave koje imaju {ta da saop{te gledaocu aposebno ako ga mogu, kao u nekim
slu~ajevima, i opomenuti i edukovati.Pozori{ne sezone obi~no ne nude obiljedobrih predstava, ali postoje zna~ajnepredstave koje mogu da se ponudepublici u izboru kakav nijeprepisiva~ki. Neke su izostavljene izselekcija Sterijinog pozorja i ja samimala sre}u da mogu da ih stavim uprogram na{eg Festivala. Ovde mislimna Proslavu Ateljea 212 u re`iji IveMilo{evi}, Bu|enje prole}a Pozori{taDu{ko Radovi} u re`iji Anje Su{e,Ljudsku tragediju Novosadskogpozori{ta u re`iji Kokana Mladenovi}a.Sve predstave imaju neku svojuposebnost i zato sam ih uzela uovogodi{nju selekciju.�Da li je jedan od preduslova da sepredstava na|e na Smederevskomfestivalu i taj da se scenski uklapa uprostor srednjevekovne tvr|ave,odnosno, da li gledanje jednepredstave, koja se ina~e odvija uzatvorenom prostoru pozori{ta, podotvorenim nebom, dodaje ili isti~eneke njene dimenzije?
- Ove godine nastavljamo saistra`ivanjem prostora u Malom gradu
gde je pro{le godine bila glavna scena. Scena jesada postavljena druga~ije. Vizure }e bitizanimljivije, to je novi kvalitet, me|utim, zaselektovane predstave je bitno da se mogu lakouklopiti u prostor, nekad bez dekora koji sekoristi na mati~noj sceni, nekad sascenografijom. Moje iskustvo mi govori dadobro odabrane predstave, koje je uop{temogu}e preneti na otvorenu scenu, obi~nodobijaju novu dimenziju i druga~ije su negoigrane na sceni kutiji. Vrlo je po`eljno i dareditelji razigraju postoje}i prostor kako je topro{le godine uradio Andra{ Urban, daiskoriste prednosti nove scene, {to pobolj{avautisak predstave u izmenjenim uslovima. Natome }emo i ove godine insistirati.�U programu se na{la i jedna predstava kojastriktno ne pripada prostoru Srbije - „Metakza sve“ u izvo|enju Rije~kog HKD po tekstumladog srpskog autora Du{ana Spasojevi}a.Da li su i takvi, uslovno re~eno, regionalniprojekti, ne{to ka ~emu }e se ubudu}e kretatiTvr|ava teatar?
Vida Ognjenovi}, predsednica Saveta festivala Tvr|ava teatar
Na pravom mestu i u dobrom dru{tvu
MILENIJUMSKI MODEL
Ivana Matijevi}NOVA DIMENZIJA
Ivana Matijevi}
Branislava Lije{evi}, umetni~ka direktorka festivala Tvr|ava teatar
Predstave koje imaju {ta da saop{te gledaocu
Osnovni koncept je da seprona|u predstave koje imaju{ta da saop{te gledaocu, aposebno ako ga mogu, kao unekim slu~ajevima, i opomenutii edukovati. Pozori{ne sezoneobi~no ne nude obilje dobrihpredstava, ali postoje zna~ajnepredstave koje mogu da seponude publici u izboru kakavnije prepisiva~ki. Neke suizostavljene iz selekcijaSterijinog pozorja i ja samimala sre}u da mogu da ihstavim u program na{egfestivala
“
s r e d a , 1 1 . a v g u s t 2 0 1 0 .
Moje je mi{ljenje da je u pozori{tu prava kriza samo ona kadnema dobrih glumaca i reditelja, nego forpasi re|ajuproma{aje kad se prave takozvane predstave za publiku kojeupravo ona potcenjuje kao jeftinu zabavu, bez obzira na to {tose ni one ne prave za male pare. E ta je kriza zastra{uju}a
Cilj nam je da Tvr|ava teatar postane relevantna ~injenica una{em teatarskom `ivotu i kulturi, da uti~e na pobolj{anje ivitalizovanje pozori{nog ivota kao {to to, po definiciji, ~ine isvi na{i dobri festivali
Nemamo mi uzora, mi smo samonikli, divlja gradnja, a uludilu nam ne treba uzor, mada je ponuda velika, alidovoljno nam je i ovo na{e (smeh). Ne {alim se, ho}u daka`em da je osnovni tlocrt za jedan pozori{ni festival naotvorenom prostoru uglavnom poznat, pa to je milenijumskistar model. Na nama je da vidimo {ta je to {to mo`emo danadgradimo prema prilikama, ne zato da bismo serazlikovali spolja, ve} da se potrudimo da dopunimo, mislimpro{irimo ve} postoje}u festivalsku ponudu kod nas
“
tvr|ava teatar
>>>Strana VI
Foto: Miroslav Dragojevi}
VIVs r e d a , 1 1 . a v g u s t 2 0 1 0 .
