Srbija Za Železa- EiN!i^^ffi^HHk^V:-^ mSHiSVHHEBV'VV ... · koje su Vlada Srbije i Agencija za...
Transcript of Srbija Za Železa- EiN!i^^ffi^HHk^V:-^ mSHiSVHHEBV'VV ... · koje su Vlada Srbije i Agencija za...
EiN!i^^ffi^HHk^V:-^ ; ''''V'. :/''''''- '.v:< -: '-. .- - ■
mSHiSVHHEBV'VV "h^H' -'■' H H H
""~~**"~* l| . m _.^dC,' l~~~~J"~R"?~^-" 3 ~'^~^~~" i" "--""' ■'
___________________________________\___________\\k.~ :.*?. _£_& -■_•■■'-
'^^^^BHHlHfl^^^^^^^^^^Hit^^^HHi" ' HhHhHhHh!hhVhVh^hHhHhHhHhHhVhhHhHhHhHhHhHhHhH^": '^^"■hI; 'll"~* — — — :. ~^--*^iJSS*«ksP
•'fiB^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^H
HS^^BhmHv—-^^~^* i!-^^^^^^^^^^Hk* • jBiiliB I\ _ >_»j £^^^^^^■8?$ - i> / -•? *T aMMHHHHHHHriH \m
__r f^^^^B^^^^KSPMiin! «V; n^ <mBHWJ^^^^^^^^^^^^^^H^B*-¥^B'c^HES3^SK5.ž-B-_fa-S^!-_^^^^^^^^^^^^E!^^^
>._-•"' ' ."'"*".--■'"•*.-. " * ~" n~' ''-'~~- > 'm ~^^^it^ii_________
Za PKB, FAP, Ga-leniku, Železa-ru, Azotaru, PIKZemun, Ikarbus,Preduzeće za pu-teve, Lastu, Poli-tiku, Jat tehniku...
možda "nema zime", odnosno imašanse.
Budućnost je, međutim, neizve-sna za Jumko, Magnohrom, ZorkaŠabac, Prvu petoletku, Holding ka-blova, Industriju stakla Pančevo,Javor Ivanjica, PIM, Župu Kruševac,Slobodu Čačak, Minel transforma-tore, Porečje Vučje, KamenolomDrača Rekovac, EI Elmag, Partizan-ski put, Slavija hotele, Rekreaturs,Geneks, Prvu Iskru, Petar Drapšin,IHP Prahovo, MIN Niš, Šamot, Ma-jevica...
Da li 100, 200, 300 ili 400 firmineće "preživeti" privatizaciju? Tač-nih podataka još nema i sve pro-gnoze su u sferi nagađanja. Jedinoje sigurno da svih 570 preduzeća,koje su Vlada Srbije i Agencija zaprivatizaciju rešile da prodaju itako završe svojinsku transfor-maciju srpske privrede, neće naćikupca (ili strateškog partnera) iprestaće da postoje.
Kako prodati što više društve-nih i preduzeća u restrukturiranjukoja su u portfoliju Agencije za pri-vatizaciju?
Do sada u javnost nije dospelomnogo uspešnih inicijativa direk-tora-prinudnih upravnika predu-zeća koji su se potrudili da nađukupca ili strateškog partnera. Malo
ili gotovo da nema javno saopšte-nih primera da je predsednik nekeopštine uspeo da za neprivatizova-no preduzeće nađe kupca. U tomese do sada najviše isticao premijerAleksandar Vučić, ali ni njegov en-
tuzijazam nije takvog kapacitetada može da "pokrije" mnogo pre-duzeća kojima treba novi vlasnik.
Ne sporeći ličnu inicijativu, ek-sperti Nacionalne alijanse za lo-kalni ekonomski razvoj (NALEDJ,
Srbija > Privatizacija-kakojeuspešnozavršiti
STUDIJASLUČAJAlJDuropack",Kru$evac
|m Duropack- U pri-
premamaza privati-zaciju u DP
„Dušan Petronijević" sprovedeno je zna-čajno restrukturiranje.
