PROJEKAT „AFRS“ (prognozno izvještajni sistem u poljoprivredi prekograničnog regiona )
SOIJALNO PODUZETNIŠTVO NA PODRUČJU KARLOVAČKE … · Uvod U okviru prekograničnog projekta IPA...
Transcript of SOIJALNO PODUZETNIŠTVO NA PODRUČJU KARLOVAČKE … · Uvod U okviru prekograničnog projekta IPA...
SOCIJALNO PODUZETNIŠTVO
NA PODRUČJU KARLOVAČKE ŽUPANIJE Analiza napravljena u okviru projekta
“Udruženi u razvoju novih mogućnosti zapošljavanja uz pomoć društvenog poduzetništva”
(SLOHRA SOCIONET)
U Karlovcu, 9 - 2015
Razvojna agencija Karlovačke županije Karla d.o.o., J. Haulika 14,
47000 Karlovac, Hrvatska
http://www.ra-kazup.hr/
SADRŽAJ
Uvod ........................................................................................................................................................ 3
Faza 1 - Stanje i značaj socijalnog/društvenog poduzetništva na području Karlovačke županije .... 4
Pojam društvenog poduzetništva .................................................................................................... 4
Nevladine organizacije .................................................................................................................... 5
Zadruge ............................................................................................................................................ 7
Invalidska poduzeća i poslovni centri .............................................................................................. 7
Registrirana socijalna poduzeća ...................................................................................................... 7
Ostali poslovni subjekti i institucije na području karlovačke županije ............................................ 7
Zaključak .......................................................................................................................................... 8
Faza 2 – Analiza ciljanih skupina na području Karlovačke županije koje imaju potencijal da se bave
socijalnim poduzetništvom ................................................................................................................. 8
Karlovačka županija ......................................................................................................................... 8
Poduzetnici .................................................................................................................................... 10
Ciljane skupine .............................................................................................................................. 14
Općine ........................................................................................................................................... 18
Potporne organizacije ................................................................................................................... 22
Zaključak ........................................................................................................................................ 26
Faza 3 – Institucionalno i potporno okruženje za društveno poduzetništvo na nacionalnoj i
regionalnoj razini ............................................................................................................................... 26
Nacionalna razina .......................................................................................................................... 26
Strategija razvoja društvenog poduzetništva u RH ....................................................................... 27
Regionalna razina .......................................................................................................................... 30
Faza 4 –Mogućnosti i prepreke za razvoj društvenog poduzetništva na regionalnoj razini ............ 31
Zaključak ........................................................................................................................................ 35
Faza 5 –Dobra praksa socijalnog/društvenog poduzetništva na regionalnoj, nacionalnoj razini i EU
razini .................................................................................................................................................. 35
Autonomni centar – ACT (Čakovec) .............................................................................................. 36
PRONI Centar za socijalno podučavanje (Osijek, Vukovar, Sisak, Pirovac) ................................... 36
Čokolaterija Hedona d.o.o. – socijalno poduzeće, Križevci ........................................................... 37
Faza 6 – Zaključci i smjernice – Preporuke za razvoj socijalnog/društvenog poduzetništva ............ 40
Izvori .................................................................................................................................................. 42
Uvod
U okviru prekograničnog projekta IPA SI – HR “Udruženi u razvoju novih mogućnosti zapošljavanja
uz pomoć društvenog poduzetništva” (SLO-HRA SOCIONET) partneri na projektu imali su, između
ostalog, obvezu napraviti analizu stanja i značaja socijalnog poduzetništva za gospodarstvo u regijama
uključenim u projekt.
Osnovna namjena prve faze analize je identifikacija organizacija i tvrtki koje se po svojim
djelatnostima mogu smjestiti u sektor socijalnog poduzetništva na području pojedine regije. U ovoj
fazi su se koristile različite baze podataka pomoću kojih se istraživala struktura gospodarskih
subjekata i institucija na području pojedine regije a pripremljeni su i anketni upitnici kao pomoćno
sredstvo u provođenju analize. Analiza je bila usredotočena na slijedeća pitanja:
Koje i koliko organizacija i tvrtki se može uključiti u socijalno poduzetništvo?
Koje su karakteristike tih tvrtki, na kojim područjima djeluju, tko su ciljane skupine, koji su
izvori sredstava?
Koji su društveno-ekonomski učinci tih poduzeća ili organizacija (br. zaposlenih, ostvareni
prihodi i sl.)?
Koji su glavne ciljane skupine iz perspektive osnivanja, vođenja i zapošljavanja?
Koje socijalne inovacije usvajaju ta poduzeća u lokalnom okruženju?
Koje su ključne potrebe tih tvrtki?
Gdje predstavnici tih tvrtki vide glavni potencijal i prepreke za razvoj socijalnog poduzetništva
u regiji?
Druga faza, analiza ciljanih skupina koje imaju potencijala za provedbu socijalnog poduzetništva, što
je uključivalo provedbu i analizu anketnog istraživanja sa predstavnicima ciljanih skupina, bila je
usmjerena na istraživanje njihovih karakteristika, potreba i stavova o daljnjem razvoju socijalnog
poduzetništva u regiji. Ključne pitanja postavljena kroz anketno istraživanje bila su usmjerena na
slijedeće:
Tko su potencijalni nositelji društvenog poduzetništva?
Koje su prepreke s kojima se susreću u razvoju društvenog poduzetništva?
Koje su njihove potrebe?
Kakve djelatnosti razvijaju?
Gdje se mogu vidjeti ključni potencijali za razvoj socijalnog poduzetništva u regiji?
Treća faza bila je usmjerena na analizu institucionalnog i potpornog okruženja na nacionalnoj i
regionalnoj razini. Glavne karakteristike ove faze bile su naći odgovore na pitanja kako je razvijeno
institucionalno okruženje za razvoj socijalnog poduzetništva, te da li se na državnoj ili regionalnoj
razini provode aktivnosti ili projekti promicanja socijalnog poduzetništva.
Kroz četvrtu faza analize svaki je partner za sebe trebao pojasniti koji su to izvori sredstva na
regionalnoj razini koji mogu potaknuti razvoj socijalnog poduzetništva a peta faza analize usmjerena
je na primjere dobre prakse na regionalnoj, nacionalnoj i EU razini, a zadnja, šesta faza predviđena je
za preporuke, zaključke i smjernice za razvoj socijalnog poduzetništva.
Razvojna agencija Karlovačke županije Karla d.o.o. najprije je na području svoje regije identificirala
poslovne subjekte i organizacije koje se bave ili koje bi se mogle baviti socijalnim poduzetništvom. Ta
je analiza ponajprije uključivala evidenciju pravnih osoba (nevladine organizacije, invalidska
poduzeća, poslovni centri, zadruge, poduzeća sa društvenim učinkom i sl.).
Faza 1 - Stanje i značaj socijalnog/društvenog poduzetništva na području Karlovačke
županije
Pojam društvenog poduzetništva
Socijalno poduzetništvo (Social entrepreneurship), poznato još i kao društveno poduzetništvo, se
razvilo u vrijeme rastuće svijesti o tome da se količina problema s kojima se današnje društvo susreće
teško može riješiti tradicionalnim neprofitnim i filantropskim pristupom.
Prema definiciji, socijalno poduzetništvo je djelovanje poduzetnika koji prepoznaje društveni problem
te na profesionalan, inovativan i održiv pristup sustavnim promjenama koje nadilaze nedostatke
tržišta i iskorištavaju dane mogućnosti. Dok poslovni poduzetnici obično mjere učinkovitost pothvata
kroz profit i povrat ulaganja, socijalni poduzetnici procjenjuju svoj uspjeh i kroz utjecaj na društvene
promjene te kroz profit i povrat ulaganja.1
Socijalni poduzetnici često rade u organizacijama civilnog društva, no isto tako mogu raditi u
privatnom i javnom sektoru, čineći važnim svoj utjecaj na društvo. Pokret socijalnog poduzetništva
obuhvaća i neprofitne organizacije koje koriste poslovne modele u ostvarivanju svoje misije, i
profitne organizacije kojima je primaran cilj društvena promjena. Mnogi komercijalni biznisi imaju u
svojem poslovanju integrirane i društvene ciljeve, no samo oni kojima je utjecaj na društvo i/ili okoliš
primaran cilj poslovanja, mogu se nazivati socijalni poduzetnici.2
Priručnik za socijalno poduzetništvo Ministrstva za kmetijstvo, gozdarstvo in prehrano Republike
Slovenije3 ovu gospodarsku aktivnost definira na slijedeći način:
Socialno podjetništvo JE oblika podjetništva, ki jo odlikujejo tri nujne sestavine:
podjetniška ideja, ki je temelj vsakega podjetja, rešuje določen družbeni problem,
vsebuje poslovni model, ki zagotavlja finančno vzdržnost podjetja,
organizacijska struktura podjetja temelji na demokratičnih načelih in enakopravnosti vseh
zaposlenih.
Prema Ekonomskom portalu socijalno ili društveno poduzetništvo „nije primarno usmjereno ka
stvaranju profita nego pomoći najsiromašnijima i najpotlačenijima u društvu. Socijalni poduzetnici ne
traže slavu, bogatstvo ili moć nego jednostavno promjene u društvu.“
Prema istom izvoru u Hrvatskoj je registrirano preko 47.000 neprofitnih udruga od kojih se vrlo mali
broj bavi društvenim poduzetništvom.
Prema istraživanju Europske komisije, socijalno gospodarstvo u EU stvara 10 posto BDP-a i zapošljava
više od 11 milijuna radnika ili 4,5 aktivnog stanovništva, a čak četvrtina novoosnovanih tvrtki u
1 http://ekonomskiportal.com/socijalno-poduzetnistvo
2 http://ekonomskiportal.com/socijalno-poduzetnistvo/
3 Podjetniški priročnik z delovnim zvezkom za socialne podjetnike : od ideje do socialnega podjetja z družbenim
učinkom - Ljubljana : Ministrstvo za kmetijstvo, gozdarstvo in prehrano, 2015
sektoru je socijalnog poduzetništva. U Hrvatskoj nema podataka niti se vodi evidencija o tome koliko
socijalno poduzetništvo sudjeluje u ukupnim ekonomskim aktivnostima i pridonosi BDP-u. Jedini je
dostupan podatak onaj međunarodnog projekta GEM (Global Entrepreneurship Monitor) koji prati
poduzetničke aktivnosti u zemljama članicama, a koji je objavio da socijalno poduzetništvo zauzima
samo 0,2% hrvatskoga gospodarstva.4
Socijalno poduzetništvo je u Karlovačkoj županiji dosta nepoznat pojam, što je pokazalo istraživanje u
okviru projekta Slohra Socionet, u kojem je Razvojna agencija Karlovačke županije jedan od partnera
na čijem se području ovaj projekt provodi. U pokušaju da se identificiraju poslovni subjekti i
institucije dobiveni su podaci koji ukazuju da je to područje nešto novo za sve dionike koji se inače
bave tim sektorom, osim predstavnika civilnog društva.
Nevladine organizacije
Prema evidenciji Ureda državne uprave na području Karlovačke županije vodi se u evidenciji 1390
registriranih udruga/nevladinih organizacija. Prema području djelovanja one su podijeljene na
slijedeći način: udruge branitelja i stradalnika (3), demokratsko političkog karaktera (5) duhovnosti
(1), gospodarstvo (11), hobističke djelatnosti (4), kultura i umjetnost (9), ljudska prava (4),
nomenklature sportova (3), obrazovanje, znanosti i istraživanje (2), održivi razvoj (1), socijalna
djelatnost (6), sport (16) i ostala područja, u koje ulaze sve ostale.
Iz baze podataka (http://registri.uprava.hr/#!udruge) nije moguće točno utvrditi koliko organizacija
civilnog društva ima zaposlene, odnosno koliko nevladinih organizacija ima minimalno 1 zaposlenu
osobu, kao ni koji broj od onih koje imaju zaposlene osobe i ostvaruje minimalno 50% svojih prihoda
iz tržišnih aktivnosti.
Prema informacijama sa nadležnim službama koje vode evidenciju o organizacijama civilnog društva
koje dobivaju sredstva od gradova ili županija najveći broj organizacija civilnog društva na području
Karlovačke županije nema zaposlenih osoba, a zaposlene imaju NVO koje provode neke specifične
programe (osobe sa invaliditetom) ili one koje su uspješne u kandidiranju projekata, a njih nema
previše.
Kao prvu grupu nevladinih organizacija koje zapošljavaju možemo definirati udruge građana koje se
bave ljudskim pravima, zaštitom okoliša i održivim razvojem i gospodarskim aktivnostima, i sl.).
Druga grupacija organizacija civilnog društva koja ima zaposlene osobe na području Karlovačke
županije vezana je uz veteranske organizacije ili udruge branitelja kako se nazivaju u Hrvatskoj.
Treća i najbrojnija grupacija organizacija civilnog društva koje zapošljavaju su udruge koje se bave
raznim socijalnim aktivnostima. U najvećem broju to su organizacije osoba sa invaliditetom koje
provode različite projekte i programe koji se odnose na ranjive socijalne skupine kao što su javni
radovi, osobni asistenti i sl.
U tablici ispod je popis dostupnih informacija o organizacijama civilnog društva koje imaju zaposlene
osobe na području Karlovačke županije
4 O stanju i perspektivama socijalnog poduzetništva u Sloveniji i Hrvatskoj, Ljubljana 2015., str. 125
Tablica 1: NVO na području Karlovačke županije sa zaposlenim osobama
Red. br.
Naziv organizacije Mjesto 1 i više zaposlenih osobe
Ostvaruje više od 50% prihoda na tržištu
1. Ženska grupa Korak – jedno vrijeme su imali socijalnu zadrugu
Karlovac DA NE
2. Carpe diem Karlovac DA NE
3. Eko pan Karlovac DA NE
4. Udruga Poluga Karlovac DA NE
5. Centar za civilne inicijativu - CCI Karlovac
DA NE
6. Zvono uz Kupu - ZUK Karlovac DA NE
7. Ka matrix Karlovac DA NE
8. Zajednica tehničke kulture Karlovac Karlovac DA NE
9. EKOP udruga proizvođača ekoloških proizvoda Karlovačke županije
Karlovac DA NE
10. ZUHVIDRA KŽ (branitelji) Karlovac DA NE
11. Udruga milosrđe (beskućnici i branitelji)
Karlovac DA NE
12. Savez udruga osoba sa invaliditetom Karlovačke županije
Karlovac DA NE
13. LAG Vallis Colapis Ozalj DA NE
14. LAG Frankopan Ogulin DA NE
15. Društvo multiple skleroze Karlovac
DA NE
16. Udruga gluhih Karlovac DA NE
17. Udruga slijepih grada Karlovca Karlovac DA NE
18. Udruga invalida rada grada Duga Resa
Duga Resa DA NE
19. Udruga osoba s invaliditetom KŽ Karlovac DA NE
20. Udruga Zvončići Karlovac DA NE
21. Udruga Rajska ptica Karlovac DA NE
22. Udruga slijepih Karlovačke županije Karlovac DA NE
23. Udruga roditelja djece s poteškoćama u razvoju i osoba s invaliditetom – Radost Ogulin
Ogulin DA NE
24. Udruga slijepih Grada Ogulina Ogulin DA NE
25. Zajednica tehničke kulture Karlovačke županije
Karlovac DA NE
26. Karlovačka sportska zajednica Karlovac DA NE
27. ZAKUD – zajednica kulturnih djelatnosti Karlovačke županije
Karlovac
DA NE
28. Javna vatrogasna postrojba Karlovac Karlovac DA NE
29. Crveni Križ Karlovac Karlovac DA NE
Prema podacima koji se mogu dobiti, nekih ozbiljnih pomaka prema angažmanu na području
društvenog/socijalnog poduzetništva u civilnom sektoru Karlovačke županije još nema iako se o tome
počelo govoriti tijekom pripreme i nakon usvajanja Strategija razvoja društvenog poduzetništva u
Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2015. do 2020. godine čiju je izradu iniciralo Ministarstvo rada i
mirovinskoga sustava a kojom je osigurano 270.650.000,00 kn za razvoj društvenog poduzetništva,
od čega je najveći dio sredstava iz Europskog socijalnog fonda.
