Službeni glasnik Općine Kiseljak glasnici/2013 gl/3-13.pdfnekategorisani put površine 586 m2,...
Transcript of Službeni glasnik Općine Kiseljak glasnici/2013 gl/3-13.pdfnekategorisani put površine 586 m2,...
Službeni glasnik Općine Kiseljak Broj 3. 03.listopad/oktobar 2013. godina Godina XII
Općinsko vijeće Kiseljak Općinsko vijeće Kiseljak
1
Na temelju ĉlanka.13.Zakona o naĉelima lokalne
samouprave u F BiH (“Sl.novine FBiH” br.
49/06), ĉlanka. 25. Statuta općine Kiseljak
(“Sl.glasnik općine Kiseljak br.3/09), ĉlanka
200.Zakona o upravnom postupku (“Sl.novine
FBiH br. 2/98 i 48/99), Općinsko vijeće Kiseljak
na 7. sjednici odrţanoj dana 26.06.02013. godine,
d o n o s i
R J E Š E N J E
1.UKIDA SE status dobra u općoj upotrebi na
nekretnini oznaĉenoj kao k.ĉ. broj 98/4 zv.
„Ravne”, nekategorisani put, u površini od 586
m2, upisana u z.k.ul.103 K.O. Potkraj, u
vlasniĉkom listu upisana na SIZ za stambeno
kantonalnu oblast, iz Kiseljaka, ul.8 April 2.
2.Po pravosnaţnosti ovog Rješenja ZK.Ured
Općinskog suda u Kiseljaku brisat će izvršeni upis
nekretnine iz taĉke 1.ovog Rješenja, kao nekretnine
u općoj upotrebi u vlasništvu SIZ –a za stambeno
kantonalnu oblast, te će navedeno zemljište upisati
kao nekategorisani put u suvlasništvu Nikaĉević
Slavko sa dijelom 1/3, Nikaĉević Ivica sa dijelom
1/3 i Nikaĉević Mato sa dijelom 1/3.
O b r a z l o ţ e n j e
Općinskom vijeću Kiseljak putem ove Sluţbe, sa
zahtjevom broj: 05-31-120/13 od 20.02.2013.god.,
obratili su se Nikaĉević Mato, Nikaĉević Slavko i
Nikaĉević Ivica, kojim traţe od Općinskog vijeća
da izvrši ukidanje statusa javnog dobra na parceli
oznaĉenoj kao k.ĉ. broj 98/4 zv. „Ravne”
nekategorisani put u površini od 586 m2, upisana u
z.k.ul.103 K.O. Potkraj i da se na istoj uknjiţi
pravo suvlasništva na ime i u korist Nikaĉević
Slavko sa dijelom 1/3, Nikaĉević Ivica sa dijelom
1/3 i Nikaĉević Mato sa dijelom 1/3.
U predmet su dostavili kopiju katastarskog plana
od 10.01.2013.god. i Rješenje Povjerenstva za
izlaganje Dn.broj 05-951-255/04 od
17.02.2004.god.
U postupku je pribavljena kopija spiska prigovora
na podatke premjera i katastraskog klasiranja
Na osnovu ĉlana.13.Zakona o naĉelima lokalne
samouprave u F BiH (“Sl.novine FBiH” br.
49/06), ĉlana. 25. Statuta općine Kiseljak
(“Sl.glasnik općine Kiseljak br.3/09), ĉlana
200.Zakona o upravnom postupku (“Sl.novine
FBiH br. 2/98 i 48/99), Općinsko vijeće Kiseljak
na 7. sjednici odrţanoj dana 26.06.02013. godine,
d o n o s i
R J E Š E N J E
1.UKIDA SE status dobra u općoj upotrebi na
nekretnini oznaĉenoj kao k.ĉ. broj 98/4 zv.
„Ravne”, nekategorisani put, u površini od 586
m2, upisana u z.k.ul.103 K.O. Potkraj, u
vlasniĉkom listu upisana na SIZ za stambeno
kantonalnu oblast, iz Kiseljaka, ul.8 April 2.
2.Po pravosnaţnosti ovog Rješenja ZK.Ured
Općinskog suda u Kiseljaku brisat će izvršeni upis
nekretnine iz taĉke 1.ovog Rješenja, kao nekretnine
u općoj upotrebi u vlasništvu SIZ –a za stambeno
kantonalnu oblast, te će navedeno zemljište upisati
kao nekategorisani put u suvlasništvu Nikaĉević
Slavko sa dijelom 1/3, Nikaĉević Ivica sa dijelom
1/3 i Nikaĉević Mato sa dijelom 1/3.
O b r a z l o ţ e n j e
Općinskom vijeću Kiseljak putem ove Sluţbe, sa
zahtjevom broj: 05-31-120/13 od 20.02.2013.god.,
obratili su se Nikaĉević Mato, Nikaĉević Slavko i
Nikaĉević Ivica, kojim traţe od Općinskog vijeća
da izvrši ukidanje statusa javnog dobra na parceli
oznaĉenoj kao k.ĉ. broj 98/4 zv. „Ravne”
nekategorisani put u površini od 586 m2, upisana u
z.k.ul.103 K.O. Potkraj i da se na istoj uknjiţi
pravo suvlasništva na ime i u korist Nikaĉević
Slavko sa dijelom 1/3, Nikaĉević Ivica sa dijelom
1/3 i Nikaĉević Mato sa dijelom 1/3.
U predmet su dostavili kopiju katastarskog plana
od 10.01.2013.god. i Rješenje Povjerenstva za
izlaganje Dn.broj 05-951-255/04 od
17.02.2004.god.
U postupku je pribavljena kopija spiska prigovora
na podatke premjera i katastraskog klasiranja
Službeni glasnik Općine Kiseljak Broj 3. 03.listopad/oktobar 2013. godina Godina XII
Općinsko vijeće Kiseljak Općinsko vijeće Kiseljak
2
zemljišta-cijepanja osnovne parcele k.ĉ.broj 98, u
površini od 3964 m2.
Uvidom u priloţenu i pribavljenu dokumentaciju
utvrĊeno je da su podnositeljii Zahtjeva parcelu
k.ĉ.broj 98 ukupne površine 3964 m2 naslijedili od
oca Nikaĉević (Ivana) Stjepana, te izvršili fiziĉku
diobu naslijeĊene parcele, te je Komisija za
izlaganje podataka o nekretninama i utvrĊivanje
prava na nekrentinama Općine Kiseljak izvršila
upis kako slijedi : k.ĉ.broj 98/1 površine 1098 m2 u
vlasništvo Nikaĉević (Stjepana) Slavko sa dijelom
1/1, k.ĉ.broj 98/2 površine 1147 m2 u vlasništvo
Nikaĉević (Stjepana) Ivica sa dijelom 1/1, k.ĉ.broj
98/3 površine 1133 m2 u vlasništvo Nikaĉević
(Stjepana) Mato sa dijelom 1/1 i k.ĉ.broj 98/4
nekategorisani put površine 586 m2, dobro u općoj
upotrebi u vlasništvo SIZ-a za stambeno
kantonalnu oblast, Kiseljak Ul.8 april 2.
U postupku je utvrĊeno da je Povjerenstvo prilikom
izlaganja naĉinilo grešku te je k.ĉ.broj 98/4
nekategorisani put površine 586 m2, upisala kao
dobro u općoj upotrebi u vlasništvu SIZ-a za
stambeno kantonalnu oblast, a s obzirom da je ista
nastala od parcela koje su u vlasništvu podnosioca
zahtjeva, i ista sluţi iskljuĉivo kao pristupni put za
parcele k.ĉ.broj 98/1, k.ĉ. 98/2 i k.ĉ. 98/3 , trebala
je istu upisati kao nekategorisani put u
suvlasništvu Nikaĉević Slavko sa dijelom 1/3,
Nikaĉević Ivica sa dijelom 1/3 i Nikaĉević Mato sa
dijelom 1/3.
U postupku je utvrĊeno da Općinsko vijeće
Kiseljak nikada nije provodilo postupak za
utvrĊivanje javnog dobra-puta na nekretnini
oznaĉenoj kao k.ĉ.broj 98/4 a niti je donosilo
Rješenje o utvrĊivanju javnog dobra-puta, a po
zakonskim propisima javno dobro-put, jedino
moţe da utvrdi Općinsko vijeće donošenjem
Rješenja.
TakoĊer je utvrĊeno da SIZ za stambeno
kantonalnu oblast Kiseljak, Ul. 8 april 2, je
funkcionisao i radio do izbijanja ratnih sukoba u
BiH, te da isti više ne funkcioniše i ne radi poslije
ratnih sukoba u BiH, te da je jedino Općina
Kiseljak nadleţna da raspolaţe sa imovinom SIZ-a
za stambeno kantonalnu oblast Kiseljak.
zemljišta-cijepanja osnovne parcele k.ĉ.broj 98, u
površini od 3964 m2.
Uvidom u priloţenu i pribavljenu dokumentaciju
utvrĊeno je da su podnositeljii Zahtjeva parcelu
k.ĉ.broj 98 ukupne površine 3964 m2 naslijedili od
oca Nikaĉević (Ivana) Stjepana, te izvršili fiziĉku
diobu naslijeĊene parcele, te je Komisija za
izlaganje podataka o nekretninama i utvrĊivanje
prava na nekrentinama Općine Kiseljak izvršila
upis kako slijedi : k.ĉ.broj 98/1 površine 1098 m2 u
vlasništvo Nikaĉević (Stjepana) Slavko sa dijelom
1/1, k.ĉ.broj 98/2 površine 1147 m2 u vlasništvo
Nikaĉević (Stjepana) Ivica sa dijelom 1/1, k.ĉ.broj
98/3 površine 1133 m2 u vlasništvo Nikaĉević
(Stjepana) Mato sa dijelom 1/1 i k.ĉ.broj 98/4
nekategorisani put površine 586 m2, dobro u općoj
upotrebi u vlasništvo SIZ-a za stambeno
kantonalnu oblast, Kiseljak Ul.8 april 2.
U postupku je utvrĊeno da je Povjerenstvo prilikom
izlaganja naĉinilo grešku te je k.ĉ.broj 98/4
nekategorisani put površine 586 m2, upisala kao
dobro u općoj upotrebi u vlasništvu SIZ-a za
stambeno kantonalnu oblast, a s obzirom da je ista
nastala od parcela koje su u vlasništvu podnosioca
zahtjeva, i ista sluţi iskljuĉivo kao pristupni put za
parcele k.ĉ.broj 98/1, k.ĉ. 98/2 i k.ĉ. 98/3 , trebala
je istu upisati kao nekategorisani put u
suvlasništvu Nikaĉević Slavko sa dijelom 1/3,
Nikaĉević Ivica sa dijelom 1/3 i Nikaĉević Mato sa
dijelom 1/3.
U postupku je utvrĊeno da Općinsko vijeće
Kiseljak nikada nije provodilo postupak za
utvrĊivanje javnog dobra-puta na nekretnini
oznaĉenoj kao k.ĉ.broj 98/4 a niti je donosilo
Rješenje o utvrĊivanju javnog dobra-puta, a po
zakonskim propisima javno dobro-put, jedino
moţe da utvrdi Općinsko vijeće donošenjem
Rješenja.
TakoĊer je utvrĊeno da SIZ za stambeno
kantonalnu oblast Kiseljak, Ul. 8 april 2, je
funkcionisao i radio do izbijanja ratnih sukoba u
BiH, te da isti više ne funkcioniše i ne radi poslije
ratnih sukoba u BiH, te da je jedino Općina
Kiseljak nadleţna da raspolaţe sa imovinom SIZ-a
za stambeno kantonalnu oblast Kiseljak.
Službeni glasnik Općine Kiseljak Broj 3. 03.listopad/oktobar 2013. godina Godina XII
Općinsko vijeće Kiseljak Općinsko vijeće Kiseljak
3
Na osnovu svega izloţenog odluĉeno je kao u
dispozitivu rješenja.
Pouka o pravnom lijeku: Protiv ovog rješenja ne
moţe se izjaviti ţalba ali se moţe pokrenuti
upravni spor podnošenjem tuţbe Kantonalnom
sudu Novi Travnik u roku od 30 dana nakon
dostavljanja Rješenja. Tuţba se podnosi
neposredno sudu u 2 primjerka.
PREDSJEDAVAJUĆI OPĆINSKOG VIJEĆA
KISELJAK
Prof. Benis Topalović
Broj: 01/1-31-527/13
Kiseljak, 26.06.2013.godine
Na temelju ĉlanka 13. Zakona o naĉelima lokalne
samouprave FBiH („Sl. novine F BiH“, Broj
49/06), ĉlanka 25. Statuta općine Kiseljak ( „Sl.
glasnik općine Kiseljak“, broj:03/09), a u
postupku davanja mišljenja Skupštini Kantona
Središnja Bosna, na prijedlog Odluke o osnivanju
lovišta na podruĉju Kantona Središnja
Bosna,Općinsko vijeće Kiseljak na 7. sjednici
odrţanoj dana 26.06. 2013.godine, donosi:
Z A K LJ U Ĉ A K
1. Općinsko vijeće Kiseljak daje pozitivno
mišljenje na prijedlog Odluke o osnivanju lovišta
na podruĉju Kantona Središnja Bosna.
2. Ovaj Zakljuĉak stupa na snagu narednog dana
od dana donošenja, a isti će se objaviti u
„Sluţbenom glasniku Općine Kiseljak“
PREDSJEDAVAJUĆI OPĆINSKOG VIJEĆA
KISELJAK
Prof. Benis Topalović
Broj:01/1-26-1473/13
Kiseljak, 26.06.2013.godine
Na osnovu svega izloţenog odluĉeno je kao u
dispozitivu rješenja.
Pouka o pravnom lijeku: Protiv ovog rješenja ne
moţe se izjaviti ţalba ali se moţe pokrenuti
upravni spor podnošenjem tuţbe Kantonalnom
sudu Novi Travnik u roku od 30 dana nakon
dostavljanja Rješenja. Tuţba se podnosi
neposredno sudu u 2 primjerka.
PREDSJEDAVAJUĆI OPĆINSKOG VIJEĆA
KISELJAK
Prof. Benis Topalović
Broj: 01/1-31-527/13
Kiseljak, 26.06.2013.godine
Na osnovu ĉlana 13. Zakona o naĉelima lokalne
samouprave FBiH („Sl. novine F BiH“, Broj
49/06), ĉlana 25. Statuta općine Kiseljak ( „Sl.
glasnik općine Kiseljak“, broj:03/09), a u
postupku davanja mišljenja Skupštini Kantona
Središnja Bosna, na prijedlog Odluke o osnivanju
lovišta na podruĉju Kantona Središnja
Bosna,Općinsko vijeće Kiseljak na 7. sjednici
odrţanoj dana 26.06. 2013.godine, donosi:
Z A K LJ U Ĉ A K
1. Općinsko vijeće Kiseljak daje pozitivno
mišljenje na prijedlog Odluke o osnivanju lovišta
na podruĉju Srednjobosanskog kantona..
2. Ovaj Zakljuĉak stupa na snagu narednog dana
od dana donošenja, a isti će se objaviti u
„Sluţbenom glasniku Općine Kiseljak“
PREDSJEDAVAJUĆI OPĆINSKOG VIJEĆA
KISELJAK
Prof. Benis Topalović
Broj: 01/1-26-1473/13
Kiseljak, 26.06.2013.godine
Službeni glasnik Općine Kiseljak Broj 3. 03.listopad/oktobar 2013. godina Godina XII
Općinsko vijeće Kiseljak Općinsko vijeće Kiseljak
4
Na temelju ĉlanka 13. Zakona o naĉelima lokalne
samouprave FBiH ( „Sl.novine FBiH“ br.49/06),
ĉlanka 25. Statuta općine Kiseljak ( „Sl.glasnik
općine Kiseljak“ br.03/09), ĉlanaka 29, 168, 174 i
174a Zakona o zaštiti i spašavanju ljudi i
materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća, (
„Sl.novine FBiH“, br. 39/03, 22/06 i 43/10),
Programa razvoja zaštite i spašavanja ljudi i mat.
dobara od prirodnih i drugih nesreća u KSB/SBK (
„Sl.novine SBK/KSB“, br. 13/11), Općinsko vijeće
Kiseljak na 7. sjednici odrţanoj 26.06.2013.
godine, d o n o s i
PROGRAM RAZVOJA
ZAŠTITE I SPAŠAVANJA LJUDI I
MATERIJALNIH DOBARA OD PRIRODNIH I
DRUGIH NESREĆA ZA PODRUĈJE OPĆINE
KISELJAK ZA RAZDOBLJE 2013.- 2018.
GODINE
U V O D
Ovaj program predstavlja okvirni i temeljni
dokument, kojim će se u pravcu razvoja i izgradnje
sustava zaštite i spašavanja, unaprijediti provedba
Zakona o zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih
dobara od prirodnih i drugih nesreća (u daljem
tekstu: Zakona o zaštiti i spašavanju) provedbeni i
drugi akti proistekli iz tog Zakona, odrediti
smjerovi razvoja kroz provedbu konkretnih
akcijskih planova i prioriteta, uskladiti i
funkcionalno objediniti rješenja nositelja planiranja
iz drugih sistemskih zakona koja se odnose na
ostvarivanje sadrţaja mjera zaštite i spašavanja,
posebice u ostvarivanju prevencije i postizanja
spremnosti za odgovor na prirodne i druge nesreća
na svim razinama/nivoima vlasti u općini Kiseljak
(u daljem tekstu općina Kiseljak).
Ovaj program razvoja sadrţi sljedeća pitanja:
1. Politiku razvoja zaštite i spašavanja ljudi i
materijalnih dobara od prirodnih i drugih
nesreća u općini Kiseljak.
2. Strateške ciljeve razvoja zaštite i spašavanja
ljudi i materijalnih dobara sa akcijskim
planovima njihove realizacije, gdje je
Na osnovu ĉlana 13. Zakona o naĉelima lokalne
samouprave FBiH ( „Sl.novine FBiH“ br.49/06),
ĉlana 25. Statuta općine Kiseljak ( „Sl.glasnik
općine Kiseljak“ br.03/09), ĉlanova 29, 168, 174 i
174a Zakona o zaštiti i spašavanju ljudi i
materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća, (
„Sl.novine FBiH“, br. 39/03, 22/06 i 43/10),
Programa razvoja zaštite i spašavanja ljudi i mat.
dobara od prirodnih i drugih nesreća u KSB/SBK (
„Sl.novine SBK/KSB“, br. 13/11), Općinsko vijeće
Kiseljak na 7. sjednici odrţanoj 26.06.2013.
godine, d o n o s i
PROGRAM RAZVOJA
ZAŠTITE I SPAŠAVANJA LJUDI I
MATERIJALNIH DOBARA OD PRIRODNIH I
DRUGIH NESREĆA ZA PODRUĈJE OPĆINE
KISELJAK ZA PERIOD 2013.- 2018.
GODINE
U V O D
Ovaj program predstavlja okvirni i temeljni
dokument, kojim će se u pravcu razvoja i izgradnje
sustava zaštite i spašavanja, unaprijediti provedba
Zakona o zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih
dobara od prirodnih i drugih nesreća (u daljem
tekstu: Zakona o zaštiti i spašavanju) provedbeni i
drugi akti proistekli iz tog Zakona, odrediti
smjerovi razvoja kroz provedbu konkretnih
akcijskih planova i prioriteta, uskladiti i
funkcionalno objediniti rješenja nositelja planiranja
iz drugih sistemskih zakona koja se odnose na
ostvarivanje sadrţaja mjera zaštite i spašavanja,
posebice u ostvarivanju prevencije i postizanja
spremnosti za odgovor na prirodne i druge nesreća
na svim razinama/nivoima vlasti u općini Kiseljak
(u daljem tekstu općina Kiseljak).
Ovaj program razvoja sadrţi sljedeća pitanja:
1. Politiku razvoja zaštite i spašavanja ljudi i
materijalnih dobara od prirodnih i drugih
nesreća u općini Kiseljak.
2. Strateške ciljeve razvoja zaštite i spašavanja
ljudi i materijalnih dobara sa akcijskim
planovima njihove realizacije, gdje je
Službeni glasnik Općine Kiseljak Broj 3. 03.listopad/oktobar 2013. godina Godina XII
Općinsko vijeće Kiseljak Općinsko vijeće Kiseljak
5
sadrţano i obraĊeno u procjeni ugroţenosti-
zakljuĉcima iz procjene ugroţenosti od:
zemljotresa, poplava i podzemnih voda,
klizišta, snjeţnih nanosa, vjetra, grada i
suše, epidemije zaraznih i drugih bolesti,
biljnih zaraznih bolesti, stoĉnih zaraznih
bolesti, prometnih nesreća, poţara,
eksplozija i drugih katastrofa, prirodnog
gasa, nafte i naftnih derivata, energetskih
postrojenja i kotlovnica, kontaminacije (u
daljem tekstu: pojedine prirodne i druge
nesreće)
3. Posebne dokumente o sadašnjem stanju
razvoja sustava/sistema zaštite i spašavanja
i naĉin realizacije zadataka iz Programa
razvoja u pojedinim oblastima.
- Stanje organizovanosti snaga i sredstava za zaštitu
i spašavanje od prirodnih i drugih nesreća,
preventivne mjere zaštite.
- Izvori financiranja, organizacija i funkcionisanje
zaštite i spašavanja.
4. Zadatak i naĉin ostvarivanja zaštite i
spašavanja sa smjernicama za organiziranost snaga
i sredstava, program osposobljavanja i obuĉavanja
za zaštitu i spašavanja.
Politikom razvoja zaštite i spašavanja ljudi i
materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća
utvrĊuje se politika, vizija, ciljevi, kao i strateški
procesi razvoja zaštite i spašavanja u općini
Kiseljak.
Politika razvoja jeste okvirni i temeljni dokument
kojim se omogućuje donošenje i provedba zakona,
provedbenih i drugih akata.
Strateški pravci razvoja zaštite i spašavanja i
njihovi akcijski planovi realiziranja su temelj
ostvarivanja vizije razvoja sustava/sistema zaštite i
spašavanja za podruĉje općine Kiseljak, za period
20013. – 2018. godina. Strateški pravci razvoja su
utemeljeni na viziji u ciljevima proklamiranih u
politiku razvoja.
Ova strategija, izraţena kroz utvrĊene strateške
pravce i akcijske planove, je izraz nastojanja da se
rastuća svijest o potrebi razvoja zaštite i spašavanja
u općini Kiseljak pretvori u jasan, cjeloviti i
dugoroĉan koncept.
sadrţano i obraĊeno u procjeni ugroţenosti-
zakljuĉcima iz procjene ugroţenosti od:
zemljotresa, poplava i podzemnih voda,
klizišta, snjeţnih nanosa, vjetra, grada i
suše, epidemije zaraznih i drugih bolesti,
biljnih zaraznih bolesti, stoĉnih zaraznih
bolesti, saobraćajnih nesreća, poţara,
eksplozija i drugih havarija, prirodnog gasa,
nafte i naftnih derivata, energetskih
postrojenja i kotlovnica, kontaminacije (u
daljem tekstu: pojedine prirodne i druge
nesreće)
3. Posebne dokumente o sadašnjem stanju
razvoja sustava/sistema zaštite i spašavanja
i naĉin realizacije zadataka iz Programa
razvoja u pojedinim oblastima.
- Stanje organizovanosti snaga i sredstava za
zaštitu i spašavanje od prirodnih i drugih nesreća,
preventivne mjere zaštite.
- Izvori finansiranja, organizacija i funkcionisanje
zaštite i spašavanja.
4. Zadatak i naĉin ostvarivanja zaštite i
spašavanja sa smjernicama za organiziranost snaga
i sredstava, program osposobljavanja i obuĉavanja
za zaštitu i spašavanja.
Politikom razvoja zaštite i spašavanja ljudi i
materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća
utvrĊuje se politika, vizija, ciljevi, kao i strateški
procesi razvoja zaštite i spašavanja u općini
Kiseljak.
Politika razvoja jeste okvirni i temeljni dokument
kojim se omogućuje donošenje i provedba zakona,
provedbenih i drugih akata.
Strateški pravci razvoja zaštite i spašavanja i
njihovi akcijski planovi realiziranja su temelj
ostvarivanja vizije razvoja sustava/sistema zaštite i
spašavanja za podruĉje općine Kiseljak, za period
20013. – 2018. godina. Strateški pravci razvoja su
utemeljeni na viziji u ciljevima proklamiranih u
politiku razvoja.
Ova strategija, izraţena kroz utvrĊene strateške
pravce i akcijske planove, je izraz nastojanja da se
rastuća svijest o potrebi razvoja zaštite i spašavanja
u općini Kiseljak pretvori u jasan, cjeloviti i
dugoroĉan koncept.
Službeni glasnik Općine Kiseljak Broj 3. 03.listopad/oktobar 2013. godina Godina XII
Općinsko vijeće Kiseljak Općinsko vijeće Kiseljak
6
Strategija razvoja potencira uvjetnost odrţivog
razvoja usklaĊivanjem ciljeva zaštite i spašavanja s
dugoroĉnim drţavnim, socijalno – sigurnosnim i
ekonomskim interesima, i obrnuto, ostvarivanje
gospodarskog i socijalno – sigurnosnog napretka,
ali uz dugoroĉno oĉuvanje ţivota i zdravlja ljudi,
materijalnih dobara i okoliša.
Strategija razvoja usmjerava društvena nastojanja
da sa podruĉja razvoja zaštite i spašavanja ostvare
sukladno sa njihovom prirodom, njihovim
ciljevima, dok ih u okvire funkcionalnog
sustava/sistema zaštite i spašavanja povezuje
zajedniĉki razvoj djelovanja – zaštita i spašavanje
ţivota i zdravlja ljudi, materijalnih dobara i okoliša
– te zajedniĉki ciljevi.
To podrazumijeva razlikovanje posebnih
funkcionalnih (sektorskih) podruĉja razvoja,
odnosno namjenskih institucija (nositelja
planiranja), koje su specifiĉno organizirane zbog
ostvarivanja navedene funkcije (upravni i struĉni
organi civilne zaštite), u odnosu na ostala podruĉja,
subjekte i nositelje planiranja, kojima je
ostvarivanje uloga i zadaća u sklopu zaštite i
spašavanja samo jedna od djelatnosti njihovog
zakonskog djelovanja, izuzev podruĉja prevencije.
Na kraju strategija razvoja nudi razumijevanje
naĉina ostvarivanja opredjeljenja definiranih u
politici razvoja, u kojoj je za svaki strateški cilj
jedinstveno utvrĊeno sljedeće:
1. Osvrt na sadašnje stanje;
2. Razvojnu viziju kroz ĉetiri djelovanja
(prevencija sa ublaţavanjem, pripravnost -
spremnost odgovor i oporavak).
Sve navedene pojave iz procjene ugroţenosti
teritorije općine Kiseljak mogu na razliĉit naĉin i s
razliĉitim intenzitetom, dimenzijama i
posljedicama ugroziti ljude i materijalna, odnosno
društvena dobra na podruĉju općine. Stoga je
potrebno najšire angaţiranje svih subjekata društva
u preduzimanju mjera na spreĉavanju opasnosti,
odnosno mjera za otklanjanje posljedica izazvanih
djelovanjem tih nepogoda.
Zaštita i spašavanje ljudi i materijalnih dobara od
prirodnih i drugih nesreća
Strategija razvoja potencira uvjetnost odrţivog
razvoja usklaĊivanjem ciljeva zaštite i spašavanja s
dugoroĉnim drţavnim, socijalno – sigurnosnim i
ekonomskim interesima, i obrnuto, ostvarivanje
gospodarskog i socijalno – sigurnosnog napretka,
ali uz dugoroĉno oĉuvanje ţivota i zdravlja ljudi,
materijalnih dobara i okoliša.
Strategija razvoja usmjerava društvena nastojanja
da sa podruĉja razvoja zaštite i spašavanja ostvare
sukladno sa njihovom prirodom, njihovim
ciljevima, dok ih u okvire funkcionalnog
sustava/sistema zaštite i spašavanja povezuje
zajedniĉki razvoj djelovanja – zaštita i spašavanje
ţivota i zdravlja ljudi, materijalnih dobara i okoliša
– te zajedniĉki ciljevi.
To podrazumijeva razlikovanje posebnih
funkcionalnih (sektorskih) podruĉja razvoja,
odnosno namjenskih institucija (nositelja
planiranja), koje su specifiĉno organizirane zbog
ostvarivanja navedene funkcije (upravni i struĉni
organi civilne zaštite), u odnosu na ostala podruĉja,
subjekte i nositelje planiranja, kojima je
ostvarivanje uloga i zadaća u sklopu zaštite i
spašavanja samo jedna od djelatnosti njihovog
zakonskog djelovanja, izuzev podruĉja prevencije.
Na kraju strategija razvoja nudi razumijevanje
naĉina ostvarivanja opredjeljenja definiranih u
politici razvoja, u kojoj je za svaki strateški cilj
jedinstveno utvrĊeno sljedeće:
1. Osvrt na sadašnje stanje;
2. Razvojnu viziju kroz ĉetiri djelovanja
(prevencija sa ublaţavanjem, pripravnost -
spremnost odgovor i oporavak).
Sve navedene pojave iz procjene ugroţenosti
teritorije općine Kiseljak mogu na razliĉit naĉin i s
razliĉitim intenzitetom, dimenzijama i
posljedicama ugroziti ljude i materijalna, odnosno
društvena dobra na podruĉju općine. Stoga je
potrebno najšire angaţovanje svih subjekata
društva u preduzimanju mjera na spreĉavanju
opasnosti, odnosno mjera za otklanjanje posljedica
izazvanih djelovanjem tih nepogoda.
Zaštita i spašavanje ljudi i materijalnih dobara od
prirodnih i drugih nesreća
Službeni glasnik Općine Kiseljak Broj 3. 03.listopad/oktobar 2013. godina Godina XII
Općinsko vijeće Kiseljak Općinsko vijeće Kiseljak
7
obuhvata:
- mjere za spreĉavanje opasnosti
- mjere za otklanjanje posljedica
Mjere za spreĉavanje opasnosti
Obuhvaćaju organizirane tehniĉke i druge mjere
kojima se otklanja ili smanjuje dejstvo prirodnih i
drugih nesreća i osiguravaju uslovi za organizirano
i efikasno otklanjanje posljedica izazvanih
nepogodama. To su, ustvari, preventivne mjere
koje se preduzimaju na spreĉavanju širenja
odreĊenih opasnosti koje mogu imati karakter
prirodnih i drugih nesreća.
Stanje provoĊenja ovih mjera ogleda se u prvom
redu u dosljednoj primjeni tehniĉkih i drugih mjera
kojima se osiguravaju sigurnost i dugotrajnost
konstrukcije, ureĊaja i opreme u izgradnji objekata,
mjera zaštite od poţara, spreĉavanja zaraznih
bolesti, izrada drenaţa i potpornih zidova za
spreĉavanje pojave klizišta, ispravnost prometne
signalizacije i redovnog odrţavanja prometnica,
pravilnog uskladištenja naftnih derivata te primjeni
propisa za zaštitu od gasa.
MeĊutim, rat i ratna razaranja ostavio je velike
posljedice na postojeća materijalna dobra, veliki
broj objekata je starijeg datuma gradnje koje ne
zadovoljavaju današnje kriterije neispravnost
vodovodne i kanalizacione mreţe, sjeĉa drveća,
uništena sredstva za zaštitu od poţara, bespravana
gradnja i niz drugih okolnosti koji su predmet ovog
Programa u narednom periodu za općinu Kiseljak
Mjere za otklanjanje posljedica
obuhvaćaju radnje i postupke kojima se osigurava
zaštita ljudi i materijalnih dobara i spreĉavanja
daljeg širenja posljedica, odnosno ublaţavanja
dejstva prirodnih i drugih nesreća.
Zaštitu i spašavanje provode graĊani, organi vlasti,
privredna društva i druga pravna lica, sluţbe zaštite
obuhvata:
- mjere za spreĉavanje opasnosti
- mjere za otklanjanje posljedica
Mjere za spreĉavanje opasnosti
Obuhvataju organizaciono tehniĉke i druge mjere
kojima se otklanja ili smanjuje dejstvo prirodnih i
drugih nesreća i obezbjeĊuju uslovi za
organizovano i efikasno otklanjanje posljedica
izazvanih nepogodama. To su, ustvari, preventivne
mjere koje se preduzimaju na spreĉavanju širenja
odreĊenih opasnosti koje mogu imati karakter
prirodnih i drugih nesreća.
Stanje provoĊenja ovih mjera ogleda se u prvom
redu u dosljednoj primjeni tehniĉkih i drugih mjera
kojima se obezbjeĊuje sigurnost i dugotrajnost
konstrukcije, ureĊaja i opreme u izgradnji objekata,
mjera zaštite od poţara, spreĉavanja zaraznih
bolesti, izrada drenaţa i potpornih zidova za
spreĉavanje pojave klizišta, ispravnost saobraćajne
signalizacije i redovnog odrţavanja saobraćajnica,
pravilnog uskladištenja naftnih derivata te primjeni
propisa za zaštitu od gasa.
MeĊutim, rat i ratna razaranja ostavio je velike
posljedice na postojeća materijalna dobra, veliki
broj objekata je starijeg datuma gradnje koje ne
zadovoljavaju današnje kriterije neispravnost
vodovodne i kanalizacione mreţe, sjeĉa drveća,
uništena sredstva za zaštitu od poţara, bespravana
gradnja i niz drugih okolnosti koji su predmet ovog
Programa u narednom periodu za općinu Kiseljak
Mjere za otklanjanje posljedica
obuhvataju radnje i postupke kojima se
obezbjeĊuje zaštita ljudi i materijalnih dobara i
spreĉavanja daljeg širenja posljedica, odnosno
ublaţavanja dejstva prirodnih i drugih nesreća.
Zaštitu i spašavanje provode graĊani, organi vlasti,
privredna društva i druga pravna lica, sluţbe zaštite
Službeni glasnik Općine Kiseljak Broj 3. 03.listopad/oktobar 2013. godina Godina XII
Općinsko vijeće Kiseljak Općinsko vijeće Kiseljak
8
i spašavanja, stoţer ,jedinice i povjerenici civilne
zaštite u okviru svojih prava i nadleţnosti, a na
principima suradnje, solidarnosti i uzajamnosti svih
uĉesnika u spreĉavanju ili ublaţavanju opasnosti .
Organizacija i funkcioniranju sistema zaštite koji se
ostvaruje putem civilne zaštite kao i zadaci svih
struktura upotrebe i rukovoĊenja u sistemu civilne
zaštite kao i smjernice za dalji razvoj obuhvaćeni
su ovim Programom.
Za sve opasnosti od prirodnih, tehniĉko-
tehnoloških i drugih nesreća pojedinaĉno su
obraĊene procjene, preventivne mjere,
organizovanost snaga i sredstava kao i zadaci
pojedinih struktura za ublaţavanje i otklanjanje
eventualnih posljedica.
Procjena ugroţenosti općine Kiseljak je raĊena na
osnovu slijedećih elemenata: prirodno-georafske
karakteristike podruĉja općine: zemljopisni poloţaj,
reljef, veliĉina podruĉja, geološko-hidrološki,
orografski, klimatski i seizmiĉki uslovi i njihov
uticaj na pojave prirodnih nepogoda; uzroci i
pojave koje mogu dovesti do nastajanja prirodnih
nepogoda koji obuhvaćaju vrste i stepen opasnosti
od nastajanja prirodnih nepogoda, uĉestalost
pojavljivanja, intenzitet djelovanja, vrijeme trajanja
i moguće posljedice po ljude i materijalna dobra
vrste i koliĉine opasnih materija koje se koriste u
tehnološkom procesu preduzeća i drugih pravnih
lica na podruĉju općine, a koja mogu izazvati
nastajanje prirodnih i drugih nepogoda; ekonomska
i urbana izgraĊenost podruĉja općine: prometni i
drugi sistemi, broj i raspored stambenih zgrada i
drugih objekata i uticaj stambene izgraĊenosti na
organizaciju zaštite i njeno provoĊenje,
stanovništvo; vrste, koliĉine i vrijednosti znaĉajnih
materijalnih dobara koja mogu biti ugroţena
prirodnim i drugim nepogodama; stanje
organiziranost i ostvarivanje postojeće zaštite, a
naroĉito preventivne zaštite i problemi u
funkcioniranju zaštite, mjera za uĉešće u zaštiti u
toku djelovanja prirodne nepogode; stanje snaga
civilne zaštite i drugih snaga i sredstava koja se
mogu angaţirati na zadacima zaštite od prirodnih
nepogoda u općini, poduzećima, mjesnim
i spašavanja, štabovi ,jedinice i povjerenici civilne
zaštite u okviru svojih prava i nadleţnosti, a na
principima suradnje, solidarnosti i uzajamnosti svih
uĉesnika u spreĉavanju ili ublaţavanju opasnosti .
Organizacija i funkcionisanje sistema zaštite koji se
ostvaruje putem civilne zaštite kao i zadaci svih
struktura upotrebe i rukovoĊenja u sistemu civilne
zaštite kao i smjernice za dalji razvoj obuhvaćeni
su ovim Programom.
Za sve opasnosti od prirodnih, tehniĉko-
tehnoloških i drugih nesreća pojedinaĉno su
obraĊene procjene, preventivne mjere,
organizovanost snaga i sredstava kao i zadaci
pojedinih struktura za ublaţavanje i otklanjanje
eventualnih posljedica.
Procjena ugroţenosti općine Kiseljak je raĊena na
osnovu slijedećih elemenata: prirodno-geografske
karakteristike podruĉja općine: geografski poloţaj,
reljef, veliĉina podruĉja, geološko-hidrološki,
orografski, klimatski i seizmiĉki uslovi i njihov
uticaj na pojave prirodnih nepogoda; uzroci i
pojave koje mogu dovesti do nastajanja prirodnih
nepogoda koji obuhvataju vrste i stepen opasnosti
od nastajanja prirodnih nepogoda, uĉestalost
pojavljivanja, intenzitet djelovanja, vrijeme trajanja
i moguće posljedice po ljude i materijalna dobra
vrste i koliĉine opasnih materija koje se koriste u
tehnološkom procesu preduzeća i drugih pravnih
lica na podruĉju općine, a koja mogu izazvati
nastajanje prirodnih i drugih nepogoda; ekonomska
i urbana izgraĊenost podruĉja općine: saobraćajni i
drugi sistemi, broj i raspored stambenih zgrada i
drugih objekata i uticaj stambene izgraĊenosti na
organizaciju zaštite i njeno provoĊenje,
stanovništvo; vrste, koliĉine i vrijednosti znaĉajnih
materijalnih dobara koja mogu biti ugroţena
prirodnim i drugim nepogodama; stanje
organizovanosti i ostvarivanje postojeće zaštite, a
naroĉito preventivne zaštite i problemi u
funkcionisanju zaštite, mjera za uĉešće u zaštiti u
toku djelovanja prirodne nepogode; stanje snaga
civilne zaštite i drugih snaga i sredstava koja se
mogu angaţovati na zadacima zaštite od prirodnih
nepogoda u općini, preduzećima, mjesnim
Službeni glasnik Općine Kiseljak Broj 3. 03.listopad/oktobar 2013. godina Godina XII
Općinsko vijeće Kiseljak Općinsko vijeće Kiseljak
9
zajednicama i drugim pravnim licima.
Zadaci utvrĊeni Programom zaštite i spašavanja,
razraĊuju se u planovima zaštite i spašavanja. Sve
pojave na razliĉit naĉin i sa razliĉitim intenzitetom
mogu ugroziti podruĉje općine Kiseljak.
MeĊutim, prvenstveno najveća ugroţenost za
podruĉje općine Kiseljak prijeti od poplava i NUS-
a (neeksplodirana ubojna sredstva) i minskih polja,
te zahtjeva najšire angaţovanje svih subjekata na
poduzimanju mjera za spreĉavanje opasnosti.
1. POLITIKA RAZVOJA ZAŠTITE I
SPAŠAVANJA LJUDI I MATERIJALNIH
DOBARA OD PRIRODNIH I DRUGIH
NESREĆA
Politika razvoja zaštite i spašavanja ljudi i
materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća
za podruĉje općine Kiseljak utvrĊuje se politika,
vizija i ciljevi, kao i strateški procesi razvoja zaštite
i spašavanja za podruĉje općine Kiseljak.
Politika razvoja jeste okvirni i temeljni dokument,
kojim se omogućuje donošenje i provedba zakona,
provedbenih i drugih akata, odluĉuje o temeljnim
naĉelima i opredjeljenjima, podruĉjima razvoja,
akcijskim planovima i prioritetima na razini općine
Kiseljak .
1.1. Vizija i ciljevi
Kako je cilj strateškog razvojnog planiranja
integralni razvoj, pri ĉemu se integralni razvoj ne
treba shvatiti kao usporedno ostvarivanje politiĉko
– ekonomskih , socijalno – sigurnosnih i ciljeva
zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara, već
kao ostvarenje jednog cilja koji integrira sve troje.
To ne znaĉi integrirati tri problema u program,
nego integrirati tri problema u jedinstvenu viziju
razvoja i iz nje izvedenih ciljeva.
Program razvoja zaštite i spašavanja ljudi i
materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća
za podruĉje općine Kiseljak treba krenuti od
postojeće situacije i kljuĉnih problema sustava
zaštite i spašavanja, raspoznajući buduće ciljeve
zajednicama i drugim pravnim licima.
Zadaci utvrĊeni Programom zaštite i spašavanja,
razraĊuju se u planovima zaštite i spašavanja. Sve
pojave na razliĉit naĉin i sa razliĉitim intenzitetom
mogu ugroziti podruĉje općine Kiseljak.
MeĊutim, prvenstveno najveća ugroţenost za
podruĉje općine Kiseljak prijeti od poplava i NUS-
a (neeksplodirana ubojna sredstva) i minskih polja,
te zahtjeva najšire angaţovanje svih subjekata na
poduzimanju mjera za spreĉavanje opasnosti.
1. POLITIKA RAZVOJA ZAŠTITE I
SPAŠAVANJA LJUDI I MATERIJALNIH
DOBARA OD PRIRODNIH I DRUGIH
NESREĆA
Politika razvoja zaštite i spašavanja ljudi i
materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća
za podruĉje općine Kiseljak utvrĊuje se politika,
vizija i ciljevi, kao i strateški procesi razvoja zaštite
i spašavanja za podruĉje općine Kiseljak.
Politika razvoja jeste okvirni i temeljni dokument,
kojim se omogućuje donošenje i provedba zakona,
provedbenih i drugih akata, odluĉuje o temeljnim
naĉelima i opredjeljenjima, podruĉjima razvoja,
akcijskim planovima i prioritetima na nivou općine
Kiseljak .
1.1. Vizija i ciljevi
Kako je cilj strateškog razvojnog planiranja
integralni razvoj, pri ĉemu se integralni razvoj ne
treba shvaćati kao usporedno ostvarivanje politiĉko
– ekonomskih , socijalno – sigurnosnih i ciljeva
zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara, već
kao ostvarenje jednog cilja koji integrira sve troje.
To ne znaĉi integrirati tri problema u program,
nego integrirati tri problema u jedinstvenu viziju
razvoja i iz nje izvedenih ciljeva.
Program razvoja zaštite i spašavanja ljudi i
materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća
za podruĉje općine Kiseljak treba krenuti od
postojeće situacije i kljuĉnih problema sustava
zaštite i spašavanja, raspoznajući buduće ciljeve
Službeni glasnik Općine Kiseljak Broj 3. 03.listopad/oktobar 2013. godina Godina XII
Općinsko vijeće Kiseljak Općinsko vijeće Kiseljak
10
razvoja zaštite i spašavanja, povezujući sadašnjost i
budućnost kao ostvarivanje ţeljenog cilja.
Osloncem na postojeću razvijenost upravnih i
operativno – struĉnih tijela, sluţbi i postrojbi
civilne zaštite, u potpunosti funkcionalno integrirati
postojeću nepovezanost znaĉajnih elemenata
sustava/sistema zaštite i spašavanja u tijelima
uprave, posebice u protupoţarnoj zaštiti i
vatrogastvu, zaštiti od poplava i spašavanju na
vodi, higijensko – epidemiološkoj sluţbi,
zdravstvenih ekipa u okviru sluţbi hitne pomoći,
kapacitete oruţanih snaga BiH, MUP-a i policije,
kao i drugih pravnih osoba od znaĉaja za zaštitu i
spašavanje da se ozbiljnije zakoraĉi ka suštinskim
podruĉjima zaštite i spašavanja u postizanju
pripravnosti i spremnosti za uspješan odgovor na
prijetnje od prirodnih i drugih nesreća.
1.2. Vizija razvoja
Donošenjem Zakona o zaštiti i spašavanju,
Federacija BiH, kantoni, jedinice lokalne
samouprave, zakonodavna i izvršna vlast, pravne
osobe i graĊani stekli su pravo i obvezu/obavezu
izgradnje sustava/sistema zaštite i spašavanja ljudi i
materijalnih dobara i okoliša od prirodnih i drugih
nesreća.
Općim zakljuĉcima iz Procjene ugroţenosti općine
Kiseljak od prirodnih i drugih nesreća , ukazuje se
na nuţnost provoĊenja planskih i operativno –
struĉnih mjera zaštite i spašavanja, za postizanje
spremnosti u odgovoru na prijetnje od prirodnih i
drugih nesreća i kljuĉnih opasnosti kod svih
nositelja planiranja: zakonodavne i izvršne vlasti,
pravnih osoba i graĊana.
Materijalno – tehniĉkim opremanjem operativnih
snaga, edukacijom stoţera civilne zaštite za
upravljanje u prirodnim i drugim nesrećama i osoba
za voĊenje akcija zaštite i spašavanja, uspostavom
sustava/sistema obrazovanja za potrebe zaštite i
spašavanja i razvijanjem svjesnosti kod graĊana u
mjestima gdje ţive i rade, omogućiti smanjenje
uticaja prirodnih i drugih nesreća za graĊane i
materijalna dobara.
1.3. Ciljevi razvoja
Imajući u vidu iskustva proteklog teškog razdoblja,
razvoja zaštite i spašavanja, povezujući sadašnjost i
budućnost kao ostvarivanje ţeljenog cilja.
Osloncem na postojeću razvijenost upravnih i
operativno – struĉnih tijela, sluţbi i jedinica civilne
zaštite, u potpunosti funkcionalno integrirati
postojeću nepovezanost znaĉajnih elemenata
sustava/sistema zaštite i spašavanja u tijelima
uprave, posebice u protupoţarnoj zaštiti i
vatrogastvu, zaštiti od poplava i spašavanju na
vodi, higijensko – epidemiološkoj sluţbi,
zdravstvenih ekipa u okviru sluţbi hitne pomoći,
kapacitete oruţanih snaga BiH, MUP-a i policije,
kao i drugih pravnih osoba od znaĉaja za zaštitu i
spašavanje da se ozbiljnije zakoraĉi ka suštinskim
podruĉjima zaštite i spašavanja u postizanju
pripravnosti i spremnosti za uspješan odgovor na
prijetnje od prirodnih i drugih nesreća.
1.2. Vizija razvoja
Donošenjem Zakona o zaštiti i spašavanju,
Federacija BiH, kantoni, jedinice lokalne
samouprave, zakonodavna i izvršna vlast, pravne
osobe i graĊani stekli su pravo i obvezu/obavezu
izgradnje sustava/sistema zaštite i spašavanja ljudi i
materijalnih dobara i okoliša od prirodnih i drugih
nesreća.
Općim zakljuĉcima iz Procjene ugroţenosti općine
Kiseljak od prirodnih i drugih nesreća , ukazuje se
na nuţnost provoĊenja planskih i operativno –
struĉnih mjera zaštite i spašavanja, za postizanje
spremnosti u odgovoru na prijetnje od prirodnih i
drugih nesreća i kljuĉnih opasnosti kod svih
nositelja planiranja: zakonodavne i izvršne vlasti,
pravnih osoba i graĊana.
Materijalno – tehniĉkim opremanjem operativnih
snaga, edukacijom štaba civilne zaštite za
upravljanje u prirodnim i drugim nesrećama i osoba
za voĊenje akcija zaštite i spašavanja, uspostavom
sustava/sistema obrazovanja za potrebe zaštite i
spašavanja i razvijanjem svjesnosti kod graĊana u
mjestima gdje ţive i rade, omogućiti smanjenje
uticaja prirodnih i drugih nesreća za graĊane i
materijalna dobara.
1.3. Ciljevi razvoja
Imajući u vidu iskustva proteklog teškog razdoblja,
Službeni glasnik Općine Kiseljak Broj 3. 03.listopad/oktobar 2013. godina Godina XII
Općinsko vijeće Kiseljak Općinsko vijeće Kiseljak
11
pojave, dogaĊaje i trendove koji imaju ili mogu
imati utjecaj na organizaciju i funkcioniranje
sustava/sistema zaštite i spašavanja ljudi i
materijalnih dobara za buduće razdoblje od 2013. –
2018. godine izrade se sljedeći ciljevi:
- Uspostavljanje sustava/sistema zaštite i
spašavanja koji će biti u stanju djelovati i
odgovoriti na sve potencijalna ugroţavanja,
na naĉin da cjelovito i dugoroĉno zadovolji
potrebe općine i njenih graĊana, na
smanjenju utjecaja prirodnih i drugih
nesreća na ţivot i zdravlje ljudi, materijalna
dobra i okoliš, te uĉinkovitom otklanjanju
posljedica prirodnih i drugih nesreća ako se
dogode;
- Organiziranje sluţbi zaštite i spašavanja
kod pravnih osoba ĉija je djelatnost
podudarna ili sliĉna potrebama u zaštiti i
spašavanju i koji imaju odgovarajuće
resurse na svim razinama/nivoima od
jedinica lokalne samouprave do Kantona.
Tamo gdje ne postoje uvjeti osnivanja
sluţbi zaštite i spašavanja kod pravnih
osoba, osnivati postrojbe civilne zaštite
specijalizirane namjene ovisno od procjene
ugroţenosti;
- Organizirati i izgraditi djelotvoran i
prilagodljiv sustav/sistem zaštite i
spašavanja ljudi i materijalnih dobara
usmjeren na ostvarivanje vizije i ciljeva po
svakom elementu posebice na povećanju
stupnja/stepena prevencije, sukladno
karakteru politiĉko – pravnog,
administrativno – teritorijalnog ureĊenja,
zakljuĉcima iz Procjene ugroţenosti;
- Definirati i izgraditi podesnu strukturu
snaga za zaštitu i spašavanje ĉija će
okosnica biti pravne osobe koje se u okviru
redovite djelatnosti bave nekim od poslova
zaštite i spašavanja i posjeduje visoku
razinu spremnosti, a ostale parcijalne
kapacitete zakonski harmonizirati (nevladin
sektor, udruge graĊana, vatrogastvo i
protupoţarna zaštita, radio – amaterstvo
itd.) i njihovu djelatnost u cijelosti
pojave, dogaĊaje i trendove koji imaju ili mogu
imati utjecaj na organizaciju i funkcioniranje
sustava/sistema zaštite i spašavanja ljudi i
materijalnih dobara za buduće razdoblje od 2013. –
2018. godine izrade se sljedeći ciljevi:
- Uspostavljanje sustava/sistema zaštite i
spašavanja koji će biti u stanju djelovati i
odgovoriti na sve potencijalna ugroţavanja,
na naĉin da cjelovito i dugoroĉno zadovolji
potrebe općine i njenih graĊana, na
smanjenju utjecaja prirodnih i drugih
nesreća na ţivot i zdravlje ljudi, materijalna
dobra i okoliš, te uĉinkovitom otklanjanju
posljedica prirodnih i drugih nesreća ako se
dogode;
- Organiziranje sluţbi zaštite i spašavanja
kod pravnih osoba ĉija je djelatnost
podudarna ili sliĉna potrebama u zaštiti i
spašavanju i koji imaju odgovarajuće
resurse na svim razinama/nivoima od
jedinica lokalne samouprave do Kantona.
Tamo gdje ne postoje uvjeti osnivanja
sluţbi zaštite i spašavanja kod pravnih
osoba, osnivati postrojbe civilne zaštite
specijalizirane namjene ovisno od procjene
ugroţenosti;
- Organizirati i izgraditi djelotvoran i
prilagodljiv sustav/sistem zaštite i
spašavanja ljudi i materijalnih dobara
usmjeren na ostvarivanje vizije i ciljeva po
svakom elementu posebice na povećanju
stupnja/stepena prevencije, sukladno
karakteru politiĉko – pravnog,
administrativno – teritorijalnog ureĊenja,
zakljuĉcima iz Procjene ugroţenosti;
- Definirati i izgraditi podesnu strukturu
snaga za zaštitu i spašavanje ĉija će
okosnica biti pravne osobe koje se u okviru
redovite djelatnosti bave nekim od poslova
zaštite i spašavanja i posjeduje visoku
razinu spremnosti, a ostale parcijalne
kapacitete zakonski harmonizirati (nevladin
sektor, udruge graĊana, vatrogastvo i
protupoţarna zaštita, radio – amaterstvo
itd.) i njihovu djelatnost u cijelosti
Službeni glasnik Općine Kiseljak Broj 3. 03.listopad/oktobar 2013. godina Godina XII
Općinsko vijeće Kiseljak Općinsko vijeće Kiseljak
12
integrirati u jedinstven sustav/sistem zaštite
i spašavanja;
- Osposobiti kapacitete za pruţanje i prihvat
meĊunarodne pomoći kroz izgradnju
sustava zaštite i spašavanja, posebice preko
Ministarstva sigurnosti BiH i drugih
odrţivih tijela, kroz standarde i
harmonizirati sustav/sistem planiranja
civilnog sektora za djelovanje u prirodnim i
drugim nesrećama te upravljanje u krizama
s drugim općinama, kantonom, Federacijom
BiH, Republikom Srpskom i drugim
susjednim drţavama i širem strategijskom
kontekstu Europe (NATO) UN.
1.4. Podruĉja razvoja sustava/sistema zaštite i
spašavanja
Planiranje razvoja sustava/sistema zaštite i
spašavanja za suprotstavljanje prirodnim i drugim
nesrećama je izvodljiv i isplativ naĉin da se osigura
uĉinkovito suoĉavanje s posljedicama djelovanja
tih nesreća. Brzo i uĉinkovito djelovanje
operativnih snaga zaštite i spašavanja uz dobro
provedenu suradnju i koordinaciju, odnosno
upravljanje u prirodnim i drugim nesrećama, moţe
spasiti mnoge ţivote, smanjiti socijalno –
ekonomske, politiĉke i sigurnosne poremećaje,
sprijeĉiti lanac naknadnih nesreća, koje mogu
izazvati i veće posljedice od utjecaja prirode ili
druge nesreće koja se već dogodila.
Programom razvoja uspostavlja se meĊuresorna
suradnja nositelja planiranja, veza izmeĊu razliĉitih
struĉnih profesionalnih i dragovoljnih skupina i
ukazuje na elemente njihovog zakonskog i
funkcionalnog djelovanja u produciranju
mogućnosti novog, prikladnog odgovora društvene
zajednice na prirodne i druge nesreće.
Od Programa razvoja ne oĉekuje se da će
omogućiti upravljanje i operativni razvoj
namjenskih kapaciteta zaštite i spašavanja za sluĉaj
prirodnih i drugih nesreća, ali se oĉekuje smjer i
pravac izgradnje i integriranje elemenata u
jedinstven sustav/sistem zaštite i spašavanja koji
omogućuje općini, organizacijama, zajednicama i
integrirati u jedinstven sustav/sistem zaštite
i spašavanja;
- Osposobiti kapacitete za pruţanje i prihvat
meĊunarodne pomoći kroz izgradnju
sustava zaštite i spašavanja, posebice preko
Ministarstva sigurnosti BiH i drugih
odrţivih tijela, kroz standarde i
harmonizirati sustav/sistem planiranja
civilnog sektora za djelovanje u prirodnim i
drugim nesrećama te upravljanje u krizama
s drugim općinama, kantonom, Federacijom
BiH, Republikom Srpskom i drugim
susjednim drţavama i širem strategijskom
kontekstu Europe (NATO) UN.
1.4. Podruĉja razvoja sustava/sistema zaštite i
spašavanja
Planiranje razvoja sustava/sistema zaštite i
spašavanja za suprotstavljanje prirodnim i drugim
nesrećama je izvodljiv i isplativ naĉin da se osigura
uĉinkovito suoĉavanje s posljedicama djelovanja
tih nesreća. Brzo i uĉinkovito djelovanje
operativnih snaga zaštite i spašavanja uz dobro
provedenu suradnju i koordinaciju, odnosno
upravljanje u prirodnim i drugim nesrećama, moţe
spasiti mnoge ţivote, smanjiti socijalno –
ekonomske, politiĉke i sigurnosne poremećaje,
sprijeĉiti lanac naknadnih nesreća, koje mogu
izazvati i veće posljedice od utjecaja prirode ili
druge nesreće koja se već dogodila.
Programom razvoja uspostavlja se meĊuresorna
suradnja nositelja planiranja, veza izmeĊu razliĉitih
struĉnih profesionalnih i dragovoljnih skupina i
ukazuje na elemente njihovog zakonskog i
funkcionalnog djelovanja u produciranju
mogućnosti novog, prikladnog odgovora društvene
zajednice na prirodne i druge nesreće.
Od Programa razvoja ne oĉekuje se da će
omogućiti upravljanje i operativni razvoj
namjenskih kapaciteta zaštite i spašavanja za sluĉaj
prirodnih i drugih nesreća, ali se oĉekuje smjer i
pravac izgradnje i integriranje elemenata u
jedinstven sustav/sistem zaštite i spašavanja koji
omogućuje općini, organizacijama, zajednicama i
Službeni glasnik Općine Kiseljak Broj 3. 03.listopad/oktobar 2013. godina Godina XII
Općinsko vijeće Kiseljak Općinsko vijeće Kiseljak
13
ovlaštenim pojedincima i graĊanima da brzo i
uĉinkovito odgovore na prirodne i druge nesreće.
Utjecaji prirodnih i drugih nesreća razlikuju se po
naĉinu iskazivanja, razinama/nivoima i vrsti
izazvanih oštećenja, geografskom obujmu/obimu,
rasporedu izazvanih šteta i stupnju/stepenu
upozorenja koji se moţe oĉekivati. Ali naĉini
odgovora, ukljuĉeni nositelji planiranja (sluţbe i
druga tijela uprave), sektori – oblasti, protok
informacija, naĉin ostvarivanja komunikacijsko –
informacijske podrške upravljanju u prirodnim i
drugim nesrećama i drugi dijelovi ţurnog odgovora
zajednice, imaju jasne sliĉnosti.
Razvoj zaštite i spašavanja uistinu treba biti
usmjeren postizanju uspješnog odgovora na
prirodne i druge nesreće, spašavanju ţivota,
skrbi/pomoći za beskućnike, ostvarivanju mjera
oporavka i odrţanju kontinuiteta umješnog
upravljanja u prirodnoj i drugoj nesreći na
pogoĊenom podruĉju.
Petogodišnjem Programu razvoja omogućuje se
uobiĉajeno godišnje planiranje, izrada planova
zaštite i spašavanja temeljem vaţnih podataka iz
Procjene ugroţenosti, nadzor i odgovornost nad
provoĊenjem i kontinuirane popravke postojećih
rješenja u odnosu na promijenjene okolnosti,
mjesto zbivanja, jaĉinu i toĉne osobine hitnosti
kojima će trebati upravljati.
Koncept strateškog programiranja i planiranja
sustava/sistema zaštite i spašavanja ljudi i
materijalnih dobara se struĉno, metodski i logiĉki
podrazumijeva u okviru dvije faze i u ĉetiri (4)
meĊusobno povezanih podruĉja razvoja i to:
Faza smanjenja rizika koji prethodi prirodnoj i
drugoj nesreći
a) Prevencija od prirodnih i drugih nesreća,
b) Ublaţavanje kao dio podruĉja prevencije,
c) Pripravnost/spremnost za odgovor na
izvanredne situacije
Faza odgovora i oporavka nakon prirodne ili
druge nesreće obuhvaća:
a) Odgovor,
b) Oporavak.
ovlaštenim pojedincima i graĊanima da brzo i
uĉinkovito odgovore na prirodne i druge nesreće.
Utjecaji prirodnih i drugih nesreća razlikuju se po
naĉinu iskazivanja, razinama/nivoima i vrsti
izazvanih oštećenja, geografskom obujmu/obimu,
rasporedu izazvanih šteta i stupnju/stepenu
upozorenja koji se moţe oĉekivati. Ali naĉini
odgovora, ukljuĉeni nositelji planiranja (sluţbe i
druga tijela uprave), sektori – oblasti, protok
informacija, naĉin ostvarivanja komunikacijsko –
informacijske podrške upravljanju u prirodnim i
drugim nesrećama i drugi dijelovi ţurnog odgovora
zajednice, imaju jasne sliĉnosti.
Razvoj zaštite i spašavanja suštinski treba biti
usmjeren postizanju uspješnog odgovora na
prirodne i druge nesreće, spašavanju ţivota,
skrbi/pomoći za beskućnike, ostvarivanju mjera
oporavka i odrţanju kontinuiteta umješnog
upravljanja u prirodnoj i drugoj nesreći na
pogoĊenom podruĉju.
