UNIVERZITET U ZENICI ZDRAVSTVENI FAKULTET

SEMINARSKI RADPredmet:

UVOD

Zagaenje zraka na podruju opine Zenica je dugogodinja briga Zeniana, ali i susjeda, s obzirom da se zrak prenosi strujanjem i da dolazi do prekograninih uticaja na okoli. Praenje zagaenja zraka ima dugogodinju tradiciju i u praksi se ostvaruje donoenjem odgovarajuih propisa od strane drave, a njihovo provoenje se prati putem inspekcijskih organa. Pokazalo se ipak daje zrak i dalje jako zagaen, da su vremenom izvori zagaenja brojniji i da je njihov negativni uticaj na zdravlje stanovnitva i okoli sve izraeniji.Rezultati istraivanja uticaja zagaenja zraka na zdravlje ljudi su pokazali da je prekomjerno zagaenje zraka u korelaciji sa kardiovaskularnim i respiratornim mortalitetom i da je meu oboljelim od raka plua 86% domicijelnog stanovnitva.Rezultati istraivanja uticaja zagaenja zraka na zdravlje ljudi su pokazali da je prekomjerno zagaenje zraka u korelaciji sa kardiovaskularnim i respiratornim mortalitetom i da je meu oboljelim od raka plua 86% domicijelnog stanovnitva.Kisik je esencijalan ivotni element, jer se elije ljudskog organizma moraju njime neprekidno opskrbljivati. Zrak je za ovjeka glavni izvor kisika, kojeg sadri oko 23%.Kisik unosimo u organizam udisanjem zraka. U pluima on difuzijom ulazi u krv, vee se za hemoglobin i putem krvotoka dolazi do svih elija organizma. Svakoga dana udahnemo oko 20000 puta i pri tome unesemo oko 12000 litara zraka u plua.Kako zrak stalno udiemo u plua, to je njegova istoa (kvaliteta) veoma vana za zdravlje ovjeka. Tako je npr. broj cestica po metru kubnom u morskom zraku 100, a na gusto prometnom raskru oko 1 milion. Dokazano je da poveanje broja sitnih estica u zraku koje su posljedica zagaenja direktno povezano sa brojnim oboljenjima. Za one koji ive u gradovima i udiu veoma zagaen zrak, to moe imati veoma negativne posljedice po zdravlje.

