UDK 528.92:528.936Pregledni znanstveni èlanak

Evidencije prostornih podataka u autorskojkartografiji

Vesna POSLONÈEC-PETRIÆ, Igor BIRIN, Stanislav FRANGEŠ – Zagreb1

SA�ETAK. Danas korisnici karata pred kartografe postavljaju vrlo jasne zahtjeve.Prema provedenom i opisanom istra�ivanju autora, èak 31% korisnika oèekujeslu�bene karte sa stanjem starim do jedne godine, a 26% do pet godina. U autorskojkartografiji oèekuje se da komercijalni proizvodi (npr. autokarte, turistièke karte isl.) budu “up to date”. Najzahtjevniji dio izrade svakog autorskoga kartografskogprikaza èini prikupljanje, izbor i obrada prostornih podataka. Autori karata, osimautorskih prava na kartama, odgovorni su za podatke prikazane na karti, a s obzi-rom na opisanu a�urnost evidencija prostornih podataka, taj zahtjev nije uvijekjednostavno ispuniti. U radu je dana podjela na slu�benu i autorsku kartografijukoja se zasniva na stupnju slobode utjecaja autora na kartografski prikaz.

Kljuène rijeèi: autorska kartografija, slu�bena kartografija, odr�avanje karata, evi-dencije prostornih podataka.

1. Uvod

Veæ s dolaskom na svijet poèinjemo graditi percepciju o prostoru i vremenu kojinas okru�uju. Prostorna inteligencija jedna je od sposobnosti koja se razvija kodljudi kao moguænost prostornog pamæenja i vizualizacije prostora te rasuðivanja oprostornim odnosima (URL 1).

Podaci o prostoru danas su proizvodi koji imaju svoje ime, standarde i vrijednostte kao takvi èine osnovu svakoga kartografskog prikaza, a karta postaje lako do-stupan i dragocjen nosilac toènih, cjelovitih i pouzdanih informacija. Podaci o pro-storu sustavno se prikupljaju, obraðuju i oblikuju kao karte, digitalne baze poda-taka ili drugi zapisi, te su nezaobilazno sredstvo prikazivanja stanja, pojava ipromjena na Zemljinoj površini.

Poslonèec-Petriæ, V. i dr.: Evidencije prostornih podataka u autorskoj …, Geod. list 2013, 1, 29–40 29

1 dr. sc. Vesna Poslonèec-Petriæ, Igor Birin, dipl. ing. geod., prof. dr. sc. Stanislav Frangeš, Geodetski fakultetSveuèilišta u Zagrebu, Kaèiæeva 26, HR-10000 Zagreb, Croatia, e-mail: vesna.posloncec@geof.hr, bigor@geof.hr,stanislav.franges@geof.hr.

2. Karta – svjedok promjena u prostoru i podloga za buduænost

Karta kao vjerna slika prostora u odreðenom trenutku omoguæuje sagledavanje ionih prostornih pojava kojih više nema, a kronološkom usporedbom više karto-grafskih izvora omoguæen je uvid u transformacije prostora i identifikaciju èitavogniza povijesno-geografskih procesa koji su utjecali na te promjene (slika 1) (Slu-kan-Altiæ 2004).

Tijekom proteklih stoljeæa karta je imala dvije va�ne funkcije: bila je medij zapohranu informacija o prostoru i slika svijeta koja je pomagala u spoznavanjuslo�enosti okoliša u kojem �ivimo. Za predod�bu prostora nametala se kao naj-va�nija kartografska vizualizacija prostora (Robinson i dr. 1995).

Danas su kartografski izvori osobito va�ni u svim znanstvenim disciplinama kojese bave percepcijom prostora. Istra�ivanja østensena (2001) i Ryttersgarda (2001)govore da 80% svih informacija sadr�i neku prostornu referencu. Taj širokiraspon ukljuèuje potporu donošenju odluka, prostorna planiranja i projektiranja,odr�ivi razvoj sela i gradova, inventarizaciju prostora, iskorištavanje prirodnih re-sursa, oèuvanje prirode, predviðanje prirodnih nepogoda i umanjivanje nastaleštete, povezivanje meðunarodnih projekata, planiranje putovanja i dr.