tvr|ava teatar
ZEMLJA DO DO/DO DO LANDTeatar Puho, San Sebastijan ([panija)
Predstava koja se odvija u vazduhu i menja nebo u magi~nuzemlju gde je sve mogu}e i gde je svaka slika podsticaj ljudima dasanjaju o letenju.
Prema motivima romana Alisa u Zemlji ~uda Luisa Kerola;Martín Herrero, Gastón Iungmann, Sara Serrano, Luciano
Trevignani, Cristián Weidmann (ideja);Sara Serrano i Luciano Trevignani (re`ija);Lázaro Acosta, José María Bañón, Adán García, Fabián Ñíguez,
Gigi Rodríguez, Isabel Teruel, Mª José Santiago, Gema Segura,Cristián Weidmann (performeri);
Paula Nogueira - vokal, Adriano Galante - bas i vokal, GastónIungmann - gitara, Juan Colmenar - bubnjevi, Félix Serrano -klavijature (muzi~ari);
Martín Herrero (reditelj i trener glumaca), Cristián Weidmann(scenograf i kostimograf), Joaquín Lisón Braq (dizajner svetla),Gastón Iungmann (kompozitor i muzi~ki direktor), Leonardo Bianchi(tehni~ar zvuka).
SREDA, 11. avgusta od 22 sata, Veliki grad - Glavni program
PLASTI^NE BA[TE/GIARDINI DI PLASTICATeatro Koreja, Le}e (Italija) & PATOS, Centar za kulturuSmederevo (Srbija)
Predstava hvata poglede, a ostavlja ma{tu da neobuzdano juri.Onaj ko odlu~i da se prepusti njenoj ~aroliji, neka se pripremi za putpun iznena|enja u potrazi za magi~nim svetovima, gde boje,svetlost i zvuci prate svoje elje.
Salvatore Trama}ere, Teatro Koreja (re`ija); Saradnici MariaRosaria Ponceta, Antonella Jalorenci, Teatro Koreja (saradnici);
An`elka Vuli}, Ana Pa{ti, Miljan Guberini} - PATOS (izvo|a~i).
^ETVRTAK, 12. avgusta od 21 sat, Mali grad - Prate}i program
RUMUNIJA 21Narodno pozori{te U`ice (Srbija)
Rumunija 21 je suvremena komedija s pjevanjem i ne{to pucanjakoja bez uvijanja govori o rumunskoj - ali ne samo o rumunskoj -tranziciji i procesu ulaska u Europsku uniju (...) predstavu koja }eistovremeno biti rado gledana i kao zabava i kao opomena.Opomena protiv ne~ovje~nosti u tranzicijskom vremenu kojepoprima mitske, arhetipske dimenzije.
Peka [tefan (autor), Goran Golovka (reditelj);Igor Borojevi}, Tanja Jovanovi}, Nemanja Jovanovi}, Vahidin
Preli}, Tijana Karai~i} i Mom~ilo Muri} (uloge).
PETAK, 13. avgusta od 21 sat, Mali grad - Glavni program
BU\ENJE PROLE]AMalo Pozori{te „Du{ko Radovi}“, Beograd (Srbija)
De~ja tragedija Franka Vedekinda, Bu|enje prole}a u re`iji AnjeSu{e osvojila je Granpri na 8. TIBA festivalu.
Frank Vedekind (autor), Anja Su{a (re`ija);Ma{a Daki}, Jelena Petrovi}, Jelena Ili}, Damjan Kecojevi}, Milo{
An|elkovi}, Du{ica Sinobad i Milo| Samolov (uloge).
SUBOTA, 14. avgusta od 20 sati, Centar za kulturu Smederevo -Glavni program
SVIRAJ TO PONOVO, SEMBeogradsko dramsko pozori{te (Srbija)
Mo`da i vi{e nego drugde, Vudi Alen se u Sviraj to ponovo, Semotkriva kao su{tinski satiri~ar. @itelji njegovog Menhetna su proteralireligiju, ideologiju i ideale, ali jo{ uvek nisu prona{li ni{ta da popuniprazninu.