Pod pojmom zagaenja zraka podrazumijeva se isputanje u atmosferu (emisija) bilo kakvih materija u koliinama koje izazivaju neeljeni uticaj na ovjekovo zdravlje, ivotinje, stanje biljaka i ekosistema, materijale, opremu, zgrade i objekte.Emisije se mogu podijeliti na grupe:Prirodne emisijeVulkanske erupcijeumski poariEolska erozija Truljenje i slini procesi Disanje ivotinja i fotosinteza Emisije antropogenog porijeklaEmisije zbog transformacije energije Emisije usljed tehnolokih procesaNajopasniji izvori zagaenja su antropogeni izvori.Svjetska privreda svake godine emituje vie od 15 milijardi tona ugljendioksida, 200 miliona tona ugljenmonoksida, vie od 500 miliona tona ugljikovodika, 120 miliona tona pepel, itd. Ukupna godinja koliina emisija zagaujuih materija u atmosferu iznosi vie od 19 milijardi tona.Od ukupne mase zagaujuih materija koje se emituju u atmosferu od antropogenih izvora, oko 90 % predstavljaju plinoviti materijali, a 10 % vrsti i teni spojevi.Emisija antropogenog porijekla je posljedica procesa kojim se nastoji unaprijediti ovjekova ivotna sredina. Zagaujue materije koje se emituju mogu biti vrste, tene ili gasovite. Ima ih vie hiljada, ali se prate samo one najznaajnije, odnosno, reprezentativne. U smislu ovog rada najznaajnije zagaujue materije su vrste estice, sumpor dioksid (S02), azotni oksidi (NOx) i ugljen monoksid (CO).Sumporni oksidi nastaju oksidacijom sumpora iz goriva pri njegovom sagorijevanju. Dio sumpora se vezuje za pepeo i ljaku, a dio odlazi u atmosferu u obliku S02. Stepen vezivanja sumpora za pepeo zavisi od sadraja alkalnih komponenti u pepelu i od temperature u loitu.Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) je izjavila da su najugroenije zemlje sa najveim emisijama S02 po osobi - Bosna i Hercegovina, Srbija i Bugarska.vrste cestice su letei koks (nesagorjeli ugalj) i letei pepeo koji bivaju dimnim gasovima izneseni iz loita.Kada se govori o vrstim esticama valja imati na umu da su one obino formirane tako da na svojoj povrini imaju slojeve metala olova, cinka, vanadija, selena teki metali.a, nesagorjeli ugljovodonici i ugljen monoksid su produkti nepotpunog sagorijevanja goriva u loitu (nedostatak prostora za sagorijevanje, nedostatak zraka, naglo hlaenje plamena itd.)Azotni oksidi nastaju oksidacijom azota iz zraka i azota iz goriva.Emisija zagaujuih materija srazmjerna je masi goriva, masi sirovina koje prouzrokuju emisiju, odnosno masi proizvoda pri ijoj je proizvodnji dolo do emisije. Ova srazmjernost se naziva koeficijent emisije, a njegova dimenzija slijedi iz gornje definicije emisije. Ukoliko se emisija odreuje mjerenjem, tada se ona definie proizvodom mase ili zapremine izlazeih gasova i masene ili zapreminske koncentracije zagaujuih materija.

Savremena naselja, prvenstveno vei gradovi, danas predstavljaju specifian izvor zagaujuih supstanci. Naime, na relativno maloj povrini smjeten je veliki broj pojedinanih izvora zagaivanja, ali i veliki broj ljudi i njihovih domainstava. Zato u naseljima dolazi do zagaivanja kako sopstvenog prostora, tako i prostora izvan gradova, u koje oni alju zagaujue supstance.U odnosu na geometrijski raspored u prostoru, izvori zagaivanja u naseljima se mogu podijeliti na tri grupe:Takasti izvori su relativno male povrine sa kojih dolazi do emisije znaajnih koliina polutanata (npr. dimnjak neke fabrike, ija je povrina otvora relativno mala);Povrinski izvori se karakteriu priblino ravnomjerno rasporeenim malim izvorima zagaivanja, (npr. povrina naselja pod kuama u kojima su individualna loita). Zbog ovoga se itava povrina naselja posmatra kao jedinstven izvorvelike povrine; Linijski izvor ini veliki broj izvora zagaivanja malog intenziteta rasporeenih u liniju (npr. ulice sa automobilima u nizu, odnosno, putevi).U naseljima se stvaraju polutanti razliitih izvora: iz industrijskih izvora smjetenih u datom naselju, saobraaja i enrgetskih izvora. Drugu grupu ine supstance iji je izvor ovjek, kao pojedinac, odnosno, domainstvo u naselju. Prelaznu grupu ine polutanti koji nastaju u industriji, ali takoe i u domainstvima.Za naselja, naroito ona sa znaajnim industrijskim objektima, karakteristina je pojava sekundarnih polutanata, tj. onih koji nastaju reakcijama izmeu supstanci emitovanih iz odgovarajuih razliitih izvora zagaivanja. U sutini, u zraku iznad naselja uspostavlja se smjesa zagaujuih supstanci, koja predstavlja svojevrstan hemijski reaktor u koji se iz pojedinanih izvora sa povrina naselja, neprekidno ili povremeno, unose odgovarajue zagaujue supstance. Zranim strujanjima iz udaljenijih regiona u zrak naselja dospijevaju zagaujue supstance, koje problem aerozagaenja naselja ine jo sloenijim. Za naselja je bitna pojava smoga (kiseli ili zimski smog i Ijetnji ili fotohemijski smog) koji se javlja pri pojavi temperaturne inverzije (porastu temperature s visinom, to je obrnuto u odnosu na normalne uslove) i odsustva horizontalnih strujanja zraka.Visoke koncentracije zagaujuih polutanata u zraku, koje su u znatnom porastu u periodu sezone grijanja, pokazuju da su kuna loita, uz saobraaj, jedan od velikih zagaivaa zraka. Zbog bogatstva ovog regiona ugljem veliki broj domainstava ga koristi za zagrijavanje. Produkti sagorijevanja su lebdee estice i a, sumpordioksid, azotni oksidi, ugljendioksid i ugljenmonoksid. Negativan uticaj kunih loita na kvalitet zraka vidimo i na osnovu ceste izmjene filtera na analizatoru za lebdee cestice. U proljee i u ljeto taj filter se zamijeni jednom u 30 - 40 dana, dok se u zimskom periodu mijenja svakih 5 - 10 dana.Granina vrijednost kvaliteta zraka predstavlja nivo odreen na osnovu naunog znanja ciljem izbjegavanja, spreavanja ili smanjivanja tetnih uticaja na ljudsko zdravlje i/ili okoli u cjelini; ovaj nivo se mora dostii u odreenom periodu i kasnije ne smije biti prekoraen;Ciljana vrijednost predstavlja nivo odreen sa ciljem izbjegavanja vie dugotrajnih tetnih uticaja na ljudsko zdravlje i/ili okoli u cjelini; ovaj nivo se mora dostii u odreenom periodu gdje je to mogue; Prag upozorenja predstavlja nivo iznad kojeg postoji rizik po ljudsko zdravlje uslijed kratkog izlaganja za izuzetno osjetljive dijelove stanovnitva;Prag uzbune - znaci nivo iznad kojeg postoji rizik po ljudsko zdravlje prilikom kratkog izlaganja;Pokazatelji kvaliteta zrakaStalne vrijednosti |ig/m3

