Sociologija - Dopunjena Skripta (1)
-
Upload
tamara-hajrovic -
Category
Documents
-
view
120 -
download
1
description
Transcript of Sociologija - Dopunjena Skripta (1)
BOJAN KRESOJEVIĆ
SOCIOLOGIJA ZA EKONOMISTE1
(Klase, Država, Moć, Javno mnjenje, Kultura, Rad, obrazovanje i odgovornost,
Sociologija ekonomskih procesa, Ekonomski rast i društveni razvoj, Demografski i
socijalni aspekti ekonomskog razvoja, Socijalno preduzetništvo)
1 Autori ne odgovaraju za:
- Ponavljanje pojedinih pitanja
- Eventualne greške
- Nedostajuća pitanja
BOJAN KRESOJEVIĆ
1. Klase su drustvene grupe cije osnove cine:
Slican polozaj u drustvenoj podjeli rada
Stepen ekonomskog bogatstva
Odredjeni socijalni status
Vrsta I nivo obrazovanja
Blizina centrima politicke moci
Kulturni tokovi
Sistem vrijednosti
Stil I nacin zivota
Te prema tome
Odredjena svijest o svojoj socijalnoj grupi
Odredjen nivo klasne svijesti
2. Tri kljucne klasne kategorije su:
Bogatstvo
Moc
Ugled
3. Modeli shvatanja I proucavanja klasa:
Klasni model (u marksisitickoj teoriji)
Stratifikacijski model
Kombinacija prethodna dva modela
4. Klasno drustvo se izmjenilo u XX vijeku po sljedecim elementima:
Dohodak
Mobilnost
Obrazovanje
Vrijeme rada
Slobodno vrijeme
Ulazak zena u sire prostore savremenog poslovanja
5. Moguce je razlikovati 4 velike klase:
Visu klasu (burzoaziju) – vlasnici, akconari I menadzeri.
Srednju klasu
Poljoprivrednu klasu (seljastvo) – neposredni poljoprivrednici, krupni I srednji vlasnici
zemljista, strucnjaci u poljoprivredi I radnici koji su stalno zaposleni u poljoprivredi.
Radnicku klasu
6. Slojevi srednje klase:
Vlasnici u proizvodnom sektoru
Vlasnici u tercijalnom sektoru (usluznim djelatnostima)
BOJAN KRESOJEVIĆ
Samostalne djelatnosti I zanimanja u oblasti kulture I sporta
Sluzbenici I strucnjaci vezani za velike korporacije I javne poslove
7. Srednja klasa njeguje:
Rad
Kreativnost
Samostalnost
Pojedinačnu preduzimljivost
Inicijativu
8. Osnovna podjela nosilaca kapitala:
Po vertikalnoj liniji – krupni, srednji I sitni
Po horizontalnoj liniji - finansijski, industrijski, trgovacki, nove tehnologije,
osiguravajuca drustva
9. Uzroci socijalne iskljucenosti:
Ekonomski status
Struktura porodicnog domacinstva
Identitet
Zivotna dob
Obrazovanje
Zdravstveno stanje I invaliditet
10. Koncept socijalne iskljucenosti obuhvata sljedece dimenzije:
Ekonomsku
Politicku
Socijalnu – oblasti drustvenog zivota uopste
11. Uzroci beskucnistva:
Strukturni
Individualni
12. Nezaposlenost se moze javiti kao posljedica:
Prirodnih katastrofa
Drustvenih kriza I promjena
Opste ekonomske krize
Promjena u strukturi same privrede
Propasti preduzeca
Individualnog ponasanja
13. Prema medjunarodnim standardima definicija nezaposlenosti zasniva se na tri kriterijuma koji
moraju biti zadovoljeni istovremeno:
BOJAN KRESOJEVIĆ
Da je osoba bez posla
Da je trenutno raspoloziva za rad i
Da trazi posao
14. Tri komponente koje uticu na trziste rada I odnos prema nezaposlenosti:
Prelaz na postindustrijsku ekonomiju u razvijenim zapadnim zemljama
Globalizacija koja je izazvala veliku pokretljivost kapitala
Velike promjene u demografskoj strukturi u svim razvijenim zemljama
15. Visoke stope nezaposlenosti u zemljama u tranziciji prouzrokovane su sljedecim ciniocima:
Svojinska transformacija
Promjene u nacinu privredjivanja
Smanjenje privrednih kapaciteta
Reforme u mnogim sferama drustva
Naucne I tehnoloske novine
Ratna razaranja u nekim zemljama
16. Promjene na tržištu rada:
Otežan ulazak na tržište rada
Nesigurnost posla
Nemogućnost mladih da se integrišu u društvo
Promjene u obrazovanju
17. Dvije vrste osiguranja nezaposlenih u evropskim zemljama:
Subvencionisano dobrovoljno
Obavezno osiguranje
18. Na kvalitet zivota imaju uticaj:
Ekonomski standard drustvenih grupa
Kvalitet zadovoljavanja zdravstvenih, kulturnih I drugih potreba
Stepen razvoja proizvodnih snaga
Mogucnost ostvarivanja ljudskih prava I sl.