Vudi Alen (autor), Marko Manojlovi} (reditelj);Marko @ivi}, Ivana Nikoli}, Dragan Petrovi}, Ivan Tomi}, Ljubinka
Klari} i Sena \orovi} (uloge).
SUBOTA, 14. avgusta od 22 sata, Mali grad - Glavni program
PUTUJU]E POZORI[TE [OPALOVI]Kraljeva~ko pozori{te (Srbija)
Drama o sudbini putuju}e pozori{ne trupe u ratom u`arenomgradu (Simovi}evom rodnom U`icu) je dilema o postojanju razlikeizme|u ivota i glume, po~etku i kraju i jednog i drugog fenomena.
Ljubomir Simovi} (autor), Neboj{a Dugali} (reditelj i scenograf);Zoran Damjanovi}, Jelena Bartulovi}, Jelena Ili}, Aleksandar
Peri{i}, Biljana Kostantinovi}, Zoran Cerovina, Gorica Dinulovi},Neboj{a Dugali}, Predrag Pavlovi}, Vladan Slavkovi}, JasminaRadovi}, Marijana Kos, Nada Stankov i Milena Ili} (uloge).
NEDELJA, 15. avgusta od 21 sat, Mali grad, GLAVNI program
KATE KAPURALICANarodno pozori{te Sombor (Srbija)
Jovan ]irilov: A onda do|e praznik - Kate Kapuralica. Oma`italijanskom neorealizmu, se}anje na melodiju dubrova~kog jezika(...) bujica ma{te i gluma~kog temperamenta... Ovacije. PonosSomboraca u parteru koji kao da ka`u: „Vidite {ta mi imamo“ (Jovan]irilov).
Vlaho Stuli (autor); Jago{ Markovi} (re`ija i izbor muzike);Sa{a Torlakovi}, Branka [eli}, Biljana Keskenovi}, Tatjana [anta
Torlakovi}, Slobodan Te{i}, Radoje u{i|, Vlastimir Velisavljevi} iTanja Bermel (uloge).
PONEDELJAK, 16. avgusta od 21 sat, Mali grad, Glavni program
FOLETI/FOLLETTITeatro Pavana, Amsterdam (Holandija)
Mali radoznali Trol jedva ~eka da publici poka`e svojegimnasti~ko ume}e. Tada se pojavljuje ljubomorni suparnik. Onpoku{ava da nadigra malog Trola i na kraju mu ukrade rep. TadaDrvo odlu~uje da se ume{a i da svojim hipnoti~kim mo}ima naterazlog trola da vrati ukradeni rep. Odjednom se za~uje uznemiravaju}amuzika - to se pribli`ava veliki opasni pauk. Kada jedan od trolovapobedi svoj strah i suprotstavi se pauku, ovaj se pretvara ublagonaklonu Vilu koja donosi sre}an kraj ovoj uzbudljivoj pri~i.
UTORAK, 17. avgusta od 19 sati, Vinski grad - Prate}i program
BOJE/COLORSTeatro Pavana, Amsterdam (Holandija)
Kada se za~uje ~arobna muzika, Boje po~inju da kru`e poprostoru u gracioznoj koreografiji. Tokom o~aravaju}eg plesa one serazdvajaju i lepr{aju na svojim elegantnim krilima, da bi se nakonodre|enog vremena opet spojile i izme{ale.
UTORAK, 17. avgusta od 22 sata, Trg i korzo - Prate}i program
^OVEKOVA TRAGEDIJAÚjvidéki Színház/Novosadsko pozori{te (Srbija)
Kroz Mada~ev tekst, sada poku{avam da redefini{em ko smo mi ustvari, gde se to ~ove~anstvo nalazi danas, na kraju prve decenije 21.veka i do koje mere se umno`avaju stranputice u ljudskom razvojukoje je Mada~ i te kako dobro uo~io i mudro naslutio (K. Mladenovi}).
Imre Mada~ (autor); Kata \armati i K. Mladenovi} (adaptacija);Kokan Mladenovi} (re`ija);
Adam: Aron Bala`, Agota Ferenc i Emina Elor (uloge); IrenaAbraham, I{tvan Kere{i, Livia Banka, Tama{ Varga, Andrea Jankovi~,Zoltan [irmer, Gabriela Crnkovi}, Gabor Pongo, Julia Kokrehel, Tama{Hajdu, s.a. Terezia Figura i Atila Nemet (hor).