Prosjena godinja ciljanaProsjena godinja graninaVrijednost praga upozorenjaVrijednost praga uzbune

Sumpor dioksid6090400500

Azot dioksid4060320400

Ugljenmonoksid----

Ozon--192240

Ukupne lebde e estice75150--

Tabela - Utvrene vrijednosti kvalitete zraka u ZE-DO kantonu 2014. Godine za ciljane vrijednosti (CV), granine vrijednosti (GV), vrijednosti pragova upozorenja (Pup) i pragova uzbune (Puz)

CILJ RADACilj rada je prvenstveno da se izvre ispitivanja zagaenja zraka u naselju, ivotnoj i radnoj sredini, da se navedu i obrazloe glavni sanitarni higijenski problemin u zeniko dobojskom kantonu, kao to su voda za pie, zrak, otpadni materijali itd. Podaci i statistike su preuzete iz kantonalnog zavoda za javno zdravstvo Zenica, u 2013.godini. U radu su objanjeni i navedeni glavni uzronici zagaenja zraka u gradovima i okolinama. Ispitivanja i istraivanje se vre iz vie razloga, a glavni razlozi su uvanje zdravlja stanovnitva. Za odreivanje mjernih mjesta i lokacija za uzimanje uzoraka za mjerenje koncentracija zagaujuih materija u svrhu ocjenjivanja kvalitete zraka u zonama i aglomeracijama, primjenjuju se sljedei kriteriji:

1.Kvalitet zraka ocjenjuje se na osnovu podataka prikupljenih na svim mjernim mjestima i lokacijama za uzimanje uzoraka, osim na onim mjernim mjestima i lokacijama iz take 2. ovog odjeljka, u skladu sa kriterijima za izbor makrolokacija i mikrolokacija za fiksna mjerenja, iz Odjeljka B i C ovog priloga. Kad se ocjena kvalitete zraka vri pomou indikativnih mjerenja ili tehnika modeliranja, primjenjuju se i naela ustanovljena u Odjeljcima B i C ovog priloga ako su ona relevantna za identifikaciju posebnih lokacija na kojima su zabiljeene koncentracije relevantnih zagaujuih materija;

