splitski skauti su boravili na području šumarije Klana

Časopis za popularizaci ju šumarstva | Broj 225 | Godina Xviii. | zagreb, rujan 2015. | issN 1330 – 6480

Rezime požarne sezone

Novi pripravnici u Hrvatskim šumamaNovo žarište azijske strizibubeNovi pravilnik o uređivanju

Tema broja

Izdvajamo...

Izviđači u Šumariji KlanaObnovljena Zlatna greda Šumarija Čakovec

sadržaj 3 prikazi šume kroz oči velikih umjetnika

4 Dođite na 15. Dane slavonske šume u Našice

5 Novi pripravnici u Hrvatskim šumama

6 toplo i vatreno ljeto

8 otkriveno novo žarište azijske strizibube

10 promjena je mnogo, stoga oprez!

11 povećani smještajni kapaciteti lD-a zlatna greda

12 zbrinuta ugrožena jedinka orla štekavca iz čazmanske šume

14 splitski skauti su boravili na području šumarije Klana

16 šumari za sigurniji i ljepši zagreb

17 vijestice iz podružnica

Mjesečnik »Hrvatske šume« | izdavač: »Hrvatske šume« d.o.o. Zagreb | predsjednik uprave: Ivan Pavelić | Glavni urednik: Goran Vincenc | Novinari: mr. sc. Irena Devčić, Marija Glavaš i Goran Vincenc | uređivački odbor: predsjednik Branko Meštrić, Ivan Hodić, Mladen Slunjski, Herbert Krauthaker, Čedomir Križmanić, Željka Bakran | adresa redakcije: Lj. F. Vukotinovića 2, Zagreb; tel. 01 4804 169; faks 01 4804 101 | e-mail: [email protected]; [email protected] | Uredništvo se ne mora uvijek slagati s mišljenjem autora teksta. | Naslovna stranica: Tihi stanovnik šume, Goran Dorić | zadnja stranica: E moj Lastane..., Goran vincenc | Grafičko oblikovanje: Josipa Glavaš | lektura i tisak: Intergrafika TTŽ d.o.o., Bistranska 19, Zagreb | Naklada: 6200 kom |

CJENIK OGLASNOG PROSTORA Jedna stranica (1/1) 3600 kn; pola stranice (1/2) 1800 kn; trećina stranice (1/3) 1200 kn; četvrtina stranice (1/4) 900 kn; osmina stranice (1/8) 450 kn. | Unutarnje stranice omota (1/1) 5400 kn; 1/2 stranice 2700 kn; 1/3 stranice 1800 kn; zadnja stranica 7200 kn (tu stranicu nije moguće dijeliti). | U ovu cijenu nije uračunat PDV koji plaća oglašivač. |

20 između dvije rijeke

23 monitoring lastavica i piljaka

24 Kiselo drvo – ruj

26 opasni put svile

28 mir i tišina spačvanskoga bazena

30 Najcjenjeniji među vrganjima

31 sikavica je prirodni čistač jetre

32 ikona afričke divljine

34 lice s tjeralice

35 Dječji kutak – tema “lasica”

2 HRVATSKE ŠUME bRoj 225 l RUjAN 2015.

HRVATSKE ŠUME bRoj 225 l RUjAN 2015. 3

Najava

Hrvatski nadrealist Radovan Ivšić nikad nije krio svoju povezanost sa šumom koju je upoznao tijekom života na lugarnici oštrica na Slje-menu, nakon što je izopćen iz umjetničkih krugova poslijeratne ju-goslavije. Tim povodom Muzej suvremene umjetnosti, u suradnji sa Hrvatskim šumama, otvara 24. rujna izložbu Nepokorena šuma koja je posvećena ovome velikome pjesniku i dramaturgu. Prilika je to da u ovoj godini u kojoj slavimo 250 godina šumarske struke promotri-mo šumu iz jedne druge, umjetničke perspektive.

Radovan Ivšić (Zagreb 1921. – Pa-ris 2009.), pjesnik i kazališni pisac, uspio je biti zabranjen i za vrijeme

njemačke okupacije i za Titova režima. Zapravo mu hvalitelji socijalističkog realizma, potpomognuti prvim jugosla-venskim nadrealistima, koji postupno postaju staljinisti i/ili titoisti, zatvaraju vrata kazališta punih trideset godina. Isto vrijedi i za njegovu poeziju; osuđuju je iz istih razloga kao i njegovu poemu Narcisse, koju je još 1942. ustaški režim zabranio kao simbol dekadentne um-jetnosti.

Preko noći postaje poglavito prevo-ditelj, ne samo Ispovijesti Jean-Jacquesa Rousseaua ili Molièreova Don Juana, već i autora kao što su Maeterlinck, Mari-vaux, Mérimée, Apollinaire, Giraudoux, Ionesco, Breton, Césaire... S obzirom da je u Zagrebu proglašen personom non grata, jedno vrijeme živi u lugarnici Oš-trica na Sljemenu, gdje je u miru priro-de preveo većinu svojih prijevoda. Život u šumi mu postaje inspiracija za budu-ća djela koja će kasnije napisati u Parizu.

Između 1941. i 1956., kao kazališni autor, piše mnogo kazališnih tekstova od kojih je najpoznatiji Kralj Gordogan (1943.), što André Breton navodi kao značajan datum u nadrealističkim pre-gledima događaja.

Godine 1954. uspijeva stići do Pari-za, gdje nastavlja živjeti i gdje, na poziv Andréa Bretona i Benjamina Péreta, su-djeluje u svim manifestacijama nadrea-lističkog pokreta. Otada piše gotovo is-ključivo na francuskom.

Nakon raspada nadrealističkog pokreta 1969., osniva grupu s nekoliko prijatelja, među kojima su Toyen, Geor-ges Goldfayn, Annie le Brun, Éditions Ma-intenant, u namjeri da nastavi tu pustolo-vinu, ne polažući pravo na bilo koji naziv.

Tijekom 1970-ih godina djelo Rado-vana Ivšića se malo-pomalo rehabilitira u Jugoslaviji pod pritiskom mladih nara-štaja koji čak biraju naslov jednog njego-vog komada, Gordogan, za naziv svojeg časopisa. Nekoliko je njegovih pjesničkih djela nadahnulo slavne slikare. Tako je Miró ilustrirao pjesmu Mavena, objav-ljenu u Francuskoj 1960. I obratno, tu je Bunar u kuli u izdanju iz 1967., gdje Ivšić pretače u riječi dvanaest kineskih tinti koje mu je darovala Toyen.

Njegovo shvaćanje poezije odredilo je život bez ustupaka. - Od pjesnika, - pi-sao je, - treba zahtijevati samo jedno; da ne prestane biti pjesnik. Ali on prestaje biti pjesnik čim pristane pisati jezikom koji laže, drvenim, mrtvim jezikom, na-redao li on tisuće stihova.

I tako sve do 1994., kada jasno kaže da ga jedna riječ nije nikad izdala, riječ NE.

NepokoreNa šuma – Hommage radovaNu IvšIću

prikazi šume kroz oči velikih umjetnika

Tekst ■ Foto: goran vincenc

u Ivšićevim djelima poput Narci-sse te u najpoznatijoj drami Gordogan kao i u kasnijim zbirkama pjesama Bu-nar u kuli i Crna, autor tematizira šumu kao višeslojni i višeznačni prostor prepun dojmljivih misaonih i vizualnih poruka.

Izložba je koncipirana u pet temat-skih krugova: Opustošena šuma, Šuma beskrajnog početka, Mjesto izmješte-nosti, Šuma preobrazbi i Šuma znako-va i munja.

Tematski krugovi objedinit će goto-vo dvjesto djela iz razdoblja od 17. st. do današnjih dana, a uključuju crteže, grafike, ulja, gvaševe, litografije, foto-grafije, kombinirane tehnike, te mnoge druge medije, a bit će izložena djela ve-likih svjetskih autora poput Jeana Beno-ita, Gustavea Courbeta, Victora Hugoa, Joana Miroa te domaćih velikana poput Lovre Artukovića, Toše Dabca, Ivana Ge-neralića, Ivana Lackovića, Izidora Kršnja-vog, Vanje Radauša i mnogih drugih.

Stoga vas još jednom pozivamo u MSU 24. rujna kako bi u ovoj slavljenič-koj godini pogledali šumu iz perspekti-ve velikih umjetnika. ■


Dani slavonske šume prera-sli su tijekom ovih godina u jednu od najznačajnijih ma-

nifestacija u istočnom dijelu Hrvatske i stoje uz bok Vinkovačkim jesenima te Đakovačkim vezovima.

Koliko je ova manifestacija popular-na govori podatak kako je prošle godine, unatoč jakoj kiši, našički gradski park bio prepun gostiju iz Hrvatske i susjednih ze-malja koji su uživali u brojnim kulturnim događajima i slavonskim delicijama.

Na danima slavonske šume redovno se predstavljaju i Hrvatske šume d.o.o. te

šumarstvo kao struka. Već tradicionalna predavanja koja se organiziraju u sklopu Dana hrvatske biomase pohode brojni šumarski stručnjaci sa gostima iz raznih dijelova Europe i postali su središnji go-dišnji događaj u promicanju novosti u ovoj grani šumarske industrije.

Natjecanje sjekača slavonskih po-družnica najatraktivniji je dio manife-stacije koji redovno okuplja veliki broj posjetitelja željnih adrenalina i dobre zabave. Mnogima je to i jedina prilika vidjeti na licu mjesta sve vještine koje su potrebne za naporan rad u šumi.

Manifestacija je i idealna prilika za prezentaciju jela koja se mogu kuša-ti u planinarskom domu Jankovac koji posluje u sklopu Hrvatskih šuma d.o.o. Restoran PD Jankovac postao je posljed-njih godina gurmanska meka u koju hodočaste ljubitelji dobroga zalogaja iz svih dijelova Hrvatske i susjednih zema-lja, dok su prirodne ljepote koje ga okru-žuju pravo otkriće svima koji misle da u Slavoniji postoji samo ravnica.

Dani slavonske šume su manifestacija koju svakako treba posjetiti, u prilog čemu govore brojni zadovoljni gosti koji planira-ju povratak u Našice i iduće godine. ■

Najava

jubilarni, 15. po redu Dani slavonske šume održat će se od 10. do 13. rujna u Našicama. Kao i svake godine, u sklopu ove manifestacije održat će se brojni događaji poput Hrvatskih dana biomase, natjecanja radnika sjekača slavonskih podružnica, pokazne vježbe vatrogasnih društava, natjecanja ribičkih društava, sajma obrtnika, sajma gljivara i drugih događaja koji privlače brojne zaljubljenike u slavonsku tradiciju koja je usko povezana sa šumom. organizatori su i ove godine Grad Našice, Hrvatske šume d.o.o., ogranak Matice Hrvatske Našice te Turistička zajednica grada Našica.

daNI slavoNske šume

dođite na 15. dane slavonske šume u Našice Tekst ■ Foto: goran vincenc


Riječ Uprave

Uprava društva Hrvatske šume uputila je poziv za skla-panje ugovora o radu na određeno vrijeme na radnim mjestima pripravnika/ce VSS šumarskog i drvnoteh-

nološkog smjera, pripravnika/ce prvostupnika šumarskog i drvnotehnološkog smjera te pripravnika šumarskih tehničara/tehničaki.

Poziv za primanje VSS pripravnika raspisan je na broj od 48 ugovora o radu na neodređeno, a tražili su se dokaz o dr-žavljanstvu RH, diploma fakulteta, prosjek ocjena, dokaz o dužini studiranja, dokaz o datumu završetka studija te doku-menti kojima se utvrđuje poseban status, jer branitelji i djeca poginulih branitelja ostvaruju prvenstvo sukladno Zakonu o pravima hrvatskih branitelja.

Po prvi puta su Hrvatske šume primale pripravnike pr-vostupnike za što je bio raspisan poziv za 5 djelatnika. Za razliku od VSS pripravnika kojima će pripravnički staž trajati 12 mjeseci, prvostupnicima je ponuđen pripravnički staž u trajanju od 9 mjeseci.

Objavljen je i poziv za primanje na određeno vrijeme za 31 pripravnika šumarskih tehničara/tehničarki kojima je po-nuđen ugovor u trajanju od 6 mjeseci.

Bitno je za naglasiti kako se po prvi puta od kako postoji tvrtka Hrvatske šume pripravnici primaju na ovakav način, putem javnoga poziva.

Dosadašnja ustaljena praksa bila je zapošljavanje priprav-nika na razini podružnica, ali se prilikom obrade podataka i razgovora s kandidatima na posljednjem natječaju za revir-nike, održanom u ožujku ove godine, uvidjelo kako to nije dobra praksa, što treba i pojasniti.

Prije svega, vrlo je različito vrijeme čekanja na objavlji-vanje pripravničkog staža po podružnicama, a često se zna dogoditi i slučaj kada zbog manjeg broja kandidata u nekoj podružnici dođu na red oni koji su čekali kraće vrijeme i ima-ju lošiji prosjek ocjena od svojih kolega u nekom drugom dijelu Hrvatske. kako su Hrvatske šume d.o.o. jedinstveno poduzeće koje gospodari šumama na području cijele RH, Uprava Društva smatra kako je ispravno dati najboljim šu-marima pravo gospodariti tim šumama, bez obzira iz kojeg dijela zemlje ti šumari dolaze.

Logičan zaključak je kako jedino natječaj na razini drža-ve, sa unaprijed jasno propisanim kriterijima, gdje se kroz sustav bodovanja prednost daje kandidatima s boljim uspje-hom i kraćim vremenom studiranja, može osigurati tvrtki najkvalitetniji kadar, dok kandidatima osigurava pravedno i transparentno natjecanje.

Rezultati natječaja, kao i lista svih kandidata sa pripa-dajućim bodovima, javno je dostupna na web stranicama Hrvatskih šuma i nakon ispunjenja kvote pripravnika za ovu godinu bit će dalje redovno mjesečno ažurirana sa novo-pristiglim zamolbama. Na taj će način kandidati koji i dalje čekaju na pripravnički staž moći cijelo vrijeme vidjeti koja je njihova pozicija i kolike su im šanse za dobivanjem priprav-ničkog staža naredne godine.

Vjerujemo kako će ovaj način zapošljavanja pripravnika pridonijeti pravednijem i boljem odabiru kandidata koji će u konačnici predstavljati kvalitetniji kadar, što je definitivno veliki zalog za budućnost tvrtke. ■

ZapošljavaNje

Novi pripravnici u Hrvatskim šumamaHrvatske šume su početkom kolovoza objavile poziv za primanje pripravnika na određeno vrijeme kojim bi se popunile potrebe za upražnjenim radnim mjestima a ujedno bi se nakon dužeg vremena dala prili-ka mladima da prezentiraju znanja za koja su se školovali.


Aktualno

osnovni način izazivanja požara je ljudski nehaj i nepažnja, a u godišnjim statistikama rijetko se spušta ispod 80 %. Među značaj-ne i često isticane načine izaziva-nja požara ubrajaju se namjerno izazivanje požara te dječja igra, navodi se na stranicama Hrvatske vatrogasne zajednice.