Petogodišnjem Programu razvoja omogućuje se
uobiĉajeno godišnje planiranje, izrada planova
zaštite i spašavanja temeljem vaţnih podataka iz
Procjene ugroţenosti, nadzor i odgovornost nad
provoĊenjem i kontinuirane popravke postojećih
rješenja u odnosu na promijenjene okolnosti,
mjesto zbivanja, jaĉinu i toĉne osobine hitnosti
kojima će trebati upravljati.
Koncept strateškog programiranja i planiranja
sustava/sistema zaštite i spašavanja ljudi i
materijalnih dobara se struĉno, metodski i logiĉki
podrazumijeva u okviru dvije faze i u ĉetiri (4)
meĊusobno povezanih podruĉja razvoja i to:
Faza smanjenja rizika koji prethodi prirodnoj i
drugoj nesreći
d) Prevencija od prirodnih i drugih nesreća,
e) Ublaţavanje kao dio podruĉja prevencije,
f) Pripravnost/spremnost za odgovor na
izvanredne situacije
Faza odgovora i oporavka nakon prirodne ili
druge nesreće obuhvaća:
c) Odgovor,
d) Oporavak.
Službeni glasnik Općine Kiseljak Broj 3. 03.listopad/oktobar 2013. godina Godina XII
Općinsko vijeće Kiseljak Općinsko vijeće Kiseljak
14
Faza smanjenja rizika koji prethodi prirodnoj
ili drugoj nesreći i obuhvaća:
a) Prevencija od prirodnih i drugih nesreća
Prevencija kao razvojno podruĉje zaštite i
spašavanja jeste središnja toĉka aktivnosti nositelja
planiranja institucija javne vlasti, pravnih osoba i
graĊana u pripremama društvene zajednice za
odgovor na izazove prirodnih i drugih nesreća.
Cilj prevencije je sprjeĉavanje, onemogućavanje i
smanjenje rizika i izvora ugroţavanja, te
sprjeĉavanje i ublaţavanje posljedica tih nesreća.
Planiranje mjera prevencije ostvaruje se kroz
programe i planove zaštite od prirodnih i drugih
nesreća u okviru razvojnog ciklusa za pojedine
djelatnosti u kontekstu slijedećih aspekata:
- Planiranje odrţivog razvoja društvene
zajednice na svim razinama drţavne
strukture;
- Najprikladnija politika drţavnog
upravljanja u prirodnim i drugim
nesrećama;
- Prikladnim zakonodavstvom o zaštiti i
spašavanju;
- Planiranjem u zaštiti i spašavanju (planovi
zaštite i spašavanja od prirodnih i drugih
nesreća).
ProvoĊenje preventivnih mjera, sukladno
zakljuĉcima iz Procjene ugroţenosti, osobito je
vaţno:
- U oblasti zakonodavstva;
- U oblasti zaštite zdravlja ljudi (epidemije);
- U oblasti planiranja prostornog razvoja,
graĊenja i urbanizma (zaštita od potresa,
rušenja, odrona, klizanja i slijeganja tla);
- U oblasti zaštite okoliša, šuma i voda, bilja i
biljnih proizvoda (upravljanje otpadom,
biljne bolesti i štetoĉine, poţari i poplave,
protugradna zaštita, oluja i mraz);
- U oblasti energetike i industrije ( eksplozije
plinova i opasnih tvari);
- U oblasti zaštite ţivotinja i namirnica
ţivotinjskog podrijetla (epizootije,
Faza smanjenja rizika koji prethodi prirodnoj
ili drugoj nesreći i obuhvaća:
c) Prevencija od prirodnih i drugih nesreća
Prevencija kao razvojno podruĉje zaštite i
spašavanja jeste središnja taĉka aktivnosti nositelja
planiranja institucija javne vlasti, pravnih osoba i
graĊana u pripremama društvene zajednice za
odgovor na izazove prirodnih i drugih nesreća.
Cilj prevencije je sprjeĉavanje, onemogućavanje i
smanjenje rizika i izvora ugroţavanja, te
sprjeĉavanje i ublaţavanje posljedica tih nesreća.
Planiranje mjera prevencije ostvaruje se kroz
programe i planove zaštite od prirodnih i drugih
nesreća u okviru razvojnog ciklusa za pojedine
djelatnosti u kontekstu slijedećih aspekata:
- Planiranje odrţivog razvoja društvene
zajednice na svim razinama drţavne
strukture;
- Najprikladnija politika drţavnog
upravljanja u prirodnim i drugim
nesrećama;
- Prikladnim zakonodavstvom o zaštiti i
spašavanju;
- Planiranjem u zaštiti i spašavanju (planovi
zaštite i spašavanja od prirodnih i drugih
nesreća).
ProvoĊenje preventivnih mjera, sukladno
zakljuĉcima iz Procjene ugroţenosti, osobito je
vaţno:
- U oblasti zakonodavstva;
- U oblasti zaštite zdravlja ljudi (epidemije);
- U oblasti planiranja prostornog razvoja,
graĊenja i urbanizma (zaštita od potresa,
rušenja, odrona, klizanja i slijeganja tla);
- U oblasti zaštite okoliša, šuma i voda, bilja i
biljnih proizvoda (upravljanje otpadom,
biljne bolesti i štetoĉine, poţari i poplave,
protugradna zaštita, oluja i mraz);
- U oblasti energetike i industrije ( eksplozije
plinova i opasnih tvari);
- U oblasti zaštite ţivotinja i namirnica
ţivotinjskog podrijetla (epizootije,
Službeni glasnik Općine Kiseljak Broj 3. 03.listopad/oktobar 2013. godina Godina XII
Općinsko vijeće Kiseljak Općinsko vijeće Kiseljak
15
zoonoze);
- U oblasti radijacijske, kemijske i biološke
zaštite (radijacijsko i drugo
oneĉišćenje/zagaĊenja zraka, vode i tla);
- U oblasti prometa i komunikacija u
cestovnom, zraĉnom;
- Rizici uslijed visokog snijega i velikih
snjeţnih nanosa;
- Rizik od mina i neeksplodiranih ubojnih
sredstava.
b) Ublaţavanje
Uz poduzimanje odgovarajućih aktivnosti
posljedice se mogu umanjiti ili izmijeniti.
Razvojna orijentacija na ovom podruĉju uglavnom
podrazumijeva struĉne mjere usmjerene na
smanjenje sila udara, rušilaĉkog djelovanja
prirodne ili druge nesreće po općinu Kiseljak, ljude
i materijalna dobra.
Podruĉje ublaţavanja faktiĉki je nastavak
ojaĉavanja prevencije primjenom konkretnih mjera
i aktivnosti, koje se naĉelno dijele na:
Administrativno – stručne mjere:
- Razvoj zakonskog okvira;
- Financijski poticaji usmjereni na
promoviranje strukturalnih mjera ili
ublaţavanja, tehniĉku pomoć, olakšice,
osiguranja, porezne olakšice itd.,
- Obuka i obrazovanje;
- Instaliranje sustava/sistema za operativne
centre civilne zaštite,
- Svjesnost javnosti.
Građevinsko – tehničke stručne mjere:
Uobiĉajene graĊevinsko – tehniĉke struĉne mjere
ublaţavanja izravno su u funkciji zaštite i
spašavanja ljudi i materijalnih dobara i razvijaju se
na temelju:
- Odgovarajućeg prostornog planiranja,
- Procjene fiziĉkih sila koje mogu nastati
potencijalnim opasnostima od prirodnih
nesreća,
- Planiranje i analiza mjera da bi se odoljelo
takvim silama,
- Umješnost graĊana s odgovarajućom
kontrolom i nadzorom.
Tim preventivnim mjerama se doprinosi kvaliteti
zoonoze);
- U oblasti radijacijske, kemijske i biološke
zaštite (radijacijsko i drugo
oneĉišćenje/zagaĊenja zraka, vode i tla);
- U oblasti prometa i komunikacija u
cestovnom, zraĉnom;
- Rizici uslijed visokog snijega i velikih
snjeţnih nanosa;
- Rizik od mina i neeksplodiranih ubojnih
sredstava.
d) Ublaţavanje
Uz poduzimanje odgovarajućih aktivnosti
posljedice se mogu umanjiti ili izmijeniti.
Razvojna orijentacija na ovom podruĉju uglavnom
podrazumijeva struĉne mjere usmjerene na
smanjenje sila udara, rušilaĉkog djelovanja
prirodne ili druge nesreće po općinu Kiseljak, ljude
i materijalna dobra.
Podruĉje ublaţavanja faktiĉki je nastavak
ojaĉavanja prevencije primjenom konkretnih mjera
i aktivnosti, koje se naĉelno dijele na:
Administrativno – stručne mjere:
- Razvoj zakonskog okvira;
- Financijski poticaji usmjereni na
promoviranje strukturalnih mjera ili
ublaţavanja, tehniĉku pomoć, olakšice,
osiguranja, porezne olakšice itd.,
- Obuka i obrazovanje;
- Instaliranje sustava/sistema za operativne
centre civilne zaštite,
- Svjesnost javnosti.
Građevinsko – tehničke stručne mjere:
Uobiĉajene graĊevinsko – tehniĉke struĉne mjere
ublaţavanja izravno su u funkciji zaštite i
spašavanja ljudi i materijalnih dobara i razvijaju se
na temelju:
- Odgovarajućeg prostornog planiranja,
- Procjene fiziĉkih sila koje mogu nastati
potencijalnim opasnostima od prirodnih
nesreća,
- Planiranje i analiza mjera da bi se odoljelo
takvim silama,
- Umješnost graĊana s odgovarajućom
kontrolom i nadzorom.
Tim preventivnim mjerama se doprinosi kvaliteti
Službeni glasnik Općine Kiseljak Broj 3. 03.listopad/oktobar 2013. godina Godina XII
Općinsko vijeće Kiseljak Općinsko vijeće Kiseljak
16
izgradnje objekata koji će biti otporni na sile
izazvane prirodnim nesrećama što će omogućiti:
- Izgradnju graĊevina koje će biti otporne na
fiziĉke sile izazvane prirodnim nesrećama
(potresima, poplavama, snjeţnim nanosima,
jakim vjetrovima, klizištima itd.)
- Ojaĉavanje postojećih graĊevina da bi ih
uĉinili još otpornijim na fiziĉke sile
prirodne nesreće.
1.5. Pripravnost / spremnost za odgovor na
izvanredne situacije
Podruĉja razvoja pripravnosti/spremnosti drţave ili
društvene zajednice meĊusobno je uvjetovano
postizanju stanja boljeg od prethodnog ili
zateĉenog u odnosu na probleme upravljanja
prirodnim i drugim nesrećama u svim fazama. Faza
upravljanja u prirodnim i drugim nesrećama u
naĉelu trebaju biti poistovjećena razvojnim
podruĉjima zaštite i spašavanja kako bi se osigurao
sustav/sistem zaštite i spašavanja.
Prirodne i druge nesreće, bez obzira na
stupanj/stepen razvijenosti sustava/sistema zaštite i
spašavanja, skoro redovito iznenade nositelje
planiranja u drţavi i društvu i uvijek su
kompliciranije nego što se to predvidi u
procjenama ugroţenosti.
Razvojno usmjerenje pripravnosti/spremnosti treba
fokusirati na najosjetljivije komponente i to:
a) Organizaciju i planiranje, što sadrţi jasnu i
sveobuhvatnu politiku u zaštiti i spašavanju,
odgovarajuće i kvalitetne i odrţive propise
o prirodnim i drugim nesrećama i kvalitetne
doktrinarne dokumente po mjerama zaštite i
spašavanja, obuĉavanje i osposobljavanje,
jasnu i funkcionalnu organizacijsku
strukturu snaga, strukturu upravljanja u
situacijama prirodnih i drugih nesreća,
okvir za planiranje posebno za ţurni/brzi
odgovor, kao što je evakuacija stanovništva
ili njihovo privremeno premještanje u
sigurna podruĉja.
b) Resursi, pod kojima podrazumijevamo
objekte i sustave/sisteme za upozoravanje i
izgradnje objekata koji će biti otporni na sile
izazvane prirodnim nesrećama što će omogućiti:
- Izgradnju graĊevina koje će biti otporne na
fiziĉke sile izazvane prirodnim nesrećama
(potresima, poplavama, snjeţnim nanosima,
jakim vjetrovima, klizištima itd.)
- Ojaĉavanje postojećih graĊevina da bi ih
uĉinili još otpornijim na fiziĉke sile
prirodne nesreće.
1.5. Pripravnost / spremnost za odgovor na
izvanredne situacije
Podruĉja razvoja pripravnosti/spremnosti drţave ili
društvene zajednice meĊusobno je uvjetovano
postizanju stanja boljeg od prethodnog ili
zateĉenog u odnosu na probleme upravljanja
prirodnim i drugim nesrećama u svim fazama. Faza
upravljanja u prirodnim i drugim nesrećama u
naĉelu trebaju biti poistovjećena razvojnim
podruĉjima zaštite i spašavanja kako bi se osigurao
sustav/sistem zaštite i spašavanja.
Prirodne i druge nesreće, bez obzira na
stupanj/stepen razvijenosti sustava/sistema zaštite i
spašavanja, skoro redovito iznenade nositelje
planiranja u drţavi i društvu i uvijek su
kompliciranije nego što se to predvidi u
procjenama ugroţenosti.
Razvojno usmjerenje pripravnosti/spremnosti treba
fokusirati na najosjetljivije komponente i to:
f) Organizaciju i planiranje, što sadrţi jasnu i
sveobuhvatnu politiku u zaštiti i spašavanju,
odgovarajuće i kvalitetne i odrţive propise
o prirodnim i drugim nesrećama i kvalitetne
doktrinarne dokumente po mjerama zaštite i
spašavanja, obuĉavanje i osposobljavanje,
jasnu i funkcionalnu organizacijsku
strukturu snaga, strukturu upravljanja u
situacijama prirodnih i drugih nesreća,
okvir za planiranje posebno za ţurni/brzi
odgovor, kao što je evakuacija stanovništva
ili njihovo privremeno premještanje u
sigurna podruĉja.
g) Resursi, pod kojima podrazumijevamo
objekte i sustave/sisteme za upozoravanje i
Službeni glasnik Općine Kiseljak Broj 3. 03.listopad/oktobar 2013. godina Godina XII
Općinsko vijeće Kiseljak Općinsko vijeće Kiseljak
17
operativno voĊenje akcija zaštite i
spašavanja, toĉnu i aţurnu specifikaciju
resursa koji će se koristiti, opremu, sredstva
i zalihe, logistiĉke centre,
c) Koordinaciju kao proces uvećavanja stupnja
pripravnosti i napora u voĊenju akcije
zaštite i spašavanja od prirodnih i drugih
nesreća, kroz upozorenje, opasnost i
predostroţnost u upravljanju u prirodnim i
drugim nesrećama,
d) Spremnost i pripravnost operativnih centara
civilne zaštite za situacije prirodne i druge
nesreće,
e) Obuka i svjesnost javnosti o rizicima,
opasnostima i nesrećama, psihološke i
druge kompenzacijske mjere uĉinka pritiska
prirodne i druge nesreće.
U razvojnom pogledu, posebnu paţnju treba
posvetiti sljedećim elementima spremnosti, jer
pripravnost nije samoj sebi svrha niti dovoljna bez
spremnosti, koja se postiţe:
a) Obukom za usavršavanje,
b) Instaliranjem sustava ranog upozoravanja,
c) Izgradnjom specijaliziranih
komunikacijskih sustava za potporu
upravljanju procesom u prijenosu govora i
podataka,
d) Uspostavom baze podataka znaĉajnih za
zaštitu i spašavanje,
e) Osiguravanjem namjenskih zaliha u odnosu
na potrebe faze smanjenja rizika koji
prethodi prirodnoj ili drugoj nesreći,
f) Zalihe za ublaţavanje posljedica, faze
oporavka nakon prirodne ili druge nesreće,
g) Vjeţbe simulacije – provjere planova zaštite
i spašavanja,
h) ProsljeĊivanje aţuriranih tehniĉkih
informacija vezanih za pojedine opasnosti
itd.
Navedeni elementi su aktivnosti spremnosti zbog
toga što su oni praktiĉno organizacija postojećih
općih resursa ili informacija koje bi zadovoljile
potrebe upravljanja u situacijama prirodnih i drugih
nesreća.
U normalnim uvjetima, ovi resursi zadovoljavaju
operativno voĊenje akcija zaštite i
spašavanja, toĉnu i aţurnu specifikaciju
resursa koji će se koristiti, opremu, sredstva
i zalihe, logistiĉke centre,
h) Koordinaciju kao proces uvećavanja stupnja
pripravnosti i napora u voĊenju akcije
zaštite i spašavanja od prirodnih i drugih
nesreća, kroz upozorenje, opasnost i
predostroţnost u upravljanju u prirodnim i
drugim nesrećama,
i) Spremnost i pripravnost operativnih centara
civilne zaštite za situacije prirodne i druge
nesreće,
j) Obuka i svjesnost javnosti o rizicima,
opasnostima i nesrećama, psihološke i
druge kompenzacijske mjere uĉinka pritiska
prirodne i druge nesreće.
U razvojnom pogledu, posebnu paţnju treba
posvetiti sljedećim elementima spremnosti, jer
pripravnost nije samoj sebi svrha niti dovoljna bez
spremnosti, koja se postiţe:
i) Obukom za usavršavanje,
j) Instaliranjem sustava ranog upozoravanja,
k) Izgradnjom specijaliziranih
komunikacijskih sustava za potporu
upravljanju procesom u prijenosu govora i
podataka,
l) Uspostavom baze podataka znaĉajnih za
zaštitu i spašavanje,
m) Osiguravanjem namjenskih zaliha u odnosu
na potrebe faze smanjenja rizika koji
prethodi prirodnoj ili drugoj nesreći,
n) Zalihe za ublaţavanje posljedica, faze
oporavka nakon prirodne ili druge nesreće,
o) Vjeţbe simulacije – provjere planova zaštite
i spašavanja,
p) ProsljeĊivanje aţuriranih tehniĉkih
informacija vezanih za pojedine opasnosti
itd.
Navedeni elementi su aktivnosti spremnosti zbog
toga što su oni praktiĉno organizacija postojećih
općih resursa ili informacija koje bi zadovoljile
potrebe upravljanja u situacijama prirodnih i drugih
nesreća.
U normalnim uvjetima, ovi resursi zadovoljavaju
Službeni glasnik Općine Kiseljak Broj 3. 03.listopad/oktobar 2013. godina Godina XII
Općinsko vijeće Kiseljak Općinsko vijeće Kiseljak
18
druge redovite/redovne potrebe. Programi
pripravnosti definiraju prilagoĊavanje ili
preĉišćavanje ovih funkcija kako bi ih napravili
odgovarajućim za korištenje u situacijama
prirodnih i drugih nesreća.
1.6. Faza odgovora i oporavka nakon prirodne ili
druge nesreće
1.Odgovor
Mjere odgovora (interventne mjere) su one koje se
poduzimaju neposredno prije (nakon uzbunjivanja)
ili poslije udara prirodne i druge nesreće usmjerene
ka spašavanju ţivota i zaštiti imovine i
sagledavanju trenutaĉnih šteta nastalih na poĉetku
te nesreće.
Operacije odgovora (interventne mjere) izvode se u
krajnje teškim uvjetima nametnutim silom
destrukcije, teško se realiziraju, zahtijevaju velike
napore ljudstva, osigurane resurse, prethodno
planiranje i programiranje, organiziranost,
obuĉenost i uvjeţbanost snaga i operativno struĉnih
tijela za upravljanje procesom.
Odgovorom na stanje prirodne i druge nesreće
postiţe se smanjenjem broja nastradalih,
olakšavanje teškoća i patnji, povrat osnovnih uvjeta
potrebnih za ţivot i funkcioniranje sustava/sistema.
Temeljem navedenog, glavni vidovi odgovora
(interventnih mjera) u situacijama prirodnih i
drugih nesreća su:
a) Pokretanje interventnog sustava/sistema,
b) Analiza i procjena,
c) Spašavanje ţivota, vlasništva i okoliša,
d) Spašavanje ljudi zarobljenih ruševinama, na
vodi, pod vodom,
e) Trijaţa, lijeĉniĉka pomoć, hospitalizacija,
medicinska evakuacija i skrb/pomoć za ţrtve,
f) Evakuacija osoba sa pogoĊenog podruĉja,
g) Gašenje poţara i zaustavljanje ispuštanja
opasnih tvari,
h) Organizacija smještaja za stradale (ţurne
popravke kuća, smještaj u šatore, škole,
hotele, sportske dvorane i sl.)
i) Organizacija ishrane ţrtava prirodne ili druge
nesreće i djelatnika/radnika spasilaĉkih
druge redovite/redovne potrebe. Programi
pripravnosti definiraju prilagoĊavanje ili
preĉišćavanje ovih funkcija kako bi ih napravili
odgovarajućim za korištenje u situacijama
prirodnih i drugih nesreća.
1.6. Faza odgovora i oporavka nakon prirodne ili
druge nesreće
1.Odgovor
Mjere odgovora (interventne mjere) su one koje se
poduzimaju neposredno prije (nakon uzbunjivanja)
ili poslije udara prirodne i druge nesreće usmjerene
ka spašavanju ţivota i zaštiti imovine i
sagledavanju trenutaĉnih šteta nastalih na poĉetku
te nesreće.
Operacije odgovora (interventne mjere) izvode se u
krajnje teškim uvjetima nametnutim silom
destrukcije, teško se realiziraju, zahtijevaju velike
napore ljudstva, osigurane resurse, prethodno
planiranje i programiranje, organiziranost,
obuĉenost i uvjeţbanost snaga i operativno struĉnih
tijela za upravljanje procesom.
Odgovorom na stanje prirodne i druge nesreće
postiţe se smanjenjem broja nastradalih,
olakšavanje teškoća i patnji, povrat osnovnih uvjeta
potrebnih za ţivot i funkcioniranje sustava/sistema.
Temeljem navedenog, glavni vidovi odgovora
(interventnih mjera) u situacijama prirodnih i
drugih nesreća su:
a) Pokretanje interventnog sustava/sistema,
b) Analiza i procjena,
c) Spašavanje ţivota, vlasništva i okoliša,
d) Spašavanje ljudi zarobljenih ruševinama, na
vodi, pod vodom,
e) Trijaţa, lijeĉniĉka pomoć, hospitalizacija,
medicinska evakuacija i skrb/pomoć za ţrtve,
f) Evakuacija osoba sa pogoĊenog podruĉja,
g) Gašenje poţara i zaustavljanje ispuštanja
opasnih tvari,
h) Organizacija smještaja za stradale (ţurne
popravke kuća, smještaj u šatore, škole,
hotele, sportske dvorane i sl.)
i) Organizacija ishrane ţrtava prirodne ili druge
nesreće i djelatnika/radnika spasilaĉkih
Službeni glasnik Općine Kiseljak Broj 3. 03.listopad/oktobar 2013. godina Godina XII
Općinsko vijeće Kiseljak Općinsko vijeće Kiseljak
19
postrojbi i sluţbi, distribucije artikala hrane,
osnovnih ţivotnih namirnica i odjeće, procjena
zaliha i šteta na prehrambenom fondu,
j) Osposobljavanje ulaznih i izlaznih putova,
rašĉišćavanje kljuĉnih prometnica, priprema
heliodroma i sl. (omogućiti kruţni promet
unutar pogoĊenog podruĉja),
k) Uspostavljanje komunikacija i veza (radio i
TV, telefonske, mobilne i informacijske veze),
l) Opskrba pitkom vodom i strujom,
m) Organizacija zdravstvenih i higijensko –
epidemioloških neposrednih operacija,
n) Informiranje javnosti i rad s medijima
(informacijsko upravljanje),
o) Organizacija pojaĉanih mjera zaštite
imovinske i osobne sigurnosti, javnog reda i
mira na ugroţenom podruĉju,
p) GraĊevinske operacije na uklanjanju
nestabilnih elemenata oštećenih graĊevina koji
predstavljaju opasnost po ljude ili druge
graĊevine,
q) Praćenje situacije kod stanovništva pogoĊenog
prirodnom ili drugom nesrećom, pronalaţenje
nestalih osoba i ponovno spajanje obitelji,
r) Odrţavanje morala stanovništva.
Navedeni vidovi odgovora u voĊenju
akcija zaštite i spašavanja zahtijeva:
a) Sveobuhvatne informacije o pripravnosti
/spremnosti (politiĉka usmjerenja, nositelji
planiranja, organizacija, resursi i obuĉenost),
b) Pravodobno i prikladno aktiviranje sustava
odgovora (planovi, pripravnost, aktiviranje i
dr.),
c) Umješno koordiniranje operacija odgovora
(voĊenje akcija zaštite i spašavanja),
d) Alternativne komunikacije i veze,
e) Pregled stanja (mapiranje) analiza i procjena,
f) Kvalitetno i odgovorno upravljanje
informacijama,
g) Planska evakuacija.
U operacijama odgovora (interventnim mjerama)
redovito/redovno se, u više sektora, pojavljuju
ozbiljni problemi na koje u razdoblju priprema za
postrojbi i sluţbi, distribucije artikala hrane,
osnovnih ţivotnih namirnica i odjeće, procjena
zaliha i šteta na prehrambenom fondu,
j) Osposobljavanje ulaznih i izlaznih putova,
rašĉišćavanje kljuĉnih prometnica, priprema
heliodroma i sl. (omogućiti kruţni promet
unutar pogoĊenog podruĉja),
k) Uspostavljanje komunikacija i veza (radio i TV,
telefonske, mobilne i informacijske veze),
l) Opskrba pitkom vodom i strujom,
m) Organizacija zdravstvenih i higijensko –
epidemioloških neposrednih operacija,
n) Informiranje javnosti i rad s medijima
(informacijsko upravljanje),
o) Organizacija pojaĉanih mjera zaštite imovinske
i osobne sigurnosti, javnog reda i mira na
ugroţenom podruĉju,
p) GraĊevinske operacije na uklanjanju
nestabilnih elemenata oštećenih graĊevina koji
predstavljaju opasnost po ljude ili druge
graĊevine,
q) Praćenje situacije kod stanovništva pogoĊenog
prirodnom ili drugom nesrećom, pronalaţenje
nestalih osoba i ponovno spajanje obitelji,
r) Odrţavanje morala stanovništva.
Navedeni vidovi odgovora u voĊenju
akcija zaštite i spašavanja zahtijeva:
a) Sveobuhvatne informacije o pripravnosti
/spremnosti (politiĉka usmjerenja, nositelji
planiranja, organizacija, resursi i obuĉenost),
b) Pravodobno i prikladno aktiviranje sustava
odgovora (planovi, pripravnost, aktiviranje i
dr.),
c) Umješno koordiniranje operacija odgovora
(voĊenje akcija zaštite i spašavanja),
d) Alternativne komunikacije i veze,
e) Pregled stanja (mapiranje) analiza i procjena,
f) Kvalitetno i odgovorno upravljanje
informacijama,
g) Planska evakuacija.
U operacijama odgovora (interventnim mjerama)
redovito/redovno se, u više sektora, pojavljuju
ozbiljni problemi na koje u razdoblju priprema za
Službeni glasnik Općine Kiseljak Broj 3. 03.listopad/oktobar 2013. godina Godina XII
Općinsko vijeće Kiseljak Općinsko vijeće Kiseljak
20
zaštitu i spašavanje u okviru podruĉja prevencije,
pripravnost (spremnost) treba obratiti izrazitu
pozornost, i to:
- Nepostojanje ili neprikladnost
kontingentnih planova ili konceptualnih
resursa i logistiĉkih centara,
- Funkcionalno neizgraĊena pripravnost
(spremnost),
- Pravno, organizacijski i tehniĉki nedostaci
kod upozoravanja na opasnost,
- Stupanj organiziranosti, usklaĊenosti,
razvijenosti i sposobnosti aktiviranja
pojedinih elemenata ili cjeline sustava
odgovora,
- Fiziĉki, psihološki, socijalno – sigurnosni,
zatim ekonomske posljedice uĉinaka i
pritisaka udara prirodne ili druge nesreće,
- Teškoće u procjenjivanju i evidenciji šteta i
konceptualizaciji procjene o potrebama,
- Netoĉne i /ili nekompletne informacije iz
ankete o stanju stanovništva na pogoĊenom
podruĉju,
- Spajanje ljudi (u pogoĊenom podruĉju),
- Slabo upravljanje informacijama,
- Neodgovarajući artikli koji se dostavljaju i
raĉunaju kao pomoć,
- Slaba koordinacija operacija odgovora
(interventnih mjera),
- Nedostajuću i nedovoljnu svjesnost
javnosti,
- Prihvat meĊunarodne pomoći.
1. Oporavak
Oporavak je postupak kojim se društvena i drţavna
zajednica pomaţe u postizanju odgovarajuće
razine/nivoa funkcioniranja nakon prirodne i druge
nesreće.
Sa stajališta razvoja ovog podruĉja zaštite i
spašavanja treba imati u vidu da se proces
oporavka moţe otegnuti, vjerojatno 5 do 10 godina,
pa ĉak i više, ĉemu se mora prilagoditi i planiranje i
programiranje ukupne konsolidacije i stabilizacije. .
Oporavak po pravilu ovisi od uspješnosti odgovora
na prirodne i druge nesreće jednako kao što
prevencija, ublaţavanje i pripravnost ovise od
nauĉenih lekcija nakon odgovora i oporavka.
zaštitu i spašavanje u okviru podruĉja prevencije,
pripravnost (spremnost) treba obratiti izrazitu
pozornost, i to:
- Nepostojanje ili neprikladnost
kontingentnih planova ili konceptualnih
resursa i logistiĉkih centara,
- Funkcionalno neizgraĊena pripravnost
(spremnost),
- Pravno, organizacijski i tehniĉki nedostaci
kod upozoravanja na opasnost,
- Stupanj organiziranosti, usklaĊenosti,
razvijenosti i sposobnosti aktiviranja
pojedinih elemenata ili cjeline sustava
odgovora,
- Fiziĉki, psihološki, socijalno – sigurnosni,
zatim ekonomske posljedice uĉinaka i
pritisaka udara prirodne ili druge nesreće,
- Teškoće u procjenjivanju i evidenciji šteta i
konceptualizaciji procjene o potrebama,
- Netaĉne i /ili nekompletne informacije iz
ankete o stanju stanovništva na pogoĊenom
podruĉju,
- Spajanje ljudi (u pogoĊenom podruĉju),
- Slabo upravljanje informacijama,
- Neodgovarajući artikli koji se dostavljaju i
raĉunaju kao pomoć,
- Slaba koordinacija operacija odgovora
(interventnih mjera),
- Nedostajuću i nedovoljnu svjesnost
javnosti,
- Prihvat meĊunarodne pomoći.
1. Oporavak
Oporavak je postupak kojim se društvena i drţavna
zajednica pomaţe u postizanju odgovarajuće
razine/nivoa funkcioniranja nakon prirodne i druge
nesreće.
Sa stajališta razvoja ovog podruĉja zaštite i
spašavanja treba imati u vidu da se proces
oporavka moţe otegnuti, vjerojatno 5 do 10 godina,
pa ĉak i više, ĉemu se mora prilagoditi i planiranje i
programiranje ukupne konsolidacije i stabilizacije. .
Oporavak po pravilu ovisi od uspješnosti odgovora
na prirodne i druge nesreće jednako kao što
prevencija, ublaţavanje i pripravnost ovise od
nauĉenih lekcija nakon odgovora i oporavka.
Službeni glasnik Općine Kiseljak Broj 3. 03.listopad/oktobar 2013. godina Godina XII
Općinsko vijeće Kiseljak Općinsko vijeće Kiseljak
21
Posebnu pozornost/paţnju oporavka treba posvetiti
analizi stanja nakon prirodne ili druge nesreće s
ciljem:
- saniranja stanja,
- rehabilitacija osoba pogoĊenih uĉinkom
prirodne ili druge nesreće,
- prioritetna rekonstrukcija graĊevina.
Za saniranje stanja osigurati:
- analizu šteta i procjenu potreba, prioritete i
potrebito vrijeme reakcije u pruţanju
pomoći ugroţenim ljudima i materijalnim
dobrima,
- sanaciju kljuĉnih sluţbi (zdravstvene,
komunalne, epidemiološko – higijenske,
graĊevinske, transportne,
elektrodistributivne i dr.),
- ţurna popravka kuća, stambenih i drugih
objekata koji se mogu popraviti,
- privremeni smještaj ugroţenog
stanovništva, dostava artikala ishrane i
osnovnih ţivotnih potrepština,
- operacije rašĉišćavanja.
2. Provedba
Uvaţavajući ĉinjenicu da Politika razvoja proizlazi
iz Procjene ugroţenosti, te da su zakljuĉci iz
Procjene ugroţenosti sastavni dio Programa
razvoja, najvaţniji dio Politike razvoja ĉini
provedba zakljuĉaka iz Procjene ugroţenosti i
utvrĊene politike u ovoj oblasti.
1.7. UtvrĊivanje Strategije razvoja zaštite i
spašavanja ljudi i materijalnih dobara
Na temelju zakljuĉaka iz Procjene ugroţenosti,
zatim temeljnim naĉelima Politike razvoja,
izraĊena je Strategija razvoja zaštite i spašavanja
ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih
nesreća za podruĉje općine Kiseljak, kao drugi
dokument Programa razvoja. Strategija razvoja u
sebi sadrţi usuglašene strateške pravce, sa
akcijskim planovima njihovog osiguranja
uvaţavajući utvrĊene faze i podruĉja naznaĉene u
Politici razvoja.
1.7.1. Razvojni programi i projekti
Posebnu pozornost/paţnju oporavka treba posvetiti
analizi stanja nakon prirodne ili druge nesreće s
ciljem:
- saniranja stanja,
- rehabilitacija osoba pogoĊenih uĉinkom
prirodne ili druge nesreće,
- prioritetna rekonstrukcija graĊevina.
Za saniranje stanja osigurati:
- analizu šteta i procjenu potreba, prioritete i
potrebito vrijeme reakcije u pruţanju
pomoći ugroţenim ljudima i materijalnim
dobrima,
- sanaciju kljuĉnih sluţbi (zdravstvene,
komunalne, epidemiološko – higijenske,
graĊevinske, transportne,
elektrodistributivne i dr.),
- ţurna popravka kuća, stambenih i drugih
objekata koji se mogu popraviti,
- privremeni smještaj ugroţenog
stanovništva, dostava artikala ishrane i
osnovnih ţivotnih potrepština,
- operacije rašĉišćavanja.
2. Provedba
Uvaţavajući ĉinjenicu da Politika razvoja proizlazi
iz Procjene ugroţenosti, te da su zakljuĉci iz
Procjene ugroţenosti sastavni dio Programa
razvoja, najvaţniji dio Politike razvoja ĉini
provedba zakljuĉaka iz Procjene ugroţenosti i
utvrĊene politike u ovoj oblasti.
1.7. UtvrĊivanje Strategije razvoja zaštite i
spašavanja ljudi i materijalnih dobara
Na temelju zakljuĉaka iz Procjene ugroţenosti,
zatim temeljnim naĉelima Politike razvoja,
izraĊena je Strategija razvoja zaštite i spašavanja
ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih
nesreća za podruĉje općine Kiseljak, kao drugi
dokument Programa razvoja. Strategija razvoja u
sebi sadrţi usuglašene strateške pravce, sa
akcijskim planovima njihovog osiguranja
uvaţavajući utvrĊene faze i podruĉja naznaĉene u
Politici razvoja.
1.7.1. Razvojni programi i projekti
Službeni glasnik Općine Kiseljak Broj 3. 03.listopad/oktobar 2013. godina Godina XII
Općinsko vijeće Kiseljak Općinsko vijeće Kiseljak
22
Strategija razvoja ukljuĉuje konkretne provedbene
korake, razvojne programe i projekte, aktivnosti i
inicijative s odgovarajućim opisima, nositelje
realizacije, rokove, procjenu potrebnih resursa i
oĉekivane uĉinke realizacije.
Politika razvoja i Strategija razvoja sjedinjuje se s
praksom, postaju platformom razvoja i integriranja
u jedinstven i funkcionalan sustav zaštite i
spašavanja, u razdoblju 2013. – 2018. godine.
1.7.2. Nositelji provedbe Politike razvoja
Sukladno Programu razvoja općine u svojim
programima razvoja utvrĊuju Politiku razvoja i
Strategiju razvoja, u kojima su takoĊer sadrţani
strateški pravci razvoja s akcijskim planovima,
obuhvaćajući i primjenjujući utvrĊena strateška
podruĉja djelovanja od faze smanjenja rizika koji
prethodi prirodnoj i drugoj nesreći do faze
odgovora i oporavka nakon prirodne i druge
nesreće.
Sve te aktivnosti moraju imati oslonac na vlastite
procjene ugroţenosti i utvrĊenu vlastitu razinu
odgovornosti provedbe.
Za ostvarivanje Politike razvoja, sukladno Zakonu
o zaštiti i spašavanju odgovorni su: Vijeće općine,
nositelji izvršne vlasti općine.
Kljuĉna odgovornost navedenih nositelja provedbe
Politike razvoja ogleda se u osnovnoj zadaći
osiguranja uvjeta razvoja sustava zaštite i
spašavanja osiguranjem odgovarajuće organizacije
kadrova, materijalnih resursa. Naime, suštinski cilj
razvoja sustava/sistema zaštite i spašavanja je
osposobljenost i spremnost djelovanja na razini
jedinica lokalne samouprave (općine), gdje
prirodne i druge nesreće nastaju.
Kantonalna uprava za civilnu zaštitu i sluţbe
civilne zaštite općina kao struĉna tijela imaju
kljuĉnu ulogu u koordinaciji provedbe Politike
razvoja i Strategije razvoja, odnosno Programa
razvoja, na razini kantona i općina.
1.7.3. Financiranje Programa razvoja
U Zakonu o zaštiti i spašavanju u poglavlju
financiranja, a osobito od ĉlanka 179. do 184. toĉno
su predviĊeni izvori sredstava, kao i podruĉju
Strategija razvoja ukljuĉuje konkretne provedbene
korake, razvojne programe i projekte, aktivnosti i
inicijative s odgovarajućim opisima, nositelje
realizacije, rokove, procjenu potrebnih resursa i
oĉekivane uĉinke realizacije.
Politika razvoja i Strategija razvoja sjedinjuje se s
praksom, postaju platformom razvoja i integriranja
u jedinstven i funkcionalan sustav zaštite i
spašavanja, u razdoblju 2013. – 2018. godine.
1.7.2. Nositelji provedbe Politike razvoja
Shodno Programu razvoja općine u svojim
programima razvoja utvrĊuju Politiku razvoja i
Strategiju razvoja, u kojima su takoĊer sadrţani
strateški pravci razvoja s akcijskim planovima,
obuhvaćajući i primjenjujući utvrĊena strateška
podruĉja djelovanja od faze smanjenja rizika koji
prethodi prirodnoj i drugoj nesreći do faze
odgovora i oporavka nakon prirodne i druge
nesreće.
Sve te aktivnosti moraju imati oslonac na vlastite
procjene ugroţenosti i utvrĊenu vlastitu razinu
odgovornosti provedbe.
Za ostvarivanje Politike razvoja, sukladno Zakonu
o zaštiti i spašavanju odgovorni su: Vijeće općine,
nositelji izvršne vlasti općine.
Kljuĉna odgovornost navedenih nositelja provedbe
Politike razvoja ogleda se u osnovnoj zadaći
osiguranja uvjeta razvoja sustava zaštite i
spašavanja osiguranjem odgovarajuće organizacije
kadrova, materijalnih resursa. Naime, suštinski cilj
razvoja sustava/sistema zaštite i spašavanja je
osposobljenost i spremnost djelovanja na razini
jedinica lokalne samouprave (općine), gdje
prirodne i druge nesreće nastaju.
Kantonalna uprava za civilnu zaštitu i sluţbe
civilne zaštite općina kao struĉna tijela imaju
kljuĉnu ulogu u koordinaciji provedbe Politike
razvoja i Strategije razvoja, odnosno Programa
razvoja, na razini kantona i općina.
1.7.3. Finansiranje Programa razvoja
U Zakonu o zaštiti i spašavanju u poglavlju
financiranja, a osobito od ĉlanka 179. do 184. toĉno
su predviĊeni izvori sredstava, kao i podruĉju
Službeni glasnik Općine Kiseljak Broj 3. 03.listopad/oktobar 2013. godina Godina XII
Općinsko vijeće Kiseljak Općinsko vijeće Kiseljak
23
ulaganja sredstava iz posebnih naknada.
Na temelju ĉlanka 180. Zakona o zaštiti i
spašavanju sredstva potrebita za realizaciju
programa i projekata iz odgovarajućih akcijskih
planova osigurat će se iz:
- proraĉunskih sredstava svakog nositelja
planiranja u okviru redovitog planiranja za
potrebe redovite djelatnosti, u naĉelu kao
dio preventivnih i strukturalnih mjera prije
nastanka prirodne ili druge nesreće, kao i za
otklanjanje posljedica prirodne ili druge
nesreće;
- posebna proraĉunska sredstva koja izdvaja
Vlada Kantona i općine (minimum 0,5% i
1% od godišnjeg društvenog proizvoda)
sukladno Procjeni ugroţenosti;
- sredstva pravnih osoba, iz osiguranja,
dobrovoljnih priloga, meĊunarodne pomoći
i drugih izvora utvrĊenih Zakonom o zaštiti
i spašavanju i drugim zakonima;
- po osnovu posebne naknade na neto plaće
0,5% iz sredstava koja pripadaju općini , a
na temelju godišnjeg plana korištenja
sredstava zaštite i spašavanja i zadaća
utvrĊenih u Programu razvoja, u naĉelu
osobito za osiguranje materijalnih resursa –
opremanje, te osposobljenosti za odgovor
na prirodnu ili drugu nesreću.
(Vidi tabelarni prikaz na str. 78,79. - PRIJEDLOG
FINANSIRANJA /FINANCIRANJA ZA PERIOD
OD PET GODINA ).
Ukazujući na visok stupanj/stepen
ugroţenosti/ugroza, dosadašnju razinu razvoja
sustava zaštite i spašavanja, predviĊajuća sredstva
neće biti dostatna/dovoljna u ovome razvoju, za
osiguranje zadovoljavajuće razine osposobljenosti i
spremnosti za odgovor na prirodne i druge nesreće.
Iz tih razloga ovisno, o ekonomskom razvoju i
dodatnim mogućnostima izvršna i zakonodavna
vlast na svim razinama će nastojati sukladno
Procjeni ugroţenosti, osigurati fondacije za razvoj
zaštite i spašavanja radi integriranja u jedinstven
sustav sposoban za uĉinkovit odgovor na izazove
prirodnih i drugih nesreća za podruĉje općine
ulaganja sredstava iz posebnih naknada.
Na temelju ĉlana 180. Zakona o zaštiti i spašavanju
sredstva potrebita za realizaciju programa i
projekata iz odgovarajućih akcijskih planova
osigurat će se iz:
- proraĉunskih sredstava svakog nositelja
planiranja u okviru redovitog planiranja za
potrebe redovite djelatnosti, u naĉelu kao
dio preventivnih i strukturalnih mjera prije
nastanka prirodne ili druge nesreće, kao i za
otklanjanje posljedica prirodne ili druge
nesreće;
- posebna proraĉunska sredstva koja izdvaja
Vlada Kantona i općine (minimum 0,5% i
1% od godišnjeg društvenog proizvoda)
sukladno Procjeni ugroţenosti;
- sredstva pravnih osoba, iz osiguranja,
dobrovoljnih priloga, meĊunarodne pomoći
i drugih izvora utvrĊenih Zakonom o zaštiti
i spašavanju i drugim zakonima;
- po osnovu posebne naknade na neto plaće
0,5% iz sredstava koja pripadaju općini , a
na temelju godišnjeg plana korištenja
sredstava zaštite i spašavanja i zadaća
utvrĊenih u Programu razvoja, u naĉelu
osobito za osiguranje materijalnih resursa –
opremanje, te osposobljenosti za odgovor
na prirodnu ili drugu nesreću.
(Vidi tabelarni prikaz na str. 78,79. - PRIJEDLOG
FINANSIRANJA /FINANCIRANJA ZA PERIOD
OD PET GODINA ).
Ukazujući na visok stupanj/stepen
ugroţenosti/ugroza, dosadašnju razinu razvoja
sustava zaštite i spašavanja, predviĊajuća sredstva
neće biti dostatna/dovoljna u ovome razvoju, za
osiguranje zadovoljavajuće razine osposobljenosti i
spremnosti za odgovor na prirodne i druge nesreće.
Iz tih razloga ovisno, o ekonomskom razvoju i
dodatnim mogućnostima izvršna i zakonodavna
vlast na svim razinama će nastojati sukladno
Procjeni ugroţenosti, osigurati fondacije za razvoj
zaštite i spašavanja radi integriranja u jedinstven
sustav sposoban za uĉinkovit odgovor na izazove
prirodnih i drugih nesreća za podruĉje općine
Službeni glasnik Općine Kiseljak Broj 3. 03.listopad/oktobar 2013. godina Godina XII
Općinsko vijeće Kiseljak Općinsko vijeće Kiseljak
24
Kiseljak.
STRATEŠKI PRAVCI RAZVOJA ZAŠTITE I
SPAŠAVANJA LJUDI I MATERIJALNIH
DOBARA SA AKCIJSKIM PLANOVIMA
NJIHOVOG REALIZIRANJA
Strateški pravci razvoja zaštite i spašavanja i
njihovi akcijski planovi realiziranja su temelj
ostvarivanja vizije razvoja sustava/sistema zaštite i
spašavanja na podruĉju općine Kiseljak za period
2013. – 2018. godina. Strateški pravci razvoja su
utemeljeni na viziji u ciljevima proklamiranih u
politiku razvoja, koji proistiĉu iz:
I. PROCJENE UGROŢENOSTI-ZAKLJUĈCI IZ
PROCJENE UGROŢENOSTI
1. OPĆI DIO PROCJENE UGROŢENOSTI
2. POSEBNI DIO PROCJENE UGROŢENOSTI
2.1. Opći dio procjene ugroţenosti
Podruĉje općine Kiseljak smješteno je u središnjem
dijelu Bosne i Hercegovine i sastavni je dio Kanton
Središnja Bosna Federacije Bosne i Hercegovine.
Općina je smještena duţ magistralnog puta M 5
Kaonik-Ilidţa, a sam grad Kiseljak se nalazi na
slivu rijeka Fojnice, Kreševke i Lepenice (prilog
broj 1)
Površina općine je 164 km2, graniĉi s općinama
Fojnica, Kreševo, Hadţići, Ilidţa, Visoko i
Busovaĉa.
Teritorija općine se proteţe od ZabrĊa na jugu do
Klokota na sjeveru, a okruţuju ga Ĉubren,
Berberuša, Jasikovica, Zahor i druga brda s
nadmorskom visinom od 700-1100m.
Na podruĉju općine dominira prostor iznad 460m, a
prosjeĉna nadmorska visina općine je 475m. Prema
popisu stanovništva iz 1991 god.,općina Kiseljak je
imala 24.036 stanovnika organizovanih u devet (9)
mjesnih zajednica ( prilog broj 2)
Mjesne zajednice su sljedeće:
(tabela broj 1)
Kiseljak.
STRATEŠKI PRAVCI RAZVOJA ZAŠTITE I
SPAŠAVANJA LJUDI I MATERIJALNIH
DOBARA SA AKCIJSKIM PLANOVIMA
NJIHOVOG REALIZIRANJA
Strateški pravci razvoja zaštite i spašavanja i
njihovi akcijski planovi realiziranja su temelj
ostvarivanja vizije razvoja sustava/sistema zaštite i
spašavanja na podruĉju općine Kiseljak za period
2013. – 2018. godina. Strateški pravci razvoja su
utemeljeni na viziji u ciljevima proklamiranih u
politiku razvoja, koji proistiĉu iz:
I. PROCJENE UGROŢENOSTI-ZAKLJUĈCI IZ
PROCJENE UGROŢENOSTI
1. OPĆI DIO PROCJENE UGROŢENOSTI
2. POSEBNI DIO PROCJENE UGROŢENOSTI
2.1. Opći dio procjene ugroţenosti
Podruĉje općine Kiseljak smješteno je u središnjem
dijelu Bosne i Hercegovine i sastavni je dio
Srednjobosanskog kantona Federacije Bosne i
Hercegovine.
Općina je smještena duţ magistralnog puta M 5
Kaonik-Ilidţa, a sam grad Kiseljak se nalazi na
slivu rijeka Fojnice, Kreševke i Lepenice (prilog
broj 1)
Površina općine je 164 km2, graniĉi s općinama
Fojnica, Kreševo, Hadţići, Ilidţa, Visoko i
Busovaĉa.
Teritorija općine se proteţe od ZabrĊa na jugu do
Klokota na sjeveru, a okruţuju ga Ĉubren,
Berberuša, Jasikovica, Zahor i druga brda s
nadmorskom visinom od 700-1100m.
Na podruĉju općine dominira prostor iznad 460m, a
prosjeĉna nadmorska visina općine je 475m. Prema
popisu stanovništva iz 1991 god.,općina Kiseljak je
imala 24.036 stanovnika organizovanih u devet (9)
mjesnih zajednica ( prilog broj 2)
Mjesne zajednice su sljedeće:
(tabela broj 1)
Službeni glasnik Općine Kiseljak Broj 3. 03.listopad/oktobar 2013. godina Godina XII
Općinsko vijeće Kiseljak Općinsko vijeće Kiseljak
25
Mjesne zajednice Broj stanovnika
1 Bukovica 1101
2 Lepenica 2725
3 Draţevići 1578
4 Brnjaci 1414
5 Topole 896
6 Kiseljak 6598
7 Gromiljak 4791
8 Brestovsko 2990
9 Bilalovac 1943
Ukupno 24036
Sva naseljena mjesta na podruĉju općine su
povezana putnim komunikacijama sa
administrativnim sjedištem općine.
Struktura stanovništva općine Kiseljak po popisu iz
1991 god. prikazan je u prilogu br. 3.
Prema procjenama u općini Kiseljak trenutno ţivi
23.980 stanovnika.
NACIONALNA STRUKTURA
STANOVNIŠTVA
(tabela broj 2)
Hrvati Bošnjaci Srbi Ostali
12.720 10.540 240 480
2.1.1. Urbanistiĉka izgraĊenost općine
Urbanistiĉka izgraĊenost pojedinih dijelova općine,
odlikuje se razliĉitošću objekata, gdje je
zastupljena niska spratnost, srednja i viša spratnost
objekata, koji su graĊeni od razliĉitog materijala sa
razliĉitom otpornošću na potrese i druge
elementarne nepogode, tako da se kreće od jako
osjetljivih (klasiĉna gradnja, neobraĊen kamen,
drvo i ćerpiĉ), ovih objekata ima u starim
dijelovima naselja do normalno otpornih (objekti
graĊeni od betona i objekti sa armirano-betonskom
konstrukcijom i opekom) novija gradnja.Seoska
naselja su izgraĊena sa dosta slobodnog prostora ,
što omogućava intervenciju svih organizovanih
struktura na spašavanju stanovništva i materijalnih
dobara. Slobodne površine, povećavaju prohodnost
kod zarušavanja i drugih potreba za intervencijom.
Mjesne zajednice Broj stanovnika
1 Bukovica 1101
2 Lepenica 2725
3 Draţevići 1578
4 Brnjaci 1414
5 Topole 896
6 Kiseljak 6598
7 Gromiljak 4791
8 Brestovsko 2990
9 Bilalovac 1943
Ukupno 24036
Sva naseljena mjesta na podruĉju općine su
povezana putnim komunikacijama sa
administrativnim sjedištem općine.
Struktura stanovništva općine Kiseljak po popisu iz
1991 god. prikazan je u prilogu br. 3.
Prema procjenama u općini Kiseljak trenutno ţivi
23.980 stanovnika.
NACIONALNA STRUKTURA
STANOVNIŠTVA
(tabela broj 2)
Hrvati Bošnjaci Srbi Ostali
12.720 10.540 240 480
2.1.1. Urbanistiĉka izgraĊenost općine
Urbanistiĉka izgraĊenost pojedinih dijelova općine,
odlikuje se razliĉitošću objekata, gdje je
zastupljena niska spratnost, srednja i viša spratnost
objekata, koji su graĊeni od razliĉitog materijala sa
razliĉitom otpornošću na potrese i druge
elementarne nepogode, tako da se kreće od jako
osjetljivih (klasiĉna gradnja, neobraĊen kamen,
drvo i ćerpiĉ), ovih objekata ima u starim
dijelovima naselja do normalno otpornih (objekti
graĊeni od betona i objekti sa armirano-betonskom
konstrukcijom i opekom) novija gradnja.Seoska
naselja su izgraĊena sa dosta slobodnog prostora ,
što omogućava intervenciju svih organizovanih
struktura na spašavanju stanovništva i materijalnih
dobara. Slobodne površine, povećavaju prohodnost
kod zarušavanja i drugih potreba za intervencijom.
Službeni glasnik Općine Kiseljak Broj 3. 03.listopad/oktobar 2013. godina Godina XII
Općinsko vijeće Kiseljak Općinsko vijeće Kiseljak
26
Gusto naseljene stambene površine , kod
zarušavanja oteţavaju gore navedene aktivnosti.
Zbog ratnih dejstava došlo je do oštećenja
stambenih, poslovnih i drugih objekata.
Oštećenja su najviše pretrpjele one teritorije, gdje
su bile linije/crte razgraniĉenja, tako da je oštećenje
nastalo na 1250 privatna objekta (kuće), sa
stepenom oštećenja od 1 do 100%.
2.1.2. Infrastruktura
Primarna infrastruktura na podruĉju općine
Kiseljak je priliĉno razvijena. Unutar općine
postoji dobro razvijena putna mreţa koja spaja
centralni dio općine sa svim mjesnim zajednicama,
što omogućava korištenje istih kao interventnih i
poţarnih u prebacivanju ljudi i materijalnih dobara.
Izuzetak su takozvane „uske ulice“, koje
predstavljaju problem kod eventualnih zarušavanja
i poţara. Takvih ulica ima posebno u samom
gradskom dijelu Kiseljaka.
Veoma je vaţno napomenuti da će budući autoput
kroz Bosnu i Hercegovinu prolaziti i preko dijela
teritorije općine Kiseljak, što će našu općinu još
bolje i brţe povezati sa ostalim dijelovima BiH,
kao i susjednim drţavama.
Općina Kiseljak ima poteškoća oko snabdijevanja
vodom, pomenute poteškoće se ogledaju u
dotrajaloj vodovodnoj mreţi, kao i ne postojanju
dovoljne koliĉine vode za potrebe stanovništva na
podruĉju općine.
Većina mjesnih zajednica na podruĉju općine se
snabdijeva vodom iz prirodnih izvorišta, kaptaţa,
bunara, dok jedan dio mjesnih zajednica se
snabdijeva iz gradske mreţe.
Isto tako u vrijeme obilnih padavina i poplava, u
ovim izvorištima dolazi do zamućivanja koja kao
takva ne zadovoljava i na ispunjava norme za
upotrebu u domaćinstvu.
Jedan od neriješenih problema je što još uvijek
cjelokupna teritorija općine nije obuhvaćena
urednom kanalizacionom mreţom, ĉime se uz
nepropisno uraĊene septiĉke jame stvara
mogućnost zagaĊivanja okoline, a posebno u
dijelovima općine, gdje je raĊena pojedinaĉna
bespravna gradnja objekata.
Gusto naseljene stambene površine , kod
zarušavanja oteţavaju gore navedene aktivnosti.
Zbog ratnih dejstava došlo je do oštećenja
stambenih, poslovnih i drugih objekata.
Oštećenja su najviše pretrpjele one teritorije, gdje
su bile linije/crte razgraniĉenja, tako da je oštećenje
nastalo na 1250 privatna objekta (kuće), sa
stepenom oštećenja od 1 do 100%.
2.1.2. Infrastruktura
Primarna infrastruktura na podruĉju općine
Kiseljak je priliĉno razvijena. Unutar općine
postoji dobro razvijena putna mreţa koja spaja
centralni dio općine sa svim mjesnim zajednicama,
što omogućava korištenje istih kao interventnih i
poţarnih u prebacivanju ljudi i materijalnih dobara.
Izuzetak su takozvane „uske ulice“, koje
predstavljaju problem kod eventualnih zarušavanja
i poţara. Takvih ulica ima posebno u samom
gradskom dijelu Kiseljaka.
Veoma je vaţno napomenuti da će budući autoput
kroz Bosnu i Hercegovinu prolaziti i preko dijela
teritorije općine Kiseljak, što će našu općinu još
bolje i brţe povezati sa ostalim dijelovima BiH,
kao i susjednim drţavama.
Općina Kiseljak ima poteškoća oko snabdijevanja
vodom, pomenute poteškoće se ogledaju u
dotrajaloj vodovodnoj mreţi, kao i ne postojanju
dovoljne koliĉine vode za potrebe stanovništva na
podruĉju općine.
Većina mjesnih zajednica na podruĉju općine se
snabdijeva vodom iz prirodnih izvorišta, kaptaţa,
bunara, dok jedan dio mjesnih zajednica se
snabdijeva iz gradske mreţe.
Isto tako u vrijeme obilnih padavina i poplava, u
ovim izvorištima dolazi do zamućivanja koja kao
takva ne zadovoljava i na ispunjava norme za
upotrebu u domaćinstvu.
Jedan od neriješenih problema je što još uvijek
cjelokupna teritorija općine nije obuhvaćena
urednom kanalizacionom mreţom, ĉime se uz
nepropisno uraĊene septiĉke jame stvara
mogućnost zagaĊivanja okoline, a posebno u
dijelovima općine, gdje je raĊena pojedinaĉna
bespravna gradnja objekata.
Službeni glasnik Općine Kiseljak Broj 3. 03.listopad/oktobar 2013. godina Godina XII
Općinsko vijeće Kiseljak Općinsko vijeće Kiseljak
27
Podruĉje općine je u potpunosti elektrificirano i
nema znaĉajnih problema. Iako se na polju javne
rasvjete uradilo puno posla, još uvijek ima podruĉja
u kojima javna rasvjeta nije uraĊena .Pošto je ovo
stalni zadatak općine , oĉekuje se u narednom
periodu rješenje i ovog problema.
2.1.3. Industrija
Trenutno na podruĉju općine Kiseljak egzistiraju
sljedeća proizvodna, trgovinska i usluţna
poduzeća/preduzeća : Fabrika mineralne vode
"Sarajevski Kiseljak"d.o.o,"Transport beton"d.o.o.,
"Grakop"d.o.o., "Kontinental"d.o.o., "Ceste
Compani Kiseljak", tvornica namještaja "Expo
trade"d.o.o., "Duno-Lit"d.o.o.,", "Barić" d.o.o.,"Eu-
Pal"d.o.o., "Tibra Pacific",d.o.o., J.P. "Vodovod i
kanalzacija", "Centrotrans-Eurolines" D.D., H.P.
"Mostar O.J. Kiseljak", J.U., "Metalmerc" d.o.o.,
"Špar-Merc" d.o.o., "Nikaĉević" d.o.o., "Auto Merc
Škoro", "Vukoja Commerce" d.o.o.,"Zrak
Optomehanika" D.D., "Zrak AEO "D.D., "Globus
Konfekcija" D.D., i dr.
Na podruĉju općine Kiseljak se nalaze sljedeće
benzinske crpke/pumpe: "Ferotom" d.o.o., "Krepo
GrĊan" d.o.o., "Curić" d.o.o., "Hold Ina" Sarajevo
D.D., "BM Commerc"d.o.o., "Orman" d.o.o.,
"Lovcommerce" d.o.o., „TIOIL“, „Roma Benz“,
„Grakop“, „Fenex trans“, “TWI- Buco merc“ i
„TRGO-TANK“
2.1.4. Poljoprivreda
Znatan dio teritorije općine Kiseljak spada u
obradive površine, gdje se pored povrtlarskih
kultura, uzgajaju i ţitarice, hrana za stoku kao i
druge kulture. Kapaciteti obradivog zemljišta
nalaze se na podruĉju svih devet (9) mjesnih
zajednica kroz koje prolazi magistralni put M 5
izuzev mjesne zajednice Bukovica i Lepenica.
Obradivo zemljište se nalazi u posjedu
individualnih poljoprivrednih proizvoĊaĉa.
Društveni sektor raspolaţe sa manjim površinama,
gdje poljoprivrednici iznajmljuju i koriste za
proizvodnju stoĉne hrane.
Podruĉje općine je u potpunosti elektrificirano i
nema znaĉajnih problema. Iako se na polju javne
rasvjete uradilo puno posla, još uvijek ima podruĉja
u kojima javna rasvjeta nije uraĊena .Pošto je ovo
stalni zadatak općine , oĉekuje se u narednom
periodu rješenje i ovog problema.
2.1.3. Industrija
Trenutno na podruĉju općine Kiseljak egzistiraju
sljedeća proizvodna, trgovinska i usluţna
poduzeća/preduzeća : Fabrika mineralne vode
"Sarajevski Kiseljak"d.o.o,"Transport beton"d.o.o.,
"Grakop"d.o.o., "Kontinental"d.o.o., "Ceste
Compani Kiseljak", tvornica namještaja "Expo
trade"d.o.o., "Duno-Lit"d.o.o.,", "Barić" d.o.o.,"Eu-
Pal"d.o.o., "Tibra Pacific",d.o.o., J.P. "Vodovod i
kanalzacija", "Centrotrans-Eurolines" D.D., H.P.
