Ravni Socijalno pravo

10

PAGE 10

PAGE 10

PAGE 3

PAGE 6

PAGE 3

PAGE 10

PAGE 3Socijalno pravo (Ravni + Herman)

Ravni Socijalno pravo

A. Dobroinstvo- doborinstvo je poseban oblik pomoi u kome dobroinitelj daruje milodar siromahu u stanju potrebe

- svjetovno dobroinstvo u Rimu klijentela dunost bogatih patricijskih obitelji da pruaju zatitu i pomo brojnm siromanom plebsu- vjersko doborinstvo sva su crkvena sredstva u poetku bila namijenjena siromasima milodari su se davali u crkvi uz molitvu kasnije posebne nastambe bolnice

B. Javna pomo- popisi sirotinje ubonice poor law

C. Uzajamna pomo i uzajamno osiguranje radnika

- nositelj uzajamne pomoi bila su drutva uzajamne pomoi "friendly societies"

- u njihovo osnivanje, ustrojstvo i djelovanje nije se mijeala javna vlast kasnije nadzor i subvencioniranje

- uzajamno osiguranje njihovi su nositelji bili razliiti fondovi uzajamnog osiguranja radnika, koji su se nazivali i blagajne pomoi i mirovina te drutva uzajamnog osiguranja.

u Belgiji (grad Gand) gandski sustav fondovi subvencionirani od javne vlasti

D. Ugovorno osiguranje i sustav socijalnog osiguranja radnika- ugovorno osiguranje prvo u pomorstvu u XIV st.; 1706. god. London ivotno osiguranje (rizik smrti i nesree) visoke premije, osigurati se mogu samo bogati

- 1849. god. London "narodno osiguranje" rizik smrti, trajne invalidnosti, nesree na poslu, bolesti, starosti

privatni osiguravatelji kod narodnog osiguranja bili su pojedinci, drutva ili ustanove

-sustav socijalnog osiguranja- Bismarck u Njemakoj uspostavljeno moderno socijalno osiguranje:

- Zakon o osiguranju bolesti (1883. god.)

- Zakon o osiguranju nesree na poslu (1884. god.)

- Zakon o osiguranju invalidnosti (1889. god) 1911. socijalni

- Zakon o osiuguranju starosti (1889. god)

zakonik- nakon WWII bilo je socijalno osiguranje uvedeno u gotovo sve zemlje, barem za odreene kategorije radnika

- radnici osiguranici bili su zajedno s poslodavcima obvezni uplaivati doprinose u fondove socijalnog osiguranja, a u sluaju nedostatka sredstava, drava je sudjelovala u financiranju, obino u obliku subvencija

- socijalnim osiguranjem upravljale su javne ustanove, a u tome su sudjelovali oni koji su uplaivali doprinose odnosno subvencije socijalnim osiguranjem upravljali su poslodavci, radnici i drava naelo uzajamnosti i posredno naelo solidarnosti

- pravila kojima se ureuje socijalno osiguranje ine pravo socijalnog osiguranja javno pravo

II. Pojam socijalnog prava i socijalne sigurnostia) Pojam socijalnog prava u uem smislu ("Ripertova def.) skup pravnih normi preko kojih drava ostvaruje svoju funkciju ravnotee i ublaavanja socijalnih razlika s ciljem da osigura jednakost situacija usprkos razliiti srea. 2. skupina miljenja: socijalno pravo sastoji se od socijalnog osiguranja i drugih sadraja

3. skupina miljenja: socijalno pravo obuhvaa socijalno osiguranje, socijalnu odtetu i socijalnu skrb

( zajedniko miljenjima: socijalno pravo je ureeno dravnim javnopravnim normama kojima se uspostavlja odnos izmeu pojedinca i drave, i kojim se pojedincima priznaju davanja i usluge propisima javne vlasti

b) Socijalna sigurnost kao subjektivno pravo- neki smatraju da je socijalna sigurnost subjektivno pravo pojedinca. Iz Beveridgeovih naela o socijalnoj sigurnosti proizlazi da socijalna sigurnost obuhvaa pravo na sigurnost potroaa, pravo na sigurnost radnika na dostatnu plau, pravo radnika na punu zaposlenost i pravo stanovnika na socijalnu sigurnost od osiguranih sluajeva, zatienih potreba i drugih zatienih opasnosti.- po drugima, socijalna sigurnost ukljuuje pravo na preraspodjelu narodnog dohotka putem kojeg se jami materijalna sigurnost pojedincima od osiguranih sluajeva i drugih opasnosti koje stvaraju potrebe- prema treima, socijalna je sigurnost jamstvo najnieg stupnja sigurnosti za svakog s obzirom na osnovne ivotne rizike.