Karta je i temelj ostvarivanja dugoroène strategije razvoja, a da bi se taj široki spek-tar aktivnosti podupro adekvatnim prostornim podacima, optimalno s obzirom naraznovrsnost subjekata i potreba, kartografi su vrlo zainteresirani za odr�avanjeprostornih podataka visokokvalitetnima i aktualnima. Naime, karta æe korisnikuvrijediti onoliko koliko je ona za njega toèna i pouzdana. Ako dovoljan broj korisni-ka uèini skupe pogreške zbog loših podataka upotrijebljenih za vizualizacije ili ana-lize, to æe se na kraju odraziti na kartografsku profesiju (Robinson i dr. 1995).

3. Primjena postojeæih evidencija prostornih podataka u autorskoj kartografiji

Meðunarodno kartografsko društvo (International Cartographic Association –ICA) na svojoj 10. generalnoj skupštini odr�anoj u Barceloni 1995., s obziromna promjene u tehnici i upotrebi karata, prihvatilo je sljedeæu definicije karte

30 Poslonèec-Petriæ, V. i dr.: Evidencije prostornih podataka u autorskoj …, Geod. list 2013, 1, 29–40

Slika 1. Prikaz širenja Vinkovaca na kartografskim izvornicima iz 1798., 1898. i 2006.godine (Poslonèec-Petriæ 2010a).

(URL 2): Karta je kodirana slika geografske stvarnosti, koja prikazuje odabraneobjekte ili svojstva, rezultat je kreativnosti i izbora autora, a oblikovana je za upo-trebu kad su prostorni odnosi od najveæe va�nosti. Prema Lovriæu (1988), autor-skim djelom smatra se karta koja je nastala kao rezultat znanstvenog i/ili struè-nog istra�ivaèkog rada, a prikazani objekti i svojstva rezultat su kreativnosti i iz-bora autora, i karta koja je nastala na osnovi slu�benih karata, ali su pri izradikorišteni nov sustav znakova, vlastita likovna rješenja i podaci kojima se bitnomijenja informacijska vrijednost karte.

Na temelju spomenute definicije, dosadašnjih spoznaja i iskustava, a s obzirom nadopušten stupanj kreativnosti pri obradi prostornih podataka i izradi karata, kar-tografiju mo�emo podijeliti na slu�benu i autorsku kartografiju. Slu�bena karto-grafija dio je kartografije koji se bavi prikupljanjem, obradom i prikazom prostor-nih podataka prema unaprijed (zakonom ili drugim aktima) utvrðenim pravilima(kao npr.: Narodne novine 2007, 2008a, 2008b, 2011a, 2011b, DGU 2001, Frangeš2001a i 2001b, Paj i dr. 2003, i sl.). U autorskoj kartografiji autor ima sloboduoblikovanja prostornih podataka prema vlastitim znanjima i sposobnostima, aiskustvo autora u izboru, prikupljanju i obradi prostornih podataka, te njegovakreativnost ugraðena u vizualni identitet karte presudni su za prihvaæanje njego-ve karte.

Slijedom navedenoga, mo�e se reæi da je autorstvo u kartografiji rezultat znanja,sposobnosti i kreativnosti pojedinca ili skupine struènjaka u modeliranju prostor-nih podataka, te njihovu opæeprihvatljivom grafièkom prikazu (Poslonèec-Petriæ2010b).

Danas kartografi imaju moguænost pristupa razlièitim vrstama prostornih podata-ka, pa vlada uvjerenje da mogu brzo i jeftino izraditi kvalitetnu kartu. Iskusnikartografi znaju da to nije tako. Proces izrade karte mo�emo podijeliti na dva dje-la: struèno prikupljanje, izbor i obrada podataka te odabir kartografike.

Kartografika je naèin prikazivanja prostornih objekata, a njezinim najpriklad-nijim izborom kartograf definira vizualni identitet svoje karte (Frangeš 1998 i2003). Struèno prikupljanje, izbor i obrada podataka najzahtjevniji su dijelovi iz-rade kartografskog prikaza. Pri realizaciji nove kartografske ideje prva je zadaæakartografa prikupljanje kartografskih izvornika i analiza njihove pouzdanosti. Ko-risnici karata nisu du�ni znati tko osigurava a�urnost podataka, veæ je za njih toautor karte, a autor bi trebao imati informaciju o toènosti podatka prije nego štopreuzme odgovornost za njegovu upotrebu. Da bismo dobili sliku o trenutaènomstanju a�uriranja pojedinih evidencija prostornih podataka te zahtjevima korisni-ka, provedeno je istra�ivanje koje je u sa�etom obliku dano u nastavku.