- Posle privatizacije prihodi od proda-je (izraženi u evrima) više su nego udvo-stručeni, dok je tržišno učešće uvećanoza više od 50 odsto.
- Kupac je pored značajnog investira-nja unapredio kvalitet procesa proizvod-nje, uveo integrisani sistem menadžmen-ta i posluje u skladu sa međunarodnimstandardima.
- „Duropack" predstavlja primer priva-
tizacije u kojem strateški investitor preu-zima punu kontrolu nad preduzećem i ukojem nema posebnih problema.
Predstavlja tipi-ćan primer radnič-kog akcionarstva jerpreduzeće nije bitnopromenilo način po-
slovanja u organizacionom, tehnološ-kom, finansijskom i upravljačkom pogle-du.
- Posle drugog kruga privatizacije2007. godine, a zatim i raskida ugovorasa bugarskim investitorom, preduzećeubrzano propada, a pored problema saIikvidnošću i viškom zaposlenih, ima i
FOPA-VlacUtinHan"
JmBbmBms.
značajan problem zagađenja životne sre-dine.
STUDIJASLUČAJA2„Rudnik".Rudnik
- Pre privatizacije, po-slednji put zabeležio jepozitivan neto rezultat1999. godine, dok su ku-mulativni gubici u perioduod 2000. do 2004. godinepremašili iznos od 3 mili-
ona evra.
- Po sprovedenoj privatizaciji predu-zeće je bitno poboljšalo svoje poslovanjei značajno povećalo broj zaposlenih.
- Kupac je u osnovna sredstva, od tre-nutka kada je postao vlasnik do kraja
<lmwL_!
K>tr eba zeniliista-.- „■ ••'"•... ■ • .-.^IJ:^ ,.■■'•.*.■....-..■_.;■.•.- -
-~~ ' "*"-\r"""^- »f^»jii^'-BP3LLi.^i^^^BH^^^^^^^H^lL\ I A VhIIp
"2^ : V : »r'-' ,"»*«» j..' i -■.' ■'■- , -■ ■ ' J ".'?"!;.-■.■ .iit .-■■
uz pomoć Agencije USAID, napra-vili su studiju slučaja dosadašnjihpet uspešnih i pet neuspešnih pri-vatizacija u Srbiji i na osnovu togapredložili sistemska rešenja za us-pešan završetak privatizacije. Pre-
poruke NALED-a i USAID-a usme-rene su na otklanjanje problemakoji nisu rešeni donošenjem novogZakona o privatizaciji.
Jedan od važnih zaključaka teanalize je da "nije realno očekivati
veće braunfild investicije u Srbiji,osim za nekoliko većih preduzećau restrukturiranju".
Ključna ocena je da preostalapreduzeća za privatizaciju nisuatraktivna za kvalitetne i strateškeinvestitore (presudni za privati-zaciju), jer oni nisu spremni da ihkupe i tako preuzmu rizik nere-šenih imovinsko-pravnih odnosanad građevinskim zemljištem,viška zaposlenih i prezaduženostifirmi".
Insistiranje na kvalitetnim inve-stitorima je važno kako se ne bi po-novila praksa iz nekih dosadašnjihprivatizacija koja je, između osta-log i zbog loših sistemskih propisa- prodaja na rate i odsustvo kon-trole pranja novca - dovela do ne-gativne selekcije investitora.
A ključna preporuka studije gla-si - ukoliko Vlada želi da uspešnozavrši privatizaciju, njeni "prio-ritetni zadaci su rešavanje viškazaposlenih i vlasništva nad zemlji-štem".
Pitanje konverzije Vlada iParlament treba poMčki da„preseku"
2013. godine, uložio ukupno 5,4 milionaevra.
- Kriza u poslovanjurudnika kulminirala jeavgusta 2002. godine,kada obustavlja proi-zvodnju, od čega se nika-da nije oporavio.
n SuvaRuda",Raška
- U stečajnom postup-ku stečajni dužnik je tek iz četvrtog putaprodat kao pravno lice Koncernu Farma-kom MB Šabac, koje je u tom trenutkubilo većinski vlasnik nekoliko rudnikaolova, cinka i antimona.