SREDA, 18. avgusta od 21 sat, Mali grad - Glavni program
PROSLAVAAtelje 212, Beograd (Srbija)
Svaka porodica ima svoju tajnu. Na proslavi {ezdesetogro|endana danskog industrijalca Helgea, oko sve~anog stolaokuplja se ~itava porodica i njihovi prijatelji. U prazni~nom tonupunom zdravica u obliku sve~anih govora, izlaze na videloporeme}eni odnosi, zaboravljeni, potisnuti i nikada ne izre~eniproblemi. U atmosferi kao iz Kafkinih pri~a, neobi~ne stvari seopisuju na obi~an na~in i kad nam se u~ine normalnim i bliskim, tektada nas istinski {okiraju...
Tomas Vinterberg, Mogens Rukov/Bo hr. Hansen (autori); IvaMilo{evi} (re`ija);
Miodrag Krstovi}, Gorica Popovi}, Bojan @irovi}, Radovan Vujovi},Radmila Tomovi}, Sofija Juri~an, Vlastimir Velisavljevi}, RenataUlmanski, Ivan Jevtovi}, Milan Mihailovi}, Fe|a Stojanovi}, SuzanaLuki}, Jelena Petrovi}, Branislav Jevti}, Bojan Peri} i Mi{a Cvijovi}.
^ETVRTAK, 19. avgusta od 21 sat, Mali grad - Glavni program
B.A.U - BRIGADA URBANEHARMONIZACIJE/BAU - BRIGATTA DIARMONIZZAZIONE URBANATheatre An Vol, Sasari (Italija)
Teatar an vol je danas najva`nija pozori{na kompanija na Sardinijikoja se bavi urbanim teatrom, izvo|enjem izvan pozori{nih zgrada iu drugim nekonvencionalnim izvo|a~kim prostorima - jedinstvenaumetni~ka laboratorija koja je stvorila solidnu reputaciju kakonacionalno, tako i na evropskoj sceni. B.A.U. je predstava koja sezasniva na urbanim perkusijama, na izvo|enju uli~nog pozori{nogumetnika i na gra|enju pozori{nih ma{ina od otpadnog materijala.
Teatar an vol (re`ija); Puccio Savioli i Nelson Leon-Osorio(pozori{ne ma{ine);
Mariapaola Cordella, Maurizio Giordo, Alfredo Puglia, PuccioSavioli, Massimiliano Valente, Valeria Vargiu (igraju);
Luisa Ledda (kostimi); Giovanni Campus (autor zvu~nih pejza`a);Antonio Grandi (svetlo).
PETAK, 20. avgusta od 19 sati, Gradski trg - Prate}i program, van konkurencije
SAN LETNJE NO]IÚjvidéki Színház/Novosadsko pozori{te (Srbija)
Je li ljubav gre{ka ili je tek ponekad samo gre{na? I je li samo akoje gre{na, ljubav prava? Jesu li gre{ka u ljubavi samo poneki ljudi kadse u gre{noj ljubavi na|u? Ja volim tebe a ti njega, on, pak, voli njegaa ne nju... Ups!
Vilijam [ekspir (autor); Zoltan Pu{ka{ (reditelj);Tezej/Oberon: [andor Laslo, Livia Banka, I{tvan Kere{i, Zoltan
[irmer, Julia Kokrehel, Gabriela Crnkovi}, Emina Elor, AndreaJankovi}, Terezia Figura, Agota Ferenc, Aron Bala`, Daniel Husta,Gabor Pongo, Tama{ Varga, Tama{ Hajdu i s.a, Atila Nemet (uloge).
PETAK, 20. avgusta od 22 sata, Mali grad - Glavni program, van konkurencije
D r u g i m e | u n a r o d n i a m b i j e n t a l n i f e s t i v a l T V R \ AVA t e a t a r 0 2 , o d 11 . d o 2 0 . a v g u s t a u S m e d e r e v u
P R O G R A M
VIIs r e d a , 1 1 . a v g u s t 2 0 1 0 . tvr|ava teatarVI
- Festival nije koncipiran da birapredstave koje pripadaju samo prostoruSrbije. On je zami{ljen kao me|unarodni ive} prve godine je imao predstave izNema~ke i Australije. To su pozori{nispektakli kojima nije potreban prevod kao{to su predstave koje ove godine izvode{panski, holandski i italijanski teatar i onifunkcioni{u na bazi poznatog predlo{ka ilineverbalne drame.
To {to ove godine u zvani~nom programupreovla|uju predstave iz Srbije uslovljeno je`eljom da se prika`e niz dobrih predstava kojesu izostavljene iz selekcija drugih festivala.