3.1. Analiza postojeæeg stanja u RH

Do sada je provedeno nekoliko istra�ivanja vezanih uz prostorne podatke u Hrvat-skoj (Baèiæ i Šainoviæ 2006, Cetl i dr. 2009a i 2009b) koja su pokazala veliku po-trebu za ureðenjem evidencija i uspostavom infrastrukture prostornih podataka(Poslonèec-Petriæ i dr. 2011). Posljednje nacionalno istra�ivanje provedeno je 2010.(Poslonèec-Petriæ 2010a), a regionalno 2012. godine (Baèiæ i Poslonèec-Petriæ2012). U istra�ivanju provedenom 2010. godine posebna je pozornost posveæena

Poslonèec-Petriæ, V. i dr.: Evidencije prostornih podataka u autorskoj …, Geod. list 2013, 1, 29–40 31

pitanjima vezanima za a�uriranje evidencija prostornih podataka te zahtjevimakorisnika karata i podacima opæenito.

Iako relativno nova, internetska istra�ivanja i istra�ivanja e-poštom veoma sucijenjena zbog brzog i uèinkovitog distribuiranja upitnika i prikupljanja velike ko-lièine uzoraka sa širega podruèja (Mu�iæ 1999). U ovom sluèaju, izrada i distribu-cija upitnika te prikupljanje odgovora obavljeni su u programu Adobe LiveCycleDesigner ES (Enterprise Suite). Taj se program temelji na elektronièkim obrasci-ma u PDF i Flash formatu, a kako su oba formata prisutna na više od 90% raèu-nala, znaèi da su rješenja temeljena na tehnologiji Adobe LiveCycle odmah sprem-na za masovnu primjenu (URL 3).

Istra�ivanje je obuhvatilo najširi krug korisnika prostornih podataka. Ukljuèenisu èlanovi struènih udruga, djelatnici znanstvene zajednice, dr�avnih instituta,Dr�avne uprave za zaštitu i spašavanje, Hrvatske gorske slu�be spašavanja, èla-novi radnih skupina NIPP-a i drugi koji se profesionalno koriste prostornim poda-cima.

Od 390 anketiranih subjekata jedna je treæina dala odgovore, što je omoguæiloobradu podataka u èetiri osnovne skupine korisnika s reprezentativnim brojemsubjekata, a analiza informacija prikupljenih anketom prvo je sveobuhvatnoistra�ivanje provedeno u Hrvatskoj (slika 2). Analiza dobivenih rezultata dana jeuz dijagrame skupnih odgovora te pojedine komentare ispitanika.

3.2. Korištene evidencije prostornih podataka

Prema odgovorima, ispitanici se slu�e i analognim i digitalnim prostornim podaci-ma. Od analognih to su najèešæe slu�bene topografske karte, digitalna ortofotokarta (DOF), katastarski planovi, pomorske karte, te izvornici autorske kartogra-fije kao što su planovi gradova, autokarte, turistièke karte, priruènici i atlasi. Oddigitalnih prostornih podataka najèešæe se upotrebljavaju digitalizirani oblici ana-lognih karata, geoprostorne baze podataka, digitalni model reljefa te slobodno do-stupni podaci interaktivnim pretra�ivaèima poput: Geoportala DGU (URL 4),

32 Poslonèec-Petriæ, V. i dr.: Evidencije prostornih podataka u autorskoj …, Geod. list 2013, 1, 29–40

Slika 2. Odaziv pojedinih institucija na anketu.

ARKOD-preglednika Agencije za plaæanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnomrazvoju (URL 5), Google Maps (URL 6), Open Street Map (URL 7) i druge. Neštose rjeðe upotrebljavaju standardizirani vektorski proizvodi (VMAP, SRTM, DTEDi sl.), digitalni podaci o infrastrukturi (energetika, telekomunikacije i dr.), CorineLand Cover, satelitske snimke i drugi podaci daljinskih istra�ivanja, zrakoplovni iaeronavigacijski digitalni podaci (JEPPESEN), elektronièke navigacijske karte(ENC) i dr.

Na temelju navedenoga, mo�e se reæi da su u Hrvatskoj u upotrebi uglavnom sveskupine prostornih podataka, te da se podaci dobiveni u provedenom istra�ivanjuodnose na gotovo sve dostupne prostorne podatke u Hrvatskoj.