Doduše, ima nekih naznaka da se aktivnije organizacije civilnog društva pripremaju za korištenje tih
sredstava na način da su u fazi osnivanja vlastitih tvrtki ili zadruga kroz koje namjeravaju početi sa
gospodarskom djelatnošću prema načelima socijalnog poduzetništva, odnosno ulaganjima sa
društvenim učinkom. Tako je Udruga Zvono uz Kupu iz Karlovca osnovala vlastitu tvrtku (j.d.o.),
Udruga Contessa iz Draganića osnovala je turističku agenciju u kojoj su zaposlene 2 osobe, a Udruga
osoba s invaliditetom Karlovačke županije osnovala je zadrugu.
Zadruge5
Karlovačkoj županiji je registrirano 129 zadruga od čega je, prema evidenciji iz baze podataka, 113
aktivnih. Veći broj zadruga su tzv. braniteljske ili veteranske čije osnivanje poticala Vlada Republike
Hrvatske dodjelom bespovratnih sredstava u iznosu od 150.000,00 kn (20.000,00 EUR). Određeni broj
zadruga registriran je kao pokušaj gospodarskog udruživanja privatnih i pravnih osoba. Nema
informacija koje ukazuju da su se neke zadruge pretvorile u uspješna socijalna poduzeća. Kao
uspješnija socijalna zadruga na području Karlovačke županije spominjana je zadruga Herona
(registrirana 2008) koja je bila zamišljena kao zadruga žena u kojoj će posao naći dugotrajno
nezaposlene žene, žrtve nasilja i samohrani roditelji. Zadruga je u međuvremenu ugašena.
Invalidska poduzeća i poslovni centri
Prema dostupnim podacima na području Karlovačke županije nema registriranih invalidskih
poduzeća.
Registrirana socijalna poduzeća
Na području regije također nema registriranih socijalnih poduzeća jer ne postoji posebna procedura
registracije po kojoj bi se tvrtke razlikovale na način da se zna koja se bavi socijalnim a koja tzv.
klasičnim poduzetništvom. Neki od pokušaja da se registriraju kao socijalna poduzeća zastali su kod
javnih bilježnika koji ne prihvaćaju registraciju takvih pravnih oblika.
Poduzeća sa društvenim učinkom
Definicija poduzeća sa društvenim učinkom podrazumijeva spajanje raznih međusektorskih resursa
(hibridna kapitalna rješenja, poput dugoročnog miješanog kapitala) kako bi se ostvario društveni
učinak što je jedan jedan od sastavnih dijelova socijalnog financijskog ekosustava.
Iako vjerojatno ima inicijativa i ideja o poduzetništvu sa društvenim učinkom na području Karlovačke
županije nema takvih inicijativa i nema onih koje svoje poslovanje definiraju na taj način.
Ostali poslovni subjekti i institucije na području karlovačke županije
Na području županije također djeluje:
59 dioničkih društava /30 aktivnih/
5 Podaci su dobiveni iz baze registra poslovnih subjekata http://www.biznet.hr/
3256 društava za ograničenom odgovornošću - d.o.o./1864 aktivnih/
406 jednostavnih društava sa ograničenom odgovornosti - j.d.o./402 aktivnih/
123 ustanove/
Među svima njima postoje oni koji su zainteresirani za društveno poduzetništvo ali prema dostupnim
informacijama nema ozbiljnijih inicijativa usmjerenih prema razvoju tog sektora.
Zaključak
Može se reći da na području Karlovačke županije postoje samo naznake postojanja tzv. socijalne
ekonomije koja donekle uključuje nevladine organizacije, koje su najaktivnije u zapošljavanju
pripadnika ranjivih skupina ili svojih članova kroz provedbu raznih projekata, što se samo djelomično
može smatrati društvenim ili socijalnim poduzetništvom. Svi ostali poslovni subjekti još uvijek
ozbiljno ne razmišljaju o društvenom poduzetništvu kao nekoj razvojnoj alternativi, na što ukazuje
činjenica da na području županije nema registriranih socijalnih poduzeća, pa čak ni invalidskih
poduzeća koja se smatraju jedinim «socijalnim« poslovni subjektima.
S obzirom na činjenicu da regija zaostaje u razvoju, što se između ostalog reflektira kroz veliki broj
dugotrajno nezaposlenih osoba, postoji značajan prostor za organizaciju društvenog poduzetništva i
rješavanja određenih razvojnih problema na taj način.
Faza 2 – Analiza ciljanih skupina na području Karlovačke županije koje imaju potencijal
da se bave socijalnim poduzetništvom
Kao što piše u uvodu, veći dio ove analize temelji se na istraživanju provedenom sa predstavnicima
ciljanih skupina kroz koje se nastojalo saznati njihove karakteristike, potrebe i stavove o razvoju
socijalnog poduzetništva u karlovačkoj regiji.
U istraživanje su bili uključeni predstavnici poslovnog sektora (tvrtke, zadruge, obrti, privatni instituti
i sl.), potpornih organizacija ili poduzetničkih potpornih institucija, što u Hrvatskoj uključuje
razvojne agencije, poduzetničke centre, poduzetničke inkubatore i tehnološke parkove, zatim
jedinice lokalne samouprave (gradovi i općine) kao i predstavnike ciljanih skupina, potencijalne
zaposlenike ili osnivače društvenih poduzeća na području Karlovačke županije kao specifične regije
sa dosta gospodarskih problema.
Da su ti problemi institucionalno organizacijskog karaktera pokazali su kontakti sa predstavnicima
ciljanih skupina tijekom provedbe ovog istraživanja u koje je bilo uključeno 23 predstavnika
poslovnog sektora koji već djeluju na tržištu, 20 potencijalnih osnivača društvenih poduzeća, 10
jedinica lokalne samouprave i 6 predstavnika potpornih institucija sa područja cijele regije.
Karlovačka županija
Već je spomenuto da je Karlovačka županija specifična regija koja spada u manje razvijena područja u
Republici Hrvatskoj. Od 21 županije Karlovačka je jedna od četiri županije koja se nalazi u I. skupini sa
indeksom razvijenosti manjim od 75 posto. Indeks razvijenosti ove regije je 56,34 %.
Karlovačka županija smještena je u središnjoj Hrvatskoj a prema NUTS klasifikaciji pripada regiji
Kontinentalna Hrvatska. Prostire se na površini od 3.626 km2 te prema Popisu stanovništva iz 2011.
godine ima ukupno 128.899 stanovnika. Zbog svog tranzitnog, prometnog i geostrateškog položaja,
jedna je od najvažnijih županija u Republici Hrvatskoj. Grad Karlovac središte je Karlovačke županije i
čini 11,07% njene ukupne površine. Republika Bosna i Hercegovina te Republika Slovenija su države s
kojom graniči Karlovačka županija. Karlovačka županija sastoji se od 5 gradova i 17 općina čiji su
podaci o broju stanovnika sažeti u sljedećoj tablici.
Tablica 2: Gradovi i općine Karlovačke županije
Gradovi Broj stanovnika Općine Broj
stanovnika
1 Karlovac 55.705 1 Barilović 2.990
2 Ogulin 13.915 2 Bosiljevo 1.284
3 Duga Resa 11.180 3 Cetingrad 2.027
4 Slunj 5.076 4 Draganić 2.741
5 Ozalj 6.817 5 Generalski Stol 2.642
6 Josipdol 3.773
7 Kamanje 891
8 Krnjak 1.985
9 Lasinja 1.624
10 Netretić 2.862
11 Plaški 2.090
12 Rakovica 2.387
13 Ribnik 475
14 Saborsko 632
15 Tounj 1.150
16 Vojnić 4.764
17 Žakanje 1.889
Izvor: DZS, Popis stanovništva 2011.
Sudeći po reakcijama predstavnika ciljanih skupina uključenih u ovo istraživanje društveno
poduzetništvo na području Karlovačke županije prilično je nepoznata kategorija čije spominjanje u
prvom kontaktu izaziva dosta zabuna jer mnogi, posebno predstavnici poslovnog sektora, misle da se
radi o istraživanju nečega što je već postojalo u prošlom sistemu, pa je trebalo dosta pojašnjenja da
je riječ o specifičnom poduzetništvu koje se danas brzo razvija u mnogim europskim zemljama i
uključuje sve veći broj korisnika iz različitih sektora. Najviše znanja o ovoj vrsti poduzetništva imali su
predstavnici civilnog sektora koji se u ovom istraživanju pojavljuju kao predstavnici poslovnog sektora
i kao predstavnici ciljanih skupina. Prema dostupnim informacijama postoje inicijative za registraciju
samo dva poslovna subjekta na načelima društvenog poduzetništva na području Karlovačke županije.
Treba spomenuti i da na ovom području ima više organizacija civilnog društva koje djeluju po
načelima društvenog poduzetništva ali nisu tako pravno utemeljene zbog zakonskih ograničenja.
Poduzetnici
Jedna od skupina koja je bila cilj istraživanja su tvrtke, odnosno predstavnici poslovnog sektora što u
našem slučaju znači razna društva (d.o.o./ j.d.o.o.), zadruge, ustanove, obrte, udruge, poslovne
institute i sl. Pozivu na sudjelovanje u anketiranju odazvala su se 23 predstavnika poslovnog sektora
od čega se 13 odredilo kao d.o.o., 3 kao obrti, 2 kao j.d.o.o., 2 kao poslovni institut, 2 kao udruga i 1
kao zadruga. Većina anketiranih ima sjedište u Karlovačkoj županiji (96%).
Tablica 3 – Struktura reprezentativnog uzorka – poslovni sektor
Red. broj
Vrsta tvrtke Broj anketiranih predstavnika posl. sektora
1. d.o.o. 13
2. j.d.o.o. 2
3. Obrt 3
4. Poslovni institut 2
5. Udruga 2
6. Zadruga 1
UKUPNO 23
S obzirom na iskustva u samostalnom poslovnom djelovanju riječ je o osobama koje se
poduzetništvom bave od jedne do pedeset godina, a kada se sve godine učesnika podjele sa
njihovim brojem prosječna dužina bavljenja poduzetništvom svih ispitanih je 14,69 godina.
Područja djelovanja predstavnika poslovnog sektora koji su sudjelovali u istraživanju su dosta
različita. Prema anketnim upitnicima ispitanici su odgovorili da se njihove tvrtke, zadruge, poslovni
centri i obrti bave: konzultantskim uslugama, izradom projekata i razne poslovne dokumentacije za
tvrtke, računovodstvom, financijama, revizijom, prijevodima, podukom i prevođenjem, izradom i
servisom alata, preradom polimera, trgovinom, ugostiteljstvom, turizmom, proizvodnjom
suhomesnatih proizvoda, proizvodnjom trikotaže, distribucijom obuće, izradom artikala za
građevinarstvo, uzgojem i proizvodnjom povrća, i sl.
Od tvrtki uključenih u istraživanje samo jedan poslovni subjekt se odredio kao poslovni institut. Kao
invalidsko ili socijalno poduzeće nije nitko registriran a dva su poslovna subjekta iskazala namjeru u
budućnosti steći status socijalnog poduzeća. Većina ispitanih predstavnika poslovnog sektora su
muški (60,8 %) a starost ispitanika je od 28 do 65 godina. Prosječna starost predstavnika uzorka je
41,9 godina. Većina ispitanih vlasnika tvrtki imaju srednju školu (11 ili 48%), fakultetski je
obrazovano 8 osoba (35% ) a 3 (13%) su se osobe izjasnile da imaju višu strukovnu školu ili I. stupanj
Bolonje. Samo je jedna osoba sa magisterijem. Kada je riječ o nazivu stručnog ili profesionalnog
obrazovanja ispitanici su se izjašnjavali kao: ugostitelj, prof. engleskog jezika, hotelijerski tehničar,
komercijalist, ekonomist (2), tekstilni tehničar, dipl. ekonomist (5), diplomirani inženjer (3),
manager ljudskih potencijala i diplomirani politolog.
Na početku je važno spomenuti i da je na pitanje gdje su stekli znanja i vještine iz područja
poduzetništva većina navela praktični rad (78%), nešto manje je istaknulo formalno obrazovanje
(74%) kao model stjecanja poduzetničkih znanja i vještina, a neformalno obrazovanje označilo je 56%
ispitanih.
Na ponuđene formulacije o glavnim razlozima ili motivima koji su utjecali na bavljenje
poduzetništvom predstavnici poslovnog sektora najviše ocjene („jako važno“) dali su slijedećim
formulacijama:
Kroz poduzetništvo želim aktivno doprinijeti promjenama u razvoju lokalne zajednice (61%)
Poduzetništvo mi predstavlja osobni izazov (39%)
Želja za neovisnošću (39%)
Okolnosti su me natjerale na to (30%)
Zanimljivo je da su ispitanici potpuno nevažnim smatrali formulacije da je njihovo bavljenje
poduzetništvom u vezi sa činjenicama da su poduzeće preuzeli od roditelja ili obitelji (74%), odnosno
da se poduzetništvom bave zbog mogućnosti korištenja bespovratnih sredstava ili potpora (52%).
Kod ocjenjivanja postignute razine inovacija u tvrtkama ispitanici su na više ponuđenih formulacija
većinu spomenutih tvrdnji ocijenili važnima ili jako važnima.
Proizvoda ili usluga – 65 %
Tehnologija – 69 %
Znanje – 83 %
Organizacija i upravljanje tvrtkom – 78 %
Marketing - 69 %
Najveći broj ispitanih ocijenio je da se njegova tvrtka nalazi u zreloj fazi (65%). Da je riječ o tvrtci u
ranoj fazi izjavilo je 17,4% ispitanika. Isto toliko izjasnilo se da ne može odrediti u kojoj se razvojnoj
fazi nalazi njihovo poduzeće.
Više od polovice ispitanika (56%) navelo je i podatak o ukupnom godišnjem prihodu njihove tvrtke.
Najmanji iskazani godišnji prihod je 3000 eura, a najveći 2,5 milijuna eura.
Na pitanje koji postotak od ukupnih godišnjih prihoda zauzimaju sredstva i potpore iz državnog
proračuna, lokalne samouprave i EU izvora najveći broj ispitanih (78%) izjasnio se da u njihovim
prihodima uopće nema tih sredstava, da ta sredstva predstavljaju 1 do 15 % godišnjih prihoda
izjasnilo se 13% ispitanika, a 4% ispitanih izjasnilo se da različite potpore čine od 16 do 30%,
odnosno od 31-50% njihovih godišnjih prihoda.
Broj zaposlenih u tvrtkama koje su sudjelovale kreće se između 0 i 32 zaposlenih osoba, a manji dio
ispitanika (30,4 %) je naveo da povremeno zapošljava preko student servisa, autorskog ugovora i sl.
Kada je riječ o strukturi zaposlenih oni predstavnici poslovnog sektora koji su spominjali obrazovanje,
smjer/profil i dob svojih zaposlenika naveli su da je najviše riječ o osobama srednje stručne spreme sa
lokalnog tržišta rada prosječne starosti 35 godina.
O kategorijama osoba koje zapošljavaju ispitanici su odgovorili na slijedeći način:
Ne zapošljavamo predstavnike ranjivih skupina – 56%
Nezaposleni mladi – tražitelji prvog zaposlenja – 26%
Dugotrajno nezaposleni - 13%
Invalidi – 8%
Na više tvrdnji u kojim područjima je njihovim tvrtkama najpotrebnija pomoć ili potpora ispitanici su
kao jako važna područja istaknuli menadžment i upravljanje tvrtkom (43%), inovacije (39%), te
marketing i dobivanje nepovratnih sredstava (35%). Dosta važnim ispitanici su istaknuli razvoj
poslovne ideje i pripremu poslovnog plana, umrežavanje, infrastrukturu i sl.