2. Primjena graninih vrijednosti, utvrenih u cilju zatite zdravlja ljudi ne ocjenjuje se: a) na podrujima gdje javnost nema pristup i u kojima ne postoji stalno naselje; b) u tvornikim prostorijama ili industrijskim postrojenjima na koje se primjenjuju propisi o zatiti zdravlja i sigurnosti na radu; c) na saobraajnicama i na pjeakim ostrvima, izuzev gdje ve postoji pjeaki prilaz datom ostrvu.

MATERIJAL I METODE Lokacije za uzimanje uzoraka odreuju se tako da se:

1) obezbijede podaci o podrujima unutar zona i aglomeracija u kojima je vjerovatno da e stanovnitvo direktno ili indirektno biti izloena najviim koncentracijama uprosjeenim za kalendarsku godinu;

2) obezbijede podaci o nivoima u drugim podrujima unutar zona i aglomeracija koji reprezentiraju izloenost ope populacije;

3) obezbijede podaci o brzini taloenja koji reprezentiraju indirektnu izloenost populacije kroz lanac ishrane;

4) mjerna mjesta i lokacije za uzimanje uzoraka treba odrediti tako da se izbjegnu mjerenja zagaenja mikrolokacija u njihovoj neposrednoj blizini. Kao smjernica, jedno mjerno mjesto i lokacija za uzimanje uzoraka treba reprezentuje kvalitet zraka u okruenju ne manjem od 200 m2 na lokacijama na kojima se prati utjecaj saobraaja, najmanje 250x250 m u industrijskim podrujima gdje je to mogue i nekoliko km2 na osnovnim urbanim lokacijama. Na lokacijama gdje se ocjenjuje utjecaj industrijskih izvora, najmanje jedno mjesto za uzimanje uzoraka odreuje se u smjeru puhanja dominantnog vjetra od izvora zagaenja i to u najblioj stambenoj zoni. Tamo gdje osnovne koncentracije nisu poznate, treba odrediti dodatno mjesto za uzimanje uzoraka u glavnom pravcu puhanja dominantnog vjetra, prije izvora zagaenja. Mjerna mjesta lociraju se tako da se moe pratiti primjena najboljih dostupnih tehnika u skladu sa propisima o integralnom spreavanju i kontroli zagaivanja.

Mjerna mjesta treba takoer, kad god je mogue, da reprezentuju sline lokacije koje nisu u njihovoj neposrednoj blizini. Ako je mogue ona mogu biti zajedniki locirana sa mjernim mjestima za PM10.Kod izbora mikrolokacija za fiksna mjerenja, u mjeri u kojoj je to mogue, primjenjuje se sljedee:

1) usisna cijev za uzimanje uzoraka zraka mora biti na otvorenom tako da omoguava slobodno strujanje zraka i bez prepreka koje bi mogle uticati na strujanje zraka (to je najee udaljenost od nekoliko metara od zgrada, balkona, drvea i drugih prepreka ili najmanje 0,5 m od najblie zgrade, u sluaju da mjerno mjesto za uzimanje uzoraka reprezentuje kvalitet zraka u okolini zgrade); 2) u veini sluajeva, usisna cijev za uzimanje uzoraka treba biti na visini izmeu 1,5 m (zona disanja) i 4 m iznad tla. U odreenim okolnostima moe biti neophodno postavljanje na veu visinu (do 8 m). Postavljanje na veu visinu takoer moe biti prikladno ukoliko je mjerno mjesto reprezentativno za veliko podruje;

3) kako bi se izbjegao direktan utjecaj emisija zagaujuih materija koje nisu izmijeane sa okolnim zrakom, usisna cijev za uzimanje uzoraka se ne smije postaviti u neposrednoj blizini izvora emisija;