Da bi se saznalo kojoj skupini prostornih podataka pripadaju podaci o kojima ispi-tanici vode evidenciju te podaci kojima se slu�e u svom radu, zamoljeni su daispune opse�niju tablicu (više u Poslonèec-Petriæ 2010a). Cilj tog pitanja bio jesaznati: Za koje prostorne podatke postoji najveæi interes, postoji li više institucijakoje vode evidencije o istim prostornim podacima te koliko je od tih evidencijaslu�benih.

Prema odgovorima (slika 3), ispitanici pokazuju najveæi interes: za imena naseljate za administrativnu i teritorijalnu podjelu (više od 66% ispitanika), za podatke ocestovnom prometu, stambenim i gospodarskim objektima (više od 57% ispitani-ka), za prikaz voda te mre�u polo�ajnih toèaka (više od 54% ispitanika).

Meðutim, slika 3 nam skreæe pozornost na dva problema. Prvi je problem posto-janje velikog broja raznih evidencija prostornih podataka, dok ih je samo nekolikoslu�benih. Takvo dupliciranje u voðenju evidencija nosi sa sobom dupliciranje ra-da i troškove koje bi svakako trebalo izbjeæi. Drugi je problem što za pojedine po-datke ne postoje slu�bene evidencije (npr. imena geografskih cjelina ili imena obli-ka reljefa zemljišta). Nepostojanje slu�benih evidencija otvara potrebu za posto-janjem neslu�benih evidencija (!), a kartografima stvara dodatne poteškoæe priprovjeri izvornika.

Poslonèec-Petriæ, V. i dr.: Evidencije prostornih podataka u autorskoj …, Geod. list 2013, 1, 29–40 33

Slika 3. Najèešæe korišteni prostorni podaci i njihove evidencije.

3.3. A�uriranje podataka

A�uriranje (osuvremenjivanje) prostornih podataka proces je revidiranja postoje-æih podataka kako bi se registrirale nastale promjene (DGU 2008). Vezano uza�uriranje podataka postavljena su pitanja o uèestalosti i naèinu a�uriranja poda-taka (Poslonèec-Petriæ 2010a), a temeljem dobivenih odgovora, vidljivo je da sea�uriranje ne provodi jednakom dinamikom. Ovisno o vrsti podataka taj je vre-menski raspon od više puta dnevno do jednom u deset godina. Dr�avna i lokalnauprava osuvremenjuje podatke tijekom pojedinih kampanja (npr. popisi stanov-ništva obavljaju se jednom u deset godina, prostorni planovi donose se jednom go-dišnje, a evidencija u katastru zemljišta obavlja se permanentno provoðenjem geo-detskog elaborata). Znanstvena zajednica a�urira podatke ovisno o potrebamaprojekata, a instituti provoðenjem stalnih istra�ivanja (slika 4).

A�uriranje podataka najveæim se dijelom obavlja na temelju izmjere, bilo da je ri-jeè o izmjeri na terenu ili iz podataka aerofotogrametrijskog i daljinskog opa�anja.Èak 67% ispitanika (slika 5) slu�i se podacima drugih institucija kao osnovom zaa�uriranje vlastitih podataka. To su uglavnom katastarski podaci, aerofotograme-trijske i satelitske snimke te Google Earth i drugi izvori dostupni na internetu.

3.4. Zahtjevi korisnika prema proizvoðaèima prostornih podataka

Prema odgovorima na pitanje: Ako se koristite podacima drugih proizvoðaèa, koli-ko a�urni oni trebaju biti? prikazanim na slici 6, vidljivo je da za podatak starijiod pet godina praktièno nema interesa. Naravno, što su podaci noviji, to je interesza njih veæi. Ipak, ispitanici se u komentarima ograðuju te dopuštaju da pojedinevrste podataka mogu biti i starije od pet godina, ali to su eventualno podaci o ve-getaciji i reljefu. Za sve ostale podatke, oèekivano je da prikazuju stvarno stanjena terenu, a zahtjevi javnog i privatnog sektora idu prema dnevnoj i tjednoj a�ur-nosti.