"Mostar O.J. Kiseljak", J.U., "Metalmerc" d.o.o.,
"Špar-Merc" d.o.o., "Nikaĉević" d.o.o., "Auto Merc
Škoro", "Vukoja Commerce" d.o.o.,"Zrak
Optomehanika" D.D., "Zrak AEO "D.D., "Globus
Konfekcija" D.D., i dr.
Na podruĉju općine Kiseljak se nalaze sljedeće
benzinske crpke/pumpe: "Ferotom" d.o.o., "Krepo
GrĊan" d.o.o., "Curić" d.o.o., "Hold Ina" Sarajevo
D.D., "BM Commerc"d.o.o., "Orman" d.o.o.,
"Lovcommerce" d.o.o., „TIOIL“, „Roma Benz“,
„Grakop“, „Fenex trans“, “TWI- Buco merc“ i
„TRGO-TANK“
2.1.4. Poljoprivreda
Znatan dio teritorije općine Kiseljak spada u
obradive površine, gdje se pored povrtlarskih
kultura, uzgajaju i ţitarice, hrana za stoku kao i
druge kulture. Kapaciteti obradivog zemljišta
nalaze se na podruĉju svih devet (9) mjesnih
zajednica kroz koje prolazi magistralni put M 5
izuzev mjesne zajednice Bukovica i Lepenica.
Obradivo zemljište se nalazi u posjedu
individualnih poljoprivrednih proizvoĊaĉa.
Društveni sektor raspolaţe sa manjim površinama,
gdje poljoprivrednici iznajmljuju i koriste za
proizvodnju stoĉne hrane.
Službeni glasnik Općine Kiseljak Broj 3. 03.listopad/oktobar 2013. godina Godina XII
Općinsko vijeće Kiseljak Općinsko vijeće Kiseljak
28
2.1.5. Šumarstvo
Teritorija općine Kiseljak, posebno brdski dijelovi
pokriveni su šumskim površinama razliĉitog
kvaliteta, od šikara, šumskog rastinja do
kvalitetnog drveta. Šumske površine u uslovima
nebrige, suše i dr. mogu predstavljati opasnost za
izbijanje šumskih poţara. To se posebno odnosi na
brda: Berberuše (gradska deponija), Stogić,
Ĉubren, Jasikovica, Zahor, Šikulja i dr.,na kojima
je u proteklom periodu vršena neplanska sjeća
drveta.
2.1.6. Klimatske karakteristike općine
Klima općine Kiseljak, uslovljena je njenim
geografskim poloţajem, kako u KSB tako i u BiH u
cjelini. Po svojim karakteristikama, klima je
izrazito kontinentalna sa odlikama hladnih zima i
kratkih i prolaznih perioda proljeća i jeseni i sa
relativno toplim ljetima. Srednja godišnja
temperatura zraka je 9,5 C sa najhladnijim
sijeĉnjom i najtoplijim srpnjom. Prosjeĉna koliĉina
padalina je 925 mili. po m2.
Srednja relativna vlaţnost zraka je u granicama
normale i iznosi 74 %. Obilne snjeţne padaline,
ĉesta su pojava na podruĉju općine Kiseljak, a
upravo se javljaju kao posljedica klimatskih
karakteristika. Snjeţni nanosi ĉesto prerastaju u
elementarnu nepogodu. U posljednje vrijeme to se
dogodilo u veljaĉi 1984.god., prosincu 1999.god. i
sijeĉanj-veljaĉa 2012.
Teritoriju općine Kiseljak karakterizira i pojava
vjetrova ,koji se javljaju u kasnim jesenjim danima.
Najĉešći pravci kretanja vjetra su po liniji jugo-
istok, sjevero-zapad.
Podruĉje općine je karakteristiĉnog geografskog
poloţaja, tako da u kasnim jesenjim i zimskim
danima, bude prekriveno maglom, pa godišnje
bude i do sto maglovitih dana.
2.1.7. Hidrološke karakteristike općine
Vodeni tokovi na podruĉju općine Kiseljak,
pripadaju slivu rijeke Save. To su rijeke: Fojnica,
Kreševka, Lepenica i potok Mlava. Većina ovih
2.1.5. Šumarstvo
Teritorija općine Kiseljak, posebno brdski dijelovi
pokriveni su šumskim površinama razliĉitog
kvaliteta, od šikara, šumskog rastinja do
kvalitetnog drveta. Šumske površine u uslovima
nebrige, suše i dr. mogu predstavljati opasnost za
izbijanje šumskih poţara. To se posebno odnosi na
brda: Berberuše (gradska deponija), Stogić,
Ĉubren, Jasikovica, Zahor, Šikulja i dr.,na kojima
je u proteklom periodu vršena neplanska sjeća
drveta.
2.1.6. Klimatske karakteristike općine
Klima općine Kiseljak, uslovljena je njenim
geografskim poloţajem, kako u SBK tako i u BiH u
cjelini. Po svojim karakteristikama, klima je
izrazito kontinentalna sa odlikama hladnih zima i
kratkih i prolaznih perioda proljeća i jeseni i sa
relativno toplim ljetima. Srednja godišnja
temperatura vazduha je 9,5 C sa najhladnijim
januarom i najtoplijim junom. Prosjeĉna koliĉina
padavina je 925 mili. po m2.
Srednja relativna vlaţnost vazduha je u granicama
normale i iznosi 74 %. Obilne snjeţne padavine,
ĉesta su pojava na podruĉju općine Kiseljak, a
upravo se javljaju kao posljedica klimatskih
karakteristika. Snjeţni nanosi ĉesto prerastaju u
elementarnu nepogodu. U posljednje vrijeme to se
dogodilo u februaru 1984.god., decembru
1999.god. i januar-februar 2012.
Teritoriju općine Kiseljak karakteriše i pojava
vjetrova ,koji se javljaju u kasnim jesenjim danima.
Najĉešći pravci kretanja vjetra su po liniji jugo-
istok, sjevero-zapad.
Podruĉje općine je karakteristiĉnog geografskog
poloţaja, tako da u kasnim jesenjim i zimskim
danima, bude prekriveno maglom, pa godišnje
bude i do sto maglovitih dana.
2.1.7. Hidrološke karakteristike općine
Vodeni tokovi na podruĉju općine Kiseljak,
pripadaju slivu rijeke Save. To su rijeke: Fojnica,
Kreševka, Lepenica i potok Mlava. Većina ovih
Službeni glasnik Općine Kiseljak Broj 3. 03.listopad/oktobar 2013. godina Godina XII
Općinsko vijeće Kiseljak Općinsko vijeće Kiseljak
29
rijeka nema ureĊena korita, pa ĉesto dolazi do
plavljenja naselja koja gravitiraju uz obale ili u
neposrednoj blizini korita.
Ravniĉarski dio općine ima visok nivo podzemnih
voda, što zajedno sa drugim hidrografskim
elementima, nerijetko, posebno u jesen i proljeće,
dovodi do pojave poplava u nekim podruĉjima.
Pored toga, neregulisani tokovi rijeka u periodima
sa povećanim padavinama, plave pojedina
podruĉja i prouzrokuju znatne materijalne štete, a
ujedno prijete i ugroţavaju i ljudske ţivote. Jedna
od hidrografskih karakteristika općine Kiseljak, je
bujiĉatost vodenih tokova u odreĊenim periodima,
pa se dešava da pojedina podruĉja budu
poplavljena od skromnih vodotoka, odnosno od
bujica koje se slivaju sa okolnih brda.
Znaĉajan problem predstavlja i loša kanalizaciona
mreţa u pojedinim dijelovima općine Kiseljak.
Na podruĉju općine, nema znaĉajnih akumulacija
koje bi potencijalno ugroţavale stanovništvo i
materijalna dobra.
Na podruĉju općine Kiseljak nalaze se izvorišta
mineralne i termalne vode, radioaktivnog plina,
leţište crvene i bijele gline, kao i dolmitnog
pijeska.
2.1.8. Seizmiĉke karakteristike općine
Na temelju seizmiĉke karte Bosne i Hercegovine,
podruĉje općine Kiseljak, nalazi se u zoni trusnosti
od 7 MCS što urbani dio općine ĉini znatno
ugroţenim i osjetljivim. To se posebno odnosi na
dijelove gdje preovladavaju objekti koji nisu
otporni na seizmiĉka pomjeranja (stare zgrade i
kuće). Teritorija KSB, ĉiji je sastavni dio općina
Kiseljak, spada u seizmiĉki aktivnu zonu. Prema
nauĉnim istraţivanjima trusno podruĉje je općina
Ilidţa, koja graniĉi sa općinom Kiseljak. Na ovim
podruĉjima, javljali su se zemljotresi magnitude
veće od 5 MCS u epicentru. Na podruĉju općine
Ilidţa, gotovo svakodnevno se javljaju zemljotresi
inteziteta manjeg od 3 MCS, koje registruju samo
instrumenti. Epicentralna podruĉja ovih potresa
su Pale, Praĉa, Hrasno, Trebević, Vuĉja Luka,
Vogošća i dr.
rijeka nema ureĊena korita, pa ĉesto dolazi do
plavljenja naselja koja gravitiraju uz obale ili u
neposrednoj blizini korita.
Ravniĉarski dio općine ima visok nivo podzemnih
voda, što zajedno sa drugim hidrografskim
elementima, nerijetko, posebno u jesen i proljeće,
dovodi do pojave poplava u nekim podruĉjima.
Pored toga, neregulisani tokovi rijeka u periodima
sa povećanim padavinama, plave pojedina
podruĉja i prouzrokuju znatne materijalne štete, a
ujedno prijete i ugroţavaju i ljudske ţivote. Jedna
od hidrografskih karakteristika općine Kiseljak, je
bujiĉatost vodenih tokova u odreĊenim periodima,
pa se dešava da pojedina podruĉja budu
poplavljena od skromnih vodotoka, odnosno od
bujica koje se slivaju sa okolnih brda.
Znaĉajan problem predstavlja i loša kanalizaciona
mreţa u pojedinim dijelovima općine Kiseljak.
Na podruĉju općine, nema znaĉajnih akumulacija
koje bi potencijalno ugroţavale stanovništvo i
materijalna dobra.
Na podruĉju općine Kiseljak nalaze se izvorišta
mineralne i termalne vode, radioaktivnog plina,
leţište crvene i bijele gline, kao i dolmitnog
pijeska.
2.1.8. Seizmiĉke karakteristike općine
Na osnovu seizmiĉke karte Bosne i Hercegovine,
podruĉje općine Kiseljak, nalazi se u zoni trusnosti
od 7 MCS što urbani dio općine ĉini znatno
ugroţenim i osjetljivim. To se posebno odnosi na
dijelove gdje preovladavaju objekti koji nisu
otporni na seizmiĉka pomjeranja (stare zgrade i
kuće). Teritorija SBK, ĉiji je sastavni dio općina
Kiseljak, spada u seizmiĉki aktivnu zonu. Prema
nauĉnim istraţivanjima trusno podruĉje je općina
Ilidţa, koja graniĉi sa općinom Kiseljak. Na ovim
podruĉjima, javljali su se zemljotresi magnitude
veće od 5 MCS u epicentru. Na podruĉju općine
Ilidţa, gotovo svakodnevno se javljaju zemljotresi
inteziteta manjeg od 3 MCS, koje registruju samo
instrumenti. Epicentralna podruĉja ovih potresa
su Pale, Praĉa, Hrasno, Trebević, Vuĉja Luka,
Vogošća i dr.
Službeni glasnik Općine Kiseljak Broj 3. 03.listopad/oktobar 2013. godina Godina XII
Općinsko vijeće Kiseljak Općinsko vijeće Kiseljak
30
Snaţniji zemljotresi su relativno rijetki. U toku
godine registruje se oko 200 zemljotresa, a dubina
hipocentra se kreće od 4 do 30 km.
Od 1900. godine tj. od kada se na ovim podruĉjima
zemljotresi instrumentalno registruju, zabiljeţen je
71 zemljotres ĉija je magnituda bila preko 5
MCS.
2.2. Posebni dio procjene ugroţenosti
2.2.1. Zaštita od zemljotresa
Procjena ugroženosti od zemljotresa
Teritorija općine Kiseljak spada u seizmiĉki
relativno mirniju zonu. Najveća opasnost za općinu
dolazi iz epicentralnih podruĉja izvan
administrativne granice općine.
Općina Kiseljak graniĉi sa općinom Ilidţa –kanton
Sarajevo, gdje se ĉesto javljaju zemljotresi
intenziteta manjeg od III stepena Merkalijeve skale,
koje registruju samo instrumenti.
Epicentralna podruĉja ovih potresa su Pale, Praĉa,
Hrasno, Trebević, Vuĉja Luka i Vogošća. Snaţniji
zemljotresi su relativno rijetki. U toku jedne godine
na teritoriji Kantona Sarajevo registruje se u
prosjeku oko 200 zemljotresa. Od tog broja, svake
godine bude dva do tri zemljotresa koji mogu
izazvati osjetno podrhtavanje tla ili nanijeti manju
materijalnu štetu na graĊevinskim objektima. Od
1900. godine tj. od kada se na ovom podruĉju
zemljotresi instrumentalno registruju, zabiljeţen je
71 zemljotres ĉija je magnituda bila preko 3,0
Rihtera ili intenzitet veći od V stepeni Merkalijeve
skale, odnosno to su zemljotresi koji su izazvali
materijalne štete ili su odnijeli ljudske ţivote.
Oteţavajuća okolnost ove općine je ĉinjenica da su
postojeći objekti starijeg datuma (izgradnje), a
prema tome uslijed fiziĉke dotrajalosti osjetljivi su
na uticaj zemljotresa. TakoĊer nisu prilikom
projektovanja sa stanovišta stabilnosti rastojanja
korišteni vaţeći propisi o seizmiĉkim uticajima.
Dijelovi urbanih cjelina na obodu/rubu teritorije
općine, sa stanovišta stepena izgraĊenosti i
ĉinjenice da su objekti novijeg datuma, u odnosu na
uţi centar u povoljnijem su poloţaju.
Sa stanovišta ugroţenosti od zemljotresa u
najnepovoljnijoj situaciji su urbana podruĉja općine
Snaţniji zemljotresi su relativno rijetki. U toku
godine registruje se oko 200 zemljotresa, a dubina
hipocentra se kreće od 4 do 30 km.
Od 1900. godine tj. od kada se na ovim podruĉjima
zemljotresi instrumentalno registruju, zabiljeţen je
71 zemljotres ĉija je magnituda bila preko 5
MCS.
2.2. Posebni dio procjene ugroţenosti
2.2.1. Zaštita od zemljotresa
Procjena ugroženosti od zemljotresa
Teritorija općine Kiseljak spada u seizmiĉki
relativno mirniju zonu. Najveća opasnost za općinu
dolazi iz epicentralnih podruĉja izvan
administrativne granice općine.
Općina Kiseljak graniĉi sa općinom Ilidţa –kanton
Sarajevo, gdje se ĉesto javljaju zemljotresi
intenziteta manjeg od III stepena Merkalijeve skale,
koje registruju samo instrumenti.
Epicentralna podruĉja ovih potresa su Pale, Praĉa,
Hrasno, Trebević, Vuĉja Luka i Vogošća. Snaţniji
zemljotresi su relativno rijetki. U toku jedne godine
na teritoriji Kantona Sarajevo registruje se u
prosjeku oko 200 zemljotresa. Od tog broja, svake
godine bude dva do tri zemljotresa koji mogu
izazvati osjetno podrhtavanje tla ili nanijeti manju
materijalnu štetu na graĊevinskim objektima. Od
1900. godine tj. od kada se na ovom podruĉju
zemljotresi instrumentalno registruju, zabiljeţen je
71 zemljotres ĉija je magnituda bila preko 3,0
Rihtera ili intenzitet veći od V stepeni Merkalijeve
skale, odnosno to su zemljotresi koji su izazvali
materijalne štete ili su odnijeli ljudske ţivote.
Oteţavajuća okolnost ove općine je ĉinjenica da su
postojeći objekti starijeg datuma (izgradnje), a
prema tome uslijed fiziĉke dotrajalosti osjetljivi su
na uticaj zemljotresa. TakoĊer nisu prilikom
projektovanja sa stanovišta stabilnosti rastojanja
korišteni vaţeći propisi o seizmiĉkim uticajima.
Dijelovi urbanih cjelina na obodu/rubu teritorije
općine, sa stanovišta stepena izgraĊenosti i
ĉinjenice da su objekti novijeg datuma, u odnosu na
uţi centar u povoljnijem su poloţaju.
Sa stanovišta ugroţenosti od zemljotresa u
najnepovoljnijoj situaciji su urbana podruĉja općine
Službeni glasnik Općine Kiseljak Broj 3. 03.listopad/oktobar 2013. godina Godina XII
Općinsko vijeće Kiseljak Općinsko vijeće Kiseljak
31
na kojima boravi oko 4000 stanovnika. U sluĉaju
iznenadnog zemljotresa sa rušilaĉkim dejstvom
pretpostavlja se da bi se broj ozlijeĊenih kretao
oko 0,5-1,2%, što iznosi oko 20-80 stanovnika .Od
ovog broja oĉekivati je 30-50% stanovništva pod
ruševinama i to:
- 50% plitko zatrpanih lica (u spašavanju
uĉestvuju graĊani i jedinice civilne zaštite
opće namjene )
- 30% srednje zatrpanih ( u spašavanju
uĉestvuju graĊani, jedinice civilne zaštite
opće namjene)
- 20% duboko zatrpanih lica (u spašavanju
uĉestvuju graĊani, odgovarajuće radne
organizacije i specijalizirane postrojbe
civilne zaštite ).
Mnoge ulice i prometnice u uţem dijelu općine bile
bi zarušene i neupotrebljive za promet.
Imajući u vidu kako bi dobar dio ukupnog
graĊevinskog fonda bio oštećen, potrebno je
organizirati zbrinjavanje nastradalih i ugroţenih. U
tom smislu potrebno je po kratkom postupku preko
graĊevinskih preduzeća/poduzeća osposobiti
postojeće neoštećene škole, domove i hotele za
prihvat stanovništva. Dio stanovništva bi trebalo
smještati i van podruĉja općine, odnosno u druge
općine koje nisu pretrpjele posljedice zemljotresa.
Vrste, količine i vrijednosti značajnih materijalnih
dobara koja mogu biti ugrožena
Na podruĉju općine Kiseljak nalazi se manji broj
industrijskih kapaciteta, upravnih zgrada, pošta,
banke, sportski centri, kulturni i povijesni
spomenici i drugo. Sva materijalna dobra, kao i
vrijednosti kulturnog i povijesnog naslijeĊa i
dokumentacije su latentno ugroţene zemljotresom,
ĉije će se posljedice naroĉito uoĉiti na objektima
starijeg datuma izgradnje.
Podaci o stepenu zaštite i spašavanja
U vremenu poslije Drugog svjetskog rata, prilikom
gradnje, uzimani su u obzir i seizmiĉki parametri
tako da na ovim objektima moţe doći samo do
manjih oštećenja (opadanje maltera, manje
na kojima boravi oko 4000 stanovnika. U sluĉaju
iznenadnog zemljotresa sa rušilaĉkim dejstvom
pretpostavlja se da bi se broj ozlijeĊenih kretao
oko 0,5-1,2%, što iznosi oko 20-80 stanovnika .Od
ovog broja oĉekivati je 30-50% stanovništva pod
ruševinama i to:
- 50% plitko zatrpanih lica (u spašavanju
uĉestvuju graĊani i jedinice civilne zaštite
opće namjene )
- 30% srednje zatrpanih ( u spašavanju
uĉestvuju graĊani, jedinice civilne zaštite
opće namjene)
- 20% duboko zatrpanih lica (u spašavanju
uĉestvuju graĊani, odgovarajuće radne
organizacije i specijalizovane jedinice
civilne zaštite ).
Mnoge ulice i saobraćajnice u uţem dijelu općine
bile bi zarušene i neupotrebljive za saobraćaj.
Imajući u vidu da bi dobar dio ukupnog
graĊevinskog fonda bio oštećen, potrebno je
organizovati zbrinjavanje nastradalih i ugroţenih.
U tom smislu potrebno je po kratkom postupku
preko graĊevinskih preduzeća/poduzeća osposobiti
postojeće neoštećene škole, domove i hotele za
prihvat stanovništva. Dio stanovništva bi trebalo
smještati i van podruĉja općine, odnosno u druge
općine koje nisu pretrpjele posljedice zemljotresa.
Vrste, količine i vrijednosti značajnih materijalnih
dobara koja mogu biti ugrožena
Na podruĉju općine Kiseljak nalazi se manji broj
industrijskih kapaciteta, upravnih zgrada, pošta,
banke, sportski centri, kulturni i historijski
spomenici i drugo. Sva materijalna dobra, kao i
vrijednosti kulturnog i historijskog naslijeĊa i
dokumentacije su latentno ugroţene zemljotresom,
ĉije će se posljedice naroĉito uoĉiti na objektima
starijeg datuma izgradnje.
Podaci o stepenu zaštite i spašavanja
U periodu poslije Drugog svjetskog rata, prilikom
gradnje, uzimani su u obzir i seizmiĉki parametri
tako da na ovim objektima moţe doći samo do
manjih oštećenja (opadanje maltera, manje
Službeni glasnik Općine Kiseljak Broj 3. 03.listopad/oktobar 2013. godina Godina XII
Općinsko vijeće Kiseljak Općinsko vijeće Kiseljak
32
pukotine u pregradnim zidovima, rušenje dimnjaka
i sl.). U posljednje vrijeme (nakon završetka rata)
seizmiĉko projektovanje na teritoriji općine
Kiseljak se gotovo ne uzima u obzir, naroĉito kod
izgradnje stambenih objekata.
Iako statiĉki stabilni, ovi objekti su vrlo "ranjivi",
naroĉito na horizontalna pomjeranja tla koja se
javljaju kod zemljotresa na većoj epicentralnoj
udaljenosti, tako da moţe doći do brojnih
strukturnih oštećenja, ĉime su ugroţeni i ljudski
ţivoti.
Preventivne mjere zaštite
ProvoĊenje preventivnih mjera zaštite protiv
zemljotresa, kao opasnosti, jeste dugoroĉan proces.
On u sebi sadrţi utvrĊivanje:
- seizmiĉke mikrorejonizacije,
- poštivanje pravilnika o tehniĉkim propisima
kod izgradnje(objekta) u seizmiĉkom
podruĉju,
- primjenu urbanistiĉkih mjera zaštite kod
projektovanja i planiranja naselja
(rastresitost, otpornost, prohodnost
prometnica, spratnost/katnost, elastiĉnost i
drugo).
Navedene preventivne mjere se sprovode na
podruĉju općine Kiseljak. MeĊutim, znaĉajan je
broj objekata i naselja starijeg datuma gradnje koji
ne zadovoljavaju današnje kriterije, utoliko bi i
posljedice zemljotresa bile znatno veće u tim
naseljima.
Preventivne mjere planiraju i provode:
- zavod za planiranje razvoja
kantona/ţupanije,
- projektna preduzeća/poduzeća,
- organ uprave nadleţan za poslove graĊenja,
- graĊevinska inspekcija,
- nadzorni organi i
- graĊevinska preduzeća/poduzeća.
Organizovanost snaga koje se mogu angažovati na
provođenju mjera zaštite i spašavanja
pukotine u pregradnim zidovima, rušenje dimnjaka
i sl.). U posljednje vrijeme (nakon završetka rata)
seizmiĉko projektovanje na teritoriji općine
Kiseljak se gotovo ne uzima u obzir, naroĉito kod
izgradnje stambenih objekata.
Iako statiĉki stabilni, ovi objekti su vrlo "ranjivi",
naroĉito na horizontalna pomjeranja tla koja se
javljaju kod zemljotresa na većoj epicentralnoj
udaljenosti, tako da moţe doći do brojnih
strukturnih oštećenja, ĉime su ugroţeni i ljudski
ţivoti.
Preventivne mjere zaštite
ProvoĊenje preventivnih mjera zaštite protiv
zemljotresa, kao opasnosti, jeste dugoroĉan proces.
On u sebi sadrţi utvrĊivanje:
- seizmiĉke mikrorejonizacije,
- poštivanje pravilnika o tehniĉkim propisima
kod izgradnje(objekta) u seizmiĉkom
podruĉju,
- primjenu urbanistiĉkih mjera zaštite kod
projektovanja i planiranja naselja
(rastresitost, otpornost, prohodnost
saobraćajnica, spratnost/katnost, elastiĉnost
i drugo).
Navedene preventivne mjere se sprovode na
podruĉju općine Kiseljak. MeĊutim, znaĉajan je
broj objekata i naselja starijeg datuma gradnje koji
ne zadovoljavaju današnje kriterije, utoliko bi i
posljedice zemljotresa bile znatno veće u tim
naseljima.
Preventivne mjere planiraju i provode:
- zavod za planiranje razvoja
kantona/ţupanije,
- projektna preduzeća/poduzeća,
- organ uprave nadleţan za poslove graĊenja,
- graĊevinska inspekcija,
- nadzorni organi i
- graĊevinska preduzeća/poduzeća.
Organizovanost snaga koje se mogu angažovati na
provođenju mjera zaštite i spašavanja
Službeni glasnik Općine Kiseljak Broj 3. 03.listopad/oktobar 2013. godina Godina XII
Općinsko vijeće Kiseljak Općinsko vijeće Kiseljak
33
U sluĉaju zemljotresa sa razornim dejstvom bilo bi
potrebno preduzimati i provoditi slijedeće mjere
zaštite i spašavanja:
- mobilizaciju svih raspoloţivih snaga i
sredstava,
- rašĉišćavanje ruševina i spašavanje
zatrpanih,
- prevoţenje i prenošenje povrijeĊenih van
zone rušenja,
- ukazivanje prve medicinske pomoći na licu
mjesta,
- pruţanje općee i specijalistiĉke medicinske
pomoći u zdravstvenim ustanovama,
- identifikaciju poginulih i sahranjivanje,
- gašenje poĉetnih i drugih poţara,
- provoĊenje higijensko-epidemioloških
mjera,
- reguliranje prometa u novim uslovima,
- provoĊenje mjera sigurnosti,
- sanacija terena,
- zbrinjavanje ugroţenih i nastradalih i drugo.
- traţiti angaţiranje pripadnika Oruţanih
snaga BiH.
Prema tome, u otklanjanju posljedica zemljotresa
angaţirali bi se svi subjekti na podruĉju općine, a
prije svega: Općinski naĉelnik, općinske sluţbe
nadleţne za poslove graĊenja, stambene poslove,
privredu i društvene djelatnosti, MUP, graĊevinska
i snabdjevaĉka poduzeća/preduzeća, Oruţane snage
BiH. Pored navedenog, angaţirale bi se i sve snage
civilne zaštite (stoţeri, povjerenici, sluţbe i
jedinice opće i specijalizirane namjene). Općinski
stoţer civilne zaštite bi rukovodio akcijama zaštite i
spašavanja i koordinirao aktivnosti uĉesnika u
akcijama zaštite.
a) GraĊevinska preduzeća/poduzeća koja
raspolaţu snagama i sredstvima na podruĉju
općine, a nisu od znaĉaja za kanton/ţupaniju,
mogu se angaţirati za potrebe općine. Dakle,
graĊevinske sluţbe raspolaţu sa snagama i
sredstvima koje se eventualno mogu
angaţovati na otklanjanju posljedica od
zemljotresa, s tim da se mora uzeti u obzir da
mehanizacija i ljudstvo graĊevinskih
U sluĉaju zemljotresa sa razornim dejstvom bilo bi
potrebno preduzimati i provoditi slijedeće mjere
zaštite i spašavanja:
- mobilizaciju svih raspoloţivih snaga i
sredstava,
- rašĉišćavanje ruševina i spašavanje
zatrpanih,
- prevoţenje i prenošenje povrijeĊenih van
zone rušenja,
- ukazivanje prve medicinske pomoći na licu
mjesta,
- pruţanje opšte i specijalistiĉke medicinske
pomoći u zdravstvenim ustanovama,
- identifikaciju poginulih i sahranjivanje,
- gašenje poĉetnih i drugih poţara,
- provoĊenje higijensko-epidemioloških
mjera,
- regulisanje saobraćaja u novim uslovima,
- provoĊenje mjera bezbjednosti,
- asanacija terena,
- zbrinjavanje ugroţenih i nastradalih i drugo.
- traţiti angaţovanje pripadnika Oruţanih
snaga BiH.
Prema tome, u otklanjanju posljedica zemljotresa
angaţovali bi se svi subjekti na podruĉju općine, a
prije svega: Općinski naĉelnik, općinske sluţbe
nadleţne za poslove graĊenja, stambene poslove,
privredu i društvene djelatnosti, MUP, graĊevinska
i snabdjevaĉka poduzeća/preduzeća, Oruţane snage
BiH. Pored navedenog, angaţovale bi se i sve
snage civilne zaštite (štabovi, povjerenici, sluţbe i
jedinice opće i specijalizovane namjene). Općinski
štab civilne zaštite bi rukovodio akcijama zaštite i
spašavanja i koordinirao aktivnosti uĉesnika u
akcijama zaštite.
a) GraĊevinska preduzeća/poduzeća koja
raspolaţu snagama i sredstvima na podruĉju
općine, a nisu od znaĉaja za kanton/ţupaniju,
mogu se angaţovati za potrebe općine. Dakle,
graĊevinske sluţbe raspolaţu sa snagama i
sredstvima koje se eventualno mogu
angaţovati na otklanjanju posljedica od
zemljotresa, s tim da se mora uzeti u obzir da
mehanizacija i ljudstvo graĊevinskih
Službeni glasnik Općine Kiseljak Broj 3. 03.listopad/oktobar 2013. godina Godina XII
Općinsko vijeće Kiseljak Općinsko vijeće Kiseljak
34
poduzeća/preduzeća u datom momentu mogu
biti angaţirani i u dr. kantonima/ţupanijama
obavljajući svoje redovne zadatke/zadaće.
b) 9 jedinica CZ opće namjene sa oko 288
pripadnika
c) 4 specijalizirane jedinice sa 52 pripadnika
d) Sluţba za spašavanje iz ruševina
e) 9 štabova CZ MZ sa 27 ĉlanova
f) Povjerenici 18 ĉlanova
g) Općinski štab CZ
h) Općinski naĉelnik i Općinske sluţbe.
Imajući u vidu stanje koje obiĉno biva izazvano
zemljotresom (kaotiĉnost, dezorganizacija, panika,
posljedice koje bi eventualno pretrpjeli i sami
uĉesnici zaštite i spašavanja ), teško je dati ocjenu
o osposobljenosti uĉesnika zaštite i spašavanja.
Poseban problem koji bi se direktno odrazio i na
efikasnost i racionalnost akcija spašavanja jeste
problem veza rukovoĊenja. Radio veze koje bi i
tada bile najefikasnije ne postoje na relaciji Općina
– MZ-e.
U ovaj sistem nisu povezana ni
preduzeća/poduzeća od posebnog znaĉaja tako da
bi naroĉito u prvoj fazi dolazilo do prekida,
kašnjenja informacija, dupliranja aktivnosti i sl. Da
bi se koliko-toliko izbjegao ovaj problem trebalo bi
sva poduzeća/preduzeća od posebnog znaĉaja da
uspostave i odrţavaju direktnu vezu sa resornim
sluţbama općine, a sluţbe sa Općinskim
naĉelnikom i Općinskim štabom civilne zaštite.
PREGLED
izvršilaca, zadataka i naĉina organizovanja
u zaštiti od zemljotresa
(tabela broj 3)
Zaštita u uslovima postojanja prirodne i druge
nepogode
Rb-Izvršilac
Zadatak
1.GraĊani
-uĉešće u spašavanju ljudi i materijalnih dobara
-uĉešće u otklanjanju posljedica.
2. Jedinice CZopće i specijalizirane namjene
poduzeća/preduzeća u datom momentu mogu
biti angaţovani i u dr. kantonima/ţupanijama
obavljajući svoje redovne zadatke/zadaće.
b) 9 jedinica CZ opšte namjene sa oko 288
pripadnika
c) 4 specijalizovane jedinice sa 52 pripadnika
d) Sluţba za spašavanje iz ruševina
e) 9 štabova CZ MZ sa 27 ĉlanova
f) Povjerenici 18 ĉlanova
g) Općinski štab CZ
h) Općinski naĉelnik i Općinske sluţbe.
Imajući u vidu stanje koje obiĉno biva izazvano
zemljotresom (haotiĉnost, dezorganizacija, panika,
posljedice koje bi eventualno pretrpjeli i sami
uĉesnici zaštite i spašavanja ), teško je dati ocjenu
o osposobljenosti uĉesnika zaštite i spašavanja.
Poseban problem koji bi se direktno odrazio i na
efikasnost i racionalnost akcija spašavanja jeste
problem veza rukovoĊenja. Radio veze koje bi i
tada bile najefikasnije ne postoje na relaciji Općina
– MZ-e.
U ovaj sistem nisu povezana ni
preduzeća/poduzeća od posebnog znaĉaja tako da
bi naroĉito u prvoj fazi dolazilo do prekida,
kašnjenja informacija, dupliranja aktivnosti i sl. Da
bi se koliko-toliko izbjegao ovaj problem trebalo bi
sva poduzeća/preduzeća od posebnog znaĉaja da
uspostave i odrţavaju direktnu vezu sa resornim
sluţbama općine, a sluţbe sa Općinskim
naĉelnikom i Općinskim stoţerom civilne zaštite.
PREGLED
izvršilaca, zadataka i naĉina organizovanja
u zaštiti od zemljotresa
(tabela broj 3)
Zaštita u uslovima postojanja prirodne i druge
nepogode
Rb-Izvršilac
Zadatak
1.GraĊani
-uĉešće u spašavanju ljudi i materijalnih dobara
-uĉešće u otklanjanju posljedica.
2. Jedinice CZopće i specijalizirane namjene
Službeni glasnik Općine Kiseljak Broj 3. 03.listopad/oktobar 2013. godina Godina XII
Općinsko vijeće Kiseljak Općinsko vijeće Kiseljak
35
Sluţbe za zaštitu i spašavanje
-rašĉišćavanje ruševina i spašavanje zatrpanih,
prevoţenje i prenošenje povrijeĊenih van zone
rušenja
-operativno provoĊenje svih mjera zaštite i
spašavanja i mjera za ublaţavanje i otklanjanje
posljedica prirodne i druge nepogode .
3. GraĊevinska preduzeća/poduzeća
-uĉešće sa svom mehanizacijom i opremom za
rašĉišćavanje saobraćajnica, uklanjanje prepreka i
evakuacija stanovništva i materijalnih dobara
4. Općinske sluţbe
-prema nastalim uslovima svako iz svoje oblast
iznalaze najbolja rešenja:prebacuju specijalne ekipe
na ugroţena mjesta na gašenju poĉetnih i drugih
poţara, provoĊenju higijensko- epidemioloških
mjera; provoĊenja mjera zbrinjavanja ugroţenih i
nastradalih i dr. ObezbjeĊenje provoĊenja mjera za
otklanjanje i ublaţavanje posljedica;
-iznalazi stambene objekte za smještaj evakuisanog
stanovništva ;
-koristi najbliţe objekte: hotele, privatne
ugostiteljske objekte i druge objekte koji raspolaţu
sa hranom i smještajem.
5. J.P. Vodovod i kanalizacija Kiseljak
-poboljšanje i odrţavanje vodosnabdijevanja;
-poboljšanje kanalizacionih odvoda;
-uĉešće u spašavanju ljudi i materijalnih dobara;
-uĉešće u otklanjanju posljedica;
-obezbjeĊenje vodosnabdijevanja ugroţenih ljudi
na ugroţenim lokalitetu;
-odvoz smeća ( raznog otpada).
6. Dom zdravlja Kiseljak Zdravstvene ustanove
Kiseljak
-ukazivanje prve medicinske pomoći na licu
mjesta, pruţanje opšte i spec. medicinske pomoći u
zdravstvenim ustanovama,
-identifikaciju poginulih
7. Policijska stanica Kiseljak
-osiguranje, usmjeravanje prometa i dr. mjere za
otklanjanje i ublaţavanje posljedica
Sluţbe za zaštitu i spašavanje
-rašĉišćavanje ruševina i spašavanje zatrpanih,
prevoţenje i prenošenje povrijeĊenih van zone
rušenja
-operativno provoĊenje svih mjera zaštite i
spašavanja i mjera za ublaţavanje i otklanjanje
posljedica prirodne i druge nepogode .
3. GraĊevinska preduzeća/poduzeća
-uĉešće sa svom mehanizacijom i opremom za
rašĉišćavanje saobraćajnica, uklanjanje prepreka i
evakuacija stanovništva i materijalnih dobara
4. Općinske sluţbe
-prema nastalim uslovima svako iz svoje oblast
iznalaze najbolja rešenja:prebacuju specijalne ekipe
na ugroţena mjesta na gašenju poĉetnih i drugih
poţara, provoĊenju higijensko- epidemioloških
mjera; provoĊenja mjera zbrinjavanja ugroţenih i
nastradalih i dr. ObezbjeĊenje provoĊenja mjera za
otklanjanje i ublaţavanje posljedica;
-iznalazi stambene objekte za smještaj evakuisanog
stanovništva ;
-koristi najbliţe objekte: hotele, privatne
ugostiteljske objekte i druge objekte koji raspolaţu
sa hranom i smještajem.
5. J.P. Vodovod i kanalizacija Kiseljak
-poboljšanje i odrţavanje vodosnabdijevanja;
-poboljšanje kanalizacionih odvoda;
-uĉešće u spašavanju ljudi i materijalnih dobara;
-uĉešće u otklanjanju posljedica;
-obezbjeĊenje vodosnabdijevanja ugroţenih ljudi
na ugroţenim lokalitetu;
-odvoz smeća ( raznog otpada).
6. Dom zdravlja Kiseljak Zdravstvene ustanove
Kiseljak
-ukazivanje prve medicinske pomoći na licu
mjesta, pruţanje opšte i spec. medicinske pomoći u
zdravstvenim ustanovama,
-identifikaciju poginulih
7. Policijska stanica Kiseljak
-obezbjeĊenje, usmjeravanje saobraćaja i dr. mjere
za otklanjanje i ublaţavanje posljedica
Službeni glasnik Općine Kiseljak Broj 3. 03.listopad/oktobar 2013. godina Godina XII
Općinsko vijeće Kiseljak Općinsko vijeće Kiseljak
36
8.Registrovane veterinarske stanice na podruĉju
općine Kiseljak
-uĉešće u spašavanju stradale stoke na ugroţenom
podruĉju;
-osigurati ukopavanje smrtno stradale stoke uz
poštivanje mjera dezinfekcije.
2.2.2. Zaštita od poplava
Procjena ugroženosti od poplava i podzemnih voda
Poplava je prirodna nesreća koja ugroţava ljude i
materijalna dobra .Kroz općinu Kiseljak protiću
rijeke : Lepenica, Fojnica, Kreševka i potok Mlava.
Prirodno izazvane poplave, koje ugroţavaju općinu
su posljedica ĉestih padavina /oborina kiša u
periodu jesen – proljeće.
S rubnih dijelova općina, pa i šireg podruĉja drugih
općina dolazi do poveĉanja nivoa /razine vode iz
pomenutih rijeka, što uzrokuje prelijevanje iz
svojih korita.
Rijeka Lepenica
Ukupna duţina vodotoka rijeke Lepenice kroz našu
općinu iznosi oko 18 km, na kojoj je izgraĊeno
devet (9) mostova, koji mogu biti uzroĉnici
izlijevanja rijeka iz njenog korita, ako doĊe do
zaĉepljenja prostora ispod mosta (nanos drveća,
raznog otpada i dr.)
Korito rijeke Lepenice je ĉišćeno u naselju Donji
Azapovići u duţini od 500 met.,sliva korita u
Kiseljaku duţine od 400 met.. Prilikom većih
padavina ugroţeni su stambeni objekti i
poljoprivredno zemljište u sljedećim naseljenim
mjestima: Potkraj, Kovaĉi, Donji Azapovići i
Paleška Ćuprija. Da pomenuta naselja ne bi bila
ugroţena, potrebito/potrebno je regulisati korito u
duţini oko 3 km.
Rijeka Fojnica
Ukupna duţina rijeke Fojnice kroz našu općinu
iznosi oko 7 km. Korito rijeke Fojnice je regulisano
u mjestu Gromiljak-most u duţini oko 100 met.
Kod većih padalina ugroţeni su stambeni objekti i
poljoprivredno zemljište i to u naseljima:
Podastinje, Gomionica, (gdje je odnešeno veći dio
zemljišta i rijeĉno korito prošireno od 10-30 met.),
8.Registrovane veterinarske stanice na podruĉju
općine Kiseljak
-uĉešće u spašavanju stradale stoke na ugroţenom
podruĉju;
-obezbjedit ukopavanje smrtno stradale stoke uz
poštivanje mjera dezinfekcije.
2.2.2. Zaštita od poplava
Procjena ugroženosti od poplava i podzemnih voda
Poplava je prirodna nesreća koja ugroţava ljude i
materijalna dobra .Kroz općinu Kiseljak protiću
rijeke : Lepenica, Fojnica, Kreševka i potok Mlava.
Prirodno izazvane poplave, koje ugroţavaju općinu
su posljedica ĉestih padavina /oborina kiša u
periodu jesen – proljeće.
S rubnih dijelova općina, pa i šireg podruĉja drugih
općina dolazi do poveĉanja nivoa /razine vode iz
pomenutih rijeka, što uzrokuje prelijevanje iz
svojih korita.
Rijeka Lepenica
Ukupna duţina vodotoka rijeke Lepenice kroz našu
općinu iznosi oko 18 km, na kojoj je izgraĊeno
devet (9) mostova, koji mogu biti uzroĉnici
izlijevanja rijeka iz njenog korita, ako doĊe do
zaĉepljenja prostora ispod mosta (nanos drveća,
raznog otpada i dr.)
Korito rijeke Lepenice je ĉišćeno u naselju Donji
Azapovići u duţini od 500 met.,sliva korita u
Kiseljaku duţine od 400 met.. Prilikom većih
padavina ugroţeni su stambeni objekti i
poljoprivredno zemljište u sljedećim naseljenim
mjestima: Potkraj, Kovaĉi, Donji Azapovići i
Paleška Ćuprija. Da pomenuta naselja ne bi bila
ugroţena, potrebito/potrebno je regulisati korito u
duţini oko 3 km.
Rijeka Fojnica
Ukupna duţina rijeke Fojnice kroz našu općinu
iznosi oko 7 km. Korito rijeke Fojnice je regulisano
u mjestu Gromiljak-most u duţini oko 100 met.
Kod većih padavina ugroţeni su stambeni objekti i
poljoprivredno zemljište i to u naseljima:
Podastinje, Gomionica, (gdje je odnešeno veći dio
zemljišta i rijeĉno korito prošireno od 10-30 met.),
Službeni glasnik Općine Kiseljak Broj 3. 03.listopad/oktobar 2013. godina Godina XII
Općinsko vijeće Kiseljak Općinsko vijeće Kiseljak
37
Gromiljak, Doci (rijeĉno korito prošireno zbog
nekontrolisane eksploatacije rijeĉnog pijeska i
kamena) i Mrakovi (ugroţen most).
Na ovoj rijeci izgraĊena su tri (3) mosta, koji su u
upotrebi za sve uĉesnike u prometu. Rijeĉno korito
pomenute rijeke je potrebno regulisati u duţini od
1,5 km.
Rijeka Kreševka
Ukupna duţina vodotoka rijeke Kreševke kroz našu
općinu iznosi oko 4,5 km. U sluĉaju velikih
padalina rijeka Kreševka se moţe izliti i poplaviti
podruĉje Kreševske ceste i ugroziti objekte i
poljoprivredno zemljište (manje površine) u
duţini od 1 km. Korito rijeke je potrebito regulirati
u duţini od 1 km.
Potok Mlava
Ukupna duţina vodotoka potoka Mlava kroz našu
općinu iznosi 6,5 km.U sluĉaju većih padalina
moţe ugroziti naselja: Gromiljak, Fojniĉko
raskršće / raskriţje, Rudnik, Jehovac i Brestovsko.
Neophodno je istaći da prilikom izlijevanja potoka,
da pored ugroţavanja objekata i poljoprivrednog
zemljišta, je ugroţen i magistralni put (M5).Kao
jedan od uzroka izlijevanja potoka, su izgraĊeni
mostovi od strane stanovnika gore pomenutih
naselja, kao i raznog otpada, potrebito/potrebno je
regulirati korito u duţini od 3 km.
Podzemne vode
Uslijed velikih padalina i ne mogućnost vodenih
(kišnih) kanala da prime oborinske vode ĉesto
dolazi do plavljenja putnih komunikacija, podruma
i dr. pratećih objekata i poljoprivrednog zemljišta.
Poseban problem predstavljaju dijelovi naselja naše
općine gdje odvodni kanali nisu još uvijek
izgraĊeni
Ovakav naĉin plavljenja dogaĊa se u kratkom
vremenskom periodu kada dolazi do naglog
topljenja snijega i iznenadnih proloma oblaka.
Prema tome na podruĉju općine Kiseljak poplave
se mogu oĉekivati na neregulisanim dijelovima
Gromiljak, Doci (rijeĉno korito prošireno zbog
nekontrolisane eksploatacije rijeĉnog pijeska i
kamena) i Mrakovi (ugroţen most).
Na ovoj rijeci izgraĊena su tri (3) mosta, koji su u
upotrebi za sve uĉesnike u saobraćaju. Rijeĉno
korito pomenute rijeke je potrebno regulisati u
duţini od 1,5 km.
Rijeka Kreševka
Ukupna duţina vodotoka rijeke Kreševke kroz našu
općinu iznosi oko 4,5 km. U sluĉaju velikih
padavina rijeka Kreševka se moţe izliti i poplaviti
podruĉje Kreševske ceste i ugroziti objekte i
poljoprivredno zemljište (manje površine) u
duţini od 1 km. Korito rijeke je potrebito regulisati
u duţini od 1 km.
Potok Mlava
Ukupna duţina vodotoka potoka Mlava kroz našu
općinu iznosi 6,5 km.U sluĉaju većih padavina
moţe ugroziti naselja: Gromiljak, Fojniĉko
raskršće / raskriţje, Rudnik, Jehovac i Brestovsko.
Neophodno je istaći da prilikom izlijevanja potoka,
da pored ugroţavanja objekata i poljoprivrednog
zemljišta, je ugroţen i magistralni put (M5).Kao
jedan od uzroka izlijevanja potoka, su izgraĊeni
mostovi od strane stanovnika gore pomenutih
naselja, kao i raznog otpada, potrebito/potrebno je
regulisati korito u duţini od 3 km.
Podzemne vode
Uslijed velikih padavina i ne mogućnost vodenih
(kišnih) kanala da prime oborinske vode ĉesto
dolazi do plavljenja putnih komunikacija, podruma
i dr. pratećih objekata i poljoprivrednog zemljišta.
Poseban problem predstavljaju dijelovi naselja naše
općine gdje odvodni kanali nisu još uvijek
izgraĊeni
Ovakav naĉin plavljenja dogaĊa se u kratkom
vremenskom periodu kada dolazi do naglog
topljenja snijega i iznenadnih proloma oblaka.
Prema tome na podruĉju općine Kiseljak poplave
se mogu oĉekivati na neregulisanim dijelovima
Službeni glasnik Općine Kiseljak Broj 3. 03.listopad/oktobar 2013. godina Godina XII
Općinsko vijeće Kiseljak Općinsko vijeće Kiseljak
38
tokova rijeka: Lepenice, Fojnice, Kreševke, potoka
Mlava i bujiĉnih potoka.
Od podzemnih voda mogu biti ugroţena naselja:
MZ Topole, MZ.Brnjaci, MZ.Draţevići,
MZ. Gromiljak, MZ: Brestovsko i MZ. Bilalovac.
Podaci o stepenu/stupanju zaštite i spašavanja
Stepen/stupanj zaštite općine Kiseljak od poplava
naţalost nije na visokom nivou i potrebno je
ovom problemu posvećivati stalnu paţnju i
iznalaziti mnoga rješenja kako bi se zaštitili ljudi i
materijalna dobra.
Preventivne mjere zaštite
Preventivne mjere zaštite od izlijevanja vodotoka
obuhvaćaju:
-Vršiti preventivnu kontrolu svih vodotoka koji
protiĉu kroz našu općinu;
-ĉišćenje korita od granja, nanosa i smeća naroĉito
ispod mostova;
-saniranje oštećenja na potpornim zidovima i
kaskadama;
-saniranje oštećenja na kanalisanim dijelovima
potoka;
-ulaznim graĊevinama i pregradama za
zaustavljanje nanosa;
-ĉišćenje slivnika i drugih odvodnih kanala.
Mjere za ublažavanje i otklanjanje posljedica
Za ublaţavanje i otklanjanje posljedica od
izlijevanja vodotoka poduzeće se slijedeće mjere:
-angaţiranje raspoloţive mehanizacije i opreme,
-uvoĊenje neprekidnog deţurstva struĉno-
tehniĉkog osoblja,
-izvoĊenje radova na sanaciji zaštitnih
vodoprivrednih objekata,
-obustavljanje prometapreko ugroţenih mostova,
-ugroţena domaćinstva na vrijeme upozoravati na
preduzimanju preventivnih mjera
-zajedniĉke zaštite i eventualne evakuacije.
Na preduzimanju ovih mjera zaduţiti : Sluţbe za
zaštitu i spašavanje, J.P. "Vodovod i kanalizacija"
Kiseljak, Općinski stoţer/štab civilne zaštite i PU
Kiseljak.
PREGLED
izvršilaca, zadataka i naĉina organizovanja
u zaštiti od poplava
tokova rijeka: Lepenice, Fojnice, Kreševke, potoka
Mlava i bujiĉnih potoka.
Od podzemnih voda mogu biti ugroţena naselja:
MZ Topole, MZ.Brnjaci, MZ.Draţevići,
MZ. Gromiljak, MZ: Brestovsko i MZ. Bilalovac.
Podaci o stepenu/stupanju zaštite i spašavanja
Stepen/stupanj zaštite općine Kiseljak od poplava
naţalost nije na visokom nivou i potrebno je
ovom problemu posvećivati stalnu paţnju i
iznalaziti mnoga rješenja kako bi se zaštitili ljudi i
materijalna dobra.
Preventivne mjere zaštite
Preventivne mjere zaštite od izlijevanja vodotoka
obuhvataju:
-Vršiti preventivnu kontrolu svih vodotoka koji
protiĉu kroz našu općinu;
-ĉišćenje korita od granja, nanosa i smeća naroĉito
ispod mostova;
-saniranje oštećenja na potpornim zidovima i
kaskadama;
-saniranje oštećenja na kanalisanim dijelovima
potoka;
-ulaznim graĊevinama i pregradama za
zaustavljanje nanosa;
-ĉišćenje slivnika i drugih odvodnih kanala.
Mjere za ublažavanje i otklanjanje posljedica
Za ublaţavanje i otklanjanje posljedica od
izlijevanja vodotoka poduzeće se slijedeće mjere:
-angaţovanje raspoloţive mehanizacije i opreme,
-uvoĊenje neprekidnog deţurstva struĉno-
tehniĉkog osoblja,
-izvoĊenje radova na sanaciji zaštitnih
vodoprivrednih objekata,
-obustavljanje saobraćaja preko ugroţenih
mostova,
-ugroţena domaćinstva na vrijeme upozoravati na
preduzimanju preventivnih mjera
-zajedniĉke zaštite i eventualne evakuacije.
Na preduzimanju ovih mjera zaduţiti : Sluţbe za
zaštitu i spašavanje, J.P. "Vodovod i kanalizacija"
Kiseljak, Općinski stoţer/štab civilne zaštite i PU
Kiseljak.
PREGLED
izvršilaca, zadataka i naĉina organizovanja
u zaštiti od poplava
Službeni glasnik Općine Kiseljak Broj 3. 03.listopad/oktobar 2013. godina Godina XII
Općinsko vijeće Kiseljak Općinsko vijeće Kiseljak
39
(tabela broj 4)
PREVENTIVNE MJERE
Redovna odbrana
Rb - Izvršilac- Zadatak
1. Sluţba za gospodarstvo
-nastavak radova na regulaciji korita
-ĉišćenje korita od granja, nanosa i smeće naroĉito
oko mostova
-saniranje oštećenja na potpornim zidovima i
kaskadama
-zatrpavanje kamenom i dr. materijalom rupa
nastalih potkopavanjem zidova i kaskada
-saniranje oštećenja na obalama i nasipima,
-u suradnji sa poduzećima preduzimati sve
potrebne mjere za regulaciju najkritiĉniji mjesta.
Zaštita od poplave uslijed padavina
većeg inteziteta
2.OŠCZ
-proglašava poĉetak i prestanak redovne odbrane
od poplava
-uvodi neprekidno deţurstvo struĉno-tehniĉkog
osoblja
-angaţuje mehanizaciju i opremu preuzima sve
potrebne radove na spreĉavanju poplavnih voda na
vodotokuOŠCZ
3. J.P."Vodovod i kanalizacija‟‟ PVJ/PVP -
Kiseljak
- proĉišćavati slivnike i crpiti vodu iz podruma
-uvodi neprekidno deţurstvo struĉno-tehniĉkog
osoblja
-preduzima sve potrebne radove na spreĉavanju
-poplavnih voda na rijekama i njihovim pritokama.
PREGLED
izvršilaca, zadataka i naĉina organizovanja
u zaštiti od poplava
(tabela broj 5)
ZAŠTITA U USLOVIMA/UVJETIMA
POSTAJANJA PRIRODNE NEPOGODE
Vanredna odbrana 1. OŠCZ - proglašava poĉetak i prestanak
vanredne odbrane od poplava
-nareĊuje upotrebu snaga i sredstava sa podruĉja
Općine Kiseljak od interesa za zaštitu i spašavanje
(tabela broj 4)
PREVENTIVNE MJERE
Redovna odbrana
Rb - Izvršilac- Zadatak
1. Sluţba za privredu
-nastavak radova na regulaciji korita
-ĉišćenje korita od granja, nanosa i smeće naroĉito
oko mostova
-saniranje oštećenja na potpornim zidovima i
kaskadama
-zatrpavanje kamenom i dr. materijalom rupa
nastalih potkopavanjem zidova i kaskada
-saniranje oštećenja na obalama i nasipima,
-u saradnji sa poduzećima preduzimati sve
potrebne mjere za regulaciju najkritiĉniji mjesta.
Zaštita od poplave uslijed padavina
većeg inteziteta
2.OŠCZ
-proglašava poĉetak i prestanak redovne odbrane
od poplava
-uvodi neprekidno deţurstvo struĉno-tehniĉkog
osoblja
-angaţuje mehanizaciju i opremu preuzima sve
potrebne radove na spreĉavanju poplavnih voda na
vodotokuOŠCZ
3. J.P."Vodovod i kanalizacija‟‟ PVJ/PVP -
Kiseljak
- proĉišćavati slivnike i crpiti vodu iz podruma
-uvodi neprekidno deţurstvo struĉno-tehniĉkog
osoblja
-preduzima sve potrebne radove na spreĉavanju
-poplavnih voda na rijekama i njihovim pritokama.
PREGLED
izvršilaca, zadataka i naĉina organizovanja
u zaštiti od poplava
(tabela broj 5)
ZAŠTITA U USLOVIMA/UVJETIMA
POSTAJANJA PRIRODNE NEPOGODE
Vanredna odbrana
1. OŠCZ - proglašava poĉetak i prestanak
vanredne odbrane od poplava
-nareĊuje upotrebu snaga i sredstava sa podruĉja
Općine Kiseljak od interesa za zaštitu i spašavanje
Službeni glasnik Općine Kiseljak Broj 3. 03.listopad/oktobar 2013. godina Godina XII
Općinsko vijeće Kiseljak Općinsko vijeće Kiseljak
40
od poplava, a u skladu sa Planom zaštite od
elementarnih nepogoda,
-rukovodi akcijama zaštite i spašavanja
-uvodi neprekidno deţurstvo struĉno-tehniĉkog
osoblja
-angaţuje mehanizaciju i opremu
2. Jedinice CZ opće i speci. Namjene
-uĉešće postrojbi Civilne zaštite opće i
specijalizirane namjene u spašavanju stanovništva i
materijalnih dobara
3.Preduzeća/poduzeća graĊevinska i
transportna
-angaţiranje preduzeća/poduzeća drţavnih i
privatnih na podruĉju Općine sa svom
mehanizacijom i opremom za izradu nasipa,
rašĉišćavanje prometnica, uklanjanje prepreka i
proĉišćavanje korita .
4.GraĊani
-uĉešće graĊana u spašavanju na ugroţenom
podruĉju stanovništva i materijalnih dobara.
5. Općinske sluţbe
-prate stanje na svim mostovima i prometnicei
brinu se o tehniĉkom odrţavanju istih,
-preko Kantonalnog zavoda za zdravstvenu zaštitu i
epidemiologiju organizuju suzbijanje zaraznih
bolesti i nadzor nad ugroţenim stanovništvom
-organizuju privremenu obustavu prometa ako se
za to ukaţe potreba
-poduzimaju potrebne mjere na snabdijevanju
ugroţenog stanovništva vodom
-staraju se i o drugim poslovima iz svoje
nadleţnosti
6. Dom zdravlja Kiseljak
-pruţanje prve medicinske pomoći
7. Policijska Stanica Kiseljak -uĉešće PS Kiseljak na sigurnosti podruĉja
zahvaćenog poplavama
2.2.3. Zaštita od klizišta
Procjena ugroženosti od klizišta
od poplava, a u skladu sa Planom zaštite od
elementarnih nepogoda,
-rukovodi akcijama zaštite i spašavanja
-uvodi neprekidno deţurstvo struĉno-tehniĉkog
osoblja
-angaţuje mehanizaciju i opremu
2. Jedinice CZ opće i speci. Namjene
-uĉešće jedinica Civilne zaštite opće i
specijalizovane namjene u spašavanju stanovništva
i materijalnih dobara
3.Preduzeća/poduzeća graĊevinska i
transportna
-angaţovanje preduzeća/poduzeća drţavnih i
privatnih na podruĉju Općine sa svom
mehanizacijom i opremom za izradu nasipa,
rašĉišćavanje saobraćajnica, uklanjanje prepreka i
proĉišćavanje korita .
4.GraĊani
-uĉešće graĊana u spašavanju na ugroţenom
podruĉju stanovništva i materijalnih dobara.
5. Općinske sluţbe
-prate stanje na svim mostovima i saobraćajnicama
i brinu se o tehniĉkom odrţavanju istih,
-preko Kantonalnog zavoda za zdravstvenu zaštitu i
epidemiologiju organizuju suzbijanje zaraznih
bolesti i nadzor nad ugroţenim stanovništvom
-organizuju privremenu obustavu saobraćaja ako se
za to ukaţe potreba
-poduzimaju potrebne mjere na snabdijevanju
ugroţenog stanovništva vodom
-staraju se i o drugim poslovima iz svoje
nadleţnosti
6. Dom zdravlja Kiseljak
-pruţanje prve medicinske pomoći
7. Policijska Stanica Kiseljak -uĉešće PS Kiseljak na obezbjeĊenju podruĉja
zahvaćenog poplavama
2.2.3. Zaštita od klizišta
Procjena ugroženosti od klizišta
Službeni glasnik Općine Kiseljak Broj 3. 03.listopad/oktobar 2013. godina Godina XII
Općinsko vijeće Kiseljak Općinsko vijeće Kiseljak
41
Na podruĉju općine Kiseljak evidentirano je
jedanaest (11) potencijalnih klizišta. Okolnosti koje
su pogodovale nastanku klizišta su: geografski
poloţaj, klima (kontinentalna i planinska),
prostorno ureĊenje (komunikacije, stambena
gradnja i urbaniziranost) itd. Smatramo da se
problemu klizišta, treba posvetiti velika paţnja i
preduzimanje svih mjera, kako ne bi došlo do
neţeljenih posljedica.
Na podruĉju općine Kiseljak do sada su
evidentirana sljedeća klizišta:
Rb. / Mjesno podruĉje/ Lokaliteti/ Opis
Mp Kiseljak/
Bijele vode -Na lokalitetu Bijele Vode dolazi do
postepenog klizanja tla, gdje je ugroţeno oko 4500
m2 poljoprivrednog zemljišta, 7 stambena objekta,
kao i regionalni put Kiseljak – Visoko u duţini cca
300 metara.
Podastinje- Na lokalitetu Podastinje dolazi do
klizanja tla, gdje je ugroţeno cca 3000 m2
poljoprivrednog zemljišta i 6 okolnih stambenih
objekata. (Dva stambena objekta su sanirana).
Donji Paleţ- Na lokalitetu Doji Paleţ dolazi do
postepenog klizanja tla, gdje je ugroţeno cca 1500
m2 poljoprivrednog zemljišta, 3 okolna stambena
objekta i jedan rezervoara za vodu.
Gornji Paleţ- Na lokalitetu Gornji Paleţ dolazi do
postepenog klizanja tla, gdje je ugroţeno cca 600
m2 poljoprivrednog zemljišta, i lokalni - kolski put
u duţini 50 metara.
2.Mp Brestovsko
Gornji Kazagići- Na lokalitetu G. Kazagići dolazi
do postepenog klizanja tla, gdje je ugroţeno
ugroţeno cca 6000 m2 poljoprivrednog zemljišt, te
jedan stambeni objekat stanovanja (kuća) i jedan
prateći objekat štala.