4) ispuna cijev instrumenta za uzorkovanje se mora postaviti tako da se izbjegne ponovno usisavanje isputenog zraka;

5) za sve zagaujue materije, usisna cijev namijenjena za uzimanje uzoraka zraka u svrhu praenja uticaja saobraaja mora biti udaljena najmanje 25 m od ivice glavnih raskrsnica i najvie 10 m od ivinjaka;

6) za mjerenje brzine taloenja na osnovnim ruralnim lokacijama, ukoliko je to mogue i kad to nije predvieno ovom uredbom, primjenjuju se EMEP smjernice i kriteriji.

REZULTATI MJERENJA I ISPITIVANJAZagaenost zraka sumpornim dioksidom u 2013. godiniU tabelama 1, 2. i 3. dati su obraeni rezultati kontinuiranih mjerenja i ispitivanja zagaenosti zraka u Zenici za 2013. godinu i njihova ocjena prema Pravilniku o nainu vrenja monitoringa kvaliteta zraka i definiranju vrsta zagaujuih materija, graninih vrijednosti i drugih standarda kvaliteta zraka.Tabela 1. Godinji prosjek koncentracija SO2 (24-satni uzorci)

Mjerno mjestoBroj uzorakaGodinji prosjek(jg/m3)Graninavrijednost(Mg/m3)Ocjena

Institut36316250Ne zadovoljava

Crkvice366117Ne zadovoljava

Tetovo366152Ne zadovoljava

Tabela 2. Broj prekoraenja dnevnh koncentracija SO2

Mjerno mjestoBrojuzorakaDozvoljeni dnevni prosjek* (Mg/m3)Broj dana prekoraenjaOcjena