Pri ocjenjivanju tvrdnji koje se odnose na poslovanje tvrtke ispitani poduzetnici su primjenjivim u
potpunosti i uglavnom primjenjivim ocijenili slijedeće formulacije:
Ugled u lokalnoj zajednici nam je važan – 74%
Primanja naših zaposlenika su poštena – 61 %
Poslovanje naše tvrtke donosi pozitivne učinke /posljedice za lokanu zajednicu i okoliš –
61%
Veći dio dobiti ulažemo u razvoj poduzeća i zapošljavanje - 52%
U kontekstu navedenog od ispitanika se tražilo da se izjasne na koji način rad njihove tvrtke donosi
pozitivne prednosti i učinke za lokalnu zajednicu i okoliš. Te su prednosti pojasnili na slijedeći način:
Redovito izvršavaju zakonom propisane obaveze
Plaćaju poreze i doprinose, zapošljavaju i isplaćuju plaće
Educiraju stanovništvo,
Privlače turiste
Razvijaju poduzetništvo
Poštuju ekološke standarde
Olakšavaju poslovanje poduzetnicima
Proizvode i prodaju poljoprivredne proizvode
Smanjuju onečišćenje reciklažom i odgovornim odnosom prema otpadu, itd.
O tome da li se smatraju društvenim poduzećem nisu se izjasnili svi ispitanici već samo njih 69%. Od
toga se pozitivno izjasnilo 39% a negativno 30% ispitanika.
Argumentaciju zašto se ne smatraju kao društveno poduzeće ispitanici su naveli: zbog komercijalne
orijentacije, nisu tako organizirani ili su jako mali.
S druge strane, oni koji se smatraju društvenim poduzećem ili tvrtkom su to pojasnili na slijedeći
način: njihova aktivnost doprinosi boljitku cijele zajednice, plaćaju obaveze,daju donacije, pomažu
drugima i socijalno ugroženima, zapošljavaju samohrane roditelje i druge, školuju zaposlene,
stimuliraju zaposlene, trude se da se radi u pozitivnom okruženju, osjetljivi su na probleme
zaposlenih.
Na pitanje dali razmišljaju o mogućnosti razvoja novog projekta, usluge ili proizvoda u budućnosti koji
je povezan sa socijalnim poduzetništvom većina ispitanih odgovorila je negativno (61%). Pozitivno se
izjasnilo 30% ispitanika a 9% ispitanih se nije izjašnjavalo.
Oni koji su se pozitivno izjasnili opisali su svoje poslovne ideje kao: zapošljavanje dugotrajno
nezaposlenih, usavršavanje i zapošljavanje novih radnika, zapošljavanje ranjivih skupina, razvoj
ideja za nove proizvode, brod za turističku plovidbu rijekom, proizvodnja od recikliranih materijala,
program ekološkog zbrinjavanje otpada u kućanstvu.
Konačno, na ponuđene odgovore na pitanje koja su područja ili aktivnosti za koje mislite da su vaši
najveći regionalni potencijali za razvoj društvenog/socijalnog poduzetništva, ispitanici su kao one sa
vrlo velikim i velikim potencijalom ocijenili slijedeće:
Organski uzgoj i preradu hrane (39%)
Turizam (39%)
Zaštita prirode, uređenje i zaštita okoliša, zaštita životinja (npr. održavanje zelenih
površina, gospodarenje otpadom / recikliranje, šumarstvo i zaštićena prirodna područja, i
dr.) (43%)
Poticanje korištenja obnovljivih izvora energije i razvoj zelenog gospodarstva (korištenje
sekundarnih sirovina, proizvoda od drva, pluta, slame ..., ind.) (35%)
Kultura i održavanje tehničke i kulturne baštine (kulturno-zabavne aktivnosti, muzeji,
izložbe, izdavaštvo, tisak, video i glazbena produkcije, itd.) (39%)
Socijalna i obiteljska zaštita i zaštita osoba s invaliditetom (npr. eko-socijalna skrb za
obiteljska gospodarstva, dnevna briga za starije i osobe s invaliditetom kod kuće, čuvanje
djece. itd.) (35%)
Trgovina koja prodaje proizvode malih lokalnih proizvođača (poljoprivrednici, obrtnici,
umjetnici itd.) na principu "poštene trgovine" (52%)
Ciljane skupine
Kao druga važna skupina u ovom istraživanju anketirani su predstavnici ciljanih skupina. Pod tom
kategorijom ovdje se podrazumijevaju nezaposlene ili zaposlene osobe koje razmišljaju o
pokretanju vlastitog posla. Upitnik je ispunilo 20 predstavnika ciljanih skupina u dobi od 29 do 57
godina.
Prema obrazovnoj strukturi jedna je osoba sa završenom osnovnom školom (5%), šest su završile
srednju školu (30%), tri su osobe navele da imaju završenu višu strukovnu školu ili I. bolonjski
stupanj (15%), sedam je ispitanika sa završenim II. bolonjskim stupnjem (35%) a tri imaju magisterij
ili doktorat (15%).
Tablica 4 – Struktura reprezentativnog uzorka – predstavnici ciljanih skupina
Dob 29-57 godina
Osnovna škola 5 %
Srednja škola 30 %
I. bolonjski stupanj 15 %
II. bolonjski stupanj 35 %
Magisterij ili doktorat 15 %
Kada je riječ o nazivima stručnog ili profesionalnog obrazovanja ispitanici su naveli slijedeća zvanja:
konobar, SSS, ekonomski tehničar, tajnica udruge, inženjer, magistar politologije, magistar
ekonomije, diplomirani novinar, stručni pristupnik poslovne ekonomije, profesor, diplomirani
ekonomist, inženjer lovstva i zaštite prirode, i sl.
Na pitanje jesu li kada razmišljali ili trenutno razmišljaju da osnuju tvrtku i/ili razviju projekt, uslugu
ili proizvod koji je povezan sa socijalnim poduzetništvom 95% ispitanih se izjasnilo pozitivno.
Na ponuđene formulacije o glavnim razlozima ili motivima koji su utjecali na to da se planiraju baviti
(socijalnim) poduzetništvom ispitanici su najviše ocjene („jako važno“ i „važno“) dali su slijedećim
formulacijama:
Želja za većim prihodima – 55%
Želja za samostalnošću – 60%
Okolnosti su me prisilile na to (npr. gubitak posla, nezaposlenost i sl.) – 30%
Tvrtku sam preuzeo od roditelja ili obitelji – 10%
Kroz poduzetništvo želim aktivno doprinjeti pozitivnim promjenama u lokalnoj zajednici –
80%
Mogućnost dobivanja bespovratnih (potpora) sredstava – 75%
Nešto drugo (što): pomoć nezaposlenima/ pomoć prijatelju sa intelektualnim teškoćama
Na pitanje gdje su stekli znanja i vještine iz područja poduzetništva većina ispitanika navela je
praktični rad (80%), manje od polovice ispitanih je istaknulo formalno obrazovanje (45%) kao model
stjecanja poduzetničkih znanja i vještina a putem neformalnog obrazovanja o poduzetništvu je steklo
znanja 30 % ispitanih.
U izjašnjavanju na pitanje da ocijene svoje poznavanje pojma ili ciljeva društvenog poduzetništva
ispitanici su se izjasnili da im je to nepoznato područje. Najveći broj ispitanika naveo je da je slabo
upoznat (35%), uopće nije upoznato sa tim pojmom 20% ispitanika, upoznato je 35%, a niti jedno od
navedenog označilo je 10% ispitanih, što ukazuje da gotovo 65% ispitanika zna vrlo malo o
društvenom poduzetništvu.
Ispitanici su svoje poduzetničke ideje opisali na slijedeći način:
Tvrtka za pružanje malih servisnih usluga
Računovodstveni i knjigovodstveni poslovi i porezno savjetovanje
Škola socijalnog poduzetništva
Edukacija ranjivih skupina i djece
Osvještavanje poduzetnika o zelenim uredima i održivim resursima
Osnivanje obiteljskog doma
Proizvodnja suvenira baziranih na tradicijskim motivima
Zapošljavanje u ruralnom području
Proizvodnja zamjene za PVC vrećice od prirodnih materijala
Pomoć starijima
Registracija obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva za proizvodnju voća i ljekovitog bilja
Uređenje parkova, vrtova, prostora za rekreaciju
Pokretanje radionice za izradu didaktičkih proizvoda
Zbrinjavanje osoba sa intelektualnim teškoćama
Zbrinjavanje osoba treće životne dobi
Kada je riječ o pozitivnim učincima i koristima za lokalnu zajednicu koju bi mogle imati njihove
poslovne aktivnosti, ispitanici su ih formulirali na slijedeći način:
Porast proizvoda čija je ponuda ograničena na lokalnom tržištu,
Pomoć manje profitabilnim tvrtkama, NGO i gradovima,
Sufinanciranje udruga kroz poduzetničku djelatnost,
Razvoj socijalnog poduzetništva,
Smanjenje CO2 – korištenje obnovljivih izvora
Bolja skrb o starijim osobama,
Veća zapošljivost osoba na ruralnim područjima,
Općenito veće zapošljavanje
Zamjena PVC vrećica,
Zapošljavanje mladih,
Briga o osobama koje žive same, o djeci sa socijalnim problemima, mladima
Uređenje zapuštenog poljoprivrednog zemljišta
Humaniji okoliš, čist i uredan životni prostor,
Boravak osoba sa intelektualnim teškoćama izvan zatvorenih prostora
Na pitanje jesu li u posljednjih 12 mjeseci radili na nečemu što im može pomoći započeti novu
poslovnu aktivnost ili osnovati tvrtku (npr. jesu li tražili lokaciju, sastavili ekipu ljudi, radili na
poslovnom planu, počeli štedjeti novac, ili učinili bilo što drugo) ispitanici su odgovorili dosta
pozitivno (60%).
I na slijedeća pitanja su prevladavali pozitivni odgovori:
Hoćete li osnovati novu organizaciji ili tvrtku? (DA/ 55%)
Hoćete li vi biti vlasnik ili suvlasnik organizacije ili tvrtke? (DA/ 50%)
Da li pri pokretanju aktivnosti ili tvrtke surađujete sa partnerima (poslovni tim)? (DA/ 55%)
U pokušaju da definiraju u kojoj se fazi nalazi njihova poslovna ideja predstavnici ciljane skupine su
ponudili više opcija.
Imam(o) više ideja ali još ne znamo za koju bi se odlučili – 40%
Imamo razvijenu poslovnu ideju – 80%
Za poslovnu ideju je pripremljen ili se priprema poslovni plan/model – 20%
Većina ispitanih se također izjasnila pozitivno na pitanje o doprinosu njihove aktivnosti lokalnom
razvoju. U ocjenjivanju od 1-5 (od potpuno nevažnog do jako važnog) svoje su aktivnosti odredili
važnim ili jako važnim za lokani razvoj na slijedeći način:
Proizvodna inovacija – 30 %
Upotreba inovativne tehnologije - 35 %
Inovativne usluge - 65 %
Inovativan organizacijski model i upravljanje tvrtkom - 70 %
Inovativan pristup tržištu - 75 %
U ocjenjivanju prepreka koje im se nalaze na putu u osnivanju tvrtke predstavnici ciljane skupine
najveću važnost su dali nedostatku financijskih sredstava, ali i druge nabrojene zapreke ocijenjene su
važnim i jako važnim:
Nedostatak vlastitog znanja i vještina iz područja poduzetništva – 30 %
Nedostatak vlastitog znanja i vještina iz područja marketinga – 25 %
Nedostatak vlastitog znanja i vještina u području upravljanja – 25 %
Nedostatak financijskih sredstava – 75 %
Nedostatak dodatne pomoći / osoblja -– 25%
Pomanjakanje prostora za obavljanje djelatnosti – 30%
Zakonodavstvo i birokracija – 55%
Loša klima / stimulacija lokalnog okruženja za poduzetništvo – 60%
U slijedećim područjima predstavnicima ciljanih skupina je najviše potrebna pomoć i podrška:
Rad sa socijalno ranjivim skupinama – 55 %
Upravljanje/ vođenje društva – 50 %
Zakonodavstvo, pravo/ osnivanje tvrtke -– 55 %
Računovodstvo – 40%
Marketing – 65 %
Dobivanje nepovratnih sredstava (natječaji) – 65 %
Financiranje (privlačenje investitora, krediti i slično) – 75 %
Umrežavanje i traženje partnera -– 70 %
Infrastruktura (uredi, proizvodni prostori, itd). – 60%
Uključivanje zaposlenih u procesima odlučivanja – 25 %
Zanimljivo je da ispitanici nisu značajnije ocijenili da im je potrebna pomoć u uključivanju zaposlenih
u proces odlučivanja (participativno upravljanje), što je važan preduvjet za bavljenje društvenim
poduzetništvom.
Uz gore navedenu pomoć i podršku ispitanici se nisu dvoumili oko aktivnosti koje treba poduzeti
jedinica lokalne samouprave za razvoj socijalnog poduzetništva. Jako važnim i važnim ocijenjene su
gotovo sve ponuđene tvrdnje:
Nepovratni financijski poticaji za osnivanje i rad socijalne tvrtke (npr. financijska potpora
pri pokretanju) – 70 %
Program za dobivanje povoljnijih kredita i garancija za razvoj socijalnog poduzetništva
(investicije, inovacije i sl.) – 75 %
Posebni ili dodatni natječaji vezani uz projekte za razvoj socijalnog poduzetništva – 65 %
Socijalno poduzetništvo u dokumentima klasificirati kao jedan od razvojnih prioriteta – 70
%
Dodjela koncesija za društvena poduzeća za pružanje javnih usluga / aktivnosti (npr.
uređenje travnjaka) – 65 %
Mogućnosti za jeftiniji ili besplatni zakup prostora u vlasništvu općine za obavljanje
djelatnosti socijalnog poduzetništva – 55 %
S druge strane ispitanici su bili svjesni problema na individualnoj, lokalnoj i državnoj razini kada je
riječ o društvenom/ socijalnom poduzetništvu. Zato su važnim i jako važnim ocijenili slijedeće tvrdnje:
Premalo su mi dostupne informacije o socijalnom poduzetništvu – 65 %
U mojoj općini, gradu i regiji ne znam kome se obratiti za razvoj društvenog/socijalnog
poduzetništva – 65 %
Jedinica lokane samouprave dovoljno ne podupire društveno/
socijalno poduzetništvo – 70 %
Država dovoljno ne podupire društveno/ socijalno poduzetništvo – 70 %
Ljudi ne poznaju/razumiju što je to socijalno poduzetništvo – 65 %
U mom gradu /regiji ima mnogo mogućnosti za razvoj socijalnog poduzetništva – 45 %
Konačno, ponuđeni odgovori na pitanje koja su područja ili aktivnosti za koje predstavnici ciljanih
skupina misle da u njihovoj regiji imaju najveći regionalni potencijal za razvoj društvenog/socijalnog
poduzetništva, ispitanici su kao one sa vrlo velikim i velikim potencijalom ocijenili slijedeće:
Organski uzgoj i prerada hrane – 75%
Turizam – 75%
Očuvanje prirode, upravljanje i zaštita okoliša, zaštita životinja (npr. održavanje zelenih
površina, gospodarenje otpadom / recikliranje, šumarstvo, zaštita prirodnih vrijednosti,
zaštićena područja, i dr.) – 75 %
Poticanje korištenja obnovljivih izvora energije i razvoj zelenog gospodarstva (korištenje
sekundarnih sirovina, proizvoda od drva, pluta, slame, itd..) – 70%
Kultura i održavanje tehničke i kulturne baštine (kulturno-zabavne aktivnosti, muzeji,
izložbe, izdavaštvo, tisak, video i glazbena produkcije, itd.) – 55%
Trgovina koja prodaje proizvode malih lokalnih proizvođača (poljoprivrednici, obrtnici,
umjetnici itd.) po principu "poštene trgovine" - 80%
Općine
Jedinice lokalne samouprave također su bile uključene u analizu razvoja novih mogućnosti
zapošljavanja uz pomoć društvenog poduzetništva. Svim jedinicama lokalne samouprave u
Karlovačkoj županiji poslani su anketni obrasci sa zamolbom da kao važni dionici pomognu u analizi
stanja socijalnog poduzetništva u regiji. Od 5 gradova i 17 općina pozivu se odazvalo svih pet gradova
(Karlovac, Ogulin, Duga Resa, Slunj i Ozalj) i pet općina (Vojnić, Tounj, Rakovica, Plaški i Saborsko).