3.Mp Gromiljak
Rudnik- Na lokalitetu Rudnik, dolazi do
postepenog klizanja tla, gdje su ugroţena dva
stambena objekta (kuće sa pomoĉnim objektima) i
cca 1500 m2 poljoprivrednog zemljišta.
4.Mp Bilalovac
Miroševići- Na lokalitetu Miroševići dolazi do
Na podruĉju općine Kiseljak evidentirano je
jedanaest (11) potencijalnih klizišta. Okolnosti koje
su pogodovale nastanku klizišta su: geografski
poloţaj, klima (kontinentalna i planinska),
prostorno ureĊenje (komunikacije, stambena
gradnja i urbaniziranost) itd. Smatramo da se
problemu klizišta, treba posvetiti velika paţnja i
preduzimanje svih mjera, kako ne bi došlo do
neţeljenih posljedica.
Na podruĉju općine Kiseljak do sada su
evidentirana sljedeća klizišta:
Rb. / Mjesno podruĉje/ Lokaliteti/ Opis
Mp Kiseljak/
Bijele vode -Na lokalitetu Bijele Vode dolazi do
postepenog klizanja tla, gdje je ugroţeno oko 4500
m2 poljoprivrednog zemljišta, 7 stambena objekta,
kao i regionalni put Kiseljak – Visoko u duţini cca
300 metara.
Podastinje- Na lokalitetu Podastinje dolazi do
klizanja tla, gdje je ugroţeno cca 3000 m2
poljoprivrednog zemljišta i 6 okolnih stambenih
objekata. (Dva stambena objekta su sanirana).
Donji Paleţ- Na lokalitetu Doji Paleţ dolazi do
postepenog klizanja tla, gdje je ugroţeno cca 1500
m2 poljoprivrednog zemljišta, 3 okolna stambena
objekta i jedan rezervoara za vodu.
Gornji Paleţ- Na lokalitetu Gornji Paleţ dolazi do
postepenog klizanja tla, gdje je ugroţeno cca 600
m2 poljoprivrednog zemljišta, i lokalni - kolski put
u duţini 50 metara.
2.Mp Brestovsko
Gornji Kazagići- Na lokalitetu G. Kazagići dolazi
do postepenog klizanja tla, gdje je ugroţeno
ugroţeno cca 6000 m2 poljoprivrednog zemljišt, te
jedan stambeni objekat stanovanja (kuća) i jedan
prateći objekat štala.
3.Mp Gromiljak
Rudnik- Na lokalitetu Rudnik, dolazi do
postepenog klizanja tla, gdje su ugroţena dva
stambena objekta (kuće sa pomoĉnim objektima) i
cca 1500 m2 poljoprivrednog zemljišta.
4.Mp Bilalovac
Miroševići- Na lokalitetu Miroševići dolazi do
Službeni glasnik Općine Kiseljak Broj 3. 03.listopad/oktobar 2013. godina Godina XII
Općinsko vijeće Kiseljak Općinsko vijeće Kiseljak
42
postepenog klizanja tla, gdje je ugroţeno cca 2000
m2 poljoprivrednog zemljišta i seoski lokalni put u
duţini cca 100 metara.
5.Mp Brnjaci
Ljetovik- Na lokalitetu Ljetovik dolazi do
postepenog klizanja tla, gdje je ugroţeno cca 500
m2 poljoprivrednog zemljišta i jedan stambeni
objekat.
6.Mp Draţevići
Kobiljaĉa- Na lokalitetu Kobiljaĉa dolazi do
postepenog klizanja tla, gdje je ugroţeno cca 2500
m2 šumskog zemljišta i magistralni put u duţini
cca100 metara.
7.Mp Bukovica
Toplica- Na lokalitetu Toplica dolazi do
postepenog klizanja tla, gdje je ugroţeno cca 600
m2 poljoprivrednog zemljišta i seoski lokalni put u
duţini cca 50 metara.
Odroni se najĉešće javljaju na dijelovima
prosjeĉenih puteva gdje je zemljište potkopano, a
nalazi se u kanjonima i strmim padinama. Na
podruĉju općine Kiseljak, većih problema oko
odrona nema, što ne znaĉi da im se ne treba
posvećivati paţnja.Prostorno ureĊenje je upravo
faktor na kojem se najviše ubuduće mora uticati.
Poznato je da je odreĊeni broj objekata starijeg
datuma gradnje ruševan ili poluruševan, sa
zastarjelom vodovodnom i kanalizacionom
mreţom, što je jedan od uzroĉnika pojave
podzemnih voda koje imaju znatan uticaj na
pomjeranju površine zemljišta. Ova pojava
pomjeranja zemljišta (klizište) se manifestuje
pogotovo na uţem jezgru padinskih dijelova općine
gdje je jedan broj stambenih objekata i
infrastrukture napravljen bez ikakvog regulacionog
plana. MeĊutim, pokazalo se da su iskopi kanala
za vodu i tel.,koji su uraĊeni po projektu,
predstavljaju jedan od uzroka stvaranja klizišta.
Vodovi su dugi i ispunjavaju se šljunkastim
materijalom te se na tim mjestima skupljaju
podzemne i površinske vode i u najniţim zonama
uslijed velikih zasićenja i hidrostatiĉkih pritisaka,
teren poĉinje da klizi.
Neregulisano oticanje voda sa saobraćajnica kao i
neregulisano odvodnjavanje sa većih površina u
postepenog klizanja tla, gdje je ugroţeno cca 2000
m2 poljoprivrednog zemljišta i seoski lokalni put u
duţini cca 100 metara.
5.Mp Brnjaci
Ljetovik- Na lokalitetu Ljetovik dolazi do
postepenog klizanja tla, gdje je ugroţeno cca 500
m2 poljoprivrednog zemljišta i jedan stambeni
objekat.
6.Mp Draţevići
Kobiljaĉa- Na lokalitetu Kobiljaĉa dolazi do
postepenog klizanja tla, gdje je ugroţeno cca 2500
m2 šumskog zemljišta i magistralni put u duţini
cca100 metara.
7.Mp Bukovica
Toplica- Na lokalitetu Toplica dolazi do
postepenog klizanja tla, gdje je ugroţeno cca 600
m2 poljoprivrednog zemljišta i seoski lokalni put u
duţini cca 50 metara.
Odroni se najĉešće javljaju na dijelovima
prosjeĉenih puteva gdje je zemljište potkopano, a
nalazi se u kanjonima i strmim padinama. Na
podruĉju općine Kiseljak, većih problema oko
odrona nema, što ne znaĉi da im se ne treba
posvećivati paţnja.Prostorno ureĊenje je upravo
faktor na kojem se najviše ubuduće mora uticati.
Poznato je da je odreĊeni broj objekata starijeg
datuma gradnje ruševan ili poluruševan, sa
zastarjelom vodovodnom i kanalizacionom
mreţom, što je jedan od uzroĉnika pojave
podzemnih voda koje imaju znatan uticaj na
pomjeranju površine zemljišta. Ova pojava
pomjeranja zemljišta (klizište) se manifestuje
pogotovo na uţem jezgru padinskih dijelova općine
gdje je jedan broj stambenih objekata i
infrastrukture napravljen bez ikakvog regulacionog
plana. MeĊutim, pokazalo se da su iskopi kanala
za vodu i tel.,koji su uraĊeni po projektu,
predstavljaju jedan od uzroka stvaranja klizišta.
Vodovi su dugi i ispunjavaju se šljunkastim
materijalom te se na tim mjestima skupljaju
podzemne i površinske vode i u najniţim zonama
uslijed velikih zasićenja i hidrostatiĉkih pritisaka,
teren poĉinje da klizi.
Neregulisano oticanje voda sa saobraćajnica kao i
neregulisano odvodnjavanje sa većih površina u
Službeni glasnik Općine Kiseljak Broj 3. 03.listopad/oktobar 2013. godina Godina XII
Općinsko vijeće Kiseljak Općinsko vijeće Kiseljak
43
nepovoljnim hidrološkim uvjetima takoĊer
pogoduje nastanku klizišta.
Iz ove procjene proizlazi da su osnovni uzroĉnici
pojave klizišta na strmim dijelovima slijedeći:
- bespravna gradnja
- neispravne instalacije vodovoda i kanalizacije,
- neregulisano oticanje voda sa saobraćajnica i
seoski puteva,
- neregulisano odvodnjavanje sa većih površina,
- sjeća drveća itd.
Interventne sanacione mjere za navedene uzroĉnike
su:
- popravak instalacija,
- mjestimiĉni iskop kanala za isticanje
akumuliranih voda,
- spreĉavanje nekontrolisanog izlijevanja voda
putem manjih nasipa i usmjeravanje voda u
stabilne zone ili kanalizacije,
- prikupljanje i kanalisanje voda putem
privremenih ili stalnih kanala ili cjevovoda,
- planiranje terena i zasaĊivanje odgovarajućih
vrsta drveća i sijanje odgovarajućih trava.
Podaci o stepenu/stupnju zaštite i spašavanja
Na podruĉju općine Kiseljak evidentirana klizišta
prema stanju djelovanja prate se kao aktivna i
umirena, a sa stanovišta ugroţavanja podijeljena su
na klizišta koja ugroţavaju i ne ugroţavaju putnu
komunikaciju.
Sa toĉke ugroţenosti stanovništva, prometnica,
objekta i općenito, klizišta koja su evidentirana na
uţem jezgru strmih dijelova svrstana su po
prioritetima za istraţivanje i saniranje/sanaciju.
Vrsta, količina i vrijednosti značajnih materijalnih
dobara koja su ugrožena klizištima
Gotovo da je bespredmetno procjenjivati dobra
koja su ugroţena klizištima i teško je sada
procijeniti posebno svako klizište. Ono što je ovog
trenutka znaĉajno, moguće je utvrditi prioritete
klizišta na osnovu aktiviranja i dosljedno
provoĊenje preventivnih mjera. Pošto su klizišta
evidentirana prioriteti interventnih mjera u
zavisnosti od financijske podrške i dalje će biti
naseljeni dijelovi općine I prometnica.
Preventivne mjere
Preventivne mjere zaštite od klizišta uglavnom su
nepovoljnim hidrološkim uvjetima takoĊer
pogoduje nastanku klizišta.
Iz ove procjene proizlazi da su osnovni uzroĉnici
pojave klizišta na strmim dijelovima slijedeći:
- bespravna gradnja
- neispravne instalacije vodovoda i kanalizacije,
- neregulisano oticanje voda sa saobraćajnica i
seoski puteva,
- neregulisano odvodnjavanje sa većih površina,
- sjeća drveća itd.
Interventne sanacione mjere za navedene uzroĉnike
su:
- popravak instalacija,
- mjestimiĉni iskop kanala za isticanje
akumuliranih voda,
- spreĉavanje nekontrolisanog izlijevanja voda
putem manjih nasipa i usmjeravanje voda u
stabilne zone ili kanalizacije,
- prikupljanje i kanalisanje voda putem
privremenih ili stalnih kanala ili cjevovoda,
- planiranje terena i zasaĊivanje odgovarajućih
vrsta drveća i sijanje odgovarajućih trava.
Podaci o stepenu/stupnju zaštite i spašavanja
Na podruĉju općine Kiseljak evidentirana klizišta
prema stanju djelovanja prate se kao aktivna i
umirena, a sa stanovišta ugroţavanja podijeljena su
na klizišta koja ugroţavaju i ne ugroţavaju putnu
komunikaciju.
Sa aspekta ugroţenosti stanovništva, saobraćajnica,
objekta i općenito, klizišta koja su evidentirana na
uţem jezgru strmih dijelova svrstana su po
prioritetima za istraţivanje i saniranje/sanaciju.
Vrsta, količina i vrijednosti značajnih materijalnih
dobara koja su ugrožena klizištima
Gotovo da je bespredmetno procjenjivati dobra
koja su ugroţena klizištima i teško je sada
procijeniti posebno svako klizište. Ono što je ovog
trenutka znaĉajno, moguće je utvrditi prioritete
klizišta na osnovu aktiviranja i dosljedno
provoĊenje preventivnih mjera. Pošto su klizišta
evidentirana prioriteti interventnih mjera u
zavisnosti od finansijske podrške i dalje će biti
naseljeni dijelovi općine i saobraćajnica.
Preventivne mjere
Preventivne mjere zaštite od klizišta uglavnom su
Službeni glasnik Općine Kiseljak Broj 3. 03.listopad/oktobar 2013. godina Godina XII
Općinsko vijeće Kiseljak Općinsko vijeće Kiseljak
44
postale svakodnevnost kako bi se sprijeĉilo
stepenasto odronjavanje, odnosno postanak velikih
klizišta.
Preventivne mjere ĉine:
- osmatranje/promatranje i opaţanje;
- Sluţba zaduţena za prostorno ureĊenje i
GraĊevinska inspekcija poduzimaju mjere za
sprjeĉavanje bespravne izgradnje i
infrastrukture;
- Sluţba zaduţena za prostorno ureĊenje
odreĊuje prioritete preventivnih zaštitnih mjera
na osnovu mišljenja Zavoda za geotehniku,
bazirana na geoistraţivaĉkim radovima kao
podlogu za izradu projekata;
- na temelju stepena/stupnja projektnih zadataka
opasnosti, ugroţenosti stanovništva i
materijalnih dobara usklaĊuje se financijska
konstrukcija u nadleţnim ministarstvima
kantona/ţupaniji i sluţbi zaduţenih za
napuštene nekretnine i stembeno-komunalne
poslove, odabiru se prioriteti za financiranje.
MeĊutim, faktori koji su uticali na pojavu klizišta
nisu se planski i organizovano rješavali pored
ostalog i bespravna pojedinaĉna gradnja, te je
doprinijelo da se i umirena klizišta povremeno
aktiviraju. Financijska konstrukcija za postojeća
klizišta je ogromna, te je u meĊuvremenu
neophodno provoditi preventivne mjere da bi se
sprijeĉile pojave velikih klizišta.
Organizovanost snaga koje se mogu angažovati na
provođenju mjera zaštite i spašavanja
Kada Sluţba CZ-e procjeni da postoji opasnost od
klizišta predlaţe Općinskom naĉelniku da proglasi
prirodnu nepogodu od klizišta. Odmah nakon
proglašenja prirodne nepogode vrši se mobilizacija
Općinskog štaba/stoţera CZ i Općinskih sluţbi,
angaţovanje drţavnih i privatnih poduzeća/
preduzeća koja su na teritoriji ove općine.U cilju
poduzimanja mjera u toku/tijeku djelovanja
prirodne nepogode izazvane klizištem ,mogu se
upotrijebiti sve raspoloţive snage kao kod zaštite
od zemljotresa.Općinski stoţer CZ cijeni, koje
stoţere, postrojbe i sluţbe CZ treba mobilizirati
radi ispomoći i zaštite od klizišta.
postale svakodnevnost kako bi se sprijeĉilo
stepenasto odronjavanje, odnosno postanak velikih
klizišta.
Preventivne mjere ĉine:
- osmatranje/promatranje i opaţanje;
- Sluţba zaduţena za prostorno ureĊenje i
GraĊevinska inspekcija poduzimaju mjere za
sprjeĉavanje bespravne izgradnje i
infrastrukture;
- Sluţba zaduţena za prostorno ureĊenje
odreĊuje prioritete preventivnih zaštitnih mjera
na osnovu mišljenja Zavoda za geotehniku,
bazirana na geoistraţivaĉkim radovima kao
podlogu za izradu projekata;
- na osnovu stepena/stupnja projektnih zadataka
opasnosti, ugroţenosti stanovništva i
materijalnih dobara usklaĊuje se finansijska
konstrukcija u nadleţnim ministarstvima
kantona/ţupaniji i sluţbi zaduţenih za
napuštene nekretnine i stembeno-komunalne
poslove, odabiru se prioriteti za finansiranje.
MeĊutim, faktori koji su uticali na pojavu klizišta
nisu se planski i organizovano rješavali pored
ostalog i bespravna pojedinaĉna gradnja, te je
doprinijelo da se i umirena klizišta povremeno
aktiviraju. Finansijska konstrukcija za postojeća
klizišta je ogromna, te je u meĊuvremenu
neophodno provoditi preventivne mjere da bi se
sprijeĉile pojave velikih klizišta.
Organizovanost snaga koje se mogu angažovati na
provođenju mjera zaštite i spašavanja
Kada Sluţba CZ-e procjeni da postoji opasnost od
klizišta predlaţe Općinskom naĉelniku da proglasi
prirodnu nepogodu od klizišta. Odmah nakon
proglašenja prirodne nepogode vrši se mobilizacija
Općinskog štaba CZ i Općinskih sluţbi,
angaţovanje drţavnih i privatnih poduzeća/
preduzeća koja su na teritoriji ove općine.U cilju
poduzimanja mjera u toku/tijeku djelovanja
prirodne nepogode izazvane klizištem ,mogu se
upotrijebiti sve raspoloţive snage kao kod zaštite
od zemljotresa.Općinski štab CZ cijeni, koje
štabove, jedinice i sluţbe CZ treba mobilizirati radi
ispomoći i zaštite od klizišta.
Službeni glasnik Općine Kiseljak Broj 3. 03.listopad/oktobar 2013. godina Godina XII
Općinsko vijeće Kiseljak Općinsko vijeće Kiseljak
45
PREGLED
izvršilaca, zadataka i naĉina organizovanja
u zaštiti od klizišta
(tabela broj 6)
Preventivne mjere i redovna zaštita
Rb/ Izvršilac/ Zadatak
1. Ministarstvo prostornog ureĊenja SBK/KSB
-provoĊenje zakona i podzakonskih akata;
2. Sluţba za gospodarstvo sektor za
prostorno ureĊenje -odreĊuje prioritete preventivnih zaštitnih mjera na
osnovu mišljenja Zavoda za geotehniku, bazirana
na geoistraţivaĉkim radovima kao podlogu za
izradu projekata;
-izdaje graĊevinske dozvole za gradanju objekata-
infrastruktura;
-na osnovu projektnih zadataka opasnosti,
ugroţenosti stanovništva i materijalnih dobara
usklaĊuje se financijska konstrukcija u nadleţnim
ministarstvima kantona i Sluţbi za napuštene
nekretnine i stembeno-komunalne poslove,
- odabiru se prioriteti za financiranje.
3. GraĊevinska inspekcija - sprjeĉavanje bespravne izgradnje objekata i
infrastrukture
4. Kanton – Vlada kantona
- uĉešće kantona u financiranju prema planu
5. Federalni zavod za geologiju - vrši
inţenjerinsko - geološka istraţivanja terena
PREGLED
izvršilaca, zadataka i naĉina organizovanja
u zaštiti od klizišta
(tabela broj 7)
Zaštita u uslovima postojanja prirodne
nepogode
Rb/ Izvršilac/ Zadatak
1.GraĊani - uĉešće graĊana u spašavanju
stanovništva, ţivotinja i materijalnih dobara na
ugroţenom podruĉju.
2. Jedinice/postrojbe CZ opće i specijal.namjene
Sluţbe za zaštitu i spašavanje - uĉešće postrojbi
Civilne zaštite opće i specijalizirane namjene na
spašavanju stanovništva, ţivotinja i materijalnih
dobara.
PREGLED
izvršilaca, zadataka i naĉina organizovanja
u zaštiti od klizišta
(tabela broj 6)
Preventivne mjere i redovna zaštita
Rb/ Izvršilac/ Zadatak
1. Ministarstvo prostornog ureĊenja SBK/KSB
-provoĊenje zakona i podzakonskih akata;
2. Sluţba za privredu – sektor za prostorno
ureĊenje -odreĊuje prioritete preventivnih zaštitnih mjera na
osnovu mišljenja Zavoda za geotehniku, bazirana
na geoistraţivaĉkim radovima kao podlogu za
izradu projekata;
-izdaje graĊevinske dozvole za gradanju objekata-
infrastruktura;
-na osnovu projektnih zadataka opasnosti,
ugroţenosti stanovništva i materijalnih dobara
usklaĊuje se finansijska konstrukcija u nadleţnim
ministarstvima kantona i Sluţbi za napuštene
nekretnine i stembeno-komunalne poslove,
- odabiru se prioriteti za finansiranje.
3. GraĊevinska inspekcija - sprjeĉavanje bespravne izgradnje objekata i
infrastrukture;
4. Kanton – Vlada kantona
- uĉešće kantona u finansiranju prema planu
5. Federalni zavod za geologiju- vrši
inţenjerinsko - geološka istraţivanja terena
PREGLED
izvršilaca, zadataka i naĉina organizovanja
u zaštiti od klizišta
(tabela broj 7)
Zaštita u uslovima postojanja prirodne
nepogode Rb/ Izvršilac/ Zadatak
1.GraĊani - uĉešće graĊana u spašavanju
stanovništva, ţivotinja i materijalnih dobara na
ugroţenom podruĉju.
2. Jedinice/postrojbe CZ opće i specijal.namjene
Sluţbe za zaštitu i spašavanje - uĉešće jedinica
Civilne zaštite opće i specijalizovane namjene na
spašavanju stanovništva, ţivotinja i materijalnih
dobara.
Službeni glasnik Općine Kiseljak Broj 3. 03.listopad/oktobar 2013. godina Godina XII
Općinsko vijeće Kiseljak Općinsko vijeće Kiseljak
46
3. GraĊevinska i transportna poduzeća -
angaţiranje poduzeća na podruĉju općine sa svom
mehanizacijom i opremom za rašĉišćavanje
prometnica, uklanjanje prepreka i evakuacija
stanovništva, ţivotinja i materijalnih dobara.
4. Sluţba za gospodarstvo - anganiţira Zavod za
konstrukcije i fundiranje GraĊevinskog fakulteta
koji bi predloţio kratkoroĉne i dugoroĉne mjere
zaštite;angaţira struĉno – tehniĉko osoblje koje bi
neprekidno vršilo deţurstvo i u zavisnosti od
situacije predlagalo neophodne mjere.
5.PMP –Dom zdravlja Kiseljak - pruţanje prve
medicinske pomoći
6.Policijska postaja Kiseljak - uĉešće na
obezbjeĊenju klizišta.
7.OŠCZ - usmjerava i koordinira aktivnostima na
provoĊenju operativnih mjera zaštite i spašavanja
ljudi, ţivotinja i materijalnih dobara.
2.2.4. Zaštita od snjeţnih nanosa
Procjena ugroženosti od snježnih padavina i
poledice na općini Kiseljak
Posljedice od većih koliĉina snjeţnih padavina kao
i poledice ĉesta su pojava na cijelom podruĉju
općine, a naroĉito u njenim strmim dijelovima i to:
- MZ. Bilalovac
- MZ. Brestovsko
- MZ. Bukovica
- MZ. Lepenica
- MZ. Draţevići
Uslijed većih snjeţnih padavina na ovim
podruĉjima moţe doći do oteţanog ili potpunog
kraćeg prekida prometasvih vrsta što prouzrokuje
oteţano snabdijevanje osnovnim ţivotnim
namirnicama, oteţane proizvodnje, i drugih oblika
ţivota i rada.
Pojava ledene kiše ili poledice moţe imati iste
posljedice kao i snjeţne padaline uz mogućnost
teţih i lakših prometnih udesa ili povreda graĊana
posebno na strmim dijelovima mjesnih zajednica,
posebno je ugroţen cestovni promet.
Intenzitet padalina posebno je izraţen od poĉetka
3.GraĊevinska i transportna preduzeća -
angaţovanje preduzeća na podruĉju općine sa svom
mehanizacijom i opremom za rašĉišćavanje
saobraćajnica, uklanjanje prepreka i evakuacija
stanovništva, ţivotinja i materijalnih dobara.
4. Sluţba za privredu- angaţuje Zavod za
konstrukcije i fundiranje GraĊevinskog fakulteta
koji bi predloţio kratkoroĉne i dugoroĉne mjere
zaštite;angaţuje struĉno – tehniĉko osoblje koje bi
neprekidno vršilo deţurstvo i u zavisnosti od
situacije predlagalo neophodne mjere.
5.PMP –Dom zdravlja Kiseljak - pruţanje prve
medicinske pomoći
6.Policijska stanica Kiseljak - uĉešće na
obezbjeĊenju klizišta.
7.OŠCZ - usmjerava i koordinira aktivnostima na
provoĊenju operativnih mjera zaštite i spašavanja
ljudi, ţivotinja i materijalnih dobara.
2.2.4. Zaštita od snjeţnih nanosa
Procjena ugroženosti od snježnih padavina i
poledice na općini Kiseljak
Posljedice od većih koliĉina snjeţnih padavina kao
i poledice ĉesta su pojava na cijelom podruĉju
općine, a naroĉito u njenim strmim dijelovima i to:
- MZ. Bilalovac
- MZ. Brestovsko
- MZ. Bukovica
- MZ. Lepenica
- MZ. Draţevići
Uslijed većih snjeţnih padavina na ovim
podruĉjima moţe doći do oteţanog ili potpunog
kraćeg prekida saobraćaja svih vrsta što
prouzrokuje oteţano snabdijevanje osnovnim
ţivotnim namirnicama, oteţane proizvodnje, i
drugih oblika ţivota i rada.
Pojava ledene kiše ili poledice moţe imati iste
posljedice kao i snjeţne padavine uz mogućnost
teţih i lakših saobraćajnih udesa ili povreda
graĊana posebno na strmim dijelovima mjesnih
zajednica, posebno je ugroţen cestovni saobraćaj.
Intenzitet padavina posebno je izraţen od poĉetka
Službeni glasnik Općine Kiseljak Broj 3. 03.listopad/oktobar 2013. godina Godina XII
Općinsko vijeće Kiseljak Općinsko vijeće Kiseljak
47
mjeseca studeni do kraja oţujka, pa je neophodna
priprema kako u ovom periodu ne bi došlo do
narušavanja normalnog ţivota. Najintenzivnije
padaline dešavaju se u mjesecu prosincu i sijeĉnju.
Veće snjeţne padaline, dolaskom viših temperatura
mogu prouzrokovati naglo topljenje snijega i time
dovesti do izlijevanja vode i fekalija iz kanalizacije
i septiĉkih jama te do stvaranja bujica, što bi
stvorilo mogućnost pojave epidemije i zaraza, kao i
onemogućavanje normalnog odvijanja prometa.
Podaci o stupnju/stepenu zaštite i spašavanja
Uslijed intenzivnih padavina snijega, stvorile bi se
naslage snijega veće od 40 cm na stambenim
objektima ĉime bi bili posebno ugroţeni dotrajali
objekti slabije konstrukcione moći. Moguća su teţa
oštećenja pa i rušenja posebno baraka i ostalih
montaţnih objekata kao i industrijskih i skladišnih
hala. Na podruĉju općine Kiseljak, a na osnovu
obilaska terena, konstantirano/ konstatovano je da
trenutno ima više ruševnih objekata na kojima bi
snjeţne padaline izazvale oštećenja ili rušenje.
Preventivne mjere zaštite
Preduzeća/poduzeća zaduţena za odrţavanje
prometnica i putova u okviru preventivnih mjera
treba vršiti pripremu mehanizacije, praćenje
vremenske prognoze, posipanje solju prometnica i
nogostupa(protiv poledice). Za ove aktivnosti
neophodno je blagovremeno saĉiniti plan i program
kao i izvršiti nabavku potrebnih sredstava za
ĉišćenje snijega i otklanjanje poledice. Posebno
voditi raĉuna da se pijesak i ostali posipni materijal
razvuĉe po strmim dijelovima prije padanja
snijega.
Upravitelji zgrada rade poseban plan aktivnosti za
sluĉaj većih snjeţnih padavina kojim se razraĊuje
skidanje snijega sa krovova zgrada koje ne mogu
izdrţati veća opterećenja. U tom smislu neophodno
je razraditi i naĉin skidanja sa objekata ledenice,
koje mogu ugroziti prolaznike.
Općinski stoţer civilne zaštite planira uĉešće
civilne zaštite u sluĉaju da bude proglašena
vanredna situacija izazvana prirodnom nepogodom.
Organiziranost snaga koje se mogu angažirati na
provođenju mjera zaštite i spašavanja
mjeseca novembra do kraja marta, pa je neophodna
priprema kako u ovom periodu ne bi došlo do
narušavanja normalnog ţivota. Najintenzivnije
padavine dešavaju se u mjesecu decembru i
januaru/. Veće snjeţne padavine, dolaskom viših
temperatura mogu prouzrokovati naglo topljenje
snijega i time dovesti do izlijevanja vode i fekalija
iz kanalizacije i septiĉkih jama te do stvaranja
bujica, što bi stvorilo mogućnost pojave epidemije i
zaraza, kao i onemogućavanje normalnog odvijanja
saobraćaja.
Podaci o stupnju/stepenu zaštite i spašavanja
Uslijed intenzivnih padavina snijega, stvorile bi se
naslage snijega veće od 40 cm na stambenim
objektima ĉime bi bili posebno ugroţeni dotrajali
objekti slabije konstrukcione moći. Moguća su teţa
oštećenja pa i rušenja posebno baraka i ostalih
montaţnih objekata kao i industrijskih i skladišnih
hala. Na podruĉju općine Kiseljak, a na osnovu
obilaska terena, konstantirano/ konstatovano je da
trenutno ima više ruševnih objekata na kojima bi
snjeţne padavine izazvale oštećenja ili rušenje.
Preventivne mjere zaštite
Preduzeća/poduzeća zaduţena za odrţavanje
saobraćajnica i puteva u okviru preventivnih mjera
treba da vrši pripremu mehanizacije, praćenje
vremenske prognoze, posipanje solju saobraćajnica
i trotoara (protiv poledice). Za ove aktivnosti
neophodno je blagovremeno saĉiniti plan i program
kao i izvršiti nabavku potrebnih sredstava za
ĉišćenje snijega i otklanjanje poledice. Posebno
voditi raĉuna da se pijesak i ostali posipni materijal
razvuĉe po strmim dijelovima prije padanja
snijega.
Upravitelji zgrada rade poseban plan aktivnosti za
sluĉaj većih snjeţnih padavina kojim se razraĊuje
skidanje snijega sa krovova zgrada koje ne mogu
izdrţati veća opterećenja. U tom smislu neophodno
je razraditi i naĉin skidanja sa objekata ledenice,
koje mogu ugroziti prolaznike.
Općinski štab civilne zaštite planira uĉešće civilne
zaštite u sluĉaju da bude proglašena vanredna
situacija izazvana prirodnom nepogodom.
Organizovanost snaga koje se mogu angažovati na
provođenju mjera zaštite i spašavanja
Službeni glasnik Općine Kiseljak Broj 3. 03.listopad/oktobar 2013. godina Godina XII
Općinsko vijeće Kiseljak Općinsko vijeće Kiseljak
48
Nakon proglašenja nastanka prirodne nepogode,
Općinski stoţer civilne zaštite rukovodi akcijom
zaštite i spašavanja. U akciju ĉišćenja ukljuĉuju se
postrojbe civilne zaštite specijalizirane namjene. Iz
MZ. anganiţira se postrojbe opće namjene kojima
rukovode stoţeri civilne zaštite tih mjesnih
zajednica. U MZ-a i preduzećima/poduzećima
prema potrebi angaţirati i radne jednice formirane
od stanovništva, te angaţirati i sva vozila za utovar,
kao i odvoz snijega do deponija.Do proglašavanja
stanja prirodne nepogode Sluţba zaduţena za
napuštene nekretnine i stembeno-komunalne
poslove kontroliše aktivnosti J.P."Vodovod i
kanalizacija" Kiseljak i drugih
poduzeća/preduzeća.
U cilju poduzimanja mjera u toku djelovanja
prirodne nepogode izazvane snjeţnim nanosima i
poledicom, mogu se upotrijebiti sve raspoloţive
snage kao kod zaštite od zemljotresa.Općinski
stoţer CZ cijeni koje stoţere i postrojbe treba
mobilizirati radi ispomoći i zaštite od snjeţnih
nanosa i poledice.
PREGLED
izvršilaca, zadataka i naĉina organiziranja
u zaštiti od snjeţnih nanosa i poledice
(tabela broj 8)
Preventivne mjere i redovna zaštita
koja se provodi u toku snježnih padavina
Rb/ Izvršilac/ Zadatak
1.Kantonalno ravnateljstvo za ceste/Kantonalna
direkcija za putove- Pravi plan angaţirannja
mehanizacije i ljudstva, odreĊivanje prioriteta i
nadleţnosti za ĉišćenje komunikacija.Pravi plan
pripreme za alternativno parkiranje automobila i
upozorava graĊane da se pridrţavaju
uputstava/uvjeta kako bi Zimske sluţbe nesmetano
mogle vršiti ĉišćenje putnih komunikacija.Pravi
plan pripreme za eventualno iskljuĉivanje
odreĊenih prometnica i iskljuĉivanje automobila
odreĊene nosivosti iz prometa.Snimaju sve ulice i
nogostupe gdje su parkirana uništena vozila
pogotovu na nizbrdnim dijelovima i prave plan
uklanjanja prije snjeţnih padalina.Pripremaju plan
praćenja o pridrţavanju propisa u zimskim
uvjetima/uslovima (zimska oprema za automobile)
Nakon proglašenja nastanka prirodne nepogode,
Općinski štab/ civilne zaštite rukovodi akcijom
zaštite i spašavanja. U akciju ĉišćenja ukljuĉuju se
jedinice civilne zaštite specijalizovane namjene. Iz
MZ. angaţuju se jedinice opće namjene kojima
rukovode štabovi civilne zaštite tih mjesnih
zajednica. U MZ-a i preduzećima/poduzećima
prema potrebi angaţovati i radne jednice formirane
od stanovništva, te angaţovati i sva vozila za
utovar, kao i odvoz snijega do deponija.Do
proglašavanja stanja prirodne nepogode Sluţba
zaduţena za napuštene nekretnine i stembeno-
komunalne poslove kontroliše aktivnosti
J.P."Vodovod i kanalizacija" Kiseljak i drugih
poduzeća/preduzeća.
U cilju poduzimanja mjera u toku djelovanja
prirodne nepogode izazvane snjeţnim nanosima i
poledicom, mogu se upotrijebiti sve raspoloţive
snage kao kod zaštite od zemljotresa.Općinski štab
CZ cijeni koje štabove i jedinice treba mobilizirati
radi ispomoći i zaštite od snjeţnih nanosa i
poledice.
PREGLED
izvršilaca, zadataka i naĉina organizovanja
u zaštiti od snjeţnih nanosa i poledice
(tabela broj 8)
Preventivne mjere i redovna zaštita
koja se provodi u toku snježnih padavina
Rb/ Izvršilac/ Zadatak
1.Kantonalno ravnateljstvo za ceste/Kantonalna
direkcija za puteve- Pravi plan
angaţovanja/angaţiranja mehanizacije i ljudstva,
odreĊivanje prioriteta i nadleţnosti za ĉišćenje
komunikacija.Pravi plan pripreme za alternativno
parkiranje automobila i upozorava graĊane da se
pridrţavaju uputstava/uvjeta kako bi Zimske sluţbe
nesmetano mogle da vrše ĉišćenje putnih
komunikacija.Pravi plan pripreme za eventualno
iskljuĉivanje odreĊenih saobraćajnica i
iskljuĉivanje automobila odreĊene nosivosti iz
saobraćaja.Snimaju sve ulice i trotoare gdje su
parkirana havarisana vozila pogotovu na nizbrdnim
dijelovima i prave plan uklanjanja prije snjeţnih
padavina.Pripremaju plan praćenja o pridrţavanju
propisa u zimskim uvjetima/uslovima (zimska
Službeni glasnik Općine Kiseljak Broj 3. 03.listopad/oktobar 2013. godina Godina XII
Općinsko vijeće Kiseljak Općinsko vijeće Kiseljak
49
2. J.P."Vodovod i kanalizacija"-Kiseljak
Poduzeća zaduţena za odrţavanje prometnica i
putova - priprema mehanizacije, praćenje
vremenske prognoze, posipanje solju prometnice
nogostupa (protiv poledice),blagovremeno
razraĊuje planira nabavku potrebnih sredstava za
ĉišćenje snijega i otklanjanje poledica.Posebno
vode raĉuna da se pijesak i ostali posipni
materijal distribuira do putnih komunikacija prije
padanja snijega ĉišćenje prometnica, ploĉnika
uslijed snjeţnih padalina,vrši uklanjanje vozila iz
ulica u kojima je zabranjeno
parkiranje,usmjeravanje dodatne mehanizacije
prema prioritetima za rubne dijelove angaţiranje
ljudstva na ruĉnom rašĉišćavanju.
3. Vlasnici poslovnog i stambenog prostora - vrše
ĉišćenje nogostupa ispred poslovnih i stambenih
zgrada.
4.Upravitelji zgrada - ĉišćenje snijega i ledenica sa
stambenih objekata.
5. J.P."Vodovod i kanalizacija"- Kiseljak - vrši
ĉišćenje i odrţavanje kanala i kanalizacione mreţe
6. Općinski naĉelnik/Općinske sluţbe - snimanje
situacije na terenu i provjerava se organizacija
Štabova MZ-a, angaţovanje rezervne mehanizacije
i svih ostalih subjekata i sredstava koji se koriste u
preventivnoj zaštiti.
PREGLED
izvršilaca, zadataka i naĉina organiziranja
u zaštiti od snjeţnih nanosa i poledice
(tabela broj 9)
Mjere zaštite u uslovima izvarednih okolnosti
Ako snijeg neprestano pada i dostigne visinu 55
cm u roku 24 sata- stvaraju se uslovi/uvjeti za
proglašavanje vanredne/izvaredne prilike-
Rb/ Izvršilac/ Zadatak
1.GraĊani- uĉešće u rašĉišćavanju snjeţnih
nanosa, spašavanju ljudi, ţivotinja i materijalnih
dobara.
2. Jedinice/postrojbe CZ opće i spec. namjene
Sluţbe zaštite i spašavanja - uĉešće u
rašĉišćavanju snjeţnih nanosa, spašavanju ljudi,
ţivotinja i materijalnih dobara.
oprema za automobile)
2. J.P."Vodovod i kanalizacija"-Kiseljak
Poduzeća zaduţena za odrţavanje saobraćajnica i
puteva - priprema mehanizacije, praćenje
vremenske prognoze, posipanje solju saobraćajnica
i trotoara (protiv poledice),blagovremeno razraĊuje
planira nabavku potrebnih sredstava za ĉišćenje
snijega i otklanjanje poledica.Posebno vode raĉuna
da se pijesak i ostali posipni materijal
distribuira do putnih komunikacija prije padanja
snijegaĉišćenje saobraćajnica, ploĉnika uslijed
snjeţnih padavina,vrši uklanjanje vozila iz ulica u
kojima je zabranjeno parkiranje,usmjeravanje
dodatne mehanizacije prema prioritetima za rubne
dijelove angaţovanje ljudstva na ruĉnom
rašĉišćavanju.
3. Vlasnici poslovnog i stambenog prostora - vrše
ĉišćenje trotoara ispred poslovnih i stambenih
zgrada.
4.Upravitelji zgrada - ĉišćenje snijega i ledenica sa
stambenih objekata. 5.
J.P."Vodovod i kanalizacija"- Kiseljak - vrši
ĉišćenje i odrţavanje kanala i kanalizacione mreţe
6. Općinski naĉelnik/Općinske sluţbe - snimanje
situacije na terenu i provjerava se organizacija
Štabova MZ-a, angaţovanje rezervne mehanizacije
i svih ostalih subjekata i sredstava koji se koriste u
preventivnoj zaštiti.
PREGLED
izvršilaca, zadataka i naĉina organizovanja
u zaštiti od snjeţnih nanosa i poledice
(tabela broj 9)
Mjere zaštite u uslovima vanrednih okolnosti
Ako snijeg neprestano pada i dostigne visinu 55 cm
u roku 24 sata- stvaraju se uslovi/uvjeti za
proglašavanje vanredne/izvaredne prilike-
Rb/ Izvršilac/ Zadatak
1.GraĊani- uĉešće u rašĉišćavanju snjeţnih nanosa,
spašavanju ljudi, ţivotinja i materijalnih dobara.
2. Jedinice/postrojbe CZ opće i spec. namjene
Sluţbe zaštite i spašavanja - uĉešće u rašĉišćavanju
snjeţnih nanosa, spašavanju ljudi, ţivotinja i
materijalnih dobara.
Službeni glasnik Općine Kiseljak Broj 3. 03.listopad/oktobar 2013. godina Godina XII
Općinsko vijeće Kiseljak Općinsko vijeće Kiseljak
50
3. GraĊevinska i transportna poduzeća - uĉešće sa
svom mehanizacijom i opremom za rašĉišćavanje
odvoz snijega na deponije, uklanjanje prepreka i
evakuacija stanovništva, ţivotinja i materijalnih
dobara po uputama šta./stoţ. CZ
4.Općinske Sluţbe - prema datim
uvjetima/uslovima svako iz svoje oblasti iznalazi
najbolja rješenja prema datim uslovima/uvjetima:
prebacuju specijalne ekipe na ugroţena mjesta i na
ĉišćenju poĉetnih i snjeţnih nanosa, provoĊenja
mjera zbrinjavanja ugroţenih i nastradalih i dr.
mjere za otklanjanje i ublaţavanje posljedica
Iznalaze stambene objekte za smještaj evakuisanog
stanovništva angaţira najbliţe objekte: hotele,
privatne ugostiteljske i druge objekte koji
raspolaţu sa smještajnim kapacitetima.
5.J.P.“Vodovod i kanalizacija"Kiseljak - vrši
ĉišćenje i odrţavanje kanala i kanalizacione mreţe.
6.Dom zdravlja Kiseljak - pruţanje prve
medicinske pomoći
7.Policijska stanica Kiseljak- uĉešće na
obezbjeĊenju i usmjeravanje prometvan zone
opasnosti.
8. Stoţeri CZ u MZ-a - RukovoĊenje akcijama
otklanjanju snjeţnih nanosa i spašavanju ljudi,
ţivotinja i materijalnih dobara iz domena svoje
nadleţnosti.
9.Općinski naĉelnik Stoţer CZOpćinske sluţbe -
usmjerava i koordinira aktivnostima na provoĊenju
operativnih mjera zaštite i spašavanja ljudi,
ţivotinja i materijalnih dobara.
10. Snage i sredstva kantona- prema planu
kantonalnog štaba.
2.2.5. Zaštita od vjetra, grada i suše
Procjena ugroženosti od vjetra , grada i suše
Po svojim zemljopisno klimatskim
uvjetima/uslovima općine Kiseljak prema
podacima Hidrometeorološkog zavoda Federacije
ne predstavlja izrazito podruĉje intenzivnijeg
djelovanja vjetra grada i suše.
Ugroženost od vjetra
Iako teritorija općine nije karakteristiĉna po ĉestim
i jakim vjetrovima, to ne znaĉi da se ne mogu
3. GraĊevinska i transportna poduzeća - uĉešće sa
svom mehanizacijom i opremom za rašĉišćavanje
odvoz snijega na deponije, uklanjanje prepreka i
evakuacija stanovništva, ţivotinja i materijalnih
dobara po uputama šta./stoţ. CZ
4.Općinske Sluţbe - prema datim
uvjetima/uslovima svako iz svoje oblasti iznalazi
najbolja rješenja prema datim uslovima/uvjetima:
prebacuju specijalne ekipe na ugroţena mjesta i na
ĉišćenju poĉetnih i snjeţnih nanosa, provoĊenja
mjera zbrinjavanja ugroţenih i nastradalih i dr.
mjere za otklanjanje i ublaţavanje posljedica
Iznalaze stambene objekte za smještaj evakuisanog
stanovništva angaţira najbliţe objekte: hotele,
privatne ugostiteljske i druge objekte koji
raspolaţu sa smještajnim kapacitetima.
5.J.P.“Vodovod i kanalizacija"Kiseljak - vrši
ĉišćenje i odrţavanje kanala i kanalizacione mreţe.
6.Dom zdravlja Kiseljak - pruţanje prve medicinske
pomoći
7.Policijska stanica Kiseljak- uĉešće na
obezbjeĊenju i usmjeravanje saobraćaja van zone
opasnosti.
8. Štabovi CZ u MZ-a - RukovoĊenje akcijama
otklanjanju snjeţnih nanosa i spašavanju ljudi,
ţivotinja i materijalnih dobara iz domena svoje
nadleţnosti.
9.Općinski naĉelnik Štab CZOpćinske sluţbe -
usmjerava i koordinira aktivnostima na provoĊenju
operativnih mjera zaštite i spašavanja ljudi,
ţivotinja i materijalnih dobara.
10. Snage i sredstva kantona- prema planu
kantonalnog štaba.
2.2.5. Zaštita od vjetra, grada i suše
Procjena ugroženosti od vjetra , grada i suše
Po svojim geografsko klimatskim
uvjetima/uslovima općine Kiseljak prema
podacima Hidrometeorološkog zavoda Federacije
ne predstavlja izrazito podruĉje intenzivnijeg
djelovanja vjetra grada i suše.
Ugroženost od vjetra
Iako teritorija općine nije karakteristiĉna po ĉestim
i jakim vjetrovima, to ne znaĉi da se ne mogu
Službeni glasnik Općine Kiseljak Broj 3. 03.listopad/oktobar 2013. godina Godina XII
Općinsko vijeće Kiseljak Općinsko vijeće Kiseljak
51
povremeno javiti i vrlo jaki vjetrovi. Najveća
brzina vjetra zabiljeţena je 1974. god. i iznosila je
136,8 km/h. Obiĉno se vjetrovi javljaju u kasnim
jesenjim danima. Najĉešći pravci kretanja vjetra su
po liniji jugo-istok, sjevero-zapad.
Procjenjuje se da periodiĉni udari vjetra, a s
obzirom na konfiguraciju terena općine, mogu
dostići intenzitet ţestoke oluje (24,5 – 28,4 m/sek).
Iako se ova pojava rijetko javlja u unutrašnjosti
kopna, moguća su oštećenja krovnih konstrukcija i
rušenje stabala, kidanje elektroinstalacija, PTT
instalacija. Obim ovih šteta ne bi zahtijevao
posebno angaţiranje većih snaga zaštite.
Ugroženost od grada
Pojava grada je u prosjeku jednom godišnje,
najviše u periodu april – septembar, a najĉešće u
julu. Po krupnoći frakcije, ledena zrna su najviše
veliĉine lješnika, u vrlo rijetkim prilikama mogu
biti i veća, i na ugroţenom prostoru zbog gustoće
padanja prouzrokuje ozbiljnije štete na
poljoprivrednim i šumskim kulturama (lomi
granĉice, kida lišće i plodove). U izuzetnim
prilikama mogu nanijeti štete na krovovima,
automobilima, prozorskim staklima itd.
Ugroženost od suše
Intenzivnija suša na podruĉju općine Kiseljak
prisutnija je u posljednjih pet godina, i utjecala je
na stvaranje pogodnih uvjeta/uslova za razvoj
sekundarnih štetnika, prvenstveno potkornjaka,
naroĉito na ĉetinarskim vrstama drveća. Ali
istovremeno, ova ocjena vaţi i za oblast
poljoprivrede, gdje su registrovani/registrirani
manji prinosi u ratarstvu i voćarstvu.
Posljedice suše najnepovoljnije bi se odrazile na
snabdijevanje vodom za piće samog gradskog
podruĉja Općine, kao i podruĉja koja se
snabdijevaju vodom za piće iz lokalnih izvorišta i
objekata.U sluĉaju većeg intenziteta vjetra i grada
odnosno većih suša bilo bi potrebno angaţiranje
preduzeća/poduzeća koja gazduju šumama i
parkovskim površinama (ŠGD-ŠPD "Šume
Središnje Bosne" d.o.o Donji Vakuf, "Šumarija
Kiseljak", J.P."Vodovod i kanalizacija" Kiseljak,
"Sarajevski Kiseljak" d.o.o i dr.
povremeno javiti i vrlo jaki vjetrovi. Najveća
brzina vjetra zabiljeţena je 1974. god. i iznosila je
136,8 km/h. Obiĉno se vjetrovi javljaju u kasnim
jesenjim danima. Najĉešći pravci kretanja vjetra su
po liniji jugo-istok, sjevero-zapad.
Procjenjuje se da periodiĉni udari vjetra, a s
obzirom na konfiguraciju terena općine, mogu
dostići intenzitet ţestoke oluje (24,5 – 28,4 m/sek).
Iako se ova pojava rijetko javlja u unutrašnjosti
kopna, moguća su oštećenja krovnih konstrukcija i
rušenje stabala, kidanje elektroinstalacija, PTT
instalacija. Obim ovih šteta ne bi zahtijevao
posebno angaţovanje većih snaga zaštite.
Ugroženost od grada
Pojava grada je u prosjeku jednom godišnje,
najviše u periodu april – septembar, a najĉešće u
julu. Po krupnoći frakcije, ledena zrna su najviše
veliĉine lješnika, u vrlo rijetkim prilikama mogu
biti i veća, i na ugroţenom prostoru zbog gustoće
padanja prouzrokuje ozbiljnije štete na
poljoprivrednim i šumskim kulturama (lomi
granĉice, kida lišće i plodove). U izuzetnim
prilikama mogu nanijeti štete na krovovima,
automobilima, prozorskim staklima itd.
Ugroženost od suše
Intenzivnija suša na podruĉju općine Kiseljak
prisutnija je u posljednjih pet godina, i uticala je na
stvaranje pogodnih uvjeta/uslova za razvoj
sekundarnih štetnika, prvenstveno potkornjaka,
naroĉito na ĉetinarskim vrstama drveća. Ali
istovremeno, ova ocjena vaţi i za oblast
poljoprivrede, gdje su registrovani/registrirani
manji prinosi u ratarstvu i voćarstvu.
Posljedice suše najnepovoljnije bi se odrazile na
snabdijevanje vodom za piće samog gradskog
podruĉja Općine, kao i podruĉja koja se
snabdijevaju vodom za piće iz lokalnih izvorišta i
objekata.U sluĉaju većeg intenziteta vjetra i grada
odnosno većih suša bilo bi potrebno angaţovanje
preduzeća/poduzeća koja gazduju šumama i
parkovskim površinama (ŠGD-ŠPD "Šume
Središnje Bosne" d.o.o Donji Vakuf, "Šumarija
Kiseljak", J.P."Vodovod i kanalizacija" Kiseljak,
"Sarajevski Kiseljak" d.o.o i dr.
Službeni glasnik Općine Kiseljak Broj 3. 03.listopad/oktobar 2013. godina Godina XII
Općinsko vijeće Kiseljak Općinsko vijeće Kiseljak
52
2.2.6. Zaštita od epidemije zaraznih i drugih
bolesti
Procjena ugroženosti od epidemije zaraznih i
drugih bolesti
U redoslijedu deset vodećih zaraznih bolesti
posljednjih godina najĉešće se javljaju: vodene
ospice, šarlah, zarazni proljev, zarazna ţutica,
salmoneloze, zarazno trovanje hranom, serozni
meningitis, a po epidemiološkom znaĉaju na prvom
mjestu bi bile slijedeće zarazne bolesti: dizenterija,
zarazni proljev, trbušni tifus i paratifus, zarazna
ţutica, povratni pjegavac (Morbus Brill)
salmoneloze i trovanje hranom.
Voda za piće sa gradskog vodovoda, kojim se
snabdijeva stanovništvo općine Kiseljak
redovno/redovito se hloriše i obavlja higijensko-
epidemiološka kontrola.Jedan broj stanovnika (oko
50%) se snabdijeva vodom za piće sa lokalnih
vodnih objekata, koji podlijeţu
redovnom/redovitom nadzoru, od strane
Kantonalne sanitarne inspekcije – Zavod za javno
zdravstvo SBK/KSB Travnik.
Na osnovu uzoraka vode za piće sa svih objekata i
na higijensku ispravnost većina je bakteriološki
bila ispravna. Izvršena kemijska analiza je dala
negativne rezultate, svi uzorci su bili
ispravni.Prema tome, endemska ţarišta u klasiĉnom
smislu na podruĉju općine ne postoje, jer se
redovno vrši sanacija istih. MeĊutim, još uvijek se
neke zarazne bolesti javljaju povremeno u
epidemijskom obliku, naroĉito u kolektivima.
Povremena pojava nekih zaraznih bolesti u
epidemijskom obliku, a time i mogućnost
nastajanja endemskih ţarišta, naroĉito
snabdijevanje vodom za piće, stanje kanalizacijske
mreţe i dobar dio naselja bez kanalizacione mreţe,
nehigijenski naĉin sakupljanja odvoţenja i
deponovanja otpadnih materijala i drugog, mogu
pogodovati nastajanju i širenju crijevnih zaraznih
bolesti, zbog loših higijenskih uslova u zbjegovima
moguća je pojava vašljivosti i pjegavog tifusa.
Ocjenjuje se da bi na prvom mjestu bile kapljiĉne,
a zatim crijevne zarazne bolesti i na njih bi otpalo
preko 85 % svih sluĉajeva zaraznih bolesti.Na
podruĉju općine Kiseljak nalazi se zdravstvene
2.2.6. Zaštita od epidemije zaraznih i drugih
bolesti
Procjena ugroženosti od epidemije zaraznih i
drugih bolesti
U redoslijedu deset vodećih zaraznih bolesti
posljednjih godina najĉešće se javljaju: vodene
ospice, šarlah, zarazni proljev, zarazna ţutica,
salmoneloze, zarazno trovanje hranom, serozni
meningitis, a po epidemiološkom znaĉaju na prvom
mjestu bi bile slijedeće zarazne bolesti: dizenterija,
zarazni proljev, trbušni tifus i paratifus, zarazna
ţutica, povratni pjegavac (Morbus Brill)
salmoneloze i trovanje hranom.
Voda za piće sa gradskog vodovoda, kojim se
snabdijeva stanovništvo općine Kiseljak
redovno/redovito se hloriše i obavlja higijensko-
epidemiološka kontrola.Jedan broj stanovnika (oko
50%) se snabdijeva vodom za piće sa lokalnih
vodnih objekata, koji podlijeţu
redovnom/redovitom nadzoru, od strane
Kantonalne sanitarne inspekcije – Zavod za javno
zdravstvo SBK/KSB Travnik.
Na osnovu uzoraka vode za piće sa svih objekata i
na higijensku ispravnost većina je bakteriološki
bila ispravna. Izvršena hemijska analiza je dala
negativne rezultate, svi uzorci su bili
ispravni.Prema tome, endemska ţarišta u klasiĉnom
smislu na podruĉju općine ne postoje, jer se
redovno vrši sanacija istih. MeĊutim, još uvijek se
neke zarazne bolesti javljaju povremeno u
epidemijskom obliku, naroĉito u kolektivima.
Povremena pojava nekih zaraznih bolesti u
epidemijskom obliku, a time i mogućnost
nastajanja endemskih ţarišta, naroĉito
snabdijevanje vodom za piće, stanje kanalizacijske
mreţe i dobar dio naselja bez kanalizacione mreţe,
nehigijenski naĉin sakupljanja odvoţenja i
deponovanja otpadnih materijala i drugog, mogu
pogodovati nastajanju i širenju crijevnih zaraznih
bolesti, zbog loših higijenskih uslova u zbjegovima
moguća je pojava vašljivosti i pjegavog tifusa.
Ocjenjuje se da bi na prvom mjestu bile kapljiĉne,
a zatim crijevne zarazne bolesti i na njih bi otpalo
preko 85 % svih sluĉajeva zaraznih bolesti.Na
podruĉju općine Kiseljak nalazi se zdravstvene
Službeni glasnik Općine Kiseljak Broj 3. 03.listopad/oktobar 2013. godina Godina XII
Općinsko vijeće Kiseljak Općinsko vijeće Kiseljak
53
ustanove koje posjeduju snage i sredstva za
saniranje stanja.
Stanje provođenja preventivnih mjera zaštite
Nivo higijensko-zdravstvene kulture stanovništva
cijeni se da je na zadovoljavajućem nivou, mada je
i dalje neophodno kontinuirano provoditi
higijensko-zdravstveno prosvjećivanje posebno u
predškolskim i školskim organizacijama i
poduzećima/preduzećima, posebno onim koji se
bave proizvodnjom, preradom i prometom ţivotnih
namirnica i predmeta opšte upotrebe i u objektima
vodosnabdijevanja.Nadzor nad objektima
vodosnabdijevanja gradskog vodovoda, kontrolu
ispravnosti vode, kao i hlorizaciju vode vrši
J.P."Vodovod i kanalizacija" Kiseljak sa Zavodom
za javno zdravstvo SBK/KSB Travnik i drugim
relevantnim institucijama.
Higijensko-epidemiološka sluţba organizovana je
pri Kantonalnom zavodu za zdravstvenu zaštitu
Travnik.
Organizovanost snaga za provođenje mjera zaštite
i spašavanja
Pri Kantonalnom zavodu za javno zdravstvo
organizovana je zajedniĉka Laboratorijska sluţba
koja vrši dijagnostiku zaraznih bolesti.
Neka sredstva za rad (vakcine, serumi i
dezinfekciona sredstva), koja se inaĉe ne koriste u
normalnim uslovima planirana su planom
funkcioniranja Kantonalnog zavoda za javno
zdravstvo.Evidenciju kretanja zaraznih i parazitnih
bolesti koje podlijeţu obavezi prijavljivanja, kao i
praćenja svih vitalnih dogaĊaja znaĉajnih za
praćenje zdravstvenog stanja stanovništva vrši
Kantonalni zavod za zdravstvenu zaštitu.
2.2.7. Zaštita od biljnih zaraznih bolesti
Procjena ugroženosti od biljnih zaraznih bolesti
Općina Kiseljak raspolaţe ukupnog zemljišta
16.400 ha, od toga na poljoprivredno zemljište
otpada 8.900 ha (54 %), a na šumsko 5.300 ha (33
ustanove koje posjeduju snage i sredstva za
saniranje stanja.
Stanje provođenja preventivnih mjera zaštite
Nivo higijensko-zdravstvene kulture stanovništva
cijeni se da je na zadovoljavajućem nivou, mada je
i dalje neophodno kontinuirano provoditi
higijensko-zdravstveno prosvjećivanje posebno u
predškolskim i školskim organizacijama i
poduzećima/preduzećima, posebno onim koji se
bave proizvodnjom, preradom i prometom ţivotnih
namirnica i predmeta opšte upotrebe i u objektima
vodosnabdijevanja.Nadzor nad objektima
vodosnabdijevanja gradskog vodovoda, kontrolu
ispravnosti vode, kao i hlorizaciju vode vrši
J.P."Vodovod i kanalizacija" Kiseljak sa Zavodom
za javno zdravstvo SBK/KSB Travnik i drugim
relevantnim institucijama.
Higijensko-epidemiološka sluţba organizovana je
pri Kantonalnom zavodu za zdravstvenu zaštitu
Travnik.
Organizovanost snaga za provođenje mjera zaštite
i spašavanja
Pri Kantonalnom zavodu za javno zdravstvo
organizovana je zajedniĉka Laboratorijska sluţba
koja vrši dijagnostiku zaraznih bolesti.
Neka sredstva za rad (vakcine, serumi i
dezinfekciona sredstva), koja se inaĉe ne koriste u
normalnim uslovima planirana su planom
funkcionisanja Kantonalnog zavoda za javno
zdravstvo.Evidenciju kretanja zaraznih i parazitnih
bolesti koje podlijeţu obavezi prijavljivanja, kao i
praćenja svih vitalnih dogaĊaja znaĉajnih za
praćenje zdravstvenog stanja stanovništva vrši
Kantonalni zavod za zdravstvenu zaštitu.
2.2.7. Zaštita od biljnih zaraznih bolesti
Procjena ugroženosti od biljnih zaraznih bolesti
Općina Kiseljak raspolaţe ukupnog zemljišta
16.400 ha, od toga na poljoprivredno zemljište
otpada 8.900 ha (54 %), a na šumsko 5.300 ha (33
Službeni glasnik Općine Kiseljak Broj 3. 03.listopad/oktobar 2013. godina Godina XII
Općinsko vijeće Kiseljak Općinsko vijeće Kiseljak
54
%), dok je neplodnog zemljišta 2.200 ha (13 %)
Poljoprivredno zemljište
Od ukupne površine poljoprivrednog zemljišta
8.900 ha , od ĉega je:
(tabela broj 10)
Oranice i vrtovi-5.498 ha (70%)
Voĉnjaci-297 ha (4%)
Livade-1.170 ha (15%)
Pašnjaci-827 ha (11%)
Poljoprivredno zemljište je većinom u privatnom
vlasništvu (94%)
Od poljoprivrednih kultura uzgaja se :
- ţita (pšenica, raţ-kokuruz oko 1.100 ha)
- povrtlarske kulture(kupus, krompir, grah-površine
oko 3000 ha)
Kvalitetno poljoprivredno zemljište se nalazi u
dolinama rijeka: Lepenice, Kreševke, Fojnice i
Mlave; tj. od Kobiljaĉe do Klokota.Poljoprivredno
zemljište je dobro povezano sa saobraćajnicama
(M5) što olakšava inteziviranje poljoprivredne
proizvodnje.Na podruĉju općine nema
preraĊivaĉkih kapaciteta za poljoprivrednu
proizvodnju, pa se poljoprivredni proizvodi
uglavnom plasiraju na pijace.Raspoloţivo
poljoprivredno zemljište nalazi se na lokalitetima
svih MZ. naše općine.
Šumsko zemljište
Od ukupne površine (8.154) šumskog zemljišta:
- Društvene šume zauzimaju površinu od
6.134,80 ha.
- U privatnom vlasništvu šume zauzimaju
površinu od 2.019,39 ha.