c) Socijalna sigurnost kao socijalni sustava) - u teoriji se kae da se socijalna sigurnost, koja proizlazi iz meunarodnog prava, razlikuje od ope socijalne skrbi po razini davanja, po zakonodavstvu koje je ureuje i po nepovredivosti prava koja iz nje proizlaze; ona je jedan od oblika socijalne zatite

b) - zakonski primjeri i miljenja smatraju da se socijalna sigurnost sastoji od:

- socijalnog osiguranja

- socijalne skrbi

c1) ire miljenje po se socijalna sigurnost sastoji od socijalnog osiguranja i osnovnih zatitinih sustava kao to su socijalna skrb, pomo za stanovanje i promicanje strunog osposobljavanja te sustava koji ureuju obiteljske terete i obiteljski razvoj

c2) drugi smatraju da je socijalna sigurnost jamstvo najnieg stupnja sigurnosti za svakog s obzirom na osnovne ivotne rizike

d) Odnos socijalnog i radnog pravasocijalno pravoradno pravo

osnovasocijalnopravni odnosradni odnos

glavni ciljsocijalnigraanski, imovinski

javno pravoprivatno pravo

Dodirne toke socijalno osiguranje je uz radno pravo preko osiguranja od nesree na poslu i profesionalne bolesti, neuposlenikog osiguranja te preko osiguranja za obiteljske terete radnika i zdravstvenog osiguranja radnika.

- mnoga zakonodavstva predviaju da je poslodavac neposredno odgovoran za davanja za plaeni dopust u sluaju bolesti i materinstva ili za novana davanja u sluaju nesree na radu ili profesionalnih bolesti

te su pogodnosti uglavnom ureene radnim pravomIII. Pojam i podjela javnih socijalnih sustavaa) Socijalni sustavi i gospodarska prilagodba

imajui uglavnom u vidu sustave europskog kontinenta dijele socijalne sustave na:

1. sustav socijalnog osiguranja

2. sustav odtete i

3. sustav socijalne skrbi

trei dijele na "zakonske" i "nezakonske". Nezakonski obino nadopunjuju zakonske

pod zakonskim sustavom razumije se zakonom ili drugim propisom ureen obvezni sustav, to se poklapa sa sustavom socijalne sigurnosti:

javni sustavi

nacionalni tedni fondovi

sustavi socijalnog osiguranja

sustavi poslodaveve odgovornosti

"nezakonski" sustavi su oni koji su podvrgnuti reimu privatnog prava. Rije je o sustavina ureenim dispozitivnim, odnosno ugovornim odredbama (klauzulama) privatni socijalni sustavi doprinosni i nedoprinosni

- doprinosni financiraju se doprinosima (opi sustav socijalnog osiguranja)

- nedoprinosni financiraju se iz opih prihoda, u prvom redu poreza (npr. sustav socijalne skrbi)

javni i privatni

- javni: 1. sustav socijalnog osiguranja

2. sustav javnih tednih fondova

3. opi socijalni sustav

4. sustav socijalne skrbi

5. socijalni sustav odtete

- osigurani sluaj (rizik) jest zakonom unaprijed predviena, budua, eventualna i tetna opasnost institut socijalnog osiguranja

- tipini osigurani sluajevi: 1. starost, invalidnost i smrt

2. bolest i materinstvo

3. nesrea na poslu i profesionalna bolest

4. neuposlenost

5. obiteljski teret (odgovornost)

socijalna potreba ona je u pravilu postojee stanje. Postoji u prvom redu potreba za materijalnim davanjima, posredno i za nematerijalna (npr. savjet) institut socijalne skrbi

b) Oblici i znaajke socijalnih sustava1. sustav socijalnog osiguranja obvezan javni socijalni sustav

- pokriva ovisne (nesamostalne) i neovisne (samostalne) radnike uposlene na cijelom teritoriju zemlje, ili na djelu nje, ili pak radnike svih ili nekih profesionalnih kategorija. Ukljueni su i javni slubenici

- osnovni osigurani sluajevi jesu: starost, invalidnost i smrt, bolest i materinstvo, nesrea na poslu, neuposlenost i obiteljski teret

- sustav socijalnog osiguranja:1. mirovinsko i invalidsko osiguranje

2. zdravstveno osiguranje

3. osiguranje za nesreu na poslu

4. neuposleniko osiguranje

5. osiguranje za obiteljski teret

- socijalno osiguranje financira se doprinosima. Obveznici plaanja doprinosa su u pravilu osiguranici i poslodavci. U velikom broju zemalja vlada sudjeluje u financiranju socijalnog osiguranja