Nakon relativno benigne prošle, 2014. godine, kada su vrućine i požari barem u pitanju, Hrvat-

ska se ove godine našla u vatrenoj stihiji. Gorjelo je od Istre do Dubrovnika, a od vatre nije bila pošteđena niti Slavonija. Velike vrućine i izrazita suša pogodovali su stvaranju i širenju požara. Kada bi uz obalu još zapuhala i bura, vatrogasci su mogli jedino bespomoćno gledati kako plameni jezici proždiru sve pred sobom. Ni zračne snage u takvim situacijama ne mogu ništa. Unatoč velikom broju poža-ra kroz čitavu ovu godinu, najznačajniji su svakako oni koji su pogodili Korčulu i Pelješac. Požari su bili tolikih razmjera da se slobodno mogu nazvati prirodnom katastrofom. Izgorjeli su vinogradi, ma-slinici te tisuće hektara šume. Stradali su i poneki objekti, ali na sreću ljudskih žrta-va nije bilo. Prema podatcima Ministar-stva obrane, požari otvorenog prostora u Republici Hrvatskoj u ukupnim šteta-ma izazvanim prirodnim nepogodama sudjeluju sa 6-8 % (iznimno do 12%), ali

zbog potencijalne razornosti, sezonskog karaktera i prostorne određenosti (prio-balje) koje su u izravnoj vezi sa sigurnim odvijanjem turističke sezone, protupo-žarnoj zaštiti u RH poklanja se posebna pozornost. Izbijanje požara u 95 % sluča-jeva vezano je za ljudsku aktivnost, dok je svega 5 % požara izazvano prirodnom pojavom (najčešće udarom groma).

analizom požara u rH u zadnjih 30 godina uočena su dva požarna maksimuma. Prvi požarni maksimum je u ožujku i travnju, gdje veći broj požara izbija u kontinentalnom dijelu i u vezi je početka poljoprivrednih radova. Drugi je požarni maksimum u srpnju i kolovozu i vezan je gotovo isključivo za priobalje i otoke. Najugroženija područja su četiri dalmatinske županije, od kojih se po-sebno ističu Šibensko-kninska i Splitsko-dalmatinska, gdje orografski čimbenici kao što su nadmorska visina, izloženost sunčevim zrakama ili vjetrovima, nagib i oblici terena višestruko povećavaju

požarI

Toplo i vatreno ljetoTekst: Irena devčić ■ Foto: arhiv Hš-a

vjerojatnost izbijanja požara. Prema po-datcima Vatrogasnog operativnog sredi-šta (VOS-a), do 10. kolovoza ove godine zabilježena je opožarena površina od 22.153 ha, u sedam priobalnih županija. Ova površina može se usporediti s pet površina otoka Lastova (Lastovo ima oko 4.600 ha), ili nešto manje od tri površine grada Splita. Najveće posljedice ostavili su ipak požari na Korčuli i Pelješcu.

u dva velika požara, Trstenik (1.125 ha) i ponikve (1.903 ha) na Pelješcu, stradala je šuma, makija i po-ljoprivredne kulture koje život znače na ovim prostorima. Prema još uvijek ne-službenim procjenama, na području op-ćina Orebić, Janjina i Ston stradalo je oko 25 ha vinograda i 12 ha maslinika. Štete su dvojake i odlikuju se posrednim obli-kom (požar), ali i neposrednim oblikom (posolica od kanadera), navode u Savje-todavnoj službi. Tradicionalno vinogra-darski kraj, poznat u cijelom svijetu po dingaču i plavcu malom, pretrpio je veli-ke štete. Proglašena je i elementarna ne-pogoda za pogođene općine na Pelješcu, a hrvatski zastupnici u Europskom parla-mentu zatražili su pomoć od europskog fonda solidarnosti. Pomoć Pelješcu je ite-kako potrebna. No, osim poljoprivrednih kultura vatra je progutala i tisuće hektara vrijednih mediteranskih šuma. Još u tije-ku požara, krajem srpnja, pelješko pod-ručje obišli su i članovi Uprave Hrvatskih šuma d.o.o., Marija Vekić i Ivan Ištok, gdje su održali radni sastanak s načelnikom općine Janjina. Zajedno s voditeljem UŠP-a Split, Zoranom Đurđevićem, i

Zapuštene poljoprivredne površine vidljive nakon pelješkog požara

površine oko prometnica su najugroženije


upraviteljem Šumarije Dubrovnik, Iva-nom Vukićem, obišli su opožarena pod-ručja kako bi se točno odredili parametri prema kojima će se postupati u nared-nom razdoblju.

prema podatcima ušp-a split, na području pelješca u dva požara izgor-jelo je 3.028 hektara šuma i poljoprivred-nih zemljišta. Prema izvještaju Šumarije Dubrovnik, na Pelješcu je ukupno izgor-jelo 1.331 ha šuma i šumskog zemljišta kojim gospodari poduzeće Hrvatske šume. Na oba požarišta izgorjelo je go-tovo 200 hektara primorskog bora, 80 hektara alepskog bora, 10 hektara crnog bora i 236 hektara makije. Ukupna šteta te sanacija opožarenog područja proci-jenjena je na 21.295.442 kuna. Šumarija Dubrovnik izradila je elaborat sanacije, a ono što će svakako stvarati velike pro-bleme jest nagib terena. Opasnost je posebno velika uz prometnice, stoga je glavna cesta na Pelješcu prioritet u budućoj sanaciji. Zaštita tla od erozije jedna je od najvažnijih funkcija šume

ministar obišao opožarena područjaMinistar poljoprivrede Tihomir Jakovi-na sa suradnicima među, kojima je bio i predsjednik Uprave Hrvatskih šuma Ivan Pavelić, obišao je pred kraj kolovoza opožarena područja na Korčuli i Pelješ-cu na kojima je Dubrovačko – neretvan-ska županija proglasila elementarnu nepogodu. Komentirajući štetu nastalu u požaru, ministar se osvrnuo i na opo-žarene šumske površine i naglasio kako 40 posto otpada na šume u vlasništvu države, dok su ostalo privatne šume.

- Hrvatske šume će sanirati držav-ne šume, ali ne isključuje se moguć-nost da šumari pomognu i privatnici-ma - izjavio je Jakovina.(gv)

koja na kršu naročito dolazi do izražaja. Šuma veže i stabilizira tlo i tako ga štiti od odnošenja putem djelovanja vode i vjetra. Gospodarska vrijednost šuma mediteranskog područja izražena kroz vrijednost drvne zalihe je zanemariva u odnosu na neizravne vrijednosti općeko-risnih funkcija. Šumski požari su najveća i stalna opasnost za šume ovog područja. U požarima stradaju veliki kompleksi šuma, što za posljedicu ima promje-nu izgleda okoliša, smanjenje kvalitete

žUPANIjA

bRo

jA P

oŠA

RA

RASL

INjA

PoVR

ŠINA

ha

INDE

KS o

PožA

RENE

Po

VRŠI

NA(Io

P - h

a po

pož

aru)

zRAč

NE S

NAGE

UKUP

No

GASI

TELj

IUK

UPNo

VozI

LAUK

UPNo

Istarska 275 800 2,91 27 1760 655Primorsko - goranska 135 113 0,84 0 853 266Lično - senjska 259 2448 9,45 0 804 331Zadarska 554 6583 11,88 77 2867 1005Šibensko - kninska 849 6575 7,74 88 4658 1741Splitsko - dalmatinska 561 1790 3,19 103 4358 1276Dubrovačko - neretvanska 83 3844 46,31 76 1429 371Ukupno 2716 22153 8,16 371 16729 5645

tala, stvaranje uvjeta za pojavu erozija i odrona, promjene ekološke ravnoteže. Štete na šumama su velike, a sanacija opožarenih površina iziskuje značajna financijska sredstva. U prvoj fazi sana-cije požarišta provodi se uklanjanje svih izgorjelih stabala. Obzirom da su u pe-lješkom požaru stradale velike površine koje su bile obrasle starijim sastojinama primorskog i alepskog bora, potrebno je sačekati i rezultate prirodne obnove. Na dijelovima gdje se pomladak prirodno ne javi provest će se pošumljavanje, od-nosno popunjavanje. Mlade biljke, ukoli-ko je površina uredno sanirana te ako je broj jedinki po površini zadovoljavajući, zazelenit će površinu za 5 do 7 godina. U budućim mladim sastojinama potreb-no je provoditi i redovite radove njege i zaštite. Na zgarištu šume ponovno treba osnovati šumu držeći se pritom uzgojnih postupaka poznatih iz dugačkog iskustva šumarske struke u Hrvatskoj. Tendencija je uvijek uspostavljanje autohtone vege-tacije. ■

www.duzs.hr

Na opožarenim površinama prijeti erozija


Aktualno

Krajem prošle godine održana je velika akcija uklanjanja stabala u Turnju i Sv. Filipu i Jakovu zbog pojave opa-snog nametnika, azijske strizibube. Ova invazivna vr-

sta pojavila se u okolici Zadra prvi puta 2007. godine na uve-zenom sadnom materijalu iz Kine. Radi se o karantenskom štetniku koji može nanijeti velike štete šumskom i ukrasnom drveću. Posebno je opasna za gradske parkove, drvorede ili autokampove gdje stabla imaju jednu drugačiju svrhu, pr-venstveno estetsku. Tijekom lipnja prošle godine primijećen je jak napad ovog štetnika u kampu na području općine Sv. Filip i Jakov. Nakon što su obaviještene nadležne službe, uzeti su uzorci s četiri lokacije te je potvrđen pronalazak azijske strizibube na 26 stabala. Mahom se radilo o javoru i oče-našici, iako prema riječima mještana prema javoru azijske strizibube gaje posebne simpatije, te na drugu vrstu stabla prelaze tek kada su „potamanile“ baš sve javore u okolici. Od njezinog napada sigurni su mediteranski borovi. U okolici smo primijetili primorski i alepski bor, a niti na jednoj od te dvije vrste nije uočen napad ovog štetnika. Vlasnik autokam-pa govori da antagonizam prema alepskom boru azijske stri-zibube ide toliko daleko da je jedina Melia pošteđena napada azijske stizibube ona koja raste na dva metra od bora u za-

storu njegovih krošanja. Prošlu jesen mehanički su uklonjena sva zaražena stabla u mjestu Sv. Filip i Jakov, debla i grane su spaljeni te zakopani u zemlju. No, na žalost, u srpnju ove go-dine stigla je nova dojava. Ovoga puta u desetak kilometara udaljenom Biogradu.

stabalca očenašice, tridesetak godina stara bit će uklonjena u potpunosti. Vlasnik kampa je očajan, zastor kro-šanja i njihov hlad je temelj ponude njegovog autokampa koji se nalazi tik uz more. No, razumije da drugog izbora nema. Dobra suradnja fitosanitarne inspekcije, općine i grada re-zultirali su time da ljudi na vrijeme primjećuju simptome, te unatoč šteti koju će pretrpjeti pozivaju stručnjake i uklanjaju zaražena stabla, u zamjenu za nova. Utoliko im je ipak lakše. Melie koje je posadio njegov otac prije trideset godina neće ponovno saditi, odlučit će se ovoga puta za neku drugu vr-stu. Ne želi ponovno riskirati s gubitkom stabala, iako je ova vrsta zahvalna za uzgoj u mediteranskim vrućim krajevima. Očenašica, melija ili indijski jorgovan listopadno je drvo po-drijetlom iz jugoistočne Azije i Australije. Kod nas se sadi u drvoredima i parkovima. Naraste do 15 metara visine, ali u izuzetnim slučajevima može narasti i do 45 m. Ne zahtijeva posebnu njegu, a dobro podnosi sušu i siromašno tlo, što joj je također omogućilo brzo širenje. Sadrži neke spojeve koji su insekticidi, što je štiti od raznih nametnika. Listovi su joj također otrovni, a njihovim namakanjem u vodu može se dobiti otopina koja može poslužiti kao insekticid. Lišće se koristilo i kao sredstvo protiv moljaca tako da bi se ostavio

U autokampu u biogradu, nekoliko desetaka kilo-metara istočnije od prvobitnog žarišta, pronađe-na je azijska strizibuba na stablima očenašice.

ZašTITa šuma

otkriveno novo žarište azijske strizibube

Tekst ■ Foto: Irena devčić

oštećenja na kori


www.wood-mizer.eu

Snažan dizajn i visoka produktivnost • Stacionarna ili mobilna pilana• Glavni motor: elektro 18,5kW ili dizel 42hp• Hidraulična manipulacija trupcima• Električni posmak pilane• Accuset ili Setwork računalo• Hidraulično napinjanje pile• Rolice vodilice pile s dvostrukim blokom• LubeMizer podmazivanje lista pile

ČOVJEK. DRVO. PILANA.

PREGIMEX d.o.o. Slavka Batušića 31, 10090 ZAGREB Fax: 013894668 Mob: 0989934639 E-mail: [email protected]

www.woodmizer.com.hr

Tracna Pilanav

pokoji list između tkanine. Drvo je otporno na gljivična obo-ljenja, ali ne i na azijsku strizibubu.

oštećenja koja ovaj kukac ostavlja su velika. Olju-štena kora, pravilno izbušene rupe kao od metka, sve na kraju dovodi do potpunog sušenja stabla. Za pravovreme-nu reakciju kod suzbijanja azijske strizibube u pomoć su pozvani i šumari iz UŠP-a Split. Inženjer Tonći Janković iza-šao je na teren kako bi snimio svako pojedinačno napadnu-to stablo. Na jesen će se ukloniti sve Melie iz kampa, ali i svi potencijalni domaćini u radijusu od 100 metara. U krugu od dva kilometra nalazi se sigurnosna zona u kojoj će se redovito vršiti monitoring svih vrsta drveća potencijalnih domaćina. Kao što smo već naveli, najviše napada javor, na jednom području uništava sva stabla javora, zatim očena-šicu. Do sada nije uočena na česmini (Q. ilex), iako se kao domaćin inače navode Quercus vrste. Na borove ne dola-zi nikako, oni su najotpornija vrsta za azijsku strizibubu. U Japanu je nazivaju još i citrusna strizibuba, no ovdje nije pronađena niti na jednoj vrsti citrusa. Kada se pojavila u Sv. Filipu i Jakovu te Turnju napravljena je velika akcija u kojoj je posječeno 250 stabala. Ona su zamijenjena novim sta-blima. Odrađena je i jaka medijska kampanja te su dijeljeni letci i plakati koji su upozoravali na pojavu ovog opasnog štetnika. Stoga su stanovnici upoznati s azijskom strizibu-bom, što se pokazalo korisnim, jer na vrijeme uočavaju i dojavljuju svaku pojavu ovog kukca. Pravovremena reakci-ja i ovoga puta, nadamo se, spriječit će daljnje širenje ovog karantenskog štetnika. ■

rupe kao od metka

pravovremena reakcija je najbolji način borbe protiv ovog opasnog štetnika


Sredinom srpnja izašao je novi Pravilnik o uređivanju šuma, čime je prestao vrijediti stari pravilnik iz 2008. godine. ovaj dokument jedan je od temeljnih dokumenata u šumarskome poslu, a sadrži brojne izmjene zanimljive šumarskoj struci. S obzirom da ih ima mnogo, dužnost je svakog šumarskog struč-njaka dobro ga proučiti.

AktualnoNovI pravIlNIk o uređIvaNju

promjena je mnogo, stoga oprez!Tekst: goran vincenc ■ Foto: marija glavaš

Ministarstvo poljoprivrede uz suglasnost Ministar-stva (ministra) zaštite okoliša i prostornog uređenja donije lo je sredinom srpnja novi Pravilnik o uređiva-

nju šuma, važan dokument kojim se definira izrada uređajnih elaborata, gospodarskih osnova i drugih dokumenata važnih za planiranje budućeg gospodarenja šumama na teritoriju cijele Hrvatske. Kada uzmemo u obzir da šumske površine pokrivaju našu zemlju sa 47 %, postaje jasno o kako je važnom dokumentu riječ. Izmjena ima mnogo, previše za detaljno pri-kazivanje u jednome članku, stoga savjetujemo svim stručnim osobama da dobro prouče novi Pravilnik kako bi što kvalitetni-je prilagodili poslove na terenu sa zakonskim obavezama.

Ovdje ćemo se osvrnuti samo na velike izmjene koje do sada nisu bile predmet prošlog pravilnika.

S obzirom da je naša zemlja prije dvije godine ušla u novu zajednicu, Europsku uniju, postojala je potreba prilagođava-nja već postojećih direktiva koje propisuje EU sa našim za-konodavstvom. Rezultat toga je i novi Pravilnik o uređivanju šuma koji obvezuje detaljnije obraditi područja Nature 2000 i Ekološke mreže, te poštivanje ostalih obveza proizašlih iz EU direktiva koje se bave zaštitom staništa.

Došlo je i do promjena u načinu izmjera sastojina, a tu prvenstveno mislimo na totalnu klupažu koju više ne treba obavljati u svim sastojinama predviđenima za glavni prihod.

Nadalje, detaljnije je propisan način određivanja etata s posebnim naglaskom na sastojine niskog uzgojnog oblika

(panjače). Isto tako, propisi radova biološke reprodukcije šuma morat će se detaljnije propisivati, a i njihovo praćenje će morati biti umnogome preciznije. Morat će se voditi evi-dencija, ne samo radova na biološkoj obnovi, već i sječe, a po-gotovo sječe slučajnog prihoda gdje postoje jasno definirane stavke bez mogućnosti slobodne interpretacije podataka.

Preciznije je definirana i Izrada programa gospodarenja šumama posebne namjene, gdje se uvode stavke unošenja općih podataka kao i smjernica gospodarenja u svrhu sprje-čavanja zlouporaba.

Program zaštite šuma u zaštićenim područjima novim Pravilnikom postaje kudikamo detaljniji od prethodnoga, gdje će odgovorni morati obratiti pozornost na brojne deta-lje koji se već prate u gospodarskim šumama.

Jedna od novih obveza definiranih novim Pravilnikom su i obveze definirane Kyoto protokolom poput detaljnog evidentiranja promjene namjene zemljišta, a tiče se i pošu-mljavanja koje obavljamo umjetnim putem, prirodnim po-šumljavanjem te odšumljavanjem, odnosno smanjivanjem šumskih površina.

svrha svih ovih izmjena je usklađivanje sa propisa-nim stavkama koje smo kao članica Europske unije i Ujedi-njenih naroda dužni provoditi na terenu.

Tu se prvenstveno misli na Direktivu (obvezujući do-kument) Vijeća Europe o zaštiti prirodnih staništa i divljih biljnih i životinjskih vrsta te Odluku Europskog parlamenta i Vijeća o pravilima za obračun emisija i uklanjanja staklenič-kih plinova koji nastaju iz djelatnosti povezanih s korištenjem zemljišta, prenamjenom zemljišta i šumarstvom te informa-cijama o mjerama povezanima s tim djelatnostima. U ovaj Pravilnik ugrađene su i odredbe Okvirne konvencije Ujedi-njenih naroda o promjeni klime (UNFCCC) ratificiranom od strane Republike Hrvatske te Kyotskog protokola.