%), dok je neplodnog zemljišta 2.200 ha (13 %)
Poljoprivredno zemljište
Od ukupne površine poljoprivrednog zemljišta
8.900 ha , od ĉega je:
(tabela broj 10)
Oranice i vrtovi-5.498 ha (70%)
Voĉnjaci-297 ha (4%)
Livade-1.170 ha (15%)
Pašnjaci-827 ha (11%)
Poljoprivredno zemljište je većinom u privatnom
vlasništvu (94%)
Od poljoprivrednih kultura uzgaja se :
- ţita (pšenica, raţ-kokuruz oko 1.100 ha)
- povrtlarske kulture(kupus, krompir, grah-površine
oko 3000 ha)
Kvalitetno poljoprivredno zemljište se nalazi u
dolinama rijeka: Lepenice, Kreševke, Fojnice i
Mlave; tj. od Kobiljaĉe do Klokota.Poljoprivredno
zemljište je dobro povezano sa saobraćajnicama
(M5) što olakšava inteziviranje poljoprivredne
proizvodnje.Na podruĉju općine nema
preraĊivaĉkih kapaciteta za poljoprivrednu
proizvodnju, pa se poljoprivredni proizvodi
uglavnom plasiraju na pijace.Raspoloţivo
poljoprivredno zemljište nalazi se na lokalitetima
svih MZ. naše općine.
Šumsko zemljište
Od ukupne površine (8.154) šumskog zemljišta:
- Društvene šume zauzimaju površinu od
6.134,80 ha.
- U privatnom vlasništvu šume zauzimaju
površinu od 2.019,39 ha.
Službeni glasnik Općine Kiseljak Broj 3. 03.listopad/oktobar 2013. godina Godina XII
Općinsko vijeće Kiseljak Općinsko vijeće Kiseljak
55
Struktura površina po tipovima šuma:
(tabela broj 11)
visoke odrasle šume-3.053,49 ha
izdaniĉke šume-4.863,64 ha
neproduktivne šume-58,68 ha
ĉetinarske šume-17,40 ha
goleti-160,98 ha
Na podruĉje općine Kiseljak je vršeno stalno
pošumljavanje sa ĉetinarima (jela, smrća). Na
podruĉju općine Kiseljak najzastupljenije su šume
bukva i hrast.
Neophodno je vršiti stalno pošumljavanje podruĉja
općine Kiseljak.
Vrste biljnih bolesti i štetočina
Sve vrste poljoprivrednih kultura izloţene su
napadima raznih biljnih bolesti i štetoĉina koje u
velikoj mjeri mogu da smanje prinos i kvalitet
plodova i skrate vijek trajanja.
Najĉešće i najopasnije bolesti su:
(tabela broj 12)
Šljiva - plamenjaĉa, rĊa i šarka, a od štetoĉina
štitasta vaš, ose i smolovac
Jabuka - osice, Pepelnica
Kruška - ĉaĊava krastavost, drveni pauk
Grah - bakterioze, ţiţak i lisne vaši
Krumpir - plamenjaĉa, zlatica
Kupus - buhaĉ, kupusari, plamenjaĉa
Ţito - ţitne bube listare
U šumama sa podruĉja općine do sada nije bilo
većih napada biljnih bolesti i štetoĉina, a u
mogućnosti manjeg intenziteta kao biljne bolesti i
štetoĉine se mogu pojaviti: potkornjaci, gubar i
gundelj.Procjenjuje se da nema potrebe za
uskladištenje tih poljoprivrednih proizvoda, a
ukoliko bi bilo trţnih viškova problem
uskladištenja bi se riješio putem otkupa od strane
poduzeća/preduzeća koja se bave ovom
djelatnošću.
Preventivne mjere zaštite
Što se tiĉe biljnih bolesti i štetoĉina u
poljoprivrednoj proizvodnji, one predstavljaju
Struktura površina po tipovima šuma:
(tabela broj 11)
visoke odrasle šume-3.053,49 ha
izdaniĉke šume-4.863,64 ha
neproduktivne šume-58,68 ha
ĉetinarske šume-17,40 ha
goleti-160,98 ha
Na podruĉje općine Kiseljak je vršeno stalno
pošumljavanje sa ĉetinarima (jela, smrća). Na
podruĉju općine Kiseljak najzastupljenije su šume
bukva i hrast.
Neophodno je vršiti stalno pošumljavanje podruĉja
općine Kiseljak.
Vrste biljnih bolesti i štetočina
Sve vrste poljoprivrednih kultura izloţene su
napadima raznih biljnih bolesti i štetoĉina koje u
velikoj mjeri mogu da smanje prinos i kvalitet
plodova i skrate vijek trajanja.
Najĉešće i najopasnije bolesti su:
(tabela broj 12)
Šljiva - plamenjaĉa, rĊa i šarka, a od štetoĉina
štitasta vaš, ose i smolovac
Jabuka - osice, Pepelnica
Kruška - ĉaĊava krastavost, drveni pauk
Grah - bakterioze, ţiţak i lisne vaši
Krumpir - plamenjaĉa, zlatica
Kupus - buhaĉ, kupusari, plamenjaĉa
Ţito - ţitne bube listare
U šumama sa podruĉja općine do sada nije bilo
većih napada biljnih bolesti i štetoĉina, a u
mogućnosti manjeg intenziteta kao biljne bolesti i
štetoĉine se mogu pojaviti: potkornjaci, gubar i
gundelj.Procjenjuje se da nema potrebe za
uskladištenje tih poljoprivrednih proizvoda, a
ukoliko bi bilo trţnih viškova problem
uskladištenja bi se riješio putem otkupa od strane
poduzeća/preduzeća koja se bave ovom
djelatnošću.
Preventivne mjere zaštite
Što se tiĉe biljnih bolesti i štetoĉina u
poljoprivrednoj proizvodnji, one predstavljaju
Službeni glasnik Općine Kiseljak Broj 3. 03.listopad/oktobar 2013. godina Godina XII
Općinsko vijeće Kiseljak Općinsko vijeće Kiseljak
56
uobiĉajeni oblik djelovanja na podruĉju općine i
protiv njih će se primjenjivati sredstva i preparati
koji su inaĉe na raspolaganju u poljoprivrednim
apotekama, a u sluĉaju većeg intenziteta u
konsultaciji sa Poljoprivrednim fakultetom
poduzimat će se struĉne mjere na otklanjanju
biljnih bolesti i štetoĉina.
2.2.8. Zaštita od stoĉnih zaraznih bolesti
Procjena ugroženosti od stočnih zaraznih bolesti
Prema podacima Sluţbe za gospodarstvo/privredu
na podruĉju općine trenutno je evidentirano
slijedeće stanje fonda:
(tabela broj 13)
Pĉela -750 košnica
Goveda -1850
Konji - 40
Ovce - 3200
Svinje - 2800
Koza - 400
Ţivina - 18.500
Gore navedeni broj stoĉnog fonda je u privatnom
sektoru i koncentrisan je na svim MZ. općine
Kiseljak.
Od zaraznih bolesti koje bi mogle da ugroze stoĉni
fond su: tuberkuloza, bruceloza, leptospiroza,
bedrenica i šuštavac, bjesnilo ţivotinja,
ehinokokoza, enzootska leukoza goveda,
hlamidioza, klasiĉna svinjska kuga, salmoneloze
peradi i ostalih ţivotinja, newcastelska bolest, Q-
groznica, zarazne bolesti pĉela, itd.
Zdravstvenu zaštitu ţivotinja na podruĉju općine
obavljaju sve registrovane veterinarske stanice sa
podruĉja općine Kiseljak, a trenutno je registrovana
Veterinarska stanica „Potkraj“.
Stanje provođenja preventivnih mjera zaštite
Zaštitu stoĉnog fonda obavlja Veterinarska stanica
Potkraj. Do sada na podruĉju općine Kiseljak je
bilo pojave bolesti ( bruceloza), gdje smo izvršili
eutanaziju oboljele stoke, te istu ukopali u iskopane
grobnice sa poštivanjem mjera
dezinfekcije.Spreĉavanje pojave zarazne bolesti se
vrši pravovremeno preventivnim cijepljenjima
odnosno dijagnostiĉkim ispitivanjima.U sluĉaju
uobiĉajeni oblik djelovanja na podruĉju općine i
protiv njih će se primjenjivati sredstva i preparati
koji su inaĉe na raspolaganju u poljoprivrednim
apotekama, a u sluĉaju većeg intenziteta u
konsultaciji sa Poljoprivrednim fakultetom
poduzimat će se struĉne mjere na otklanjanju
biljnih bolesti i štetoĉina.
2.2.8. Zaštita od stoĉnih zaraznih bolesti
Procjena ugroženosti od stočnih zaraznih bolesti
Prema podacima Sluţbe za gospodarstvo/privredu
na podruĉju općine trenutno je evidentirano
slijedeće stanje fonda:
(tabela broj 13)
Pĉela -750 košnica
Goveda -1850
Konji - 40
Ovce - 3200
Svinje - 2800
Koza - 400
Ţivina - 18.500
Gore navedeni broj stoĉnog fonda je u privatnom
sektoru i koncentrisan je na svim MZ. općine
Kiseljak.
Od zaraznih bolesti koje bi mogle da ugroze stoĉni
fond su: tuberkuloza, bruceloza, leptospiroza,
bedrenica i šuštavac, bjesnilo ţivotinja,
ehinokokoza, enzootska leukoza goveda,
hlamidioza, klasiĉna svinjska kuga, salmoneloze
peradi i ostalih ţivotinja, newcastelska bolest, Q-
groznica, zarazne bolesti pĉela, itd.
Zdravstvenu zaštitu ţivotinja na podruĉju općine
obavljaju sve registrovane veterinarske stanice sa
podruĉja općine Kiseljak, a trenutno je registrovana
Veterinarska stanica „Potkraj“.
Stanje provođenja preventivnih mjera zaštite
Zaštitu stoĉnog fonda obavlja Veterinarska stanica
Potkraj. Do sada na podruĉju općine Kiseljak je
bilo pojave bolesti ( bruceloza), gdje smo izvršili
eutanaziju oboljele stoke, te istu ukopali u iskopane
grobnice sa poštivanjem mjera
dezinfekcije.Spreĉavanje pojave zarazne bolesti se
vrši pravovremeno preventivnim cijepljenjima
odnosno dijagnostiĉkim ispitivanjima.U sluĉaju
Službeni glasnik Općine Kiseljak Broj 3. 03.listopad/oktobar 2013. godina Godina XII
Općinsko vijeće Kiseljak Općinsko vijeće Kiseljak
57
pojave jaĉeg intenziteta napada zaraznih bolesti,
pored Veterinarske stanice na otklanjanju će se
angaţovati, Veterinarska inspekcija kantona,
Općinska sluţba za privredu i financije,
individualni poljoprivredni proizvoĊaĉi i mjesne
zajednice.
2.2.9. Zaštita od saobraćajnih nesreća
Procjena ugroženosti od saobraćajnih nesreća
Na podruĉju općine Kiseljak je razvijena putna
mreţa koja spaja centralni dio općine sa svim
mjesnim zajednicama. U posljednje vrijeme je
intenziviran rad na proširenju (proširivanju)
magistralnog puta M5, u sljedećim mjesnim
podruĉjima (MP) : Gromiljak, Kiseljak, Topole i
Draţevići, radi bezbjednijeg odvijanjaprometa.
Svi vidovi prometana podruĉju općine se
meĊusobno dopunjuju, a prostorno ĉak i prepliću.
Veliki problem za njegovo nesmetano odvijanje,
predstavljaju opterećenja takozvane špice i velikog
broja individualnih vozila, kao i vozila u
mirovanju. Analogno saobraćaju u kretanju i kod
saobraćaja u mirovanju, postoji disproporcija,
izmeĊu potreba i raspoloţivih površina. Specifiĉan
problem naše općine predstavlja nedostatak
prostora za parkiranje vozila, što doprinosi pojavi
masovnog nepropisnog parkiranja na svim javnim
mjestima, poĉevši od nogostupa, trgova, raskrsnica,
zelenih površina i dr.
Preventivne mjere zaštite
Potrebno je:
- Izgraditi još bolji mehanizam praćenja pojava,
prikupljanja i obrade kao i prezentiranja
podataka, permanentno saĉinjavanje analiza po
mjestu, vremenu i uzrocima nastanka
prometnih nezgoda, te na osnovu analiza
usmjeravati sluţbu, PS i PU Kiseljak u cilju
smanjenja broja prometnihnezgoda, kao i
prekršaja iz oblasti sigurnosti prometana
putovima;
- Osigurati prisustvo većeg broja policajaca ĉiji
bi pravilan razmještaj i aktiviranje raspoloţive
tehnike bio u skladu sa izvršenim analizama
ove PS i PU vezanih za kritiĉne saobraćajnice
pojave jaĉeg intenziteta napada zaraznih bolesti,
pored Veterinarske stanice na otklanjanju će se
angaţovati, Veterinarska inspekcija kantona,
Općinska sluţba za privredu i financije,
individualni poljoprivredni proizvoĊaĉi i mjesne
zajednice.
2.2.9. Zaštita od saobraćajnih nesreća
Procjena ugroženosti od saobraćajnih nesreća
Na podruĉju općine Kiseljak je razvijena putna
mreţa koja spaja centralni dio općine sa svim
mjesnim zajednicama. U posljednje vrijeme je
intenziviran rad na proširenju (proširivanju)
magistralnog puta M5, u sljedećim mjesnim
podruĉjima (MP) : Gromiljak, Kiseljak, Topole i
Draţevići, radi bezbjednijeg odvijanja saobraćaja.
Svi vidovi saobraćaja na podruĉju općine se
meĊusobno dopunjuju, a prostorno ĉak i prepliću.
Veliki problem za njegovo nesmetano odvijanje,
predstavljaju opterećenja takozvane špice i velikog
broja individualnih vozila, kao i vozila u
mirovanju. Analogno saobraćaju u kretanju i kod
saobraćaja u mirovanju, postoji disproporcija,
izmeĊu potreba i raspoloţivih površina. Specifiĉan
problem naše općine predstavlja nedostatak
prostora za parkiranje vozila, što doprinosi pojavi
masovnog nepropisnog parkiranja na svim javnim
mjestima, poĉevši od trotoara, trgova, raskrsnica,
zelenih površina i dr.
Preventivne mjere zaštite
Potrebno je:
- Izgraditi još bolji mehanizam praćenja pojava,
prikupljanja i obrade kao i prezentiranja
podataka, permanentno saĉinjavanje analiza po
mjestu, vremenu i uzrocima nastanka
saobraćajnih nezgoda, te na osnovu analiza
usmjeravati sluţbu, PS i PU Kiseljak u cilju
smanjenja broja saobraćajnih nezgoda, kao i
prekršaja iz oblasti sigurnosti saobraćaja na
putevima;
- Obezbijediti prisustvo većeg broja policajaca
ĉiji bi pravilan razmještaj i aktiviranje
raspoloţive tehnike bio u skladu sa izvršenim
analizama ove PS i PU vezanih za kritiĉne
Službeni glasnik Općine Kiseljak Broj 3. 03.listopad/oktobar 2013. godina Godina XII
Općinsko vijeće Kiseljak Općinsko vijeće Kiseljak
58
na općini Kiseljak, tj. sluţbenike policije
usmjeravati na ugroţene lokalitete radi
preduzimanja aktivnosti u skladu sa zakonom, a
sve u cilju podizanja stanja sigurnosti
saobraćaja na veći nivo;
Pojaĉati nadzor nad radom svih auto škola
registrovanih na podruĉju općine Kiseljak ;
- Pojaĉati nadzor nad radom auto-servisa i
radionica za opravku motornih vozila;
U koordinaciji PS - PU Kiseljak i Općinskog
suda za prekršaje, pojaĉati mjere prema
prekršiocima u vršenju prometnih prekršaja;
- Animirati sredstva informiranja koja bi
organizovala edukativne emisije na temu
prometa, a takoĊer uĉešća moraju uzeti i druge
organizacije (MZ, udruţenje graĊana itd.) na
organizovanju i provoĊenju prometno-
obrazovnog i preventivnog rada, te razvijanje
prometne svijesti, kulture i solidarnosti u
meĊusobnim odnosima uĉesnika u prometu;
- Konstantno odrţavati program aktivnosti obuke
uĉenika osnovnih škola sa temom “Djeca u
prometu”, te realizacija programa školskih
prometnih patrola;
Organiziranost snaga koje se mogu angažirati na
provođenju mjera zaštite i spašavanja
Dakle, eventualne nesreće većeg obima moguće su
na raskrsnicama koje nisu semaforizirane kao i u
centru općine gdje je veća frekvencija vozila i
pješaka . U sluĉaju nesreće angaţirali bi se nadleţni
organi Sluţbe za komunalne poslove, te ustanove iz
oblasti zdravstva,PS - PU Kiseljak, PVP i dr. Do
sada snage civilne zaštite nisu upotrebljavane za
zaštitu od prometnih nesreća. MeĊutim, ukoliko
bude potrebe snage CZ-e će se angaţirati kao i u
svim drugim nesrećama.
2.2.10. Zaštita od poţara, eksplozija i drugih
katastrofa
Procjena ugroženosti od požara, eksplozija i
drugih katastrofa
Požari
U zaštiti od poţara na osnovu procjene od poţarne
ugroţenosti posebnu paţnju treba obratiti na i
saobraćajnice na općini Kiseljak, tj. sluţbenike
policije usmjeravati na ugroţene lokalitete radi
preduzimanja aktivnosti u skladu sa zakonom, a
sve u cilju podizanja stanja sigurnosti
saobraćaja na veći nivo;
Pojaĉati nadzor nad radom svih auto škola
registrovanih na podruĉju općine Kiseljak ;
- Pojaĉati nadzor nad radom auto-servisa i
radionica za opravku motornih vozila;
U koordinaciji PS - PU Kiseljak i Općinskog
suda za prekršaje, pojaĉati mjere prema
prekršiocima u vršenju saobraćajnih prekršaja;
- Animirati sredstva informisanja koja bi
organizovala edukativne emisije na temu
saobraćaja, a takoĊer uĉešća moraju uzeti i
druge organizacije (MZ, udruţenje graĊana itd.)
na organizovanju i provoĊenju saobraćajno-
obrazovnog i preventivnog rada, te razvijanje
saobraćajne svijesti, kulture i solidarnosti u
meĊusobnim odnosima uĉesnika u saobraćaju;
- Konstantno odrţavati program aktivnosti obuke
uĉenika osnovnih škola sa temom “Djeca u
saobraćaju”, te realizacija programa školskih
saobraćajnih patrola;
Organizovanost snaga koje se mogu angažovati na
provođenju mjera zaštite i spašavanja
Dakle, eventualne nesreće većeg obima moguće su
na raskrsnicama koje nisu semaforizirane kao i u
centru općine gdje je veća frekvencija vozila i
pješaka . U sluĉaju nesreće angaţovali bi se
nadleţni organi Sluţbe za komunalne poslove, te
ustanove iz oblasti zdravstva,PS - PU Kiseljak,
PVP i dr. Do sada snage civilne zaštite nisu
upotrebljavane za zaštitu od saobraćajnih nesreća.
MeĊutim, ukoliko bude potrebe snage CZ-e će se
angaţovati kao i u svim drugim nesrećama.
2.2.10. Zaštita od poţara, eksplozija i drugih
havarija
Procjena ugroženosti od požara, eksplozija i
drugih havarija
Požari
U zaštiti od poţara na osnovu procjene od poţarne
ugroţenosti posebnu paţnju treba obratiti na i
Službeni glasnik Općine Kiseljak Broj 3. 03.listopad/oktobar 2013. godina Godina XII
Općinsko vijeće Kiseljak Općinsko vijeće Kiseljak
59
korištenje eksplozivnih materija i zapaljivih
teĉnosti, ispravnosti elektriĉnih ventilacionih,
kotlovodnih, dimovodnih i drugih instalacija i
ureĊaja, te sistema dojave i gašenja poţara, vanjske
i unutrašnje hidrantske mreţe, poţarnih stepenica,
pomoćnih izlaza na prilazne poţarne puteve, kao i
na odrţavanje protupoţarnih sredstava rada.
Obzirom na konfiguraciju terena podruĉja općine
Kiseljak, grupisanje lokacija stambenih naselja,
preduzeća i ustanova, kao i materijala od kojih su
ovi objekti izgraĊeni, procjenjuje se da je uţi centar
općine ugroţeniji nego njegovi periferni dijelovi.
Ovdje treba imati u vidu uzroĉnike nastanka poţara
kao i prenošenje i širenje istih sa objekta na
objekat. U vezi sa ovom konstatacijom od većih
poţara najugroţenije podruĉje je centralni dio
Kiseljaka, dok se u ostalim mjesnim zajednicama
mogu pojaviti pojedinaĉni poţari sa malom
vjerovatnoćom njihovog proširenja.
Od preduzeća/poduzeća, lociranih na podruĉju
općine Kiseljak, procjenjuje se da su podloţni od
poţara sljedeća: “Kontinental” d.o.o., "Eu-Pal"
d.o.o., "Globus konfekcija" D.D,"Špar-Merc"
d.o.o., "Eko-Briket" d.o.o., "Expo-Trade" d.o.o., i
dr., kotlovnice, hoteli, objekti u kojima se vrši
promet boja i lakova i objekti u kojima se vrši
skladištenje robe i prodaja. Nepoduzimanje mjera
PPZ na ovim objektima predstavlja stalnu opasnost
za izbijanje poţara ĉime bi se nanijele velike
materijalne štete.Na podruĉju općine Kiseljak kao
poţarne prepreke prvog reda postoje:
- Rijeke: Fojnica, Lepenica, Kreševka i potok
Mlava.
- Magistralni put (M5) ,kao i lokalni putevi po
mjesnim zajednicama.
Ugroţenost od poţara sa aspekta protupoţarnih
puteva je manja u centralnom dijelu općine, dok je
znatno veća u ruralnim dijelovima općine zbog
uskih i strmih ulica, kao i slijepim ulicama.
Eksplozije i druge havarije
Od eksplozija i drugih havarija na podruĉju općine
Kiseljak su ugroţeni objekti koji u procesu
korištenje eksplozivnih materija i zapaljivih
teĉnosti, ispravnosti elektriĉnih ventilacionih,
kotlovodnih, dimovodnih i drugih instalacija i
ureĊaja, te sistema dojave i gašenja poţara, vanjske
i unutrašnje hidrantske mreţe, poţarnih stepenica,
pomoćnih izlaza na prilazne poţarne puteve, kao i
na odrţavanje protupoţarnih sredstava rada.
Obzirom na konfiguraciju terena podruĉja općine
Kiseljak, grupisanje lokacija stambenih naselja,
preduzeća i ustanova, kao i materijala od kojih su
ovi objekti izgraĊeni, procjenjuje se da je uţi centar
općine ugroţeniji nego njegovi periferni dijelovi.
Ovdje treba imati u vidu uzroĉnike nastanka poţara
kao i prenošenje i širenje istih sa objekta na
objekat. U vezi sa ovom konstatacijom od većih
poţara najugroţenije podruĉje je centralni dio
Kiseljaka, dok se u ostalim mjesnim zajednicama
mogu pojaviti pojedinaĉni poţari sa malom
vjerovatnoćom njihovog proširenja.
Od preduzeća/poduzeća, lociranih na podruĉju
općine Kiseljak, procjenjuje se da su podloţni od
poţara sljedeća: “Kontinental” d.o.o., "Eu-Pal"
d.o.o., "Globus konfekcija" D.D,"Špar-Merc"
d.o.o., "Eko-Briket" d.o.o., "Expo-Trade" d.o.o., i
dr., kotlovnice, hoteli, objekti u kojima se vrši
promet boja i lakova i objekti u kojima se vrši
skladištenje robe i prodaja. Nepoduzimanje mjera
PPZ na ovim objektima predstavlja stalnu opasnost
za izbijanje poţara ĉime bi se nanijele velike
materijalne štete.Na podruĉju općine Kiseljak kao
poţarne prepreke prvog reda postoje:
- Rijeke: Fojnica, Lepenica, Kreševka i potok
Mlava.
- Magistralni put (M5) ,kao i lokalni putevi po
mjesnim zajednicama.
Ugroţenost od poţara sa aspekta protupoţarnih
puteva je manja u centralnom dijelu općine, dok je
znatno veća u ruralnim dijelovima općine zbog
uskih i strmih ulica, kao i slijepim ulicama.
Eksplozije i druge havarije
Od eksplozija i drugih havarija na podruĉju općine
Kiseljak su ugroţeni objekti koji u procesu
Službeni glasnik Općine Kiseljak Broj 3. 03.listopad/oktobar 2013. godina Godina XII
Općinsko vijeće Kiseljak Općinsko vijeće Kiseljak
60
proizvodnje koriste boje i lakove, ljepila, papir,
drvo, benzinske crpke/pumpe, gasne stanice i dr.
objekti u kojima se vrši promet boja i lakova, kao i
prevozna sredstva koja prolaze kroz podruĉje
općine Kiseljak, a prevoze lako zapaljive i
eksplozivne materije.Portirsko-ĉuvarske sluţbe
fiziĉkog obezbjeĊenja i dr. u
poduzećima/preduzećima i ustanovama, pored
ostalog imaju i veoma znaĉajno mjesto u sistemu
preventivne zaštite od poţara u svojim sredinama.
U kontekstu ove problematike nuţno je istaći da u
mnogim sredinama ova sluţba nije u dovoljnoj
mjeri osposobljena i kvalifikovana za ostvarivanje i
organizovanje, kako preventivnih, tako i mjera za
poĉetno gašenje poţara, te da ĉestim nemarnim
odnosom prema ovim zadacima dovode u pitanje
zaštitu objekata i sredstava koje štite.
Preventivne mjere zaštite
Izrada planova zaštite od poţara u skladu sa
zakonom, od strane svih subjekata koji su obavezni
raditi ove planove:
- planiranje poţarnih puteva,
- odrţavanje hidranata u ispravnom stanju,
- ureĊenje prilaza do rijeka i potoka kao
alternativnih izvora za gašenje ,
- redovno servisiranje protiv poţarnih
aparata,
- redovna kontrola od strane nadleţnih
organa na provoĊenju preventivnih mjera u
poduzećima/preduzećima i drugim
ustanovama,
- opremanje PVP Kiseljak u cilju uspješnijeg
djelovanja pri gašenju poţara.
Organizovanost snaga koje se mogu angažovati na
provođenju mjera zaštite i spašavanja
Na obavljanju poslova vezanih za provoĊenje
preventivnih mjera zaštite, gašenja poţara i
spašavanja ljudi, ţivotinja i materijalnih dobara,
angaţuje se PVP “Kiseljak”, koje ujedno i ĉini
jezgro specijalizovane jedinice civilne zaštite za
protiv poţarnu zaštitu. Ova jedinica je opremljena
sa minimum potrebnom opremom, tako da se moţe
angaţirati na gašenju poţara srednjih razmjera.
proizvodnje koriste boje i lakove, ljepila, papir,
drvo, benzinske crpke/pumpe, gasne stanice i dr.
objekti u kojima se vrši promet boja i lakova, kao i
prevozna sredstva koja prolaze kroz podruĉje
općine Kiseljak, a prevoze lako zapaljive i
eksplozivne materije.Portirsko-ĉuvarske sluţbe
fiziĉkog obezbjeĊenja i dr. u
poduzećima/preduzećima i ustanovama, pored
ostalog imaju i veoma znaĉajno mjesto u sistemu
preventivne zaštite od poţara u svojim sredinama.
U kontekstu ove problematike nuţno je istaći da u
mnogim sredinama ova sluţba nije u dovoljnoj
mjeri osposobljena i kvalifikovana za ostvarivanje i
organizovanje, kako preventivnih, tako i mjera za
poĉetno gašenje poţara, te da ĉestim nemarnim
odnosom prema ovim zadacima dovode u pitanje
zaštitu objekata i sredstava koje štite.
Preventivne mjere zaštite
Izrada planova zaštite od poţara u skladu sa
zakonom, od strane svih subjekata koji su obavezni
raditi ove planove:
- planiranje poţarnih puteva,
- odrţavanje hidranata u ispravnom stanju,
- ureĊenje prilaza do rijeka i potoka kao
alternativnih izvora za gašenje ,
- redovno servisiranje protiv poţarnih
aparata,
- redovna kontrola od strane nadleţnih
organa na provoĊenju preventivnih mjera u
poduzećima/preduzećima i drugim
ustanovama,
- opremanje PVP Kiseljak u cilju uspješnijeg
djelovanja pri gašenju poţara.
Organizovanost snaga koje se mogu angažovati na
provođenju mjera zaštite i spašavanja
Na obavljanju poslova vezanih za provoĊenje
preventivnih mjera zaštite, gašenja poţara i
spašavanja ljudi, ţivotinja i materijalnih dobara,
angaţuje se PVP “Kiseljak”, koje ujedno i ĉini
jezgro specijalizovane jedinice civilne zaštite za
protiv poţarnu zaštitu. Ova jedinica je opremljena
sa minimum potrebnom opremom, tako da se moţe
angaţovati na gašenju poţara srednjih razmjera.
Službeni glasnik Općine Kiseljak Broj 3. 03.listopad/oktobar 2013. godina Godina XII
Općinsko vijeće Kiseljak Općinsko vijeće Kiseljak
61
Neophodno je u sluĉaju poţara većih razmjera
traţiti angaţiranje teritorijalnih vatrogasnih
postrojbi sa drugih općina.
PREGLED – Izvršilaca, zadataka, vremena I
naĉina organiziranja u zaštiti od poţara (tabela broj
14)
Preventivne mjere i redovna zaštita
Rb/ Izvršilac/ Zadatak
1. Organi preduzeća/poduzeća i druga pravna lica -
izrada planova zaštite od poţara u skladu sa
zakonom
2.Inspekcijski organi - nadzor na provoĊenju mjera
zaštite, redovna kontrola na provoĊenju
preventivnih mjera u preduzećima/poduzećima i
drugim ustanovama
3. Ovlašteno preduzeće/poduzeće ili drugo pravno
lice- servisiranje protiv poţarnih aparata i hidranata
u skladu sa Zakonom
4. Upravitelji stambenih (poslovnih i dr.) objekata
odrţavanje unutrašnje hidrantske mreţe,
protupoţarnih aparata i elektriĉne instalacije
5.J.P."Vodovod i kanalizacija"Kiseljak-
odraţavanje vanjske hidrantske mreţe i
snabdjevanje vodom svih gradskih hidranata
6. Općina Kiseljak- u cilju zaštite i spašavanja od
poţara, potrebno je vršiti obuku i opremanje (MTS-
a i opreme) pripadnika PVP
7. OŠCZ- upozorava stanovništvo ( putem lokalnih
medija i ljepljenjem plakata sa upozorenjem po
mjesnim podruĉjima) na opreznost od poţara, koji
se mogu izazvati nepaţnjom prilikom boravka na
podruĉja obraslo šumom.
PREGLED
izvršilaca, zadataka i naĉina organizovanja
u zaštiti od poţara
(tabela broj 15)
Zaštita u uslovima/uvjetima postojanja nepogode
Rb/ Izvršilac/ Zadatak
1. GraĊani- uĉešće u gašenju poţara spašavanju
ljudi, ţivotinja i materijalnih dobara
2. Jedinice CZ opće i spec. namjene
Neophodno je u sluĉaju poţara većih razmjera
traţiti angaţovanje teritorijalnih vatrogasnih
jedinica sa drugih općina.
PREGLED – Izvršilaca, zadataka, vremena I
naĉina organiziranja u zaštiti od poţara (tabela broj
14)
Preventivne mjere i redovna zaštita
Rb/ Izvršilac/ Zadatak
1. Organi preduzeća/poduzeća i druga pravna lica -
izrada planova zaštite od poţara u skladu sa
zakonom
2.Inspekcijski organi - nadzor na provoĊenju mjera
zaštite, redovna kontrola na provoĊenju
preventivnih mjera u preduzećima/poduzećima i
drugim ustanovama
3. Ovlašteno preduzeće/poduzeće ili drugo pravno
lice- servisiranje protiv poţarnih aparata i hidranata
u skladu sa Zakonom
4. Upravitelji stambenih (poslovnih i dr.) objekata
odrţavanje unutrašnje hidrantske mreţe,
protupoţarnih aparata i elektriĉne instalacije
5.J.P."Vodovod i kanalizacija"Kiseljak-
odraţavanje vanjske hidrantske mreţe i
snabdjevanje vodom svih gradskih hidranata
6. Općina Kiseljak- u cilju zaštite i spašavanja od
poţara, potrebno je vršiti obuku i opremanje (MTS-
a i opreme) pripadnika PVP
7. OŠCZ- upozorava stanovništvo ( putem lokalnih
medija i ljepljenjem plakata sa upozorenjem po
mjesnim podruĉjima) na opreznost od poţara, koji
se mogu izazvati nepaţnjom prilikom boravka na
podruĉja obraslo šumom.
PREGLED
izvršilaca, zadataka i naĉina organizovanja
u zaštiti od poţara
(tabela broj 15)
Zaštita u uslovima/uvjetima postojanja nepogode
Rb/ Izvršilac/ Zadatak
1. GraĊani- uĉešće u gašenju poţara spašavanju
ljudi, ţivotinja i materijalnih dobara
2.Postrojbe CZ opće i spec. namjene
Službeni glasnik Općine Kiseljak Broj 3. 03.listopad/oktobar 2013. godina Godina XII
Općinsko vijeće Kiseljak Općinsko vijeće Kiseljak
62
Sluţbe za zaštitu i spašavanje- uĉešće u gašenju
poţara spašavanju ljudi, ţivotinja i materijalnih
dobara
3. GraĊevinska poduzeća uĉešće u gašenju poţara
rašĉišćavanje prolaza, evakuacija ljudi, ţivotinja i
materijalnih dobara po naredbi stoţera CZ .
4. PVP/PVJ „Kiseljak“-
angaţira vozila sa opremom prema raspoloţivim
kapacitetima i obuĉenim ljudstvom na gašenju
poţara i spašavanja ljudi, ţivotinja i materijalnih
dobara
5.Dom zdravlja Kiseljak- pruţanje prve medicinske
pomoći
6.Policijska postaja- uĉešće na osiguravanju i
usmjeravanje prometa van zone opasnosti
7.OŠCZ-Stoţeri CZ u MZ.- rukovoĊenje akcijama
gašenja poţara i spašavanju ljudi, ţivotinja i
materijalnih dobara iz domena svoje nadleţnosti
2.2.11. Zaštita od nafte i naftnih derivata
Procjena ugroženosti od nafte i naftnih derivata na
području općine Kiseljak
Naftni derivati su lako zapaljive i eksplozivne
materije, te je potrebno da se pored briţljivog
rukovanja poznaju i njihove osobine, kako bi u
sluĉaju poţara nastalog iz bilo kojeg razloga,
mogle preduzeti mjere za uspješno lokaliziranje.
Stepen opasnosti od pojedinih naftnih derivata u
zavisnosti od toĉke paljenja moţe se klasificirati u
tri grupe:
najzapaljiviji derivati ĉija je toĉka paljenja ispod 21
stepen Celzijusa, benzin, benzol, acetoni, etan,
metil i etil alkohol. Prilikom paljenja ovih materija
moţe doći i do eksplozije,
u drugu grupu spada petroleum za osvjetljenje,
terpentin, špirit, ĉije toĉke paljenja leţe izmeĊu 21
do 55 stepeni Celzijusa,
u treću grupu spadaju one materije ĉija se toĉka
paljenja kreće od 55-100 stepeni C kao što su
plinsko ulje (dizel gorivo), kerozin, ulje za loţenje.
TakoĊer, ima naftnih derivata koji imaju toĉku
paljenja višu od 100 stepeni Celzijusa (ulja za
podmazivanje, parafin, bitumen itd.) ali se i njima
mora pokloniti paţnja i preduzeti mjere za zaštitu
od poţara.
Sluţbe za zaštitu i spašavanje- uĉešće u gašenju
poţara spašavanju ljudi, ţivotinja i materijalnih
dobara
3. GraĊevinska preduzeća- uĉešće u gašenju poţara
rašĉišćavanje prolaza, evakuacija ljudi, ţivotinja i
materijalnih dobara po naredbi štaba CZ .
4. PVP/PVJ „Kiseljak“-
angaţuje vozila sa opremom prema raspoloţivim
kapacitetima i obuĉenim ljudstvom na gašenju
poţara i spašavanja ljudi, ţivotinja i materijalnih
dobara
5.Dom zdravlja Kiseljak- pruţanje prve medicinske
pomoći
6.Policijska stanica- uĉešće na obezbjeĊenju i
usmjeravanje saobraćaja van zone opasnosti
7.OŠCZ - Štabovi CZ u MZ.- rukovoĊenje
akcijama gašenja poţara i spašavanju ljudi,
ţivotinja i materijalnih dobara iz domena svoje
nadleţnosti
2.2.11. Zaštita od nafte i naftnih derivata
Procjena ugroženosti od nafte i naftnih derivata na
području općine Kiseljak
Naftni derivati su lako zapaljive i eksplozivne
materije, te je potrebno da se pored briţljivog
rukovanja poznaju i njihove osobine, kako bi u
sluĉaju poţara nastalog iz bilo kojeg razloga,
mogle preduzeti mjere za uspješno lokalizovanje.
Stepen opasnosti od pojedinih naftnih derivata u
zavisnosti od taĉke paljenja moţe se klasificirati u
tri grupe:
najzapaljiviji derivati ĉija je taĉka paljenja ispod 21
stepen Celzijusa, benzin, benzol, acetoni, etan,
metil i etil alkohol. Prilikom paljenja ovih materija
moţe doći i do eksplozije,
u drugu grupu spada petroleum za osvjetljenje,
terpentin, špirit, ĉije taĉke paljenja leţe izmeĊu 21
do 55 stepeni Celzijusa,
u treću grupu spadaju one materije ĉija se taĉka
paljenja kreće od 55-100 stepeni C kao što su
plinsko ulje (dizel gorivo), kerozin, ulje za loţenje.
TakoĊer, ima naftnih derivata koji imaju taĉku
paljenja višu od 100 stepeni Celzijusa (ulja za
podmazivanje, parafin, bitumen itd.) ali se i njima
mora pokloniti paţnja i preduzeti mjere za zaštitu
od poţara.
Službeni glasnik Općine Kiseljak Broj 3. 03.listopad/oktobar 2013. godina Godina XII
Općinsko vijeće Kiseljak Općinsko vijeće Kiseljak
63
Mogući uzroci havarija od nafte i naftnih derivata
Ma koliko strogo bile preduzete i provedene mjere
predostroţnosti, kod ovih materija, mora se
raĉunati i da i iz nepredviĊenih razloga moţe doći
do poţara, a kod benzina i do eksplozije.
Opasnost moţe nastupiti uslijed:
-nepropisno skladištenja naftnih derivata,
-transporta ovih materijala,
-prepumpavanje, ulivanje, pretakanje i druge
manipulacije sa ovim materijama,
-subjektivni faktor – djelovanje ĉovjeka,
-elektriĉna struja, elektroenergetska postrojenja,
instalacije i ureĊaji na mjestima ugroţenim od
eksplozivnih smjesa, uslijed pregrijavanja
elektriĉnih provodnika, kratkog spoja, velikog
prolaznog otpora, varniĉenja, elektriĉnog luka i dr.
ureĊaja i naprava.
-toplotna djelovanja zraĉenjem sunca, udar groma
seizmiĉko djelovanje zemljišta.
-mehaniĉki uzroci – samozapaljenje materijala.
Djelovanje ĉovjeka tj. subjektivni faktor je jedan
od najvaţnijih uzroka koji dovodi do opasnosti i
pored preduzetih svih mjera zaštite. Naime, svaka
vrsta skladištenja -zapaljivih materija, bilo da je to
skladištenje u posudama, bunarima, rezervoarima
ili tankerima zahtijeva posebno i dobro prouĉene
mjere opreza i poţarne preventive.
Efekti opasnosti od nafte i naftnih derivata
Zavisno od obima i mjesta opasnosti, efekti
opasnosti mogu biti višestruki:
prekid opskrbe odreĊenih strateških vaţnih
potrošaĉa, a time i oteţanje a u krajnjem sluĉaju i
paralizu prometai tehnologije koje se baziraju na
nafti i naftnim derivatima,poţar razliĉitog
intenziteta jer su ove materije, sem rijetkih
izuzetaka lako zapaljive, teško se gase i brzo gore.
Procjena ugroženosti stanovništva i materijalnih
dobara
Na podruĉju općine Kiseljak locirane su sljedeće
benzinske crpke/ pumpe:
- benzinska crpka/pumpa “INA” MZ.
Kiseljak
Mogući uzroci havarija od nafte i naftnih derivata
Ma koliko strogo bile preduzete i provedene mjere
predostroţnosti, kod ovih materija, mora se
raĉunati i da i iz nepredviĊenih razloga moţe doći
do poţara, a kod benzina i do eksplozije.
Havarija moţe nastupiti uslijed:
-nepropisno skladištenja naftnih derivata,
-transporta ovih materijala,
-prepumpavanje, ulivanje, pretakanje i druge
manipulacije sa ovim materijama,
-subjektivni faktor – djelovanje ĉovjeka,
-elektriĉna struja, elektroenergetska postrojenja,
instalacije i ureĊaji na mjestima ugroţenim od
eksplozivnih smjesa, uslijed pregrijavanja
elektriĉnih provodnika, kratkog spoja, velikog
prolaznog otpora, varniĉenja, elektriĉnog luka i dr.
ureĊaja i naprava.
-toplotna djelovanja zraĉenjem sunca, udar groma
seizmiĉko djelovanje zemljišta.
-mehaniĉki uzroci – samozapaljenje materijala.
Djelovanje ĉovjeka tj. subjektivni faktor je jedan
od najvaţnijih uzroka koji dovodi do havarije i
pored preduzetih svih mjera zaštite. Naime, svaka
vrsta skladištenja -zapaljivih materija, bilo da je to
skladištenje u posudama, buradima, rezervoarima
ili tankerima zahtijeva posebno i dobro prouĉene
mjere opreza i poţarne preventive.
Efekti havarija od nafte i naftnih derivata
Zavisno od obima i mjesta havarije, efekti havarije
mogu biti višestruki:
prekid snabdijevanja odreĊenih strateških vaţnih
potrošaĉa, a time i oteţanje a u krajnjem sluĉaju i
paralizu saobraćaja i tehnologije koje se baziraju na
nafti i naftnim derivatima,poţar razliĉitog
intenziteta jer su ove materije, sem rijetkih
izuzetaka lako zapaljive, teško se gase i brzo gore.
Procjena ugroženosti stanovništva i materijalnih
dobara
Na podruĉju općine Kiseljak locirane su sljedeće
benzinske crpke/ pumpe:
- benzinska crpka/pumpa “INA” MZ.
Kiseljak
Službeni glasnik Općine Kiseljak Broj 3. 03.listopad/oktobar 2013. godina Godina XII
Općinsko vijeće Kiseljak Općinsko vijeće Kiseljak
64
- -II- -II- “Orman” MZ. Kiseljak
- -II- -II- “BM” MZ. Kiseljak
- -II- - II- „TIOIL“ MZ. Kiseljak
- -II- -II- “Krepo GrĊan” MZ. Draţevići
- -II- -II- “Ferotom” MZ. Draţevići
- -II- -II- “Lovcommerce” MZ.
Draţevići
- -II- -II- „Zigi“ MZ. Draţevići
- -II- -II- “BM” MZ. Gromiljak
- -II- - II- „Grakop“ MZ. Gromiljak
- -II- -II- „Fenex trans“ MZ. Gromiljak
- -II- -II- „TRGO-TANK“ MZ.
Gromiljak
- -II- -II- "Curić" MZ. Gromiljak
- -II- -II- “Orman” MZ. Brestovsko
- -II- -II- „TWI“ MZ. Brestovsko
- -II- -II- "Roma- Benz" MZ. Bilalovac
Vaţno je napomenuti kako postoji opasnost širenja
i prenošenja poţara sa benzinskih pumpi/crpki, jer
se u neposrednoj blizini nalaze stambeni objekti i
ustanove. Kod izbijanja poţara moguće su i
eksplozije, koje bi dovele do uništenja materijalnih
dobara, a mogu se oĉekivati i ljudske ţrtve,
graĊana, radnika i uĉesnika u akciji gašenja poţara
i spašavanja (dim, visoka temperatura, elektriĉna
struja, rušenje i dr.). Pošto su B.P/C. locirane uz
najfrekventnije prometnice stvorio bi se problem za
sve uĉesnike u prometu.
Stanje provođenja preventivnih mjera zaštite
ProvoĊenje preventivne zaštite na benzinskim
pumpama/crpkama kontrolišu: vlasnici
pumpi/crpki, nadleţni organi MUP-a , inspekcijski
organi.
Organizovanost snaga koje bi se angažovale na
provođenju mjera zaštite
U sluĉaju opasnosti na spomenutim benzinskim
pumpama/crpkama trebalo bi angaţirati:
- PS i PU Kiseljak i MUP-SBK/KSB,
- PVP/PVJ “Kiseljak”,
- Vlasnici benzinski crpki/pumpi,
- GraĊani i zaposleni u blizini benzinskih
- -II- -II- “Orman” MZ. Kiseljak
- -II- -II- “BM” MZ. Kiseljak
- -II- - II- „TIOIL“ MZ. Kiseljak
- -II- -II- “Krepo GrĊan” MZ. Draţevići
- -II- -II- “Ferotom” MZ. Draţevići
- -II- -II- “Lovcommerce” MZ.
Draţevići
- -II- -II- „Zigi“ MZ. Draţevići
- -II- -II- “BM” MZ. Gromiljak
- -II- - II- „Grakop“ MZ. Gromiljak
- -II- -II- „Fenex trans“ MZ. Gromiljak
- -II- -II- „TRGO-TANK“ MZ.
Gromiljak
- -II- -II- "Curić" MZ. Gromiljak
- -II- -II- “Orman” MZ. Brestovsko
- -II- -II- „TWI“ MZ. Brestovsko
- -II- -II- "Roma- Benz" MZ. Bilalovac
Vaţno je napomenuti da postoji opasnost širenja i
prenošenja poţara sa benzinskih pumpi/crpki, jer se
u neposrednoj blizini nalaze stambeni objekti i
ustanove. Kod izbijanja poţara moguće su i
eksplozije, koje bi dovele do uništenja materijalnih
dobara, a mogu se oĉekivati i ljudske ţrtve,
graĊana, radnika i uĉesnika u akciji gašenja poţara
i spašavanja (dim, visoka temperatura, elektriĉna
struja, rušenje i dr.). Pošto su B.P/C. locirane uz
najfrekventnije saobraćajnice stvorio bi se problem
za sve uĉesnike u saobraćaju.
Stanje provođenja preventivnih mjera zaštite
ProvoĊenje preventivne zaštite na benzinskim
pumpama/crpkama kontrolišu: vlasnici
pumpi/crpki, nadleţni organi MUP-a , inspekcijski
organi.
Organizovanost snaga koje bi se angažovale na
provođenju mjera zaštite
U sluĉaju havarije na spomenutim benzinskim
pumpama/crpkama trebalo bi angaţovati:
- PS i PU Kiseljak i MUP-SBK/KSB,
- PVP/PVJ “Kiseljak”,
- Vlasnici benzinski crpki/pumpi,
- GraĊani i zaposleni u blizini benzinskih
Službeni glasnik Općine Kiseljak Broj 3. 03.listopad/oktobar 2013. godina Godina XII
Općinsko vijeće Kiseljak Općinsko vijeće Kiseljak
65
pumpi/crpki,
- Organi i uprave nadleţne za stambene i
komunalne poslove.
Ukoliko bi se poţar prenio na susjedne objekte
trebalo bi obavjestiti OOPC Kiseljak (Općinski
operativni centar), koji će animirati Općinski stoţer
civilne zaštite, u poduzimanju daljih aktivnosti.
2.2.12. Zaštita od energetskih postrojenja i
kotlovnica
Elektroenergetika
Elektroenergetska postrojenja mogu takoĊer biti
uzroĉnici raznih katastrofa, poţara i eksplozija
ukoliko nisu izgraĊeni prema postojećim propisima
u smislu sigurnosti instalacija, prenosa
elektroenergije ureĊaja kod potrošaĉa elektriĉne
energije, njihove opterećenosti i u odrţavanju u
skladu sa uputstvima proizvoĊaĉa.
Posebno potencijalnu opasnost predstavljaju
trafostanice izgraĊene u blizini stambenih objekata,
ĉiji prilazi nisu uvijek dostupni u sluĉaju hitne
intervencije (parkirana vozila, i sl.).
Kotlovnice
Kotlovnice takoĊer mogu biti uzroĉnici poţara i
eksplozija. Odrţavanje i kontrola ispravnosti
kotlovnica je u nadleţnosti vlasnika objekta.
2.2.13. Zaštita od kontaminacije
Procjena ugroženosti od kontaminacije
GraĊani općine Kiseljak mogu biti ugroţeni i
kontaminirani od više sredstava iz razliĉitih izvora
sa više ili manje opasnosti i trajanja.
Prema tome, a prema naĉinu preventivne zaštite,
moţe se oĉekivati i razliĉiti broj povrijeĊenih i
nastradalih graĊana.
Radio-aktivna kontaminacija
Na poĉetku ove procjene, naglasili smo mogućnost
sluĉajne kontaminacije širokog prostora naše
zemlje od mogućih opasnosti nuklearnih elektrana
pumpi/crpki,
- Organi i uprave nadleţne za stambene i
komunalne poslove.
Ukoliko bi se poţar prenio na susjedne objekte
trebalo bi obavjestiti OOPC Kiseljak (Općinski
operativni centar), koji će animirati Općinski štab
civilne zaštite, u poduzimanju daljih aktivnosti.
2.2.12. Zaštita od energetskih postrojenja i
kotlovnica
Elektroenergetika
Elektroenergetska postrojenja mogu takoĊer biti
uzroĉnici raznih havarija, poţara i eksplozija
ukoliko nisu izgraĊeni prema postojećim propisima
u smislu sigurnosti instalacija, prenosa
elektroenergije ureĊaja kod potrošaĉa elektriĉne
energije, njihove opterećenosti i u odrţavanju u
skladu sa uputstvima proizvoĊaĉa.
Posebno potencijalnu opasnost predstavljaju
trafostanice izgraĊene u blizini stambenih objekata,
ĉiji prilazi nisu uvijek dostupni u sluĉaju hitne
intervencije (parkirana vozila, i sl.).
Kotlovnice
Kotlovnice takoĊer mogu biti uzroĉnici poţara i
eksplozija. Odrţavanje i kontrola ispravnosti
kotlovnica je u nadleţnosti vlasnika objekta.
2.2.13. Zaštita od kontaminacije
Procjena ugroženosti od kontaminacije
GraĊani općine Kiseljak mogu biti ugroţeni i
kontaminirani od više sredstava iz razliĉitih izvora
sa više ili manje opasnosti i trajanja.
Prema tome, a prema naĉinu preventivne zaštite,
moţe se oĉekivati i razliĉiti broj povrijeĊenih i
nastradalih graĊana.
Radio-aktivna kontaminacija
Na poĉetku ove procjene, naglasili smo mogućnost
sluĉajne kontaminacije širokog prostora naše
zemlje od mogućih havarija nuklearnih elektrana
Službeni glasnik Općine Kiseljak Broj 3. 03.listopad/oktobar 2013. godina Godina XII
Općinsko vijeće Kiseljak Općinsko vijeće Kiseljak
66
koje okruţuju našu zemlju. Poznata tragedija u
Ĉernobilu ( Rusija ) je nanijela dalekoseţne
posljedice po stanovništvo na širem regionu. Treba
imati u vidu da mnoge od ovih opasnosti
predstavljaju vrhunsku tajnu i da se o njima saznaje
sluĉajno i nakon mnogo proteklih godina, ali zato
posljedice ostaju.
Radio-aktivna sredstva upotrebljavaju se u
Kliniĉkom centru u Sarajevu, kao i drugim
Domovima zdravlja, radi lijeĉenja ljudi od raznih
bolesti. Nekontrolisana upotreba ovih sredstava
moţe izazvati nesreće, naroĉito kraĊom,
neadekvatnim usklaĊivanjem, transportom i sl.
Smog
Smog poĉinje sa grijnom sezonom krajem prosinca
kada vrijednosti koncentrovanog sumpor dioksid
iznose 650, a za dim. 350 mikrograma 1 m3 zraka.
Pored kotlovnica i peći na ĉvrsta goriva kao
zagaĊivaĉa zraka znatne koliĉine sumporne kiseline
dolazi i iz termoelektrane Kakanj. Naime dokazano
je da u krugovima polupreĉnika od 100 km u ĉijem
se centru nalazi T.E. dolazi do taloţenja 90 – 280
kg sumporne kiseline godišnje po jednom hektaru.
Podruĉje općine Kiseljak je karakteristiĉnog
zemljopisnog poloţaja, tako da u kasnim jesenjim i
zimskim danima bude prekriveno maglom, pa
godišnje bude i do 100 maglovitih dana.
Preventivne mjere zaštite
Kad je rijeĉ o provoĊenju preventivnih mjera
zaštite za sluĉaj kontaminacije sa izvorom
kontaminacije izvan granica BiH i one se ogledaju
u nabavci opreme za liĉnu i kolektivnu zaštitu
radnih ljudi i graĊana. Iskustva poslije Ĉernobilske
katastrofe pokazuju da ne postoji dovoljna
obuĉenost i osposobljenost nadleţnih struĉnih i
drugih organa i organizacija na organizaciji
preventivnih mjera zaštite.
Organiziranost snaga koje bi se mogle angažirati
na provođenju mjera zaštite
koje okruţuju našu zemlju. Poznata havarija u
Ĉernobilu ( Rusija ) je nanijela dalekoseţne
posljedice po stanovništvo na širem regionu. Treba
imati u vidu da mnoge od ovih havarija
predstavljaju vrhunsku tajnu i da se o njima saznaje
sluĉajno i nakon mnogo proteklih godina, ali zato
posljedice ostaju.
Radio-aktivna sredstva upotrebljavaju se u
Kliniĉkom centru u Sarajevu, kao i drugim
Domovima zdravlja, radi lijeĉenja ljudi od raznih
bolesti. Nekontrolisana upotreba ovih sredstava
moţe izazvati nesreće, naroĉito kraĊom,
neadekvatnim usklaĊivanjem, transportom i sl.
Smog
Smog poĉinje sa grijnom sezonom krajem
decembra kada vrijednosti koncentrovanog sumpor
dioksid iznose 650, a za dim. 350 mikrograma 1 m3
vazduha.
Pored kotlovnica i peći na ĉvrsta goriva kao
zagaĊivaĉa vazduha znatne koliĉine sumporne
kiseline dolazi i iz termoelektrane Kakanj. Naime
dokazano je da u krugovima polupreĉnika od 100
km u ĉijem se centru nalazi T.E. dolazi do taloţenja
90 – 280 kg sumporne kiseline godišnje po jednom
hektaru.
Podruĉje općine Kiseljak je karakteristiĉnog
geografskog poloţaja, tako da u kasnim jesenjim i
zimskim danima bude prekriveno maglom, pa
godišnje bude i do 100 maglovitih dana.
Preventivne mjere zaštite
Kad je rijeĉ o provoĊenju preventivnih mjera
zaštite za sluĉaj kontaminacije sa izvorom
kontaminacije izvan granica BiH i one se ogledaju
u nabavci opreme za liĉnu i kolektivnu zaštitu
radnih ljudi i graĊana. Iskustva poslije Ĉernobilske
katastrofe pokazuju da ne postoji dovoljna
obuĉenost i osposobljenost nadleţnih struĉnih i
drugih organa i organizacija na organizaciji
preventivnih mjera zaštite.
Organizovanost snaga koje bi se mogle angažovati
na provođenju mjera zaštite
Službeni glasnik Općine Kiseljak Broj 3. 03.listopad/oktobar 2013. godina Godina XII
Općinsko vijeće Kiseljak Općinsko vijeće Kiseljak
67
Za sluĉaj kontaminacije bilo kog oblika,
intenziteta, trebalo bi angaţirati Općinsku sluţbu
nadleţnu za poslove zdravstvene zaštite i
zdravstvene ustanove sa institucijama za analizu i
eliminisanje posljedica kontaminacije. Pored njih,
zavisno od uzroĉnika kontaminacije angaţirale bi
se i druge organizacije i institucije ( Kanton i
Federacija) na eliminisanju tog uzroĉnika.
Sadašnje stanje opremljenosti i osposobljenosti
subjekata za zaštitu od amonijaka nije
zadovoljavajuće. Kad je rijeĉ o smogu kao
zagaĊivaĉu sredine potrebno je na nivou kantona
preko struĉnih institucija definirati kritiĉnu granicu
koncentracije štetnih materijala poslije ĉega je
nuţno preduzimati mjere zaštite (izmještanje
stanovništva, prestanak rada zagaĊivaĉa zraka i sl.).
To govori da treba planski usmjeravati aktivnosti
graĊana i drugih subjekata na zaštiti od smo.
2.2.14. Uticaj radiološko-biološko-kemijskih
(rbk) agenasa i mjere za saniranje posljedica po
stanovništvo i okoliš – program
Jonizirajuće zračenje
U blizini naših granica nalaze se velika nuklearna
energetska postrojenja po svemu sliĉna
ĉernobilskim (Pakša u MaĊarskoj i Kozloduj u
Bugarskoj, te Krško u Sloveniji). Treba uzeti u
obzir i ĉinjenicu da mirnodopska havarija
nuklearnog reaktora velikog intenziteta, zagaĊuje
radioaktivnim tvarima mnogo širu teritoriju i
mnogo većom koliĉinom od atomske bombe. Uz
još neke parametre (odgovarajuća visina
radioaktivnog oblaka, pogodni meteorološki uvjeti
i dr.) nuklearna katastrofa većih razmjera u bilo
kojoj toĉki Europe moţe ozbiljno ugroziti našu
zemlju. Prema tome, i bez posjedovanja nuklearnih
objekata u našoj zemlji, potrebno je procijeniti i
pratiti ugroţenost naše teritorije i stanovništva od
radioaktivnih tvari.
Ratne posljedice su našoj zemlji nametnule i niz
novih problema u ovoj oblasti. Prije svega veliki
problem danas predstavljaju izgubljeni izvori
zraĉenja. Tu se misli na radioaktivne gromobrane,
izvore korištene u medicini i industriji koji su
Za sluĉaj kontaminacije bilo kog oblika,
intenziteta, trebalo bi angaţovati Općinsku sluţbu
nadleţnu za poslove zdravstvene zaštite i
zdravstvene ustanove sa institucijama za analizu i
eliminisanje posljedica kontaminacije. Pored njih,
zavisno od uzroĉnika kontaminacije angaţovale bi
se i druge organizacije i institucije ( Kanton i
Federacija) na eliminisanju tog uzroĉnika.
Sadašnje stanje opremljenosti i osposobljenosti
subjekata za zaštitu od amonijaka nije
zadovoljavajuće. Kad je rijeĉ o smogu kao
zagaĊivaĉu sredine potrebno je na nivou kantona
preko struĉnih institucija definisati kritiĉnu granicu
koncentracije štetnih materijala poslije ĉega je
nuţno preduzimati mjere zaštite (izmještanje
stanovništva, prestanak rada zagaĊivaĉa vazduha i
sl.). To govori da treba planski usmjeravati
aktivnosti graĊana i drugih subjekata na zaštiti od
smo.
2.2.14. Uticaj radiološko-biološko-hemijskih
(rbk) agenasa i mjere za saniranje posljedica po
stanovništvo i okoliš – program
Jonizirajuće zračenje
U blizini naših granica nalaze se velika nuklearna
energetska postrojenja po svemu sliĉna
ĉernobilskim (Pakša u MaĊarskoj i Kozloduj u
Bugarskoj, te Krško u Sloveniji). Treba uzeti u
obzir i ĉinjenicu da mirnodopska havarija
nuklearnog reaktora velikog intenziteta, zagaĊuje
radioaktivnim tvarima mnogo širu teritoriju i
mnogo većom koliĉinom od atomske bombe. Uz
još neke parametre (odgovarajuća visina
radioaktivnog oblaka, pogodni meteorološki uvjeti
i dr.) nuklearna havarija većih razmjera u bilo kojoj
taĉki Europe moţe ozbiljno ugroziti našu zemlju.
Prema tome, i bez posjedovanja nuklearnih
objekata u našoj zemlji, potrebno je procijeniti i
pratiti ugroţenost naše teritorije i stanovništva od
radioaktivnih tvari.
Ratne posljedice su našoj zemlji nametnule i niz
novih problema u ovoj oblasti. Prije svega veliki
problem danas predstavljaju izgubljeni izvori
zraĉenja. Tu se misli na radioaktivne gromobrane,
izvore korištene u medicini i industriji koji su
Službeni glasnik Općine Kiseljak Broj 3. 03.listopad/oktobar 2013. godina Godina XII
Općinsko vijeće Kiseljak Općinsko vijeće Kiseljak
68
rušenjem objekata ratnim dejstvima izgubljeni i
danas predstavljaju potencijalnu opasnost za
svakoga tko eventualno doĊe u kontakt s njima bez
znanja i poznavanja opasnosti.
Na podruĉju općine Kiseljak se nalazi gromobran
na hotelu "Dalmacija" sa radioaktivnim zraĉenjem
(jonizirajuće zraĉenje).