2. Sustav javnih tednih fondova (sustav nacionalnih tednih fondova) uplauju se tijekom godine doprinosa radnika i poslodavaca na poseban raun, s pridruenim kamatama, u fond tednje u korist svakog radnika. Kad nastane odreeni osigurani sluaj, davanje se isplauje radniku, u pravilu, u vioj svoti s naraslim kamatama3. Opi socijalni sustav (demograntski sustav) pokriva sve stanovnike ili dravljane ili pak odreenu kategoriju osoba za odreene osigurane sluajeve. Pokriva u pravilu sve osigurane rizike, ali neke ne u potpunosti (npr. bolest u granicama javnog zdravstva hitna ljenika pomo)

- opi sustav odreuje ova davanja:

1. starosnu mirovinu za osobe iznad odreene godine ivota

2. invalidsku mirovinu za radnike

3. obiteljsku mirovinu za udovice, udovce i siroad

4. obiteljski doplatak

- sustav se financira iz opih prihoda odnosno iz dravnog prorauna. Sustavom neposredno upravlja drava preko ovlatenog ministarstva ili svojih institucija

- opi sustav je radno nevezani i nedoprinosni (nekontributivni) sustav

4. Sustav socijalne skrbi- prema zakonu o socijalnoj skrbi, njome se osigurava pomo ugroenima, nemonima i drugim osobama te obitelji

- te osobe se razlikuju od osiguranika jer ne rade i stoga ne uplauju doprinose u fondove socijalnog osiguranja. I radnici mogu biti korisnici socijalne skrbi ako ne mogu iz plae i drugih prihoda podmirivati osnovne ivotne potrebe. Po naem pravu korisnik socijalne skrbi moe biti i obitelj kao cjelina, a ne samo pojedini lanovi

- davanja se sastoje u novcu i naravi. Davanjima se moraju osigurati osnovne ivotne potrebe zatienoj osobi u pogledu prehrane, odjee i obue, smjetaja, osnovne zdravstvene zatite, osnovnih higijenskih sredstava i osnovne izobrazbe

- prema zakonu o socijalnoj skrbi u nas se davanja sastoje od pomoi za uzdravanje, pomoi za podmirenje trokova stanovanja, doplatka za pomo i njegu, zatim od pruanja savjetovanja i dr. Ona se dodijeljuje zatienim osobama ako si ne mogu same pomoi svojim radom, prihodima i imovinom i ako im ne mogu pomoi osobe koje su im po zakonu dune pomoi- Sustav socijalne skrbi financira se iz opih sredstava (uglavnom poreznih). Po naem zakonu o socijalnoj skrbi sredstva za obavljanje socijalne skrbi osigurava javna vlast iz dravnog prorauna

- Sustavom socijalne skrbi upravlja onaj tko ga i financira, tj. javna vlast neposredno ili preko svojih institucija. U nas nadzor nad tim sustavom obavlja mjerodavno ministarstvo, a sustavom upravljaju centri za socijalnu skrb, dom socijalne skrbi i centar za pomo i njegu- teorija dijeli socijalne sustave na:

1. opi sustav sa jamstvom ivotnog standarda davanja se odreuju s obzirom na prosjenu potrebu, a da se pri tom ne vodi rauna o prihodu, ivotnom standardu ili pojedinanoj potrebi subjekta

2. poseban sustav socijalne skrbi cilja k zatiti situacija odreenih posebnim potrebama (npr. potreba za smjetajem); tu javna pomo ima ulogu dopunske podrke

sustav socijalne skrbi je radno nevezan i nedoprinosni sustav utemeljen na naelu solidarnosti, to osobito pokazuje to to se financira iz opih sredstava

5. Socijalni sustav odtete- u primjeni u industrijski razvijenim zemljama europskog kontinenta

- za njega je karakteristina odteta (obeteenje) drave za tete za koje je neposredno odgovorna sustav utemeljen na nacionalnoj solidarnosti prema pojedinoj osobi koja je pretrpjela tetu zbog krivnje kolektiva (drutva, drave)

c) Socijalni sustavi i reforma u Hrvatskoj (metodologija po knjizi 1999.)a) Sustavi socijalnog osiguranja

1. Sustavom mirovinskog osiguranja obuhvaeni su ovi osigurani sluajevi: starost, invalidnost i smrt

POKRIE: 1) osobe uposlene u industriji, trgovini ili uslugama, javni slubenici i naunici