Na`alost, Metak za sve ne}e se igrati nafestivalu jer neki ~lanovi ansambla rije~kogHKD imaju obaveze u inostranstvu. Po{to je topredstava u kojoj se na najbolji na~inpro imaju vrednosti umetnika iz Srbije iHrvatske, nadam se da }e princip takvesaradnje postati uobi~ajen u na{em regionu. �
PriznanjaNAGRADA za najbolju `ensku ulogu dodelje-na je (jednoglasno) Mariji Medenici, za uloguTamare u predstavi Godo na usijanom limenomkrovu Branka Dimitrijevi}a, u izvo|enju Srpskognarodnog pozori{ta iz Novog Sada („Marija Me-denica svojom ma{tovito{}u i gluma~kom in-vencijom uspela je da netipi~an lik Tamare u~i-ni mogu}im i uverljivim“);NAGRADA za najbolju mu{ku ulogu dodeljenaje (jednoglasno) Miliji Vukovi}u za ulogu Dun-da Maroja u predstavi Dundo Maroje Marina Dr-`i}a, u izvo|enju Kru{eva~kog pozori{ta („MilijaVukovi} ostvario je lik Dunda Maroja najfinijimgluma~kim sredstvima, kojima je u sebi pomi-rio i lik zatvorskog ~uvara i dubrova~kog gospa-ra, te nam u~vrstio veru u komediografiju kaoiskaz neuni{tivosti ljudskog duha);NAGRADA za najbolju re`iju dodeljena je (jed-noglasno) Andra{u Urbanu za re`iju predstaveBura Viljema [ekspira u produkciji Narodnogpozori{ta Ni{ („Reditelj je svoju viziju [ekspirovedrame sproveo filigranskom ma{tom i ~vrstomteatarskom disciplinom, {to je iznedrilo scenskubajku napregnutu protivre~nostima ljudskog`ivljenja. Svojom inventivno{}u, koja stvara te-atarsku ~aroliju, otvorio je nove puteve u sagle-davanju smederevske tvr|ave kao scenskogprostora);NAGRADA za najbolju predstavu festivala do-deljuje se (jednoglasno) Teatru Titanik za pred-stavu Odiseja („Razlo`ena mitska tema uz upo-trebu jakih simbola i znakova, potpomognutasavremenom tehnologijom koja spaja Home-rovo i dana{nje vreme, u~inila je da ova pri~a oOdiseju postane prijem~ivom i aktivira sva ~ulasavremenog gledaoca).
TVR\AVA teatar 01 (2009)@iri prvog festivala Tvr|ava teatar radio
je u sastavu: \ur|ija Cveti} - glumica (pred-sednica), mr Nemanja Rankovi} - glumac i re-ditelj i Goran Golovko - reditelj
TVR\AVA teatar 02 (2010)@iri drugog festival Tvr|ava teatar radi}e
u sastavu: \ur|ija Cveti} - glumica iz Beogra-da (predsednica), Ljiljana Todorovi} - redi-teljka iz Beograda i Matko Boti} - pozori{nikriti~ar iz Rijeke.
Predstave koje imaju {ta da saop{tegledaocuNastavak sa strane II
Svoju podr{ku festivalu u SmederevuMinistarstvo kulture u aprilu je potvrdiloProtokolom o sufinansiranju
programa/aktivnosti Tvr|ava teatra, koji sutada u Ministarstvu potpisali ministar Neboj{aBradi} i direktor Festivala Dragoljub Marti}.Potpisivanje Protokola, koji se odnosi na periodod 2010. do 2012 godine, motivisano jepotrebom da podr`i prvi ambijentalni, letnjifestival u Srbiji, re~eno je tada.
„Uvereni smo da }e ovaj festival, u narednimperiodima, imati nove kreativne podsticaje, kojidolaze iz grada Smedereva i iz celog kulturnog ipozori{nog ivota Srbije i da }e dovoditizna~ajne pozori{ne trupe i institucije iz Evrope isveta“, istakao je Bradi} tom prilikom.�Koliko je za ovda{nju kulturnu sredinuzna~ajno da postoji jedan pozori{ni letnjifestival koji se odvija pod otvorenim nebom?