Ovim će Pravilnikom i šumarska struka započeti novo razdoblje upravljanja šumama u kojem se načini gospoda-renja prilagođavaju novonastalim klimatskim promjenama i potrebama tržišta, a sve u svrhu bolje zaštite ekoloških su-stava na globalnoj razini, stoga je novi Pravilnik o uređivanju očekivana reakcija prilagođavanja propisa jedne države već od prije određenim direktivama jednoga većeg sustava, u ovome slučaju Europske unije. ■


Aktualno

Sve veći broj lovaca zainteresiranih za lov na području nepreglednih baranjskih šuma primorao je djelatnike osječke podružnice Hrvatskih šuma da razmišljaju o

proširivanju smještajnih kapaciteta. Iako Hrvatske šume u baranjskim šumama uz LD Zlatna greda posjeduju još dva lovačka doma, LD Monjoroš i LD Ćošak šume, niti jedan od njih nije bio u mogućnosti primiti veću grupu gostiju. Pošto su zahtjevi klijentele uglavnom bili bazirani na organizira-nje smještaja unutar jedne jedinice, logično je bilo da se LD Zlatnu gredu kao najveći i najreprezentativniji dom u Baranji preuredi za prihvat većeg broja gostiju, jer dosadašnji kapa-citet od 18 kreveta te 25 sjedećih mjesta u restoranu nije za-dovoljavao njihove standarde.

Obnova je započela početkom ljeta nakon raspisanog javnog natječaja, a iznos cijele investicije bit će 1.107.790,93 kn bez PDV-a. U sklopu obnove predviđeno je spajanje do-sadašnje sjenice koja se nalazila na južnom dijelu objekta sa restoranskim prostorom, čime će se dobiti prostor koji može primiti 52 nova sjedeća mjesta te će se restoranski prostor proširiti na oko 80 sjedećih mjesta. Dosadašnja sjenica će se pripojiti glavnoj zgradi te zatvoriti čime će se omogućiti boravak većeg broja ljudi u restoranu za vrijeme hladno-ga vremena, dok će se u toplijim mjesecima otvoriti i time omogućiti posjetiteljima uživanje u svježem zraku. Smje-štajni kapacitet u glavnoj zgradi neće se mijenjati, tj. ostat će 9 dvokrevetnih soba, ali velike promjene napravljene su u objektu koji se nalazi preko puta glavne zgrade. Pomoćni objekt koji je do sada služio kao pomoćni prostor, prostor za kočije i konje, stan domara i spremište, doživjet će potpunu prenamjenu i rekonstrukciju gdje će se urediti 7 soba uku-pnoga smještajnog kapaciteta od 13 kreveta. Time će objekt zaprimiti kapacitet od 31 ležaja, što će znatno olakšati pri-hvat grupa lovaca u Baranji.

osim smještajnih kapaciteta razmišljalo se i o ener-getskoj učinkovitosti. Stoga je u sklopu rekonstrukcije dogo-vorena i prenamjena postojeće plinske kotlovnice snage 60 kW u kotlovnicu s kotlom na drveni pelet, te spoj pomoćnog objekta na sustav nove kotlovnice. Time će se omogućiti veli-

Aktualno

u predstojeću lovnu sezonu lovački dom Zlatna greda koji posluje u sklopu ušp osijek ući će sa proši-renim smještajnim kapacitetima. Time će ovome prekrasnome domu biti omogućen kapacitet od 31 kreveta te 80 sjedećih mjesta u restoranu.

TurIZam

povećani smještajni kapaciteti ld-a Zlatna greda

radovi na glavnoj zgradi

pomoćni objekt dobiva smještajnu funkciju


ke uštede, a grijanje objekta će biti prilagođeno obnovljivom izvoru energije. Pored gore navedenog, planirana je i tehno-loška sanacija postrojenja za preradu pitke vode.

Povećanje smještajnih kapaciteta objekta Lovačkog doma Zlatna greda uvelike će pridonijeti kvaliteti usluge lov-noga turizma koji igra veliki značaj u UŠP-u Osijek. Baranja će na taj način imati tri lovno-ugostiteljska objekta koji za-dovoljavaju sve ukuse: Ćošak šume za ljubitelje intime i osa-mljenosti, Monjoroš za manja društva koja se žele izolirati od ostatka svijeta, te Zlatnu gredu za grupe lovaca koje vole druženja većeg broja ljudi na jednome mjestu.

- Proširenje kapaciteta Lovačkog doma Zlatna greda od velike je važnosti za upravo nadolazeću lovnu sezonu. Do-datnih 13 kreveta nije toliko bitno u ukupnoj ponudi koliko je bitna mogućnost ugostiti veću grupu lovaca na jednome objektu. Time nam se otvaraju vrata brojnih grupa koji su nas, upravo zbog činjenice da smo ih morali rasporediti na više objekata, izbjegavali. Samim time očekujemo da će nam rasti i prihodi od lovstva koji igraju veliku ulogu u ukupnim prihodima UŠP-a Osijek – zadovoljno je ustvrdio Boris Ljubo-jević, voditelj osječke podružnice.

Sezona rike je pred vratima, stoga se nadamo da će lov-ci sa zadovoljstvom prihvatiti najnovije izmjene u ponudi UŠP- a Osijek i da će uživati u novome ruhu Zlatne grede. ■


Naša najveća grabljivica koja obitava na području Pa-nonskog bazena, orao štekavac, prema međunarod-noj IUCN klasifikaciji u Hrvatskoj se ubraja u osjetljive

vrste. Gnijezdeća populacija nosi oznaku VU, što znači da joj prijeti visoki rizik od izumiranja i stoga je ekološka mreža Na-tura 2000 štiti kao strogo zaštićenu. Na globalnoj razini ubra-ja se među najmanje zabrinjavajuće vrste te nosi oznaku LC. Prema podatku iz 2005. godine, koji je na internetu objavio Vanja Tadić s Poljoprivrednog fakulteta u Osijeku, ukupna je populacija u Hrvatskoj procijenjena na svega 140 do 150 pa-rova.

Strogo zaštićenom vrstom orao štekavac proglašen je Pra-vilnikom o strogo zaštićenim vrstama i kao takav se nalazi na popisu u Prilogu I. Zakon o zaštiti prirode NN 80/13 u čl. 67. stavak 1 nalaže da se jedinke divljih životinja iz prirode koje pripadaju nekoj strogo zaštićenoj vrsti, a koje su pronađene iscrpljene, bolesne, ozlijeđene, ranjene ili otrovane zbrinjavaju u oporavilištima za divlje životinje u svrhu oporavka i povratka u prirodu. Neke od odrednica koje štite ovu vrstu sadržane su u čl. 153. stavku 2 Zakona o zaštiti prirode NN 80/13 pa se tako nalaže zabrana namjernog uznemiravanja, posebno u vrije-me razmnožavanja, podizanja mladih, hibernacije i migracije, namjerno uništavanje ili uzimanje jaja te namjerno uništava-

Događaji

HrvaTske šume brINu o ugrožeNIm vrsTama

Zbrinuta ugrožena jedinka orla štekavca iz čazmanske šume

Tekst: marija glavaš ■ Foto: bernarda bukovac, arhiva

Naš najveći orao

nje ili uklanjanje razvojnih oblika gnijezda ili legala. Zakon i Pravilnik tiču se svih građana Republike Hrvatske.

Za praćenje stanja populacije na području Uprava šuma podružnica nadležne su razne institucije. U UŠP-u Za-greb pažljivo se vrši monitoring i evidentiraju lokacije gnijezda još od 1986. godine i redovito odgovaraju na upite poslane iz Državnog zavoda za zaštitu prirode, Direkcije Hrvatskih šuma ili Zavoda za ornitologiju HAZU te tako imaju precizne podat-ke o lokacijama, aktivnosti (nastanjenosti) gnijezda i preleti-ma. Monitoring i evidencije orla štekavca na području Uprave šuma Podružnice Osijek u nadležnosti su Javne ustanove Park prirode – Kopački rit.

Primjer što učiniti u situaciji kada je nužno reagirati kako bi se ugroženoj jedinki ove zaštićene vrste pružila pomoć i kako bi se sigurno zbrinula dali su djelatnici Uprave šuma Podruž-nice Bjelovar.

Zaposlenici Šumarije Čazma reagirali su brzo i složno iz iskrene potrebe za pružanjem pomoći ozlijeđenoj životinji. Je-dinku orla štekavca ugledao je čuvar šume Josip Markovinović kako uporno trči nekih stotinjak metara ispred kamiona koji je vozio na otpremu i potom skreće u šumu ne uzletjevši. Za-ključio je da mora biti teže ozlijeđena te je o tome spremno

Najveći orao Europe i time Hrvatske, najveća grabljivica Panonske nizine, orao štekavac (Haliaeetus al-bicilla) ubraja se u ugrožene svojte i zabranjeno ga je uznemiravati na bilo koji način, kao i sjeći stabla na kojima su pronađena njegova gnijezda. U Upravi šuma Podružnici bjelovar, na području Šumarije čazma pronađena je teško ozlijeđena jedinka. Djelatnici Šumarije odmah su reagirali i pobrinuli se za veliku grabljivicu. ženka danas živi u AWAP – u, centru koji skrbi o ozlijeđenim i zaplijenjenim zaštićenim životinjama.


obavijestio revirnicu Bernardu Bukovac davši joj točnu lokaci-ju unutar gospodarske jedinice Čazmanske nizinske šume. Iz karte na kojoj je Bukovac ucrtala mjesto s gnijezdom vidljivo je da je ono u neposrednoj blizini mjesta na kojem je ptica viđe-na kako pokušava pobjeći natrag u šumu.

bukovac je obavijestila službu za ekologiju UŠP-a Bje-lovar, odnosno voditeljicu Željku Bakran i stručnu suradnicu Tatjanu Kravaicu, kao i upravitelja Šumarije Darka Trgovca i Zorana Horvata iz Udruge AWAP. Od dr. Zorana Horvata, stručnjaka specijaliziranog za veterinu, šumarski su stručnjaci dobili upute što sve trebaju pripremiti za transport i hvatanje ptice. Dio pripremljene opreme ima svrhu zaštiti osobe koje spašavaju, jer životinja nije svjesna da joj se pruža pomoć, a grabljivice svojim kandžama mogu nanijeti ozbiljne ozljede. Osobe specijalizirane za spašavanje divljih životinja stoga upu-ćuju da se orlovi love na način da se na njih baci deka, a zatim im se čvrstom vrpcom imobiliziraju kandže. Deka se kasnije postavlja na dno kartonske kutije kako bi životinji bilo udobnije prilikom transporta, a u kutiji se izbuši nekoliko rupa kako bi imala prozraku. Žičani kavezi ili terariji sa staklenim stijenama ne preporučuju se jer se pokazalo da djeluju dodatno stresno na ptice kojima hvatanje i transport već predstavljaju svojevr-stan šok. Orla štekavca uspješno su uhvatili poslovođa Franjo Anić i mehaničar Nikola Posavac, nakon čega je transportiran do Zoološkog vrta grada Zagreba gdje ju je preuzela dr. vete-rine Ingeborg Bata, voditeljica AWAP – a. Zaposlenicima Hr-vatskih šuma objašnjeno je da su time ispunili svoje obaveze.

Na telefonski upit revirnice bukovac o stanju, sada determirane ženke orla štekavca, dr. Horvat je izvijestio da se jedinka neće moći vratiti u svoje prirodno okruženje jer je oz-ljeda odviše ozbiljna te ptica više nikada neće biti u stanju le-tjeti. Rendgenske snimke izrađene na Veterinarskom fakultetu u Zagrebu pokazale su da je riječ o staroj nepravilno srašte-

Događaji

prehrana je vezana uz vodu

karta s ucrtanim lokacijama

noj i okoštanoj ozljedi nadlaktične kosti. Ženka je zato trajno smještena u Centar AWAP gdje joj se svakodnevno pruža stručna njega. Ovo nije prvi slučaj pronalaska ozlijeđenog štekavca na području Šumarije Čazma. Jedinka pronađena prije desetak godina uspješno je izliječena i vraćena u šumu.

Ozbiljniji problemi s kojima se susreće bjelovarska Služ-ba za ekologiju su uginuća jedinki orla štekavca uslijed jakih trovanja koja su najvjerojatnije vezana uz prehranu ove vrste. Orao štekavac vrsta je vezana uz vodu, a čest je slučaj da je uginula riba ili i strvina za kojom ponekad poseže zatrovana pesticidima ili drugim tvarima. Iz UŠP-a Bjelovar slali su takve jedinke na Veterinarski fakultet gdje su ustanovljeni tumori i teška oštećenja srca.

Spašavanje ozlijeđene ženke samo je jedan od primjera kako djelatnici Hrvatskih šuma djeluju u svome iskrenom i svjesnom nastojanju očuvanja bioraznolikosti šumskog eko-sustava i poštivanja zakona i propisa u pravilnicima. ■


Događaji

Članovi Skautskog kluba Meje Split boravili su krajem srpnja na predjelu lugarnice Suho kojom

gospodari Šumarija Klana, UŠP Delnice. Tradicionalno logorovanje koje su jed-nom godišnje dužni odraditi svi članovi skautskih skupina u Hrvatskoj ovaj puta je organizirano u pravoj goranskoj divlji-ni, 12 kilometara daleko od najbliže civi-lizacije, što je, prema njihovim riječima,

pravi izviđački raj. Grupa od 68 članova, od 2 do 53 godine, od kojih je 50 djece i 18 voditelja, postavili su logor u blizini lugarnice te su u tjedan dana uvježbavali brojne izviđačke tehnike i vještine po-put paljenja logorske vatre, izrade bivka, polaganje kurirskih vještina i sl. Pri tome se velika pozornost pridaje disciplini pa se tako prati urednost, higijena, organi-zacija dežurstava, održavanje logora te

suradNja

splitski skauti boravili su na području šumarije klana


bivak skauti su poznati i po vojničkoj urednosti

logor splitskih skauta pored lugarnice suho

Na prostoru kojim gospodari Šumarija Klana, UŠP Delnice, krajem srpnja boravila je grupa splitskih izviđača. Iskustvo koje su skupili boraveći u divljini sigurno će im umnogome koristiti u budućnosti, a doživljaje koje su doživjeli na ovome logorovanju će prepričavati cijeli život.

druge aktivnosti. Za održavanje discipli-ne zaduženi su starješina, načelnik, vođa družine te vođa patrole koji su ujedno i zaduženi da nauče polaznike svim izvi-đačkim disciplinama, tzv. vještarstvima, koje se na kraju logorovanja i polažu u obliku ispita.

Polaznicima skautskog tečaja, kao i starijim članovima kluba, na rasporedu su svakodnevne radne aktivnosti koje uključuju jutarnju gimnastiku, pozdrav zastavi koja se diže i spušta svako ju-tro, odnosno večer, kao i zabavni život u logoru gdje im se organizira kulturno zabavni program. Splitski skauti su našli vremena skočiti i do Poreča na kupanje, gdje su se mogli upoznati i sa kulturnim sadržajem toga grada. No, da ne bi net-


ko krivo shvatio, tijekom dana mladima se organiziraju i brojne aktivnosti u šumi gdje uvježbavaju svoje vještine poput ve-zanja čvorova ili paljenja logorske vatre, a sve te vještine moraju polagati na kraju logorovanja.

Između ostaloga polaznici (starija grupa) moraju prespavati jednu noć u bivku kojega su sami napravili izvan lo-gora u šumi, što je mnogima omiljena aktivnost.

Na pitanje kako im se svidio bora-vak na području Šumarije Klana, nitko od prisutnih nije krio oduševljenje, a za-dovoljstvo se mjerilo u superlativima.

- Jako smo zadovoljni sa domaćini-ma, Hrvatskim šumama, koji su nam u svakoj prilici izašli u susret. Priroda na ovome području je stvarno prekrasna, čime smo dobili sve potrebne preduvjete za fantastično logorovanje – rekla nam je Mia Prenkolnikaj, vođa logora koja nam je malo pojasnila brojne aktivnosti koje izviđači imaju tijekom godine. Pored ljetnog logorovanja koje organiziraju jednom godišnje, radi se i zimovanje, kada članovi kluba vježbaju sve naučene i položene tehnike u zimskim uvjetima, no tada ne rade klasični logor, već spava-ju u čvrstim objektima, što je razumljivo zbog velikog broja male djece. Tijekom godine klub još organizira i tečajeve, kao i redovne sastanke i vikend izlete.

Izrada logorske vatre

postrojavanje

Događaji

Pitali smo ih i kako izlaze na kraj sa tako velikim brojem djece različitog uzrasta, na što su nam sa smiješkom rekli da se vremena mijenjaju i da ono što je nekad bila kazna, danas je postala nagrada.

- Zanimljivo je da su prije dvadeset godina noćna dežurstva predstavljala ka-znu u slučaju nediscipline, no danas je to svojevrsna nagrada, još pogotovo ako su se u kampu dogodile prve ljubavi. Tada nas mladi parovi žicaju da ih spojimo za-jedno na noćnome dežurstvu – kaže nam

Fjodor Stasenko, starješina logora. Sve u svemu bit će to logorovanje za pamćenje.

Šumarima je iznimno drago da mogu ugostiti skupine koje cijene i štuju prirodu te promiču aktivnosti kojima se šuma čuva od devastacije. Stoga je ovo jedan lijepi vid suradnje na obostrano zadovoljstvo.

- Zahvaljujemo se Hrvatskim šuma-ma, UŠP-u Delnice, Šumariji Klana što su nam omogućili prekrasnih tjedan dana na području lugarnice Suho - za kraj nam je rekao Stasenko. ■


Događaji

Sustavno i uporno, predvođeni upraviteljem Ivicom Du-gačkim i revirnikom Daliborom Babićem zaposlenici Šu-marije Zagreb, Uprava šuma Podružnica Zagreb radili su

na oslobađanju Leustekove staze. Bilo je nužno ukloniti brojna stabla i grane koje su po stazi i oko staze popadali za višekrat-nih naleta olujnog nevremena. Leustekova staza predstavljala im je jedan od prioriteta, budući da je to jedna od najposjeće-nijih izletničkih i planinarskih ruta, lako dostupna javnim grad-skim prijevozom i jedna od najlakše savladivih na Medvednici. Radnici Šumarije Zagreb su nakon svakog olujnog nevremena izlazili na teren, uklanjali porušena stabla i odlomljene grane i radili šumski red uz stazu. Za dovođenje u red trebalo je dosta vremena, budući da je do šteta dolazilo u više navrata.