19. Indikatori kvaliteta života:
Stopa pismenosti
Stopa mortaliteta
Očekivano trajanje života
20. Vrste siromastva:
Apsolutno siromastvo
Relativno siromastvo
Subjektivno siromastvo
BOJAN KRESOJEVIĆ
21. Uzroci siromastva:
Nasledje
Odgovarajuca podjela rada
Slaba socijalna mobilnost
Dugotrajna ekonomska nerazvijenost
Nivo obrazovanja
Postojanje cestih I dugotrajnih sukoba u drustvu
Krize
Ceste prirodne katastrofe
22. Siromaštvo uključuje problem:
U socijalnim odnosima
U potrošnji
Stanovanju
Obrazovanju
Zdravlju
Zaposlenju
23. Posljedice nezaposlenosti:
Gubitak veza sa prijateljima I profesionalnim saradnicima
Gubitak profesionalnog identiteta
Slabljenje profesionalnog identiteta
Loše psihološko stanje
Pad životnog standard
Siromaštvo
24. Uzroci novog siromaštva:
Sve veći broj pojedinaca zavisi od socijalne pomoći
Širenje nezaposlenosti
Sve veća zaduženost porodica
Novi ranjivi oblici porodica
25. Prema Luisu karakteristike culture siromaštva su:
Odnos pojedinca
Lične karakteristike I stavovi prema životu
Osjećaj marginalizovanosti
Bespomoćnosti
Inferiornosti
Zavisnosti
Rezigniranosti
BOJAN KRESOJEVIĆ
26. Nivoi culture siromaštva:
Nivo pojedinca
Nivo porodice
Nivo zajednice
27. Riziku siromaštva izloženi su:
Stariji radnici
Žene
Djeca
Nezaposleni
Bolesni I invalidi
Stari
28. Problemi siromaštva mogu se transformisati u:
Konflikte
Neuroze
Osjećaj krivice
Strahove
Bespomoćnost
Besperspektivnost
29. Drzava organizuje I odrzava vlast na dva nacina:
Prinudom
Dobrovoljnim pristankom stanovnistva
30. Teorije o nastanku drzave:
Teoloska teorija
Patrijarhalna teorija
Organska teorija
Idealisticka teorija
Teorija drustvenog ugovora
Marksisticka teorija
31. Dva stava o ulozi drzave u modernom drustvu:
Marksov-drzava kao klasna tvorevina
Veberov-jacanje drzave u modernom drustvu
32. U savremenim razvijenim drustvima imamo stalno takmicenje izmedju
Socijalne i
Liberalne drzave
33. U pravnoj drzavi vlast se dijeli na:
Zakonodavnu
Izvrsnu I
BOJAN KRESOJEVIĆ
Sudsku
34. Pravna drzava je uslovljena I postojanjem:
Kritike
Javnog dijaloga
Politickog pluralizma
Civilnog drustva
Gradjanskih pokreta I inicijativa
Javnog mnenja i
Slobodnih medija
35. Postoje tri osnovna oblika organizacije modernih drzava:
Unitarna drzava
Federacija
Konfederacija
36. Nacini dozivljavanja drzave:
Drzava kao porobljivac
Drzava kao zastitnik prava I interesa
Drzava kao instrument za sticanje privilegovanog polozaja, moci i uticaja
37. Polja djelovanja drzave:
Zastitna drustva
Javni posovi
38. Instrumenti drzave:
Vojska
Policija
Sudovi
Porezi