2) samouposleni radnici u poljoprivredi i izvan poljoprivrede

FINANCIJSKA

1) osigurana osoba

SREDSTVA

a) uposlenik 10.75% zarade

FONDOVA:

b) samouposleni 21.5% zarade

2) poslodavac 10.75% platne liste

3) vlada pokriva cijeli troak ili dio trokova, ako je potrebno

postotci su u meuvremenu promijenjeni tako da se za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti plaaju doprinosi po ukupnoj stopi od 15% zarada, a za "mirovinsko osiguranje na temelju obvezne individualne kapitalizirane tednje" po ukupnoj stopi od 5% zarada

UVJETI

1) starosna mirovina 65 godina() i 60 godina() te 15 godina STJECANJA:

mirovinskog staa

2) prijevremena mirovina 60 god. + 35 god. staa()

55 god. + 30 god. staa()- Starosna mirovina: najmanje 35%() ili 40%() prosjenih zarada za cijelo razdoblje osiguranja

- prijevremena starosna mirovina smanjuje se za odreeni postotak za svaku godinu ranijeg umirovljenja

- odreena je najnia i najvia mirovina, te osnovna mirovina

- mirovine se automatski usklauju s promjenama u prosjenim plaama. One se danas usklauju i sa ivotnim trokovima.

UPRAVNA

Ministarstvo rada i socijalne skrbi-opi nadzor.

ORGANIZACIJA:HZMO je upravna organizacija. Njime upravlja upravno vijee

2. Sustav zdravstvenog osiguranja pokriva bolest i materinstvo

- uz sustav osnovnog socijalnog (zdravstvenog) osiguranja predvieno je i dopunsko (dobrovoljno) zdravstveno osiguranje

POKRIE:uposlene osobe, javni slubenici, samouposleni, umirovljenici i dr.FINANCIJSKA

1) osigurana osoba - 9% zarada, poljoprivrednici 11%,

SREDSTVA

samouposleni 18%

FONDOVA:

2) poslodavac 9% platne liste

3) vlada doprinosi iz dravnog prorauna

dolo je u meuvremenu do promjena stopa. Za osnovno zdravstveno osiguranje odreena je ukupna (za osigurane osobe i poslodavce) stopa od 15% zarada. Poseban je doprinos za zdravstveno osiguranje odreen za prava u sluaju ozljede na radu i profesionalnih bolesti 0.5%

UVJETInovana davanja i zdravstvene usluge ne zahtijeva se minimalno STJECANJA:razdoblje osiguranja

ZDRAVSTVENA1) zdravstvena naknada nije odreen fiksni iznos

I MATERINSKA2) materinska davanja odreen najnii i najvii iznos

DAVANJA:

UPRAVNA

Ministarstvo zdravstva opi nadzor

ORGANIZACIJA:HZZO upravlja sustavom. HZZO-om upravlja upravno vijee

3) za osiguranje ozljede na radu nije uspostavljen poseban sustav za ozljedu na radu i profesionalnu bolest- davanja su ureena sustavom mirovinskog osiguranja (mirovine i druga davanja) i sustavom zdravstvenog osiguranja (novana davanja i zdravstvena zatita)

- oblik sustava sustav socijalnog osiguranja

POKRIE:- osigurane osobe pokrivene sustavima za starost, invalidnost i smrt te za bolestFINANCIJSKA

- doprinosi za starost, invalidnost i smrt, te za bolestSREDSTVA FONDA:UVJETI

- davanja za invalidnost u sluaju ozljede na radu ili profesionalne STJECANJA:

bolesti nije potrebno razdoblje osiguranja

DAVANJA:1) novano davanje za vrijeme bolovanja 100% prethodne mjesene plae

2) mirovina za trajnu invalidnost odreuje se o odreenom postotku od prosjene plae, neovisno o broju godina pokrivenog osiguranja

UPRAVNA

ista kao i za starost, invalidnost i smrt, te za bolest i materinstvo

ORGANIZACIJA:

4) Sustav zatite za osigurani sluaj neuposlenosti- u pitanju je sustav socijalne skrbi

POKRIE:

uposlene osobe

FINANCIJSKA

1)osigurana osoba 0.85% zarada

ukupna stopa 1.7%

SREDSTVA

2) poslodavac 0.85% platne liste

-doprinos za

FONDA:

3) vlada periodine potpore

upoljavanje

UVJETI

1) novana naknada 9 mjeseci neprekinutog uposlenja u

STJECANJA:

posljednja 24 mjeseca

2) mirovinsko osiguranje da je osoba ostvarila pravo na novanu naknadu + uvjet godina ivota za stjecanje starosne mirovine