- Vrlina festivala na otvorenom le`i umogu}nosti da prihvati relativno veliki brojljudi na veoma malom komadu zemlje, sanajve}im brojem sedi{ta, postavljenim nauzbudljivu blizinu scene, uz najmanji mogu}igubitak prostora. Zbog toga su ovakvi pozori{niprostori mnogo ekonomi~niji odkonvencionalnih proscenijumskih prostora.Istovremeno, upravo zbog ~injenice da svidelovi ovakvih prostora nisu podjednakovidljivi, veliki deo skupe scenske opreme nijeneophodan, pa ~ak ni po`eljan.
Publika u ovakve prostore dolazi sa posebnimo~ekivanjima, spremna da prihvati i sadr`aje koji~esto nisu predmet „visoke“ umetnosti, ali i daveoma lako odbaci programe koji ne uspeju da seprilagode ambijentu. Smederevska tvr|ava, kao
jedan od zna~ajnih srednjovekovnih spomenikakulture, pre nekoliko dana je uvr{tena naTentativnu listu svetske ba{tine UNESCO. Ovatvr|ava je i jedan od segmenata programaMinistarstva kulture Putevi kulture - tvr|ave naDunavu. Upravo iz ovih razloga je festivalTvr|ava teatar va`an kao potencijal za razvojna{e kulturne ba{tine, ali i za povezivanje sasavremenom produkcijom, za me|unarodnopovezivanje, za razvoj kulturnog turizma i zaodr`ivi ekonomski razvoj smederevskog kraja.�Koliko je bitno da se takva manifestacijeodvija van nekog od ve} poznatih kulturnihcentara u Srbiji?
- Kulturni sistem za koji se Ministarstvokulture zala`e je sistem su{tinske decentralizacije.
Zbog toga, sem podr{ke postoje}immanifestacijama, u skladu sa vizijom Srbije kaonove dr`ave u evropskom kontekstu, nastojimoda u budu}im vremenima promi{ljeno i planskipodsti~emo nove kulturne manifestacije, {iromSrbije. Za ostvarenje ovog cilja je va`nopartnerstvo na razli~itim nivoima - republi~kom,gradskim i op{tinskim - koje }e izgra|ivatidecentralizovani sistem, u kome }e razli~iti oblicipodr{ke umetni~kom stvarala{tvu omogu}iti vi{ikreativni nivo i kvalitetniji kulturni proizvod.�Kao reditelja verovatno vas raduje jo{ jedna(pri tom, netipi~na) pozori{na scena, ali kadaste na ~elu ministarstva koje treba da izdvojisredstva iz ionako malog bud`eta za jo{jednu manifestaciju u oblasti kulture, da livas postojanje jednog prili~no ozbiljnozami{ljenog i ambicioznog festivala i brine?
- Ja verujem u su{tinsku decentralizaciju. Uzmnogo rada, dovoljno vremena i dozuposve}enosti - to nije idealizacija, ve} sistemkoji funkcioni{e. A za dobre projekte je uvekbilo novca. To mogu da posvedo~im kaoreditelj, upravnik pozori{ta, direktor festivala ikao ~ovek koji je na ~elu Ministarstva. �
Prve pozori{ne putuju}e dru`ine dolaze uSmederevo sredinom 19. veka. Zna se daje otac srpskog glumi{ta Joakim Vuji} ne-
koliko puta dolazio. Godine 1847, u dvori{tu Jef-timija Ugri~i}a, izveo je predstavu pod nazivomSrpski ajduci. Kafana Zeleni venac tako|e je ugo-stila Joakima Vuji}a, kao i trupe Mihajla Dimi-}a, Fotije Ili~i}a i druge. Posebno je bila omilje-na uloga ogromnog Ristivojevi}a, kada kao Haj-duk Veljko razgoni turke uz salve odu{evljenepublike i kre{~endo }emana, kao i monolozi De-spota \ur|a. Od repertoara posebno su izvo|e-ne Smrt Cara Uro{a, Obili}, Pokondirena tikva,Kir Janja i drugo.
Paralelni umetni~ki `ivot odvijao se u viliObrenovi}a, koja je bila i kraljev letnji dvor. Pa-robrodom su pristizale grupe umetnika (pozna-ta je poseta Branislava Nu{i}a, tada upravnikaNarodnog pozori{ta u Beogradu, 1900. godine).Putuju}e pozori{te Topalovi}a, pod imenomSmederevsko pozori{te, radilo je od 1907. do1912. godine. Jedna od prvih Ko{tana u hoteluLaf jo{ 1907. bila je Leposava Ni{li}. Predstaveraznih dru`ina izvo|ene su po kafanama, a iz-me|u dva rata, u salama Sokola, Gimnazije, ho-tela Grand i velikoj op{tinskoj sali.