39. Organizacija drzave:
Plemenska
Teritorijalna
40. Oblasti u kojima djeluje drzava:
Odredjuje pravce obrazovanja
Stvara povoljan okvir za djelovanje trzisnih zakona ponude i traznje
Preraspodjela velike kolicine novca
Drzava kao poslodavac
Ekologija
Odnosi u okruzenju
BOJAN KRESOJEVIĆ
41. Moderna drzava je kombinacija:
Vlasti
Prava
Obaveza
Odgovornosti
42. Ukoliko država nije opšte dobro za građane onda je ona:
Okrnjena
Nerazvijena
Jednostrana
Izdvojena sila
43. Nacionalna drzava se razvila kao:
Snazna institucija politicke vlasti
Mehanizam kontrole drustvenih tokova na unutrasnjem i spoljasnjem planu
44. Nacionalna drzava je:
Postovala ustavnost i zakonitost
Stitila privatnu svojinu
Podsticala trzisnu privredu, politicki pluralizam, gradjanske drustvene odnose i
demokratiju
45. Globalizacija savremenog drustva je izvrsena kroz:
Stvaranje svjetske ekonomije
Stvaranje medjunarodnih i regionalnih organizacija
Stvaranje vojnih saveza
Postovanje ljudskih prava
46. Pravna drzava pociva na:
Dobronamjernosti
Jednakosti
Pravednosti
Odgovornost
47. Oblici drzavnog uredjenja u savremenim uslovima:
Monarhija – apsolutne, parlamentarne I ustavne
Republika- republike sa parlamentarnim sistemom I republike sa predsjednickim
sistemom
48. Oblici politicke vlasti:
Drzave sa demokratskim oblikom vlasti
BOJAN KRESOJEVIĆ
Drzave sa nedemokratskim, apsolutistickim karakterom vladanja
49. Kod demokratskog oblika vlasti razlikujemo:
Socijaldemokratsku vlast
Liberalno-demokratsku vlast
50. U stroge manifestacije (oblike) apsolutizma spadaju:
Despotizam
Diktatura
Tiranija
51. Blazi oblici apsolutizma su:
Totalitarizam
Cezarizam
Autoritarizam
52. Pojam moci:
Moc kao postojanje
Moc kao prevladavanje
Moc kao moguca realizacija
53. Moć u feudalizmu:
Proizvodnja
Uprava
Organizacija
Odbrana
54. Moć u kapitalizmu:
Novac
Roba
Privatno vlasništvo u industriji
Organizacija
Politika
55. Istrazivanje moci ima veliki znacaj I za druge drustvene nauke:
Filozofiju
Istoriju
Ekonomiju
Psihologiju
56. Sociologija posmatra tri strane moci:
Moc pojedinca u odnosu na drustvene grupe I zajednicu
BOJAN KRESOJEVIĆ
Moc jedne drustvene grupe nad drugim grupama ili nad cijelim drustvom
Nacin sticanja, raspodjele I odrzanja moci
57. Podjela oblika moci se vrsi prema dva osnovna kriterija:
Nosioci moci
Oblasti ispoljavanja moci
58. Prema nosiocima moc se dijeli na:
Moc pojedinca - polozaj, uloga, bogatstvo, obrazovanje, rukovodilacke sposobnosti,
umjece, fizicki izgled.
Moc kolektiva – moc drustvene grupe, zajednice, drzave, pojedinacnog drustva,
institucija.