Topografske karte rezultat su svojevrsne inventarizacije èovjekove okoline iupravo stoga imaju mnogobrojne korisnike. Podruèje primjene vrlo im je razno-liko i mo�emo reæi da su svoju primjenu našle u svim sferama gospodarenjaprostornim podacima. Prema istra�ivanju, TK25 je najèešæe korištena topograf-ska karta. Zahtjevi korisnika u pogledu a�urnosti slu�bene kartografije (pitanje:

34 Poslonèec-Petriæ, V. i dr.: Evidencije prostornih podataka u autorskoj …, Geod. list 2013, 1, 29–40

Slika 4. Uèestalost a�uriranja podataka. Slika 5. Naèin a�uriranja podataka.

Koliko a�uran sadr�aj TK25 treba biti da bi zadovoljio Vaše potrebe?) vrlo su jasni(slika 7). Èak 31% korisnika oèekuje slu�bene karte sa stanjem starim do jednegodine, a 26% do pet godina. Ipak, dio ispitanika a�urnost sadr�aja uvjetuje pro-mjenama, pa tako za gospodarski neaktivna podruèja a�uriranje TK25 mo�e biti irjeðe od pet godina, dok se za gospodarski aktivna podruèja oèekuju godišnjaa�uriranja.

Kada se govori o TK25, va�no je napomenuti da je 2010. godine završena izradanove topografske karte Hrvatske u mjerilu 1:25 000. Veæ prije samog završetka iz-rade spomenute karte, pokrenut je projekt a�uriranja TK25. Aktivnost je zapoèelaizradom studije koja je trebala osmisliti koncept, modele i postupke prikupljanjapromjena koje se registriraju na TK25 i njihova a�uriranja u bazi podataka od-nosno na kartama, što je dovršeno 2011. godine, a potom je potkraj iste godineugovoreno trogodišnje a�uriranje. Za sada ne postoje informacije o rezultatimaa�uriranja tako da nije moguæe kvalificirano analizirati zamišljeni i realiziranimodel a�uriranja TK25.

4. Va�nost a�urnih evidencija prostornih podataka u autorskoj kartografiji

Prema opisanom, vidljivo je da su izvorni podaci èesto nea�urirani, a samim tim inepouzdani za kartografa, pa on prije preuzimanja odgovornosti za prikazane po-datke mora ispitati njihovu pouzdanost (Robinson i dr. 1995, Birin i Poslon-èec-Petriæ 2006 i 2009). Za taj istra�ivaèki rad, u kojem se oèituje ozbiljnost i sa-vjesnost kartografa, utroši se i do 70% vremena potrebnog za izradu nove karte,pa kvaliteta nove karte ovisi upravo o sposobnosti autora u odabiru pouzdanihizvornika.

Temeljni kartografski izvornici najèešæe su slu�bene karte i na njih se kartografnajviše oslanja u svojem radu. Izrada slu�benih karata skup je i dugotrajan postu-pak pa je veæina tih karata u Hrvatskoj “stara” deset i više godina. Tako “stari”slu�beni podaci velik su problem, jer svaki kartograf �eli da njegova karta budenajprihvatljivija na tr�ištu, što ukljuèuje a�urnost i toènost prikazanih podataka(Poslonèec-Petriæ i Birin 2006). Kako bi se ostvarila kartografska nastojanja u iz-radi toènih i nadasve a�urnih karata, imperativ je osigurati jednostavne procedu-re i brz pristup a�urnim podacima.

Poslonèec-Petriæ, V. i dr.: Evidencije prostornih podataka u autorskoj …, Geod. list 2013, 1, 29–40 35

Slika 6. Potrebna a�urnost podataka. Slika 7. Zahtjevi prema slu�benojkartografiji.

Prema Borèiæu i dr. (1977) odr�avanje karata podrazumijeva radove kojima sesadr�aj karte usuglašava s najnovijim stanjem objekata kartografskog prikaza uprirodi. Naèin odr�avanja karte ovisi o tehnici i tehnologiji izrade. Dok je u klasiè-noj kartografiji odr�avanje karte bilo skupo i ukljuèivalo je gotovo sve postupkekao i pri izradi karte (VGI 1973), primjena raèunalne tehnologije i geoinformacij-skih sustava unaprijedila je i znatno ubrzala izradu i odr�avanje karata, poboljša-la uvjete rada i kvalitetu karata (Štefanoviæ i dr. 1999). Mo�e se reæi da novi pri-stup izradi karata tra�i unapreðenje postupka odr�avanja, a suvremeni tehno-loški postupci trebali bi to i omoguæiti.

