Soli -dobijanje_naziva

21
S O L I za učenike osmog razreda Autor : Biljana Butorović

Transcript of Soli -dobijanje_naziva

Page 1: Soli  -dobijanje_naziva

S O L Iza učenike osmog razreda

Autor : Biljana Butorović

Page 2: Soli  -dobijanje_naziva

J E D I NJ E NJ A

OKSIDI

KISELINE

BAZE

SOLI

Page 3: Soli  -dobijanje_naziva

S o l i su

jonska jedinjenja, kristalne

strukture, koja sadrže pozitivne

jone, katjone metala (ili amonijum

jon) i negativne jone, anjone

kiselinskog ostatka

Na+ Cl -

Page 4: Soli  -dobijanje_naziva

Soli se u prirodi mogu naći

svuda

u rudama

u vodi

u živim bićima

Page 5: Soli  -dobijanje_naziva

Postoji više načina za dobijanje soli

metal + nemetal

metal + kiselina

bazni oksid + kiselina

kiseli oksid + baza

kiselina + baza

Page 6: Soli  -dobijanje_naziva

6

Reakcija između kiseline

i baze je najvažnija od

svih, naziva se

NEUTRALIZACIJA

Page 7: Soli  -dobijanje_naziva

Da se podsetimo :

Kiseline su jonska jedinjenja koja sadrže

pozitivan jon vodonika i negativan jon kiselinskog

ostatka.

Page 8: Soli  -dobijanje_naziva

Najvažnije kiseline

Naziv kiseline Formula kiseline

Kiselinski ostatak i

valenca Naziv soli

Hlorovodonična

(hloridna)HCl Cl

IHLORIDI

Azotna

(nitratna)HNO3 NO3

I NITRATI

Sumporvodonična

(sulfidna)H2 S SII SULFIDI

Sumporasta

(sulfitna)H2 SO3 SO

3

II SULFITI

Sumporna

(sulfatna)H2 SO4 SO

4

II SULFATI

Ugljena

(karbonatna)H2 CO3 CO3

II KARBONATI

Fosforna H3 PO4PO4

IIIFOSFATI

Page 9: Soli  -dobijanje_naziva

Valenca kiselinskog ostatka zavisi

od broja atoma vodonika u kiselini.Hlorovodonična i azotna kiselina imaju po jedan atom vodonika,

one su jednobazne, a valenca njihovog kiselinskog ostatka je

jedan.

Sumporasta, sumporna, sulfidna i ugljena kiselina imaju po dva

atoma vodonika, one su dvobazne, a valenca njihovih kiselinskih

ostataka je dva.

Fosforna kiselina ima tri atoma vodonika, ona je trobazna, a

valenca njenog kiselinskog ostatka je tri.

Page 10: Soli  -dobijanje_naziva

Za građenje soli potrebne su nam pored

kiselina i baze ili hidroksidi.

Baze su, kao i kiseline, jonska jedinjenja koja

sadrže pozitivan jon metala ili amonijum jon i

negativan jon hidroksidne grupe – OH-. Broj

hidroksidnih grupa zavisi od valence metala.

M (OH) n

gde je n valenca metala

Page 11: Soli  -dobijanje_naziva

NAJVAŽNIJE BAZE

Za nas, najvažnije baze su one koje grade alkalni

i zemnoalkalni metali :

LiOH, NaOH, KOH,

Ca(OH)2,

Mg(OH)2,

Page 12: Soli  -dobijanje_naziva

Šta se dešava u reakciji NEUTRALIZACIJE

KISELINA + BAZA SO + VODA

-kiselinski ostatak + metal – OH

OH metal - kiselinski ostatak

Page 13: Soli  -dobijanje_naziva

Ili na konkretnim primerima

• HCl + NaOH → NaCl + H-OHJedan H

+iz kiseline se neutrališe sa jednom OH

-iz baze i

nastaje jedan neutralni molekul vode. Od ostataka baze ( katjon metala) i kiseline (anjon kiselinskog ostatka) nastaje

so.

H2 SO4 + 2 LiOH → Li2 SO4 +2 H-OHSumporna kiselina sadrži 2 H

+za čiju neutralizaciju su nam

potrebne 2 OH-. Zbog toga smo ispred LiOH stavili

koeficijent 2. Od 2 H+

i 2 OH-nagradila su se 2 molekula

vode. Od ostataka baze, 2Li i kiselinskog ostatka sumporne kiseline, nastala je so Li2 SO4 .

Page 14: Soli  -dobijanje_naziva

Zaključak

Možemo da zaključimo da pri neutralizaciji

kiseline i baze, broj H+

mora biti jednak

broju OH-, koje u zavisnosti od kiseline i

baze izjednačavamo uz pomoć

koeficijenata.

Koliko ima parova H+

i OH-toliko nastaje

molekula vode u proizvodu reakcije. Broj

jona metala i kiselinskog ostatka je tačno

onoliki koliko je potrebno da se, poštujući

pravila valence, nagradi SO.

Page 15: Soli  -dobijanje_naziva

Kako soli dobijaju imena ?

Ime soli sastoji se od 2 reči :

prva je naziv metala koji gradi

so,

a druga naziv kiselinskog ostatka

kiseline sa kojom je metal

nagradio so.

Page 16: Soli  -dobijanje_naziva

16

Primer :

So Na i hlorovodonične

kiseline zove se

NATRIJUM – HLORID.

So K i fosforne kiseline zove

se

KALIJUM - FOSFAT

Page 17: Soli  -dobijanje_naziva

Kako napisati formulu soli ?

Ako je ime soli NATRIJUM – KARBONAT.

Zaključujemo da se so sastoji iz Na koji je uvek

jednovalentan i ostatka ugljene ili karbonatne

kiseline koji je dvovalentan, jer karbonatna

kiselina sadrži dva atoma vodonika. Formula

će biti :

NaICO3

II→ Na2 CO3

Page 18: Soli  -dobijanje_naziva

Još primera

Ako se so zove KALCIJUM – NITRAT

Zaključujemo da se so sastoji iz dvovalentnog

Ca i kiselinskog ostatka azotne kiseline koji je

jednovalentan, jer azotna kiselina ima jedan

atom vodonika, pa će formula biti :

CaII

(NO3) I→ Ca (NO3) 2

Page 19: Soli  -dobijanje_naziva

I još jedan primer

Ime soli je GVOŽĐE (III) SULFAT

Formula će biti

Fe2 (SO4)3Jer nam broj tri u zagradi kazuje da je u ovom

jedinjenju gvožđe trovalentno, a kiselinski

ostatak sumporne kiseline je dvovalentan, jer

ova kiselina sadrži dva atoma vodonika.

Page 20: Soli  -dobijanje_naziva

Neke važnije soli

Kuhinjska so ili natrijum - hlorid ili NaCl

Soda bikarbona ili

natrijum – hidrogenkarbonat ili NaHCO3

Krečnjak ili kalcijum – karbonat ili CaCO3

Gips ili kalcijum – sulfat ili CaSO4

Plavi kamen ili bakar(II)sulfat ili CuSO4

Page 21: Soli  -dobijanje_naziva

Za KRAJ

NE DOZVOLITE DA

VAM IKO SOLI

PAMET

: ) samo ja