59. Prema oblastima ispoljavanja razlikujemo:
Ekonomsku
Politicku
Ideolosku
Duhovnu i
Eticku moc
60. Obiljezja moci:
Nametanje
Simboli
Hijerarhija
Dejstvo na okolinu
61. Moć je posljedica raspodjele:
Kontrole
Uticaja
Prihoda
Uloga
62. Funkcije moci:
Funkcija odrzanja
Funkcija pokretanja I mobilizacije
Integrativna funkcija
Funkcija stvaranja
Kontrolna funkcija moci
Emocionalna funkcija
Kompenzacijska funkcija
BOJAN KRESOJEVIĆ
63. Centri moci:
Ekonomski
Socijalni
Politicki
Vojni krugovi
Organizacione strukture
Mediji
64. Novi centri moci:
Terorizam
Primitivizam
Razbojnistvo
kriminal
underground -trgovina
nasilje
secesionisticki dezintegracioni pokreti
zagadjivaci zivotne sredine
65. Javno mnenje sadrzi:
Sudove
Vrednosne stavove
Subjektivne predstave o necemu
66. Formiranje javnog mnenja najbolje je objasnio Djovani Sartori:
Kaskadnim silaskom od elite nadole
Kljucanjem od baze navise
Identifikacijom sa repernim grupama
67. Preko javnog mnjenja se ostvaruje:
sloboda mišljenja
sloboda izražavanja
pluralizam interesa
razvoj informisanja
poštovanje principa kompetencije
68. Kultura se odnosi na sve oblasti, pa govorimo o:
Tehnickoj kulturi
Materijalnoj kulturi
Duhovnoj kulturi
Kulturi stanovanja, odevanja
Kulturnom ponasanju
Kulturi rada
BOJAN KRESOJEVIĆ
Politickoj kulturi
Kulturi naroda
69. Javno mnijenje imam tri nivoa:
Lokalni
Državni
Globalni
70. Siroko shvacena kultura obuhvata:
Materijalnu – gradjevine, masine, instrumente, odjecu
Duhovnu – umjetnost, nauku, muziku, igru, modu, jezik, obrazovanje.
71. Kultura podrazumjeva:
Istorijski kontinuitet
Raznovrsnost
Inovaciju
Napredak
72. Osnovna obiljezja kulture:
Rad
Odnos kultura-drustvo
Tradicija
Dominantna kultura
Potkultura
Kontrakultura
Kulturna dinamika
Akulturacija
Kulturna asimilacija
Difuzija
Masovna kultura
Elitisticke kulture
Avangardna kultura
73. Kulturni instrumenti:
Jezik
Pismenost
Umjetnost
Narodna predanja
Psihhologija
Karakteri
Mentaliteti
BOJAN KRESOJEVIĆ
74. Odnos kulture I civilizacije:
Kulura I civilizacija su dve razlicite pojave, cak suprotne, I one nisu sinonimi
Civilizacija I kultura se ne razlikuju, to su pojmovi sinonimnog znacenja
Civilizacija je visi, slozeniji oblik kulture
75. Osvald Spengler tvrdi da kulture imaju:
Period nastanka
Rasta i
Nestanka
76. Pored kulture civilizacija obuhvata:
Ekonomiju
Ekologiju
Politiku
Socijalne odnose i
Ukupnu covjekovu prakticnu djelatnost
77. Klasifikacija igara koju je dao Roze Kajoa:
Igre takmicenja
Igre na srecu
Igre prerusavanja
Igre zanosa
78. Vrijednosti kulture drustava sa nedovoljno “socijalnog kapitala”:
Asketizam
Trpeljivost
Fatalizam
Odlaganje
Inertnost
Nepouzdanost
Nepovjerenje
Nesigurnost
Sklonost ka sukobima
79. Kulture koje su dozivjele promjene pod uticajem ekonomskih prilika:
Protestantizam
Konfucijanizam
Prosvjetiteljstvo
Liberalizam
Mejdzi rastauracija
Pragmatizam
BOJAN KRESOJEVIĆ
80. Nove vrijednosti koje je donijelo prosvjetiteljstvo:
Sloboda
Prirodno pravo
Pravna jednakost
Svijest
Zakon
Postovanje privatnosti
Individualizam
Racionalnost
Prosvecenost masa
81. Deset kulturnih vrijednosti koje podsticu preduzetnistvo:
Odlucnost
Takmicenje
Dinamicnost
Sigurnost
Dugorocnost
Kreativnost
Stvaranje
Obrazovanje
Znanje
Odgovornost
82. Individualne vrijednosti I preduzetnistvo:
Hrabrost
Probijanje kroz sve situacije
Preduzimljivost
Teznja da se nikad ne zadovolji malim uspjehom
Bez predrasuda
Dinamicnost
Fleksibilnost
Moc selekcije
Vizija
Harizmaticnost
Liderstvo
83. Osobine preduzimljivog covjeka: prodornost, energicnost, impulsivnost, smjelost, brzina,
borbenost, vjera u uspjeh, entuzijazam, upornost, vedrina, pozitivan duh, ekstravertnost, pa
djelimicno I egoizam.