Radna jedinica Hortikultura, UŠP Zagreb, predvođena upraviteljem Damirom Dramalijom i referentom Vlatkom Dremilom obnovi je doprinijela odrađujući svoje redovne

poslove. Na mjestima na kojima je to bilo potrebno košena je trava na stazi i uz nju i po nekoliko puta tijekom godine, tako da sada izgleda šire i uredno. Stolar Josip Štavić, o kojemu je već bilo riječi u našem časopisu, a koji radi u radnoj jedinici Hortikultura pripremio je drvnu građu uz pomoć koje su rad-nici rekonstruirali jedan drveni prijelaz na stazi, kao i drveni most na početku staze koji se nalazi u Lonjšćinjinoj ulici. Na odmorištu Adolfovac, koje se također nalazi na ovoj planinar-skoj stazi i koje je dobilo ime po nekadašnjem zagrebačkom gradonačelniku Adolfu Mošinskom, bojom su osvježili staru drvenu sjenicu.

Zaposlenici Šumarije Zagreb i radne jedinice Hortikultura dobro poznaju prilike i teren na kojem rade, toliko da za poje-dine lokacije neki od njih imaju svoje interne nazive. Briga o šumskim i parkovnim zelenim površinama nadomak Zagreba i u samome gradu njihova je svakodnevica. ■

obNovljeNa leusTekova sTaZa

šumari za sigurniji i ljepši ZagrebTekst ■ Foto: marija glavaš

Leustekova staza koja vodi iz Gračana do Sljemena za šumare ima osobito značenje. ova planinarska staza nosi ime po njihovom kolegi Albinu Leuste-ku koji je djelovao početkom dvadesetog stoljeća i koji je uvelike pridonio uređivanju Medvednice. Šumari koji se danas brinu za ove šume nisu ništa manje entuzijastični. oni su dugo i vrijedno radili kako bi Leustekovu stazu koja je u zadnjih nekoli-ko godina uništavana višekratnim naletima oluj-nog vremena vratili u normalno stanje.

obnovljeni mostljetna svježina

put šumara zaljubljenog u medvednicu


Vijestice iz podružnicaušp splitNakon požarne stihije na Pelješcu i Korčuli u tijeku su te-

renske obrade požarišta i obračuni šteta na šumi i šumskom zemljištu. Procjenjuje se da je samo na Pelješcu (Trstenik i Ponikve) opožareno 3028,99 ha. Vrijednost opožarene drvne mase iznosi oko 17.300.000,00 kn (prema važećem šumsko-odštetnom cjeniku). Požar na Korčuli, područje Smokvice, obuhvatio je oko 830 ha. Od toga na državne šume otpada 356,05 ha (sastojine alepskog bora i makije). Procijenjena sveukupna šteta iznosi 24.324.001,00 kn.

Djelatnici HŠI-a Marija Gradečki Poštenjak i Miran Lanšćak izvršili su nadzor nad sakupljanjem šumskog ra-sadnog materijala na području UŠP-a Split i to na području Šumarija Zadar, Biograd, Knin, Dubrovnik i Korčula. Na po-dručju UŠP-a Split sakupilo se oko 1.620 kg češera alepskog bora. Berba je i dalje u tijeku, a uspjelo se sakupiti i odre-đena količina primorskog bora iz registriranog objekta HR-PPA-SI-000/294 na Pelješcu u GJ KunaŠumarije Dubrovnik, koji je, nažalost, u nedavnoj vatrenoj stihiji u potpunosti izgorio.

Nakon provedenog javnog uvida u prijedloge programa gospodarenja za gospodarske jedinice Badnjevica, Kijevo Glavaš, Bročanac, Blato na Cetini, Sukošan i Posedarje, odr-žane su i javne rasprave na kojima je zabilježen veći interes lokalnog stanovništva.

ušp bjelovarU sedam mjeseci ove godine posječeno je i izrađeno

329.130 m3 drvnih sortimenata; prema Planu proizvodnje za 2015. godinu izvršenje je 49 %. Prodano je 377.198 m3 drvnih sortimenata i ostvaren prihod od 127.134.716 kn uz prosječnu cijenu od 337 kn/m3. Izvršenje prema Planu pro-daje je 55,94 %, a financijsko izvršenje je 58 %.

U tijeku su sanitarne sječe; doznačeno je ukupno 70.965 m3 sanitara. I ove smo godine imali pojavu većeg intenziteta sušenja kultura četinjača. Doznačeno je 24.026 m³ sanitara smreke, 31.403 m3 hrasta lužnjaka, 5.420 m3 bukve, 1.676 m3 jasena i 5.535 m3 ostalih četinjača.

Izgrađene su dvije šumske ceste u Šumariji Ivanska u gospodarskoj jedinici Garjevica dužine 1,5 km i u Šumari-ji Suhopolje u gospodarskoj jedinici Suhopoljska Bilgora u dužini od 0,31 km.

ušp delniceEkstremne vrućine nisu u prošlom periodu zaobišle niti

Gorski kotar, što je za posljedicu imalo male korekcije u radnom vremenu.

UŠP Delnice ove ljetne mjesece koristila je na najbolji mogući način kako bi svoje planove na vrijeme izvršila. Tijekom srpnja posječeno je i privučeno oko 55.000 m³, a otpremljeno 65.000 m³, što su najbolji mjeseci ove godine.

Doznaka glavnog prihoda također je u punom jeku i po-lako se bliži kraju. Intenzivno se radi i na radovima BOŠ-a koristeći lijepe vremenske prilike.

Odjel za uređivanje šuma sa svim svojim kapacitetima radi terenske radove kako bi osnove bile na vrijeme gotove.

Odjel za lovstvo koordinira i dalje radove na košnji i spremanju sijena za zimsku prihranu.

Na području Šumarije Fužine snimaju se dijelovi filma Winettou Saga gdje su izgrađena cijela kaubojska i indijan-ska naselja.

ušp koprivnica Realizacija sječe i izrade tijekom mjeseca srpnja iznosi

10.395 m³ oblovine i 19.387 m³ prostornog drva, što uku-pno iznosi 29.782 m³. Na području UŠP-a Delnice u Šuma-riji Crni Lug realizacija sječe i izrade te privlačenja tijekom mjeseca srpnja iznosi 577 m³ oblovine i 602 m³ prostor-nog drva, što ukupno iznosi 1.179 m³, a na području UŠP-a Ogulin u Šumariji Jasenak 611 m³ oblovine i 269 m³ pro-stornog drva, što ukupno iznosi 880 m³.

Od uzgojnih radova tijekom svibnja rađene su pripreme staništa, njege pod zastorom, njege pomlatka i mladika, te čišćenja na površini od 311 ha.

Pregledan je i odobren Program za gospodarenje šu-mama privatnih šumoposjednika za gospodarsku jedinicu Križevci – Žabno.

Završeni su terenski radovi na izmjeri za izradu osnova gospodarenja na području UŠP-a Split u Šumariji Makar-ska za gospodarsku jedinicu Drvenik - Plana, te u Šumariji Imotski za gospodarske jedinice Biokovska sela, Maglaj - Kruškovnik, Orljača, i Osoje.

Nastavljeno je tretiranje pepelnice te je tijekom srpnja tretirano 81 ha, a drugi puta još 44 ha površine na kojima je ponik hrasta lužnjaka.

ušp gospićU prvih sedam mjeseci posječeno je 241.449 m3 drvenih

sortimenata. Šumarije su same posjekle 83.416 m3, druge UŠP 5.278 m3, vanjski izvođači 91.390 m3, samoizrade i prodaje na panju ima 61.366 m3. Posječeno je 86.585 m3 oblog drva i 154.864 m3 prostornog drva. U istom razdo-blju izvršeno je 157.870 m3 privlačenja drvnih sortimenata i 219.433 m3 otpreme kupcu. Prodaja drvnih sortimenata je 203.424 m3, i 47.230.931 kn.

Na području Šumarije Perušić u GJ Risovac-Grabovača, u sklopu projekta „Karst4U: Discover Undiscovered“, finan-ciranom od strane Agencije za mobilnost i programe EU, boravilo je nekoliko desetaka volontera iz Belgije i Fran-


Vijestice iz podružnicacuske. Uređivali su obale rijeke Like i čistili nisko raslinje i smeće kraj Pećinskog parka Grabovača. Domaćini su ih upoznali s ljepotama Like.

U Šumariji Perušić, u GJ Štirovača, prvi put su forwarderi radili na iznosu oblovine iz preborne šume u Lici. Tijekom lipnja i srpnja radove su obavili radnici UŠP-a Našice. Uku-pno je izvršeno oko 4,5 tisuće m3.

U Odjelu za uređivanje šuma napravljeni su programi gospodarenja za GJ Crni Vrh i GJ Ljubovo, Šumarija Kore-nica. U tijeku je pregled stručne komisije Ministarstva po-ljoprivrede za programe gospodarenja u sastavu: Igor Hasl, dipl. ing. šum-predsjednik, mr. sc. Robert Ojurović, dipl. ing. šum.-član i mr. sc. Petar Jurjević, dipl. ing. šum.-član.

Šumarija Gračac je međusobnim ugovorom Zadarskoj županiji, uz uvjet obnove i naknade, predala devastirani motel Cerovačke pećine uz istoimene pećine.

Trenutno u Šumariji Gračac, UŠP Našice radi na sanaciji vjetroizvala u GJ Istočni Resnik (sječi i iznosu s 2 forwarde-ra).

RJ GIP Gospić počela je izgradnju ceste Ćelavac u GJ Ja-selsko Bilo-Crnopac u Šumariji Gračac dužine 3,2 km.

U šumariji Udbina na radovima sječe i izrade drvnih sorti-menata rade djelatnici UŠP-a Našice. Na poslovima projekti-ranja šumskih cesta također radi projektant iz UŠP- a Našice. RJ MGP Ogulin u Udbini radi na izgradnji šumskih cesta. A u toj Šumariji započeli su i radovi u panjačama predviđenim za konverziju čistom sječom u prugama.

ušp NašiceU tijeku je doznaka stabala, njega pomlatka, premazi-

vanje panjeva.Tijekom realizacije sječe i izrade ostvareno je 14.983 m3

oblovine i 24.717 m3 prostornog drveta, što u F1 fazi uku-pno iznosi 39.700 m3. Tijekom F2 faze je ostvareno 13.625 m3 i oblovine i 13.192 m3, što ukupno iznosi 26.817 m3. Ti-jekom faze F3 ostvareno je 12.338 m3 oblovine i 23.859 m3, što ukupno iznosi 31.197 m3.

Stanje drvne zalihe na dan 31. srpnja iznosi 589 m3 cr-nogorice i 11.387 m3 bjelogorice u šumi, 1.387 m3 crnogo-rice i 10.225 m3 bjelogorice na pomoćnom stovarištu te 20 m3 bjelogorice na glavnom stovarištu.

Obavljaju se završni radovi uređivanja šuma u Šumariji Orahovica za gospodarsku jedinicu Orahovačka planina i u Šumariji Našice za gospodarsku jedinicu Krndija Našič-ka.

ušp sisakU tijeku su radovi pripreme staništa na 55 ha površine.

Njega mladih sastojina je napravljena na 424 ha. Do sada je izvršena doznaka stabala ukupno oko 320.000 m³ i dozna-ka u šumama šumoposjednika na 8.500 m³.

Realizirana sječa u razdoblju od 01. srpnja do 14. ko-lovoza iznosi 13.737 m³ oblog i 33.502 m³ prostornog drva. Privlačenje trupaca u navedenom periodu iznosi oblo 10.215 m3 i prostornog drva 27.229 m³.

U proteklih mjesec dana izgrađeno je 2,8 km donjih strojeva šumskih cesta u Šumarijama Lekenik i Sisak. Izvo-đač radova je RJ PMG Bjelovar. Tijekom kolovoza završene su dvije ceste na području GJ Posavske šume u Šumarija-ma Sunja i Hrvatska Dubica. Radi se o gornjim strojevima iz plana investicija za prošlu godinu koji nisu bili završeni zbog dugotrajnih poplava. Radove je izvela RJ MGP Ogu-lin.

U kolovozu je napravljen i gornji stroj šumske ceste Ma-rof odjel 57, Šumarija Lekenik a izvođač radova je bio Park Križevci.

ušp Nova gradiškaU tijeku su uzgojni radovi njege pomlatka i doznake

stabala. Izvršena je zaštita mladih hrastovih sastojina od pepelnice. U rasadniku Cernik pljevi se pomladak hrasta, a gredice s poljskim jasenom se i dalje navodnjavaju. U sa-stojinama predviđenim za obnovu radimo mehaničku pri-premu staništa.

U razdoblju od 20. srpnja do danas Odjel za uređivanje šuma je nastavio s terenskim radovima u gospodarskoj je-dinici Grede – Kamare, završava s radovima u gospodarskoj jedinici Mlada Vodica – Puavice, a reambulaciju vrši u gos-podarskoj jedinici Ljeskovača.

Tijekom srpnja Odjel šumskog građevinarstva, radna jedinica Mehanizacija, transport i građevinarstvo radila je na izgradnji gornjeg stroja na cestama u Šumarijama Stara Gradiška, u gospodarskoj jedinici Međustrugovi i u Šumariji Jasenovac, gospodarskoj jedinici Žabarski bok, na izgradnji donjeg stroja u Šumariji Novska, gospodarskoj jedinici Zelenika te Šumariji Nova Kapela, gospodarskoj jedinici J. Babja gora i Šumariji Oriovac, gospodarskoj je-dinici S. B. Cerje. Izvršavani su radovi na iskopima šumskih vlaka u Šumariji Nova Gradiška, gospodarskoj jedinici Juž-ni Psunj-Predola, Crveni dol te na održavanjima šumskih cesta u Šumarijama Nova Gradiška, Stara Gradiška i Nova Kapela.

Na području cijele podružnice u tijeku su intenzivni ra-dovi faza F1 i F2, vlastitim kapacitetima i uz pomoć vanjske usluge.

Organizirana je izložba fotografija Šuma okom šumara povodom manifestacije Novogradiško glazbeno ljeto 2015.


Vijestice iz podružnicaušp požegaIzvršenje sječa i izrada u srpnju iznosi 19.746 m3. U

razdoblju od početka siječnja do kraja srpnja izvršeno je 100.553 m3 ili 60 %. Ostvarena norma na fazi F1 u siječ-nju iznosi 13,15 m3/R.dan, odnosno 112 %. Otprema drvnih sortimenata kupcu ostvarena je s 17.619 m3. Zaliha drvnih sortimenata na dan 31. 7. iznosi 19.142 m3. Proizvodnja tu-canika i ostalih frakcija ostvarena je u količini od 13.520 m3. Otprema iz vlastitih kamenoloma ostvarena je u količini od 8.053 m3.

Zalihe tucanika u vlastitim kamenolomima na dan 31. 7. iznose 17.632 m3. Izvršena je izgradnja i održavanje šum-skih traktorskih vlaka na dužini od 10,87 km. Održavanje šumskih prometnica izvršeno je u vrijednosti 123.000 kn. Izvršena je izgradnja donjeg stroja šumske ceste na dužini od 2,09 km i izgradnja gornjeg stroja šumske ceste na du-žini od 1,57 km.

Odjel za uređivanje šuma izvršio je terenske radove za izradu Osnove gospodarenja za gospodarsku jedinicu Za-padni Papuk Zvečevački na površini od 1.000,00 ha.

Od uzgojnih radova izvršeni su priprema staništa na po-vršini od 6,67 ha, njega pod zastorom na 17,68 ha, njega pomlatka na 86,04 ha, njega mladika na površini od 34,94 ha te doznaka u količini od 48.229 m3.

ušp vinkovciProizvodnja za proteklih sedam mjeseci iznosi 223.483

m3 ili 58 % od Plana.Fakturirana je realizacija u iznosu od 117.475.909 kn za

količinu od 229. 018 m3. Privlačenje je izvršeno forwarde-rima Šumatransa u količini od 94.339 m3 i traktorima šu-marija u količini od 46.183 m3,što je ukupno 140.522 m3. Zalihe drvnog materijala iznose 37.529 m3.

Od radova BOŠ-a intenzivno se rade njege pomlatka i mladika, uglavnom s radnicima Agencije. U tijeku su i radovi doznake glavnog i prethodnog prihoda. Zbog do-brog uroda žira slijede radovi priprema sastojina za ob-novu na gotovo 600 ha površine te otkup žira. Nakon više godina urodio je i jasen te se očekuje i otkup sjemena jasena.

Tijekom sedmog mjeseca održan je seminar ujednača-vanja kriterija za procjenu osutosti krošanja i šteta od bio-tičkih i abiotičkih čimbenika na postojećim bio točkama i osnovnim plohama u UŠP-u Vinkovci.

ušp ZagrebU srpnju i kolovozu su ekstremne vrućine otežavale rad

na otvorenom prostoru pa je početak radnog vremena u većini šumarija pomaknut za sat vremena ranije. Rade se doznake stabala.