NEUPOSLENIKA - osiguranjem su obuhvaena prava na novanu naknadu, DAVANJA:

mirovinsko osiguranje, zdravstveno osiguranje i druga prava

UPRAVNA

- ministarstvo rada i socijalne skrbi - opi nadzor. Hrvatski zavod

ORGANIZACIJA:za zapoljavanje uprava sustava. Zavodom upravlja upravno vijee koje imenuje Vlada

5) Sustav zatite od obiteljskih tereta- doplatak za djecu kojim se koristi roditelj ili druga osoba radi uzdravanja, odgoja i izobrazbe djeteta. To novano primanje ovisno je o visini ukupnog dohotka lanova kuanstva

- to je poseban sustav socijalne skrbi

POKRIE: - hrvatski dravljani s neprekinutim prebivaljitem u Hrvatskoj najmanje 3 godine prije podnoenja zahtjeva i koji ispunjava uvjete propisane zakonom

FINANCIJSKA

SREDSTVA FONDA:- ukupni troak iz dravnog prorauna

UVJETI

1) da se ukupni mjeseni prihodi korisnika ostvaren u prethodnoj STJECANJA:godini po lanu kuanstva ne prelazi mjeseno 40% izraunske osnovice

2) da korisnik ivi u istom kuanstvu sa djetetom

OBITELJSKA- visina doplatka za djecu ovisi o prihodu lanova kuanstva. DAVANJA:Odreen je najnii i najvii iznos. Godinje se odreuje prema indeksu trokova ivota, to je u skladu sa sustavom socijalne skrbi

UPRAVNA- Dravni zavod za zatitu obitelji, materinstva i mladei obavlja

ORGANIZACIJA:nadzor nad zakonitou i "nositelj" je sustava. U HZMO-u i sudskoj zatiti osigurava se dvostupnost rjeavanja o pravu doplatka na djecu

b) Reforma mirovinskog sustava-ZMO je odredio da jedinstveni sustav mirovinskog osiguranja u Hrvatskoj ine:

1. obvezno mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti (sustav javnog mirovinskog osiguranja stari mirovinski sustav)

2. obvezno mirovinsko osiguranje za starost na temelji individualizirane kapitalizirane tednje (sustav obveznog mirovinskog osiguranja novi mirovinski sustav)

3. dobrovoljno mirovinsko osiguranje na temelji individualizirane kapitalizirane tednje- glavni sastojci novog mirovinskog sustavaPOKRIE: - osiguranici koji su obvezno osigurani prema ZMO-u i koji su mlai od 40 godina

- osiguranici s 40 godina a mlai od 50 godina mogu se osigurati vlastitim izborom po starom ili novom mirovinskom sustavu

FINANCIJSKI

- doprinose plaaju osiguranici, a za uposlenike i njihovi

IZVORI:

poslodavci

- stopa doprinosa za novi mirovinski sustav je 5% zarade. Taj se iznos polae na osobni raun osiguranika lana obveznog fonda

- osim tog iznosa izvor financiranja su i kamate na kapital uloen na osobne raune osiguranikaUVJETI

- visina mirovine ovisi o visini kapitaliziranih uplata doprinosa

STJECANJA:lana fonda i trajanju njezine isplate i odreuje se, na temelju naela uzajamnosti i naela odreenih doprinosa, ugovorom o mirovini

MIROVINA:- ugovor o mirovini mora sadravati iznos mirovine i zajamenih isplata

- RH jami isplatu mirovina u cjelosti iz rauna mirovinskog jamstva odnosno iz dravnog prorauna

UPRAVNA- mirovinsko drutvo je trgovako drutvo koje upravlja

ORGANIZACIJA:mirovinskim fondom uz naknadu

- za uspjenost u poslovanju mirovinskom drutvu pripada 25% godinjeg realnog prinosa po odbitku trokova koji se zaraunavaju imovini fonda

- u upravnu organizaciju novog mirovinskog sustava ulazi banka skrbnik kojoj mirovinsko drutvo povjerava imovinu mirovinskog fonda na uvanje

- nadzor nad poslovanjem mirovinskih drutava i mirovinskih fondova obavlja Agencija za nadzor mirovinskih fondova i osigranja