84. Fleksibilnost preduzeca pociva na:
Znanju
BOJAN KRESOJEVIĆ
Idejama I informacijama
Njihovom brzom protoku I primjeni
85. Prijateljstvo se moze podjeliti na dvije grupe:
Prijateljstva medju drustvenim grupama I zajednicama
Prijateljstvo medju pojedincima (poznanicima, kolegama, generacijom…)
86. Elementi kulture dijaloga:
Licna kultura sagovornika
Postovanje sagovornika I pravo da ima drugacije misljenje
Razvijena svijest I spremnost na toleranciju sredine u kojoj se dijalog vodi
Kriticki pristup I traganje za istinom
Dijalog mora dati stvaralacki doprinos daljem istrazivanju pokrenutog problema
Dijalog ne mogu uspjesno voditi sagovornici ciji se stavovi unaprijed znaju
Dijalog moze obuhvatati sva pitanja od znacaja za nauku, drustvo I istrazivanje
Kompetentnost sagovornika moze voditi uspjesnom dijalogu
Ucesnici u dijalogu moraju biti ravnopravni u pristupu predmetu dijaloga I njegovom
jasnom odredjenju
Jedina nadmoc I ostvarena prednost jednog od sagovornika jeste puna argumentacija
stavova koje iznosi
Dijalog mora da unaprijedi misljenje, ne da ga potcini I diskredituje
87. Rad I organizacija mogu se potvrditi kroz cetvorougao:
Obrazovanje (znanje)
Informisanost
Motivacija (novcane nagrade, uspjeh I uticaj kod drugih, unapredjenje, sposobnost da se
obavljaju specificni poslovi, vise slobode, inicijative I sl.)
Odgovornost
88. Ekonomska sociologija je uticala na pojavu I razvoj brojnih posebnih ekonomskih disciplina:
Ekonomija ponasanja
Ekonomska antropologija
89. Kada je rijec o delanju Veber je napravio razliku izmedju:
Delanja I ponasanja
Delanja I drustvenog delanja
90. Funkcije privrede prema T. Parsonsu:
Kontrola stvaranja vrijednosti – funkcija postizanja ciljeva
Pribavljanje i kontrola kapitala – adaptivna funkcija
Kombinovanje faktora proizvodnje – integrativna funkcija
BOJAN KRESOJEVIĆ
Implementacija odluka – funkcija održavanja obrazaca
91. Socijalni kapital cine elementi drustvene organizacije kao sto su:
Povjerenje
Norme
Vrijednosti
Mreze i
Djelovanje
92. Upitnik o vrednovanju socijalnog kapitala ima sljedeće dimenzije:
Grupe I mreže
Povezivanje I solidarnost
Kolektivna akcija I saradnja
Informacija I komunikacija
Socijalna kohezija I uključenost
Osnaženost I politička akcija
93. Majkl Vulkok je dao podjelu socijalnog kapitala:
Vezujuci
Premoscujuci
Povezujuci
94. Osnovne kategorije ekonomske sociologije:
Akter
Interes
Rad
Zaposlenje
Vlasništvo
Znanje
Tradicija
Kultura
95. U razvijenim zemljama broj stanovnika se smanjuje usljed:
Industrijalizacije
Urbanizacije
Promjene u strukturi stanovništva
Socijalne i drugih mobilnosti
Promjene u obrazovanju
96. Fertilitet se smanjuje zbog:
Masovnog zapošljavanja žena
BOJAN KRESOJEVIĆ
Finansijske samostalnosti žena
Obrazovanje i karijera
Planiranje porodice
Primena kontracepcijskih sredstava
Promjena položaja žena
Oslobađanje tijela od reprodukcije
97. M. Blagojević ima tri teorije o fertilitetu:
Na liniji teorije demograske tranzicije
Individualno odlučivanje
Biološka, fiziološka strana
98. Najvažnije odrednice starenja stanovništva:
Smanjenje fertiliteta
Smanjenje mortaliteta
Migracije
99. Sociologija ekonomskih proces izučava:
Ekonomski razvoj
Međunarodne odnose
Ekonomske institucije
Ekonomsku moć i
Društvenu moć
100. Prema Svjetskoj banci postoje 3 tipa socijalnih mreza:
Prijatelji I srodnici
Horizontalne veze izmedju zajednica
Vertikalne spone prema mocnim
101. Socijalna politika ukljucuje:
Socijalnu pomoc
Socijalno osiguranje
Zdravstvenu zastitu I socijalne usluge
Stambenu politiku I politiku zaposljavanja
102. Nivo opste socijalne pomoci moze biti:
Primarni
Sekundarni
103. Postoje razlicita shvatanja I modeli socijalne politike:
Rezidualni ili neoliberalisticki model
Model socijalne politike drzave blagostanja
BOJAN KRESOJEVIĆ
Korporatisticki ili konsenzusni model
104. Socijalni rad ima za cilj:
Da unaprijedi društvenu integraciju
Da razvija sposobnosti pojedinaca
Da rješava socijalne probleme
Da prevazilazi posljedice socijalnih rizika
105. Socijalni rad se zasniva na sljedećim naukama:
Sociologija
Medicina
Psihologija
Pedagogija
Pravo
106. Odlučujuća svrha tradicionalnog socijalnog rada:
Socijalna kontrola
Disciplinovanje
Resocijalizacija
Socijalna reintegracija
107. Socijalna zastita-ostvaruju je pojedinci I porodice koji su:
Izvan procesa rada I sistema sigurnosti zasnovanih na radu
Sa specificnim ili posebnim potrebama ili teskocama
Disfunkcionalne porodice
Sa devijantnim sklonostima, navikama ili ponasanjem
108. Socijalni rizici:
Siromaštvo
Nezaposlenost
Bolest
Novi oblici siromaštva
Novi (ranjivi) oblici porodica
109. Od socijalnog preduzetništva treba razlikovati:
Socijalno pružanje usluga
Socijalni aktivizam
110. Tri faktora socijalnog preduzetništva:
Kontekst u kome je smještena prilika
Set osobina preduzetnika
Mogućnost ostvarivanja rezultata
BOJAN KRESOJEVIĆ
111. Tri komonente socijalnog preduzetništva:
Postojanje stabilne neravnoteže koji vodi socijalnoj isljučenosti
Prilika koju preduzetnik vidi u rješavanju nesklada
Postojanje stabilne ravnoteže koja doprinosi kreativnosti i oslobađanju patnje
112. Najvaćniji socijalni problemi:
Nezaposlenost
Siromaštvo
Alkoholizam
Kriminal
Zloupotreba opojnih sredstava
Zanemarivanje djece
Zlostavljanje
113. Neposredni socioekonomskih činioci demografskih procesa:
Struktura radne snage
Dejstvo obrazovanja
Sveukupan razvoj društva
114. Posredni socioekonomskih činioci:
Nacionalni
Klasni
Pravni
Politički
Kulturni
Religiozni
Psihološki
115. Karakteristike industrijskog drustva dijele se u sve vecem znacaju multinacionalnih kompanija
sposobnih da:
Privlace kapital
Ostvaruju tehnoloske inovacije
Zaposljavaju
Osvajaju novo trziste
Uticu na druge tokove drustvenog zivota u okruzenju
ANEKS2 (Neka pitanja se ponavljaju iz prethodnog dijela):
2 Danijela Dragičević
BOJAN KRESOJEVIĆ
RAD,OBRAZOVANJE I ODGOVORNOST
116. Prednosti organizacije:
Rad Motivacija Usmjerenost na jedan cilj Konkretizacija u izvršavanju postavljenog cilja i preuzetog zadatka
117. Rad i organizacija mogu se potvrditi i realizovati kroz “magični četverougao” :
Obrazovanje (znanje) informisanost motivacija odgovornost
118. Savremeno obrazovanje je instrument:
sposobnosti talenta ambicija
119. Znanje podiže ukupan nivo modernog društva :
unapređuje postojeća,zatečena ekonomska i kulturna stanja koristi nova naučna saznanja uključuje se u nove proizvode i rezultate( inovacija)
120. Motivacije mogu biti različite:
novčane nagrade uspjeh i uticaj kod drugih unapređenje sposobnost da se obavljaju specifični poslovi više slobode i incijative
121. Odgovornost uspostavlja ravnotežu između:
znanja informacije motivacije
BOJAN KRESOJEVIĆ
SOCIOLOGIJA EKONOMSKIH PROCESA (EKONOMSKA SOCIOLOGIJA)
122. Savremena ekonomija i sociologija se susreću u :
proizvodnji, raspodjeli i razmjeni ekonomskih dobara organizaciji poslovanja marketingu bankarstvu tržištu informatičkoj tehnologiji preduzetništvu pravu politici međunarodnim odnosima ekologiji rodnom pristupu ekonomiji