U izvještaju Zavoda za javno zdravstvo FBiH od
dana 14.05.2007 godine o kontroli zaštite od
zraĉenja i parametara kvaliteta zraĉenja na RTG-
aparatu sa dvije cijevi i intraoralnog RTG aparata
izotopa ugraĊenog u gromobransku instalaciju na
hotelu "Dalmacija", se navodi sljedeće:
Rezultati mjerenja jaĉine doze zraĉenja (nGy/s)
- Najbliţa dostupna taĉka/toĉka ispod gromobrana:
0,001 - U najbliţoj radnoj prostoriji ispod RAG-a: 0,001
- U okolnom prostoru: 0,001
- Mehaniĉka stabilnost gromobrana:dobra
- Postoji li znak radioaktivnosti na gromobranu: da
STRUĈNO MIŠLJENJE: Zaštita od zraĉenja
izotopa ugraĊenog u ovaj gromobran zadovoljava
zakonske propise.
Problem nazvan «balkanski sindrom» odnosno
kontaminacija terena osiromašenim uranijumom i
eventualna ugroţenost zdravlja ljudi kao posljedica
uporabe municije punjene osiromašenim
uranijumom, još uvijek nije riješen i izvorom je
raznih špekulacija i nagaĊanja.
U Federaciji BiH, praktiĉno samo u Sarajevu
postoje 4 institucije u kojima su zaposleni struĉni
kadrovi i postoji oprema potrebna za kompletno
sagledavanje situacije u oblasti radioekologije i
radijacijske zaštite. To su: Zavod za radiologiju
Veterinarskog fakulteta u Sarajevu, Centar za
zaštitu od zraĉenja Federacije BiH u sklopu Zavoda
za javno zdravstvo FBiH i Institut za socijalnu
medicinu Medicinskog fakulteta u Sarajevu. Sve
navedeme institucije rade uglavnom samostalno i
nema znaĉajnije koordinacije meĊu njima.
Nejonizirajuće zračenje
Razvoj tehnologije proširio je elektromagnetna
rušenjem objekata ratnim dejstvima izgubljeni i
danas predstavljaju potencijalnu opasnost za
svakoga tko eventualno doĊe u kontakt s njima bez
znanja i poznavanja opasnosti.
Na podruĉju općine Kiseljak se nalazi gromobran
na hotelu "Dalmacija" sa radioaktivnim zraĉenjem
(jonizirajuće zraĉenje).
U izvještaju Zavoda za javno zdravstvo FBiH od
dana 14.05.2007 godine o kontroli zaštite od
zraĉenja i parametara kvaliteta zraĉenja na RTG-
aparatu sa dvije cijevi i intraoralnog RTG aparata
izotopa ugraĊenog u gromobransku instalaciju na
hotelu "Dalmacija", se navodi sljedeće:
Rezultati mjerenja jaĉine doze zraĉenja (nGy/s)
- Najbliţa dostupna taĉka/toĉka ispod gromobrana:
0,001 - U najbliţoj radnoj prostoriji ispod RAG-a: 0,001
- U okolnom prostoru: 0,001
- Mehaniĉka stabilnost gromobrana:dobra
- Postoji li znak radioaktivnosti na gromobranu: da
STRUĈNO MIŠLJENJE: Zaštita od zraĉenja
izotopa ugraĊenog u ovaj gromobran zadovoljava
zakonske propise.
Problem nazvan «balkanski sindrom» odnosno
kontaminacija terena osiromašenim uranijumom i
eventualna ugroţenost zdravlja ljudi kao posljedica
uporabe municije punjene osiromašenim
uranijumom, još uvijek nije riješen i izvorom je
raznih špekulacija i nagaĊanja.
U Federaciji BiH, praktiĉno samo u Sarajevu
postoje 4 institucije u kojima su zaposleni struĉni
kadrovi i postoji oprema potrebna za kompletno
sagledavanje situacije u oblasti radioekologije i
radijacijske zaštite. To su: Zavod za radiologiju
Veterinarskog fakulteta u Sarajevu, Centar za
zaštitu od zraĉenja Federacije BiH u sklopu Zavoda
za javno zdravstvo FBiH i Institut za socijalnu
medicinu Medicinskog fakulteta u Sarajevu. Sve
navedeme institucije rade uglavnom samostalno i
nema znaĉajnije koordinacije meĊu njima.
Nejonizirajuće zračenje
Razvoj tehnologije proširio je elektromagnetna
Službeni glasnik Općine Kiseljak Broj 3. 03.listopad/oktobar 2013. godina Godina XII
Općinsko vijeće Kiseljak Općinsko vijeće Kiseljak
69
polja i prouzroĉio znatnu elektromagnetnu
kontaminaciju okoliša. U svezi s tim zdravstveni
rizici se povezuju sa elektrostatskim, elektriĉnim i
magnetnim poljima, elektromagnetnim valovima te
mikrovalnim zraĉenjem. Istraţivanja u cijelom
svijetu iz ove oblasti su oskudna, a naša skoro
nikakva.
Postojeće stanje
Postojeće stanje obiljeţava nedostatak
odgovarajućih zakonskih i provedbenih propisa iz
ove oblasti na razini drţave BiH, te neusklaĊenost
zakonskih propisa koji se koriste na podruĉju
Federacije BiH s meĊunarodnim konvencijama,
direktivama i smjernicama Europske Unije.
Prema Zakonu o zaštiti i spašavanju, predviĊeno je
provoĊenje mjera RBK/RBH zaštite kroz
organiziranje odgovarajućih sluţbi zaštite i
spašavanja i postrojbi RBK/RBH zaštite. S tim u
svezi, moţe se konstatirati da na cijelom podruĉju
Federacije BiH trenutno egzistira samo Sluţba za
RBK/RBH zaštitu Federacije BiH, koju je
formirala Vlada Federacije BiH.
Područje razvoja
Prevencija i ublažavanje
RBK/RBH zaštita obuhvća mjere i postupke koji se
organiziraju i provode radi spreĉavanja,
ublaţavanja i otklanjanja posljedica od RBK/RBH
djelovanja na stanovništvo, ţivotinjski i biljni svijet
i materijalna dobra u ratu, kao i ublaţavanje i
otklanjanje posljedica tehnoloških katastrofa i
drugih akcidenata od RBK /RBH agenasa u
miru.RBK/RBH zaštita obuhvća:
- RBK/RBHkontrolu,
- RBK/RBH zaštitu (osobnu i kolektivnu) i
- RBK/RBH dekontaminaciju.
-RBH/RBK kontrola se ostvaruje:
- RBK/RBH izviĊanjem,
- dozimetrijskim kontrolom i
- laboratorijskim ispitivanjem.
Ublaţavanje kao viziju novog stanja RBK/RBH
zaštite, treba osigurati:
- Osiguranjem sistematskog ispitivanja
polja i prouzroĉio znatnu elektromagnetnu
kontaminaciju okoliša. U svezi s tim zdravstveni
rizici se povezuju sa elektrostatskim, elektriĉnim i
magnetnim poljima, elektromagnetnim valovima te
mikrovalnim zraĉenjem. Istraţivanja u cijelom
svijetu iz ove oblasti su oskudna, a naša skoro
nikakva.
Postojeće stanje
Postojeće stanje obiljeţava nedostatak
odgovarajućih zakonskih i provedbenih propisa iz
ove oblasti na nivou drţave BiH, te neusklaĊenost
zakonskih propisa koji se koriste na podruĉju
Federacije BiH s meĊunarodnim konvencijama,
direktivama i smjernicama Europske Unije.
Prema Zakonu o zaštiti i spašavanju, predviĊeno je
provoĊenje mjera RBK/RBH zaštite kroz
organiziranje odgovarajućih sluţbi zaštite i
spašavanja i postrojbi RBK/RBH zaštite. S tim u
svezi, moţe se konstatirati da na cijelom podruĉju
Federacije BiH trenutno egzistira samo Sluţba za
RBK/RBH zaštitu Federacije BiH, koju je
formirala Vlada Federacije BiH.
Područje razvoja
Prevencija i ublažavanje
RBK/RBH zaštita obuhvata mjere i postupke koji
se organiziraju i provode radi spreĉavanja,
ublaţavanja i otklanjanja posljedica od RBK/RBH
djelovanja na stanovništvo, ţivotinjski i biljni svijet
i materijalna dobra u ratu, kao i ublaţavanje i
otklanjanje posljedica tehnoloških havarija i drugih
akcidenata od RBK /RBH agenasa u
miru.RBK/RBH zaštita obuhvata:
- RBK/RBHkontrolu,
- RBK/RBH zaštitu (osobnu i kolektivnu) i
- RBK/RBH dekontaminaciju.
-RBH/RBK kontrola se ostvaruje:
- RBK/RBH izviĊanjem,
- dozimetrijskim kontrolom i
- laboratorijskim ispitivanjem.
Ublaţavanje kao viziju novog stanja RBK/RBH
zaštite, treba osigurati:
- Osiguranjem sistematskog ispitivanja
Službeni glasnik Općine Kiseljak Broj 3. 03.listopad/oktobar 2013. godina Godina XII
Općinsko vijeće Kiseljak Općinsko vijeće Kiseljak
70
sadrţaja radioaktivnih tvari u boravišnim i
radnim prostorijama, tlu, rijekama,
podzemnim vodama, pitkoj vodi, te ljudskoj
i ţivotinjskoj (stoĉnoj) hrani;
- Obavljanjem sistematskog ispitivanja
koncentracije radona i njegovih potomaka u
stambenim i javnim objektima radi procjene
situacije i eventualne potrebe poduzimanja
mjera zaštite;.
- Osiguranjem kontinuiranog nadzora nad
izvorima zraĉenja;
- Osiguranjem kontinuiranog nadzora
zdravlja ljudi koji su profesionalno u
kontaktu sa izvorima zraĉenja, kao i
zdravlja pacijenata koji ih koriste u
dijagnostici i terapiji;
- UnaprjeĊivanje zakonske regulative u
podruĉju jonizirajućih zraĉenja;
- Izrada i donošenje zakonske regulative u
podruĉju nejonizirajućih zraĉenja;
- Izradu registra rizika i plana mjera u sluĉaju
iznenadnog dogaĊaja i
- Nalaţenje trajnog rješenja za spremište
radioaktivnog otpada u BiH.
Ublaţavanje kao viziju novog stanja RBK/RBH
zaštite, treba osigurati:
1. Administrativno – struĉne mjere:
- Donošenje Zakona o zaštiti od
jonizirajućeg zraĉenja na razini BiH;
- Na osnovu Zakona o zaštiti od
jonizirajućeg zraĉenja i radijacionoj
sigurnosti Federacije BiH izraditi Plan i
Program mjera zaštite ţivota i zdravlja
ljudi i zaštite okoliša od štetnog djelovanja
jonizirajućeg zraĉenja u sluĉaju nuklearne
nesreće, a sukladno s meĊudrţavnim
sporazumom iz ove oblasti;
- Osiguranje financijskih sredstava, kojim će
se dovesti do spremnosti i odgovora na
sluĉaj da doĊe do pojave radioaktivnosti,
odnosno do zagaĊenja okoliša kemijskim
sredstvima, što podrazumijeva da se odmah
i redovno osiguraju odgovarajuća sredstva
u proraĉunu svih općine, KSB/SBK za
potrebe RBK/RBH zaštite.
sadrţaja radioaktivnih tvari u boravišnim i
radnim prostorijama, tlu, rijekama,
podzemnim vodama, pitkoj vodi, te ljudskoj
i ţivotinjskoj (stoĉnoj) hrani;
- Obavljanjem sistematskog ispitivanja
koncentracije radona i njegovih potomaka u
stambenim i javnim objektima radi procjene
situacije i eventualne potrebe poduzimanja
mjera zaštite;.
- Osiguranjem kontinuiranog nadzora nad
izvorima zraĉenja;
- Osiguranjem kontinuiranog nadzora
zdravlja ljudi koji su profesionalno u
kontaktu sa izvorima zraĉenja, kao i
zdravlja pacijenata koji ih koriste u
dijagnostici i terapiji;
- UnaprjeĊivanje zakonske regulative u
podruĉju jonizirajućih zraĉenja;
- Izrada i donošenje zakonske regulative u
podruĉju nejonizirajućih zraĉenja;
- Izradu registra rizika i plana mjera u sluĉaju
iznenadnog dogaĊaja i
- Nalaţenje trajnog rješenja za spremište
radioaktivnog otpada u BiH.
Ublaţavanje kao viziju novog stanja RBK/RBH
zaštite, treba osigurati:
1. Administrativno – struĉne mjere:
- Donošenje Zakona o zaštiti od
jonizirajućeg zraĉenja na nivou BiH;
- Na osnovu Zakona o zaštiti od
jonizirajućeg zraĉenja i radijacionoj
sigurnosti Federacije BiH izraditi Plan i
Program mjera zaštite ţivota i zdravlja
ljudi i zaštite okoliša od štetnog djelovanja
jonizirajućeg zraĉenja u sluĉaju nuklearne
nesreće, a sukladno s meĊudrţavnim
sporazumom iz ove oblasti;
- Osiguranje finansijskih sredstava, kojim će
se dovesti do spremnosti i odgovora na
sluĉaj da doĊe do pojave radioaktivnosti,
odnosno do zagaĊenja okoliša hemijskim
sredstvima, što podrazumijeva da se odmah
i redovno osiguraju odgovarajuća sredstva
u proraĉunu svih općine, KSB/SBK za
potrebe RBK/RBH zaštite.
Službeni glasnik Općine Kiseljak Broj 3. 03.listopad/oktobar 2013. godina Godina XII
Općinsko vijeće Kiseljak Općinsko vijeće Kiseljak
71
2. GraĊevinsko – tehniĉke mjere
Kao dio prevencije i ublaţavanja posljedica koje
mogu nastati djelovanjem RBK/RBH agenasa, u
svim proizvodnim kapacitetima koji se bave
proizvodnjom kemijskih sredstava potrebito je
pristupiti izgradnji ureĊaja za preĉišćavanje zraka i
vode od opasnih tvari.
Pripravnost – spremnost
Elementi za osiguranje spremnosti u ovoj oblasti
su:
Integriranje svih nositelja zaštite i spašavanja od
RBK/RBH agenasa (javno zdravstvo, policija,
vatrogasci, oruţane snage BiH, organizirane
strukture civilne zaštite, gospodarska društva koja
se bave proizvodnjom i distribucijom ovih
sredstava), drugi nositelji zaštite i spašavanja za
planski odgovor na eventualnu RBK/RBH nesreću:
Iniciranje formiranja RBK/RBH sluţbi u općini i
formiranje specijaliziranih postrojbi RBK/RBH
zaštite u KSB/SBK sukladno procjenama
ugroţenosti;
Uspostavljanje redovitog izvještaja nadleţnih
organa, putem operativnih centara civilne zaštite, o
svim podatcima koje mogu ugroziti ljude i
materijalna dobra;
Informiranje javnosti i stanovništva putem
operativnih centara civilne zaštite;
Materijalno opremanje postrojbi civilne zaštite
RBK/RBH zaštite kako bi se smanjili rizici od
RBK/RBH opasnosti;
Aţuriranje planskih dokumenata zaštite i
spašavanja od RBK/RBH opasnosti i provjera
donesenih planova kroz vjeţbe simulacija;
Poduzimanje mjera redovnih i drugih nadleţnih
organa svih pojava koje mogu uzrokovati RBK
opasnosti.
Odgovor
Sve aktivnosti koje se poduzimaju neposredno prije
i tijekom trajanja RBK/RBH opasnosti provode se
po zapovjedi nadleţnih stoţera/ civilne zaštite.
Glavni vidovi odgovora na pojavu RBK/RBH
opasnosti su:
2. GraĊevinsko – tehniĉke mjere
Kao dio prevencije i ublaţavanja posljedica koje
mogu nastati djelovanjem RBK/RBH agenasa, u
svim proizvodnim kapacitetima koji se bave
proizvodnjom hemijskih sredstava potrebito je
pristupiti izgradnji ureĊaja za preĉišćavanje zraka i
vode od opasnih tvari.
Pripravnost – spremnost
Elementi za osiguranje spremnosti u ovoj oblasti
su:
Integriranje svih nositelja zaštite i spašavanja od
RBK/RBH agenasa (javno zdravstvo, policija,
vatrogasci, oruţane snage BiH, organizirane
strukture civilne zaštite, gospodarska društva koja
se bave proizvodnjom i distribucijom ovih
sredstava), drugi nositelji zaštite i spašavanja za
planski odgovor na eventualnu RBK/RBH nesreću:
Iniciranje formiranja RBK/RBH sluţbi u općini i
formiranje specijaliziranih jedinica RBK/RBH
zaštite u KSB/SBK shodno procjenama
ugroţenosti;
Uspostavljanje redovitog izvješćivanja nadleţnih
organa, putem operativnih centara civilne zaštite, o
svim podatcima koje mogu ugroziti ljude i
materijalna dobra;
Informiranje javnosti i stanovništva putem
operativnih centara civilne zaštite;
Materijalno opremanje jedinica civilne zaštite
RBK/RBH zaštite kako bi se smanjili rizici od
RBK/RBH opasnosti;
Aţuriranje planskih dokumenata zaštite i
spašavanja od RBK/RBH opasnosti i provjera
donesenih planova kroz vjeţbe simulacija;
Poduzimanje mjera redovnih i drugih nadleţnih
organa svih pojava koje mogu uzrokovati RBK
opasnosti.
Odgovor
Sve aktivnosti koje se poduzimaju neposredno prije
i tijekom trajanja RBK/RBH opasnosti provode se
po zapovjedi nadleţnih štabova civilne zaštite.
Glavni vidovi odgovora na pojavu RBK/RBH
opasnosti su:
Službeni glasnik Općine Kiseljak Broj 3. 03.listopad/oktobar 2013. godina Godina XII
Općinsko vijeće Kiseljak Općinsko vijeće Kiseljak
72
Korištenje organiziranih snaga RBK/RBH postrojbi
za RBK/RBH zaštitu, institucije i graĊani, sve dok
traje potreba za njihovim angaţiranjem;
Osiguranje sredstava i opreme za osobnu zaštitu
ljudi i materijalnih dobara od RBK/RBH agenasa;
Osiguranje neprekidne komunikacije iveza
nositelja planiranja u ovoj oblasti sa svim
operativnim nositeljima zaštite i spašavanja;
Osiguranje odgovarajućih skloništa za kolektivnu
zaštitu i spašavanje ljudi i materijalnih dobara od
djelovanja RBK/RBH agenasa.
Oporavak
U saniranju stanja izazvanog RBK/RBH
opasnostima ukljuĉuju se sluţbe i
postrojbe/jedinice za RBK/RBH zaštitu, institucije
i graĊani, sve dok traje potreba za njihovim
angaţiranjem.
Nabavka i obnavljanje potrebnih sredstava i
opreme za RBK/RBH zaštitu.Kontrola, odnosno
redovni nadzor izvršene dekontaminacije ljudi i
sredstava za RBK/RBH zaštitu na ugroţenom
podruĉju.
2.2.15. Zaštita od neeksplodiranih ubojnih
sredstava /nus-a/ i minsko-eksplozivnih
sredstava /MES-a/
Poznato je da teritorija općine Kiseljak spada u red
ugroţeniih općina kada su NUS-a i MES-a u
pitanju. Po procjenama Centra za uklanjanje mina
/MAC-a/ na podruĉju općine Kiseljak je bilo oko
15.000.000 m2 riziĉne površine. U proteklom
periodu smo aktivno radili na smanjenju riziĉne
površine podruĉja općine Kiseljak od NUS-a i
MES-a, gdje smo izviĊanjem, reizviĊanjem,
tehniĉkim izviĊanjem i deminiranjem smanjili
riziĉnu površinu na 6.978.933 m2 , tj. 4,43% od
ukupne površine općine Kiseljak. Na osnovu
naprijed navedenih podataka jasno se vidi da još
uvijek na podruĉju naše općine ima jako puno
minskih polja.
Potrebno bi bilo da općine Kiseljak izdvoji novĉana
sredstva u godišnjem proraĉunu ( u izosu oko
10.000,oo KM) namjenski za deminiranje, što bi
Korištenje organiziranih snaga RBK/RBH jedinica
za RBK/RBH zaštitu, institucije i graĊani, sve dok
traje potreba za njihovim angaţiranjem;
Osiguranje sredstava i opreme za osobnu zaštitu
ljudi i materijalnih dobara od RBK/RBH agenasa;
Osiguranje neprekidne komunikacije i veza
nositelja planiranja u ovoj oblasti sa svim
operativnim nositeljima zaštite i spašavanja;
Osiguranje odgovarajućih skloništa za kolektivnu
zaštitu i spašavanje ljudi i materijalnih dobara od
djelovanja RBK/RBH agenasa.
Oporavak
U saniranju stanja izazvanog RBK/RBH
opasnostima ukljuĉuju se sluţbe i
postrojbe/jedinice za RBK/RBH zaštitu, institucije
i graĊani, sve dok traje potreba za njihovim
angaţiranjem.
Nabavka i obnavljanje potrebnih sredstava i
opreme za RBK/RBH zaštitu.Kontrola, odnosno
redovni nadzor izvršene dekontaminacije ljudi i
sredstava za RBK/RBH zaštitu na ugroţenom
podruĉju.
2.2.15. Zaštita od neeksplodiranih ubojnih
sredstava /nus-a/ i minsko-eksplozivnih
sredstava /MES-a/
Poznato je da teritorija općine Kiseljak spada u red
ugroţeniih općina kada su NUS-a i MES-a u
pitanju. Po procjenama Centra za uklanjanje mina
/MAC-a/ na podruĉju općine Kiseljak je bilo oko
15.000.000 m2 riziĉne površine. U proteklom
periodu smo aktivno radili na smanjenju riziĉne
površine podruĉja općine Kiseljak od NUS-a i
MES-a, gdje smo izviĊanjem, reizviĊanjem,
tehniĉkim izviĊanjem i deminiranjem smanjili
riziĉnu površinu na 6.978.933 m2 , tj. 4,43% od
ukupne površine općine Kiseljak. Na osnovu
naprijed navedenih podataka jasno se vidi da još
uvijek na podruĉju naše općine ima jako puno
minskih polja.
Potrebno bi bilo da općine Kiseljak izdvoji novĉana
sredstva u godišnjem proraĉunu ( u izosu oko
10.000,oo KM) namjenski za deminiranje, što bi
Službeni glasnik Općine Kiseljak Broj 3. 03.listopad/oktobar 2013. godina Godina XII
Općinsko vijeće Kiseljak Općinsko vijeće Kiseljak
73
uticalo na smanjenje reziĉnih površina od MES-a i
NUS-a.Gore navedeni iznos bi se implementirao sa
novĉanim iznosima kompanija koje bi prihvatile
predloţene projekte od strane općine Kiseljak.
Minska polja nalaze se na sljedećim lokacijama:
(prilog br.5)
MZ . Bukovica i Lepenica - Pojas obuhvata
Košćana, Oštrik, Bijele vode,Donji Gojakovac,
Gornje Ţeţelovo,Volujak, Oštrik,Tulica,
G.Azapovići i Kobiljaĉa.
MZ. Draževići - Pojas obuhvata Kiseljaĉić,
Grahovci, Kokoška i Plavlje.
MZ. Brnjaci i Topole - Pojas obuhvata Stogić,
Kljuĉ i Zagorice.
MZ. Kiseljak - Pojas obuhvata Paleško brdo,
Završje, Bijele vode, Podastinjsko brdo,Kraljin i
Šikulja.
MZ. Gromiljak - Pojas obuhvata Tutnjevac,
Obešeljak, Stojkovići, Koĉatala i Svinjarevo.
MZ. Brestovsko - Pojas obuhvata Hadrovce,
Grabovce, Radeljići, zatim prostor izmeĊu Gunjaĉa
i Kazagića do Brestovska, zatim se nastavlja od
Hrastove glavice, V.Sotnice, Zavrtaljka, Brezovica,
Oglavak i Lug.
Eksplozivna sredstva koja se nisu aktivirala zbog
neispravnog upaljaĉa ili su namjerno ostavljena u
stambenim i dr. objektima, površine podruĉja
zagaĊenim od NUS-a su velike gdje stvara
probleme za stanovništvo općine. Zbog toga su
FUCZ-e formirali timove za uklanjanje NUS-a.
Saradnja/Suradnja CZ-e općine Kiseljak sa ovim
jedinicama je izuzetno dobra. Pošto je proces
deminiranja veoma skup i sloţen posao koji će
naţalost potrajati više godina, a pronalazak i
uklanjanje NUS-a stalan zadatak civilne zaštite,
smatramo da svi subjekti društva trebaju dati svoj
doprinos u rješavanju ovog nadasve teškog
problema.
Organiziranost snaga koje bi se mogle angažirati
na provođenju mjera zaštite
uticalo na smanjenje reziĉnih površina od MES-a i
NUS-a.Gore navedeni iznos bi se implementirao sa
novĉanim iznosima kompanija koje bi prihvatile
predloţene projekte od strane općine Kiseljak.
Minska polja nalaze se na sljedećim lokacijama:
(prilog br.5)
MZ . Bukovica i Lepenica - Pojas obuhvata
Košćana, Oštrik, Bijele vode,Donji Gojakovac,
Gornje Ţeţelovo,Volujak, Oštrik,Tulica,
G.Azapovići i Kobiljaĉa.
MZ. Draževići - Pojas obuhvata Kiseljaĉić,
Grahovci, Kokoška i Plavlje.
MZ. Brnjaci i Topole - Pojas obuhvata Stogić,
Kljuĉ i Zagorice.
MZ. Kiseljak - Pojas obuhvata Paleško brdo,
Završje, Bijele vode, Podastinjsko brdo,Kraljin i
Šikulja.
MZ. Gromiljak - Pojas obuhvata Tutnjevac,
Obešeljak, Stojkovići, Koĉatala i Svinjarevo.
MZ. Brestovsko - Pojas obuhvata Hadrovce,
Grabovce, Radeljići, zatim prostor izmeĊu Gunjaĉa
i Kazagića do Brestovska, zatim se nastavlja od
Hrastove glavice, V.Sotnice, Zavrtaljka, Brezovica,
Oglavak i Lug.
Eksplozivna sredstva koja se nisu aktivirala zbog
neispravnog upaljaĉa ili su namjerno ostavljena u
stambenim i dr. objektima, površine podruĉja
zagaĊenim od NUS-a su velike gdje stvara
probleme za stanovništvo općine. Zbog toga su
FUCZ-e formirali timove za uklanjanje NUS-a.
Saradnja/Suradnja CZ-e općine Kiseljak sa ovim
jedinicama je izuzetno dobra. Pošto je proces
deminiranja veoma skup i sloţen posao koji će
naţalost potrajati više godina, a pronalazak i
uklanjanje NUS-a stalan zadatak civilne zaštite,
smatramo da svi subjekti društva trebaju dati svoj
doprinos u rješavanju ovog nadasve teškog
problema.
Organizovanost/ snaga koje bi se mogle
angažovati na provođenju mjera zaštite
Službeni glasnik Općine Kiseljak Broj 3. 03.listopad/oktobar 2013. godina Godina XII
Općinsko vijeće Kiseljak Općinsko vijeće Kiseljak
74
Zaštitu i spašavanje od NUS-a provodit će
specijalizirane postrojbe CZ-e, a po potrebi i
policija. Zaštitu i spašavanje od MES-a provodit će
CZ-a, postrojbe Oruţanih snaga BiH i kompanije
koje se bave deminiranjem, uklanjanjem i
uništavanjem pronaĊenih ubojnih sredstava. Zaštitu
i spašavanje od eksplozija provodit će
poduzeća/preduzeća koja su po prirodi osnovne
djelatnosti suoĉeni sa mogućnošću pojave
eksplozija, i specijalizirane postrojbe civilne
zaštite.
2.2.16. Zaštita od prirodnog gasa
Gasni sistem općine Kiseljak trenutno ne postoji,
ali je izgraĊen gasni vod od općine Visoko do
općine Kiseljak, koji prolazi kroz mjesta Plavlje-
Paretak do Brnjaka, gdje je izgraĊena mjerno-
regulaciona stanica(MRS).
Pomenuti gasovod bi se snabdjevao sa gasom iz
magistralnog gasovoda Zvornik – Semizovac-
Visoko. Od mjerno-regulacione stanice ( MRS)
Brnjaci, glavni gasni vod je odveden do podruĉja
općine Kreševo preko mjesta – lokaliteta, i to:
Brnjaka, Ljetovika, Bukve, Volujaka i Bjelovića.
Planirana je u narednom periodu izgradnja glavnog
voda, kao i gasnog sistema prema drugim
podruĉjima općine Kiseljak od mjerno-regulacione
stranice (MRS) Brnjaci.
U MRS- Brnjaci pritisak gasa se redukuje i
prstenom visokog pritiska razvodi do rejonskih
redukcionih stanica , preko kojih se napaja
distributivna gasna mreţa za potrošaĉe u gradu i
ostalim naseljenim mjestima na podruĉju općine
Kiseljak.
Procjena ugroženosti od prirodnog gasa
Mogući uzroci havarija na gasnom sistemu
Prirodni gas koji se distribuira gasnom mreţom je
potencijalna opasnost iz osnovnog razloga što se
sastoji od cca 85 % metana, te je lako zapaljiv, a u
odreĊenim uslovima/uvjetima mješavine sa
vazduhom i eksplozivan. Kako su svi gasovodi pod
pritiskom izloţeni stalnoj opasnosti od oštećenja, to
Zaštitu i spašavanje od NUS-a provodit će
specijalizovane jedinice CZ-e, a po potrebi i
policija. Zaštitu i spašavanje od MES-a provodit će
CZ-a, jedinice Oruţanih snaga BiH i kompanije
koje se bave deminiranjem, uklanjanjem i
uništavanjem pronaĊenih ubojnih sredstava. Zaštitu
i spašavanje od eksplozija provodit će
poduzeća/preduzeća koja su po prirodi osnovne
djelatnosti suoĉeni sa mogućnošću pojave
eksplozija, i specijalizovane jedinice civilne
zaštite.
2.2.16. Zaštita od prirodnog gasa
Gasni sistem općine Kiseljak trenutno ne postoji,
ali je izgraĊen gasni vod od općine Visoko do
općine Kiseljak, koji prolazi kroz mjesta Plavlje-
Paretak do Brnjaka, gdje je izgraĊena mjerno-
regulaciona stanica(MRS).
Pomenuti gasovod bi se snabdjevao sa gasom iz
magistralnog gasovoda Zvornik – Semizovac-
Visoko. Od mjerno-regulacione stanice ( MRS)
Brnjaci, glavni gasni vod je odveden do podruĉja
općine Kreševo preko mjesta – lokaliteta, i to:
Brnjaka, Ljetovika, Bukve, Volujaka i Bjelovića.
Planirana je u narednom periodu izgradnja glavnog
voda, kao i gasnog sistema prema drugim
podruĉjima općine Kiseljak od mjerno-regulacione
stranice (MRS) Brnjaci.
U MRS- Brnjaci pritisak gasa se redukuje i
prstenom visokog pritiska razvodi do rejonskih
redukcionih stanica , preko kojih se napaja
distributivna gasna mreţa za potrošaĉe u gradu i
ostalim naseljenim mjestima na podruĉju općine
Kiseljak.
Procjena ugroženosti od prirodnog gasa
Mogući uzroci havarija na gasnom sistemu
Prirodni gas koji se distribuira gasnom mreţom je
potencijalna opasnost iz osnovnog razloga što se
sastoji od cca 85 % metana, te je lako zapaljiv, a u
odreĊenim uslovima/uvjetima mješavine sa
vazduhom i eksplozivan. Kako su svi gasovodi pod
pritiskom izloţeni stalnoj opasnosti od oštećenja, to
Službeni glasnik Općine Kiseljak Broj 3. 03.listopad/oktobar 2013. godina Godina XII
Općinsko vijeće Kiseljak Općinsko vijeće Kiseljak
75
se kod procjene opasnosti tretiraju zajedno sa
svojim elementima kao jako izduţeni sudovi pod
pritiskom, te je jasno da se transport i distribucija
gasa uvijek vrši uz visok stepen opasnosti.
Katastrofe mogu nastupiti uslijed :
1. djelovanja prirodnih sila
2. djelovanja ĉovjeka
3. zakazivanja tehnološkog funkcionisanja
sigurnosnih komponenti.
Pod djelovanjem prirodnih sila podrazumijeva se:
- zemljotres (slijeganje zemljišta, klizanje
terena, rušenje objekata, poţar i sl.),
- atmosferske padavine, poplave, led, poţari
izazvani i sl.
Mogući efekti opasnosti gasnog sistema
Po naĉinu izgradnje i funkcionalnosti izgraĊeni su
nadzemni objekti na gasnom sistemu, dok je sam
razvod (cjevovod) ukopan u zemlju na dubini od 60
– 120 cm.
Pored podjele na nadzemne i podzemne dijelove,
gasni sistem je tehnološki podijeljen prema
dimenzijama koje uslovljavaju i odreĊene opasnosti
kao što su preĉnik i pritisak u gasnim instalacijama.
Povredljivost nadzemnih objekata je daleko veće
od samih instalacija koje su ukopane u zemlju, pa
otuda i mogućnost opasnosti je prisutnija.
Zavisno od obima i mjesta opasnosti, efekti
opasnosti mogu biti višestruki kao što su:
- prekid snabdijevanja potrošaĉa prirodnim
gasom, te automatski prestanak rada svih
tehnologija i procesa koji se baziraju
iskljuĉivo na gas,
- poţar razliĉitog intenziteta ukoliko doĊe do
paljenja gasa,
- eksplozije razliĉitih detonacija zavisno od
prostora u kojem se desi i koncentracija gasa
u vazduhu,
- proširenje poţara na susjedne objekte,
- mogućnost ugroţavanja ljudskih ţivota, te
se kod procjene opasnosti tretiraju zajedno sa
svojim elementima kao jako izduţeni sudovi pod
pritiskom, te je jasno da se transport i distribucija
gasa uvijek vrši uz visok stepen opasnosti.
Havarije mogu nastupiti uslijed :
4. djelovanja prirodnih sila
5. djelovanja ĉovjeka
6. zakazivanja tehnološkog funkcionisanja
sigurnosnih komponenti.
Pod djelovanjem prirodnih sila podrazumijeva se:
- zemljotres (slijeganje zemljišta, klizanje
terena, rušenje objekata, poţar i sl.),
- atmosferske padavine, poplave, led, poţari
izazvani i sl.
Mogući efekti havarije gasnog sistema
Po naĉinu izgradnje i funkcionalnosti izgraĊeni su
nadzemni objekti na gasnom sistemu, dok je sam
razvod (cjevovod) ukopan u zemlju na dubini od 60
– 120 cm.
Pored podjele na nadzemne i podzemne dijelove,
gasni sistem je tehnološki podijeljen prema
dimenzijama koje uslovljavaju i odreĊene opasnosti
kao što su preĉnik i pritisak u gasnim instalacijama.
Povredljivost nadzemnih objekata je daleko veće
od samih instalacija koje su ukopane u zemlju, pa
otuda i mogućnost havarije je prisutnija.
Zavisno od obima i mjesta havarije, efekti havarije
mogu biti višestruki kao što su:
- prekid snabdijevanja potrošaĉa prirodnim
gasom, te automatski prestanak rada svih
tehnologija i procesa koji se baziraju
iskljuĉivo na gas,
- poţar razliĉitog intenziteta ukoliko doĊe do
paljenja gasa,
- eksplozije razliĉitih detonacija zavisno od
prostora u kojem se desi i koncentracija gasa
u vazduhu,
- proširenje poţara na susjedne objekte,
- mogućnost ugroţavanja ljudskih ţivota, te
Službeni glasnik Općine Kiseljak Broj 3. 03.listopad/oktobar 2013. godina Godina XII
Općinsko vijeće Kiseljak Općinsko vijeće Kiseljak
76
- strah i nesigurnost graĊanstva u sigurnost
gasnog sistema .
Najveće katastrofe na ovim objektima moţe
izazvati ĉovjek svojom nemarnim odnosom i ne
poštivanjem propisa i tehniĉkih normativa.
Procjena latentne opasnosti od gasa bazira se na
slijedećem:
- prirodni gas osim smjese gorućih gasova –
metana, etana, propana, butana, vodika ĉine i ne
gorivi gasovi – azot CO2, vodena para te razne
primjese kao što su smole, prašina, naftalin,
sumpor, vodonik i amonijak.
- pri eksplozivnoj smjesi metana u gasu sa
vazduhom u cijevima i kanalima sa dovoljno
velikim duţinama i površinama popreĉnog
presjeka dolazi do jedne vrste brzog paljenja
koja prelazi u detonaciju. U stvarnosti
detonacija se dešava srazmjerno rijetko ali se ne
smije iskljuĉiti.
Neposredna ugroţenost od gasnih instalacija
(podzemni dijelovi gasnog sistema) je najĉešće
izraţena u izvoĊenju nedozvoljenih radnji u blizini
gasnih instalacija. Uslijed izvoĊenja radova bez
struĉnog osoblja, odnosno nadzora moţe doći do
oštećenja gasnih instalacija, a time i do prodiranja
gasa u atmosferu koji je eksplozivan pri
koncentracijama od 5–15 % i lakozapaljiv.
Mjere zaštite od požara i eksplozije za sprječavanje
mogućih oštećenja na objektima i instalacijama
gasnog sistema
Preventivne mjere zaštite na gasnom sistemu kao i
mjere u sluĉaju nastanka opasnost provode i
kontrolišu nadleţne sluţbe gasovoda i inspekcijski
organi.
U svrhu upoznavanja svih subjekata društvene
zaštite i samozaštite, a posebno što većeg broja
radnih ljudi i graĊana koji ţive i rade u neposrednoj
blizini objekata i instalacionog gasnog sistema
odnosno onih koji u svojstvu korisnika koriste
gasni ureĊaj i instalacije za tehnološki proces rada
ili zagrijavanje stambenih i poslovnih prostora.
Obavezno treba primjeniti mjere koje su od
posebnog znaĉaja od sprjeĉavanja mogućeg
- strah i nesigurnost graĊanstva u sigurnost
gasnog sistema .
Najveće havarije na ovim objektima moţe izazvati
ĉovjek svojom nemarnim odnosom i ne
poštivanjem propisa i tehniĉkih normativa.
Procjena latentne opasnosti od gasa bazira se na
slijedećem:
- prirodni gas osim smjese gorućih gasova –
metana, etana, propana, butana, vodika ĉine i ne
gorivi gasovi – azot CO2, vodena para te razne
primjese kao što su smole, prašina, naftalin,
sumpor, vodonik i amonijak.
- pri eksplozivnoj smjesi metana u gasu sa
vazduhom u cijevima i kanalima sa dovoljno
velikim duţinama i površinama popreĉnog
presjeka dolazi do jedne vrste brzog paljenja
koja prelazi u detonaciju. U stvarnosti
detonacija se dešava srazmjerno rijetko ali se ne
smije iskljuĉiti.
Neposredna ugroţenost od gasnih instalacija
(podzemni dijelovi gasnog sistema) je najĉešće
izraţena u izvoĊenju nedozvoljenih radnji u blizini
gasnih instalacija. Uslijed izvoĊenja radova bez
struĉnog osoblja, odnosno nadzora moţe doći do
oštećenja gasnih instalacija, a time i do prodiranja
gasa u atmosferu koji je eksplozivan pri
koncentracijama od 5–15 % i lakozapaljiv.
Mjere zaštite od požara i eksplozije za sprječavanje
mogućih oštećenja na objektima i instalacijama
gasnog sistema
Preventivne mjere zaštite na gasnom sistemu kao i
mjere u sluĉaju nastanka havarije provode i
kontrolišu nadleţne sluţbe gasovoda i inspekcijski
organi.
U svrhu upoznavanja svih subjekata društvene
zaštite i samozaštite, a posebno što većeg broja
radnih ljudi i graĊana koji ţive i rade u neposrednoj
blizini objekata i instalacionog gasnog sistema
odnosno onih koji u svojstvu korisnika koriste
gasni ureĊaj i instalacije za tehnološki proces rada
ili zagrijavanje stambenih i poslovnih prostora.
Obavezno treba primjeniti mjere koje su od
posebnog znaĉaja od sprjeĉavanja mogućeg
Službeni glasnik Općine Kiseljak Broj 3. 03.listopad/oktobar 2013. godina Godina XII
Općinsko vijeće Kiseljak Općinsko vijeće Kiseljak
77
oštećenja na objektima gasnog sistema. Efikasne
mjere zaštite od poţara i eksplozija moguće je
preduzeti samo onda ako se dobro poznaju
opasnosti koje postoje na objektu i instalacijama
gasnog sistema. Pored specifiĉnih opasnosti koje su
posljedice vrste djelatnosti u toj oblasti postoje i
opšte opasnosti koje mogu biti i na drugim
mjestima. Prema tome potrebno je preduzeti,
odnosno pridrţavati, se mjera zaštite od poţara i
eksplozija na objektima i instalacijama gasnog
sistema kako slijedi:
- Prilikom izgradnje novih i adaptacije starih
objekata u neposrednoj blizini objekata i
instalacija gasnog sistema za vrijeme
izvoĊenja radova moraju se u skladu sa
zakonskim i tehniĉkim propisima preduzeti
sve mjere za sprjeĉavanje izbijanja poţara i
eksplozija, odnosno za gašenje nastalog
poţara.
- U krugu polupreĉnika 3m oko objekta
(RRS, PRS, itd.) i gasne instalacije, ne
smije se palliti niti prinositi vatra. U tom
krugu ne smiju se drţati lakozapaljive
materije, te materije koje su sklone
samozapaljenju, ne smije se koristiti
vatreno oruţje te upotrebljavati alat koji
prilikom upotrebe moţe izazvati varnicu.
- Iako su gasne instalacije hermetiĉne
opasnosti od poţara i eksplozije mogu
nastati uslijed kvara, porasta pritiska i
isticanja gasa u atmosferu, uslijed
nepravilnog rukovanja i nepridrţavanja
zakonskih i tehniĉkih propisa.
- U sluĉaju opasnosti od poţara i eksplozije
koje mogu nastati dejstvom spoljnih
utjecaja a odnosi se na mogućnosti
namjernog oštećenja gasnih instalacija od
strane trećih lica mora se obezbjediti
pojaĉana budnost u cilju zaštite objekata i
instalacija gasnog sistema.
- Na cijelom prostoru oko objekata
(RRS,PRS i dr.) i gasnih instalacija kao i u
blizini istih mora da vlada red i ĉistoća kako
ne bi došlo do ometanja vatrogasnih akcija i
dr. intervencija ako budu potrebne.
oštećenja na objektima gasnog sistema. Efikasne
mjere zaštite od poţara i eksplozija moguće je
preduzeti samo onda ako se dobro poznaju
opasnosti koje postoje na objektu i instalacijama
gasnog sistema. Pored specifiĉnih opasnosti koje su
posljedice vrste djelatnosti u toj oblasti postoje i
opšte opasnosti koje mogu biti i na drugim
mjestima. Prema tome potrebno je preduzeti,
odnosno pridrţavati, se mjera zaštite od poţara i
eksplozija na objektima i instalacijama gasnog
sistema kako slijedi:
- Prilikom izgradnje novih i adaptacije starih
objekata u neposrednoj blizini objekata i
instalacija gasnog sistema za vrijeme
izvoĊenja radova moraju se u skladu sa
zakonskim i tehniĉkim propisima preduzeti
sve mjere za sprjeĉavanje izbijanja poţara i
eksplozija, odnosno za gašenje nastalog
poţara.
- U krugu polupreĉnika 3m oko objekta
(RRS, PRS, itd.) i gasne instalacije, ne
smije se palliti niti prinositi vatra. U tom
krugu ne smiju se drţati lakozapaljive
materije, te materije koje su sklone
samozapaljenju, ne smije se koristiti
vatreno oruţje te upotrebljavati alat koji
prilikom upotrebe moţe izazvati varnicu.
- Iako su gasne instalacije hermetiĉne
opasnosti od poţara i eksplozije mogu
nastati uslijed kvara, porasta pritiska i
isticanja gasa u atmosferu, uslijed
nepravilnog rukovanja i nepridrţavanja
zakonskih i tehniĉkih propisa.
- U sluĉaju opasnosti od poţara i eksplozije
koje mogu nastati dejstvom spoljnih
utjecaja a odnosi se na mogućnosti
namjernog oštećenja gasnih instalacija od
strane trećih lica mora se obezbjediti
pojaĉana budnost u cilju zaštite objekata i
instalacija gasnog sistema.
- Na cijelom prostoru oko objekata
(RRS,PRS i dr.) i gasnih instalacija kao i u
blizini istih mora da vlada red i ĉistoća kako
ne bi došlo do ometanja vatrogasnih akcija i
dr. intervencija ako budu potrebne.
Službeni glasnik Općine Kiseljak Broj 3. 03.listopad/oktobar 2013. godina Godina XII
Općinsko vijeće Kiseljak Općinsko vijeće Kiseljak
78
- U toku eksploatacije gasne mreţe
zabranjeno je u pojasu od 2,5 m lijevo i 2,5
m desno od gasovoda poduzimati bilo
kakve radnje koje bi mogle izazvati:
oštećenje cjevovoda
oštećenje izolacije
oštećenje nadzemnih instalacija i objekata
oštećenje signalizacije
Bez suglasnosti nadleţnih organa ne mogu se vršiti
nikakve radnje koje bi uzrokovale promjene u
pojasu od 5 m:
Radnje koje bi onemogućile pristup trasi gasnog
sistema, odnosno objekata i gasnih instalacija,
Korištenje zaštitnog pojasa od 5 m za bilo kakve
transporte preko trase gasnog sistema, izuzev
mjesta gdje je to predviĊeno,
Deponovanje bilo kakvih materijala na zaštitnom
pojasu bilo trajno odnosno privremeno.
U pojasu od 10 m lijevo odnosno desno od ose
gasovoda nakon izgradnje istog zabranjeno je
graditi objekte namijenjene za stanovanje ili
boravak ljudi bez obzira na stupanj sigurnosti
izgraĊenog gasovoda i bez obzira na to u koji je
razred svrstan pojas gasovoda.
Zabranjen je pristup neovlaštenim licima
nadzemnim objektima, postrojenju i ureĊajima
gasnog sistema i zemljišta na kojem se nalazi
objekt, postrojenje i ureĊaj gasnog sistema.
Parkiranje vozila ne smije se dozvoliti u blizini
gasnih instalacija i dr. postrojenja gasnog sistema (
na udaljenosti manjoj od 5 m).
U pojasu širokom 5 m sa obje strane raĉunajući od
ose cjevovoda zabranjeno je saditi biljke ĉije
korijenje raste dublje od 1 m odnosno za koje je
potrebno obraĊivati zemljište dublje od 0,5 m.
Organiziranost snaga koje bi se /angažirale na
provođenju mjera zaštite
- Nadleţni organi i sluţbe gasovoda,
- PVP Kiseljak,
- Jedinice civilne zaštite u sluĉaju većih havarija,
- PS i PU Kiseljak na obezbjeĊenju podruĉja na
kome je došlo do poţara odnosno havarije,
- U toku eksploatacije gasne mreţe
zabranjeno je u pojasu od 2,5 m lijevo i 2,5
m desno od gasovoda poduzimati bilo
kakve radnje koje bi mogle izazvati:
oštećenje cjevovoda
oštećenje izolacije
oštećenje nadzemnih instalacija i objekata
oštećenje signalizacije
Bez saglasnosti nadleţnih organa ne mogu se vršiti
nikakve radnje koje bi uzrokovale promjene u
pojasu od 5 m:
Radnje koje bi onemogućile pristup trasi gasnog
sistema, odnosno objekata i gasnih instalacija,
Korištenje zaštitnog pojasa od 5 m za bilo kakve
transporte preko trase gasnog sistema, izuzev
mjesta gdje je to predviĊeno,
Deponovanje bilo kakvih materijala na zaštitnom
pojasu bilo trajno odnosno privremeno.
U pojasu od 10 m lijevo odnosno desno od ose
gasovoda nakon izgradnje istog zabranjeno je
graditi objekte namijenjene za stanovanje ili
boravak ljudi bez obzira na stupanj sigurnosti
izgraĊenog gasovoda i bez obzira na to u koji je
razred svrstan pojas gasovoda.
Zabranjen je pristup neovlaštenim licima
nadzemnim objektima, postrojenju i ureĊajima
gasnog sistema i zemljišta na kojem se nalazi
objekt, postrojenje i ureĊaj gasnog sistema.
Parkiranje vozila ne smije se dozvoliti u blizini
gasnih instalacija i dr. postrojenja gasnog sistema (
na udaljenosti manjoj od 5 m).
U pojasu širokom 5 m sa obje strane raĉunajući od
ose cjevovoda zabranjeno je saditi biljke ĉije
korijenje raste dublje od 1 m odnosno za koje je
potrebno obraĊivati zemljište dublje od 0,5 m.
Organizovanost snaga koje bi se angažovale e na
provođenju mjera zaštite
- Nadleţni organi i sluţbe gasovoda,
- PVP Kiseljak,
- Jedinice civilne zaštite u sluĉaju većih havarija,
- PS i PU Kiseljak na obezbjeĊenju podruĉja na
kome je došlo do poţara odnosno havarije,
Službeni glasnik Općine Kiseljak Broj 3. 03.listopad/oktobar 2013. godina Godina XII
Općinsko vijeće Kiseljak Općinsko vijeće Kiseljak
79
- Općinske sluţbe
SprovoĊenjem i kontrolom sprovoĊenja zakonom
propisanih preventivnih mjera svi nosioci zaštite u
velikoj mjeri doprinose povećanju sigurnosti i
bezbjednosti kako radnih ljudi i graĊana, tako i
materijalnih dobara u smislu zaštite od poţara,
eksplozije i opasnosti koje mogu nastati od
prirodnog gasa.
3. POSEBNE DOKUMENTE O SADAŠNJEM
STANJU RAZVOJA SUSTAVA/SISTEMA
ZAŠTITE I SPAŠAVANJA I NAĈIN
REALIZACIJE ZADATKA IZ PROGRAMA
RAZVOJA U POJEDINIM OBLASTIMA
3.1. Stanje organiziranosti snaga i sredstava za
zaštitu i spašavanje od prirodnih i drugih
nesreća.
Već smo ranije naveli kako u devet (9) mjesnih
zajednica koje gravitiraju na podruĉju općine
Kiseljak ţivi oko 24.000 stanovnika. Ljudski
potencijal moţe biti veoma ugroţen pogotovo ako
se uzme u obzir konfiguracija terena. Pogodna
okolnost je što je putna mreţa unutar općine dobro
razvijena koja spaja centralni dio općine sa svim
mjesnim zajednicama, što omogućava korištenje
istih u prebacivanju ljudi i materijalnih dobara.
Uskladištene materijalne rezerve, kulturne, škole,
poduzeća/preduzeća i dr. ĉine ovo podruĉje
ugroţenim i osjetljivim u svim vidovima mogućih
nesreća i katastrofa.
Organizacija i funkcioniranje sistema zaštite i
spašavanja ljudi i materijalnih dobara od prirodnih
nepogoda, tehniĉko-tehnoloških, ekoloških i drugih
nesreća ili ratnih opasnosti, ostvaruje se putem
civilne zaštite.
Pri utvrĊivanju struktura civilne zaštite za podruĉje
općine Kiseljak navedeni elementi uzeti su u obzir
kao i potrebe i mogućnosti, vrsta i obim poslova i
drugi elementi bitni za organizovanje zaštite i
spašavanja. TakoĊer jedan od bitnih elemenata da
se u svim mjesnim zajednicama formiraju stoţeri,
odnosno prema teritorijalnom naĉelu za mjesna
podruĉja jedinice opće namjene.
- Općinske sluţbe
SprovoĊenjem i kontrolom sprovoĊenja zakonom
propisanih preventivnih mjera svi nosioci zaštite u
velikoj mjeri doprinose povećanju sigurnosti i
bezbjednosti kako radnih ljudi i graĊana, tako i
materijalnih dobara u smislu zaštite od poţara,
eksplozije i havarije koje mogu nastati od
prirodnog gasa.
3. POSEBNE DOKUMENTE O SADAŠNJEM
STANJU RAZVOJA SUSTAVA/SISTEMA
ZAŠTITE I SPAŠAVANJA I NAĈIN
REALIZACIJE ZADATKA IZ PROGRAMA
RAZVOJA U POJEDINIM OBLASTIMA
3.1. Stanje organizovanosti snaga i sredstava za
zaštitu i spašavanje od prirodnih i drugih
nesreća.
Već smo ranije naveli da u devet (9) mjesnih
zajednica koje gravitiraju na podruĉju općine
Kiseljak ţivi oko 24.000 stanovnika. Ljudski
potencijal moţe biti veoma ugroţen pogotovo ako
se uzme u obzir konfiguracija terena. Pogodna
okolnost je što je putna mreţa unutar općine dobro
razvijena koja spaja centralni dio općine sa svim
mjesnim zajednicama, što omogućava korištenje
istih u prebacivanju ljudi i materijalnih dobara.
Uskladištene materijalne rezerve, kulturne, škole,
poduzeća/preduzeća i dr. ĉine ovo podruĉje
ugroţenim i osjetljivim u svim vidovima mogućih
nesreća i havarija.
Organizacija i funkcioniranje sistema zaštite i
spašavanja ljudi i materijalnih dobara od prirodnih
nepogoda, tehniĉko-tehnoloških, ekoloških i drugih
nesreća ili ratnih opasnosti, ostvaruje se putem
civilne zaštite.
Pri utvrĊivanju struktura civilne zaštite za podruĉje
općine Kiseljak navedeni elementi uzeti su u obzir
kao i potrebe i mogućnosti, vrsta i obim poslova i
drugi elementi bitni za organizovanje zaštite i
spašavanja. TakoĊer jedan od bitnih elemenata da
se u svim mjesnim zajednicama formiraju štabovi,
odnosno prema teritorijalnom naĉelu za mjesna
podruĉja jedinice opće namjene.
Službeni glasnik Općine Kiseljak Broj 3. 03.listopad/oktobar 2013. godina Godina XII
Općinsko vijeće Kiseljak Općinsko vijeće Kiseljak
80
Civilna zaštita obuhvaća:
- mjere zaštite i spašavanja,
- stoţerecivilne zaštite,
- povjerenike civilne zaštite,
- jedinice civilne zaštite,
- sluţbe zaštite i spašavanja,
- osobnu i uzajamnu zaštitu graĊana,
- rukovoĊenje i upotrebu snaga i sredstava
civilne zaštite,
- sluţbu civilne zaštite općine Kiseljak.
Preventivne mjere zaštite i spašavanja
U cilju provoĊenja zaštite i spašavanja ljudi i
materijalnih dobara, na podruĉju općine Kiseljak,
od prirodnih i drugih nesreća provode se navedene
mjere: sklanjanje ljudi i materijalnih dobara,
evakuacija, zbrinjavanje ugroţenih i stradalih,
zamraĉivanje, zaštita i spašavanje od radioloških,
kemijskih i bioloških sredstava, zaštita i spašavanje
od rušenja, zaštita i spašavanje na vodi i pod
vodom, zaštita i spašavanje od poţara, zaštita od
neeksplodiranih ubojnih sredstava, prva medicinska
pomoć, zaštita i spašavanje ţivotinja i namirnica
ţivotinjskog porijekla, asanacija terena, zaštita
okoliša, zaštita bilja i biljnih proizvoda.
Zadaci na provođenju mjera zaštite i spašavanja
Mjere i postupci zaštite i spašavanja u toku trajanja
prirodne i druge nepogode obuhvaćaju
: neposredno uĉešće odgovarajućih sluţbi zaštite i
spašavanja, odnosno odgovarajućih jedinica civilne
zaštite, kao i povjerenika, te angaţiranju struĉnih
sluţbi iz oblasti: zdravstva, komunalija,
graĊevinarstva i dr.
Mjere i postupci zaštite i spašavanja moraju biti
meĊusobno usklaĊeni i to: planovi zaštite pravnih
lica s planom zaštite općine, planovi zaštite općine
Kiseljak sa planom zaštite kantona, a planovi
zaštite kantona sa planom zaštite prirodnih i drugih
nesreća Federacije.
Zadaci postrojbi civilne zaštite opće namjene u
zaštiti i spašavanju od prirodnih i drugih nesreća
Postrojba civilne zaštite izvršavaju zadatke zaštite i
Civilna zaštita obuhvata:
- mjere zaštite i spašavanja,
- štabove civilne zaštite,
- povjerenike civilne zaštite,
- jedinice civilne zaštite,
- sluţbe zaštite i spašavanja,
- liĉnu i uzajamnu zaštitu graĊana,
- rukovoĊenje i upotrebu snaga i sredstava
civilne zaštite,
- sluţbu civilne zaštite općine Kiseljak.
Preventivne mjere zaštite i spašavanja
U cilju provoĊenja zaštite i spašavanja ljudi i
materijalnih dobara, na podruĉju općine Kiseljak,
od prirodnih i drugih nesreća provode se navedene
mjere: sklanjanje ljudi i materijalnih dobara,
evakuacija, zbrinjavanje ugroţenih i stradalih,
zamraĉivanje, zaštita i spašavanje od radioloških,
hemijskih
i bioloških sredstava, zaštita i spašavanje od
rušenja, zaštita i spašavanje na vodi i pod vodom,
zaštita i spašavanje od poţara, zaštita od
neeksplodiranih ubojnih sredstava, prva medicinska
pomoć, zaštita i spašavanje ţivotinja i namirnica
ţivotinjskog porijekla, asanacija terena, zaštita
okoliša, zaštita bilja i biljnih proizvoda.
Zadaci na provođenju mjera zaštite i spašavanja
Mjere i postupci zaštite i spašavanja u toku trajanja
prirodne i druge nepogode obuhvataju: neposredno
uĉešće odgovarajućih sluţbi zaštite i spašavanja,
odnosno odgovarajućih jedinica civilne zaštite, kao
i povjerenika, te angaţiranju struĉnih sluţbi iz
oblasti: zdravstva, komunalija, graĊevinarstva i dr.
Mjere i postupci zaštite i spašavanja moraju biti
meĊusobno usklaĊeni i to: planovi zaštite pravnih
lica s planom zaštite općine, planovi zaštite općine
Kiseljak sa planom zaštite kantona, a planovi
zaštite kantona sa planom zaštite prirodnih i drugih
nesreća Federacije.
Zadaci jedinica/ civilne zaštite opće namjene u
zaštiti i spašavanju od prirodnih i drugih nesreća
Jedinice civilne zaštite izvršavaju zadatke zaštite i
Službeni glasnik Općine Kiseljak Broj 3. 03.listopad/oktobar 2013. godina Godina XII
Općinsko vijeće Kiseljak Općinsko vijeće Kiseljak
81
spašavanja stanovništva i materijalnih dobara,
otklanjanju posljedica od prirodnih i drugih nesreća
i stvaraju uslove za daljni normalan ţivot i rad.U
ovom cilju, jedinice intervenišu u svim vrstama
opasnosti radi pruţanja pomoći ugroţenom
stanovništvu, snabdijevanja stoţera jedinica i ljudi
angaţovanih na zaštiti i spašavanju, vodom,
hranom, odjećom, obućom i sredstvima za rad na
zaštiti i spašavanju materijalnih dobara u sredinama
gdje su obrazovane, a po potrebi i naredbi OŠCZ
mogu se angaţirati i za intervencije na širem
podruĉju općine.
Postrojbe civilne zaštite spacijalizirane namjene
Postrojbe civilne zaštite spacijalizirane namjene
formiraju se radi izvršavanja sloţenijih i istovrsnih
zadataka zaštite i spašavanja ĉiji pripadnici pri
vršenju tih poslova moraju imati struĉno znanje za
pravilnu upotrebu tehniĉkih sredstava i opreme.
3.2. Stoţer civilne zaštite
Općinski stoţer civilne zaštite obrazuje se kao
struĉno operativni organ za obavljanje poslova koji
su regulisani/regulirani Zakonom o zaštiti i
spašavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih
i drugih nesreća.U devet (9) mjesnih zajednica na
podruĉju općine Kiseljak je u toku, obrazovanje,
stoţera civilne zaštite.
FORMACIJA OPĆINSKOG STOŢERA
CIVILNE ZAŠTITE
(tabela broj 16)
Mladen
Mišurić
Ramljak
Naĉelnik općine
Nijaz
Bunjo
Pom.naĉelnika za CZ
Muvedet
Bejtić
Za mjere zaštite i spašavanja od
RHB/RKB
Munib
Bureković
Za mjere zaštite od
neeksplodiranih ubojnih
sredstava (NUS-a)
spašavanja stanovništva i materijalnih dobara,
otklanjanju posljedica od prirodnih i drugih nesreća
i stvaraju uslove za daljni normalan ţivot i rad.U
ovom cilju, jedinice intervenišu u svim vrstama
opasnosti radi pruţanja pomoći ugroţenom
stanovništvu, snabdijevanja štabova jedinica i ljudi
angaţovanih na zaštiti i spašavanju, vodom,
hranom, odjećom, obućom i sredstvima za rad na
zaštiti i spašavanju materijalnih dobara u sredinama
gdje su obrazovane, a po potrebi i naredbi OŠCZ
mogu se angaţovati i za intervencije na širem
podruĉju općine.
Jedinice civilne zaštite spacijalizovane namjene
Jedinice civilne zaštite spacijalizovane namjene
formiraju se radi izvršavanja sloţenijih i istovrsnih
zadataka zaštite i spašavanja ĉiji pripadnici pri
vršenju tih poslova moraju imati struĉno znanje za
pravilnu upotrebu tehniĉkih sredstava i opreme.