Tablica 5 – Struktura reprezentativnog uzorka –općine
Gradovi Općine
Karlovac Saborsko
Duga Resa Plaški
Ogulin Tounj
Slunj Vojnić
Ozalj Rakovica
Kada je riječ o osobama koje su ispunjavale upitnik za jedinice lokalne samouprave to je radilo 60%
žena i 40% muškaraca starosti između 26 i 49 godina. Prosječna starost ispitanika je 39,2 godina a
kada je riječ o naobrazbi 60% se izjasnilo da su završili fakultet (Bologna II. stupnja), a 20% imaju
srednju školu. Isto toliko ima završen magisterij.
Kada je riječ o profesionalnom i stručnom zanimanju osoba koje su ispunjavale upitnike, navedeno je
slijedeće:
Pročelnica jedinstvenog upravnog odjela, Zamjenica općinskog načelnika, Samostalni upravni
referent za ekonomska pitanja o gospodarstvu i europskim integracijama, Suradnik, Savjetnik za
gospodarstvo, Diplomirani ekonomist, Načelnik općine, magistar ekonomije, javni službenik.
Treba naglasiti da se u kontaktima sa predstavnicima jedinica lokalne samouprave došlo do spoznaje
da im je priličan »teret« ispunjavanje anketnog obrasca sa dosta pitanja za koji treba odvojiti nešto
vremena, pa je u manjem broju slučajeva riječ o stavovima i predodžbama predstavnika izvršne vlasti
(načelnika, gradonačelnika i njihovih zamjenika).
Na pitanje jesu li upoznati sa pojmom i ciljevima društvenog poduzetništva najveći broj predstavnika
općina (60%) naznačio je odgovor »upoznat sam«, što ne znači da je baš svima jasno o čemu se
zapravo radi.
Od 10 predstavnika jedinica lokalne samouprave šest se izjasnilo (60%) da je njihova institucija
uključena u promicanje društvenog poduzetništva.
Aktivnosti i programi koji se, prema predodžbi predstavnika JLS, odnose na socijalno poduzetništvo
su slijedeće:
Cijeloživotno učenje i animacija žena za socijalno poduzetništvo,
Programi očuvanja prirodnih znamenitosti,
Razvoj turizma, akcije čuvanja okoliša i zaštite manjina,
Edukacija o pisanju projekata,
Uređenje gradskih vrtova,
Promocija i edukativne aktivnosti,
Programi socijalne uključenosti koje provode gradska društva Crvenog križa,
Na pitanje dali u budućnosti planiraju početi raditi na promicanju društvenog poduzetništva 8
predstavnika JLS(80%) se izjasnilo pozitivno, a 2 negativno (20%).
Oni koji su se izjasnili da planiraju raditi na promicanju društvenog poduzetništva opisali su to na
slijedeći način:
Priprema aplikacija za EU fondove iz kojih se financira zapošljavanje socijalno zbrinjavanje
ranjivih skupina
Promocija društvenog poduzetništva,
Proširivanje turističke ponude kroz programe društvenog poduzetništva i povećanje
zaposlenosti na taj način
Stimulacija programa društvenog poduzetništva iz proračuna JLS-e
Osnivanje socijalnih i poljoprivrednih zadruga, organizacija lanca tzv. pravedne trgovine,
osnivanje potrošačkih zadruga,
Poticanje korištenja obnovljivih izvora,
Pomoć osobama sa invaliditetom.
Na pitanje da li znaju tvrtke ili organizacije na svom području koje bi mogle biti uključene u društveno
poduzetništvo 60% anketiranih je odgovorilo pozitivno, a 40% negativno.
Oni koji su se izjasnili da znaju koje bi to organizacije i tvrtke mogle biti naveli su:
Kreativna udruga Ruke, Udruga za bolje sada Vojnić, Udruge općenito, Turistička zajednica Rakovica,
Udruga mladih Rakovica, Društvo naša djeca, Obiteljsko poljoprivredna gospodarstva i iznajmljivači
soba, škole, centri za rehabilitaciju, LAG-ovi, Gradsko društvo Crvenog križa, Pučko otvoreno učilište,
gradska komunalna društva i sl.
Na pitanje jesu li upoznati sa programima i/ili projektima koji se odnose na promicanje društvenog
poduzetništva koji se provode na njihovom području 60% ispitanih odgovorilo je pozitivno a 40%
negativno.
U nabrajanju tih programa i njihovih nositelja ponuđeni su odgovori:
Redovne aktivnosti udruge,
Program obnovljivih izvora energije,
Program očuvanja kulturne baštine, uređenja i zaštite okoliša,
Očuvanje okoliša, promicanje turizma i poljoprivrede,
Projekti i programi Hrvatske turističke zajednice, Karlovačke županije, Ministarstva
poduzetništva, Udruga Ka – matrix, LAG Vallis Colapis,
Na pitanje da procjene kakve su šanse da jedinica lokalne samouprave (u okviru svoje nadležnosti)
implementira sljedeće ponuđene mjere/aktivnosti za promicanje društvenog poduzetništva, slijedeće
tvrdnje su označene vjerojatnima ili vrlo vjerojatnima:
Bespovratne financijske poticaje za osnivanje i rad soc. poduzeća (npr. davanje financijskih
sredstava pri osnivanju poduzeća) – 60 %
Programi za uzimanje povoljnih kredita te jamstva za razvoj društ. poduzeća
(ulaganje,inovacije ind.) – 60 %
Posebni ili dodatni pozivi ili natječaji za projekte koji se odnose na razvoj soc. poduzeća –
60 %
Društveno poduzetništvo će se u strateškim dokumentima odrediti kao jedno od razvojnih
prioriteta – 60 %
Financijska i/ili materijalna potpora za stvaranje poticajnog okruženja za društveno
poduzetništvo (npr. poduzetnički inkubator) – 50 %
Pružanje općinskih objekata na besplatno korištenje za rad društvenih poduzeća – 90 %
Naručivanje/kupnja usluga ili proizvoda koje pružaju društvena poduzeća – 90 %
Predstavnici jedinica lokane ocjenama od 1 do 5 („potpuno nevažno“ do „vrlo važno“) ocjenjivali su
tko su ključni dionici u razvoju socijalnog poduzetništva na njihovom području. Kao važne i vrlo važne
istaknuli su slijedeće:
Država – 90 %
Lokalne vlasti (općine) – 90 %
Regionalna razvojna agencija – 80 %
Zavod za zapošljavanje – 80 %
Poduzetnički inkubatori, tehnološki parkovi, itd. – 60 %
Regionalna poljoprivredna savjetodavna služba – 60 %
Nevladine organizacije – 90 %
Lokalna akcijska grupa (LAG) – 90 %
Područne gospodarske i obrtničke komore – 80 %
Predstavnici jedinica lokalne samouprave odgovorili su i na pitanja koja su područja ili aktivnosti za
koje misle da u njihovoj regiji imaju najveći regionalni potencijal za razvoj društvenog/socijalnog
poduzetništva. Sa vrlo velikim i značajnim potencijalom označene su slijedeće tvrdnje:
Organski uzgoj i prerada hrane – 100 %
Turizam – 90 %
Očuvanje prirode, upravljanje i zaštita okoliša, zaštita životinja (npr. održavanje zelenih
površina, gospodarenje otpadom / recikliranje, šumarstvo, zaštita prirodnih vrijednosti,
zaštićena područja, i dr.) – 70 %
Poticanje korištenja obnovljivih izvora energije i razvoj zelenog gospodarstva (korištenje
sekundarnih sirovina, proizvoda od drva, pluta, slame, itd.) – 90%
Kultura i održavanje tehničke i kulturne baštine (kulturno-zabavne aktivnosti, muzeji,
izložbe, izdavaštvo, tisak, video i glazbena produkcije, itd.) – 80%
Socijalna i obiteljska zaštita i zaštita osoba s invaliditetom (npr. Eko-socijalna skrb za
farme/gospodarstva, dnevna briga za starije ili osobe s invaliditetom kod kuće, palijativna
skrb, ind.) – 90%
Trgovina koja prodaje proizvode malih lokalnih proizvođača (poljoprivrednici, obrtnici,
umjetnici itd.) po principu "poštene trgovine" - 100%
Nadalje, kao ključne aktivnosti, programe i projekte koje predstavnici jedinica lokalne samouprave
smatraju važnim za razvoj društvenog poduzetništva na svojem području navedene su:
Edukacija i osvještavanje lokalnog stanovništva,
Program obnovljivih izvora energije, očuvanje kulturne baštine i zaštite okoliša,
Promocija i praktične radionice,
Turizam, obrazovanje mladih o organskom uzgoju i preradi hrane,
Organizacija zadruga za proizvodnju hrane na ruralnim područjima,
Proizvodnja i prodaja drva,
Poticanje zapošljavanja osoba sa invaliditetom,
Razvoj ruralnog turizma, ekološka poljoprivreda, socijalne samoposluge,
Kultura, očuvanje prirode, upravljanje i zaštita okoliša, zaštita životinja,
Prijenos dobre prakse,
Aktivnosti usmjerene na povećanje broja stanovnika
Potporne organizacije
Potporne organizacije su zadnja grupa dionika koja je bila uključena u istraživanje socijalnog
poduzetništva na području Karlovačke županije. Na području Republike Hrvatske ova grupa dionika
naziva se i Poduzetničke potporne institucije a čine je:
Razvojne agencije
Poduzetnički centri,
Poduzetnički inkubatori
Znanstveno-tehnološki parkovi
Centri kompetencije
Ekonomski teoretičari razinu poduzetničke aktivnosti nekog gospodarstva povezuju sa razinom
razvijenosti poduzetničkog okruženja.
„Na tržištu Republike Hrvatske, kao i u većini zemalja Europske unije, poduzetničke potporne
institucije imaju veliku ulogu u provođenju programa i projekata kojima se želi potaknuti razvoj
sektora malih i srednjih poduzeća. Uz Ministarstvo poduzetništva i obrta, Hrvatsku agenciju za malo
gospodarstvo, te Hrvatsku banku za obnovu i razvoj, mreža potpornih institucija u Republici
Hrvatskoj, prema podacima Ministarstva za poduzetništvo i obrt, broji 92 institucije (regionalne
razvojne agencije, poduzetnički centri, poduzetnički inkubatori i tehnološki parkovi).“6
Karlovačka županija je prilično siromašna institucijama poduzetničkog okruženja. Osim nekoliko
institucija (Razvojna agencija, Hrvatska gospodarska komora, Obrtnička komora) koje pokušavaju
djelovati kao savjetničko konzultantski i edukacijski servisi, na području Karlovačke županije
nedostaju poduzetnički inkubatori, tehnološki parkovi i centri kompetencije.
Zato su se ovom pozivu za istraživanje odazvalo samo 6 institucija koje obavljaju različite servise za
poduzetnike sa područja ove regije. To su Hrvatska gospodarska komora - županijska služba Karlovac,
Razvojna agencija Karlovačke županije Karla d.o.o., REGEA – regionalna energetska agencija
sjeverozapadne Hrvatske, Obrtnička komora Karlovačke županije, Poljoprivredna savjetodavna služba
Karlovačke županije i Poduzetnička zona Logorište. Kao svoje sjedište tri su institucije navele Karlovac
a tri Zagreb. Dvije od navedenih institucija su registrirane kao d.o.o., jedna kao ustanova, dvije kao
opća udruženja i jedna kao nevladina organizacija.
6 http://www.cepor.hr/HR_cijeli_rad_Oberman%20Peterka_Alpeza_Delic_2012.pdf
Od osoba koje su ispunjavale upitnik pet su muškarci a samo jedna žena. Što se tiče obrazovne
strukture četiri predstavnika potpornih organizacija istaknuli su da imaju završen fakultet, odnosno II.
stupanj Bologne, a dva imaju magisterij. Njihova profesionalna zanimanja su: diplomirani ekonomist,
diplomirani inženjer agronomije, diplomirani inženjer strojarstva, diplomirani ekonomist, magistar
politologije i magistar ekonomije.
Tablica 6 – Struktura reprezentativnog uzorka –potporne organizacije
Pravni oblik potporne organizacije
Broj potpornih organizacija
D.O.O. 2
Ustanova 1
Opća udruženja 2
NVO/NGO 1
UKUPNO 6
Kao glavne aktivnosti anketiranih organizacija istaknuto je:
Informiranje, edukacija, razvoj i provedba energetskih projekata, izrada programa i
planova i energetski pregledi
Promocija obrtništva, zastupanje interesa i obrazovanje obrtnika,
Briga o održavanju zajedničkih dijelova Poduzetničke zone Logorište,
Pružanje stručne specijalističke pomoći poljoprivrednicima u provođenju njihovih
djelatnosti, upoznavanje poljoprivrednika sa poljoprivrednim zakonodavstvom,
Pomoć kod prijave državnih potpora i prijava na Mjere ruralnog razvoja, prikupljanje i
obrada knjigovodstvenih podataka (FADN), suradnja sa udrugama i zadrugama, , suradnja
sa jedinicama lokalne i područne samouprave, savjetovanje i sl.
Zastupa, usklađuje i štiti zajedničke interesa članica pred državnim tijelima;
Sudjeluje u oblikovanju gospodarskog sustava i mjera ekonomske politike;
Potiče razvoj poduzetničkih inicijativa, istraživanja i inovacija;
Savjetuje poduzetnike kako bolje i uspješnije poslovati
Promovira hrvatsko gospodarstvo u inozemstvu;
Provodi poslovno obrazovanje članica;
Obavlja poslove iz djelokruga povjerenih javnih ovlasti,
Koordinacije i poticanja regionalnog razvoja na razini područne (regionalne) samouprave i
dr.
Iako je nabrojeno dosta aktivnosti koje su vezi sa poduzetništvom 50% predstavnika potpornih
institucija istaknulo je slabo upoznato sa društvenim poduzetništvom. Jedna predstavnik institucije
naveo je neodređenu formulaciju (niti jedno od navedenog) a dvije institucije istaknule su da znaju o
čemu se radi.
Slabo poznavanje pojma socijalnog poduzetništva potvrđeno je i kroz odgovor na pitanje radi li vaša
organizacija na njegovom promicanju. Šest predstavnika institucija (66%) istaknulo je da ne radi a
dvije su se izjasnile pozitivno.
S obzirom na gore navedene konstatacije o slabom poznavanju društvenog poduzetništva vrlo je
malo izdvojenih programa, projekata i aktivnosti koje se odnose na to područje. Ukratko, na pitanje
koje aktivnosti vide kao djelatnost društvenih poduzeća dobiveni su slijedeći odgovori:
Poticanje gospodarske djelatnosti kroz socijalno poduzetništvo za osobe koje teže
pronalaze zaposlenje
Edukacija za nezaposlene žene,
Poticanje ekološke proizvodnje,
Na izravno pitanje jeste li razmišljali da u budućnosti svoje aktivnosti proširite na područje socijalnog
poduzetništva polovica (50%) predstavnika potpornih organizacija odgovorila je pozitivno, a druga
polovica negativno.