- iako je narav novog mirovinskog sustava privatna, drava se ipak uplie u jedan od

najznaajnijih sadraja tog osiguranja u imovinu mirovinskih fondova. Javna je vlast

znatno ograniila raspolaganje odnosno ulaganje imovine mirovinskog fonda u pogledu

mjesta ulaganja, u to mogu biti uloena financijska sredstva i dr. cilj reforme mirovinskog sustava bio je i ostat e rastereenje dravnog prorauna

zbog poveanih javnih izdataka te ulaganje znatnih kapitaliziranih sredstava u

gospodarski i drugi razvitak zemlje.

prednostinedostatci

- akumulacija velikih financijskih sredstava za ulaganje u gospodarstvo- uloena sredstva u dionice, vrijednosne papire stalan rizik, osobito u nestabilnom gospodarstvu, ne za samu isplatu (jer ju jami drava), ve za njenu visinu

- osiguranici u svakom trenutku mogu saznati koliko je sredstava na njihovom raunu u fondu- novi morovinski sustav je sustav kapitalizacije osjetljiv na inflaciju, odnosno deprecijaciju novca

- osiguranici mogu prijei iz jednog u drugi mirovinski fond natjecanje meu fondovima- sustav iskljuuje socijalnu solidarnost kao poseban oblik solidarnosti javnih mirovinskih sustava

- osnivanje organizacija tog sustava, predvieni trokovi upravljanja i obavljanje strune slube stvara velike trokove

IV. Davanja, financiranje i organizacija javnih socijalnih sustavaa) Davanja i usluge1. Oblici socijalnih davanja i usluga socijalna davanja mogu biti u novcu ili naturi. Sve

su usluge u naturi.

- Novanim davanjima smatraju se ona kojima se odvaja prihod od rada (npr. starosnamirovina), prihod od opih sredstava (npr. socijalna pomo) ili su dodatak prihodu (npr.

obiteljski doplatak). Karakteristino je za novana davanja da primatelj, korisnik moe

njima slobodno raspolagati, to ne vrijedi za naturalna davanja

- Socijalna davanja u naturi (naravi) jesu dobra i usluge. Zdravstvena zatita je

najpoznatiji primjer usluge.

- Davanja za osigurani sluaj neuposlenosti mogu biti u novcu (npr. neuposlenika naknada) i naravi (npr. usluga posredovanja rada, profesionalna orijentacija, osposobljavanje i ponovno osposobljavanje za rad, aktivne mjere zapoljavanja)2. Razina i svrha socijalnih davanja i usluga ovise o doprinosima i o odreenim razdobljima (npr. mirovinskom i radnom stau), te o potrebama

- U doprinosnim sredstvima (npr. u sustavu socijalnog osiguranja) davanja se izraunavaju u odnosu prema doprinosima (za vii iznos doprinosa plaenih kroz dulje razdoblje osiguranik e primiti viu mirovinu, i obratno) naelo uzajamnosti- Socijalna davanja za nesree na poslu u pravilu su izraunati po potrebi, a ne prema uplaenim doprinosima. To isto vrijedi i kad je rije o zdravstvenim uslugama i za davanja predviena javnim sustavom zdravstvenog osiguranja naelo solidarnosti- Kod nedoprinosnih (demograntskih) sustava uvjet je stjecanje nacionalne (dravne) mirovine, kao posebnog oblika mirovine, odreeno razdoblje stanovanja (prebivanja) u nekoj zemlji i neki drugi uvjeti (npr. dravljanstvo i prihodovna i/ili imovinska procjena)

b) Financiranje socijalnih sustava- cilj je financiranja stvaranje novanih i drugih sredstava za organiziranje i funkcioniranje socijalnih sustava

1. Osnovni sustavi financiranja1. prihodovno nevezani i prihodovno vezani sustavi

- ako su trokovi prihodovno nevezani (ne odnose se na prihod) odreena davanja plativa su neovisno o prijanjim i sadanjim prihodima osiguranika. Davanja mogu ovisiti o drugim uvjetima, npr. o dobi ili trajanju nastanjenja u zemlji taj sustav financiranja karakteristian je za sustav opeg mirovinskog osiguranja

- prihodovno vezana davanja odnose se na prijanji ili sadanji (tekui) prihod osiguranika. Taj oblik financiranja karakteristian je za sustav socijalnog osiguranja- uzevi u cjelini, sustavi financiranja s obzirom na terete mogu se podijeliti na doprinosni sustav financiranja i na sustav poreznog ustupa.