- Kupac je sredstva za početak proi-zvodnje u rudniku obezbedio 2011. go-
dine iz kredita IFC i dodatne kreditnelinije kod domaćih banaka. I pored Eestihnajava da će se investirati u neophodnasredstva za otpočinjanje proizvodnje, dotoga suštinski nikada nije došlo i rudniknije počeo da radi.
STUDIJASLUČAJA3„GošaMontaža",VelikaPlana
Redak primeruspešno sprove-denog radničkogakcionarstva, pričemu radnici nisu
dobili većinski paket akcija besplatno,već su ga kupili na javnoj aukciji.
- Otpust duga državnih poverilaca bioje verovatno presudan za uspešnu pro-
daju, jer je spremnost potencijalnih ku-paca da preuzmu navedene dugove hilaupitna.
- firma je povećala efikasnost poslo-vanja, u opremu je investirano 4 milionaevra. Društvo posluje kroz integrisanisistem menadžmenta koji je sačinjen odsistema upravljanja kvalitetom premarelevantnim standardima.
Problemipočinju već po-četkom 90-ih go-dina sa stečajempreduzeća. Posle
prinudnog poravnanja sa poveriocima,preduzeće izlazi iz stečajnog postupka i
„Zavarivać", Vranje
ZAVARIVAĆ
Zato se Vladi i Parlamentu sa-vetuje da što hitnije "političkipreseku" i odluče šta će uraditi saspornim nasleđem Vlade MirkaCvetkovića i kontroverznom kon-verzijom prava korišćenja u pravosvojine nad zemljištem preduzeća,koja je faktički zaustavila privati-zaciju u Srbiji. Drugi savet je da seobezbede veća sredstva u fondovi-ma za rešavanje sudbine zaposle-nih u preduzećima u restrukturi-ranju i stečaju (Tranzicioni fondi Fond solidarnostij. Treći savetje sprečavanje daljeg zaduživanjakompanija koje se prodaju.
Pomoć opština i gradova upodsticanju privatizacije ogledase, prema oceni autora Studije, ustvaranju kvalitetnog poslovnogokruženja, pre svega kroz sma-njivanje parafiskalnih nameta, jerstrateški investitori pozitivno re-aguju na podsticaje, a njihov do-lazak je od neprocenjive važnostiza uspeh privatizacije (oni ulažu unovu tehnologiju i modernizacijupreduzeća i sprovode operativnorestrukturiranjej. Sa druge stra-ne, neuspele privatizacije utičuna smanjenje budžetskih prihoda
lokalnih samouprava (pre svegaustupljenih prihoda, čime direk-tno smanjuju njihovu fiskalnuautonomiju). Lokalnim samou-pravama konkretno se savetuje dapredujmljuju troškove stečajnogpostupka, da traže od stečajnogsudije da deponuje sredstava ste-čajnog dužnika kako bi se obezbe-dilo plaćanje komunalnih usluga ida uđu u privatizaciju sporednihdelatnosti javnih komunalnih pre-duzeća.
Za eksperte NALED-a i USAID-a ključno je pitanje - da li ćedržava i pod kojim uslovimapriznati kupcu nekog preduzećapravo svojine na građevinskomzemljištu nad kojim su u mo-mentu privatizacije imali pravokorišćenja, što im je omoguća-valo pravo građenja. Ovu dilemupravno je moguće rešiti na neko-liko načina: potpuno ukinuti na-knadu za konverziju (stav stra-nih i dornaćih investitora), nedozvoliti konverziju (stav udru-ženja građana koja zastupaju in-terese restitucije) ili omogućitikonverziju uz plaćanje pravičnenaknade (najšire podržavanaopcija u javnosti).