Dosta neodređen odnos o ovoj temi očituje se i u zamolbi da se kratko opišu planirane ideje i
aktivnosti na području socijalnog poduzetništva na što su dobiveni slijedeći odgovori:
Tek smo na početku sa socijalnim poduzetništvom,
Savjetovanje o otvaranju socijalnih poduzeća,
Edukacija i pomoć u pripremi projekata za sredstva iz ESF programa,
Na pitanje znaju li kakve tvrtke ili organizacije koje bi mogle biti uključene u područje društvenog
poduzetništva više od polovice anketiranih (66%) odgovorilo je da ne zna. Dvije institucije koje su
odgovorile pozitivno na ovo pitanje navele su slijedeće:
Zadruge, Nevladine organizacije, Poslovne zone, Nevladine organizacije koje se bave socijalnim
poduzetništvom, Pojedinci, Strijelac d.o.o., i sl.
Predstavnici potpornih institucija nisu pretjerano upoznati sa programima i/ili projektima koji se
odnose na promicanje društvenog poduzetništva, koji se provode, odnosno koji su se provodili na
njihovom području. Većina (66%) od ukupno šest anketiranih potpornih organizacija odgovorila je
negativno na pitanje o poznavanju programa ili projekata povezanih sa ovim područjem.
Na pitanje u kojim područjima mislite da je društvenim poduzećima najviše potrebna pomoć/potpora
ispitanici su u postotku većem od 50 % „potrebnim i vrlo potrebnim“ označili slijedeće kategorije.
Poduzetnička znanja i vještine (razvoj poslovnih ideja, priprema poslovnog plana / modela,
itd). – 83 %
Inovacije/i inovativnost - 66%
Rad sa socijalno ugroženim skupinama – 83 %
Management, upravljanje poduzećem – 66 %
Zakonodavstvo, prava sfera, osnivanje poduzeća – 66 %
Dobivanje nepovratnih sredstava (javni pozivi)
Financiranje (pridobivanje investitora, krediti, itd.) – 66 %
Umrežavanje i traženje partnera – 83 %
Pronalaženje prikladne radne snage – 66 %
Uključivanje zaposlenih u procesima odlučivanja - 66% (participativno upravljanje)
Na pitanje tko su ključni dionici u razvoju socijalnog poduzetništva više od 50% predstavnika
potpornih organizacija kao „važne i vrlo važne“ definirali su slijedeće institucije:
Država – 66 %
Lokalne vlasti (općine) – 83 %
Regionalna razvojna agencija – 83 %
Zavod za zapošljavanje – 83 %
Poduzetnički inkubatori, tehnološki parkovi, itd. – 100 %
Regionalna poljoprivredna savjetodavna služba – 83 %
Nevladine organizacije – 83 %
Lokalna akcijska grupa (LAG) – 100 %
Područne gospodarske i obrtničke komore – 100 %
Ostali (i tko): srednje škole, veleučilište
U određivanju aktivnosti ili područja koje ima najveći potencijal u regiji za razvoj društvenog
poduzetništva ispitanici su ocjenjivali ponuđene odgovore ocjenama 1-5, (od „vrlo velikog
potencijala“ do „bez potencijala“). Predstavnici potpornih organizacija kao područja sa značajnim i
vrlo velikim potencijalom ocijenili su na slijedeće:
Organski uzgoj i prerada hrane – 100 %
Turizam – 66 %
Očuvanje prirode, upravljanje i zaštita okoliša, zaštita životinja (npr. održavanje zelenih
površina, gospodarenje otpadom / recikliranje, šumarstvo, zaštita prirodnih vrijednosti i
sl.) – 83 %
Poticanje korištenja obnovljivih izvora energije i razvoj zelenog poduzetništva
(iskorištavanje sekundarnih sirovina, proizvoda od drva, pluta, slame ..., itd.) – 83 %
Kultura i očuvanje tehničke i kulturne baštine (kulturno-zabavne aktivnosti, muzeji, izložbe,
izdavaštvo, tisak, video i glazbene produkcije, itd.)- 50 %
Socijalna i obiteljska zaštita i zaštita osoba s invaliditetom (npr. Eko-socijalna skrb za
farme/gospodarstva, dnevna briga za starije ili osobe s invaliditetom kod kuće, palijativna
skrb, ind.) – 50 %
Trgovina koja prodaje proizvode malih lokalnih proizvođača (poljoprivrednici, obrtnici,
umjetnici itd.) na principu fair trade-a ("poštene trgovine") – 83 %
Kao ključne programi, aktivnosti i projekte koji bi trebali biti provedeni za razvoj društvenog
poduzetništva na području Karlovačke županije ispitanici su naveli:
Upoznavanje sa praksom socijalnog poduzetništva predstavnika JLS, mogućim područjima
djelovanja, aktivnostima, dostupnim potporama i primjerima dobre prakse,
Izobrazba potencijalnih savjetnika i osnivača društvenih poduzeća, stvaranje potpornog
okruženja, promocija,
Financijska podrška programima socijalnog poduzetništva
Zaključak
Istraživanje provedeno nad predstavnicima poslovnog sektora (tvrtke, zadruge, obrti, privatni
instituti i sl.), potpornim organizacijama, jedinicama lokalne samouprave i predstavnicima ciljanih
skupina na području Karlovačke županije pokazalo je, s jedne strane, da je pojam društvenog
poduzetništva u ovoj regiji relativno nepoznat, ali s druge strane da postoji dosta zainteresiranih za
razvoj ovog oblika poslovanja koji, između ostalog, podrazumijeva „djelovanje poduzetnika koji
prepoznaje društveni problem te na profesionalan, inovativan i održiv pristup sustavnim promjenama
koje nadilaze nedostatke tržišta iskorištavaju dane mogućnosti7“.
Dok se interes predstavnika poslovnog sektora i potencijalnih pokretača vlastitog posla može
smatrati pozitivnim, relativna nezainteresiranost i neobaviještenost institucija je svojevrsno
iznenađenje jer se podrazumijeva da bi one trebale imati najviše interesa za programe kroz koje
može doći do zapošljavanja u Karlovačkoj županiji, što uključuje dugotrajno nezaposlene mlade, žene,
osobe sa invaliditetom koje traže posao i druge predstavnike tzv. ranjivih skupina.
Treba reći da je u provedbi ovog istraživanja bilo dosta problema oko objašnjavanja o čemu je
zapravo riječ ali su svi oni koji su ispunili upitnik rekli da sada bolje razumiju pojam društvenog
poduzetništva.
Ono što budi optimizam kada je riječ o društvenom poduzetništvu je sve veća uključenost
predstavnika civilnog sektora u ovaj proces. Oni prednjače u aktivnostima koje vode ka osnivanju
poslovnih pravnih osoba prema kriterijima navedenim u Strategiji socijalnog poduzetništva, koja je za
sada temeljni dokument u Republici Hrvatskoj koji regulira ciljeve i potrebne korake za osnivanje
društvenog poduzeća.
Ovo istraživanje i aktivnosti povezane sa projektom Slohra Socionet koje se provode na području
Karlovačke županije bit će koristan poticaj za širenje ideje socijalnog poduzetništva među
predstavnicima ciljanih grupa, što se posebno odnosi na one koji ozbiljno razmišljaju o osnivanju
društvenog poduzeća.
Faza 3 – Institucionalno i potporno okruženje za društveno poduzetništvo na nacionalnoj
i regionalnoj razini
Nacionalna razina
Razvoj poduzetništva, maloga gospodarstva i obrta u značajnoj je vezi sa postojanjem različitih
potpornih institucija. Uloga tih institucija je da podupiru one koji se bave poduzetništvom kroz
osiguravanje poslovnog prostora, izradu poslovnih planova i investicijskih studija, pružanje poslovnih
7 http://ekonomskiportal.com/socijalno-poduzetnistvo/
i drugih usluga, te da na taj način pomažu u smanjenju nezaposlenosti u regiji. Postojanje potpornih
institucija vrlo je važno i za razvoj socijalnog poduzetništva. Samorazumljivo je da stručnjaci iz
potpornih institucija svojim savjetima pomažu i onima koji se žele baviti socijalnim poduzetništvom
ali to u Hrvatskoj još nije uobičajena praksa.
Već smo konstatirali da je društveno ili socijalno poduzetništvo u Hrvatskoj kategorija koja se
spominje tek u užem krugu predstavnika civilnog društva koji su upućeni u ovu tematiku. Doduše
neke pozitivne naznake u vezi socijalnog poduzetništva ukazuju da bi marginalizacija ovog
gospodarskog područja mogla u Hrvatskoj postati prošlost.8 Iako još uvijek zakonski neregulirano, i sa
dosta nejasnim određenjima, ono se sve više počinje spominjati kao jedno od područja koje će se
financirati kroz EU fondove, konkretno u okviru Europskog socijalnog fonda.
Kako u Hrvatskoj nije zakonom regulirano bavljenje socijalnim poduzetništvom, ne mogu se
prezentirati podaci koliki se broj tvrtki bavi ovom vrstom poduzetništva9, odnosno koliko njih
razmišlja da bi im to bilo zanimljivo područje.
Iz spoznaje da još ne postoji uobičajena praksa osnivanja i rada društvenih poduzeća proizlazi i
konstatacija da nema kvalitetnog potpornog okruženja za bavljenje socijalnim poduzetništvom,
odnosno da oni koji bi se odlučili za takav korak nemaju baš neke mogućnosti dobiti pomoć iz
organizacija koje inače savjetuju poduzetnike (udruženja obrtnika, gospodarske komore, regionalne
razvojne agencije, poduzetnički inkubatori i sl.). Na to ukazuju i rezultati provedenog istraživanja sa
predstavnicima potpornih institucija na području Karlovačke županije koji su pokazali slabo
poznavanje pojma socijalnog poduzetništva i većina još ne radi na njegovom promicanju.10
Takvo stanje bi se ipak moglo promijeniti u skoroj budućnosti.
Naime, izradom Strategije razvoja socijalnog/društvenog poduzetništva u Republici Hrvatskoj za
razdoblje od 2015. do 2020. godine počela se mijenjati klima nezainteresiranosti za ovo područje,
iako još uvijek nema nekih bitnih pomaka koji bi ukazivali da se događa nešto značajno novo oko
osnivanja društvenih poduzeća u Hrvatskoj.11
Strategija razvoja društvenog poduzetništva u RH
Važan institucionalni preduvjet za razvoj socijalnog/društvenog poduzetništva u Hrvatskoj je
usvajanje Strategije razvoja društvenog poduzetništva u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2015.
do 2020. godine. Strategiju je Vlada usvojila 15. travnja 2015. godine uz obrazloženje da „društveno
8 Iako u Hrvatskoj postoji percepcija hrvatskog zaostajanju u svim parametrima gospodarskog razvoja, a što
najčešće ekonomske analize i empirijska istraživanja i potvrđuju, kada je riječ o socijalnom poduzetništvu stvari, na sreću, stoje drugačije! Dok se na znanstvenim i stručnim seminarima u svijetu tek raspravlja o uvođenju socijalnog poduzetništva kao predmeta izučavanja na učilištima i veleučilištima, na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, već prva generacija studenata prema Bolognskom procesu, imala je priliku izučavati ovo područje socijalnog poduzetništva u okviru nastavnog kolegija Poduzetništvo./ http://www.zeneposao.com/?lang=hr&index=39 9 Iako ne postoji baza podataka tvrtki koje su registrirane kao socijalna/društvena poduzeća, obrti i sl.
nekolicina je ipak dovoljno poznata da se može spomenuti. Njihovi nazivi su pronađeni prema člancima iz medija o dodjeli nagrada za socijalno poduzetništvo: Modreniti iz Osijeka, Domaće mlijeko d.o.o. iz Varaždina, Hedona d.o.o iz Križevaca, Kućna srećica iz Svetog Ivana Zeline te ACT Printlab d.o.o. iz Čakovca. 10
Vidi stranu 23. 11
Cilj Strategije razvoja je pružiti stabilan i podupirući okvir za socijalna poduzeća u Hrvatskoj, koja do sada nisu bila konkretno priznata zakonom, niti su se razlikovala od tradicionalnih poduzeća po pitanju pristupa financijama, uslugama i poreznim olakšicama. Privremena definicija socijalnih poduzeća, korištena u Strategiji razvoja, glasi: “Socijalno poduzetništvo je poslovanje temeljeno na načelima socijalne, ekološke i ekonomske održivosti, kod kojih se stvorena dobit/višak vrijednosti u cijelosti ili dijelom investira za dobrobit zajednice.”/ O stanju i perspektivama socijalnog poduzetništva u Sloveniji i Hrvatskoj, Ljubljana 2015., str. 126
poduzetništvo predstavlja oblik poslovanja vođen prvenstveno društvenim ciljevima te stvaranjem
pozitivnog društvenog i okolišnog učinka.“12
U pojašnjavanju razloga zašto je donesena strategija korisna, Vlada, između ostalog obrazlaže:
Strategija razvoja društvenog poduzetništva u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2015. do 2020.
godine predstavlja okvir koji će omogućiti razvoj sektora društvenog poduzetništva. Društveno
poduzetništvo ima važnost posebno za zapošljavanje ranjivih skupina (teže zapošljivih skupina kao što
su osobe s invaliditetom, Romi, itd.) i osiguranje socijalnih usluga u zajednici. U tom svojstvu
društveni poduzetnici su partneri javnom sektoru u osiguranju socijalnih i javnih usluga. Strategija
predviđa posebne aktivnosti unutar svake mjere s jasno definiranim nositeljem, sunositeljima,
rokovima, pokazateljima i financijskom vrijednosti. Sinergijski učinak navedenih mjera treba osigurati
poticajno okruženje za poslovanje društvenih poduzetnika13
Ono što posebno treba istaknuti kada je riječ o prihvaćenoj Strategiji socijalnog poduzetništva je
činjenica da se kroz nju pokušalo jasnije odrediti što je to socijalno ili društveno poduzetništvo.
Tako se ovom strategijom društveno poduzetništvo definira se kao:
Poslovanje temeljeno na načelima društvene, okolišne i ekonomske održivosti, kod kojeg se
stvorena dobit/višak prihoda u cijelosti ili većim dijelom ulaže za dobrobit zajednice.
Navedenom definicijom pokušale su se naglasiti temeljne odrednice društvenog poduzetništva koje
se odnose na ispunjavanje društvenih ciljeva i ulaganje dobiti od društveno-poduzetničkih aktivnosti
u daljnje ostvarenje svoje društvene misije.14
Uz opću definiciju društvenog poduzetništva, ova Strategija također utvrđuje kriterije prepoznavanja
društvenih poduzetnika koji su sukladni kriterijima Europske komisije i Europskog gospodarskog i
socijalnog odbora (EGSO).
Tako su u strategiji definirani i slijedeći kriteriji prepoznavanja društvenih poduzetnika.
1. Društveni poduzetnik ostvaruje ravnotežu društvenih, okolišnih i ekonomskih ciljeva poslovanja.
2. Društveni poduzetnik obavlja djelatnost proizvodnje i prometa roba, pružanja usluga ili obavlja
umjetničku djelatnost kojom se ostvaruje prihod na tržištu, te koja ima povoljan utjecaj na okoliš,
doprinosi unapređenju razvoja lokalne zajednice i društva u cjelini.
3. Društveni poduzetnik stvara novu vrijednost i osigurava financijsku održivost na način da u
trogodišnjem razdoblju poslovanja najmanje 25% godišnjeg prihoda planira ostvariti ili ostvaruje
obavijanjem svoje poduzetničke djelatnosti.
4. Društveni poduzetnik najmanje 75% godišnje dobiti, odnosno višak prihoda ostvaren
obavljanjem svoje djelatnosti ulaže u ostvarivanje i razvoj ciljeva poslovanja, odnosno djelovanja.
5. Društvenog poduzetnika odlikuje dobrovoljno i otvoreno članstvo te autonomija poslovanja,
odnosno djelovanja.