2. financiranje ovisi i o oblicima socijalnih sustava:

a) sustav osiguranja

b) sustav poreznog ustupa

c) sustav socijalnog osiguranja

a) sustav osiguranja naelno je privatni sustav (ne spada u socijalne sustave)

- sustav osiguranja karakterizira ekvivalentan omjer izmeu prije uplaenih premija i sadraja davanja

b) u sustavu poreznog ustupa rasporeuju se odbitci na pojedina razdoblja i davanja. Isplata davanja redovito je ureena prema rizicima koji stvaraju potrebe (faktori potrebe) dok je financiranje osnovano na drugom kriteriju. Stvarna potreba i visina iznosa neovisni su jedno o drugome

c) socijalno osiguranje je kombinirani sustav (a+b). Sustav socijalnog osiguranja temelji se na doprinosima osiguranika doprinosni (kontributivni) sustav

2. Financiranje socijalnog osiguranja- doprinos je iznos koji se obvezno plaa na temelju normi javnog prava.

Fond = (doprinosi + kamata na doprinose) + (kazne + kamate) + eventualne donacije i ostavine fondu- ustanove socijalnog osiguranja raspolau velikim sredstvima koja isplauju u obliku davanja i usluga. U koritenju tih sredstava upotrebljavaju se razliite metode (tehnike) 2 osnovne metode: kapitalizacija ili razdioba

1. sustavom kapitalizacije doprinosi se pretvaraju u kapital. Kad osiguranik stekne pravo na mirovinu, osiguratelj mu isplauje u mjesenim obrocima iz kapitaliziranih sredstava ranjiv devalorizacijom novca, povoljan za ulaganje

2. sustav razdiobe kod tog sustava se dijeli troak osiguranja, a putem doprinosa izmeu osiguranika generacijska solidarnost (aktivni plaaju-neaktivni primaju)

- razdioba nije povoljna za ulaganja; + zatita od novane deprecijacije

3. Organizacija socijalnih sustava- socijalno osiguranje spada u javno pravo osnovne organizacijske okvire ureuje drava

- organizacija socijalnih sustava utemeljena je na meudjelovanju (interakciji) tih sustava s radnim i gospodarskim sustavom. Stoga su socijalna politika i socijalni sustavi dravni, a nadopunjuju se privatnim socijalnim sustavimaV. Privatni socijalni sustavi i socijalna zatita dobrovoljnih organizacija- privatno osiguranje moe biti dobrovoljno i obvezno. Iznimka od dobrovoljnog je rizik neuposlenosti

- javni socijalni sustavi osnovni je i glavni sustav s obzirom na privatni sustav osiguranja obvezne zatite

- privatni su sustavi neformalni (izvanzakonski, ugovorni) i u pravilu predviaju dodatna davanja, osobito zdravstvenu skrb i mirovine, za bolje plaene kategorije radnika

- socijalna zatita uvedena je na privatnom sektoru odredbama o uzdravanju po graanskom odnosno obiteljskom pravu

- veliki doprinos socijalnoj zatiti uinjen je s osiguranjem od odgovornosti za treu osobu (stranku) po privatnom pravu i posebno s uspostavom obveznog osiguranja koje to osiguranje dopunjuje

- u nas je ZMO-om uveden sustav "dobrovoljnog privatnog mirovinskog osiguranja" koje ukljuuje privatne mirovine, ali ne samo radnika nego i drugih osoba

sustav financiranja

- veina je privatnih sustava odredila mirovine u odreenom omjeru prema zaradi sustav definiranog davanja

Herman - Socijalno pravo

- Opa definicija socijalne politike socijalna politika je svjesna i slobodna praktina drutvena aktivnost sadraj koje su ivotni i radni uvjeti ljudi i drutvenih grupa

- Socijalni razvoj proces kvantitativnog rasta i kvalitativnih promjena, koje se odvijaju u oblicima ivotnih, radnih i drutvenih uvjeta

- Socijalna sigurnost ue: prerastanje socijalnog osiguranja u socijalno osiguranje (sigurnost) cjelokupnog stanovnitva

ire: skup drutvenih mjera i drutvenih akcija usmjerenih na osiguranje ivotnih uvjeta radnih ljudi i graana povezano sa socijalnim sluajevima tih radnih ljudi i graana

- Socijalni sluaj odnosi se na ivotne i radne uvjete ovjeka, pri emu mu ovi ivotni i radni uvjeti na bilo koji nain, hendikepirajuostvarivanje bitnih ivotnih ciljeva

- socijalni sluajevi nastaju kao posljedica sljedeih uzroka:

- fiziolokih (materinstvo, bolest, starost i smrt)- obiteljskih (njega, uzdravanje i uvanje djeteta, hendikepi nepotpunih obitelji)