Pregledom sastojina uočen je dobar urod žira, a urod poljskog jasena na pojedinačnim stablima. Prošle godine nije bilo uroda poljskog jasena. Ove godine sabrano je u klonskoj sjemenskoj plantaži 463 kg ploda divlje trešnje. Sjemenke su zdrave i kvalitetne te se očekuje i kvalitetan sadni materijal ove zanimljive vrste.

Od 1. srpnja do 19. kolovoza izrađeno je 50.797,35 m³ oblog i prostornog drva, a privučeno 36.314,74 m³ oblog i prostornog drva.

U tijeku su radovi njege pomlatka i mladika te pripreme staništa za prihvat sjemena i jesensku sadnju. Radi se koš-nja trave i korova.

Uređivanje šuma poslalo je sve planirane Programe i Osnove gospodarenja na odobravanje nadležnom mini-starstvu. Trenutno rade terenske poslove na uređivanju šuma u UŠP-u Split, Šumariji Metković, za gospodarsku je-dinicu Nova Sela.

Izrađena je izvanredna revizija za gospodarsku jedinicu Sljeme Medvedgradske šume Šumarije Zagreb radi kala-miteta koji su je pogodili u razdoblju od studenog 2013. te tijekom 2014. i 2015. godine. Održan je javni uvid i javna rasprava za gospodarsku jedinicu Josip Kozarac Šumarije Lipovljani.

ušp buzetU proteklom razdoblju radnici Šumarije Poreč bili su

angažirani na protupožarnom promatranju s osmatračnice Mukaba i PP patroliranju. Sudjelovali smo u gašenju poža-ra kod mjesta Baderna (uz JVP Poreč, DVD i dva kanadra). Osim ovog šumskog požara gorjelo je u predjelu Gradole na nepristupačnom terenu. U odsjeku 15 c G.J. Dubrava radnici Šumarije nastavljaju s radovima čišćenja.

Proizvodni radnici Šumarije Opatija-Matulji trenutno rade na poslovima sječe i izrade sanitarnih stabala u GJ Veprinačke šume, revirnici vrše redovnu doznaku za plan sječa za 2016. godinu, a protupožarna zaštita vrši ophod-nje i osmatranja sukladno Planu zaštite za 2016. Tijekom srpnja zabilježen je šumski požar u GJ Učka na površini od 4,1 ha, na sreću bez veće materijalne štete s obzirom da je požar uglavnom bio prizemnog karaktera u panjači crnog graba. U gašenju su sudjelovali vatrogasci JVP Opa-tija, a dežurstva su obavljali i djelatnici Šumarije Opatija-Matulji.

Šumarija Buzet u ljetnom razdoblju vrši izvlačenje lu-žnjaka i poljskog jasena iz GJ Mirna, uzgojne radove nje-ge na mladim lužnjakovim sastojinama, zaštitu šuma od požara (osmatranje i ophodnju) te doznaku u državnim i privatnim šumama.

U Šumariji Pula se na površini od 4,8 ha izvršilo čišćenje kulture alepskog bora i započelo sa uređenjem donje etaže u kulturi pinije oko 5 km od Pule, ukupne površine 4,8 ha. U vremenu velike požarne ugroženosti na širem području, do polovice kolovoza bilo je tri puta više vatrogasnih inter-vencija na otvorenom prostoru u odnosu na prošlu godinu. Pet požara na državnim šumskim površinama Šumarije Pula, ukupno na 72 ha, većinom su se dogodili u šikarama i šibljacima i to na 54 ha, a veće štete utvrđene su na mla-doj borovoj kulturi od 4,2 ha i sastojini crnike na 3 ha. U četiri slučaja uzrok je nepoznat, a u jednom požaru uzrok je iskrenje električnih vodova. Brze dojave također su ima-le učešća u pravovremenom dolasku vatrogasnih snaga, a time i u učinkovitosti gašenja.

Vijestice iz podružnica


ušp karlovacProizvodnja drvnih sortimenata u mjesecu srpnju izno-

sila je 27.427 m3, a sveukupno za sedam mjeseci 165.959 m3 odnosno 45 % godišnjeg plana. Privlačenje drvnih sor-timenata još uvijek znatno zaostaje za proizvodnjom i za sedam mjeseci iznosi 67.608 m3.

Srpanjska prodaja 25.334 m3 drvnih sortimenata do-nijela je prihode od 5,9 milijuna kn s prosječnom prodaj-nom cijenom od 233 kn/m3. Od početka godine prodano je 188.627 m3 drvnih sortimenata za 49,7 milijuna kuna s prosječnom prodajnom cijenom od 263 kn/m3.

Radovi biološke obnove šuma od siječnja do srpnja obavljeni su u vrijednosti 8,2 milijuna kuna, što je 35 % go-dišnjeg plana. Tijekom srpnja najintenzivnije se radilo na njezi mladih sastojina. U srpnju su prvi put situirani radovi BOŠ-a financirani sredstvima OKFŠ-a koja se od ove godi-ne prikupljaju na računu Ministarstva poljoprivrede i to u iznosu od 571 tisuće kuna, što je 25 % plana na godišnjoj razini.

Povoljni vremenski uvjeti utjecali su na intenzivno izvođenje radova na šumskoj infrastrukturi, na izgradnji i održavanju šumskih cesta i vlaka te se većina planiranoga nalazi u visokom stupnju završenosti. Radilo se i na sanaci-ji prometnica oštećenih velikim bujicama iz veljače 2014. godine, što se financira sredstvima iz Fonda solidarnosti EU-a. Dosada je od ukupno procijenjene štete od 2.967.151 kn sanirano prometnica u vrijednosti 2.580.126 kn, što je 87 % od procjene.

ušp ogulinU mjesecu srpnju na radovima pridobivanja drvnih sor-

timenata realizirano je 26.909,02 m³ drvne mase, što uku-pno sa prvih šest mjeseci ove poslovne godine daje sumu izvršenja u iznosu od 121.856,53 m³, odnosno 53,94 % re-alizacije plana.

Intenzivirali su se radovi na biološkoj obnovi šuma, pa se izvode radovi na njezi šuma, radovi doznake stabala, radovi zaštite šuma, radovi na čuvanju šuma, te je do kraja prove-den i postupak otkupa privatnih šuma. Također se provo-de radovi na reviziji šumskogospodarskih planova. Tako su radovi BOŠ-a za ovu poslovnu godinu izvršeni sa 47,87 % realizacije plana (u srpnju situirano 1.736.788,50 kn). Ra-dovi financirani iz sredstava naknade OKFŠ-a situirani su u iznosu od 66.433,96 kn ili 28,84 % realizacije plana.

U rasadniku Oštarije se kontinuirano provode radovi na njezi i školovanju sadnica četinjača (radovi uklanjanja ko-rovske vegetacije, polijevanje vodom). Na jednom dijelu površine podignuta je ograda oko rasadnika, a u svrhu za-štite biljaka na proizvodnim plohama od nepoželjnih vanj-skih čimbenika.

Još uvijek su u izvedbi radovi na izgradnji i popravku šumskih prometnica i održavanju protupožarnih prosjeka na području UŠP-a Ogulin, dok su visokovrijedni građe-vinski strojevi još uvijek na području drugih podružnica, gdje izvode građevinske radove izgradnja šumskih cesta i vlaka.

Šumarija Čakovec, kao takva, službeno je osnovana 10. svibnja 1960. godine o čemu svjedoči dokument koji je izdao Okružni privredni sud u Zagrebu. Za uspostav-

ljanje Šumarije zadužen je bio šumarski inženjer Dragutin Videc koji je na funkciju stupio 6. srpnja 1954. godine. U šu-mariji se nalazi i sačuvana stara osnova gospodarenja iz nje-govog doba, izrađena 1958. godine, s važnošću od 1. siječnja 1959. do 31. prosinca 1968. godine. Stanje koje je Videc za-tekao može se nazvati devastacijom. Uzrok tome je nemi-losrdna sječa koja je uzela maha između dva svjetska rata kada su se nemilice sjekle autohtone šume hrasta lužnjaka koje su najvjerojatnije predstavljale ostatke velikog europ-skog prašumskog kompleksa. Velika sječa i prevođenje u po-ljoprivredna zemljišta započela je 1927. godine kada šume od grofova Feštetića otkupljuje Šumarija Slavonija d.d. iz Zagreba. Danas šume prekrivaju svega oko 11 % Međimurja i stoga je glavni cilj šumarskih stručnjaka Šumarije Čakovec obnova autohtonim drvenastim vrstama. Od panonskih hra-stika najočuvaniji su ostali kompleksi naziva Murščak i Čep za koji šumari pretpostavljaju da je u vrijeme velike sustavne sječe bio mlada i neiskoristiva šuma, ali na koju je značajno utjecala izgradnja hidrelektrane Čakovec narušavanjem re-žima podzemnih voda, čime je dovela do sve intenzivnijeg sušenja te šume.

Sjeverozapad Šumarije čini granica s Republikom Slove-nijom sjeveroistok granica s Republikom Mađarskom, a na jugu Šumarija Čakovec, gledano od zapada prema istoku, graniči sa Šumarijama Varaždin, Ludbreg i Koprivnica koje isto tako pripadaju koprivničkoj podružnici. To se područje preklapa s područjem čitave Međimurske županije i jednim malenim dijelom Varaždinske.

šumarIja Čakovec, ušp koprIvNIca

Između dvije rijekeTekst ■ Foto: marija glavaš

Šumarija čakovec sastavni je dio Uprave šuma Po-družnice Koprivnica. Smještena je između Mure na sjeveru i Drave na jugu, no toponim Međimurje ne odnosi se na rijeku Muru, već je riječ o starohr-vatskom pojmu koji označava otok. Šumarija se većim dijelom preklapa s područjem Regionalnog parka Mura – Drava (67,96 %) i kao takva ima ve-lik udio zaštitnih šuma. Predstavlja krajnji sjever područja kojim gospodare Hrvatske šume, samim time i krajnji sjever Republike Hrvatske. Sastoji se od dvije gospodarske jedinice, obje s manjim ras-cjepkanim šumskim kompleksima.


Čakovec spada u male šumarije. Sastoji se od dvije gospodarske jedinice; Gornjeg Međimurja na sjeverozapa-du, koja je na malo povišenom položaju, s najvišom točkom od svega 305 m n.m. Gospodarska jedinica Donje Međimur-je na jugoistoku izrazito je nizinska i zauzima veći dio površi-ne, točnije 2.722,76 ha.

Ukupno šume prekrivaju 3.809 ha, od čega 3.422,39 ha čini obraslo zemljište sa 376.407 m3 drvne zalihe s prira-stom od 17.838 m3. Jedini veći kompleks predstavlja predio Trnovec sa 750 ha. Kao sastavnica bivšeg Šumskog gospo-darstva Varaždin, do 1991. godine izgubila je oko 1.500 ha šume tijekom izgradnji umjetnih jezera u svrhu pokretanja hidrocentrala Čakovec i Donja Dubrava, a kao sastavnica Hrvatskih šuma određeni je dio izgubila u povratu imovine Crkvi.

Smještene između dviju velikih rijeka, međimurske šume šume su najvećim dijelom mekih listača poput do-maće i kanadske topole, koja se u potpunosti prilagodila šljunkovitim terenima kakvi obilježavaju ovaj kraj, obične vrbe, crne johe koja se također pokazala odličnim izborom za sadnju. Veći udio čini hrast lužnjak kojega je znatno više u gospodarskoj jedinici Donje Međimurje. U Gornjem Me-đimurju ima i nešto bukve i graba, a bagrem, koji je sađen za potrebe vinogradarstva, susreće se posvuda, zbog čega u Međimurju ima dosta pčelara. Dio drvenastih vrsta pred-stavljaju kulture četinjača sađene 60-ih godina za trenda očetinjavanja. Od ovih vrsta najbolje prilagođenom se po-kazala duglazija, dok se kulture borovca i smreke zamje-njuju listačama, budući da se suše uslijed napada potkor-njaka i bolesti. Iznimno, bijeli bor predstavlja autohtonu vrstu u Međimurju.

Sjemenskih sastojina ima tri, jednu čini obični bor u Gor-njem Međimurju, a dva omanja odsjeka čini crni orah u jedi-nici Donje Međimurje.

velika je prednost šumarije što nije podložna popla-vama budući da su obje rijeke regulirane nasipima.

U proljeće se događaju izraženije vjetroizvale vrba i topola.Šumarija prosječno godišnje proizvede nešto manje od

10.000 m3 bruto drvnih sortimenata. Najvećim dijelom pro-izvode prostorno drvo, od čega je najviše mekih listača, a kod oblovine najveći udio čine euroamerička topola i hrast lu-žnjak. Najveći dio se, bez osobitih problema, prodaje privatni-cima putem ugovora, što koordinira Komercijalni odjel UŠP-a Koprivnica, dok se manji dio prodaje putem javnih natječaja.

Pristupačnost, odnosno otvorenost cesta je velika, 11,35 km/1.000 ha u jedinici D. Međimurje i 14,23 km /1.000 ha u jedinici G. Međimurje, tako da nema potrebe za izgradnjom

Šumska razglednica

gospodarska jedinica gornje međimurje

upravitelj benjamino Horvat


Šumska razglednicanovih. Radi se na održavanju i izradi pristupa i okretišta. Tre-nutno je jedino nedostupno 176 ha površine uz granicu sa Slovenijom, odnosno uz lijevu obalu rijeke Mure.

Sve potrebne popravke vozila obavlja radna jedinica Me-hanizacija i prijevoz Đurđevac.

upravitelju benjaminu Horvatu koji obnaša i funkciju revirnika i revirniku Mariju Manjkasu na raspolaganju je jed-no terensko vozilo, a sjekači i šumski radnici na odredište se prevoze jednim kombi vozilom. U Šumariji je zaposleno pet šumarskih tehničara od kojih jedan obnaša funkciju pomoć-nika revirnika, a četiri čuvara šuma, sjekača je šest, a šumskih radnika dvojica. Po jedna osoba obavlja poslove blagajnice i knjigovodstva te poslove čišćenja i dostave.

Zaposlenici sve radove u državnim šumama obavljaju sami i uz to vrše doznaku u šumama šumoposjednika, a što bi u dogledno vrijeme trebali početi obavljati vanjski izvođači.

Budući da je glavni cilj Šumarije, zbog male šumovitosti Međimurja, podizanje novih šuma, nekadašnji ŠG Varaždin je od 1985. do 1989. otkupljivao određeni dio zemljišta na kojima su podizali i podižu šume. Pri tome sadnice topola, hrasta lužnjaka i manjim brojem četinjača nabavljaju iz šum-skih rasadnika koji se nalaze na području koprivničke po-družnice. Prosječno se godišnje zasadi 32 ha sa 6.000 topola i 90.000 sadnica hrasta, ponekad i više. Uz to se uspješno provode radovi supstitucije bagrema hrastom lužnjakom. Njege se vrše uglavnom na pomlatku hrasta lužnjaka, na oko 90 ha godišnje.

Na području Šumarije nalazi se veći broj lovišta u zaku-pu. Od divljači na području Međimurja obitavaju srna obična, jelen obični, svinja divlja, jazavac europski, zec obični, kuna zlatica, kuna bjelica, lasica mala, lisica, fazan i trčka.

Uz redovne šumarske poslove, nažalost, puno se vre-mena troši na obaveze sprječavanja, evidentiranja i prija-va šumskih krađa po čijem su broju najvjerojatnije vodeća šumarija u Hrvatskoj. Zbog toga su izlagani jakom stresu, a ulazak u šumu često puta predstavlja opasnost pri obavlja-nju svakodnevnih poslova. Šumarija je tako u razdoblju od 1. siječnja do 1. kolovoza ove godine prijavila čak 166 šum-skih šteta. Posječeno je, najviše zimi, 3.471 stablo, odnosno 540 m3 bruto mase ili 443 m3 neto, što po šumskoodštetnom cjeniku iznosi 369.436 kn štete. Razlog je velik broj socijalno ugroženih osoba na području Međimurja koje su dodatno opterećene općom krizom u državi. Kao veliki razlog neu-

činkovitog rješavanja problema upravitelj Horvat navodi neadekvatno izricanje presuda kod pravosudnih postupaka u Županiji. Zaposlenici su do sada bili izloženi i ozbiljnim prijet njama, a na jednome od radilišta moraju raditi u pratnji policije. U Šumariji ističu dobru suradnju s policijom koja im puno pomaže i čiji djelatnici pronađu dobar dio počinitelja. Osim problema s krađom drva, Šumarija ima problem ne-mogućnosti postavljanja zaštitnih ograda koje štite od div-ljači, no pošto su i one predmet otuđivanja neisplativo ih je podizati. Sljedeći u nizu problema su pojedinci koji imaju običaj otpad istresti u šumi umjesto na lokalnom odlagalištu Totovec.

mjere koje poduzimaju na terenu su da vrijeme ra-dova u čišćenjima koljika i sječi doznačenih sušaca prilagode za prodaju socijalno ugroženim osobama, kako bi im se pru-žila mogućnost da kupe ogrjev prije sezone grijanja. Postav-ljaju se i rampe na glavnim ulazima u šumu.

Zbog učestalih krađa do sada su, zajedno s upravom, or-ganizirali sastanak s predstavnicima policije i pravnim oso-bama, no nije urodio željenim promjenama.