Kao efikasno rešenje (i u skla-du sa odlukama Ustavnog suda)u studiji NALED-a predlaže se dase ponovo omogući pravo građe-nja po osnovu prava korišćenja nagrađevinskom zemljištu. A pitanjekonverzije rešavalo bi se uz detalj-nu analizu efekta različitih opcijakoje će izraditi nezavisni eksperti,na osnovu koje će Vlada i Parla-ment doneti odgovornu političkuodluku. 5
Biće mnogo više kupaca negodo sada ako im se pono voomogući pravo građenja poosnovu prava korišćenja nagrađevinskom zemljištu
Ministarka građevinarstva, saobraćaja iinfrastrukture Zorana Mihajlović izjavila je da ćenovi Zakon o planiranju i izgradnji biti usvojenbez dela koji se odnosi na konverziju zemljišta, aliuz mogućnost da oni koji imaju pravo korišćenjazemljišta, imaju i pravo gradnje.
Novizakon
započinje krajem 2000. godine privatiza-ciju prema odredbama Zakona o svojin-skoj transformaciji.
- Posle drugog kruga privatizacije (kraj2008) pogoršava se poslovanje. Nekolikofaktora presudno je uticalo na to: ekster-ni faktori (svetska ekonomska kriza),značajna odstupanja između stvarnogi stanja prikazanog u finansijskim izve-štajima pre privatizacije, interni proble-mi poput loše finansijske pozicije, viškazaposlenih i narušenog odnosa izmeđuzaposlenih i novih vlasnika.
STUDIJASLUČAJA4„Zdravlje",Leskovac
Niskaprodajnacena posle-dica odsu-
stva interesa potencijalnih kupaca i po-trebnih izdataka za socijalni program.
- Izdaci po osnovu socijalnog pro-grama dostigli su čak 24,76 milionaevra.
- Do kraja 2013. godine kupac je inve-stirao oko 50 miliona evra. Broj zaposle-nih 2013. čini samo 19 odsto broja zapo-slenih na kraju 2000. godine.
(f) ZDRAVLJE>£!� Aaavn compony
- Od samog početkaprivatizaciju bilo je nizproblema koji su dopri-neli potpunom slomu.
- Privatizacija premaZakonu o svojinskoj
transformaciji stvorila je dve grupe vla-snika sa oprečnim ciljevima.
- Sumnje u regularnost samog postup-ka drugog kruga privatizacije, u regular-nost izvršene dokapitalizacije od stranekupca „Jaka 80", nesavesno i nezakonitoposlovanje uprave koju je postavio kupac.
- Niz problema u vezi sa farmaceut-skim sektorom u Srbiji.
- Sumnje u nesavesno i potencijalnonezakonito poslovanje nove uprave kojusu postavili radnici posle raskida priva-tizacije.
„Jugoremedija", Zren janin
JugoremedijaZrenjanin
STUDIJASLUČAJA5„BanatsldDespotovac"
Posle pri-vatizacije be-leži značajno
bolje poslovne rezultate. Ulaganje u os-novna sredstva je osnovni razlog zbog
-__/
čega beleži rast vrednosti ukupne po-slovne imovine, a pozitivni efekti prome-ne fer vrednosti imovine i pozitivni netorezultati iz poslovanja osnovni su faktorikoji su uticali na rast vrednosti sopstve-nog kapitala.
JHalaBosna"
*0Privatizovana
krajem maja 2007.godine, kupac - kon-zorđjum fizičkihlica protiv kojih su
kasnije pokrenuti krivični postupci, alisu ta lica ubrzo, koristeći zakonsku mo-gućnost, ustupila preduzeće novom vla-sniku.
- Period posle privatizacije karakteri-šu skriveni vlasnički odnosi, nesavesno ipotencijalno nezakonito poslovanje.
- Tipičan primer korišćenja privatizo-vanog preduzeća kao kolaterala kako bise dobili krediti koje koriste povezanalica za kupovinu novog preduzeća.
- Ovaj slučaj ukazuje na vezu izmeđuodređenih banaka i jednog broja privati-zacija. Reč je po pravilu o domaćim banka-ma (u privatnom ili državnom vlasništvu),od kojih su mnoge završile u stečaju. I