Radovi na odr�avanju karata podrazumijevaju identifikaciju nastalih promjena naterenu i prikupljanje podataka o njima, kartografsku obradu te provoðenje pro-mjena u sadr�aju karata. S obzirom na spomenutu uèestalost a�uriranja postoje-æih evidencija i registara prostornih podataka, kartograf ne mo�e biti siguran daæe njegova karta biti dovoljno a�urna. Identifikacija promjena na terenu ostaje je-dan od najzahtjevnijih zadataka s kojima se kartografi susreæu. Stoga se za redo-vito odr�avanje karata pojavljuje potreba za postojanjem svojevrsne Evidencijepromjena, pomoæu koje bi korisnici dobivali informacije o promjenama prostornihpodataka. Tako pribavljena informacija o promjenama iskusnom bi kartografuumnogome olakšala rad na odr�avanju karata.

Uspostava Nacionalne infrastrukture prostornih podataka (NIPP) u Hrvatskojnalazi se u implementacijskoj fazi. Nakon Zakona o dr�avnoj izmjeri i katastrunekretnina (Narodne novine 2007), oèekuje se donošenje Zakona o Nacional-noj infrastrukturi prostornih podataka (URL 1) èime æe biti postavljen za-konodavni okvir NIPP-a. Osim toga, Hrvatsku oèekuje prikljuèenje Europskojuniji, kada æe preuzeti obveze propisane INSPIRE-direktivom. Oèekuje se daæe uspostava NIPP-a za autorsku kartografiju imati presudnu ulogu, te da æekartografima omoguæiti jednostavniji pristup informacijama o kvaliteti, a�urno-sti i dostupnosti pojedinih prostornih podataka kojima se koriste u oblikovanjukarte.

Osim navedenoga, na kraju je potrebno istaknuti da zaštita autorstva u kartogra-fiji, te konkretnije reguliranje korištenja slu�benih i autorskih karata, takoðervidljivo pridonosi stvaranju uspješnog okru�enja izrade autorskih karata. To jemeðutim, posebno podruèje bavljenja kartografijom i njezina istra�ivanja, štoovim radom nije obuhvaæeno.

5. Zakljuèak

Slu�beni kartografski prikazi, baze prostornih podataka i a�urni prostorni podacitemelj su pokretanja svih gospodarskih aktivnosti, a najzahtjevnija je zadaæa sva-koga kartografa odr�avanje karata. Promatramo li kartu kao grafièku bazu pro-stornih podataka koja predstavlja autorski izbor podataka slu�benih registara ievidencija, onda je potpuno razvidno da njezina a�urnost ovisi o a�urnosti korište-nih izvornika.

Karte su postale znatno sna�nije sredstvo za priopæavanje podataka, jer se veæpri oblikovanju najveæa pozornost mo�e usmjeriti na korisnika karte. Zbognedovoljno a�urnog stanja prikaza, velik dio ispitanika primoran je koristiti se

36 Poslonèec-Petriæ, V. i dr.: Evidencije prostornih podataka u autorskoj …, Geod. list 2013, 1, 29–40

drugim izvorima podataka. Prema istra�ivanju, èak 57% ispitanika �eli karte sastanjem od jedne do pet godina. Kako bi udovoljili zahtjevima korisnika i a�u-riranje karata sveli na tra�eni rok, redovito odr�avanje i optimizacija postupkanameæe se kao imperativ. Za optimiziranje postupka odr�avanja karata, saznanjeo nastalim promjenama na terenu jedna je od najzahtjevnijih kartografskih za-daæa.

Objavljena karta, kao dio kulturne baštine i dokument o vremenu u kojem je na-stala obvezuje autora na maksimalnu toènost u prikazu podataka, te korisniciimaju pravo oèekivati da su kartografska djela toèna i pouzdana. Nesavjesni i lošikartografi mogu svojim kartama prouzroèiti štete i neugodnosti korisnicima, iakoprema Robinsonu i dr. (1995) odgovornost ovisi i o udjelu netoènosti izvornih po-dataka. Ako suvremenim metodama omoguæimo odr�avanje karte u stvarnom vre-menu (ili blizu toga), izgledno je da æemo izbjeæi skupe postupke u obnovi i pripre-mi karte za nova izdanja.

Literatura

Baèiæ, �., Poslonèec-Petriæ, V. (2012): 5. regionalna studija o katastru i infrastrukturiprostornih podataka, Republièka uprava za geodetske i imovinsko-pravne posloveRepublike Srpske i Federalna uprava za geodetske i imovinsko-pravne poslove Fe-deracije Bosne i Hercegovine,http://www.inspiration-westernbalkans.eu/5/8/9/9/0/8/

12-07-13_Regionalna_Studija_-_v6.7-HR.pdf, (2.12.2012).