Institut363125186Ne zadovoljava

Crkvice366146Ne zadovoljava

Tetovo366194Ne zadovoljava

Tabela 3. Maksimalne koncentracije SO2

Mjerno mjestoBroj uzorakaMaksimalnekoncentracije(jg/m3)Norma(jg/m3)Ocjena

Institut363603600* Stara normaNe zadovoljava

Crkvice366381Zadovoljava

Tetovo366526Zadovoljava

OKOLI I ZDRAVLJEStanovnitvo je svakodnevno izloeno riziko faktorima okolia, koji mogu znaajno uticati na zdravlje. Naroito su ugroeni djeca, trudnice, hronini bolesnici i stariji ljudi, jer su pod veim zdravstvenim rizikom zbog zagaenog zraka,vode i zemljita.Na podruju Federacije Bosne i Hercegovine ne postoji jedinstven registar vodoopskrbnih objekata, to onemoguava potpuni uvid u sistem vodosnabdijevanja, kao i donoenje mjera u cilju poboljanja vodosnabdijevanja. Javno-zdravstvena kontrola vode za pie nije u potpunosti zadovoljavajua. U veini individualnih lokalnih objekata vodosnabdijevanja (bunari, izvori, cisterne, atrnje), zone sanitarne zatite nisu definisane, a voda za pie se ne kontrolie na zdravstvenu ispravnost. Neki centralni objekti vodosnabdijevanja (vodovodi) na podruju Federacije BiH imaju definisanu samo prvu zonu sanitarne zatite. Kada uzmemo u obzir i zastarjele naine hlorinacije u mnogim centralnim objektima vodosnabdijevanja, jasno je zato se vodosnabdijevanje smatra jednim od glavnih problema javnog zdravstva.Mikrobioloka i hemijska oneienja hrane est su uzrok infekcija i trovanja stanovnitva.Postojei broj stanica Federalnog hidrometeorolokog zavoda, koje prate kvalitet zraka, nedovoljan je da prezentira pravu sliku o aerozagaenju na podruju Federacije BiH. Kontinuirana mjerenja osnovnih vazdunih polutanata (SO2, a i azotni oksidi) vre Kantonalni zavodi za javno zdravstvo u Sarajevu, Tuzli i Zenici, dok se u ostalim mjestima mjerenja ne vre zbog nedostatka sofisticirane opreme.Raspoloiva mjesta za odlaganje vrstog otpada su nedovoljna u poreenju sa koliinom proizvedenog otpada. Kao posljedica toga, znaajne koliine otpada su odloene na nedozvoljenim mjestima - pored puteva, u rijenim koritima ili naputenim rudnicima. Ova mjesta predstavljaju opasnost za podzemne vode koje obezbjeuju pitku vodu za stanovnitvo, a samim tim i rizik za ljudsko zdravlje usljed spiranja i curenja zagaujuih materija. Osim toga, tene otpadne materije se uglavnom bez prethodnog preiavanja isputaju u rijeke i jezera.Zavod za javno zdravstvo Federacije BiH, obavlja kontrolu radioaktivnosti okolia u okviru monitoringa, na osnovu prethodno utvrenog Programa za svaku godinu, a obuhvata uzorkovanja i mjerenja sadraja radionuklida u zemlji, rijenoj vodi, vodi za pie, zraku, ljudskoj i stonoj hrani.Voda za pieNa podruju FBiH 73,2% stanovnitva je prikljueno na centralni sistem vodosnabdijevanja, gdje se voda uglavnom kontinuirano kontrolie na zdravstvenu ispravnost.Na podruju Zeniko-dobojskog,, higijensko-sanitarno stanje vodnih objekata i sistem javno-zdravstvene kontrole vode za pie nisu zadovoljavajui. Veina izvorita centralnih vodovoda ima regulisanu prvu i drugu zonu sanitarne zatite, kao i savremen nain hlorinacije. Za razliku od njih, u velikom broju lokalnih vodovoda hlorisanje se vri runo, ili se uopte ne vri. Druga zona sanitarne zatite uglavnom nije definisana, a u individualnim vodoopskrbnim objektima (nekaptirani izvori, bunari, cisterne, atrnje), esto nije regulisana ni zona stroge sanitarne zatite. Laboratorije za kontrolu higijenske ispravnosti vode opremljene su za standardne analize, dok se periodine analize ne mogu raditi zbog nedostatka opreme. Zbog toga nije mogue odreivati parametre kao to su teki metali, pesticidi, fenoli, mineralna ulja itd. Kontrola vode za pie se uglavnom svodi na pregled osnovnih fiziko-hemijskih i mikrobiolokih parametara, nedovoljan je broj ispitivanih uzoraka, tako da se ne moe dati adekvatno miljenje o njenom kvalitetu.ZrakGlavni zagaivai zraka su izduvni gasovi iz automobila i individualna loita (zimski period). Osnovni indikatori zagaenja zraka su SO2, dim i azotni oksidi. Ukoliko prosjene koncentracije ovih polutanata u zraku prelaze maksimalno dozvoljene vrijednosti, moe doi do ozbiljnog oteenja zdravlja ljudi. U zraku se tokom maja i juna nalaze i velike koliine polena trava i drvea, to moe dovesti do pogoranja zdravstvenog stanja stanovnika alerginih na ove supstance, naroito ako boluju od opstruktivnih plunih oboljenja.

Na podrujuZenice, prosjene godinje koncentracije SO2 u 2012. i 2013. godini prelazile su granine vrijednosti. U istom periodu, koncentracije SO2 su prelazile visoke granine vrijednosti i do pet puta due od dozvoljenog (najvie 7 dana u godini). Prosjene godinje koncentracije ukupnih lebdeih estica u 2013. su porasle u odnosu na 2012. godinu, ali nisu prelazile granine vrijednosti (150g/m3). Koncentracije ukupnih lebdeih estica u 2012. i 2013. godini, prelazile su visoke granine vrijednosti, ali u okviru dozvoljenog prekoraenja (C98 - 350g/m3 - najvie 7 dana u godini).