6. Republika Hrvatska, jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ili tijelo javne vlasti ne
može biti isključivi osnivač društvenog poduzetnika.
7. Društvenog poduzetnika odlikuju demokratski način odlučivanja (uključenost dionika u
transparentno i odgovorno upravljanje), odnosno odlučivanje nije isključivo vezano uz vlasničke
udjele ili članske uloge već obuhvaća ključne dionike: radnike, članove, korisnike ili potrošače te
suradničke organizacije.
12
https://vlada.gov.hr/ 13
https://vlada.gov.hr/ 14
https://vlada.gov.hr/
8. Društveni poduzetnik prati i vrednuje svoje društvene, ekonomske i okolišne učinke i utjecaj te
rezultate vrednovanja koristi u planiranju svog daljnjeg poslovanja i vodi računa o njihovu
poboljšanju.
9. Društveni poduzetnik u slučaju kada prestaje obavljati djelatnost, svojim općim aktima ima
definiranu obvezu svoju preostalu imovinu, nakon pokrića obveza prema vjerovnicima i pokrića
gubitka iz prethodnog razdoblja, prenijeti u vlasništvo drugog društvenog poduzetnika s istim ili
sličnim ciljevima poslovanja, ili u vlasništvo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave
koja će je upotrijebiti za razvoj društvenog poduzetništva.15
Opći cilj Strategije za razvoj društvenog poduzetništva u Republici Hrvatskoj u razdoblju od 2015. do
2020. je uspostava poticajnog okruženja za promicanje i razvoj društvenog poduzetništva u Republici
Hrvatskoj kako bi se smanjile regionalne razlike i osiguralo povećanje razine zaposlenosti, te
pravednija raspodjela i upravljanje društvenim bogatstvom.
Posebni ciljevi Strategije:
1. Uspostava i unapređenje zakonodavnog i institucionalnog okvira za razvoj društvenog
poduzetništva;
2. Uspostava financijskog okvira za učinkovit rad društvenih poduzetnika;
3. Promicanje važnosti i uloge društvenog poduzetništva kroz sve oblike obrazovanja;
4. Osiguranje vidljivosti uloge i mogućnosti društvenog poduzetništva u Republici Hrvatskoj te
informiranje opće javnosti o temama u vezi s društvenim poduzetništvom.
Strategijom su predviđene i mjere za realizaciju zacrtanih ciljeva.
Ima 5 mjera i one pokrivaju slijedeća područja:
Mjera 1. Uspostava i unapređenje zakonodavnog i institucionalnog okvira za razvoj društvenog
poduzetništva
Mjera 2. Uspostava financijskog okvira za učinkovit rad društvenih poduzetnika
Mjera 3. Promicanje važnosti i uloge društvenog poduzetništva kroz sve oblike obrazovanja
Mjera 4. Osiguranje vidljivosti uloge i mogućnosti društvenog poduzetništva u Republici Hrvatskoj i
informiranje opće javnosti o temama u vezi s društvenim poduzetništvom
Mjera 5. Praćenje provedbe Strategije
15
Ispunjavanje svih navedenih kriterija, društveni poduzetnik će dokazivati svojim aktima osnivanja i
poslovanja, koje će biti potrebno podnijeti prilikom podnošenja zahtjeva za upis u Evidenciju društvenih
poduzetnika. U skladu s prethodno navedenim kriterijima, društveni poduzetnik bit će svaka pravna ili fizička
osoba koja će kontinuirano obavljati registriranu gospodarsku djelatnost i svojim trogodišnjim
strateškim/poslovnim planom, godišnjim programom rada ili, ukoliko će poslovati dulje od tri godine,
dotadašnjim rezultatima moći dokazati da djeluje u skladu s kriterijima za prepoznavanje društvenih
poduzetnika. Ukoliko će smatrati da udovoljava svim prethodno navedenim kriterijima, pravna ili fizička osoba
moći će podnijeti zahtjev za upis u Evidenciju društvenih poduzetnika koju će voditi nadležno tijelo, na
razdoblje od tri godine, uz obvezu predaje godišnjeg izvještaja o realizaciji godišnjeg programa rada te izvještaja
o društvenoj reviziji. Nakon razdoblja od tri godine, moći će obnoviti upis u Evidenciju ili će se brisati iz nje.
Evidencija će biti službeni popis društvenih poduzetnika u Republici Hrvatskoj, a vođenje Evidencije definirat će
se posebnim propisom o evidenciji. Nadležno tijelo donijet će odluku zadovoljava li društveni poduzetnik uvjete
za upis u Evidenciju. Tek po operativnoj uspostavi Evidencije društvenih poduzetnika, ista će služiti kao temelj
za prijavljivanje na posebne natječaje i ostvarenje poticaja koji su namijenjeni društvenim poduzetnicima.
Za svaku mjeru predviđeno je više aktivnosti za njenu realizaciju16. Osnovni preduvjet realizacije
planiranih aktivnosti su izvori sredstava koji će potaknuti proces širenja socijalnog poduzetništva.
Aktivnosti usmjerene razvoju društvenog poduzetništva su predviđene i unutar Strukturnih fondova
Europske unije, tj. Europskog socijalnog fonda (ESF) i Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR).
Unutar EFRR-a, kroz investicijski prioritet 9.3. Podrška društvenim poduzetnicima potiče se kvalitetniji
pristup financijskim instrumentima i podizanje infrastrukturnih kapaciteta, dok se kroz ESF, tj.
investicijski prioritet 9.8. Promocija socijalne ekonomije i društvenog poduzetništva potiču aktivnosti
vidljivosti i podizanja kapaciteta društvenih poduzetnika u svim aspektima poslovanja. U procesu
programiranja za strukturne fondove, odlučeno je da investicijski prioritet 9.8. Promocija socijalne
ekonomije i društvenog poduzetništva objedini aktivnosti predviđene za financiranje kroz ESF i EFRR,
te je postao sastavni dio Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali 2014.-2020.
Uz Strukturne fondove, temelj za ispunjavanje strateških ciljeva vezanih uz zapošljavanje i socijalno
uključivanje tvori i program Europske unije za zapošljavanje i socijalne inovacije (EaSI) 2014.-2020.
Program integrira i proširuje tri postojeća programa: (1) Progress (Program za zapošljavanje i
socijalnu solidarnost), (2) EURES (Mreža javnih zavoda za zapošljavanje u partnerstvu s Europskom
komisijom) i (3) Mikrofinancijski instrument „Progress". Progress program će u razdoblju 2014.-2020.
nastaviti s dosadašnjim aktivnostima razvoja i koordinacije politika Europske unije kroz analize i
razmjenu iskustava, te će imati poseban proračun za socijalne inovacije i razvoj socijalnih politika.
Mikrofinancijski instrument „Progress" se proširuje i na sektor društvenog poduzetništva, te će se
kroz njega financirati jačanje kapaciteta financijskih institucija, ojačati potpora pružateljima kredita i
podržati razvoj društvenog poduzetništva kroz lakši pristup financijama. Za potrebe podrške sektora
društvenog poduzetništva alocirano je 85 milijuna EUR.17
Regionalna razina
Već smo više puta naglašavali da su u stvaranju uvjeta za razvoj poduzetništva na razini neke zemlje
ili regije vrlo važne različite potporne institucije koje provode razne mjere i programe čija je zadaća
poticanje razvoja sektora malih i srednjih poduzeća. Njihove aktivnosti su usmjerene na stvaranje
pozitivne poduzetničke klime, izgradnju poduzetničke infrastrukture, izobrazbu i stručnu pomoć
poduzetnicima, tehnološki razvoj, inovacije i nove proizvodne programe, te poticanje poduzetničkih
ciljnih skupina na pokretanje poslovnog pothvata. Potporne institucije su nezamjenjive u informiranju
ciljnih skupina, prikupljanju podataka i informacija vezanih uz pojedine programe i projekte, te
općenito u promociji raznih gospodarskih programa i projekata.
Efekti djelovanja poduzetničkih potpornih institucija su puno bolji kada postoji umreženost s
institucijama lokalne uprave i samouprave kao i umreženost s područnim službama državnih
16
Mjere i aktivnosti Strategije su uključene u Operativni program Učinkoviti ljudski potencijali 2014.-2020. (Europski socijalni fond) pod specifičnim ciljem 9.v.1 Povećanje broja i održivosti društvenih poduzeća i njihovih zaposlenika, s alokacijom od 32.000.000 EUR, odnosno 37.647.058,82 EUR kad se uključi i nacionalno sufinanciranje. Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava je posredničko tijelo razine 1 za navedeni specifični cilj te nositelj cijele Strategije, što jamči potpunu usklađenost Strategije s planiranim ulaganjima iz Europskog socijalnog fonda/ https://vlada.gov.hr/ 17
https://vlada.gov.hr/
institucija, ali i direktno s kreatorima državnih programa i projekata – zavodima za zapošljavanje,
ministarstvima i sl.).
Stvaranjem mreža i razmjenom informacija podiže se kvalitetu usluga koje institucije nude, kao i
kvaliteta programa i projekata koji se kreiraju na državnoj i na regionalnoj razini. Stoga je uloga
poduzetničkih potpornih institucija u stvaranju poticajnog poduzetničkog okruženja, odnosno
poticanju ekonomskog razvoja gospodarstva nezamjenjiva.
Istraživanje u koje su bili uključeni i predstavnici potpornih institucija Karlovačke županije pokazalo je
da je ova regija prilično deficitarna sa organizacijama koje mogu ponuditi stručnu tehničku pomoć
poduzetnicima sa ovog područja, što uključuje i socijalno poduzetništvo kao relativno novu pravnu i
organizacijsku kategoriju u poslovnom djelovanju.
S druge strane, one koje postoje, dosta su konzervativne u nastojanjima da saznaju više, odnosno da
se uključe u promociju socijalnog/društvenog poduzetništva kao prilike za potencijalne osnivače
novih poslovnih subjekata na području Karlovačke županije.
Na to ukazuje činjenica da je 66% predstavnika potpornih institucija istaknulo da nisu pretjerano
upoznati sa programima i/ili projektima koji se odnose na promicanje društvenog poduzetništva, koji
se provode ili koji su se provodili na njihovom području. Većina anketiranih predstavnika potpornih
organizacija sa područja Karlovačke županije odgovorila je također negativno na pitanje o poznavanju
programa ili projekata povezanih sa ovim područjem.
Uz potporne institucije važne institucionalne pretpostavke na regionalnoj razini su strategije i
programi jedinica lokalne samouprave u kojima one definiraju ciljeve, mjere i aktivnosti usmjerene na
realizaciju svojih razvojnih planova.
U tom smislu postoje najmanje dva ozbiljna problema u Karlovačkoj županiji. Jedan je da vrlo malo
jedinica lokalne samouprave ima završene ili ažurirane razvojne dokumente, a drugi je da i tamo gdje
oni postoje razvoj socijalnog poduzetništva rijetko je jedan od ciljeva ili mjera. To ukazuje da je pred
dionicima sa područja Karlovačke županije koji razmišljaju o razvoju društvenog poduzetništva veliki
posao koji treba započeti što prije.
Faza 4 –Mogućnosti i prepreke za razvoj društvenog poduzetništva na regionalnoj razini
Prema rezultatima provedenog istraživanja18 u okviru projekta Slohra Socionet u kojem su anketirani
predstavnici poslovnog sektora (tvrtke, zadruge, obrti, NVO i sl.), potporne organizacije ili
poduzetničke potporne institucije, jedinice lokalne samouprave (gradovi i općine) i potencijalni
zaposlenici ili osnivači društvenih poduzeća, dionici na području Karlovačke županije identificirali su
dosta mogućnosti ali i prepreka za bavljenjem društvenim poduzetništvom na regionalnoj razini.
Predstavnici poslovnog sektora uključeni u istraživanje pokazali su se dosta rezervirani prema
mogućnostima uključivanja u programe socijalnog poduzetništva na području Karlovačke županije.
Na pitanje dali razmišljaju o mogućnosti razvoja novog projekta, usluga ili proizvoda u budućnosti koji
18
U istraživanje je bilo uključeno 23 predstavnika poslovnog sektora koji već djeluju na tržištu, 20 potencijalnih osnivača društvenih poduzeća, 10 jedinica lokalne samouprave i 6 predstavnika potpornih institucija sa područja cijele regije.
je povezan sa socijalnim poduzetništvom 61% posto anketiranih je odgovorilo negativno a 29%
pozitivno.
Predstavnici poslovnog sektora nisu imali u upitniku pitanje o preprekama koje ih ograničavaju u
njihovom poslovnom razvoju ali su imali mogućnost odrediti u kojim je područjima njihovim tvrtkama
najpotrebnija pomoć. Kao jako važna područja ispitanici su istaknuli menadžment i upravljanje
tvrtkom (43%), inovacije (39%), te marketing i dobivanje nepovratnih sredstava (35%). Dosta
važnim ispitanici su istaknuli razvoj poslovne ideje i pripremu poslovnog plana, umrežavanje,
infrastrukturu i sl. što ukazuje na određeni nedostatak stručne pomoći od strane potpornih
institucija koje su na području Karlovačke županije dosta pasivne kada je riječ o promicanju
društvenog poduzetništva.
Usprkos tome što se većina anketiranih predstavnika poslovnog sektora još ne vidi u socijalnom
poduzetništvu ispitanici su identificirali područja ili aktivnosti za koje smatraju da se mogu razvijati u
regiji kroz programe društvenog poduzetništva. Ukratko, najviše potencijala za razvoj predstavnici
poslovnog sektora vide u slijedećim područjima:
Organski uzgoj i prerada hrane (39%)
Turizam (39%)
Zaštita prirode, uređenje i zaštita okoliša, zaštita životinja (npr. održavanje zelenih
površina, gospodarenje otpadom / recikliranje, šumarstvo i zaštićena prirodna područja, i
dr.) (43%)
Kultura i održavanje tehničke i kulturne baštine (kulturno-zabavne aktivnosti, muzeji,
izložbe, izdavaštvo, tisak, video i glazbena produkcije, itd.) (39%)
Trgovina koja prodaje proizvode malih lokalnih proizvođača (poljoprivrednici, obrtnici,
umjetnici itd.) na principu "poštene trgovine" (52%)
Predstavnici ciljanih skupina kao druga grupa dionika koji su bili uključeni u istraživanje također su se
izjašnjavali o mogućnostima i preprekama koje vide kao ograničenja u bavljenju socijalnim
poduzetništvom na regionalnoj razini.
U nastojanju da definiraju prepreke koje im se nalaze na putu u osnivanju tvrtke predstavnici ciljane
skupine najveću važnost su dali nedostatku financijskih sredstava. Ozbiljnim problemom smatraju
nedostatak financijskih sredstava i slabu stimulaciju lokalnog okruženja za poduzetništvo, previše
birokracije i komplicirano zakonodavstvo.
Nedostatak financijskih sredstava – 75 %
Loša klima / stimulacija lokalnog okruženja za poduzetništvo – 60%
Zakonodavstvo i birokracija – 55%
Kroz izjašnjavanje o potrebnoj pomoći i podršci koja bi im dobro došla također se može vidjeti gdje
se nalaze ozbiljne prepreke za uključivanje većeg broja predstavnika ciljanih skupina u programe
razvoja društvenog poduzetništva. Ispitinaci smatraju da bi im pomoć dobrdošla u slijedećim
sektorima:
Marketingu – 65 %
Dobivanju nepovratnih sredstava (natječaji) – 65 %
Financiranju (privlačenje investitora, krediti i slično) – 75 %
Umrežavanju i traženju partnera -– 70 %
Infrastrukturi (uredi, proizvodni prostori, itd). – 60%
Ozbiljne prepreke u uključivanju u programe socijalnog poduzetništva predstavnici ciljanih grupa
vide u tome što država i jedinice lokane samouprave dovoljno ne podupiru društveno ili socijalno
poduzetništvo te imaju premalo informacija o mogućnostima koje su povezane sa uključivanjem u
taj sektor, a za značajan je broj i problem što ne znaju kome se moraju obratiti za informacije.