- profesionalnih (profesionalne bolesti, povrede, smrtni sluajevi, sluajevi neuposlenosti)- drutveni (ratni sukobi, eksploatatorsik odnosi i sl.)- geofiziki (potres, poplava, poar, sue i sl.)- Socijalne prestacije davanje (u novcu ili naturi) i injenje (usluge javne slube) onim osobama koje su u poloaju odnosno stanju socijalne potrebe, sa svrhom da im se osigura materijalna egzistencija ili odgovarajui socijalni poloaj u drutvu. - Javljaju se s obzirom na trajanje kao: a) trajne (smrt)b)povremene (bolest)c) privremene (dj. doplatak). Pitanje visine prestacije se postavlja samo kod davanja (dakle,ne i kod injenja). Uvjete stjecanja prava na socijalne prestacije utvruje socijalno pravo.- Socijalna zatita sastoji se od odgovarajuih drutvenih veza kojima je cilj onemoguavanje nastajanja socijalnih sluajeva, nastajanje stanja socijalne potrebe, te izdvajanja odgovarajuih drutvenih pomoi osobama koje se nalaze u stanju socijalne potrebe

- cilj socijalne zatite je postizanje ekonomske i socijalne sigurnosti radnih ljudi, graana i drutvenih skupina to se ostvaruje razliitim mjerama preventivnog i kurativnog karaktera.- Socijalno osiguranje je vid socijalne politike koju osigurava realiziranje osnovnih ivotnih potreba ljudi nastalih u razliitim socijalnim sluajevimaPojam i predmet socijalnog prava- predmet reguliranja socijalnog prava su osobiti, specifini drutveni odnosi koji pravnim reguliranjem prerastaju u socijalno-pravni odnos. Socijalno-pravni odnos je pravni odnos izmeu fizike osobe kao subjekta pravnog odnosa (koji se nalazi u stanju socijalne potrebe) i odreenog dravnog organa

Metoda reguliranja socijalnog prava- Socijalno-pravni odnosi nastaju iskljuivo slobodnom inicijativom fizikih osoba

- principi (metode) reguliranja socijalno-pravnih odnosa:

1. princip slobodne inicijative fizike osobe titulara socijalnih prava

2. princip obveznosti drutvenog odnosno dravnog organa

3. princip eventualne sankcije u socijalno-pravnim odnosima

Definicija socijalnog prava- Socijalno pravo u objektivnom smislu je skup svih pravila, koja reguliraju odnos fizike osobe (kao titulara odreenog socijalnog prava, koji se nalazi u stanju socijalne potrebe) i odreenog dravnog organa- Socijalno pravo u subjektivnom smisli je pravo koje fizikoj osobi (titularu) daje ovlatenje da od odreenog dravnog organa zahtjeva da taj organ izvri odreenu socijalnu prestaciju, s ciljem da se socijalni sluaj, odnosno stanje socijalne potrebe fizike osobe, titulara zadovolje

- Objekt socijalnog prava su socijalne prestacije (osobno pravo, nije prenosivo)

Pojam socijalnog osiguranja- za socijalno osiguranje se moe rei da ono obuhvaa materijalno osiguranje, te zdravstvenu zatitu radnika, odnosno radnih ljudi i lanova njihovih obitelji, i to u onim sluajevima koji su predvieni zakonom, odnosno drugim pravnim izvorom

- za sistem socijalnog osiguranja vana su naela uzajamnosti i solidarnostiDefinicija socijalnog osiguranja- Pravna definicija socijalnog osiguranja utvruje da je pravo socijalnog osiguranja u objektivnom smislu skup pravnih pravila koji ureuje osiguranje radnih ljudi s obzirom na osigurane sluajeve. U subjektivnom smislu predstavlja osobno pravo fizike osobe da zahtjeva od nadlenog organa socijalne prestacije

lanovi obitelji osiguranika po ZMO-ulanovi obitelji osiguranika po ZZO-u

- udovica, odnosno udovac- suprunik (brani i izvanbrani prema Obiteljskom zakonu)

- razvedeni brani drug s pravom na uzdravanje- djeca (roena u braku, izvan braka ili posvojena, pastorad)

- djeca, roena u braku ili izvan braka ili posvojena- roditelji (otac, majka, ouh, maeha i posvojitelj) ako ih osiguranik uzdrava

- pastorad, unuad koju je osiguranik uzdravao- unuci, braa, sestre, djed i baka, ako su nesposobni za rad, ako nemaju sredstva za uzdravanje, ako ih je osiguranik uzdravao

- roditelji - otac, majka, ouh, maeha i posvojitelj osiguranika koje je osiguranik uzdravao

PAGE 1

-www.kockica.info-