Odmah posle Drugog svetskog rata Abra{evi}pokre}e pozori{ni `ivot. Ve} 1. februara 1950, u
ekipi su Brana Damjanovi}, glumac i reditelj, i pr-vi direktor, profesor @ivorad Matija{evi}, ~ovek{irokog obrazovanja i francuski |ak. Ansambl jeformiran od ~lanova Abra{evi}a i nekoliko |akaiz gimnazije. Prve predstave su Vatra i pepeo,Sumnjivo lice... Reditelj je Brana Damnjanovi}, ascenografi Dobrila Stojkovi} i Prvoslav Radoi~i}.Predstave su ~esto izvo|ene - mese~no po dvana-est. U prve dve-tri godine sti~u se odre|ena isku-stva, a dolaze i brojna poja~anja. Najomiljenijepredstave su \ido i Ko{tana.
Neprevazi|eni Dobrica Milutinovi} bio jegost ansambla 11. oktobra 1952. godine, {to sedo danas pamti kao veliki datum.
Te godine, Na{ Glas bele`i da je izvedeno 87predstava u Smederevu i 39 gostovanja.
Tre}a sezona donosi niz premijera: Pokoj-nik, Izbira~ica... Krajem sezone Brana Dam-njanovi} odlazi da osnuje pozori{te u Kosov-skoj Mitrovici. Upravnik postaje Du{an Milj-kovi}, koji odmah anga`uje ~ak 16 glumaca izdrugih sredina. Re|aju se Zla `ena, Hasanagi-
nica, Zajedni~ki stan... uz prose~nu posetu od350 gledalaca.
U narednoj sezoni, upravnik i reditelj Jela{inSinovec, uprkos te{ko}a u finansiranju, pripremaniz premijera: Gospo|a ministarka, Smrt majkeJugovi}a, Pop ]ira i pop Spira. Hroni~ari }e zabe-le`iti da je bilans petogodi{njice postojanja: 40premijera, 500 predstava i 170.000 gledalaca.
Pozori{te u sezonu 1955/56. ulazi sa velikimansamblom, glumci dolaze i odlaze, vra}a se iBrana Damnjanovi}. Jela{in Sinovec postavljaPe~albare, [est lica tra`i pisca Pirandela, Euridi-ku Anuja, a onda... odjednom pri~a o ga{enju.Napokon juna 1956, posle „dobrih saveta“ Sve-tozara Vukmanovi}a Tempa, odigrana je opro-{tajna predstava Senke Pavla Ugrinca, a publicisu se ispred spu{tene zavese poklonili rediteljBrana Damnjanovi} i glumci Bosa Stojadinovi},Ru`ica Lazi}, Pavle Ugrinac, Rada Karmu~i},Selimir Simi}, @ivojin Vrani} i Ranko Tri{i}.
Stupilo se u decenije amaterizma koje trajui danas.
Organizuju}i, ve} nekoliko decenija, manife-staciju u ~ast svog sugra|anina, Branislava Nu-{i}a, Smederevo je pokazalo da ima brojnu iobrazovanu publiku. Od pro{le, 2009. godine,impresivni festival Tvr|ava teatar otvorio je {i-rom vrata dvora Despota \ur|a Brankovi}a... iboginji Taliji... i njenim sledbenicima.
Treba li re}i, ostaje nada da }e sve ovo utica-ti na ponovno stvaranje profesionalnog smede-revskog pozori{ta. �
Akustika, prelepi ambijent srednjevekov-nog Malog grada tvr|ave, ali i jedan lepkulturni doga|aj odr`an u leto 2008. go-
dine bili su presudni da u Smederevu za`ivi am-bijentalni pozori{ni festival Tvr|ava teatar.
- U Smederevu je tog leta gostovala bugarskafilharmonija i operski nacionalni hor. Oni su naotvorenoj sceni u Malom gradu tvr|ave izveliBerliozovu operu Faustovo proklestvo koja je do-bro primljena kod na{e publike, ali je i pokazalaizuzetne mogu}nosti koje pru`a ovaj srednjove-kovni ambijent. U publici su tada bili Vida Og-njenovi} i re`iser Sloba [uljagi}, koji su kao i svi,bili prijatno iznena|eni akustikom, ambijentomtvr|ave koja nikoga nije ostavila ravnodu{nim.Tada je Vida Ognjenovi} predlo`ila da napravi-mo jedan zajedni~ki projakt od nacionalnog in-
teresa koji smo tada radno nazvali Tvr|ava -grad teatar. Raspadom SFRJ jedna manifestaci-ja ovakvog tipa ostala je u Dubrovniku, a nakonga{enja zajednice Srbije i Crne Gore druga je na-stavila svoj rad u Budvi. Tako je za`iveo me|u-narodni festival Tvr|ava teatar u Smederevu -ka`e za Danas Predrag Umi~evi}, gradona~elnikSmedereva.