Usprkos navedenim preprekama, i oni su se izjasnili o potencijalima koje regija pruža za razvoj
socijalnog poduzetništva. Ovo su posebno istaknuta područja:
Organski uzgoj i prerada hrane – 75%
Turizam – 75%
Očuvanje prirode, upravljanje i zaštita okoliša, zaštita životinja (npr. održavanje zelenih
površina, gospodarenje otpadom / recikliranje, šumarstvo, zaštita prirodnih vrijednosti,
zaštićena područja, i dr.) – 75 %
Poticanje korištenja obnovljivih izvora energije i razvoj zelenog gospodarstva (korištenje
sekundarnih sirovina, proizvoda od drva, pluta, slame, itd..) – 70%
Trgovina koja prodaje proizvode malih lokalnih proizvođača (poljoprivrednici, obrtnici,
umjetnici itd.) po principu "poštene trgovine" - 80%
Jedinice lokalne samouprave također su bile uključene u analizu izjašnjavanja o preprekama i novim
mogućnostima zapošljavanja uz pomoć društvenog poduzetništva.
Iako se 80% onih koji su se odzvali pozivu na sudjelovanje u istraživanju izjasnilo da će u budućnosti
raditi na promociji društvenog poduzetništva, problemi koje su istaknuli predstavnici poslovnog
sektora i ciljanih skupina u vezi jedinica lokalne samouprave upućuje da je njihova pasivnost i
neobaviještenost jedna od ozbiljnih prepreka za dinamičniji razvoj socijalnog poduzetništva na
području Karlovačke županije.
Naime, iako predstavnici gradova i općina iskazuju spremnost na implementaciju mjera za
promicanje društvenog poduzetništva, (Pružanje općinskih objekata na besplatno korištenje za rad
društvenih poduzeća – 90 %/ Naručivanje/kupnja usluga ili proizvoda koje pružaju društvena
poduzeća – 90 %/ Društveno poduzetništvo će se u strateškim dokumentima odrediti kao jedno od
razvojnih prioriteta – 60 % i sl.) drugi dionici smatraju da jedinice lokalne samouprave na području
regije dovoljno ne podupiru društveno ili socijalno poduzetništvo te imaju premalo informacija o
mogućnostima koje pruža uključivanje u taj program. Tako de se nameće zaključak iako predstavnici
jedinica lokalne samouprave ne vide neke ozbiljne prepreke u promicanju i poticanju društvenog
poduzetništva one su i same svojevrsna prepreka zbog predodžbe da sve to još nije njihova briga.
Kada je riječ o njihovoj predodžbi o potencijalima za razvoj, odnosno o tome koja su područja ili
aktivnosti za koje misle da u njihovoj regiji imaju najveći regionalni potencijal za razvoj
društvenog/socijalnog poduzetništva, predstavnici jedinica lokalne samouprave su istaknuli slijedeće:
Organski uzgoj i prerada hrane – 100 %
Turizam – 90 %
Poticanje korištenja obnovljivih izvora energije i razvoj zelenog gospodarstva (korištenje
sekundarnih sirovina, proizvoda od drva, pluta, slame, itd.) – 90%
Socijalna i obiteljska zaštita i zaštita osoba s invaliditetom (npr. Eko-socijalna skrb za
farme/gospodarstva, dnevna briga za starije ili osobe s invaliditetom kod kuće, palijativna
skrb, ind.) – 90%
Trgovina koja prodaje proizvode malih lokalnih proizvođača (poljoprivrednici, obrtnici,
umjetnici itd.) po principu "poštene trgovine" - 100%
Zadnja skupina dionika koja se izjašnjavala o razvoju društvenog poduzetništva bili su predstavnici
potpornih institucija. Na sudjelovanje u istraživanju odazvalo se 6 institucija koje obavljaju različite
servise za poduzetnike sa područja ove regije.19
Rezultati njihovog izjašnjavanja dodatno potvrđuju da je ozbiljan problem u promicanju i razvoju
društvenog poduzetništva u tome što na području Karlovačke županije još nema ozbiljnije
institucionalne potpore u razvoju ovog sektora, što potvrđuje i činjenica da se više od 50%
predstavnika potpornih institucija izjasnilo da je slabo upoznato sa pojmom društvenog/socijalnog
poduzetništva.
Predstavnici potpornih institucija također nisu imali ponuđene tvrdnje koje se odnose na prepreke
razvoju društvenog poduzetništva ali su kroz izjašnjavanje o područjima u kojima je društvenim
poduzetnicima potrebno pružiti pomoć naznačili gdje su najveći problemi. Prema njihovom
izjašnjavanju društvenim poduzetnicima potrebna je pomoć oko razvoja poslovnih ideja i priprema
poslovnog plana te oko umrežavanja i traženja partnera. Prema njihovim predodžbama pomoć je
potrebna i u informacijama o uključivanju u radni proces predstavnika socijalno ugroženih skupina,
financiranju, pronalaženju prikladne radne snage, kao i u spoznajama o uključivanju zaposlenih u
procese odlučivanja.
Kao i svi ostali dionici predstavnicima potpornih institucija je prilično jasno koji su najveći regionalni
potencijali za razvoj društvenog poduzetništva. To su:
19
Hrvatska gospodarska komora - županijska služba Karlovac, Razvojna agencija Karlovačke županije Karla d.o.o., REGEA – regionalna energetska agencija sjeverozapadne Hrvatske, Obrtnička komora Karlovačke županije, Poljoprivredna savjetodavna služba Karlovačke županije i Poduzetnička zona Logorište.
Organski uzgoj i prerada hrane – 100 %
Očuvanje prirode, upravljanje i zaštita okoliša, zaštita životinja (npr. održavanje zelenih
površina, gospodarenje otpadom / recikliranje, šumarstvo, zaštita prirodnih vrijednosti i
sl.) – 83 %
Poticanje korištenja obnovljivih izvora energije i razvoj zelenog poduzetništva
(iskorištavanje sekundarnih sirovina, proizvoda od drva, pluta, slame ..., itd.) – 83 %
Trgovina koja prodaje proizvode malih lokalnih proizvođača (poljoprivrednici, obrtnici,
umjetnici itd.) na principu fair trade-a ("poštene trgovine") – 83 %
Zaključak
Na osnovu provedenog istraživanja može se zaključiti da na području Karlovačke županije postoje
ozbiljne institucionalne prepreke za bavljenje društvenim poduzetništvom što značajno određuje
činjenicu da u regiji nema registriranih socijalnih ili društvenih poduzeća, kao ni zadruga koje su
pokazale posebnu inovativnost u organizaciji svoje djelatnosti na načelima socijalnog poduzetništva.
Određeni optimizam postoji kada je riječ o organizacijama civilnog društva od kojih su neke, iako to
nije formalno, organizirane kao socijalna poduzeća. Prema izjašnjavanjima dionika koji se povezuju sa
mogućnostima razvoja društvenog poduzetništva na području Karlovačke županije postoje slijedeće
prepreke za razvoj ovog sektora:
Predstavnici poslovnog sektora nisu skloni zapošljavanju pripadnika ranjivih skupina
Birokratske procedure su komplicirane i nema jasnog zakonodavnog okvira
Nedostupne su financijske stimulacije za razvoj društvenog poduzetništva
Loša je poslovna klima i ne postoje stimulacije lokalnog okruženja za poduzetništvo
Postoje problemi sa dostupnošću infrastrukture za poslovno djelovanje (uredi, proizvodni
prostori, itd.)
Na regionalnoj razini nema programa za dobivanje povoljnijih kredita i garancija za razvoj
društvenog poduzetništva (investicije, inovacije i sl.) Program za dobivanje povoljnijih kredita i garancija za razvoj socijalnog poduzetništva (investicije, inovacije i sl.)
Socijalno poduzetništvo se još ne smatra razvojnim prioritetom u strateškim dokumentima
na području regije
Jedinice lokane samouprave dovoljno ne podupiru društveno/ socijalno poduzetništvo
Potencijalni osnivači društvenih poduzeća ne znaju kome se obratiti za savjete i stručnu
pomoć
Faza 5 –Dobra praksa socijalnog/društvenog poduzetništva na regionalnoj, nacionalnoj
razini i EU razini
U prethodnom poglavlju smo konstatirali da je socijalno poduzetništvo na području Karlovačke
županije tek u početnoj fazi pa u tom smislu ne možemo govoriti o nekim iskustvima i dobroj praksi
koja bi bila poticaj za one kojima je to područje zanimljivo. Doduše, jedna zadruga (Herona20), koja je
u međuvremenu prestala sa radom spominje se u nekim izvještajima kao primjer socijalnog
poduzetništva sa područja ove regije. Svježijih primjera nema osim informacija da je nekoliko
organizacija civilnog društva najavilo osnivanje socijalnih poduzeća u skladu sa načelima Strategije
razvoja društvenog poduzetništva u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2015. do 2020. godine koju je
početkom 2015. godine usvojila Vlada Republike Hrvatske. Ukratko, očekujemo da ćemo dobre
primjere društvenog poduzetništva sa područja Karlovačke županije nabrajati nakon završetka
projekta Slohra Socionet.
Što se tiče nacionalne razine, usprkos činjenici da registracija socijalnih poduzeća još nije zakonski
regulirana postoje primjeri dobre prakse koji pokazuju da je proces razvoja društvenog poduzetništva
započeo i u Hrvatskoj.
Evo nekoliko uspješnih primjera:
Autonomni centar – ACT (Čakovec)
Autonomni centar – ACT je neprofitna nevladina organizacija osnovana u siječnju 2003. sa sjedištem
u Čakovcu. ACT radi na razvoju civilnoga društva i zajednice kroz neformalnu edukaciju, informiranje i
savjetovanje potičući društvenu promjenu na područjima otvorenih tehnologija, socijalnog
poduzetništva, filantropije i medija. ACT teži društvu aktivnog građanstva s jednakim mogućnostima i
slobodnim pristupom znanju i informacijama. ACT je u 2008. provodio 10 projekata u raznovrsnim
područjima (neformalna edukacija, jačanje kapaciteta nevladinih organizacija, nezavisna kultura,
razvoj socijalnog poduzetništva...).
ACT vodi peteročlani upravni odbor na čelu s predsjednikom. Izvršni tim na čelu s izvršnim
direktorom u 2008. brojao je 6 zaposlenika i preko 30 honorarnih stručnih suradnika. U 2008. ACT je
imao gotovo 720.000,000 kn prihoda, od čega je 5% bilo od samofinancirajućih djelatnosti.
Aktivnosti samofinanciranja, odnosno poduzetničke aktivnosti, u ACT-u su počeli razvijati od samog
početka djelovanja. Već 2005. organiziraju informatičke tečajeve kojima nadopunjuju organizacijski
budžet. U 2007. razvijaju ideju grafičkog studija za neprofitne organizacije i te godine dobivaju
potporu USAID-a (kroz AED-ov Program financijske održivosti). Potpora im je omogućila pokretanje
socijalnog poduzeća za izdavačke, tiskarske i računalne djelatnosti. Tako je rođen ACT Printlab d.o.o.
koji nudi usluge grafičkog oblikovanja proizvoda i pripreme za tisak, izrade web stranica i
programiranja, digitalnog tiska, offset i roto tiska, izrade bedževa te ostalih promidžbenih
materijala.21
PRONI Centar za socijalno podučavanje (Osijek, Vukovar, Sisak, Pirovac)
PRONI Centar za socijalno podučavanje je nevladina, neprofitna udruga građana koja posebnu
pozornost u svom radu posvećuje mladima, uvažavajući različitosti etničkog podrijetla, vjere, kulture,
spola i rase. PRONI Centar djeluje na području Hrvatske, s posebnim naglaskom na poslijeratna
područja gdje je osobito izražena potreba za društvenom rekonstrukcijom.
20
http://www.radio-mreznica.hr/vijesti/2-9-2008/herona-od-listopada-na-usluzi-karlovcanima 21 http://www.mmh.hr/files/ckfinder/files/SSMistrazivanje.pdf
PRONI Centar je započeo s radom 1997. kao pilot projekt u suradnji sa Sveučilištem u Jönköpingu u
Švedskoj. U projekt je bilo uključeno 10 studenata iz Vukovara i 10 studenata iz Osijeka. Osnovni
ciljevi pilot projekta bili su pomirenje te osposobljavanje studenata za voditelje rada s mladima. Osim
toga, organizirane su mirovne aktivnosti na temelju iskustava iz Sjeverne Irske. Projekt je financijski
podržala SIDA (Swedish International Development Agency). Nakon uspješno završenog pilot projekta
polaznici su dobili potvrdu Sveučilišta u Jönköpingu, priznatu u zemljama Europske unije. Zbog
velikog interesa za ovakav način obrazovanja, PRONI je uskoro proširio svoje djelovanje u
neformalnom obrazovanju mladih.
PRONI Centar je u 2008. provodio 14 projekata kroz četiri glavna programa (program obrazovanja,
program poticanja razvoja lokalnih politika i programa za mlade, program potpore razvoju kapaciteta
lokalnih uprava i samouprava i program potpore razvoju udruga i civilnoga
društva u cijelosti). PRONI Centar vodi upravni odbor koji broji 7 članova. Operativni tim u 2008.
činilo je 7 zaposlenika, 3 osobe koje su bile zaposlene honorarno i oko 15 stalnih vanjskih suradnika.
U protekloj godini budžet organizacije iznosio je preko 1.300.000,00 kn. Od toga je 48% osigurano od
stranih donatora, 46% od domaćih, a preostali udio namaknut je od samofinancirajućih djelatnosti.
Čokolaterija Hedona d.o.o. – socijalno poduzeće, Križevci
Socijalno poduzeće Hedona d.o.o. osnovala je Udruga invalida Križevci na čelu sa gospodinom Petrom
Gatarićem u proljeće 2013.godine, u sklopu projekta „Chocolateria Cris“ – križevačka čokolaterija.
Osnovna djelatnost tvrtke je proizvodnja čokolade i čokoladnih pralina. Poduzeće je prisutno na
domaćem tržištu dvije godine, a ono što je razlikuje od svih drugih poduzeća jest činjenica da se radi
o socijalnom poduzeću u kome većinu zaposlenih čine osobe s invaliditetom. Poduzeće je uređeno na
način da je prvenstveno usmjereno na društveno korisno dobro, tj. dobrobit za svakog zaposlenika i
kontinuiranu mogućnost razvoja kako zaposlenika, tako i samog poduzeća. Sva ostvarena dobit
reinvestira se u zaposlenike, u razvoj njihovih kompetencija i njihovog zadovoljstva, u otvaranje novih
radnih mjesta i u sam tehnološki razvoj poduzeća kao i dopunu novih djelatnosti. Socijalno poduzeće
Hedona d.o.o. svoj rad obavlja isključivo pod najvišim standardima i nadzorom sa uspostavljenim
sustavom sigurnosti hrane temeljenog na HACCP načelima.22
Još je dosta dobrih primjera koji bi zauzeli previše mjesta u ovoj već ionako podužoj analizi. Zato
ćemo za zainteresirane navesti još neke primjere koji se u raznim izvorima spominju kao poslovni
subjekti (zadruge, d.o.o.,i sl.) koji u Hrvatskoj rade na načelima socijalnog poduzetništva, uz
napomenu da je moguće da su neki u međuvremenu promijenili svoj status.