123. Ekonomija se sve više interesuje za:
norme institucije socijalni capital kulturne tokove socijalnu strukturu društvenu integraciju položaj pojedinih socijalnih kategorija
124. Sociologija se sve više intereuje za:
vlasničke transformacije promjene u strukturi rada zapošljavanje ekonomsku i finansijsku krizu globalne ekonomske tranformacije i procese preduzetničke poduhvate feminizaciju savremenog rada i poslovanja
125. Ekonomska sociologija usmjerava svoju pažnju na:
BOJAN KRESOJEVIĆ
analizu suštine ekonomskih odnosa privredne mreže stanje unutar kompanija i drugih privrednih i poslovnih subjekata
126. Sociologija ekonomskih procesa uključuje nove metode istraživanja kao što su:
teorija igara principi racionalnog izbora matematička sociologija kompjuterske simulacije i druge kvantitativne metode
127. Diferencijacija ekonomske sociologije na uže discipline:
sociologija globalizacije sociologija marketinga sociologija tržišta sociologija ekonomskih institucija sociologija ekonomskog ponašanja sociologija rada i sindikata sociologija bankarstva i berzanskog ponašanja
128. Osnovne kategorije koje su predstavljale bazu nastanka ekonomske sociologije:
akter interes rad vlasništvo zaposlenje znanje tradicija kultura
129. Kategorije koje čine osnovu nastanka ekonomske sociologije kod pomenutih klasika :
društvena podjela rada (Dirkem) ekonomija i društvo i racionalno ponašanje i delanje (Veber) filozofija novca (Zimel)
BOJAN KRESOJEVIĆ
130. U poglavlju “Osnovne sociološke kategorije privređivanja”, Veber obrazlaže kategorije:
pojam privređivanja pojam korisnih usluga ekonomski orijentisano delanje racionalno privređivanje ekonomske grupe razmjena novac tržište regulisanje tržišta zanimanje i vrste zanimanja
131. Razlika između delanja:
delanje i ponašanje delanje i društveno delanje
132. U djelu “Filozofija novca”, Zimel analizira vezu novca sa drugim društvenim pojavama:
moć autoritet emocije povjerenje vrijednost
133. Uloge društva u rješavanju četiri osnovna problema svakog sistema (Parsons):
adaptacija postizanje cilja integracija održavanje sistema
134. Parsons-ov koncept u oblastima ekonomskog istraživanja:
opšti referentni okvir ekonomske teorije koncepcija ekonomije kao poseban vid društvenog sistema institucionalna struktura privrede procesi u privredi
BOJAN KRESOJEVIĆ
EKONOMSKI RAST I DRUŠTVENI RAZVOJ
135. Pokušaj društvenog iskorjenjavanja liberalnog tržišta iz socijalnih odnosa stvara, prema Polanijevom mišljenju dodatne problem kao što su:
refleksivna klasna aktivnost radnika društvo reaguje konstrukcijom fiktivnih roba slabi društvena kohezija nastupa kulturna regresija iznuđenje totalitarne regulacije tržišta ograničenje slobode tržišta
136. Socijalni kapital:
povjerenje norme vrijednosti mreže djelovanje
137. Socijalni kapital omogućava:
koordinirane aktivnosti u društvu oblikovanje kvaliteta socijalnih interakcija doprinošenje njegovoj stabilnosti i socijalnoj koheziji
138. Istraživanje socijalnog kapitala se vrši primjenom upitnika smještenih u šest kategorija:
grupe i mreže povjerenje i solidarnost kolektivna akcija i saradnja informacije i komunikacija socijalna kohezija i uključenost “osnaženost” i politička akcija
139. Podjela socijalnog kapitala po Majklu Vulkoku:
Vezujući Premošćujući Povezujući