Baèiæ, �., Šainoviæ, I. (2006): Developing Infrastructural Frame for Nationwide Mana-gement of Spatial Information in Croatia, Proceedings of XXIII International FIGCongress, Munich, Germany, 8–13 October, 2006.

Birin, I., Poslonèec-Petriæ, V. (2006): Stvarna vrijednost kartografskog djela, Hrvatskokartografsko društvo, Zagreb, Knjiga sa�etaka, Dra�en Tutiæ (ur.), 19, Zagreb,Hrvatska, 15–16. 09. 2006.

Birin, I., Poslonèec-Petriæ, V. (2009): Protection of copyright in the field of Cartographyin the Republic of Croatia, 24th International Cartographic Conference, Conferen-ce Proceedings, Santiago, Chile, 15–21. 11. 2009.

Borèiæ, B., Kreiziger, I., Lovriæ, P., Franèula, N. (1977): Višejezièni kartografski rjeènik,Geodetski fakultet Sveuèilišta u Zagrebu, Zagreb.

Cetl, V., Masteliæ Iviæ, S., Tomiæ, H. (2009a): Poboljšanje nacionalne infrastrukture pro-stornih podataka kao javni projekt trajnog karaktera, Kartografija i geoinformacije,11, 69–83.

Cetl, V., Roiæ, M., Masteliæ Iviæ, S. (2009b): Creation of an efficient NSDI strategy,International Journal of Spatial Data Infrastructures Research, 4, 96–110.

DGU (2001): Oznake i imena pojedinih listova dr�avnih topografskih karata te njihovapodjela na listove,http://www.dgu.hr/UserDocsImages/zakoni/DSI-nomeklatura_1.pdf, (6.1.2013.).

DGU (2008): Studija o nacionalnoj infrastrukturi prostornih podataka, Dr�avna geodet-ska uprava, Zagreb.

Poslonèec-Petriæ, V. i dr.: Evidencije prostornih podataka u autorskoj …, Geod. list 2013, 1, 29–40 37

Frangeš, S. (1998): Grafika karte u digitalnoj kartografiji, doktorska disertacija, Sveuèi-lište u Zagrebu, Geodetski fakultet, Zagreb.

Frangeš, S. (2001a): Kartografski kljuè s uputama za izradu i primjenu znakova zaHrvatsku osnovnu kartu (HOK) mjerila 1:5000, v. 1.3, Projekt: Nova kartografikaslu�benih karata, Dr�avna geodetska uprava, Zagreb.

Frangeš, S. (2001b): Nova kartografika slu�benih karata, Izvješæa o znanstveno-struè-nim projektima iz 2000. godine, Dr�avna geodetska uprava, Zagreb.

Frangeš, S. (2003): Opæa kartografija, Rukopis predavanja, Geodetski fakultet, Zagreb,http://www.geof.hr/kartogra/opca%20kartografija.pdf, (18.4.2008.).

Lovriæ, P. (1988): Opæa kartografija, Sveuèilište u Zagrebu, Geodetski fakultet, Zagreb.

Mu�iæ, V. (1999): Uvod u metodologiju istra�ivanja odgoja i obrazovanja, EDUCA,Zagreb.

Narodne novine (2007): Zakon o dr�avnoj izmjeri i katastru nekretnina, Narodne novi-ne 16/2007, Zagreb.

Narodne novine (2008a): Pravilnik o topografskoj izmjeri i izradbi dr�avnih karata, Na-rodne novine 109/2008, Zagreb.

Narodne novine (2008b): Pravilnik o odreðivanju visine stvarnih troškova uporabe po-dataka dokumentacije dr�avne izmjere i katastra nekretnina, Narodne novine148/08, Zagreb.

Narodne novine (2011a): Pravilnik o kartografskim znakovima, Narodne novine104/2011, Zagreb.

Narodne novine (2011b): Zbirka kartografskih znakova mjerila od 1:500 do

1:25 000, Prilog uz Pravilnik o kartografskim znakovima objavljen u Narodnim novina-ma broj 104 od 13. 09. 2011. godine.

østensen, O. (2001): The expanding agenda of Geographic Information standards, ISOBulletin (July), 16–21.