Ovo je jedini pozori{ni festival na otvorenomu Srbiji, koji prema re~ima ~elnog ~oveka grada,treba da popuni veliku prazninu tokom leta ka-da ima manje pozori{nih programa. Tako je, usradnji sa republikom, Smederevo tokom letapostalo doma}in najve}e pozori{ne manifestaci-je u Srbiji, ambijantalnog pozori{nog festivalaTvr|ava teatar.
- Ve} od po~etka smo se trudili da na{ festivalima i me|unarodni karakter i uputuli smo pozivgostima iz Evrope. Pro{le godine, Festival je otvo-rilo nema~ko pozori{e Titanik iz Minstera pred-stavom Odisej se vratio. Ova predstava je izazva-
la veliko ineteresovanje doma}e i strane javnosti,a na otvaranju je bio i nema~ki ambasador u Be-ogradu Volfang Mas. Od po~etka Festival je do-bio podr{ku Ministarstva kulture Srbije i mini-stra Neboj{e Bradi}a - kazuje Umi~evi}.
@elja ~elnog ~oveka grada bila je da se tvr|a-va, koja je stradala u eksploziji uskladi{tene mu-nicije 5. juna 1941. godine, obnovi i da joj se vra-ti izgleda kakav je imala pre ove tragedije.
- Namera nam je bila da skrenemo pa`nju naovaj neponovljivi ambijent i na jednu od ve}ihravni~arskih tvr|ava u Evropi. Ho}emo na ovajna~in da Smederevo afirmi{emo kao zanimljivuturisti~ku destinaciju i do~aramo kako je Srbija`ivela u srednjem veku. Ovaj festival ima i taj je-dan lokalno-istorisjki momenat. Daleke 1430.godina, kada je sagra|en Mali grad tvr|ave, unjoj su gostovale italijanske pozori{ne trupe. Po-novnim dolaskom stranih pozori{nih ansamba-la na scenu u Malom gradu obnavljamo istoriju,staru skoro {est vekova - veli Umi~evi}. �
tvr|ava teatar s r e d a , 1 1 . a v g u s t 2 0 1 0 .
Publika- Za mnoge je bila nepoznanica da li }eovaj Festival privu}i smederevsku publi-ku. Mi smo verovali u Smederevce i to sepokazalo ispravnim ve} na samom po~et-ku Festivala. Reke publike su se slivaleprema Malom gradu. To je bilo najimpo-zantije jer je svako ve~e festivala u publicibilo izme|u hiljadu i hiljadu dvesta ljudi.Na{i sugra|ani prihvatili su, dakle, ovaj fe-stival od po~etka. Za goste iz Beograda,koji su `eleli da do|u i prate predstavesvako ve~e, uporno smo slali autobus ko-ji je kretao ispred crkve Svetog Marka. Po-kazalo se da je to nedovoljno pa su mora-li da {aljemo dva autobusa. Ljudi su i svo-jim prevozom dolazili iz prestonice naovaj festival. I ove godine autobusi }e izBeograda kretati put Smedereva, na festi-val Tvr|ava teatar - poru~uje Umi~evi}.
Predrag Umi~evi}, gradona~elnik Smedereva
Opera iznedrila teatarKAKO SMO PO^ELI
Aleksandar Mani}
JU^E, DANAS...
Tomislav Stevanovi}
Neboj{a Bradi}, ministar kulture
Razvoj kulturne ba{tine i me|unarodnog povezivanja
Za dobre projekte uvek je bilonovca. To mogu da posvedo~imkao reditelj, upravnik pozori{ta, direktor festivala ikao ~ovek koji je na ~eluMinistarstva kulture
“
SU[TINSKA DECENTRALIZACIJA
Ivana Matijevi}
Foto:
FoNe
t
[est godina pozori{ta za {est vekova Smedereva
^lanovi nekada{njeg profesionalnog pozori{ta u Smederevu
Posebno izdanje lista DanasUrednik Dragan Sto{i} � Prelom Zoran Spahi}
Tvr|ava teatar
VIII s r e d a , 1 1 . a v g u s t 2 0 1 0 .tvr|ava teatar