140. Prema Svjetskoj banci na individualnom nivou postoje tri tipa socijalnih mreža:
BOJAN KRESOJEVIĆ
Prijatelji i srodnici (“veze”) Horizontalne veze između zajednica (“mostovi”) Vertikalne spone prema moćnim (“karike”)
DEMOGRAFSKI I SOCIJALNI ASPEKTI EKONOMSKOG RAZVOJA
141. Demografske pojave I procesi su uslovljeni nizomposjedujućih činilaca:
nacionalni klasni pravni politički religiozni kulturni psihološki
142. Demografsku situaciju u najvećem broju razvijenih zemalja obilježavaa:
sve izrazitije starenje sve niže stope nataliteta rađanje djece u kasnoj žuvotnoj dobi
143. U bliskoj vezi sa prirodnim kretanjem stanovništva jesu s njima nerazdvojno povezane:
starosno polne sturkture bračnost porodična organizacija
144. U posljednjih nekoloiko godina Evropa se susreće sa sa izuzetno ozbiljnim problemima kada su demografska kretanja u pitanju:
starenje stanovništva migracije kretanje mortaliteta I fertiliteta procesi u porodici
145. Kako navodi M Blagojević u demografiji su 3 dominantna pravca bavljenja fertilitetom
BOJAN KRESOJEVIĆ
prvi koji je na liniji teorije demografske tranzicije drugi koji u focus stavlja individuu I njeno odlučivanje o fertilitetu treći koji problemu fertiliteta proizilazi iz prespektive biologije
146. Promjene nataliteta I fertiliteta mogu se doveti u vezu sa brojnim činiocima:
biološkim društvenim kulturnim ekonomskim
147. Na stukturu I nivo mortaliteta utiču brojni činioci:
demografski (starosna I polna sturkutra stanovništva) socio-ekonomski (nivo životnog standarda, zaposlenja obrazovanja,nivo stanovanja I
ishrane,uslove zdravstvene zaštite) kulturni faktori (ponašanja I navike stanovništva od značaja za njihovo zdravlje)
148. Razlike u nivou mortaliteta postoje s obzirom na:
starost pol profesiju obrazovanje
149. P Piterson je nazvao process starenja stanovništva kao:
sjedo svitanje starenje starih
150. Centralne komponente u populacionoj politici koju sprovode razvijene zemlje jesu:
zdravlje majke I djece planiranje porodice javno zrdavlje položaj žena informisanje edukacija stanovništva
151. Socijalna politika ima za cilj:
BOJAN KRESOJEVIĆ
blagostanje I podizanje kvaliteta života ljudi zadovoljavanje socijalnih potreba obezbjeđivanje sigurnosti ujednačavanje životnih prilika zaštite od socijalnih rizika I slučajeva prevazilaženje socijanih problema
152. Socijalna politika uključuje:
socijalnu pomoć socijalno osiguranje zdravstvenu zaštitu socijalne usluge stambenu politku politiku zapošljavanja
153. Nivo opšte socijane pomoći može biti
primarni sekundarni
154. Postoje različita shvatanjan I modeli socijane politike
rezidualni ili neoliberalistički model model socijane politike države blagostanja korporatistički model
155. Prepoznatljiva obilježja socijalnih država su:
u ekonomskom pogledu, mješovitog vlasništva na partijskoj parlamentarnoj demokratiji zasnovana politička organizacija visoko razvijen sistem socijalne sigurnosti građana, koji se obezbjeđuje na osnovu prava
156. dva različita pristupa politici socijalne pomoći:
institucionalni rezidualistički
157. Najvažniji socijalni problemi su
siromaštvo kriminal zloupotreba oponih sredstava zlostavljanje
BOJAN KRESOJEVIĆ
zanemarivanje djece nezaposlenost alkoholizam
158. Socijalni rad se zasniva na saznanjima razlčitih nauka:
sociologija politika psihologija pedagogija pravo medicina
159. odlučujuća svrha tradicionalnog socialnog rada jeste
socijalna kontrola disciplinovanje resocijalizacija socijalna reintegracija