Tablica 7: Zadruge i tvrtke koje se bave društvenim poduzetništvom u Hrvatskoj
Naziv poslovnog subjekta Mjesto djelovanja
Zadruge
Socijalna zadruga Prijateljica Metković
Zadruga Druga prilika Zagreb
22
http://hedona.hr/o-nama/
Socijalna zadruga Contus Pula
Socijalno uslužna zadruga Martinov plašt Zagreb
Socijalna zadruga Humana nova Čakovec
Lička ženska socijalna zadruga Split
Socijalna zadruga Neos Osijek
Zadruga Miva Art Belišće
Socijalna zadruga Put Rijeka
Socijalna zadruga Senior servis Velika Gorica
Socijalna zadruga Pružimo ruke Bjelovar
Socijalna zadruga Relax Zagreb
Socijalno poduzetnička zadruga Ruke Bilje
Socijalna zadruga Vita-anst Split
Socijalna zadruga Kameleon Zagreb
Socijalno poljoprivredna zadruga Domaći vrt Čakovec
Socijalna zadruga Zvonimir Knin
Tvrtke (d.o.o./ j.d.o.o. i sl.)
Modre niti Osijek
Domaće mlijeko d.o.o. Varaždin
Hedona d.o.o Križevci
Kućna srećica Sveti Ivan Zelina
ACT Printlab d.o.o. Čakovec
Na EU razini puno je više primjera dobre prakse koje bi bilo teško pojedinačno nabrojiti. Naime,
prema poznatom hrvatskom stručnjaku za socijalno poduzetništvo Teodoru Petričeviću23 sektor
društvene ekonomije u Europskoj uniji zapošljava više od 11 milijuna ljudi u 11 posto registriranih
poduzeća (2 milijuna organizacija), što čini oko sedam posto radne populacije Europske unije. Razvoj i
23
http://www.forum.tm/vijesti/petricevic-dobra-ekonomija-zaposljava-11-milijuna-ljudi-u-eu-nasa-vlada-dosad-u-tome-nije
širenje društvenog poduzetništva predstavlja konkretnu mogućnost adresiranja potreba
marginaliziranih, socijalno osjetljivih skupina i problema u lokalnim zajednicama. Društveno
poduzetništvo važno je i kao stabilizacijski faktor na tržištu rada i kao faktor održivog razvoja
zajednice. U prilog tome govore podaci prema kojima su upravo društvena poduzeća bila manje
ranjiva tijekom svjetske ekonomske krize. Primjerice, u ekonomskom sektoru Italije kriza je drastično
smanjila broj radnika, ali je u socijalnim zadrugama taj broj u 2009. godini bio povećan za 2,7 posto.
Za Španjolskoj su pokazatelji još bolji. Tamo je u posljednjem kvartalu 2011. godine, kada je ukupna
nezaposlenost dosegla vrhunac – odnosno, bilo je pet milijuna nezaposlenih – prema podacima
tamošnjeg ministarstva rada i mirovinskog osiguranja zaposlenost u zadrugama povećana je za 7,2
posto, odnosno 19.602 osobe pronašle su radno mjesto u zadrugama.
Zato umjesto nabrajanja pojedinih projekata evo nekoliko primjera kako u pojedinim članicama
Europske unije razvijaju socijalno ili društveno poduzetništvo. Primjeri su sastani dio publikacije
pripremljene kao zajedničko izvješće Glavne uprave za zapošljavanje, socijalna pitanja i uključivanje
Europske komisije pod nazivom: »Socijalno poduzetništvo i drugi modeli zapošljavanja za
najpotrebitije« koje je završeno u siječnju 2014.24
Češka Republika: socijalno poduzeće i socijalno poduzetništvo na određeni su način priznati u
dokumentima vladine politike od 2012. godine i, premda nije uspostavljen konkretan pravni oblik,
održavaju se određene rasprave. Trenutačno postoji oko 136 socijalnih poduzeća od kojih se većina
bavi radnom integracijom za osobe s tjelesnim teškoćama i ugrožene osobe; neprofitne organizacije
postupno orijentiraju svoje aktivnosti prema generiranju tržišnih prihoda. Unatoč rastućem interesu,
glavni izazovi trenutačno su: pristup početnom kapitalu, nedostatak legislative i odgovarajućeg
priznanja potencijala socijalnog poduzetništva, poboljšanje pratećih struktura za socijalno poduzeće i
razvoj prikladnijih regulatornih sustava i instrumenata politike.
Finska: na razvoj socijalnog poduzetništva u Finskoj utjecali su kako međunarodni trendovi, tako i
njezina jaka tradicija zadruga. Legislativa za socijalno poduzeće za radnu integraciju (WISE)
uspostavljena je 2003., a revidirana je 2012. godine. Ovaj pravni oblik namijenjen je ljudima s
tjelesnim teškoćama te dugotrajno nezaposlenim osobama; trenutačno postoji 154 socijalnih
poduzeća za radnu integraciju. Poduzeća koriste razne pravne oblike uključujući samostalne
poduzetnike, partnerstva, udruge, zadruge, no većinu čine tvrtke ograničene udjelima. Ove
organizacije registriraju se kao WISE ako zadovoljavaju određene uvjete kao što je uvjet da 30%
zaposlenika budu osobe s tjelesnim teškoćama/dugotrajno nezaposlene, a to im omogućuje pristup
javnim subvencijama.
Italija: kroz socijalne zadruge, Italija je razvila vrlo uspješan model socijalnog poduzetništva koji je
poslužio kao inspiracija Europi i ostatku svijeta. Legislativa iz 1991. koja regulira socijalne zadruge
prepoznaje dva oblika: tip A za socijalne zdravstvene usluge i tip B za radnu integraciju; do sada je
osnovano više od 12.000 socijalnih zadruga bez gotovo ikakvih nedostataka, u stvari se njihov broj
povećao za 17% u periodu nakon krize od 2007. do 2011. godine. Kao i u drugim zemljama, mnoge
neprofitne organizacije i zaklade koje vrše trgovinske aktivnosti na taj su način postale socijalna
24
HR-2013_synthesis report_HR
poduzeća – kojih trenutačno ima oko 80.000. Recentnijeg novog oblika socijalnog poduzeća (2006.)
ima mnogo manje – oko 600; no legislativa donesena vrlo nedavno (2012.) koja regulira inovativna
socijalna poduzeća s visokim razinama tehnoloških inovacija i socijalnom misijom za ostvarivanje
zanimljivih pravnih i poreznih prednosti mogla bi polučiti još zanimljivih rezultata. Premda na
nacionalnoj razini ne postoji podupiruća infrastruktura, ona postoji na lokalnim i regionalnim
razinama te kod krovnih udruga.
Litva: litvanski zakon o socijalnim poduzećima donesen je 2004. godine od kada postoji dobra razina
rasta sa 137 registriranih socijalnih poduzeća do 2012.; većina je namijenjena ugroženim osobama, a
za litvanska socijalna poduzeća ostaje izazov zapošljavanja ciljnih ugroženih skupina. Prema tom
zakonu, socijalna poduzeća mogu imati bilo koji oblik (javno, privatno, neprofitno); zakon podupire
radnu integraciju i 40% zaposlenika trebale bi činiti ugrožene osobe; WISE za ugrožene osobe
nastavlja dugu tradiciju zadruga za ugrožene osobe ali minimalni broj zaposlenih ugroženih osoba
iznosi 50%. Ovaj status socijalnog poduzeća omogućuje pristup ugovorima o nabavi, subvencijama i
poreznim olakšicama.
Slovenija: kao bivša jugoslavenska republika poput Hrvatske, Slovenija je iskusila slične raznolike
obrasce razvoja nevladinih sektora i sektora socijalne ekonomije; pritom su sektori civilnog društva
(zadruge, nevladine organizacije itd.) bili relativno nerazvijeni početkom 20. stoljeća, nakon čega je
uslijedila dominacija države tijekom socijalističkog perioda te reforma i reintegracija tijekom post-
socijalističkog perioda. Ponovno oživljavanje nevladinog sektora impresivno je s trenutačno
registriranih 20.000 nevladinih organizacija, dobrog priznanja sektora od strane vlade posebice u
područjima socijalne politike te dobrih veza s civilnim društvom.
Faza 6 – Zaključci i smjernice – Preporuke za razvoj socijalnog/društvenog poduzetništva
Potporno okruženje i razvoj društvenog poduzetništva na regionalnoj i državnoj razini
Razvoj društvenog poduzetništva u značajnoj je vezi sa podrškom potpornih institucija i umreženosti
s jedinicama lokalne i regionalne uprave i samouprave. U Hrvatskoj nije zakonski
regulirano osnivanje i rad društvenih poduzeća pa se može konstatirati da trenutno nema ni
kvalitetnog potpornog okruženja za bavljenje društvenim/socijalnim poduzetništvom na regionalnoj i
državnoj razini. U prilog tome govore i slijedeći zaključci iz provedenog istraživanja:
Birokratske procedure su komplicirane i nema jasnog zakonodavnog okvira
Postoje problemi sa dostupnošću infrastrukture za poslovno djelovanje (uredi, proizvodni
prostori, itd.)
Na regionalnoj razini nema programa za dobivanje povoljnijih kredita i garancija za razvoj
društvenog poduzetništva (investicije, inovacije i sl.)
Socijalno poduzetništvo se još ne smatra razvojnim prioritetom u strateškim dokumentima na
području regije
Potencijalni osnivači društvenih poduzeća ne znaju kome se obratiti za savjete i stručnu pomoć
Preporuka:
U procese upoznavanja sa mogućnostima razvoja socijalnog poduzetništva uključiti potporne i druge
institucije na lokalnoj i regionalnoj razini.
Potporne institucije bi trebale povećati broj edukacijskih radionica o socijalnom/društvenom
poduzetništvu te organizirati upoznavanje sa primjerima dobre prakse iz regija u Hrvatskoj, Sloveniji i
šire. Posebnu pomoć predstavnici potpornih institucijama morali bi pružati tvrtkama i pojedincima
koje se žele baviti socijalnim poduzetništvom u lakšem snalaženju sa birokratskim procedurama koje
prethode osnivanju socijalnih poduzeća.
Predstavnici jedinica lokane i regionalne samouprave također bi trebali, tamo gdje je to moguće,
pomoći osiguranju osnovne infrastrukture za poslovno djelovanje socijalnih poduzeća a vrlo važan
poticaj za poslovni uspjeh društvenih poduzeća je uključivanje lokalnih institucija u partnerstvo na
zajedničkim projektima.
Dobra praksa
Na području Karlovačke županije nema uspješnih primjera društvenog poduzetništva.
Preporuka: Aktivno promovirati i pomagati razvoj društvenog/ socijalnog poduzetništva na lokalnoj i
regionalnoj kroz poticaje i stručnu pomoć za osnivanje društvenih/socijalnih poduzeća, te kroz
organizaciju prijenosa dobre prakse iz drugih regija i država u okruženju. U Hrvatskoj postoje regije
(Međimurska, Istarska i Primorsko goranska županija) u kojima postoje tvrtke, zadruge, ili udruge
koje su organizirane kao socijalna poduzeća. Većina njih započela je svoje djelovanje kao organizacija
civilnog društva koja je kroz svoje projekte i programe koje je sama osmislila počela djelovati kao
društvena poduzeće.
Posebno dobar primjer za Karlovačku županiju je Autonomni centar Čakovec koji radi na razvoju
civilnoga društva i zajednice kroz neformalnu edukaciju, informiranje i savjetovanje potičući
društvenu promjenu na područjima otvorenih tehnologija, socijalnog poduzetništva, filantropije i
medija. Na području Karlovačke županije pojedini predstavnici civilnog sektora idu u sličnom sektoru i
očekuje se da će uskoro i ovdje sa radom započeti tvrtke, zadruge i sl. organizirane kao društvena/
socijalna poduzeća.
Kao dobar primjer iz bliže prekogranične regije je Središće Rotunda iz Kopra (SI) koji je organiziran
kao zavod (neprofitna organizacija). Djelatnici ovog zavoda su si postavili za cilj razvoj socijalnog
poduzetništva u regiji, posebno usmjerenog na mlade. U tu svrhu osnovali su i inkubator socijalnog
poduzetništva koji podržava društveno poduzetničke ideje i razvoj socijalnog poduzetništva u regiji.
Sličan centar dobro bi došao Karlovačkoj županije na čijem je području nezaposlenost mladih
značajna a socijalno poduzetništvo tek u počecima svog razvoja.
Ciljane skupine
Prema provedenom istraživanju najviše zainteresirane skupine za razvoj društvenog poduzetništva su
predstavnici poslovnog sektora što uključuje tvrtke, zadruge, udruge, obrte i nezaposlene osobe koje
traže posao ili razmišljaju o pokretanju vlastitog posla. U njihovim nastojanjima pojavljuju se slijedeće
prepreke:
Predstavnici poslovnog sektora nisu skloni zapošljavanju pripadnika ranjivih skupina
Nedostupne su financijske stimulacije za razvoj društvenog poduzetništva
Loša je poslovna klima i ne postoje stimulacije lokalnog okruženja za poduzetništvo
Jedinice lokane samouprave dovoljno ne podupiru društveno/ socijalno poduzetništvo
Preporuka:
Senzibilizirati javnost i predstavnike potencijalnih osnivača socijalnih poduzeća te poticati programe
edukacije i umrežavanja predstavnika ciljanih skupina sa svrhom upoznavanja sa mogućnostima i
koristima koje pruža društveno ili socijalno poduzetništvo.
U sadašnjoj fazi jedna od glavnih prepreka za razvoj socijalnog poduzetništva na regionalnoj razini je
predodžba da na takve aktivnosti nije baš produktivno trošiti vrijeme, odnosno da se kroz takav oblik
poduzetništva vrlo teško može ostvariti neka dobit. Ozbiljna prepreka za razvoj socijalnog
poduzetništva je i nepostojanje jasnih procedura kojima se dobiva status socijalnog poduzeća, kao i
nedovoljno poznavanje uspješnih primjera na širem području.
Na sve navedeno najbolje se može utjecati usmjeravanjem kreativne energije lokalnih i regionalnih
dionika u smjeru učenja o koristima koje za zajednicu može imati razvoj socijalnog poduzetništva.
Dakako, dobro bi došla i institucionalna podrška u pružanju tehničke i financijske pomoći oko
osnivanja i vođenja socijalnog poduzeća koja se može usmjeravati preko socijalnih inkubatora,
klastera, vijeća tržišta rada, volonterskih centara, mreža organizacija civilnog društva, gospodarskih
udruženja i drugih institucija koje su osnovane i djeluju sa svrhom poticanja zapošljavanja i stvaranja
uvjeta za gospodarski napredak na lokalnoj, regionalnoj i državnoj razini.
Izvori
Socijalno poduzetništvo i drugi modeli zapošljavanja za najpotrebitije, Zajedničko izvješće, Hrvatska
29.-30. listopada 2013.
O stanju i perspektivama socijalnog poduzetništva u Sloveniji i Hrvatskoj, Ljubljana 2015.
Podjetniški priročnik z delovnim zvezkom za socialne podjetnike : od ideje do socialnega podjetja z
družbenim učinkom - Ljubljana : Ministrstvo za kmetijstvo, gozdarstvo in prehrano, 2015
Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, Popis stanovništva 2011.
Socijalno poduzetništvo, Autonomni centar - ACT, Čakovec 2009.
Mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora o ulaganjima s društvenim učinkom, Bruxelles,
12. rujna 2014.
Sam svoj majstor, Mreža mladih Hrvatske, Početnica iz socijalnog poduzetništva za organizacije
mladih i za mlade, Čakovec 2009.
http://ekonomskiportal.com/socijalno-poduzetnistvo
http://registri.uprava.hr/#!udruge
http://www.biznet.hr/
http://www.zeneposao.com/
https://vlada.gov.hr/
http://www.radio-mreznica.hr/vijesti/2-9-2008/herona-od-listopada-na-usluzi-karlovcanima
http://www.mmh.hr/
http://www.forum.tm/vijesti/petricevic-dobra-ekonomija-zaposljava-11-milijuna-ljudi-u-eu-nasa-
vlada-dosad-u-tome-nije
http://www.poslovni.hr/hrvatska/nasa-krizevacka-cokolaterija-jedinstven-je-primjer-socijalnog-
poduzeca-u-regiji-271080