Otpadne materijeNa podruju Federacije BiH, odlaganje vrstih i tenih otpadnih materija predstavlja jedan od glavnih problema javnog zdravstva. Godinje se po glavi stanovnika proizvede 270 kg otpadnih materija. Kada je u pitanju vrsti otpad, najvei problem je njegovo nekontrolisano odlaganje i stvaranje "divljih" deponija. Specijalni otpad (industrijski, medicinski) se neselektivno prikuplja i u veini sluajeva odlae zajedno sa komunalnim otpadom. Kontroli kvaliteta voda rijeka i jezera ne posveuje se dovoljna panja, to predstavlja znaajan epidemioloki rizik, naroito u ljetnim mjesecima. U veini kantona, analiza povrinskih voda se provodi samo u sluaju epidemiolokih indikacija. U 2013. godini, laboratorija Zavoda za javno zdravstvo Zenice izvrila je mikrobioloku i hemijsku analizu 168 uzoraka povrinskih voda.

ZAKLJUAKZagaenom zraku izloeno je cjelokupno stanovnitvo, a naroito su ugroene osjetljive grupe ljudi.Najosjetljivija su djeca predkolskog i kolskog uzrasta, hronini bolesnici i stari ljudi. Obino govorimo o hroninim efektima na zdravlje jer se radi o duoj izloenosti, a ljudima koji imaju neko respiratorno oboljenje stanje se pogorava kada su koncentracije zagaujuih materija poveane. Djelovanje ovih materija dovodi do promjene kvaliteta zraka i do porasta potencijalno negativnih uticaja na zdravlje, i to na vie naina: zagaujue materije prisutne u zraku spoljne sredine ne oteuju u istoj mjeri sva tkiva. Osnov mehanizma djelovanja odvija se na alveolarnoj povrini plua, a vea zagaenja onesposobljavaju plua da odstrane i detoksikuju tetne materije. Svaka od tih materija ima specifian mehanizam djelovanja na organizam. Patogena djelovanja nastaju kao posljedica smanjivanja aktivne koncentracije kiseonika, to dovodi do poremeaja disanja, a to dalje slabi odbrambene snage, smanjuje radnu produktivnost, poveava sklonost ka oboljenju i povreivanju.Zagaujue materije prisutne u zraku dijelimo na osnovne (klasine) i specifine zagaujue materije:

- Osnovne, koje su iroko rasprostranjene i neizbjeno prisutne u svakodnevnim ljudskim aktivnostima sumpor-dioksid, suspendovane estice (dim, a, praina), azotovi oksidi, ugljen-monoksid i prizemni ozon, smatramo indikatorima kvaliteta zraka, s obzirom na njihovu rasprostranjenost.Specifine zagaujue materije, ugljikovodici, fluoridi, hlor, teki metali iz procesa proizvodnje i sagorijevanja, su u velikoj mjeri rasprostranjeni u industrijskim podrujima. U urbanim i industrijskim podrujima kvalitet zraka u najveoj mjeri zavisi od smjese zagaujuih materija koje se formiraju pod odreenim uslovima (vrsta i koliina emisije, topografija i meteoroloki uslovi), pa su za urbane sredine usvojeni pojmovi zimski smog i ljetni smog.

LITERATURA

http://www.ekoforumzenica.ba/slike/Vijece2013/Izvjestaj%20o%20zagadjenosti%20zraka%20u%20Zenici%20za%202012%20godinu.pdf

http://www.slideshare.net/zuitus/sanel-prelic-projekat-iz-metodologije-istrazivanjafile:///C:/Documents%20and%20Settings/PC/My%20Documents/Downloads/151-09_27-02-2014.pdf

SADRAJ

UVOD2CILJ RADA7MATERIJAL I METODE8REZULTATI MJERENJA I ISPITIVANJA10OKOLI I ZDRAVLJE11Voda za pie12Zrak12Otpadne materije13ZAKLJUAK14LITERATURA15

16