3.2. Štab civilne zaštite
Općinski štab civilne zaštite obrazuje se kao
struĉno operativni organ za obavljanje poslova koji
su regulisani/regulirani Zakonom o zaštiti i
spašavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih
i drugih nesreća.U devet (9) mjesnih zajednica na
podruĉju općine Kiseljak je u toku, obrazovanje,
štabova/ civilne zaštite.
FORMACIJA OPĆINSKOG ŠTABA CIVILNE
ZAŠTITE
(tabela broj 16)
Mladen
Mišurić
Ramljak
Naĉelnik općine
Nijaz
Bunjo
Pom.naĉelnika za CZ
Muvedet
Bejtić
Za mjere zaštite i spašavanja od
RHB/RKB
Munib
Bureković
Za mjere zaštite od
neeksplodiranih ubojnih
sredstava (NUS-a)
Službeni glasnik Općine Kiseljak Broj 3. 03.listopad/oktobar 2013. godina Godina XII
Općinsko vijeće Kiseljak Općinsko vijeće Kiseljak
82
Marinko
Komšić
Za mjere zaštite i spašavanja od
rušenja (graĊevinski poslovi)
Irena
Petrović
Za mjere zaštite zbrinjavanja
ugroţenih i stradalih
(snabdijevanja)
Nikola
Grubešić
Za mjere zaštite i spašavanja na
vodi i
podvodom(poplava,klizišta,oluja,
Azemina
Nuhić
Za mjere zaštite sklanjanja ljudi i
materijalnih dobara-
zamraĉivanje i evakuacija
Pero
Lovrić
Za mjere zaštite,asanacija terena
i zaštita okoliša
Slavko
Jurić
Za mjere zaštite od poţara
Zdenko
Komšić
Za mjere zaštite spašavanja
ţivotinja i namirnica
ţivotinjskog podrijekla,bilja i
biljnih proizvoda
Ivo
Marušić
Za mjere zaštite u drumskom
prometu-transporta eksplozivnih
i lako zapaljivi tvari
Mladen
Medić
Za mjere zaštite odrţavanja
vodovoda-komunalne poslove
Marko
Franković
Za mjere zaštite prve medicinske
pomoći (PMP)
FORMACIJA STOŢERA POVJERENIKA I
POSTROJBI OPĆE NAMJENE U MZ-a
Bukovica vod-1/u štabu-3/u vodu 32/povjerenik
2=37
Lepenica vod-1/ u štabu-3/u vodu 32/povjerenik
2=37
Draţevići vod-1/ u štabu-3/u vodu 32/povjerenik
2=37
Brnjaci vod-1/ u štabu-3/u vodu 32/povjerenik
2=37
Topole vod-1/odjeljenje-1/ u štabu-3/u odjeljenju
Marinko
Komšić
Za mjere zaštite i spašavanja od
rušenja (graĊevinski poslovi)
Irena
Petrović
Za mjere zaštite zbrinjavanja
ugroţenih i stradalih
(snabdijevanja)
Nikola
Grubešić
Za mjere zaštite i spašavanja na
vodi i
podvodom(poplava,klizišta,oluja,
Azemina
Nuhić
Za mjere zaštite sklanjanja ljudi i
materijalnih dobara-
zamraĉivanje i evakuacija
Pero
Lovrić
Za mjere zaštite,asanacija terena
i zaštita okoliša
Slavko
Jurić
Za mjere zaštite od poţara
Zdenko
Komšić
Za mjere zaštite spašavanja
ţivotinja i namirnica
ţivotinjskog podrijekla,bilja i
biljnih proizvoda
Ivo
Marušić
Za mjere zaštite u drumskom
prometu-transporta eksplozivnih
i lako zapaljivi tvari
Mladen
Medić
Za mjere zaštite odrţavanja
vodovoda-komunalne poslove
Marko
Franković
Za mjere zaštite prve medicinske
pomoći (PMP)
FORMACIJA ŠTABOVA POVJERENIKA I
JEDINICA OPĆE NAMJENE U MZ-a
Bukovica vod-1/u štabu-3/u vodu 32/povjerenik
2=37
Lepenica vod-1/ u štabu-3/u vodu 32/povjerenik
2=37
Draţevići vod-1/ u štabu-3/u vodu 32/povjerenik
2=37
Brnjaci vod-1/ u štabu-3/u vodu 32/povjerenik
2=37
Topole vod-1/odjeljenje-1/ u štabu-3/u odjeljenju
Službeni glasnik Općine Kiseljak Broj 3. 03.listopad/oktobar 2013. godina Godina XII
Općinsko vijeće Kiseljak Općinsko vijeće Kiseljak
83
11/ povjerenik 1=15
Kiseljak vod-1/u štabu-5/u vodu 32/povjerenik
4=41
Gromiljak vod-1/u štabu-5/u vodu 32/povjerenik
4=41
Brestovsko vod-1/u štabu-3/u vodu 32/povjerenik
2=37
Bilalovac vod-1/u štabu-3/u vodu 32/povjerenik
2=37
Zadaci Općinskog stožera civilne zaštite u
rukovođenju akcijama zaštite i spašavanja
Općinski stoţer civilne zaštite u okviru svojih
prava i duţnosti u rukovoĊenju zaštitom od
prirodnih i drugih nesreća poduzima sljedeće
aktivnosti :
utvrĊuje procjenu ugroţenosti od prirodnih i drugih
nesreća sa mogućim posljedicama po ljude i
materijalna dobra i uĉestvuje u izradi plana zaštite,
rukovodi jedinicama i povjerenicima u akcijama
zaštite i spašavanja,
prati i ostvaruje uvid u organizaciju i provoĊenje
priprema za zaštitu,
ostvaruje saradnju sa stoţerima civilne zaštite u
MZ i poduzećima/preduzećima,
ostvaruje suradnju sa Federalnim stoţerom civilne
zaštite, Kantonalnim stoţerom civilne zaštite ,
štabovima drugih općina, sa sluţbama općine i
drugim pravnim licima u vezi provoĊenja zaštite od
prirodnih i drugih nesreća,
za vrijeme trajanja stanja prirodnih pojava i drugih
nesreća, organizuje prijem i raspodjelu pomoći
ugroţenim i nastradalim graĊanima sve dok
redovne sluţbe ne preuzmu tu obavezu.
nareĊuje aktiviranje i upotrebu jedinica i sredstava
civilne zaštite općine, preduzeća i drugih pravnih
lica na podruĉju općine,
informiše graĊane o poduzetim mjerama zaštite i
posljedicama od prirodnih i drugih nesreća,
izvještava Općinskog naĉelnika, Kantonalni stoţer
civilne zaštite, Federalni štab civilne zaštite o
preduzetim mjerama i posljedicama nastalim
prirodnih i drugih nesreća,podnosi zahtjev drugim
općinama za uĉešće jedinica u zaštiti od prirodnih i
drugih nesreća,
11/ povjerenik 1=15
Kiseljak vod-1/u štabu-5/u vodu 32/povjerenik
4=41
Gromiljak vod-1/u štabu-5/u vodu 32/povjerenik
4=41
Brestovsko vod-1/u štabu-3/u vodu 32/povjerenik
2=37
Bilalovac vod-1/u štabu-3/u vodu 32/povjerenik
2=37
Zadaci Općinskog štaba civilne zaštite u
rukovođenju akcijama zaštite i spašavanja
Općinski štab civilne zaštite u okviru svojih prava i
duţnosti u rukovoĊenju zaštitom od prirodnih i
drugih nesreća poduzima sljedeće aktivnosti :
utvrĊuje procjenu ugroţenosti od prirodnih i drugih
nesreća sa mogućim posljedicama po ljude i
materijalna dobra i uĉestvuje u izradi plana zaštite,
rukovodi jedinicama i povjerenicima u akcijama
zaštite i spašavanja,
prati i ostvaruje uvid u organizaciju i provoĊenje
priprema za zaštitu,
ostvaruje saradnju sa štabovima civilne zaštite u
MZ i poduzećima/preduzećima,
ostvaruje suradnju sa Federalnim štabom civilne
zaštite, Kantonalnim štabom civilne zaštite ,
štabovima drugih općina, sa sluţbama općine i
drugim pravnim licima u vezi provoĊenja zaštite od
prirodnih i drugih nesreća,
za vrijeme trajanja stanja prirodnih pojava i drugih
nesreća, organizuje prijem i raspodjelu pomoći
ugroţenim i nastradalim graĊanima sve dok
redovne sluţbe ne preuzmu tu obavezu.
nareĊuje aktiviranje i upotrebu jedinica i sredstava
civilne zaštite općine, preduzeća i drugih pravnih
lica na podruĉju općine,
informiše graĊane o poduzetim mjerama zaštite i
posljedicama od prirodnih i drugih nesreća,
izvještava Općinskog naĉelnika, Kantonalni štab
civilne zaštite, Federalni štab civilne zaštite o
preduzetim mjerama i posljedicama nastalim
prirodnih i drugih nesreća,
podnosi zahtjev drugim općinama za uĉešće
jedinica u zaštiti od prirodnih i drugih nesreća,
Službeni glasnik Općine Kiseljak Broj 3. 03.listopad/oktobar 2013. godina Godina XII
Općinsko vijeće Kiseljak Općinsko vijeće Kiseljak
84
obrazuje radne jedinice od graĊana, rukovodi tim
jedinicama, kao i mobilisanim graĊanima u zaštiti
od prirodnih nepogoda i drugih nesreća.Podnosi
zahtjev MUP-a i Oruţanih snaga BiH za uĉešće u
zaštiti od prirodnih i dr. nesreća.
Rad Stoţera civilne zaštite moţe da zavisi od :
- vrste prirodnih i drugih nesreća,
- zahvaćenog prostora i
- intenziteta prirodnih i drugih nesreća.
Naĉelno uzevši, od momenta saznanja za nastanak
prirodnih nepogoda i drugih nesreća, ili objave iste
putem sredstava javnog informisanja, zapovjednik
Štaba mora ostvariti neprekidni kontakt sa
Kantonalnim stoţerom civilne zaštite i stoţerima
CZ u MZ u kojima je intenzitet prirodnih i drugih
nesreća najveći.
Nakon informiranja o najbitnijim elementima
nastale situacije, dobivanja nareĊenja za izvršenje
mobilizacije od Općinskog naĉelnika i ovlaštenja
za aktiviranje svih snaga i sredstava, zapovjednik i
naĉelnik OŠCZ procjenjuju:
Postoji li potreba za aktiviranjem cjelokupnog
sastava Stoţera ili samo pojedinaĉnih ĉlanova ĉije
su funkcije i zaduţenja u neposrednoj vezi sa
nastalom situacijom,
koje bi vrste jedinica trebalo aktivirati, u kojim
sredinama i u kojem obimu,
koje bi vrste mjera zaštite i spašavanja trebalo
intenzivirati,
sa kojim organima i preduzećima prvenstveno
uspostaviti kontakt i koordinaciju i organizovati
sadejstvo,
na kojem nivou organizovati deţurstvo, oslanjajući
se na Općinski operativni centar za obavještavanje.
Prioritet u aktiviranju jedinica u naĉelu trebalo bi
da imaju jedinice opšte namjene i vatrogasne
jedinice, a ostale zavisno od procjene konkretne
situacije.
3.3. Povjerenici civilne zaštite
Povjerenici civilne zaštite odreĊuju se u naselju,
dijelu naselja, stambenim zgradama, selima i
zaseocima, u organima i ustanovama i pravnim
licima.
Zadatci povjerenika
obrazuje radne jedinice od graĊana, rukovoditim
jedinicama, kao i mobilisanim graĊanima u zaštiti
od prirodnih nepogoda i drugih nesreća.Podnosi
zahtjev MUP-a i Oruţanih snaga BiH za uĉešće u
zaštiti od prirodnih i dr. nesreća.
Rad Štaba/ civilne zaštite moţe da zavisi od :
- vrste prirodnih i drugih nesreća,
- zahvaćenog prostora i
- intenziteta prirodnih i drugih nesreća.
Naĉelno uzevši, od momenta saznanja za nastanak
prirodnih nepogoda i drugih nesreća, ili objave iste
putem sredstava javnog informisanja, zapovjednik
Štaba mora ostvariti neprekidni kontakt sa
Kantonalnim štabom civilne zaštite i štabovima CZ
u MZ u kojima je intenzitet prirodnih i drugih
nesreća najveći.
Nakon informisanja o najbitnijim elementima
nastale situacije, dobivanja nareĊenja za izvršenje
mobilizacije od Općinskog naĉelnika i ovlaštenja
za aktiviranje svih snaga i sredstava, zapovjednik i
naĉelnik OŠCZ procjenjuju:
da li postoji potreba za aktiviranjem cjelokupnog
sastava Štaba/ ili samo pojedinaĉnih ĉlanova ĉije su
funkcije i zaduţenja u neposrednoj vezi sa
nastalom situacijom,
koje bi vrste jedinica trebalo aktivirati, u kojim
sredinama i u kojem obimu, koje bi vrste mjera
zaštite i spašavanja trebalo intenzivirati,
sa kojim organima i preduzećima prvenstveno
uspostaviti kontakt i koordinaciju i organizovati
sadejstvo,
na kojem nivou organizovati deţurstvo, oslanjajući
se na Općinski operativni centar za obavještavanje.
Prioritet u aktiviranju jedinica u naĉelu trebalo bi
da imaju jedinice opšte namjene i vatrogasne
jedinice, a ostale zavisno od procjene konkretne
situacije.
3.3. Povjerenici civilne zaštite
Povjerenici civilne zaštite odreĊuju se u naselju,
dijelu naselja, stambenim zgradama, selima i
zaseocima, u organima i ustanovama i pravnim
licima.
Zadaci povjerenika
Službeni glasnik Općine Kiseljak Broj 3. 03.listopad/oktobar 2013. godina Godina XII
Općinsko vijeće Kiseljak Općinsko vijeće Kiseljak
85
Povjerenici u naseljima vrše poslove koji se odnose
na organiziranje poslova i poduzimanje
neposrednih mjera na uĉešću graĊana u provoĊenju
samozaštite. TakoĊer poduzimaju mjere zaštite i
spašavanja koje su od znaĉaja za samozaštitu.
Uĉestvuju u svim aktivnostima civilne zaštite koje
su u akcijama zaštite i spašavanja ljudi i
materijalnih dobara na odreĊenom podruĉju.
Planom zaštite i spašavanja od prirodnih i drugih
nesreća vrši se odreĊivanje broja povjerenika
civilne zaštite, razrada njihovih poslova i zadataka
u miru, za vrijeme prirodnih i drugih nesreća.
Povjerenici u organima uprave i drugim organima
vlasti, ustanovama i pravnim licima vrše poslove
koji se odnose na organiziranje i pripremanje mjera
i aktivnosti na sudjelovanju sluţbenika i
namještenika na provoĊenju liĉne i kolektivne
zaštite i mjera zaštite i spašavanja u zgradama i
objektima za koje su zaduţeni.
3.4. Postrojbe civilne zaštite
Samostalni vodovi civilne zaštite opće namjene
formiraju se u mjesnim zajednicama: Bukovica,
Lepenica, Draţevići, Brnjaci, Topole, Kiseljak,
Gromiljak, Brestovsko i Bilalovac.
Postrojbe specijaliziranee namjene
Zadaci specijaliziranih postrojbi civilne zaštite u
zaštiti i spašavanju od prirodnih i drugih nesreća
- sanacija objekata ugroţenih od prirodnih i
drugih nesreća,
- sklanjanje ljudi i materijalnih dobara
ugroţenih prirodnom i drugom nesrećom
- otkrivanje zatrpanih u ruševinama i
spašavanje istih,
- gašenje poĉetnih i poţara većih razmjera,
- asanacija terena,
Specijalizirane jedinice civilne zaštite općine
Kiseljak mogu se koristiti na cijeloj teritoriji
općine, a na osnovu naredbe OŠCZ.
Vatrogasna postrojba moţe se angaţirati u zaštiti i
spašavanju od slijedećih prirodnih i drugih nesreća:
- zemljotres – zaštita od poţara, spašavanje iz
ruševina ljudi i dobara,
Povjerenici u naseljima vrše poslove koji se odnose
na organiziranje poslova i poduzimanje
neposrednih mjera na uĉešću graĊana u provoĊenju
samozaštite. TakoĊer poduzimaju mjere zaštite i
spašavanja koje su od znaĉaja za samozaštitu.
Uĉestvuju u svim aktivnostima civilne zaštite koje
su u akcijama zaštite i spašavanja ljudi i
materijalnih dobara na odreĊenom podruĉju.
Planom zaštite i spašavanja od prirodnih i drugih
nesreća vrši se odreĊivanje broja povjerenika
civilne zaštite, razrada njihovih poslova i zadataka
u miru, za vrijeme prirodnih i drugih nesreća.
Povjerenici u organima uprave i drugim organima
vlasti, ustanovama i pravnim licima vrše poslove
koji se odnose na organiziranje i pripremanje mjera
i aktivnosti na sudjelovanju sluţbenika i
namještenika na provoĊenju liĉne i kolektivne
zaštite i mjera zaštite i spašavanja u zgradama i
objektima za koje su zaduţeni.
3.4. Jedinice civilne zaštite
Samostalni vodovi civilne zaštite opće namjene
formiraju se u mjesnim zajednicama: Bukovica,
Lepenica, Draţevići, Brnjaci, Topole, Kiseljak,
Gromiljak, Brestovsko i Bilalovac.
Jedinice specijalizovane namjene
Zadaci specijalizovanih jedinica civilne zaštite u
zaštiti i spašavanju od prirodnih i drugih nesreća
- sanacija objekata ugroţenih od prirodnih i
drugih nesreća,
- sklanjanje ljudi i materijalnih dobara
ugroţenih prirodnom i drugom nesrećom
- otkrivanje zatrpanih u ruševinama i
spašavanje istih,
- gašenje poĉetnih i poţara većih razmjera,
- asanacija terena,
Specijalizovane jedinice civilne zaštite općine
Kiseljak mogu se koristiti na cijeloj teritoriji
općine, a na osnovu naredbe OŠCZ.
Vatrogasna jedinica moţe se angaţovati u zaštiti i
spašavanju od slijedećih prirodnih i drugih nesreća:
- zemljotres – zaštita od poţara, spašavanje iz
ruševina ljudi i dobara,
Službeni glasnik Općine Kiseljak Broj 3. 03.listopad/oktobar 2013. godina Godina XII
Općinsko vijeće Kiseljak Općinsko vijeće Kiseljak
86
- prometnih udesi – zaštita od poţara,
spašavanje ugroţenih,
- snjeţne padavine – rašĉišćavanje nanosa,
spašavanje ugroţenih,
- klizišta – crpljenje i kanalisanje voda,
spašavanje ugroţenih,
- poplave - crpljenje i kanalisanje voda,
spašavanje ugroţenih
Postrojba za zaštitu i spašavanje iz ruševina moţe
se angaţirati u zaštiti i spašavanju od slijedećih
prirodnih i drugih nesreća:
- zemljotres,
- saobraćajni udesi,
- snjeţne padavine,
- klizišta,
- poplave.
3.5. Sluţbe zaštite i spašavanja
Sluţbe zaštite i spašavanja na podruĉju općine
Kiseljak organizuju se u pravnim licima iz oblasti:
zdravstva, komunalnih poslova, vodoprivrede,
šumarstva i graĊevinarstva, te u udruţenjima
graĊana: gorska sluţba spašavanja, planinarsko
društvo i dobrovoljno vatrogasno društvo.
Zadaci službi za zaštitu i spašavanja od prirodnih i
drugih nesreća
Sluţbe zaštite i spašavanja vrše poslove zaštite i
spašavanja koji proizlaze iz osnovne djelatnosti, te
poslove sluţba ostvaruje provoĊenjem preventivnih
i operativnih mjera zaštite i spašavanja.
- Preventivne mjere prvenstveno se odnose
na provoĊenju odgovarajućih mjera u
okviru redovne djelatnosti, te se mogu
sprijeĉiti ili ublaţiti prirodne ili druge
pojave.
- Operativne mjere sprovode se u toku
angaţiranja na zaštitu i spašavanje do
otklanjanja nastalih posljedica.
3.6. Osobnai uzajamna zaštita graĊana
U sluĉajevima nastanaka prirodnih i drugih nesreća
, kada OŠCZ raspoloţivim ljudstvom ne moţe da
otkloni uzroke nepogode ili njene posljedice,
dobrovoljno se mogu angaţirati graĊani sa teritorije
općine, od 16 – 60 godina starosti, a koje nije
- saobraćajni udesi – zaštita od poţara,
spašavanje ugroţenih,
- snjeţne padavine – rašĉišćavanje nanosa,
spašavanje ugroţenih,
- klizišta – crpljenje i kanalisanje voda,
spašavanje ugroţenih,
- poplave - crpljenje i kanalisanje voda,
spašavanje ugroţenih
Jedinica za zaštitu i spašavanje iz ruševina moţe se
angaţovati/ u zaštiti i spašavanju od slijedećih
prirodnih i drugih nesreća:
- zemljotres,
- saobraćajni udesi,
- snjeţne padavine,
- klizišta,
- poplave.
3.5. Sluţbe zaštite i spašavanja
Sluţbe zaštite i spašavanja na podruĉju općine
Kiseljak organizuju se u pravnim licima iz oblasti:
zdravstva, komunalnih poslova, vodoprivrede,
šumarstva i graĊevinarstva, te u udruţenjima
graĊana: gorska sluţba spašavanja, planinarsko
društvo i dobrovoljno vatrogasno društvo.
Zadaci službi za zaštitu i spašavanja od prirodnih i
drugih nesreća
Sluţbe zaštite i spašavanja vrše poslove zaštite i
spašavanja koji proizlaze iz osnovne djelatnosti, te
poslove sluţba ostvaruje provoĊenjem preventivnih
i operativnih mjera zaštite i spašavanja.
- Preventivne mjere prvenstveno se odnose
na provoĊenju odgovarajućih mjera u
okviru redovne djelatnosti, te se mogu
sprijeĉiti ili ublaţiti prirodne ili druge
pojave.
- Operativne mjere sprovode se u toku
angaţiranja na zaštitu i spašavanje do
otklanjanja nastalih posljedica.
3.6. Liĉna i uzajamna zaštita graĊana
U sluĉajevima nastanaka prirodnih i drugih nesreća
, kada OŠCZ raspoloţivim ljudstvom ne moţe da
otkloni uzroke nepogode ili njene posljedice,
dobrovoljno se mogu angaţovati graĊani sa
teritorije općine, od 16 – 60 godina starosti, a koje
Službeni glasnik Općine Kiseljak Broj 3. 03.listopad/oktobar 2013. godina Godina XII
Općinsko vijeće Kiseljak Općinsko vijeće Kiseljak
87
rasporeĊeno po bilo kojem osnovu , na zadacima
zaštite i spašavanja.
Od ovog ljudstva se po mjesnim zajednicama
formiraju radne jedinice koje se preko štabova
mjesnih zajednica ukljuĉuju u akcije zaštite i
spašavanja ljudi i materijalnih dobara.
Radne jedinice mogu se upotrijebiti za:
- evakuaciju i zbrinjavanje ljudi i mat.
dobara,
- dislokaciju proizvodnih kapaciteta, sirovina
i poluproizvoda,
- ispomoć komunalnim i graĊevinskim
postrojbama, organizacijama i snagama CZ.
pri rašĉišćavanju i spašavanju iz ruševina,
- rušenje objekata i izgradnja nasipa kanala i
propusta,
- izradu kanalizacione i vodovodne mreţe,
- uspostavljanje pješaĉkih prilaza.
3.7. RukovoĊenje i upotreba snaga i sredstava
civilne zaštite
Općinski stoţer odluĉuje o upotrebi snaga i
sredstava civilne zaštite na podruĉju općine
Kiseljak.
Tijekom rukovoĊenja akcije zaštite i spašavanja,
štab mjesne zajednice provodi odluke i naredbe
Općinskog stoţera, a Općinski stoţer provodi
odluke i naredbe Kantonalnog stoţera civilne
zaštite i odluke i naredbe Federalnog štaba civilne
zaštite.
Jedinice i povjerenici civilne zaštite, sluţbe zaštite i
spašavanja, kao i sredstva civilne zaštite,
upotrebljavaju se u svim vrstama opasnosti u miru i
ratu, kada ljudi i materijalna dobra budu ugroţeni
prirodnim i drugim nesrećama, kao i za vrijeme
vjeţbi i drugih oblika obuke.
Upotreba snaga i sredstava, na zadacima zaštite i
spašavanja na podruĉju općine, traje do momenta
kada je završeno spašavanje ugroţenih i stradalih
ljudi i materijalnih dobara, odnosno kada se ocijeni
da daljnju aktivnost na obavljanju tih poslova i
zadataka mogu uspješno provoditi nadleţni organi i
pravna lica u okviru svoje redovne djelatnosti o
ĉemu odluĉuje Općinski stoţer.U tijeku vršenja
poslova iz svoje nadleţnosti komandovanje
nije rasporeĊeno po bilo kojem osnovu , na
zadacima zaštite i spašavanja.
Od ovog ljudstva se po mjesnim zajednicama
formiraju radne jedinice koje se preko štabova
mjesnih zajednica ukljuĉuju u akcije zaštite i
spašavanja ljudi i materijalnih dobara.
Radne jedinice mogu se upotrijebiti za:
- evakuaciju i zbrinjavanje ljudi i mat.
dobara,
- dislokaciju proizvodnih kapaciteta, sirovina
i poluproizvoda,
- ispomoć komunalnim i graĊevinskim
jedinicama, organizacijama i snagama CZ.
pri rašĉišćavanju i spašavanju iz ruševina,
- rušenje objekata i izgradnja nasipa kanala i
propusta,
- izradu kanalizacione i vodovodne mreţe,
- uspostavljanje pješaĉkih prilaza.
3.7. RukovoĊenje i upotreba snaga i sredstava
civilne zaštite
Općinski štab odluĉuje o upotrebi snaga i sredstava
civilne zaštite na podruĉju općine Kiseljak.
Tokom rukovoĊenja akcije zaštite i spašavanja,
štab mjesne zajednice provodi odluke i naredbe
Općinskog štaba, a Općinski štab provodi odluke i
naredbe Kantonalnog štaba civilne zaštite i odluke i
naredbe Federalnog štaba civilne zaštite.
Jedinice i povjerenici civilne zaštite, sluţbe zaštite i
spašavanja, kao i sredstva civilne zaštite,
upotrebljavaju se u svim vrstama opasnosti u miru i
ratu, kada ljudi i materijalna dobra budu ugroţeni
prirodnim i drugim nesrećama, kao i za vrijeme
vjeţbi i drugih oblika obuke.
Upotreba snaga i sredstava, na zadacima zaštite i
spašavanja na podruĉju općine, traje do momenta
kada je završeno spašavanje ugroţenih i stradalih
ljudi i materijalnih dobara, odnosno kada se ocijeni
da daljnju aktivnost na obavljanju tih poslova i
zadataka mogu uspješno provoditi nadleţni organi i
pravna lica u okviru svoje redovne djelatnosti o
ĉemu odluĉuje Općinski štab.
U toku vršenja poslova iz svoje nadleţnosti
komandovanje jedinicama civilne zaštite vrše
komandiri tih jedinica.
Službeni glasnik Općine Kiseljak Broj 3. 03.listopad/oktobar 2013. godina Godina XII
Općinsko vijeće Kiseljak Općinsko vijeće Kiseljak
88
jedinicama civilne zaštite vrše zapovjednici tih
jedinica.
Lica rasporeĊena u jedinice civilne zaštite
izvršavaju nareĊenja zapovjednika postrojbe
civilne zaštite u koju su rasporeĊena, a jedinice
civilne zaštite izvršavaju nareĊenja nadleţnog
stoţera.
Redoslijed angaţiranja snaga na zaštiti i spašavanju
stanovništva i materijalnih dobara u zavisnosti od
posljedica prirodnih i drugih nesreća:sluţbe za
zaštitu i spašavanje i specijalizirane postrojbe
općine Kiseljak, posrojbe opće namjene mjesnih
zajednica i poduzeća, graĊani organizovani u radne
postrojbe.
Po potrebi, postrojbe civilne zaštite angaţiraju se i
na širem podruĉju općine, a u skladu sa procjenom
OŠCZ.
3.8. Sluţba za civilnu zaštitu općine Kiseljak
U organizaciju civilne zaštite spada i Sluţba civilne
zaštite općine Kiseljak, koja pored svojih redovnih
poslova obavlja i struĉne, administrativne, tehniĉke
i druge poslove neophodne za rad Općinskog
stoţera civilne zaštite.
Poslovi operativnog centra osmatranja i
uzbunjivanja, koji se organizuju u sastavu Sluţbe
civilne zaštite, obuhvataju osmatranje, otkrivanje i
praćenje opasnosti od prirodnih i drugih nesreća, te
pravovremeno izvještavanje nadleţnih organa i
uzbunjivanje stanovništva o predstojećoj ili nastaloj
opasnosti. Poslovi operativnog centra (osmatranja i
uzbunjivanja) u miru u općini Kiseljak obavljaju
zaposleni Sluţbe CZ-e općine Kiseljak. Operativni
centar prikuplja i obraĊuje podatke o svim
vidovima opasnosti, vrši uzbunjivanje i
upozoravanje graĊana, prenosi nareĊenja naĉelnika
Općine, Predsjedavajućeg predsjednika općinskog
Vijeća, Kantonalnog i Federalnog stoţera, oglašava
prestanak opasnosti, prima, priprema i šalje
izvještaje o poduzetim mjerama i aktivnostima
nadleţnim organima vlasti, susjednim općinskim
centrima osmatranja i uzbunjivanja, kao i centru
osmatranja i uzbunjivanja Ţupanije/ Kantona,
odnosno centru osmatranja i uzbunjivanja
Federacije.
Lica rasporeĊena u jedinice civilne zaštite
izvršavaju nareĊenja komandira jedinice civilne
zaštite u koju su rasporeĊena, a jedinice civilne
zaštite izvršavaju nareĊenja nadleţnog štaba.
Redoslijed angaţovanja snaga na zaštiti i
spašavanju stanovništva i materijalnih dobara u
zavisnosti od posljedica prirodnih i drugih
nesreća:sluţbe za zaštitu i spašavanje i
specijalizovane jedinice općine Kiseljak, jedinice
opće namjene mjesnih zajednica i
preduzeća,graĊani organizovani u radne jedinice/.
Po potrebi, jedinice civilne zaštite angaţuju se i na
širem podruĉju općine, a u skladu sa procjenom
OŠCZ.
3.8. Sluţba za civilnu zaštitu općine Kiseljak
U organizaciju civilne zaštite spada i Sluţba civilne
zaštite općine Kiseljak, koja pored svojih redovnih
poslova obavlja i struĉne, administrativne, tehniĉke
i druge poslove neophodne za rad Općinskog štaba/
civilne zaštite.
Poslovi operativnog centra osmatranja i
uzbunjivanja, koji se organizuju u sastavu Sluţbe
civilne zaštite, obuhvataju osmatranje, otkrivanje i
praćenje opasnosti od prirodnih i drugih nesreća, te
pravovremeno izvještavanje nadleţnih organa i
uzbunjivanje stanovništva o predstojećoj ili nastaloj
opasnosti. Poslovi operativnog centra (osmatranja i
uzbunjivanja) u miru u općini Kiseljak obavljaju
zaposleni Sluţbe CZ-e općine Kiseljak. Operativni
centar prikuplja i obraĊuje podatke o svim
vidovima opasnosti, vrši uzbunjivanje i
upozoravanje graĊana, prenosi nareĊenja naĉelnika
Općine, Predsjedavajućeg predsjednika općinskog
Vijeća, Kantonalnog i Federalnog štaba, oglašava
prestanak opasnosti, prima, priprema i šalje
izvještaje o poduzetim mjerama i aktivnostima
nadleţnim organima vlasti, susjednim općinskim
centrima osmatranja i uzbunjivanja, kao i centru
osmatranja i uzbunjivanja Ţupanije/ Kantona,
odnosno centru osmatranja i uzbunjivanja
Federacije.
Službeni glasnik Općine Kiseljak Broj 3. 03.listopad/oktobar 2013. godina Godina XII
Općinsko vijeće Kiseljak Općinsko vijeće Kiseljak
89
3.9.Izvori financiranja organizacije i
funkcioniranja zaštite i spašavanja od prirodnih
i drugih nesreća
Osnov za obraĉun posebnog poreza za zaštitu od
prirodnih i drugih nesreća ĉine isplaćene neto plaće
zaposlenika u radnom odnosu i svih lica
angaţiranih po ugovoru o vršenju privremenih i
povremenih poslova i po ugovoru o djelu (Ĉlan 180
Zakona o zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih
dobara od prirodnih i drugih nesreća).
Sva preduzeća i druge organizacije i ustanove
duţne su da planiraju financijska sredstva za zaštitu
i spašavanje prije svega svoje imovine. TakoĊer su
duţne da se na zahtjev Općinskokg stoţera CZ
odazovu i stave na raspolaganje svoje ljudske i
materijalne potencijale u svrhu zaštite i spašavanja
ljudi i materijalnih dobara. Što se tiĉe civilne
zaštite, Zakon o zaštiti i spašavanju ljudi i
materijalnih dobara od prirodnih i dr. nesreća
/“Sl.novine F BiH“ br. 39/03 ,/22/06 i 43/10 u
ĉl.179. navedeno je da se civilna zaštita finansira
iz:
- Proraĉun Federacije, ţupanije/kantona i
općina,
- Sredstva pravnih lica ,
- Osiguranja,
- Dobrovoljnih priloga,
- MeĊunarodne pomoći i
- drugih izvora utvrĊenih ovim i drugim
zakonom
Prioriteti u financiranju od navedenih sredstava bit
će usmjerena na:
- pripremanje, opremanje i obuka općinskog
stoţera civilne zaštite,
- pripremanje, opremanje i obuka sluţbi
zaštite i spašavanja,
- pripremanje, opremanje i obuka postrojbi
civilne zaštite,
- opremanje pravnih lica u dijelu kada
postavljeni zadaci tim licima nadilaze
njihove materijalne mogućnosti,
- nabavka i odrţavanje operativnog centra
(sistema za uzbunjivanje stanovništva),
- prilagoĊavanje i odrţavanje zaštitnih
3.9.Izvori finansiranja/ organizacije i
funkcionisanja zaštite i spašavanja od prirodnih
i drugih nesreća
Osnov za obraĉun posebnog poreza za zaštitu od
prirodnih i drugih nesreća ĉine isplaćene neto plaće
zaposlenika u radnom odnosu i svih lica
angaţiranih po ugovoru o vršenju privremenih i
povremenih poslova i po ugovoru o djelu (Ĉlan 180
Zakona o zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih
dobara od prirodnih i drugih nesreća).
Sva preduzeća i druge organizacije i ustanove
duţne su da planiraju finansijska sredstva za zaštitu
i spašavanje prije svega svoje imovine. TakoĊer su
duţne da se na zahtjev Općinskokg štaba CZ
odazovu i stave na raspolaganje svoje ljudske i
materijalne potencijale u svrhu zaštite i spašavanja
ljudi i materijalnih dobara. Što se tiĉe civilne
zaštite, Zakon o zaštiti i spašavanju ljudi i
materijalnih dobara od prirodnih i dr. nesreća
/“Sl.novine F BiH“ br. 39/03 ,/22/06 i 43/10 u
ĉl.179. navedeno je da se civilna zaštita finansira
iz:
- Budţeta Federacije, ţupanije/kantona i
općina,
- Sredstva pravnih lica ,
- Osiguranja,
- Dobrovoljnih priloga,
- MeĊunarodne pomoći i
- drugih izvora utvrĊenih ovim i drugim
zakonom
Prioriteti u finansiranju od navedenih sredstava bit
će usmjerena na:
- pripremanje, opremanje i obuka općinskog
štaba civilne zaštite,
- pripremanje, opremanje i obuka sluţbi
zaštite i spašavanja,
- pripremanje, opremanje i obuka jedinica
civilne zaštite,
- opremanje pravnih lica u dijelu kada
postavljeni zadaci tim licima nadilaze
njihove materijalne mogućnosti,
- nabavka i odrţavanje operativnog centra
(sistema za uzbunjivanje stanovništva),
- prilagoĊavanje i odrţavanje zaštitnih
objekata za sklanjanje ljudi i materijalnih
Službeni glasnik Općine Kiseljak Broj 3. 03.listopad/oktobar 2013. godina Godina XII
Općinsko vijeće Kiseljak Općinsko vijeće Kiseljak
90
objekata za sklanjanje ljudi i materijalnih
dobara,
- saniranje dijela šteta nastalim prirodnim i
drugim nesrećama kao i troškove koji
nastanu tokom uĉešća u provoĊenju mjera
zaštite i spašavanja.
Realizacija proraĉunskih sredstava provoditi će se
svake godine posebno prema proceduri rasporeda
općinskih proraĉunskih sredstava za navedene
prioritete.
4. ZADATAK I NAĈIN OSTVARIVANJA
ZAŠTITE I SPAŠAVANJA SA
SMJERNICAMA ZA ORGANIZIRANJE
SNAGA I SREDSTAVA, PROGRAM
OSPOSOBLJAVANJA I OBUĈAVANJA ZA
ZAŠTITU I SPAŠAVANJE
Kako bi sistem Civilne zaštite funkcionirao i
odgovorio predviĊenim zadacima teško je izdvojiti
ono što je prioritetno jer sistem moţe uspješno
djelovati samo kao kompleksna cjelina, meĊutim
teţište u razvoju treba usmjeriti na slijedeće:
Obuka svih struktura za zaštitu i spašavanje
zavisno od mjesta i znaĉaja u sistemu zaštite i
spašavanja (obuĉavanje jedinica civilne zaštite
opće i specijalizovane namjene u Centru za obuku
Federalne uprave civilne zaštite, obuka
stanovništva prigodnim emisijama putem medija
masovnog informisanja), specijalistiĉki kursevi za
ĉlanove Općinskog štaba civilne zaštite, ĉlanove
stoţera MZ, zapovjednika postrojbei rukovoditelja
sluţbi za zaštitu i spašavanje i rukovoditelja
specijalnih materijalno-tehniĉkih sredstava.
OdreĊivanje sluţbi za zaštitu i spašavanje iz reda
pravnih lica i udruţenja graĊana koje će biti glavni
nositelji zaštite i spašavanja.
Sluţbe zaštite i spašavanja će se organizirati:u
pravnim licima sa sjedištem na podruĉju općine
Kiseljak iz oblasti:
- zdravstva;
- komunalnih poslova;
- vodoprivrede;
- graĊevinarstva,
- u udruţenjima graĊana;
- gorske sluţbe spašavanja;
- dobrovoljna vatrogasna društva.
dobara,
- saniranje dijela šteta nastalim prirodnim i
drugim nesrećama kao i troškove koji
nastanu tokom uĉešća u provoĊenju mjera
zaštite i spašavanja.
Realizacija budţetskih sredstava provoditi će se
svake godine posebno prema proceduri rasporeda
općinskih budţetskih sredstava za navedene
prioritete.
4. ZADATAK I NAĈIN OSTVARIVANJA
ZAŠTITE I SPAŠAVANJA SA
SMJERNICAMA ZA ORGANIZIRANJE
SNAGA I SREDSTAVA, PROGRAM
OSPOSOBLJAVANJA I OBUĈAVANJA ZA
ZAŠTITU I SPAŠAVANJE
Da bi sistem Civilne zaštite funkcionisao i
odgovorio predviĊenim zadacima teško je izdvojiti
ono što je prioritetno jer sistem moţe uspješno
djelovati samo kao kompleksna cjelina, meĊutim
teţište u razvoju treba usmjeriti na slijedeće:
Obuka svih struktura za zaštitu i spašavanje
zavisno od mjesta i znaĉaja u sistemu zaštite i
spašavanja (obuĉavanje jedinica civilne zaštite
opće i specijalizovane namjene u Centru za obuku
Federalne uprave civilne zaštite, obuka
stanovništva prigodnim emisijama putem medija
masovnog informisanja), specijalistiĉki kursevi za
ĉlanove Općinskog štaba civilne zaštite, ĉlanove
štabova MZ, komandire jedinica i rukovodioce
sluţbi za zaštitu i spašavanje i rukovaoce
specijalnih materijalno-tehniĉkih sredstava
OdreĊivanje sluţbi za zaštitu i spašavanje iz reda
pravnih lica i udruţenja graĊana koje će biti glavni
nosioci zaštite i spašavanja.
Sluţbe zaštite i spašavanja će se organizovati:u
pravnim licima sa sjedištem na podruĉju općine
Kiseljak iz oblasti:
- zdravstva;
- komunalnih poslova;
- vodoprivrede;
- graĊevinarstva,
- u udruţenjima graĊana;
- gorske sluţbe spašavanja;
- dobrovoljna vatrogasna društva.
Službeni glasnik Općine Kiseljak Broj 3. 03.listopad/oktobar 2013. godina Godina XII
Općinsko vijeće Kiseljak Općinsko vijeće Kiseljak
91
Opremanje svih struktura za zaštitu i spašavanje
neophodnom opremom pri ĉemu posebnu paţnju
treba posvetiti opremanju sluţbi za zaštitu i
spašavanje. Sluţbe za zaštitu i spašavanje će se
koristiti za brzo i poĉetno djelovanje prilikom
neposredne opasnosti od prirodnih i drugih
nepogoda.
4.1. ProvoĊenje mjera zaštite i spašavanja
Na temelju naprijed navedenih podataka, moţe se
konstatirati da je općina Kiseljak najviše ugroţena
od :
NUS-a i MES-a,
poplava i poţara
Kako bi se uspješno provodila zaštita od ovih
opasnosti, potrebno je provoditi sljedeće mjere
zaštite i spašavanja:
- prva medicinska pomoć,
- evakuacija,
- zbrinjavanje ugroţenih i nastradalih,
- zaštita i spašavanje od rušenja,
- zaštita i spašavanje od poţara,
- zaštita i spašavanje na vodi i pod vodom,
- asanacija terena.
Prva medicinska pomoć
Teţe povrijeĊena lica bi se zbrinula u bolnice i
druge specijalizirane medicinske ustanove, lica
koja su nešto lakše povrijeĊena, sanirala bi se u
domovima zdravlja i ambulantama, dok bi lakše
povrijeĊeni, bili zbrinuti kroz liĉnu i uzajamnu
zaštitu, uz angaţiranje postrojbe civilne zaštite i
pomoć Crvenog kriţa (krsta) i drugih
humanitarnih organizacija.
Na podruĉju općine Kiseljak nema bolnica i teţe
povrijeĊeni bi se transportovali u bolnice:
Travnik, Nova Bila i Kliniĉki centar Koševo.
Nešto lakše povrijeĊenim licima, pomoć bi se
pruţala u Domu zdravlja u Kiseljaku i
ambulantama: ZabrĊe, Lepenica, Brnjaci,
Gromiljak, Brestovsko i Bilalovac.
Što se tiĉe lakše povrijeĊenih, njima bi se pomoć
pruţala u većini sluĉajeva na licu mjesta, s tim što
Opremanje svih struktura za zaštitu i spašavanje
neophodnom opremom pri ĉemu posebnu paţnju
treba posvetiti opremanju sluţbi za zaštitu i
spašavanje. Sluţbe za zaštitu i spašavanje će se
koristiti za brzo i poĉetno djelovanje prilikom
neposredne opasnosti od prirodnih i drugih
nepogoda.
4.1. ProvoĊenje mjera zaštite i spašavanja
Na osnovu naprijed navedenih podataka, moţe se
konstatovati da je općina Kiseljak najviše
ugroţena od :
NUS-a i MES-a,
poplava i poţara
Da bi se uspješno provodila zaštita od ovih
opasnosti, potrebno je provoditi sljedeće mjere
zaštite i spašavanja:
- prva medicinska pomoć
- evakuacija,
- zbrinjavanje ugroţenih i nastradalih,
- zaštita i spašavanje od rušenja,
- zaštita i spašavanje od poţara,
- zaštita i spašavanje na vodi i pod vodom,
- asanacija terena.
Prva medicinska pomoć
Teţe povrijeĊena lica bi se zbrinula u bolnice i
druge specijalizovane medicinske ustanove, lica
koja su nešto lakše povrijeĊena, sanirala bi se u
domovima zdravlja i ambulantama, dok bi lakše
povrijeĊeni, bili zbrinuti kroz liĉnu i uzajamnu
zaštitu, uz angaţovanje jedinica civilne zaštite i
pomoć Crvenog kriţa (krsta) i drugih
humanitarnih organizacija.
Na podruĉju općine Kiseljak nema bolnica i teţe
povrijeĊeni bi se transportovali u bolnice:
Travnik, Nova Bila i Kliniĉki centar Koševo.
Nešto lakše povrijeĊenim licima, pomoć bi se
pruţala u Domu zdravlja u Kiseljaku i
ambulantama: ZabrĊe, Lepenica, Brnjaci,
Gromiljak, Brestovsko i Bilalovac.
Što se tiĉe lakše povrijeĊenih, njima bi se pomoć
pruţala u većini sluĉajeva na licu mjesta, s tim što
Službeni glasnik Općine Kiseljak Broj 3. 03.listopad/oktobar 2013. godina Godina XII
Općinsko vijeće Kiseljak Općinsko vijeće Kiseljak
92
bi trebalo obuĉiti i opremiti jedinice civilne zaštite
i graĊane.
Evakuacija
Evakuaciju ugroţenih i nastradalih bi provodili
sami graĊani, jedinice civilne zaštite i vatrogasne
jedinice ( PVP).
Odluku o evakuaciji donosi Općinski štab civilne
zaštite.
Evakuacija moţe biti potpuna i djelimiĉna.
Potpuna evakuacija se provodi, kada na
odreĊenom podruĉju, prijeti opasnost od prirodne
ili neke druge nesreće, da ugrozi stanovništvo na
tom podruĉju. Djelimiĉna evakuacija se provodi,
kada je odreĊena teritorija ugroţena i kada treba
evakuisati bolesne, starije i iznemogle osobe.
Zbrinjavanje ugroženog i nastradalog
stanovništva
Zbrinjavanje ugroţenog i nastradalog
stanovništva, vršit će se po planovima štabova
civilne zaštite.
Zbrinjavanje bi se vršilo u neoštećene objekte
(hoteli, škole, poslovne zgrade, vikendice i sl.),
kao i u improvizovanim naseljima (kamp kućice,
prikolice, šatori itd.).
Na podruĉju općine Kiseljak ima više
motela:"Zigi", "Barbić", "Bojo", i dr.,
i jedan hotel "Dalmacija". Na podruĉju općine
Kiseljak ima šest (6) osnovnih i jedna srednja
školaVikendica ima na podruĉju sljedeći MZ. :
Draţevići, Lepenica, Brnjaci, Gromiljak.
U prostorijama gore navedenih objekata, ima
dovoljno kapaciteta za zbrinjavanje ugroţenih i
nastradalih.
MeĊutim da bi se zbrinjavanje moglo uspješno
provesti, potrebno je sa vlasnicima ovih objekata
dogovoriti sve pojedinosti, naravno u skladu sa
Zakonom, oko nesmetanog zbrinjavanja
ugroţenih i nastradalih.
Zaštita od rušenja
Zaštita i spašavanje od rušenja, provodit će se
bi trebalo obuĉiti i opremiti jedinice civilne zaštite
i graĊane.
Evakuacija
Evakuaciju ugroţenih i nastradalih bi provodili
sami graĊani, jedinice civilne zaštite i vatrogasne
jedinice ( PVP).
Odluku o evakuaciji donosi Općinski štab civilne
zaštite.
Evakuacija moţe biti potpuna i djelimiĉna.
Potpuna evakuacija se provodi, kada na
odreĊenom podruĉju, prijeti opasnost od prirodne
ili neke druge nesreće, da ugrozi stanovništvo na
tom podruĉju. Djelimiĉna evakuacija se provodi,
kada je odreĊena teritorija ugroţena i kada treba
evakuisati bolesne, starije i iznemogle osobe.
Zbrinjavanje ugroženog i nastradalog
stanovništva
Zbrinjavanje ugroţenog i nastradalog
stanovništva, vršit će se po planovima štabova
civilne zaštite.
Zbrinjavanje bi se vršilo u neoštećene objekte
(hoteli, škole, poslovne zgrade, vikendice i sl.),
kao i u improvizovanim naseljima (kamp kućice,
prikolice, šatori itd.).
Na podruĉju općine Kiseljak ima više
motela:"Zigi", "Barbić", "Bojo", i dr., i jedan hotel
"Dalmacija". Na podruĉju općine Kiseljak ima
šest (6) osnovnih i jedna srednja škola
Vikendica ima na podruĉju sljedeći MZ. :
Draţevići, Lepenica, Brnjaci, Gromiljak.
U prostorijama gore navedenih objekata, ima
dovoljno kapaciteta za zbrinjavanje ugroţenih i
nastradalih.
MeĊutim da bi se zbrinjavanje moglo uspješno
provesti, potrebno je sa vlasnicima ovih objekata
dogovoriti sve pojedinosti, naravno u skladu sa
Zakonom, oko nesmetanog zbrinjavanja
ugroţenih i nastradalih.
Zaštita od rušenja
Zaštita i spašavanje od rušenja, provodit će se
Službeni glasnik Općine Kiseljak Broj 3. 03.listopad/oktobar 2013. godina Godina XII
Općinsko vijeće Kiseljak Općinsko vijeće Kiseljak
93
putem preduzeća/poduzeća koja raspolaţu
snagama i sredstvima za izvršavanje ovih
zadataka i specijaliziranih postrojbi civilne zaštite.
Općina Kiseljak je formirala Sluţbu za zaštitu i
spašavanje od rušenja u preduzeću „Orman „
d.o.o. Kiseljak.
Osim navedenog preduzeća, na podruĉju općine
Kiseljak se mogu angaţovati sljedeća preduzeća i
to: „Grakop", "Buco-Merc", "Graming", "Rajić-
Compani", J.P. "Ceste" Kiseljak, itd.
Što se tiĉe jedinica civilne zaštite, potrebno je
izvršiti opremanje sa potrebnim MTS-a i
obuĉavanje istih, kako bi se mogle ukljuĉiti u
zaštitu i spašavanje od rušenja.
Zaštita i spašavanje od požara
Zaštitu i spašavanje od poţara duţni su da
provode svi subjekti društva.
Nosilac mjere zaštite od poţara je Profesionalna
vatrogasna postrojba ( PVJ/PVP), jedinica civilne
zaštite i svih graĊana.
Što se tiĉe postrojbe civillne zaštite i graĊana,
PVP treba više paţnje posvetiti opremanju i
obuĉavanju.
Zaštita od poplava
Zaštitu i spašavanje od poplava, vršit će
specijalizirane jedinice civilne zaštite za zaštitu i
spašavanje na vodi i pod vodom,
preduzeća/poduzeća koja raspolaţu sredstvima i
snagama, kao i preduzeća i ustanove kojima po
sopstvenim procjenama prijeti opasnost od
poplava.
Za zaštitu i spašavanje na vodi i pod vodom,
mogu se angaţovati i sportisti (plivaĉi) spasioci
koji rade na bazenima i drugim kupalištima, kao i
specijalizovane postrojbe policije i Oruţane snage
BiH.
Zaštita i spašavanje od NUS-a i eksplozija
Zaštitu i spašavanje od NUS-a provodit će
specijalizirane postrojbe civilne zaštite, a po
putem preduzeća/poduzeća koja raspolaţu
snagama i sredstvima za izvršavanje ovih
zadataka i specijalizovanih jedinica civilne zaštite.
Općina Kiseljak je formirala Sluţbu za zaštitu i
spašavanje od rušenja u preduzeću „Orman „
d.o.o. Kiseljak.
Osim navedenog preduzeća, na podruĉju općine
Kiseljak se mogu angaţovati sljedeća preduzeća i
to: „Grakop", "Buco-Merc", "Graming", "Rajić-
Compani", J.P. "Ceste" Kiseljak, itd.
Što se tiĉe jedinica civilne zaštite, potrebno je
izvršiti opremanje sa potrebnim MTS-a i
obuĉavanje istih, kako bi se mogle ukljuĉiti u
zaštitu i spašavanje od rušenja.
Zaštita i spašavanje od požara
Zaštitu i spašavanje od poţara duţni su da
provode svi subjekti društva.
Nosilac mjere zaštite od poţara je Profesionalna
vatrogasna jedinica ( PVJ/PVP), jedinica civilne
zaštite i svih graĊana.
Što se tiĉe jedinica civillne zaštite i graĊana, PVP
treba više paţnje posvetiti opremanju i
obuĉavanju.
Zaštita od poplava
Zaštitu i spašavanje od poplava, vršit će
specijalizovane jedinice civilne zaštite za zaštitu i
spašavanje na vodi i pod vodom,
preduzeća/poduzeća koja raspolaţu sredstvima i
snagama, kao i preduzeća i ustanove kojima po
sopstvenim procjenama prijeti opasnost od
poplava.
Za zaštitu i spašavanje na vodi i pod vodom,
mogu se angaţovati i sportisti (plivaĉi) spasioci
koji rade na bazenima i drugim kupalištima, kao i
specijalizovane jedinice/ policije i Oruţane snage
BiH.
Zaštita i spašavanje od NUS-a i eksplozija
Zaštitu i spašavanje od NUS-a provodit će
specijalizovane jedinice civilne zaštite, a po
potrebi i kompanije i jedinice Oruţanih snaga BiH
Službeni glasnik Općine Kiseljak Broj 3. 03.listopad/oktobar 2013. godina Godina XII
Općinsko vijeće Kiseljak Općinsko vijeće Kiseljak
94
potrebi i kompanije i jedinice Oruţanih snaga BiH
koje se bave deminiranjem, uklanjanjem i
uništavanjem pronaĊenih ubojnih sredstava.
Zaštitu od eksplozija, provodit će
preduzeća/poduzeća koja su po prirodi osnovne
djelatnosti suoĉena sa mogućnošću pojave
eksplozija, i specijalizirane postrojbe civilne
zaštite.
Asanacija terena
Asanaciju terena obavljat će poduzeća/preduzeća
ĉija je osnovna djelatnost vezana za sahranjivanje
umrlih i poginulih, kao i poduzeća/preduzeća koja
se bave uklanjanjem pasa lutalica (kafilerije), kao
i jedinice civilne zaštite.
U sprovoĊenju mjera zaštite i spašavanja od
elementarnih nepogoda biće ukljuĉeni i nadleţni
organi uprave u općini. Za izvoĊenje tehniĉkih
mjera zaštite i spašavanja, angaţirati će se struĉne
i specijalizirane institucije, organizacije
komunalne namjene, struĉne sluţbe organa uprave
i tehniĉki servisi u poduzećima/preduzećima.
Kako bi se ove mjere zaštite i spašavanja uspješno
sprovodile potrebno je izraditi planove zaštite i
spašavanja za gore navedene mjere.
Svaki plan zaštite i spašavanja mora sadrţavati
organizacije zaštite i spašavanja za tri osnovne
situacije i to:
1. preventivna zaštita
2. spašavanje (spašavanje ugroţenih i
nastradalih ljudi i mater.dobara i
ublaţavanje nastalih posljedica)
3. otklanjanje posljedica (otklanjanje nastalih
posljedica u stvaranju uslova/uvjeta za
noramlizaciju ţivota na ugroţenom
podruĉju)
Ovim Programom utvrđuju se zadaci općinskih
organa, poduzeća/preduzeća i dr.subjekata koje
će izvršavati u narednim periodima koji proizilaze
iz zakona, utvrđene politike i ekonomskog razvoja
Općine.
Općinski organi uprave će svoje aktivnosti
koje se bave deminiranjem, uklanjanjem i
uništavanjem pronaĊenih ubojnih sredstava.
Zaštitu od eksplozija, provodit će
preduzeća/poduzeća koja su po prirodi osnovne
djelatnosti suoĉena sa mogućnošću pojave
eksplozija, i specijalizovane jedinice civilne
zaštite.
Asanacija terena
Asanaciju terena obavljat će poduzeća/preduzeća
ĉija je osnovna djelatnost vezana za sahranjivanje
umrlih i poginulih, kao i poduzeća/preduzeća koja
se bave uklanjanjem pasa lutalica (kafilerije), kao
i jedinice civilne zaštite.
U sprovoĊenju mjera zaštite i spašavanja od
elementarnih nepogoda biće ukljuĉeni i nadleţni
organi uprave u općini. Za izvoĊenje tehniĉkih
mjera zaštite i spašavanja, angaţovati će se
struĉne i specijalizovane institucije, organizacije
komunalne namjene, struĉne sluţbe organa uprave
i tehniĉki servisi u poduzećima/preduzećima.
Da bi se ove mjere zaštite i spašavanja uspješno
sprovodile potrebno je izraditi planove zaštite i
spašavanja za gore navedene mjere.
Svaki plan zaštite i spašavanja mora
sadrţavati organizacije zaštite i spašavanja za tri
osnovne situacije i to:
1. preventivna zaštita
2. spašavanje (spašavanje ugroţenih i
nastradalih ljudi i mater.dobara i
ublaţavanje nastalih posljedica)
3. otklanjanje posljedica (otklanjanje nastalih
posljedica u stvaranju uslova/uvjeta za
noramlizaciju ţivota na ugroţenom
podruĉju)
Ovim Programom utvrđuju se zadaci općinskih
organa, poduzeća/preduzeća i dr.subjekata koje
će izvršavati u narednim periodima koji proizilaze
iz zakona, utvrđene politike i ekonomskog razvoja
Općine.
Općinski organi uprave će svoje aktivnosti
Službeni glasnik Općine Kiseljak Broj 3. 03.listopad/oktobar 2013. godina Godina XII
Općinsko vijeće Kiseljak Općinsko vijeće Kiseljak
95
prvenstveno usmjeriti na :sprovoĊenje utvrĊene
politike i neposredno izvršavanje Zakona,
podzakonskih akata i drugih propisa i općih
akata,rješavanje u upravnim stvarima, voĊenje
propisanih evidencija i izdavanje uvjerenja i
drugih potvrda, te obavljanje drugih upravnih i
struĉnih poslova,praćenje stanja u oblastima za
koje su osnovane,pripremanje propisa i dr. akata i
vršenje struĉnih poslova za Općinsko
vijeće,dovršenje zapoĉetih projekata i stvaranje
uslova/uvjeta za otvaranje novih,poboljšanje
efikasnosti rada u cilju brţeg i kvalitetnijeg
rješavanja predmeta i zadovoljavanja potreba
graĊana.
Pored planiranih zadataka organi uprave izvršit će
i druge zadatke koji zakonom, odlukama
Općinskog vijeća ili na drugi naĉin budu stavljeni
u nadleţnost ovih organa, a koji su od znaĉaja za
ostvarivanje lokalne samouprave.
Poduzeća i drugi pravni subjekti, kao što su:
zdravstvene ustanove (ambulante, zdravstvene
stanice, bolnice, klinike, instituti, veterinarske
stanice i dr.),
komunalna poduzeća (vodovod ,kanalizacija),
odrţavanje stambenih objekata, pogrebna
poduzeća, odrţavanje ĉistoće i dr.),
graĊevinska preduzeća (za proizvodnju
graĊ.materijala, projektovanje, operativa,
niskogradnja, visoka gradnja, instituti, zavodi i
dr. ),prometno-transportna poduzeća (prigradski
promet, špediterska i transportna poduzeća),
ugostiteljsko-turistiĉka i trgovaĉka
preduzeća/poduzeća (restorani, hoteli, moteli,
robne kuće i skladišni kapaciteti),
vatrogasne organizacije (dobrovoljne, polu
profesionalne i profesionalne),
humanitarne organizacije (crveni kriţ-krst,
crveni polumjesec i dr. meĊunarodne i domicilne
humanitarne organizacije),
ostale društvene organizacije i udruţenja graĊana
(izviĊaĉi, planinari, sportske organizacije za
aktivnosti na vodi i pod vodom, gorske sluţbe
spašavanja, lovci, ribolovci i dr.).
Duţne su organizirati i sprovoditi poslove zaštite i
prvenstveno usmjeriti na :sprovoĊenje utvrĊene
politike i neposredno izvršavanje Zakona,
podzakonskih akata i drugih propisa i općih
akata,rješavanje u upravnim stvarima, voĊenje
propisanih evidencija i izdavanje uvjerenja i
drugih potvrda, te obavljanje drugih upravnih i
struĉnih poslova,praćenje stanja u oblastima za
koje su osnovane,pripremanje propisa i dr. akata i
vršenje struĉnih poslova za Općinsko
vijeće,dovršenje zapoĉetih projekata i stvaranje
uslova/uvjeta za otvaranje novih,poboljšanje
efikasnosti rada u cilju brţeg i kvalitetnijeg
rješavanja predmeta i zadovoljavanja potreba
graĊana.
Pored planiranih zadataka organi uprave izvršit će
i druge zadatke koji zakonom, odlukama
Općinskog vijeća ili na drugi naĉin budu stavljeni
u nadleţnost ovih organa, a koji su od znaĉaja za
ostvarivanje lokalne samouprave.