Paj, R., Frangeš, S., Vuèetiæ, N. (2003): Kartografska generalizacija sa standardizacijomza dr�avne zemljovide, Izvješæa o znanstveno-struènim projektima iz 2001. godine,Dr�avna geodetska uprava Republike Hrvatske, Zagreb.

Poslonèec-Petriæ, V. (2010a): Distribucija prostornih podataka za potrebe slu�bene kar-tografije Republike Hrvatske, doktorska disertacija, Geodetski fakultet Sveuèilištau Zagrebu, Zagreb.

Poslonèec-Petriæ, V. (2010b): Autorsko pravo u kartografiji, seminarski rad, Geodetskifakultet, Zagreb.

Poslonèec-Petriæ, V., Birin, I. (2006): Kartografski izvornici i moguænosti njihova ko-rištenja, Ekscentar, 8, 38–42.

Poslonèec-Petriæ, V., Cetl, V., Babiæ, K. (2011): Uspostava infrastrukture prostornih po-dataka u Hrvatskoj, Graðevinar, 63, 12, 1087–1093.

Robinson, A. H., Morrison, J. L., Muehrcke, P. C., Kimerling, A. J., Guptill, S. C.(1995): Elements of Cartography, Sixth edition, John Wiley & Sons, Inc., New York,USA.

Ryttersgard, J. (2001): Spatial Data Infrastructure – Developing trends and Challenges,International Conference on Spatial Information for Sustainable Development,Nairobi, Kenya.

38 Poslonèec-Petriæ, V. i dr.: Evidencije prostornih podataka u autorskoj …, Geod. list 2013, 1, 29–40

Slukan-Altiæ, M. (2004): Kartografski izvori u povijesti umjetnosti, Zbornik 1. kongresahrvatskih povjesnièara umjetnosti, Pelc, M. (ur.), Zagreb, Institut za povijest umjet-nosti, 485–492.

Štefanoviæ, P., Èoliæ, K., Fiedler, T. (1999): GIS, GPS, and Aerial Photogrammetry –Purposeful Connection and Effectivity (GIS, GPS i aerofotogrametrija – Svrsishod-na povezanost i uèinkovitost), 100 Years of Photogrammetry in Croatia, Pro-ceedings, Croatian Academy of Sciences and Arts, Zagreb, 87–98.

VGI (1973): Uputstvo za izvoðenje radova na II izdanju karte razmera 1:25000, Vojno-geografski institut, Beograd.

URL 1: Nacionalna infrastruktura prostornih podataka (NIPP), www.nipp.hr,(6.2.2013.).

URL 2: Kartografija, Hrvatsko kartografsko društvo, http://www.kartografija.hr,(12.12.2012.).

URL 3: Adobe® LiveCycle® ES, http://help.adobe.com/en_US/livecycle/es/overview.pdf,(5.1.2013.).

URL 4: DGU, Geoportal DGU, http://geoportal.dgu.hr, (6.1.2013.).URL 5: Agencije za plaæanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, ARKOD-pre-

glednik, http://preglednik.arkod.hr, (6.1.2013.).URL 6: Google Maps, http://maps.google.hr, (6.1.2013.).URL 7: Open Street Map, http://www.openstreetmap.org, (6.1.2013.).

Poslonèec-Petriæ, V. i dr.: Evidencije prostornih podataka u autorskoj …, Geod. list 2013, 1, 29–40 39

Spatial Data Records in Copyright Cartography

ABSTRACT. Map users impose today very clear requirements on cartographers.According to the research conducted and described author, even 31% of users expectthe official maps with the contents not older than one year, and 26% the contents notolder than five years. In the copyright cartography the commercial products (e.g. ro-ad maps, tourist maps and similar) are expected to be "up to date”. The most deman-ding part in the production of each cartographic presentation is the collection, com-pilation and processing of spatial data. Map authors are responsible for the data pre-sented on maps, apart from copyright, and referring to the described need to updatethe records of spatial data, this demand is not always easy to fulfil. The paper pre-sents the classification into copyright and official cartography based on the level ofinfluence that the author has on cartographic presentation.

Keywords: copyright cartography, official cartography, map maintenance, records ofspatial data.

Primljeno: 2013-01-25

Prihvaæeno: 2013-02-21

40 Poslonèec-Petriæ, V. i dr.: Evidencije prostornih podataka u autorskoj …, Geod. list 2013, 1, 29–40