Kao jedno od rješenja upravitelj vidi nekadašnji način or-ganizirane dodjele ogrijeva socijalno ugroženim obiteljima. Navodi kako je u razdoblju od 1993. do 1995. godine Centar za socijalnu skrb u Čakovcu plaćao određenu naknadu Hr-vatskim šumama te je tada bilo daleko manje krađa. Hrvat-ske šume osiguravale su dovoz ogrijeva u naselja. Jedna od ideja je i podizanje peći na biomasu u selima u kojima žive socijalno ugrožene obitelji. Također, upravitelj predlaže da se na određenim lokacijama u šumi postave prenosive kame-re na solarnu energiju. Predlaže i sastanak predstavnika iz podružnica koje su također suočene s ovim problemom te povećanje broja čuvara šuma.

Želje za poboljšanjima u Šumariji uključuju obnovu do-trajale fasade centralne zgrade, izgradnju lugarnice (Šumar-ska kuća) u stilu tradicionalne drvene međimurske gradnje te uređenje zapuštenog prostora u predjelu Globetka - Topo-lje nedaleko Čakovca u turističku lokaciju na kojoj bi se gradi-la Šumarska kuća čiji je položaj već ugrađen u prostorni plan.

Na kraju valja podsjetiti da je Međimurje kraj grofova Zrinjskih koje Međimurci duboko poštuju, koji su u 16. i 17. stoljeću bili vlasnici gustih, stoljetnih hrastovih šuma, a čiji duhovi zasigurno blagonaklono gledaju na svaku novo po-sađenu sadnicu. ■

Zgrada šumarije

sjemenska sastojina u gospodarskoj jedinici donje međimurje


U Hrvatskoj obitava 5 vrsta lastavica - ptica pjevica iz porodice Hirun-dinidae. Sve vrste karakteriziraju

sitno tijelo (ne veće od vrapca), kratak vrat, širok i kratak kljun te duga i šiljasta krila. Takva građa tijela ukazuje i na način života – lastavice su vješti i okretni letači koji se hrane raznim letećim ili zrakom nošenim kukcima i paucima. Lastavice se najčešće gnijezde u selima i manjim sredinama i to u blizini domaćih životi-nja. Iznimno dolaze i u gradovima. Gnije-zda najčešće smještaju na razne prateće objekte, prvenstveno one u kojima bora-ve domaće životinje, ali i u garaže, nedo-vršene kuće i slično. S druge strane piljci se najčešće gnijezde u gradovima, a gni-jezda grade na stambenim objektima, mostovima i drugim konstrukcijama. Državni zavod za zaštitu prirode nositelj je projekta kojega sufinancira Europska komisija iz fonda LIFE III, a koji se odnosi na uspostavljanje Nacionalne ekološke mreže (CRO-NEN). Nacionalna ekološka mreža uključuje najvrjednija područ-ja ključna za opstanak ugroženih vrsta i staništa u Hrvatskoj, a predstavlja dio Sve-europske ekološke mreže. Jedna od aktivnosti projekta je uspostavljanje Na-cionalnog sustava monitoringa (praće-nja stanja) bioraznolikosti koji uključuje i stručnjake i amatere. Posebna pozornost posvećuje se pogotovo uključivanju ško-la u ove projekte.

državni zavod, u suradnji s mini-starstvom zaštite okoliša i prirode i potporu Projekta integracije u EU Natura 2000 (NIP), održao je početkom ljeta u Ninu trening za stručne službe i čuvare prirode na temu monitoringa lastavica

Zaštita prirodeNaTura 2000

monitoring lastavica i piljakaTekst ■ Foto: Irena devčić

jedna lasta ne čini proljeće, a niti jedan piljak. Ukoliko ne živite na selu, nego u većim urbanim sredinama, slobodno ovu izreku možete promije niti u jedan piljak ne čini proljeće. Naime, kako mi je objasnila i poučila me stručna voditeljica javne ustanove za zaštitu prirode Natura jadera, mr. sc. Morana bačić, u gradovima i urbanim sredinama teško da ćemo vidjeti i jednu lastavicu. Gradove naime naseljavaju piljci, a seo ske prostore i slabo naseljena područja lastavice.

i piljaka, koji javne ustanove provode u sklopu nacionalnog monitoringa ovih vrsta u Hrvatskoj. Na radionici je osim bio logije lastavica i piljaka i same meto-de monitoringa proveden i terenski rad – prezentacija metodologije monitoringa. Monitoring je relativno jednostavan i ne-zahtjevan u smislu terenskog rada te je pogodan za uključivanje školske djece u aktivnosti zaštite prirode. Prisutnost pilja-ka i lastavica, osim biološkog bogatstva, naravno, iznimno nam je važna u ovim ljetnim mjesecima iz još jednog razloga, omiljena vrsta prehrane su im komarci. Kukce love u letu, lastavice obično bliže tlu, a piljci u većim visinama. Lastavice i piljci su gnjezdarice selice. Zimuju u Afri-ci, južno od Sahare, a k nama se vraćaju u proljeće, obično u drugoj polovici ožujka i početkom travnja. Mužjak i ženka za-jedno obnavljaju staro gnijezdo ili grade novo. Približavanjem jeseni ovi spretni i okretni letači napuštaju nas i odlaze u toplije krajeve. Već u kolovozu, kad zapo-činje jesenska selidba lastavica u Afriku, na zajedničkim odmorištima (npr. u tr-šćacima) mogu se vidjeti velika jata la-stavica koja čine i deseci tisuća ptica. Ak-cija prebrojavanja ovih ptica započela je

2004. godine. Glavni cilj programa mo-nitoringa je pratiti promjene u veličini populacije i području rasprostranjenosti lastavica i piljaka. Podatci prikupljeni mo-nitoringom koriste se za ocjenu stanja očuvanosti ove vrste.

I na kraju, kako sa sigurnošću ra-zlikovati lastavice od piljaka. Usmjerite pogled ka nebu i obratite pozornost na te izvrsne letače. Piljak je jedina ptica iz porodice lastavica u regiji s upadljivo bijelom trticom i donjim dijelom tijela potpuno bijelim. Odozgo su piljci crni s plavim odsjajem. Za razliku od lastavice s izrazito rašljastim repom, kod piljaka je rep tek plitko rašljast. Lete na većim visinama od lastavica. U Hrvatsku piljci stižu tijekom ožujka te se zadržavaju do listopada. Za razliku od lastavica, piljci svoje gnijezdo smještaju s vanjske stra-ne zgrada, ispod nadstrešnice ili krova. Grade kuglasto gnijezdo od blata, a ulaz je kroz mali otvor na vrhu jedne strane. Nakon ove lekcije o razlikovanju naših ptica selica, zaključila sam kako, dubo-ko uvjerena u poznavanje morfologije lastavica, nisam zapravo imala pojma u koju vrstu ptice gledam. Greška se više neće ponoviti. ■

lastavica piljak


Mala enciklopedija šumarstva

Kiseli ruj dolazi iz Sjeverne Amerike, a u Europu je une-sen u 17. stoljeću. Ubraja se u ukrasno drveće pa se sto-ga često sreće u drvoredima i parkovima.

Kiseli ruj prirodno je rasprostranjen na području istoka Sjeverne Amerike. U Hrvatskoj se uzgaja kao parkovna vrsta. Što se tiče tla nema posebnih zahtjeva. Raste kao

grm ili niže stablo, visine do 12 metara. Krošnja je široka i kišobranasta, a mladi izbojci debeli, obrasli gustim, žljezda-stim i crvenkastim dlakama. Dihotomski se grana. Listovi su naizmjenični, neparnoperasti, veliki, do 50 cm dugi, sastoje se od 11-31 nasuprotne liske. One su izduženo jajaste, dugo zašiljene, pri dnu široko klinaste, po rubu sitno napiljene, odozgo tamnozelene, gole, odozdo plavičasto sive i dlakave. U jesen je lišće purpurnocrveno. Cvjetovi su zelenkastožuti, formiraju guste, izrazito dlakave, uspravne metlice duge 15-20 cm. Plodovi su suhe i okruglaste koštunice, zbijene u gu-ste uspravne klipove. Pokrivene su crvenkastim čekinjama. Kiseloga su okusa i ostaju na stablima do proljeća. Kiseli ruj je listopadna, jednodomna ili dvodomna, heliofilna i entomo-filna vrsta. Cvjeta u VI. i VII. mjesecu. Plod sazrijeva u VIII. i IX. mjesecu. Razmnožava se sjemenom i vegetativno. Otporan je na razna onečišćenja i na niske temperature. U Hrvatskoj se uzgaja kao ukrasna vrsta, a bilo je pokušaja industrijskog

uzgoja jer mu lišće sadrži 40 % tanina. Često odbjegne kulturi i dalje se spontano širi te predstavlja opasnu invazivnu vrstu. Biljka je otrovna. Najčešće se primjenjuju kultivari kise-log ruja Laciniata, s duboko usječenim i lancetastim liskama i Dissecta, koji ima perasto rasječene liske. Osim ove vrste u Hrvatskoj se još mogu susresti – grozdasti ili sicilijski ruj i otrovni ruj, a ostali su znatno rjeđi. U Siciliji se uzgaja zbog njegovih listova koji se suše i samelju pa zatim služe kao važ-na taninska sirovina za štavljenje kože! Plodovi ruja sadrže mnogo organskih kiselina (osobito vinske) i dosta treslovina, a u povijesti su služili kao začin i lijek. Oni sazrijevaju u kasnu jesen i ostaju na granama do proljeća. U bivšem Sovjetskom Savezu nezreli manirani plodovi služe kao začin za jela od mesa i ribe. Prema nekim starim podatcima, Turci i Tatari ove su plodove redovito dodavali juhama od mesa. Listovi ruja ponekad se zbog aromatičnog mirisa miješaju sa duhanom! Ruj se samostalno razmnožava sjemenom i izbojcima koji rastu uz majku. Mladi izbojci iskopaju se i odrežu kao reznice te posade u vlažni i dobro dreniran supstrat. Nakon godinu dana, kada sadnice narastu, presade se na željeno trajno mje-sto. Jednom posađen ruj stalno stvara nove izdanke i ako mu se dopusti može se razmahati u invazivnu vrstu. Mogu rasti na suhim, siromašnim tlima i saditi se za sprječavanje naleta vjetra. Odgovara im sunčan i polusjenovit položaj. Krajem ljeta i kroz jesen sakupljaju se tamnocrveni plodovi. Od njih su još sjevernoamerički Indijanci radili napitak. Grubo se na-kidaju, preliju hladnom vodom i ostave 20-30 minuta. Teku-ćina se procijedi i prema želji zasladi. I listovi i plodovi bogati su taninima, koriste se kao bojilo, no kod osjetljivih osoba mogu izazvati alergijsku reakciju. ■

Tekst: Irena devčić ■ Foto: arhiv

listovi ruja Začin od ruja (sumak) čest je u bliskoistočnoj kuhinji

aloHToNe vrsTe

kiselo drvo – ruj

kiseli ruj kao ukrasna vrsta

A dlakavi ruj se naziva još i kiselim iz razloga što formira plod koštunicu obraslu crvenim čekinjama, a koja je ki-selog okusa. Međutim, treba znati kako je biljni sok kise-log ruja prvotno mliječan i tek kasnije, uslijed prisutnosti zraka, potamni. Ali ono što je puno važnije, teško se pere s ruku i odjeće te kod osjetljivih ljudi izaziva stanovite alergijske reakcije. Ipak, njegova dekorativnost uopće nije upitna pa je zahvaljujući tomu potražnja za ovom ukrasnom biljkom svakim danom sve veća.


borov ČeTNjak - gusjeNIca defolIjaTor borova

opasni put svile

borov četnjak, Thaumetopoea pityocampa (Denis & Schiffemüller) na latinskom iz porodice leptira (Lepidoptera) smatra se najdestruk-tivnijim štetnikom Mediteranskog bazena. To je defolijator koji ošte-ćuje drvenaste vrste iz porodice borovki (Pinaceae), prvenstveno borove i cedrove. Ponekad napadaju i ariš.

Kada šumarski stručnjaci čuju za borovog četnjaka imaju viziju gusjenice koju odmah povezuju

s jadranskom obalom, odnosno boro-vim šumama koju ne smiju dirati i koja se kreće po srebrnkastoj niti u kolona-ma jedna za drugom. Borov četnjak rasprostranjen je u zemljama saharske Afrike, izuzev Egipta i Libije, i po medi-teranskim zemljama Europe, što znači da predstavlja problem i u Hrvatskoj, točnije u borovim šumama duž naše obale. Stručnjaci su ustanovili da broj ovih štetnika ovisi o vrsti domaćina, čak i unutar roda. Bude ih više na crnome i alepskome boru nego na drugim vr-stama.

Nakon što ženka izađe iz kukuljice i pari se, premda može preletjeti nekoli-ko kilometara jajašca polaže na iglica-ma bora koji joj je najbliži. Jajašca tvore cilindrične forme duge četiri do pet cm prekrivene golim i svijetlim ljuskama. Ljuske osim mehanički štite jajašca mimikrijom jer izgledom imitiraju bo-rove izbojke. U tim tvorevinama bude od 70 do 300 jajašaca. Za nekih 30 do 45 dana iz jajašaca se počinju lijegati gusjenice i skupljati u kolonije. Razvoj gusjenica se odvija u pet stadija. U prvome su zelene, sjajnih crnih glava. Već nakon drugog presvlačenja gusje-

Tekst: marija glavaš ■ Foto: arhiva

nice poprimaju svoj konačan izgled. Na svakom segmentu na vrhu leđa je po čuperak sastavljen od dlačica boje rđe (boja varira od žute do narančaste). Čuperci raspoređeni po segmentima lijevo i desno od rđastih bijele do ta-množute su boje. Boja same gusjeni-ce ovisi o mikroklimatskim uvjetima, točnije temperaturi, jer što je hladnije gusjenice su tamnije. Sama boja varira od plavičasto sive do crne.

Nakon drugog presvlačenja, odnosno nakon što gusjenice dose-gnu treći stadij, treba ih izbjegavati u širokom luku. Treba izbjegavati i fizički kontakt s njihovim dlačicama jer prote-in u njima uzrokuje svrbež, konjuktivi-tis, respiratorne kongestije (nakuplja-nje sekreta u respiratornome sustavu), a kod nekih osoba astmu. Čak i mrtve gusjenice uzrokuju iritacije. Dlačice se

zabadaju u kožu jer imaju oblik harpu-na. Ta se činjenica negativno odražava na turizam, radove u šumi i ispašu sto-ke. Gusjenice četvrtog stadija počinju praviti svilenkasta bijela gnijezda u krošnjama borova ostavljajući svakim pokretom za sobom svilenkastu nit. To zimsko gnijezdo je vreća dužine 20 cm i kolonija gusjenica u njoj prezimljava u sigurnosti. Spavaju u hrpama. Tek gusjenice petoga stadija dosežu punu dužinu – ženke su duge 3,4 mm, a mužjaci 4,8 mm. U ovome su stadiju najopasnije jer mogu izbaciti dlačice ako se nađu pod prijetnjom. U kasnu zimu i rano proljeće, neposredno prije kukuljenja, počinju formirati kolone po principu glava – zadak, tj. jedna gusje-nica iza druge i držeći se za srebren-kastu nit koju ostavljaju za sobom. Gu-sjenica koja je na čelu obično je ženka

Zaštita šuma

gnijezdo

gusjenica borovog četnjakagusjenice prvoga stadija natjerane u krug


Zaštita šumai ni po čemu se ne razlikuje od ostalih. One su, naime nesvjesne, slijepe, a ne služi ih ni osjet njuha. Zato je kolona u pokretu dok god se usni ustroj ne nađe na borovim iglicama. Takvo kretanje i nit omogućavaju im siguran povratak u gnijezdo, a dodatna mjera kojom sprečavaju da se neka jedinka ne izgu-bi je ta da se uvijek nastoje kretati pra-vocrtno, odnosno ne skretati ni lijevo ni desno. Ipak, do odstupanja u načinu kretanja dolazi zbog mikroklimatskih promjena. Na nižim temperaturama se kolona pregrupira, a na višima se gusjenice ukapaju u tlo. Za lijepog vremena, danju odlaze u istraživanje teritorija i to kako bi pronašle povolj-no mjesto za kukuljenje, dakle u ovom slučaju ne idu u pohod žderanja iglica. U pojedinoj koloni može biti izbrojeno do 300 jedinki. Da je došlo do napada dosta je lako ustanoviti po gnijezdima i pojavi žućkastih i smeđih iglica te po dijelovima pojedenim iglicama. Zna-čajniju defolijaciju čine za hladnijih mjeseci. Kolonija gusjenica može pu-tovati i do 37 m. Kukulje se na tlu ili u tunelima neposredno ispod razine tla. Kukuljice su ovalne, žućkaste ili svilen-kasto bijele. Po drugi puta se kukulje u siječnju. Stanje mirovanja, prije preo-brazbe u leptire, obično traje mjesec dana, a ako su uvjeti povoljni i kraće, odnosno duže, i po šest tjedana ako je populacija oslabljena. Ako su uvjeti doista loši mogu ostati zakukuljeni i nekoliko godina, pa se može dogoditi da se istodobno pojave leptiri nekoliko generacija, što za posljedicu ima že-stoki napad, odnosno najezdu.

kod odraslih jedinki su ženke malo veće; imaju raspon krila od 36 do 49 mm, a kod mužjaka od 31 do 39 mm. Razlika je i u ticalima – kod žen-ki su nitasta, a kod mužjaka češljasta. Prsište obaju spolova prekriveno je dlakama, abdomen je poveći, a zadnji

segmenti prekriveni su čupercima. Pokrovna krila su boje pepela s crnim žilištem, rubovima i sa po tri poprečne pruge. Donja krila su bijela, sivih ru-bova. Mužjaci su dobri letači sposobni osvajati nova područja. Odrasle jedinke lete od svibnja do srpnja.

Gusjenice ozbiljne posljedice ostav-ljaju na novo pošumljenim dijelovima šuma gdje mlade biljke brzo odumiru uslijed žderanja iglica. Kod odraslih stabala uzrokuju smanjen rast i sma-njenje opće produktivnosti, odumira-nje je rijedak slučaj, no stabla postaju podložna obolijevanju. Borov četnjak smatra se najvećim štetnikom Medite-rana jer može povećati gubitke u bo-rovim šumama na oko 30 %. Gusjenice se mogu prenašati tijekom transporta sadnog materijala (rasadnici). Mjere suzbijanja provode se kada je kukac najranjiviji. Najbolji rezultati suzbijanja su u razdoblju između lijeganja iz jaja-šaca i izgradnje zimskih gnijezda. Naj-učinkovitijim se pokazao mikrobiološki insekticid Bacillus thuringiensis. Ako je napadaj mali moguće je mehaničko suzbijanje skidanjem, odnosno reza-njem zimskih gnijezda, koja se zatim obavezno spaljuju. Neki ljudi koriste i feromonske klopke za opažanje, mo-trenje i masovno hvatanje. Velik je broj predatora i uzročnika bolesti koji igraju veliku ulogu u suzbijanju jajašaca. Tu spadaju mravi rod Formica (ova meto-da je više preventivna), ose parazitoi-

di, neki predatori iz reda ravnokrilaca (Orthopterae), parazitoidi i predatori iz reda dvokrilaca (Diptera), zatim glji-vice, virusi i bakterije. Predatori gusje-nica su ptice. Jedna od preventivnih mjera je detaljan pregled rasadničkog materijal, tj. sadnica borova i cedrova.

Na njima je radio pokuse francuz jean – Henri fabre (kraj 19. st., poč. 20. st.) koji je posvetio životni vijek entomo-logiji. On je radio i zabilježio svoje poku-se na kukcima, ali i biljkama. Za pokus na borovim četnjacima upotrijebio je svoju veliku vazu za cvijeće. Opseg njezinog ruba iznosio je točno metar i to mu je bilo zgodno za izračun na kraju pokusa. Za početak pokusa je privolio gusjeni-ce na rub vaze, pa su po njemu bespo-moćno kružile osam dana. Dokazao je općepoznatu činjenicu da su kukci bića bez svijesti. Da se borov četnjak nije u mogućnosti osloniti ni na vid ni na njuh dokazao je tako što je na dno vaze sta-vio borovih grančica. Za vrijeme pokusa gusjenice su stajale zbog iscrpljenosti i spavanja, a kolonu su prekidale i neke od njih su počele izlaziti lijevo i desno iz ko-lone. Pokušaji izlazaka iz kolone donijeli su im spas osmog dana pokusa jer uvijek za sobom ostavljaju svoje srebrnkaste niti. Predvečer se kolona uspjela vratiti u sigurnost svoga gnijezda na boru. Fabre je izračunao da su nesretne gusjenice prešle 335 krugova po rubu vaze. ■

kolona borovog četnjaka

ženka i mužjak


o poznatoj šumi Spačvi uglavnom slušamo kao o staništu vrijednoga hrasta lužnjaka, sirovini koju sanjaju ne samo hrvatski pilanari, već bi je rado obrađivali i drvarci izvan naših granica. No malo je stanovnika naše zemlje koji su imali prilike pro-šetati poznatom slavonskom šumom opisanom u djelima josipa Kozarca. A Spačva krije mnoge zani-mljivosti, kako šumaru tako i laiku.

Spačva je vjerojatno najpoznatija gospodarska šuma u Hrvatskoj. Golemi hrastovi koji predstavljaju ponos šumarstva Hrvatske ovdje su pronašli nišu gdje mogu

ispoljiti svoj ekološki maksimum te su tijekom svoje ophod-nje izrasli u gorostase čijem staništu ne može parirati niti jedno drugo na svijetu. Rječice Spačva i Studva koje vijuga-ju šumskim krajolikom stvorile su karakterističan ekosustav ispresjecan mrežom podzemnih voda koje savršeno pogo-duju upravo hrastu lužnjaku.

No u ovaj kraj zalazi malo stranaca i turista, iako mu ne manjka zanimljivosti, pogotovo kada su u pitanju prirodne ljepote i rekreacija. Uostalom, malo je mjesta gdje se može vidjeti lužnjak - jedan od simbola slavonskog ruralnog života.

Spačva i Studva su pritoke Bosuta vrlo zanimljive za sportski ribolov. Spačva je dugačka 39 km i odlična je ribo-lovna rijeka. Niže nje utječe u Bosut Studva koja je duga 37 km i poznata je kao izvanredna voda za štuku i grgeča. Na tom su području i nedaleko poznati Otočki virovi. To je, ustvari, jezero-mrtvica koje je za većih vodostaja poveza-no s vodama Spačve koritom Male Breznice. Voda je uvijek svježa jer su u jezeru jaki podzemni izvori, dok je rijeka bo-gata nizinskim ribama koje žive i u Bosutu.

Zanimljivosti

Otočki virovi su zaštićeni krajolik Vukovarsko-srijemske županije koja obuhvaća rječicu Virovi i okolnu šumu hrasta lužnjaka na udaljenosti 100 m od obale. Preko 70% omeđe-ni su šumom hrasta lužnjaka.

virovi su prirodni fenomen. Zbog gotovo netaknute prirode Otočki virovi i njezina obala su sačuvali svoj izvorni izgled te su postali omiljeno izletište stanovništva okolnoga kraja.

Od potoka i rijeka Virovi se razlikuju specifičnim hidro-dinamičkim, geološkim, klimatskim, fizičko-kemijskim i biološkim osobinama. Većim dijelom godine Virovi imaju odlike močvare, što dokazuje močvarna vegetacija u prio-balnom pojasu. Za vrijeme velikih oborina u proljeće i u je-sen vodostaj se znatno podigne. Tada Virovi uspostavljaju prirodnu vezu protočnu s rijekom Spačvom, a preko nje s Bosutom i Savom, ponašajući se kao sporo tekuća rječica.

Virovi skupljaju vodu iz šuma u području Bošnjaka i Oto-ka, dugi su 18,380 m, široki oko 60 m, dubina im je 2-7 m, no u biološki najinteresantnijim zonama Ralje i Živačine širina im iznosi i preko 100 m.

Voda je u Virovima bistra u površinskom sloju, dok su dublji slojevi sivkastozeleni zbog otopljenih minerala i planktona i od jako izraženog procesa zarašćivanja ovog staništa makrofitnom vegetacijom.


Idilični krajolik slavonske šume

vIrovI

mir i tišina spačvanskoga bazena

ribički raj


Značajnu ulogu u vodostaju Virova imaju podzemne vode koje se kreću na dubini 1,75 - 2,75 m ispod površine zemljišta pa zato nikad ne presušuju. Dakle od prirodnog fenomena izvorišta - vira nastao je vjerojatno i naziv Virovi.

Središnji, površinski dio Virova je bez vegetacije, u priobalnom području nalaze se raznovrsne flotalne bilj-ke u izdvojenim asocijacijama: lopoč (Nymphea alba), lokvanj (Nuphar luteum), mali lopoč (Nymphoides pel-tata), dvornik (Polygonium amphibium), vodena leća (Lemna minor), žabnjak ljutić (Hidrocharis morsus ra-nae) i rašac (Trapa natans). Čitave livade gradi vošćika ili drezga, krocanj, žabnjak i mnoštvo zelenih končastih algi.

dno virova pokriveno je muljem koji omogućuje život raznim ličinkama, prije svega mnogobrojnih kuka-ca. Miran vodeni tok omogućuje i planktonski način živo-ta. Trska, rogoz, šaš i šašina najbujnije su razvijeni u "oazi" Živačine gdje se nalazi šumska krčevina kružnog izgleda s površinom oko 3 km. Zbog obilja sunca i vlage trska ovdje premašuje visinu čovjeka pa u njoj nalaze sklonište brojne životinje. Zahvaljujući bujnoj vegetaciji u vodi Virova nala-ze se raznovrsni kukci koji služe kao hrana brojnim ribama i drugim životinjama.

Ovdje žive ribe nizinskih voda: šaran, linjak, štuka, som, karas, sunčani karas, bjelica, grgeč - bandar - bulješ - okan ili ostriž, deverika, žutooka, keder i čikov.

Cijelo područje Spačvanskog bazena - predstavlja i područje važno za ptice EU (tzv. SPA područje) odnosno potencijalno područje EU ekološke mreže NATURA 2000. Oko poplavnih šuma hrasta lužnjaka nalazilo se vrlo malo pašnjačkih površina koje i danas predstavljaju vrijedna hranilišta i odmorišta za ugrožene životinjske vrste, pose-bice ptice. Među pticama se ističu bijela roda, crna roda, bijela čaplja, crna liska, siva čaplja, divlja patka, orao ribič, golub grivnjaš te orao štekavac - veliki riblji orao koji je veoma prorijeđen i prijeti mu izumiranje. Od sisavaca u vodi živi vidra, a na pojilo dolazi lisica, divlja svinja, srna i jelen.

U neposrednoj blizini Virova nalazi se upravljan Rezer-vat hrasta lužnjaka Lože. Zbog izvrsnih genetskih svojstava žir s obala Virova, kao sjemenski materijal, šalje se po cijeloj Europi, te ovaj podatak dovoljno govori i o biološkoj vrijed-nosti ekosistema Virovi.

virovi u sušnijem dijelu godine ostaju bez kon-takta sa Spačvom. U svrhu povećanja vodne količine na Virovima izgrađen je objekt kojim se voda zadržava na zadovoljavajućoj razini u sušnom periodu, tzv. preljev tipa široki prag dužine 14 m, a širine 4 m. Objekt je iz-građen na trasi napuštene ceste Otok-Bošnjaci. Na koti od 79.00 m.n.v. nema gotovo nikakvog toka. Projektirani nivo izaziva izlijevanje u šumskim površinama u dijelu veliki utuš (rukavac virova) i veći broj šumskih kanala. Opća je karakteristika ovih kanala da dovede vodu iz ni-skih šumskih areala u Virove, a da su postavljeni tako što idu iz apsolutno nižih terena na više. Stoga se projektant odlučio da one dijelove kojima ne smeta vodostaj 79.00 m.n.v. ostavi pod utjecajem podignutih virova, a tereni koje taj vodni nivo ugrožava osigurani su prevođenjem

Zanimljivostiu sliv Bistra-Spačve ili upuštanjem u Virove nizvodno od preljevne građevine. Na kanalu Veliki utuš zatrpan je postojeći propust, čime se tok u tom kanalu usmjeru-je na dvije strane; nizvodno od propusta u sliv Virova, a uzvodno u sliv Bistra-Spačve. Tako se održava postojeća kvaliteta vode Virova.

Otočki Virovi idealno su mjesto za boravak i rekreaciju u prirodi te za upoznavanje sa svjetski poznatom slavon-skom lužnjakovom šumom, oblikom turizma kakav u hr-vatskoj postoji tek u povojima. Možda je baš to razlog da ih što prije posjetite. ■

Netaknuti otočki virovi

lužnjakova šuma pored otočkih virova

posebni rezervat šumske vegetacije lože


Tekst: marija glavaš ■ Foto: arhiva

Gljive naših krajevacrNI vrgaNj IlI HajdINskI vrgaNj

Najcjenjeniji među vrganjimaGljivu je opisao i imenovao jean baptiste Francois Pierre bulliard 1789. godine. znanstveni naziv ujedinjuje ime roda grčkog porijekla Boletus od bolos, koje doslovno znači glinena kvrga i latinsko ime vrste aereus koje upućuje na brončani odsjaj kod starijih primjeraka.

Gljivu je opisao i imenovao Jean Bap-tiste Francois Pierre Bulliard 1789. godine. Znanstveni naziv ujedinju-

je ime roda grčkog porijekla Boletus od bolos, koje doslovno znači glinena kvrga i latinsko ime vrste aereus koje upućuje na brončani odsjaj kod starijih primjeraka.

Crni vrganj je dobro prepoznat u Ba-skiji, španjolskoj pokrajini Navarra, Italiji i Francuskoj, a nije stran ni Slovencima, kao ni Hrvatima. Za Talijane je to crno prase porcino nero, a za Francuze crnče-va glava tête de nègre.

opis: visine je od 15 do 25 cm, a na-đeni su i primjerci od 40 cm. Klobuk je konveksan, mesnat, suh i baršunast, ne biva sluzav čak ni kada je zrak pun vla-ge. Tamnosmeđe je, gotovo crne boje. Kako gljiva zrije klobuk dobiva kestenja-stosmeđe ili bakrenosmeđe tonove, ali ostaje taman, u blizini centra ima svje-tlije mrlje, rub mu je često crvenkasto smeđ. Meso klobuka kod mladih je pri-mjeraka tvrdo, glatko, boje vina, s vreme-nom omekšava i blijedi. Kada se prereže, meso klobuka obično ostaje bijelo ili boja vrlo polako prelazi u blijedo ljubičastu. Rub je neravan, sa zrelošću se izravna-va. Donja strana, trusište, se sastoji od cjevčica bijele ili svijetlo krem boje, s vre-menom prelazi u boju sumpora, tamni na pritisak. Promjera je od 7 do 20 cm.

Pore su kvadratične, gušće kako gljiva postaje zrelija. Stapka je duga od devet do dvanaest cm i širine od dva da četiri cm, često bačvastog oblika, bez prstena, na najširoj točki od oko 8 cm, na gornjem dijelu s mrežastim uzorkom koji poste-peno nestaje ili može potpuno izostati, a na bazi blago nabrane površine. Sredina stapke je nešto bljeđe i ružičastije boje, a prema dnu je tamnija. Meso je tvrdo i bijelo. Spore su glatke, duge i tanke, ma-slinastosmeđe boje kao i otisak. Na spo-rama bude po jedna ili dvije kapi masti.

stanište i rasprostranjenost: Gljiva je središnje i južne Europe, s time da se češće nalazi na jugu. Raste na sunčanim i toplim mjestima, na većim nadmor-skim visinama i uvijek južnim padinama. Spada u mikorizne gljive, što znači da ne može opstati bez drveća. Preferira hrast, grab, bukvu, kesten, lipu, planiku, a ponekad se nalazi pokraj borova. Glji-va pomaže stablu zadržati vlagu i nužne minerale iz tla, a zauzvrat kroz korijenov sustav dobiva produkte fotosinteze, tj. energijom bogata hranjiva.

vrijeme sakupljanja: od kasnog proljeća, sredinom jeseni, ponekad i kra-jem jeseni.

miris i okus: crni vrganj ima miris zemlje i ugodnog je i blagog okusa.

sastav i ljekovitost: bogati su uglji-kohidratima, slijede bjelančevine, pepeo i mast. Otkrivene su još masne kiseline, tokoferoli te organske kiseline. Najzastu-pljeniji šećer je trehaloza. Nema puno podataka o ljekovitosti. Primijećeno je da gljiva pokazuje antimikrobno i antioksi-dativno djelovanje.

Način pripreme: hajdinski vrganj na većoj je cijeni od drugih zbog svog tvr-đeg i time duže svježijeg mesa. U Italiji i Španjolskoj se može kupiti u trgovini svjež, zaleđen ili osušen. Kao i od drugih vrganja od crnih vrganja se mogu sprav-ljati juhe ili umaci, može ih se popržiti u pećnici ili dinstati. Ukusni su u rižotu, raznim vrstama tijesta ili palačinkama. Dobro se slažu s raznim mesima, osobito telećim, raznim vrstama ribe ili s valjuš-cima. Uz gulaše paše blago crno vino, a uz dinstane vrganje jače, bijelo polusuho vino.

slične gljive: najsličnija vrsta je cr-veni ili borov vrganj, Boletus pinophilus koji je također jestiv i odlične kvalitete, a nalazi se uz borove i bukve. Razlikuje se po, kao što mu ime govori, boji klobuka koji je crvenkastosmeđ ili zrnato smeđ, dakle s daleko više crvenog pigmenta i blago naboran. Vrlo sličan je pravi ili ljet-ni vrganj, Boletus edulis čiji klobuk može doći u raznim bojama koje uključuju bi-jele, žute, crvene, smeđe ili tamnosmeđe boje, u principu je svjetliji od svoga haj-dinskog rođaka. Onaj tko ga ubere i po-jede vjerujući da je riječ o crnom vrganju neće biti na gubitku, rezultat će također biti ukusan obrok.

Nije vjerojatno da će ga itko zamije-niti s vrganjem ludarom, Boletus satanas koji ima crvenu stapku i bijeli klobuk, kao ni s lažnom ludarom, Boletus legalie koja ima oznake na klobuku. ■

lijep primjerak

Najbolje je uz hrast


biljka

cvijet

Ljekovito bilje

Sikavica je kao ljekovita biljka prepoznata još u antičko doba. Prema predaji starorimski prirodnjak Plinije Sta-riji pisao je o soku kao dobrom sredstvu za protok žuči.

Starorimski vojni liječnik Dioskorid sjemenkama je liječio osobe koje su pretrpjele zmijski ugriz.

opis: sikavica je jednogodišnja ili dvogodišnja biljka, koja naraste od 30 do 200 cm, promjera 160 cm. Stabljika je žlijebasta, kod većih primjeraka šuplja. Listovi su sjajno ze-leni, izraženog bijelog žilišta, oštro nazubljeni i bez dlačica. Tipično tamnoružičaste ili rijetko bijele, cvjetne glavice duge su od četiri do 12 cm, s pripercima (pri cvjetnim listovima) trnovitih završetaka. Sjeme je spljošteno, glatko i sjajno, ima papus (duge bijele dlake) čija je baza omeđena žutim pr-stenčićem.

stanište i rasprostranjenost: raste po planinskom po-dručju Mediterana i Sjevernoj Africi. Nalazi se na rubovima šuma, po poljima i livadama. Traži tople i suhe kamenjare.

vrijeme sabiranja: najprije se u svibnju sabiru zeleni di-jelovi, cvjetovi se sabiru u lipnju, u kolovozu i rujnu sabire se sjeme i vadi korijenje. Cvjetovi se sakupljaju i suše kako bi se iz njih dobilo sjeme.

ljekoviti dijelovi i sastav: najčešće se koristi sjeme očiš ćeno od papusa, a glavne tvari u njima su flavonoglikani, flavonoidi i masno ulje. Flavoglikani predstavljaju specifičan kompleks poznat pod nazivom silimarin. Lišće i stabljika sa-drže veće količine flavonola i flavona.

primjena u liječenju: sikavica, odnosno kompleks si-limarin koji ona sadrži poznat je, prije svega, kao lijek za zaštitu, čišćenje i obnovu jetre. Sikavici se pripisuje i antiok-

Tekst: marija glavaš ■ Foto: marija glavaš, arhiva

velIka I lako prepoZNaTljIva

sikavica je prirodni čistač jetre

Sikavica, šareni čakalj ili osljebad, znanstvenog na-ziva Silybum marianum ili Cardus marianum pri-pada porodici glavočika (Asteracere) i poznati je prirodni lijek za detoksikaciju jetre. zbog tipičnih tamnoružičastih cvjetova i izraženog bijelog žilišta na sjajnom zelenom lišću neki je ljudi uzgajaju kao ukrasnu biljku. U Austriji, Njemačkoj, Mađarskoj, Poljskoj, Kini i Argentini je uzgajaju kao kulturu. U Sjevernoj Americi, Iranu, Australiji i na Novom ze-landu smatra se invazivnim korovom.


sidativni učinak, a ekstrakt biljke može povećati učinak koji odgovara onome kod djelovanja estrogena.

Što se tiče ciroze jetre ne djeluje preventivno na sve ljude. Može popraviti stanje kod osoba s kroničnim hepatitisom i pomoći osobama s akutnim hepatitisom. Istraživanja su po-kazala da uzimanje silimarina, zajedno s hormonima za plod-nost, može osigurati neke koristi ženama koje se podvrgavaju in vitro oplodnji te da silimarin može odgoditi povišenje spe-cifičnog antigena (PSA) kakvo se javlja kod raka prostate.

Neka istraživanja su pokazala da uz primjenu antihista-minskih tableta pomaže ljudima u stanju sezonskog aler-gijskog rinitisa, druga da silimarin može smanjiti razinu še-ćera u krvi, sveukupnog kolesterola, kao i lipoproteine niske gustoće (LDL), odnosno loš kolesterol kod osoba koje pate od dijabetesa. Smanjuje jačinu napadaja gastroezofagealne refluksne bolesti ili GERB - a, kod koje dolazi do patološkog vraćanja tekućine ili hrane iz želuca u jednjak ili dišne pute-ve. U kombinaciji s još nekim ljekovitim biljem može smanjiti simptome menopauze kao što su valovi vrućine i noćno zno-jenje. Premda je poznata kao biljka koja liječi od mamurluka, nedovoljno je podataka o stvarnom učinku, a isto je s pozitiv-nim učinkom kod alzheimerove bolesti i trovanja zelenom pupavkom. Nema ni dovoljno dokaza o sikavici kao učinko-vitom lijeku za detoksikaciju od kemikalija koje se koriste za kemoterapiju. Može ograničiti oštećenje jetre kod trovanja toluenom ili ksilenom.

U tradicionalnoj kineskoj medicini koristi se kao sredstvo koje omogućava bolji protok žuči, uklanjanje vrućice i čišće-nje od toksina.

primjena u kulinarstvu: lišće se može konzumirati siro-vo, kuhano ili prženo kao čips. U proljeće se mogu jesti mladi izbojci i stabljike kuhani ili prženi na maslacu. Stabljike se mogu namočiti preko noći pa od njih spraviti salatu.

kontraindikacije: Ponekad ima laksativan učinak, može izazvati mučninu, proljev, lošu probavu, vjetrove, napuha-nost, težinu u trbuhu, bol ili gubitak apetita. Ne preporuča se konzumacija tijekom trudnoće i dojenja jer učinci nisu dovoljno poznati.

Što se tiče stanja kod kojih dolazi do dodatne osjetljivosti na razinu hormona kao što su rak dojke, maternice ili jajnika, endometrioze, nije uputno koristiti ekstrakte od zelenih dije-lova biljke. Razlog - mogu djelovati kao estrogen. Ekstrakti iz sjemenki, naprotiv, ne djeluju kao estrogen. ■

list

baobab na Zanzibaru

Ljekovito bilje

Baobabom nazivamo 9 različitih vrsta iz roda Adansonia, nazvanima prema francuskom prirodnjaku i istraživaču Michelu Adansonu koji je prvi determinirao najčešću vr-

stu iz toga roda, Adansoniu digitatu. Od devet vrsta čak 6 ih je autohtono na Madagaskaru, dvije na afričkom kontinentu i južnom dijelu Arapskog poluotoka, dok jedna dolazi od priro-de u dalekoj Australiji. Čovjek je vrstu proširio duž južne Azije, a ljudskim posredstvom je došla i do dalekih Kariba. Riječ je o

baobab

Ikona afričke divljineIako ne tvore samostalne šumske sastojine, bao-bab je ekološki gledano izuzetno važna vrsta u sa-stavu listopadnih šuma istočne Afrike, pogotovo Madagaskara. S obzirom da je česti glumac u do-kumentarnim filmovima čija se radnja odvija po afričkim divljinama, stekao je kultni status među ljubiteljima prirode u zapadnom svijetu te postao svojevrsna ikona afričke divljine.



Tropske šume

baobab u zemlji dogona baobab u Tanzaniji

plodovi baobaba

drvetu koje stvara najveću količinu drvenaste tvari na svijetu i premda u visinu naraste između 5 i 30 metara, što je za stabla relativno normalna visina, uobičajeni prsni promjer ovih afrič-kih čudaka kreće se između 7 i 11 metara. Zbog svog neo-bičnog izgleda Englezi ga zovu upside-down tree ili naopako drvo.

Iako ne tvori samostalne sastojine, važnost baobaba za biološku raznolikost madagaskarske flore i faune je golema. Baobab je sastavni dio suhih listopadnih šuma koje nalazimo duž cijele zapadne i južne obale ovoga otoka, a često djeluje kao pionirska vrsta, jer ima nevjerojatnu sposobnost rasta na svim mogućim suhim podlogama. Poznati su slučajevi gdje baobab raste iz ljutoga krša bez humusne podloge u rezervatu Anjajavy ili mnogo poznatijem Nacionalnom parku Tsingy de Bemaraha, koji je pod zaštitom UNESCO-a. Baobab je važan za gniježđenje nekoliko endemskih vrsta ptica istočne Afrike i Madagaskara.

S obzirom da je riječ o vrsti koja podnosi surove okolišne uvjete, baobab je prilagodio sustav koji mu omogućuje preživ-ljavanje. U svome golemome deblu baobab može akumulirati i do 100.000 litara vode koja mu služi u sušnome razdoblju. Ipak, ta ga karakteristika čini jako mekanim drvom, gotovo neu-potrebljivim u drvnoj industriji i industriji celuloze. To je i glavni razlog niske kaloričnosti zbog koje ga lokalno stanovništvo nije nikad prihvatilo kao ogrjevno drvo, što je mnoge afričke vlade primoralo na sadnju eukaliptusa u ruralnim dijelovima.

kao listopadno drvo baobab proizvodi godove, no kako raste u tropskim dijelovima, oni su vrlo blijedi te ne mogu biti pouzdan način određivanja starosti stabla. Do sada je sta-rost određena za tek nekoliko primjeraka i to metodom radio-aktivnog ugljika pomoću koje je najstarijem primjerku izmje-rena starost od 1275 godina, čineći je jednom od najstarijih kritosjemenjača na planeti.

Posljednjih desetak godina raste interes za plodovima bao baba. Plodovi su bogati vlaknima koja se mogu koristiti u raznim industrijama poput tekstilne, a mogu se iskoristiti i kao

gorivo. Zbog prirodnih boja koriste se i kao bojila na prirodnoj bazi koja sve više postaju tražena roba. Stručnjaci su izračuna-li da je potencijalno tržište plodovima baobaba vrijedno više od milijardu dolara. U krajevima gdje raste od prirode, lokalno stanovništvo također koristi plodove za raznorazne proizvode. Aboridžini u Australiji koriste sjemenke za izradu nakita, dok ga poznato afričko pleme Dogoni smatraju svetim i od ljuski plodova rade svirale koje koriste u totemističkim obredima za prizivanje duhova predaka.

Nutritivna svojstva ploda uglavnom se svode na korištenje biljnoga ulja iz sjemenki. Osušene sjemenke se također mogu mljeti u prah koji služi kao dodatak prehrani.

Iako je baobabov prah službeno priznat kao prehrambena namirnica u SAD-u, Europska unija ga još uvijek ne priznaje.

baobab iz pokrajine limpopo u južnoj africi po imenu Glencoe smatra se najširim živim organizmom na svijetu. Nje-gov opseg iznosi 47 metara, dok mu je prsni promjer gotovo nevjerojatnih 15,9 metara.

S obzirom da deblo baobaba služi kao vodeni rezervoar, s vremenom često pukne, što ostavlja šupljine unutar debla. Jedna takva je krajem 19. stoljeća služila kao zatvor, a riječ je o drvetu vrste Adansonia gregorii koje se nalazi južno od grada Derbyja u Australiji. Drvo danas služi kao turistička atrakcija. ■


Ugrožena vrsta

jelenak je zakonom zaštićena vrsta u Republici Hrvatskoj, dok je na europskoj razini štiti Direktiva o zaštiti prirodnih staništa i divlje faune i flore Europske unije.

jeleNak

lice s tjeralice

Državni zavod za zaštitu prirode pokrenuo je zanim-ljivu akciju foto-lova na zaštićenu vrstu kukca koji se sve rjeđe može vidjeti po našim šumama. Ideja je da

svi ljubitelji prirode, koji u njoj često borave, fotografiraju je-lenka te zajedno s podatcima o lokaciji pronalaska pošalju podatke u Državni zavod. Na taj će način stručnjaci moći pratiti stanje populacije jelenka u našim šumama. Jelenak pripada skupini kukaca nazvanoj kornjaši ili tvrdokrilci (Cole-optera), najbrojnijoj skupini životinja na našem planetu, koja je dobila ime po tvrdom oklopu poput kornjačinog. Najčešće se može pronaći u kontinentalnim šumama hrasta kitnjaka, termofilnim šumama hrasta medunca te nizinskim šumama hrasta lužnjaka, no dolazi i u drugim tipovima šuma. Odrasli jelenci pojavljuju se od kraja proljeća do sredine ljeta, a vrhu-nac aktivnosti događa se između kraja lipnja i sredine srpnja, kada se odvija parenje. Zanimljivo je da se aktivnost ove vr-ste razlikuje ovisno o geografskoj širini, tako da je na sjever-nim granica rasprostranjenosti ova vrsta najaktivnija noću ili u sumrak, a na južnim je pretežito dnevna vrsta. Još jedna zanimljiva pojava kod jelenaka je masovna migracija koja se javlja svakih nekoliko godina. S veličinom do čak osam centi-metara, jelenak je jedan od najvećih kukaca Europe. Mužjaci i ženke ove vrste izrazito se razlikuju, odnosno kod njih po-stoji tzv. spolni dimorfizam. Kod mužjaka su razvijene čelju-sti do te mjere da sliče jelenskom rogovlju, dok su kod ženki one znatno manje. Upravo ta karakteristika jelenke čini vrlo prepoznatljivima, a po njoj su i dobili ime. Njihov specifičan izgled omogućavao mi je da još kao dijete, osim bubamara, prepoznajem bez greške i jelenka.

mužjaci svoje čeljusti (ili kliješta kako smo ih mi zva-li) koriste za udvaranje te u borbi za ženku. Jelenak nastanjuje tople listopadne šume bogate starim i raspadajućim deblima. Udvaranje i parenje događa se ljeti, a nakon oplodnje ženka polaže jajašca u tlo blizu nekog trulog stabla. Tek izležene li-činke odmah se počinju hraniti raspadajućim korijenjem i panjevima. Nakon otprilike pet godina, potkraj ljeta, ličinka se zakukulji, a u jesen iz nje izlaze odrasle jedinke koje se i dalje skrivaju u tlu do sljedećeg proljeća. Odrasli se jelenci hrane biljnim sokovima i smolom s oštećenog drveća. Zbog svoje ve-ličine jelenci lete vrlo sporo i nespretno, s time da mužjaci lete znatno češće, a najčešće se mogu zamijetiti u sumrak. Zbog veličine ličinki, te njihove brojnosti u pojedinim panjevima, ova vrsta ima važnu ulogu u šumskom ekosustavu u procesu razlaganja drvnog materijala. Najveća prijetnja ovoj vrsti kuk-

Tekst ■ Foto: Irena devčić

ca predstavlja uklanjanje starih i mrtvih stabala iz šuma, čime nestaje izvor hrane za ličinke. Također zbog fragmentacije i izolacije šumskih staništa u urbanim sredinama ili poljopri-vrednim područjima onemogućava se migracija te izmjena genetičkog materijala među različitim populacijama ove vrste. Zbog očuvanja jelenka, a sukladno obvezi iz direktive o zaštiti prirodnih staništa i divlje faune i flore Europske unije, Hrvatska je odredila područja važna za očuvanja jelenka koja su dio Ekološke mreže Republike Hrvatske, odnosno Natura 2000 ekološke mreže Europske unije. Stoga iz Državnog za-voda za zaštitu prirode pozivaju sve ljubitelje prirode koji u njoj često borave da sudjeluju u očuvanju ovog zanimljivog kukca. Kada nađete jelenka u prirodi pokušajte ga fotografirati te im pošaljite fotografiju na [email protected]. Uz fotografiju je potrebno upisati datum kada ste ga vidjeli, lokaciju i vrije-me. Za uzvrat DZZP će svaku stotu fotografiju, ali i onu naj-ljepšu nagraditi kompletom Crvenih knjiga ugroženih biljnih i životinjskih vrsta Republike Hrvatske. Možda je za foto-lov na jelenka sada već pomalo kasno, no moguće je da ga još uvijek negdje ugledate, a podatci će se ionako skupljati i u budućno-sti, stoga ne zaboravite na ovu akciju niti dogodine. ■

NAJAVA

Nova školska godina starta sa novim programom

Dragi čitatelji,

program pod nazivom Tko to ide, tko to gazi po šu-štavoj šumskoj stazi završio je sa prošlom školskom godi-nom. s obzirom da je nova školska godina na pragu, naša suradnica ljilja ivković priredila je novi, jednako zanimlji-vi program pod nazivom Šuma lista, šuma blista. Djeca vrtićke dobi i ove će se godine moći okušati u likovnim radovima na zadanu temu, a najbolje radove ćemo i dalje objavljivati u časopisu Hrvatske šume pod rubrikom Dječ-ji kutak.

uredništvo

DJEČJI KUTAK TEMA: „LASICA“

Tko to ide, tko to gazi po šuštavoj šumskoj stazi?

ime i prezime djeteta: Emil ŠemničkiDobna starost djeteta: 6,3 godina

ime vrtića: Dječji vrtić „Gustav Krklec“ Krapinaodgajateljica: Mirjana Družinec

ime i prezime djeteta: Lea Hercegime vrtića: Dječji vrtić Ploče

odgajateljice: Snjezana Merdzan, Zagorka Radonic Buric

ime i prezime djeteta: Edina SeferagićDobna starost djeteta: 5 godina

ime vrtića: Dječji vrtić “Pčelica”, Josipa Hamma 2, Zagrebodgajateljice: Đurđica Salopek i Nives Pepeunik

“ Vidio sam je samo u knjizi, ne u prirodi“

“Lasica je lijepa, vitka, ima dugi rep. Živi na rubovima šuma”

ime i prezime djeteta: Edina SeferagićDobna starost djeteta: 5 godina

ime vrtića: Dječji vrtić “Pčelica”, Josipa Hamma 2, Zagrebodgajateljice: Đurđica Salopek i Nives Pepeunik

“Lasica živi u šumi i voli jesti miševe.”

“Lasica jede krtice, miševe i štakore. Ima male oštre kandžice. Živi u šumi i ima krzno smeđe boje.”


splitski skauti su boravili na području šumarije Klana

Documents

Transcript of splitski skauti su boravili na području šumarije Klana