Preduzeća i drugi pravni subjekti, kao što su:
zdravstvene ustanove (ambulante, zdravstvene
stanice, bolnice, klinike, instituti, veterinarske
stanice i dr.),
komunalna preduzeća (vodovod ,kanalizacija),
odrţavanje stambenih objekata, pogrebna
preduzeća, odrţavanje ĉistoće i dr.),
graĊevinska preduzeća (za proizvodnju
graĊ.materijala, projektovanje, operativa,
niskogradnja, visoka gradnja, instituti, zavodi i
dr. )saobraćajno-transportna preduzeća
(prigradski saobraćaj, špediterska i transportna
preduzeća), ugostiteljsko-turistiĉka i trgovaĉka
preduzeća/poduzeća (restorani, hoteli, moteli,
robne kuće i skladišni kapaciteti),
vatrogasne organizacije (dobrovoljne, polu
profesionalne i profesionalne),
humanitarne organizacije (crveni kriţ-krst,
crveni polumjesec i dr. meĊunarodne i domicilne
humanitarne organizacije),
ostale društvene organizacije i udruţenja graĊana
(izviĊaĉi, planinari, sportske organizacije za
aktivnosti na vodi i pod vodom, gorske sluţbe
spašavanja, lovci, ribolovci i dr.).
Duţne su organizirati i sprovoditi poslove zaštite i
Službeni glasnik Općine Kiseljak Broj 3. 03.listopad/oktobar 2013. godina Godina XII
Općinsko vijeće Kiseljak Općinsko vijeće Kiseljak
96
spašavanja u skladu sa Zakonom o zaštiti i
spašavanju ljudi i materijalnih dobara i drugim
zakonima, propisima i općim aktima nadleţnih
organa. U izvršavanju poslova vezanih za zaštitu i
spašavanje poduzeća i dr. pravni subjekti provode
odgovarajuće pripreme, donose i razraĊuju
planove zaštite i spašavanja za svoje djelovanje u
zaštiti i spašavanju, planiraju i osiguravaju
materijalno-tehniĉka sredstva za provoĊenje mjera
zaštite i spašavanja i organiziraju jedinice i
povjerenike civilne zaštite, njihovom opremanju
potrebnom opremom i sredstvima, osposobljavaju
ih za njihovo uĉešće u zaštiti i spašavanju.
Za realizaciju programskih ciljeva neophodno je
obezbjediti potrebna financijska sredstva i
ostvariti punu suradnju sa kantonalnim i
federalnim organima uprave, te drugim pravnim
subjektima koji mogu doprinijeti ostvarenju
programskih zadataka.
Predsjedavajući Općinskog vijeća
Kiseljak
Prof.Benis Topalović
Broj:01/1-44-1474/13
Kiseljak,26.06.2013.god
Na temelju ĉlanka 13. Zakona o naĉelima lokalne
samouprave FBiH ( „Sl. novine FBiH“ br. 49/06),
ĉlanka 25. Statuta općine Kiseljak ( „Sl.glasnik
općine Kiseljak“ br. 3/09), ĉlanaka 16. i 165.
Zakona o zaštiti od poţara i vatrogastvu („Sl.
novine FBiH", br. 64/09), ĉlanaka 16. i 154.
Zakona o zaštiti od poţara i vatrogastvu ( „Sl.
novine SBK/KSB“ br. 15/12), Općinsko vijeće
Kiseljak, na 7. sjednici odrţanoj
26.06.2013.godine, d o n o s i
O D L U K U
o organiziranju i funkcioniranju zaštite od poţara i
vatrogastvu na podruĉju općine Kiseljak i opće
odredbe
Ĉlanak 1.
spašavanja u skladu sa Zakonom o zaštiti i
spašavanju ljudi i materijalnih dobara i drugim
zakonima, propisima i općim aktima nadleţnih
organa. U izvršavanju poslova vezanih za zaštitu i
spašavanje preduzeća i dr. pravni subjekti provode
odgovarajuće pripreme, donose i razraĊuju
planove zaštite i spašavanja za svoje djelovanje u
zaštiti i spašavanju, planiraju i osiguravaju
materijalno-tehniĉka sredstva za provoĊenje mjera
zaštite i spašavanja i organiziraju jedinice i
povjerenike civilne zaštite, njihovom opremanju
potrebnom opremom i sredstvima, osposobljavaju
ih za njihovo uĉešće u zaštiti i spašavanju.
Za realizaciju programskih ciljeva neophodno je
obezbjediti potrebna finansijska sredstva i
ostvariti punu saradnju sa kantonalnim i
federalnim organima uprave, te drugim pravnim
subjektima koji mogu doprinijeti ostvarenju
programskih zadataka.
Predsjedavajući Općinskog vijeća
Kiseljak
Prof.Benis Topalović
Broj:01/1-44-1474/13
Kiseljak,26.06.2013.god
Na temelju ĉlana 13. Zakona o naĉelima lokalne
samouprave FBiH ( „Sl. novine FBiH“ br. 49/06),
ĉlana 25. Statuta općine Kiseljak ( „Sl.glasnik
općine Kiseljak“ br. 3/09), ĉlana 16. i 165. Zakona
o zaštiti od poţara i vatrogastvu („Sl. novine
FBiH", br. 64/09), ĉlanova 16. i 154. Zakona o
zaštiti od poţara i vatrogastvu ( „Sl. novine
SBK/KSB“ br. 15/12), Općinsko vijeće Kiseljak,
na 7. sjednici odrţanoj 26.06.2013.godine, d o n o s
i
O D L U K U
o organizovanju i funkcioniranju zaštite od poţara
i vatrogastvu na podruĉju općine Kiseljak i opće
odredbe
Ĉlan 1.
Službeni glasnik Općine Kiseljak Broj 3. 03.listopad/oktobar 2013. godina Godina XII
Općinsko vijeće Kiseljak Općinsko vijeće Kiseljak
97
Ovom Odlukom, ureĊuje se organizacija i
funkcioniranje zaštite od poţara i vatrogastva na
podruĉju općine Kiseljak, utvrĊuje se nadleţnost
Općinskog vijeća, općinskog naĉelnika, općinskih
sluţbi za upravu i Općinske sluţbe civilne zaštite,
obveze drugih institucija, pravnih i fiziĉkih lica i
graĊana u planiranju, organiziranju i provoĊenju
zaštite od poţara, organizovanje vatrogasne
djelatnosti, kao i financiranje zaštite od poţara i
vatrogastva u općini Kiseljak.
Ĉlana 2.
Općina Kiseljak kao jedinica lokalne samouprave,
osnovni je nosilac organiziranja i provoĊenja
zaštite od poţara i vatrogastva na podruĉju Općine.
Zaštita od poţara i vatrogastvo iz prethodnog stava,
organiziraju se i provode na naĉin utvrĊen
Zakonom o zaštiti od poţara i vatrogastvu
(„Sluţbene novine Federacije BiH“, broj: 64/09),
Zakonom o zaštiti od poţara i vatrogastvu na
podruĉju SBK/KSB („Sluţbene novine SBK/KSB“,
br.15/12) i ovom odlukom, a u okviru jedinstvenog
sistema/sustava zaštite i spašavanja ljudi i
materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća u
skladu sa Zakonom o zaštiti i spašavanju ljudi i
materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća
(„Sluţbene novine Federacije BiH“, br. 39/03,
22/06, 43/10, u daljem tekstu: Zakon o zaštiti i
spašavanju)
Ĉlanak 3.
Vatrogastvo je obvezna javna sluţba ĉija je
osnovna djelatnost zaštita i spašavanje ljudi i
materijalnih dobara od poţara, a trajno i neometano
djelovanje ove sluţbe, osigurava općina Kiseljak,
na naĉin predviĊen Zakonom.
Vatrogasna djelatnost je struĉna i humanitarna
djelatnost, koja je u funkciji zaštite osnovnih
ljudskih prava na ţivot i materijalna dobra, zbog
ĉega predstavlja poseban javni interes za općinu
Kiseljak.
II NADLEŢNOST ORGANA VLASTI OPĆINE
KISELJAK
Ĉlanak 4.
Općinsko vijeće Kiseljak, u oblasti zaštite od
poţara i vatrogastva:
Ovom Odlukom, ureĊuje se organizovanjea i
funkcioniranje zaštite od poţara i vatrogastva na
podruĉju općine Kiseljak, utvrĊuje se nadleţnost
Općinskog vijeća, općinskog naĉelnika, općinskih
sluţbi za upravu i Općinske sluţbe civilne zaštite,
obaveze drugih institucija, pravnih i fiziĉkih lica i
graĊana u planiranju, organizovanju i provoĊenju
zaštite od poţara, organizovanje vatrogasne
djelatnosti, kao i finansiranje zaštite od poţara i
vatrogastva u općini Kiseljak.
Ĉlan 2.
Općina Kiseljak kao jedinica lokalne samouprave,
osnovni je nosilac organizovanja i provoĊenja
zaštite od poţara i vatrogastva na podruĉju Općine.
Zaštita od poţara i vatrogastvo iz prethodnog stava,
organiziraju se i provode na naĉin utvrĊen
Zakonom o zaštiti od poţara i vatrogastvu
(„Sluţbene novine Federacije BiH“, broj: 64/09),
Zakonom o zaštiti od poţara i vatrogastvu na
podruĉju SBK/KSB („Sluţbene novine SBK/KSB“,
br.15/12) i ovom odlukom, a u okviru jedinstvenog
sistema/sustava zaštite i spašavanja ljudi i
materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća u
skladu sa Zakonom o zaštiti i spašavanju ljudi i
materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća
(„Sluţbene novine Federacije BiH“, br. 39/03,
22/06, 43/10, u daljem tekstu: Zakon o zaštiti i
spašavanju)
Ĉlan 3.
Vatrogastvo je obavezna javna sluţba ĉija je
osnovna djelatnost zaštita i spašavanje ljudi i
materijalnih dobara od poţara, a trajno i neometano
djelovanje ove sluţbe, osigurava općina Kiseljak,
na naĉin predviĊen Zakonom.
Vatrogasna djelatnost je struĉna i humanitarna
djelatnost, koja je u funkciji zaštite osnovnih
ljudskih prava na ţivot i materijalna dobra, zbog
ĉega predstavlja poseban javni interes za općinu
Kiseljak.
II NADLEŢNOST ORGANA VLASTI OPĆINE
KISELJAK
Ĉlanak 4.
Općinsko vijeće Kiseljak, u oblasti zaštite od
poţara i vatrogastva:
Službeni glasnik Općine Kiseljak Broj 3. 03.listopad/oktobar 2013. godina Godina XII
Općinsko vijeće Kiseljak Općinsko vijeće Kiseljak
98
Donosi Odluku o organizaciji i funkcioniranju
zaštite od poţara i vatrogastva na podruĉju općine
na osnovu zakona i osigurava provoĊenje ove
Odluke.
UtvrĊuje Procjenu ugroţenosti od poţara za
podruĉje općine Kiseljak, u skladu sa
Metodologijom za izradu procjene ugroţenosti od
poţara („Sluţbene novine Federacije BiH“, broj
8/11),
UtvrĊuje petogodišnji Program razvoja zaštite od
poţara i vatrogastva općine Kiseljak u okviru
Programa razvoja zaštite i spašavanja ljudi i
materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća
općine Kiseljak,
Donosi Plan zaštite od poţara općine Kiseljak, u
skladu sa Uredbom o sadrţaju i naĉinu izrade i
sadrţaju planova zaštite i spašavanja od prirodnih i
drugih nesreća i planova zaštite od poţara
(„Sluţbene novine Federacije BiH, broj 8/11) i
osigurava realizaciju tog plana,
Najmanje jednom godišnje razmatra stanje zaštite
od poţara i vatrogastva na podruĉju općine i
utvrĊuje odgovarajuće mjere za dogradnju i
efikasno funkcioniranje vatrogastva,
Donosi Odluku o osnivanju Profesionalne
vatrogasne postrojbe općine (u daljem tekstu:
PVJ/PVP),
Donosi Odluku o organizaciji i radu dimnjaĉarske
djelatnosti, rokove ĉišćenja dimnjaka, uslove za
vršenje dimnjaĉarske sluţbe, te druga pitanja od
znaĉaja za obavljanje dimnjaĉarske djelatnosti, te
obavljanje nadzora nad radom dimnjaĉarske sluţbe,
Planira i osigurava financijska sredstva u proraĉunu
općine, za financiranje potreba zaštite od poţara i
vatrogastva iz nadleţnosti općine.
Ĉlanak 5.
Općinski naĉelnik, u oblasti zaštite od poţara i
vatrogastva, na prijedlog Sluţbe za civilnu zaštitu:
Predlaţe Općinskom vijeću Odluku o organizaciji i
funkcioniranju zaštite od poţara i vatrogastva na
podruĉju općine,
UtvrĊuje prijedlog petogodišnjeg Programa razvoja
zaštite od poţara i vatrogastva općine Kiseljak u
okviru Programa razvoja zaštite i spašavanja ljudi i
materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća
Donosi Odluku o organizaciji i funkcioniranju
zaštite od poţara i vatrogastva na podruĉju općine
na osnovu zakona i osigurava provoĊenje ove
Odluke.
UtvrĊuje Procjenu ugroţenosti od poţara za
podruĉje općine Kiseljak, u skladu sa
Metodologijom za izradu procjene ugroţenosti od
poţara („Sluţbene novine Federacije BiH“, broj
8/11),
UtvrĊuje petogodišnji Program razvoja zaštite od
poţara i vatrogastva općine Kiseljak u okviru
Programa razvoja zaštite i spašavanja ljudi i
materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća
općine Kiseljak,
Donosi Plan zaštite od poţara općine Kiseljak, u
skladu sa Uredbom o sadrţaju i naĉinu izrade i
sadrţaju planova zaštite i spašavanja od prirodnih i
drugih nesreća i planova zaštite od poţara
(„Sluţbene novine Federacije BiH, broj 8/11) i
osigurava realizaciju tog plana,
Najmanje jednom godišnje razmatra stanje zaštite
od poţara i vatrogastva na podruĉju općine i
utvrĊuje odgovarajuće mjere za dogradnju i
efikasno funkcioniranje vatrogastva,
Donosi Odluku o osnivanju Profesionalne
vatrogasne jedinice općine (u daljem tekstu:
PVJ/PVP),
Donosi Odluku o organizaciji i radu dimnjaĉarske
djelatnosti, rokove ĉišćenja dimnjaka, uslove za
vršenje dimnjaĉarske sluţbe, te druga pitanja od
znaĉaja za obavljanje dimnjaĉarske djelatnosti, te
obavljanje nadzora nad radom dimnjaĉarske sluţbe,
Planira i osigurava finansijska sredstva u budţetu
općine, za finansiranje potreba zaštite od poţara i
vatrogastva iz nadleţnosti općine.
Ĉlan 5.
Općinski naĉelnik, u oblasti zaštite od poţara i
vatrogastva, na prijedlog Sluţbe za civilnu zaštitu:
Predlaţe Općinskom vijeću Odluku o organizaciji i
funkcioniranju zaštite od poţara i vatrogastva na
podruĉju općine,
UtvrĊuje prijedlog petogodišnjeg Programa razvoja
zaštite od poţara i vatrogastva općine Kiseljak u
okviru Programa razvoja zaštite i spašavanja ljudi i
materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća
Službeni glasnik Općine Kiseljak Broj 3. 03.listopad/oktobar 2013. godina Godina XII
Općinsko vijeće Kiseljak Općinsko vijeće Kiseljak
99
općine Kiseljak,
Na osnovu Programa iz t.2. ovog ĉlanka, donosi
godišnji Plan aktivnosti na realizaciji zadataka
utvrĊenih u Programu.
Predlaţe Općinskom vijeću Plan zaštite od poţara
iz ĉlanka 4. stav 1. toĉka 4., ove Odluke,
Predlaţe Općinskom vijeću donošenje Odluke o
osnivanju PVJ/PVP iz ĉlanka 4. stav 1. toĉka 6.,
ove Odluke,
UtvrĊuje osobnu i materijalnu formaciju PVJ/PVP
iz toĉke 5., ovog ĉlanka,
Dobrovoljno vatrogasno društvo ili dobrovoljnu
vatrogasnu postrojbu DVD Kiseljak proglašava
sluţbom za zaštitu od poţara općine Kiseljak, na
naĉin predviĊen podzakonskim propisom,
donesenim na osnovu Zakona o zaštiti i spašavanju,
a koji se odnosi na formiranje sluţbi zaštite i
spašavanja ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i
drugih nesreca,
UtvrĊuje uslove, prioritete i naĉin korištenja
financijskih sredstava prikupljenih na posebnom
jedinstvenom transakcijskom raĉunu iz ĉlanka 25.
ove Odluke, za nabavku vatrogasne opreme,
tehniĉkih i drugih sredstava, te investicionu
izgradnju i opremanje objekata za potrebe
vatrogasne postrojbe.
Donosi Odluku o izmjenama i dopunama
Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji općinskih
sluţbi za upravu i drugih sluţbi u općini Kiseljak,
uz suglasnost Općinskog vijeća, za potrebe
realizacije aktivnosti iz ĉlanka 7. ove Odluke.
Ĉlanak 6.
Općinske sluţbe za upravu, u oblasti zaštite od
poţara i vatrogastva, u okviru svog djelokruga
rada, organizuju i provode zaštitu od poţara, radi
zaštite ljudstva i materijalnih dobara koja koriste u
svom radu.
Pored poslova iz stava 1. ovog ĉlanka, obavljaju i
sljedeće poslove zaštite od poţara:
-Uĉestvuju u izradi Procjene ugroţenosti od poţara,
Plana zaštite od poţara i Programa razvoja zaštite
od poţara i vatrogastva iz ĉlana 4. stav 1. toĉka 2.,
3. i 4., ove Odluke, iz oblasti za koju su osnovani,
-U okviru svoje redovne djelatnosti realizuju
zadatke u oblasti zaštite od poţara koji su utvrdeni
općine Kiseljak,
Na osnovu Programa iz t.2. ovog ĉlanka, donosi
godišnji Plan aktivnosti na realizaciji zadataka
utvrĊenih u Programu.
Predlaţe Općinskom vijeću Plan zaštite od poţara
iz ĉlana 4. stav 1. taĉka 4., ove Odluke,
Predlaţe Općinskom vijeću donošenje Odluke o
osnivanju PVJ/PVP iz ĉlana 4. stav 1. taĉka 6., ove
Odluke,
UtvrĊuje liĉnu i materijalnu formaciju PVJ/PVP iz
taĉke 5., ovog ĉlana,
Dobrovoljno vatrogasno društvo ili dobrovoljnu
vatrogasnu jedinicu DVD Kiseljak proglašava
sluţbom za zaštitu od poţara općine Kiseljak, na
naĉin predviĊen podzakonskim propisom,
donesenim na osnovu Zakona o zaštiti i spašavanju,
a koji se odnosi na formiranje sluţbi zaštite i
spašavanja ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i
drugih nesreca,
UtvrĊuje uslove, prioritete i naĉin korištenja
finansijskih sredstava prikupljenih na posebnom
jedinstvenom transakcijskom raĉunu iz ĉlana 25.
ove Odluke, za nabavku vatrogasne opreme,
tehniĉkih i drugih sredstava, te investicionu
izgradnju i opremanje objekata za potrebe
vatrogasne jedinice.
Donosi Odluku o izmjenama i dopunama
Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji općinskih
sluţbi za upravu i drugih sluţbi u općini Kiseljak,
uz suglasnost Općinskog vijeća, za potrebe
realizacije aktivnosti iz ĉlana 7. ove Odluke.
Ĉlan 6.
Općinske sluţbe za upravu, u oblasti zaštite od
poţara i vatrogastva, u okviru svog djelokruga
rada, organizuju i provode zaštitu od poţara, radi
zaštite ljudstva i materijalnih dobara koja koriste u
svom radu.
Pored poslova iz stava 1. ovog ĉlana, obavljaju i
sljedeće poslove zaštite od poţara:
Uĉestvuju u izradi Procjene ugroţenosti od poţara,
Plana zaštite od poţara i Programa razvoja zaštite
od poţara i vatrogastva iz ĉlana 4. stav 1. taĉka 2.,
3. i 4., ove Odluke, iz oblasti za koju su osnovani,
U okviru svoje redovne djelatnosti realizuju
zadatke u oblasti zaštite od poţara koji su utvrdeni
Službeni glasnik Općine Kiseljak Broj 3. 03.listopad/oktobar 2013. godina Godina XII
Općinsko vijeće Kiseljak Općinsko vijeće Kiseljak
100
u dokumentima iz toĉke 1. ovog ĉlanka, koji se
odnose na oblast za koju su osnovani,
-Ostvaruju stalnu saradnju sa Sluţbom civilne
zaštite o svim pitanjima od znaĉaja za planiranje,
organiziranje i provoĊenje zaštite od poţara i
vatrogastva na Općini,
Vrše i druge poslove iz oblasti zaštite od poţara i
vatrogastva, u skladu sa Zakonom i drugim
propisima, kojima je ureĊena ova oblast.
Ĉlanak 7.
Za obavljanje poslova iz oblasti zaštite od poţara i
vatrogastva, u Sluţbi civilne zaštite, općine
Kiseljak, osnivaju se organizacijske postrojbe za
zaštitu od poţara i vatrogastva.
Ĉlanak 8.
Sluţba civilne zaštite, kao osnovni struĉni organ u
općini Kiseljak za oblast zaštite od poţara i
vatrogastva, obavlja sljedeće poslove:
1.Poduzima odgovarajuće mjere i aktivnosti na
organizaciji i provoĊenju zaštite od poţara i
vatrogastva na podruĉju općine;
2.Obavlja struĉne i druge poslove koji se odnose na
organizovanje PVJ/PVP općine i predlaţe i
poduzima mjere na osiguranju kadrovskih,
materijalnih, tehniĉkih i drugih uslova, potrebnih
za efikasan rad i funkcioniranje te jedinice i u tim
pitanjima ostvaruje suradnju sa Kantonalnom
upravom civilne zaštite SBK/KSB;
3.Definiše i predlaţe pitanja koja se odnose na
razvoj zaštite od poţara i vatrogastva u okviru
Programa razvoja zaštite i spašavanja ljudi i
materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća
općine Kiseljak, a što se vrši u suradnji sa ostalim
sluţbama za upravu općine;
4.Nosilac je aktivnosti na izradi Plana zaštite od
poţara općine Kiseljak i koordinira (pomaţe) pri
izradi planova pravnih lica, javnih ustanova i dr.
institucija na podruĉju općine Kiseljak;
5.Predlaţe liĉnu i materijalnu formaciju PVJ/PVP
općine;
6.Planira i osigurava provoĊenje obuke i struĉno
osposobljavanje i usavršavanje pripadnika
PVJ/PVP općine i drugih lica koja se bave
poslovima vatrogastva;
7.Pruţa struĉnu i drugu pomoć dobrovoljnom
u dokumentima iz taĉke 1. ovog ĉlana, koji se
odnose na oblast za koju su osnovani,
Ostvaruju stalnu saradnju sa Sluţbom civilne
zaštite o svim pitanjima od znaĉaja za planiranje,
organizovanje i provoĊenje zaštite od poţara i
vatrogastva na Općini,
Vrše i druge poslove iz oblasti zaštite od poţara i
vatrogastva, u skladu sa Zakonom i drugim
propisima, kojima je ureĊena ova oblast.
Ĉlan 7.
Za obavljanje poslova iz oblasti zaštite od poţara i
vatrogastva, u Sluţbi civilne zaštite, općine
Kiseljak, osnivaju se organizacijske jedinice za
zaštitu od poţara i vatrogastva.
Ĉlan 8.
Sluţba civilne zaštite, kao osnovni struĉni organ u
općini Kiseljak za oblast zaštite od poţara i
vatrogastva, obavlja sljedeće poslove:
1.Poduzima odgovarajuće mjere i aktivnosti na
organizaciji i provoĊenju zaštite od poţara i
vatrogastva na podruĉju općine;
2.Obavlja struĉne i druge poslove koji se odnose na
organizovanje PVJ/PVP općine i predlaţe i
poduzima mjere na osiguranju kadrovskih,
materijalnih, tehniĉkih i drugih uslova, potrebnih
za efikasan rad i funkcioniranje te jedinice i u tim
pitanjima ostvaruje saradnju sa Kantonalnom
upravom civilne zaštite SBK/KSB;
3.Definiše i predlaţe pitanja koja se odnose na
razvoj zaštite od poţara i vatrogastva u okviru
Programa razvoja zaštite i spašavanja ljudi i
materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća
općine Kiseljak, a što se vrši u saradnji sa ostalim
sluţbama za upravu općine;
4.Nosilac je aktivnosti na izradi Plana zaštite od
poţara općine Kiseljak i koordinira (pomaţe) pri
izradi planova pravnih lica, javnih ustanova i dr.
institucija na podruĉju općine Kiseljak;
5.Predlaţe liĉnu i materijalnu formaciju PVJ/PVP
općine;
6.Planira i osigurava provoĊenje obuke i struĉno
osposobljavanje i usavršavanje pripadnika
PVJ/PVP općine i drugih lica koja se bave
poslovima vatrogastva;
7.Pruţa struĉnu i drugu pomoć dobrovoljnom
Službeni glasnik Općine Kiseljak Broj 3. 03.listopad/oktobar 2013. godina Godina XII
Općinsko vijeće Kiseljak Općinsko vijeće Kiseljak
101
vatrogasnom društvu, radi uspješnog obavljanja
poslova zaštite od poţara i vatrogastva iz njegove
nadleţnosti, a posebno aktivnosti radi
osposobljavanja dobrovoljne vatrogasne postrojbe
za efikasno uĉešće u gašenju poţara na podruĉju
Općine.
8.Ostvaruje suradnju sa pravnim licima u kojima su
osnovane vatrogasne postrojbe radi
osposobljavanja tih postrojba za efikasno gašenje
poţara i mogućeg uĉešća tih postrojba na gašenju
poţara van objekata i prostora pravnog lica na
podruĉju Općine;
9.Ostvaruje suradnju sa sluţbama civilne zaštite
susjednih općina u pitanjima od zajedniĉkog
interesa za zaštitu od poţara i vatrogastva;
10.U okviru Operativnog centra civilne zaštite,
organizira funkcionalni dio informacijskog sistema
za zaštitu od poţara i vatrogastva;
11.Planira financijska sredstva u proraĉunu općine
za financiranje potreba zaštite od poţara i
vatrogastva iz nadleţnosti Općine;
12.Vrši i druge poslove iz oblasti zaštite od poţara
i vatrogastva, koji su Zakonom, propisima kantona,
te odlukama Općinskog vijeća, stavljeni u
nadleţnost Sluţbe civilne zaštite općine.
III DUŢNOSTI OPĆINSKI SLUŢBI ZA
UPRAVU, DRUGIH INSTITUCIJA, PRAVNIH
I FIZIĈKIH LICA I GRAĐANA U OBLASTI
ZAŠTITE OD POŢARA
Ĉlanak 9
Organizacija i funkcioniranje zaštite od poţara u
općini Kiseljak, utvrĊuje se u Planu zaštite od
poţara, iz ĉlanka 4. ove Odluke.
Ĉlanak 10.
Zaštitu od poţara, duţni su da organiziraju i
provode općinske sluţbe za upravu i druge
institucije, pravna i fiziĉka lica, te graĊani, u svim
graĊevinama i prostorima u kojima borave i rade,
ukljuĉujući i šume, šumska i poljoprivredna
zemljišta, kao i ostale prirodne resurse na podruĉju
općine Kiseljak.
Vlasnici ili korisnici graĊevina i prostora,
upravitelji stambenih objekata, kao i vlasnici i
korisnici šuma, šumskog i poljoprivrednog
vatrogasnom društvu, radi uspješnog obavljanja
poslova zaštite od poţara i vatrogastva iz njegove
nadleţnosti, a posebno aktivnosti radi
osposobljavanja dobrovoljne vatrogasne jedinice za
efikasno uĉešće u gašenju poţara na podruĉju
Općine.
8.Ostvaruje saradnju sa pravnim licima u kojima su
osnovane vatrogasne jedinice radi osposobljavanja
tih jedinica za efikasno gašenje poţara i mogućeg
uĉešća tih jedinica na gašenju poţara van objekata i
prostora pravnog lica na podruĉju Općine;
9.Ostvaruje saradnju sa sluţbama civilne zaštite
susjednih općina u pitanjima od zajedniĉkog
interesa za zaštitu od poţara i vatrogastva;
10.U okviru Operativnog centra civilne zaštite,
organizuje funkcionalni dio informacionog sistema
za zaštitu od poţara i vatrogastva;
11.Planira finansijska sredstva u budţetu općine za
finansiranje potreba zaštite od poţara i vatrogastva
iz nadleţnosti Općine;
12.Vrši i druge poslove iz oblasti zaštite od poţara
i vatrogastva, koji su Zakonom, propisima kantona,
te odlukama Općinskog vijeća, stavljeni u
nadleţnost Sluţbe civilne zaštite općine.
III DUŢNOSTI OPĆINSKI SLUŢBI ZA
UPRAVU, DRUGIH INSTITUCIJA, PRAVNIH
I FIZIĈKIH LICA I GRAĐANA U OBLASTI
ZAŠTITE OD POŢARA
Ĉlan 9
Organizacija i funkcionisanje zaštite od poţara u
općini Kiseljak, utvrĊuje se u Planu zaštite od
poţara, iz ĉlana 4. ove Odluke.
Ĉlan 10.
Zaštitu od poţara, duţni su da organizuju i provode
općinske sluţbe za upravu i druge institucije,
pravna i fiziĉka lica, te graĊani, u svim
graĊevinama i prostorima u kojima borave i rade,
ukljuĉujući i šume, šumska i poljoprivredna
zemljišta, kao i ostale prirodne resurse na podruĉju
općine Kiseljak.
Vlasnici ili korisnici graĊevina i prostora,
upravitelji stambenih objekata, kao i vlasnici i
korisnici šuma, šumskog i poljoprivrednog
Službeni glasnik Općine Kiseljak Broj 3. 03.listopad/oktobar 2013. godina Godina XII
Općinsko vijeće Kiseljak Općinsko vijeće Kiseljak
102
zemljišta iz stava 1. ovog ĉlanka, odgovorni su za
zaštitu od poţara u tim graĊevinama i prostorima.
Ĉlanak 11.
Organi uprave i druge institucije, pravna i fiziĉka
lica, graĊani iz ĉlanka 10. stav 1. ove Odluke, duţni
su izvršavati zadatke, odnosno mjere zaštite od
poţara, utvrĊene u Planu zaštite od poţara općine
Kiseljak, koje se na njih odnose. Plan zaštite od
poţara, za vlastite potrebe, obvezno donose drţavni
organi i druge institucije i pravna lica koji budu
odreĊeni u Planu zaštite od poţara iz stava 1. ovog
ĉlanka
Ĉlanak 12. Pravna lica, organi uprave i druge institucije na
podruĉju općine Kiseljak, duţni su donijeti opći akt
– pravilnik zaštite od poţara, kojim će utvrditi
cjelokupnu organizaciju zaštite od poţara i naĉin
njenog funkcioniranju u graĊevinama i prostorima
koje to pravno lice, organ uprave ili institucija
koristi u svom radu, u skladu sa vrstom djelatnosti
koju obavljaju i procesom rada.
Subjekti iz stava 1. ovog ĉlanka duţni su odrediti
odgovorno lice koje će biti zaduţeno za provoĊenje
mjera zaštite od poţara, a podatke o istom dostaviti
Općinskoj sluţbi civilne zaštite.
Ĉlanak 13.
Pravna lica, organi uprave i druge institucije, duţni
su upoznati sva zaposlena lica sa općim aktom iz
ĉlanka 12. ove Odluke, kao i provoditi struĉnu
obuku i osposobljavanje za zaštitu od poţara, na
naĉin predviĊen ĉlankom 128. Zakona o zaštiti od
poţara i vatrogastvu („Sluţbene novine FBiH“,
broj 64/09 i „Sluţbene novine SBK/KSB", broj
15/12).
Ĉlanak 14.
Pravna lica, organi uprave i druge institucije i
graĊani, duţni su Operativnom centru civilne
zaštite, iz ĉlanka 8. stav 1. toĉka 10, ove Odluke,
dostaviti podatke o dogaĊajima koji se odnose na
pojave poţara i eksplozije, širenja poţara, uzrocima
nastanka poţara, objektima i prostoru koji je
ugroţen poţarom, vatrogasnim postrojbama i
drugim snagama angaţovanim na gašenju poţara,
nastalim posljedicama i drugim podacima od
znaĉaja za pojavu poţara ili eksplozije na
zemljišta iz stava 1. ovog ĉlana, odgovorni su za
zaštitu od poţara u tim graĊevinama i prostorima.
Ĉlan 11.
Organi uprave i druge institucije, pravna i fiziĉka
lica, graĊani iz ĉlana 10. stav 1. ove Odluke, duţni
su izvršavati zadatke, odnosno mjere zaštite od
poţara, utvrĊene u Planu zaštite od poţara općine
Kiseljak, koje se na njih odnose. Plan zaštite od
poţara, za vlastite potrebe, obavezno donose
drţavni organi i druge institucije i pravna lica koji
budu odreĊeni u Planu zaštite od poţara iz stava 1.
ovog ĉlana
Ĉlan 12. Pravna lica, organi uprave i druge institucije na
podruĉju općine Kiseljak, duţni su donijeti opći akt
– pravilnik zaštite od poţara, kojim će utvrditi
cjelokupnu organizaciju zaštite od poţara i naĉin
njenog funkcionisanja u graĊevinama i prostorima
koje to pravno lice, organ uprave ili institucija
koristi u svom radu, u skladu sa vrstom djelatnosti
koju obavljaju i procesom rada.
Subjekti iz stava 1. ovog ĉlana duţni su odrediti
odgovorno lice koje će biti zaduţeno za provoĊenje
mjera zaštite od poţara, a podatke o istom dostaviti
Općinskoj sluţbi civilne zaštite.
Ĉlan13.
Pravna lica, organi uprave i druge institucije, duţni
su upoznati sva zaposlena lica sa općim aktom iz
ĉlana 12. ove Odluke, kao i provoditi struĉnu
obuku i osposobljavanje za zaštitu od poţara, na
naĉin predviĊen ĉlanom 128. Zakona o zaštiti od
poţara i vatrogastvu („Sluţbene novine FBiH“,
broj 64/09 i „Sluţbene novine SBK/KSB", broj
15/12).
Ĉlan 14.
Pravna lica, organi uprave i druge institucije i
graĊani, duţni su Operativnom centru civilne
zaštite, iz ĉlana 8. stav 1. taĉka 10, ove Odluke,
dostaviti podatke o dogaĊajima koji se odnose na
pojave poţara i eksplozije, širenja poţara, uzrocima
nastanka poţara, objektima i prostoru koji je
ugroţen poţarom, vatrogasnim jedinicama i drugim
snagama angaţovanim na gašenju poţara, nastalim
posljedicama i drugim podacima od znaĉaja za
pojavu poţara ili eksplozije na odreĊenom
Službeni glasnik Općine Kiseljak Broj 3. 03.listopad/oktobar 2013. godina Godina XII
Općinsko vijeće Kiseljak Općinsko vijeće Kiseljak
103
odreĊenom prostoru.
Ĉlanak 15.
Javna poduzeća i drugi pravni subjekti navedena u
Planu zaštite od poţara općine Kiseljak koja
upravljaju vodovodom i hidrantskom mreţom na
podruĉju općine Kiseljak duţna su da, pri izgradnji,
rekonstrukciji i korištenju ovih mreţa, osiguraju
propisani protoĉni kapacitet i pritisak vode u
hidrantskoj mreţi za potrebe gašenja poţara.
Ppduzeća i drugi pravni subjekti iz stava 1. ovog
ĉlanka, duţna su stalno odrţavati u ispravnom
stanju hidrantsku mreţu na podruĉju Općine, o
ĉemu treba voditi odgovarajuću evidenciju i o tome
izvještavati PVJ/PVP općine Kiseljak.
Ĉlanak 16.
Vlasnici i korisnici graĊevina i prostora i upravitelji
stambenih objekata, u ĉijim graĊevinama i
objektima je izvedena unutrašnja i vanjska
hidrantska mreţa, drugi ureĊaji i oprema za gašenje
poţara, kao i sistemi aktivne zaštite od poţara,
duţni su te ureĊaje, opremu i sisteme/sustave,
stalno odrţavati u ispravnom stanju, redovno vršiti
njihovu kontrolu ispravnosti, o ĉemu moraju voditi
odgovarajuću evidenciju.
IV ORGANIZOVANJE VATROGASNE
DJELATNOSTI
Ĉlanak 17.
Snage za obavljanje vatrogasne djelatnosti su:
1. Temeljna snaga za obavljanje vatrogasne
djelatnosti na podruĉju općine Kiseljak je:
Profesionalna vatrogasna postrojba koju
ĉine vatrogasci u radnom odnosu u Općini
Kiseljak, odnosno Općinskoj sluţbi civilne
zaštite;
2. Dopunske snage za vatrogastvo na podruĉju
općine Kiseljak su:
dobrovoljne vatrogasne postrojbe koje
osnivaju dobrovoljna vatrogasna društva,
vatrogasne postrojbe pravnih lica.
3. Snage koje djeluju u toku izvoĊenja vatrogasne
intervencije ili drugim situacijama, i to:
postrojbe civilne zaštite,
sluţbe zaštite i spašavanja,
općinski stoţer civilne zaštite,
prostoru.
Ĉlan 15.
Javna preduzeća i drugi pravni subjekti navedena u
Planu zaštite od poţara općine Kiseljak koja
upravljaju vodovodom i hidrantskom mreţom na
podruĉju općine Kiseljak duţna su da, pri izgradnji,
rekonstrukciji i korištenju ovih mreţa, osiguraju
propisani protoĉni kapacitet i pritisak vode u
hidrantskoj mreţi za potrebe gašenja poţara.
Preduzeća i drugi pravni subjekti iz stava 1. ovog
ĉlana, duţna su stalno odrţavati u ispravnom stanju
hidrantsku mreţu na podruĉju Općine, o ĉemu
treba voditi odgovarajuću evidenciju i o tome
izvještavati PVJ/PVP općine Kiseljak.
Ĉlan 16.
Vlasnici i korisnici graĊevina i prostora i upravitelji
stambenih objekata, u ĉijim graĊevinama i
objektima je izvedena unutrašnja i vanjska
hidrantska mreţa, drugi ureĊaji i oprema za gašenje
poţara, kao i sistemi aktivne zaštite od poţara,
duţni su te ureĊaje, opremu i sisteme/sustave,
stalno odrţavati u ispravnom stanju, redovno vršiti
njihovu kontrolu ispravnosti, o ĉemu moraju voditi
odgovarajuću evidenciju.
IV ORGANIZOVANJE VATROGASNE
DJELATNOSTI
Ĉlan 17.
Snage za obavljanje vatrogasne djelatnosti su:
1. Osnovna snaga za obavljanje vatrogasne
djelatnosti na podruĉju općine Kiseljak je:
Profesionalna vatrogasna jedinica koju ĉine
vatrogasci u radnom odnosu u Općini
Kiseljak, odnosno Općinskoj sluţbi civilne
zaštite;
2. Dopunske snage za vatrogastvo na podruĉju
općine Kiseljak su:
dobrovoljne vatrogasne jedinice koje
osnivaju dobrovoljna vatrogasna društva,
vatrogasne jedinice pravnih lica.
3. Snage koje djeluju u toku izvoĊenja vatrogasne
intervencije ili drugim situacijama, i to:
jedinice civilne zaštite,
sluţbe zaštite i spašavanja,
općinski štab/ civilne zaštite,
Službeni glasnik Općine Kiseljak Broj 3. 03.listopad/oktobar 2013. godina Godina XII
Općinsko vijeće Kiseljak Općinsko vijeće Kiseljak
104
povjerenici civilne zaštite,
operativni centar civilne zaštite, kao
komunikacijsko - informacijska podrška
Općinskom stoţeru civilne zaštite i drugim
organima, koji rukovode akcijama.
Ĉlanak 18.
Osnivanje profesionalne vatrogasne postrojbe i
donošenje odluke o njenoj veliĉini vrši se u skladu
sa Procjenom ugroţenosti od poţara na podruĉju
općine Kiseljak a u skladu sa kadrovskim,
materijalnim i drugim uslovima i potrebama za
efikasno funkcionisanje postrojbe.
Osnivanje i razmještaj profesionalne vatrogasne
postrojbe na podruĉju Općine vrši se tako da ta
postrojba moţe u svakom trenutku i u svim
uslovima obezbijediti blagovremeno i efikasno
gašenje poţara na cijelom podruĉju Općine i
zaštititi odn. spasiti ljude i materijalna dobra koja
su ugroţena poţarom ili eksplozijom.
Poslovi PVJ/PVP Općine utvrĊeni su ĉlankom 68.
Zakona o zaštiti od poţara i vatrogastvu („Sluţbene
novine FBiH“, broj 64/09 i „Sluţbene novine
SBK/KSB“, broj 15/12).
Podruĉje djelovanja PVJ/PVP je podruĉje općine
Kiseljak, s tim da se po naredbi Općinske sluţbe
civilne zaštite odn. Općinskog štaba/stoţera civilne
zaštite dio jedinice/postrojbe moţe uputiti i izvan
podruĉja Općine u skladu sa ĉl. 94. i 96. Zakona o
zaštiti od poţara i vatrogastvu („Sluţbene novine
FBiH“, broj 64/09 i „Sluţbene novine SBK/KSB“,
broj 15/12).
Ĉlanak 19.
Dobrovoljna vatrogasna društva osnivaju se i
prestaju sa radom, u skladu sa Zakonom o
udruţenjima i fondacijama (,,Sl. novine Federacije
BiH", broj: 45/02 i 85/07), i djeluju kao udruţenja
graĊana, a u odnosu na vatrogasnu djelatnost
postupaju u skladu sa odredbama ĉlanka 81. do 85.
Zakona o zaštiti od poţara i vatrogastvu („Sluţbene
novine FBiH“, broj 64/09, i „Sluţbene novine
SBK/KSB“, broj 15/12 ).
Ĉlanak 20.
U planu zaštite od poţara općine Kiseljak odreĊuju
se pravna lica koja su duţna osnovati vatrogasnu
povjerenici civilne zaštite,
operativni centar civilne zaštite, kao
komunikacijsko - informacijska podrška
Općinskom štabu civilne zaštite i drugim
organima, koji rukovode akcijama.
Ĉlan 18.
Osnivanje profesionalne vatrogasne jedinice i
donošenje odluke o njenoj veliĉini vrši se u skladu
sa Procjenom ugroţenosti od poţara na podruĉju
općine Kiseljak a u skladu sa kadrovskim,
materijalnim i drugim uslovima i potrebama za
efikasno funkcionisanje jedinice.
Osnivanje i razmještaj profesionalne vatrogasne
jedinice na podruĉju Općine vrši se tako da ta
jedinica moţe u svakom trenutku i u svim uslovima
obezbijediti blagovremeno i efikasno gašenje
poţara na cijelom podruĉju Općine i zaštititi odn.
spasiti ljude i materijalna dobra koja su ugroţena
poţarom ili eksplozijom.
Poslovi PVJ/PVP Općine utvrĊeni su ĉlanom 68.
Zakona o zaštiti od poţara i vatrogastvu („Sluţbene
novine FBiH“, broj 64/09 i „Sluţbene novine
SBK/KSB“, broj 15/12).
Podruĉje djelovanja PVJ/PVP je podruĉje općine
Kiseljak, s tim da se po naredbi Općinske sluţbe
civilne zaštite odn. Općinskog štaba/stoţera civilne
zaštite dio jedinice/postrojbe moţe uputiti i izvan
podruĉja Općine u skladu sa ĉl. 94. i 96. Zakona o
zaštiti od poţara i vatrogastvu („Sluţbene novine
FBiH“, broj 64/09 i „Sluţbene novine SBK/KSB“,
broj 15/12).
Ĉlan 19.
Dobrovoljna vatrogasna društva osnivaju se i
prestaju sa radom, u skladu sa Zakonom o
udruţenjima i fondacijama (,,Sl. novine Federacije
BiH", broj: 45/02 i 85/07), i djeluju kao udruţenja
graĊana, a u odnosu na vatrogasnu djelatnost
postupaju u skladu sa odredbama ĉlana 81. do 85.
Zakona o zaštiti od poţara i vatrogastvu („Sluţbene
novine FBiH“, broj 64/09, i „Sluţbene novine
SBK/KSB“, broj 15/12 ).
Ĉlan 20.
U planu zaštite od poţara općine Kiseljak odreĊuju
se pravna lica koja su duţna osnovati vatrogasnu
Službeni glasnik Općine Kiseljak Broj 3. 03.listopad/oktobar 2013. godina Godina XII
Općinsko vijeće Kiseljak Općinsko vijeće Kiseljak
105
postrojbu ili na drugi naĉin osigurati zaštitu od
poţara ĉlanka 88. Zakona o zaštiti od poţara i
vatrogastvu („Sluţbene novine FBiH“, broj 64/09, i
„Sluţbene novine SBK/KSB“, broj 15/12).
Pravna lica u kojima se proizvode, preraĊuju,
distribuiraju ili skladište zapaljive, eksplozivne i
ostale opasne materije, u kojima zbog toga postoji
povećana opasnost od poţara ili eksplozija, prema
propisu iz ĉlanka 29. stav 2. Zakona o zaštiti od
poţara i vatrogastvu („Sluţbene novine FBiH“,
broj 64/09, i „Sluţbene novine SBK/KSB“, broj
15/12) duţna su osnovati sopstvenu vatrogasnu
postrojbu ili osigurati zaštitu od poţara povećanjem
efikasnosti PVJ/PVP zakljuĉenjem posebnog
ugovora o sufinanciranju PVJ/PVP.
Kriterije za povećanje efikasnosti i naĉin
sufinanciranja PVJ/PVP na osnovu procjene
ugroţenosti tih pravnih lica donosi Općinsko vijeće
na prijedlog Sluţbe civilne zaštite.
V GAŠENJE POŢARA – VATROGASNE
INTERVENCIJE
Ĉlanak 21.
Svaki graĊanin koji primijeti poţar duţan je da ga
ugasi ako to moţe uĉiniti bez opasnosti za sebe i
druge.
Ukoliko graĊanin nije u mogućnosti da ugasi poţar,
duţan je da o poţaru odmah obavijesti najbliţu
vatrogasnu postrojbu ili operativni centar civilne
zaštite, odnosno policijsku postaju.
Pravna lica, organi uprave i druge institucije u
kojima doĊe do poţara ili kad saznaju za poţar,
duţna su pristupiti gašenju poţara i istovremeno o
tome odmah obavijestiti najbliţu vatrogasnu
postrojbu ili operativni centar civilne zaštite ili
policijsku postaju.
Pravna lica, organi uprave, druge institucije i
graĊani, duţni su, pod uslovima i na naĉin propisan
Zakonom i ovom Odlukom i drugim propisima,
uĉestvovati u pomaganju, gašenju poţara i
spašavanju ljudi i materijalnih dobara ugroţenih
poţarom i staviti na raspolaganje svoj alat,
prijevozna, tehniĉka i druga sredstva potrebna za
gašenje poţara i spašavanje ljudi i materijalnih
dobara ugroţenih poţarom, koje naredi nadleţni
stoţer civilne zaštite.
jedinicu ili na drugi naĉin osigurati zaštitu od
poţara ĉlan 88. Zakona o zaštiti od poţara i
vatrogastvu („Sluţbene novine FBiH“, broj 64/09, i
„Sluţbene novine SBK/KSB“, broj 15/12).
Pravna lica u kojima se proizvode, preraĊuju,
distribuiraju ili skladište zapaljive, eksplozivne i
ostale opasne materije, u kojima zbog toga postoji
povećana opasnost od poţara ili eksplozija, prema
propisu iz ĉlana 29. stav 2. Zakona o zaštiti od
poţara i vatrogastvu („Sluţbene novine FBiH“,
broj 64/09, i „Sluţbene novine SBK/KSB“, broj
15/12) duţna su osnovati sopstvenu vatrogasnu
jedinicu ili osigurati zaštitu od poţara povećanjem
efikasnosti PVJ/PVP zakljuĉenjem posebnog
ugovora o sufinansiranju PVJ/PVP.
Kriterije za povećanje efikasnosti i naĉin
sufinansiranja PVJ/PVP na osnovu procjene
ugroţenosti tih pravnih lica donosi Općinsko vijeće
na prijedlog Sluţbe civilne zaštite.
V GAŠENJE POŢARA – VATROGASNE
INTERVENCIJE
Ĉlan 21.
Svaki graĊanin koji primijeti poţar duţan je da ga
ugasi ako to moţe uĉiniti bez opasnosti za sebe i
druge.
Ukoliko graĊanin nije u mogućnosti da ugasi poţar,
duţan je da o poţaru odmah obavijesti najbliţu
vatrogasnu jedinicu ili operativni centar civilne
zaštite, odnosno policijsku stanicu.
Pravna lica, organi uprave i druge institucije u
kojima doĊe do poţara ili kad saznaju za poţar,
duţna su pristupiti gašenju poţara i istovremeno o
tome odmah obavijestiti najbliţu vatrogasnu
jedinicu ili operativni centar civilne zaštite ili
policijsku stanicu.
Pravna lica, organi uprave, druge institucije i
graĊani, duţni su, pod uslovima i na naĉin propisan
Zakonom i ovom Odlukom i drugim propisima,
uĉestvovati u pomaganju, gašenju poţara i
spašavanju ljudi i materijalnih dobara ugroţenih
poţarom i staviti na raspolaganje svoj alat,
prijevozna, tehniĉka i druga sredstva potrebna za
gašenje poţara i spašavanje ljudi i materijalnih
dobara ugroţenih poţarom, koje naredi nadleţni
štab/ civilne zaštite.
Službeni glasnik Općine Kiseljak Broj 3. 03.listopad/oktobar 2013. godina Godina XII
Općinsko vijeće Kiseljak Općinsko vijeće Kiseljak
106
Redoslijed angaţiranja snaga i sredstava za gašenje
poţara vrši se u tri faze:
u prvoj fazi, angaţuj se PVJ/PVP općine
Kiseljak, dobrovoljne vatrogasne
jedinice/postrojbe i vatrogasne
jedinice/postrojbe pravnih lica formirane u
Općini,
u drugoj fazi, vrši se angaţovanje snaga i
sredstava Civilne zaštite, odnosno zaštite i
spašavanja koje su formirane u Općini,
u trećoj fazi, angaţuju se snage i sredstva
pravnih lica, organa uprave i drugih
institucija i graĊana.
O angaţiranju snaga i sredstava u prvoj i
dijelu druge faze, iz stava 1. ovog ĉlana, odluĉuje
Pomoćnik općinskog naĉelnika za civilnu zaštitu.
U skladu sa procjenom situacije, u drugoj fazi vrši
se aktiviranje Općinskog štaba/stoţera civilne
zaštite, te isti preuzima sva ovlaštenja na
odluĉivanju, rukovoĊenju i upravljanju
aktivnostima na gašenju poţara i spašavanju
ugroţenih ljudi i materijalnih dobara.
Ĉlanak 22.
Općinski štab/stoţer civilne zaštite se aktivira kada
Pomoćnik općinskog naĉelnika za civilnu zaštitu
odn. zapovjednik/komadant PVJ/PVP, ocijeni da,
pored angaţiranih vatrogasnih jedinica/postrojba i
sluţbi zaštite i spašavanja, ima potrebe da se
angaţuju snage i sredstva pravnih lica, organa
uprave, drugih institucija i graĊana, ĉlan 94. stav 2.
Zakona o zaštiti od poţara i vatrogastvu („Sluţbene
novine Federacije Bosne i Hercegovine", broj:
64/09, i „Sluţbene novine SBK/KSB“, broj 15/12).
Općinski štab/stoţer civilne zaštite u rukovoĊenju
akcijama gašenja poţara ima ovlaštenja utvrĊena u
ĉlanu 95. Zakona o zaštiti od poţara i vatrogastvu
(„Sluţbene novine FBiH“, broj 64/09, i „Sluţbene
novine SBK/KSB“, broj 15/12 ).
Ukoliko snage i sredstva na nivou Općine nisu
dovoljne za okonĉanje vatrogasne intervencije
pomoć će zapovjednik/komandant Općinskog
štaba/stoţera civilne zaštite traţiti od Kantonalne
uprave civilne zaštite SBK/KSB u skladu sa ĉl. 96
Zakona o zaštiti od poţara i vatrogastvu („Sluţbene
novine FBiH“, broj 64/09, i „Sluţbene novine
Redoslijed angaţiranja snaga i sredstava za gašenje
poţara vrši se u tri faze:
u prvoj fazi, angaţuje se PVJ/PVP općine
Kiseljak, dobrovoljne vatrogasne
jedinice/postrojbe i vatrogasne
jedinice/postrojbe pravnih lica formirane u
Općini,
u drugoj fazi, vrši se angaţovanje snaga i
sredstava Civilne zaštite, odnosno zaštite i
spašavanja koje su formirane u Općini,
u trećoj fazi, angaţuju se snage i sredstva
pravnih lica, organa uprave i drugih
institucija i graĊana.
O angaţiranju snaga i sredstava u prvoj i
dijelu druge faze, iz stava 1. ovog ĉlana, odluĉuje
Pomoćnik općinskog naĉelnika za civilnu zaštitu.
U skladu sa procjenom situacije, u drugoj fazi vrši
se aktiviranje Općinskog štaba/stoţera civilne
zaštite, te isti preuzima sva ovlaštenja na
odluĉivanju, rukovoĊenju i upravljanju
aktivnostima na gašenju poţara i spašavanju
ugroţenih ljudi i materijalnih dobara.
Ĉlan 22.
Općinski štab/stoţer civilne zaštite se aktivira kada
Pomoćnik općinskog naĉelnika za civilnu zaštitu
odn. zapovjednik/komadant PVJ/PVP, ocijeni da,
pored angaţiranih vatrogasnih jedinica/postrojba i
sluţbi zaštite i spašavanja, ima potrebe da se
angaţuju snage i sredstva pravnih lica, organa
uprave, drugih institucija i graĊana, ĉlan 94. stav 2.
Zakona o zaštiti od poţara i vatrogastvu („Sluţbene
novine Federacije Bosne i Hercegovine", broj:
64/09, i „Sluţbene novine SBK/KSB“, broj 15/12).
Općinski štab/stoţer civilne zaštite u rukovoĊenju
akcijama gašenja poţara ima ovlaštenja utvrĊena u
ĉlanu 95. Zakona o zaštiti od poţara i vatrogastvu
(„Sluţbene novine FBiH“, broj 64/09, i „Sluţbene
novine SBK/KSB“, broj 15/12 ).
Ukoliko snage i sredstva na nivou Općine nisu
dovoljne za okonĉanje vatrogasne intervencije
pomoć će zapovjednik/komandant Općinskog
štaba/stoţera civilne zaštite traţiti od Kantonalne
uprave civilne zaštite SBK/KSB u skladu sa ĉl. 96
Zakona o zaštiti od poţara i vatrogastvu („Sluţbene
novine FBiH“, broj 64/09, i „Sluţbene novine
Službeni glasnik Općine Kiseljak Broj 3. 03.listopad/oktobar 2013. godina Godina XII
Općinsko vijeće Kiseljak Općinsko vijeće Kiseljak
107
SBK/KSB“, broj 15/12).
VI FINANCIRANJE ZAŠTITE OD POŢARA I
VATROGASTVA
Ĉlanak 23.
Finansijska sredstva za provoĊenje poslova i
zadataka iz oblasti zaštite od poţara i vatrogastva
na podruĉju općine Kiseljak, planiraju se i
osiguravaju u budţetu Općine, na prijedlog Sluţbe
civilne zaštite općine kao i iz drugih izvora.
Ĉlanak 24.
Potrebna financijska sredstva iz ĉlanka 23. ove
Odluke, planiraju se na osnovu poslova i zadataka
koji su za oblast zaštite od poţara i vatrogastva,
utvrĊeni u Programu rada Općinskog naĉelnika,
sluţbe civilne zaštite i drugih općinskih sluţbi za
upravu, te na osnovu poslova i zadataka utvrĊenih
u dokumentima iz ĉlana 4. stav 1. taĉka 1. i 3, ove
Odluke, koji predstavljaju osnovna dokumenta za
organizaciju i funkcionisanje zaštite od poţara i
vatrogastva na podruĉju Općine.
Ĉlanak 25.
Općinska sluţba nadleţna za proraĉun općine
Kiseljak, otvorit će poseban jedinstveni
transakcijski raĉun, za potrebe prikupljanja
sredstava posebne naknade, koja će izdvajati
društva za osiguranje i druga pravna lica koja se
bave osiguranjem imovine i koja vrše registraciju
vozila, kao i druga sredstva koja se obezbjeĊuju u
skladu sa Zakonom za financiranje vatrogasne
djelatnosti u općini Kiseljak.
VII PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Ĉlanak 26.
U cilju praćenja izvršenja Plana zaštite od poţara
općine Kiseljak, Općinsko vijeće svake godine, do
kraja veljaĉe, razmatra i ocjenjuje njegovu
realizaciju i vrši odgovarajuće izmjene sa
novonastalim promjenama, koje su vaţne za zaštitu
od poţara, kao što su urbanistiĉke i graĊevinske
promjene, kao i promjene namjene graĊevina i
sliĉno i utvrĊuje mjere za njegovu potpunu
realizaciju, a posebno mjere koje se odnose na
osiguravanje neophodnih financijskih sredstava za
realizaciju planiranih zadataka.
Ĉlanak 27.
Ovlašćuje se Općinski naĉelnik, da svojim
SBK/KSB“, broj 15/12).
VI FINANSIRANJE ZAŠTITE OD POŢARA I
VATROGASTVA
Ĉlan 23.
Finansijska sredstva za provoĊenje poslova i
zadataka iz oblasti zaštite od poţara i vatrogastva
na podruĉju općine Kiseljak, planiraju se i
osiguravaju u budţetu Općine, na prijedlog Sluţbe
civilne zaštite općine kao i iz drugih izvora.
Ĉlan 24.
Potrebna finansijska sredstva iz ĉlana 23. ove
Odluke, planiraju se na osnovu poslova i zadataka
koji su za oblast zaštite od poţara i vatrogastva,
utvrĊeni u Programu rada Općinskog naĉelnika,
sluţbe civilne zaštite i drugih općinskih sluţbi za
upravu, te na osnovu poslova i zadataka utvrĊenih
u dokumentima iz ĉlana 4. stav 1. taĉka 1. i 3, ove
Odluke, koji predstavljaju osnovna dokumenta za
organizaciju i funkcionisanje zaštite od poţara i
vatrogastva na podruĉju Općine.
Ĉlan 25.
Općinska sluţba nadleţna za budţet općine
Kiseljak, otvoriće poseban jedinstveni transakcijski
raĉun, za potrebe prikupljanja sredstava posebne
naknade, koja će izdvajati društva za osiguranje i
druga pravna lica koja se bave osiguranjem
imovine i koja vrše registraciju vozila, kao i druga
sredstva koja se obezbjeĊuju u skladu sa Zakonom
za finansiranje vatrogasne djelatnosti u općini
Kiseljak.
VII PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Ĉlan 26.
U cilju praćenja izvršenja Plana zaštite od poţara
općine Kiseljak, Općinsko vijeće svake godine, do
kraja februara, razmatra i ocjenjuje njegovu
realizaciju i vrši odgovarajuće izmjene sa
novonastalim promjenama, koje su vaţne za zaštitu
od poţara, kao što su urbanistiĉke i graĊevinske
promjene, kao i promjene namjene graĊevina i
sliĉno i utvrĊuje mjere za njegovu potpunu
realizaciju, a posebno mjere koje se odnose na
osiguravanje neophodnih finansijskih sredstava za
realizaciju planiranih zadataka.
Ĉlan 27.
Ovlašćuje se Općinski naĉelnik, da svojim
Službeni glasnik Općine Kiseljak Broj 3. 03.listopad/oktobar 2013. godina Godina XII
Općinsko vijeće Kiseljak Općinsko vijeće Kiseljak
108
posebnim odlukama uredi pitanja organizovanja,
planiranja i provoĊenja mjera zaštite od poţara na
otvorenim prostorima (šume, šumsko i
poljoprivredno zemljište, drugi prirodni resursi),
kao i druga pitanja iz ove oblasti, koja ovom
Odlukom nisu obuhvaćena.
Ĉlanak 28.
U sluĉaju postupanja protivno odredbama ove
Odluke, primjenit će se kaznene odredbe utvrĊene
Zakonom o zaštiti od poţara i vatrogastvu („Sl.
novine FBiH“, br. 64/09, i „Sl. novine SBK/KSB“,
br. 15/12).
Ĉlan 29.
Odluka stupa na snagu narednog dana od dana
donošenja, a objavit će se u „Sluţbenom glasniku
općine Kiseljak“ i na Oglasnoj ploĉi općine
Kiseljak.
PREDSJEDAVAJUĆI OPĆINSKOG VIJEĆA
KISELJAK
Prof. Benis Topalović
Broj:01/1-44-1475/13
Kiseljak 26. 06.2013.godine
Na temelju ĉlanka.13.Zakona o naĉelima lokalne
samouprave F BiH (“Sl.novine FBiH” br. 49/06),
ĉlanka.25.Statuta općine Kiseljak (“Sl.glasnik
općine Kiseljak br.3/09) , a na temelju ĉlanka 14.
Zakona o eksproprijaciji (“Sl. novine F BiH” br.
70/07, 36/10 i 25/12), te ĉlanka 200.Zakona o
upravnom postupku (“Sl.novine FBiH br.2/98 i
48/99), rješavajući po Zahtjevu za utvrĊivanje
javnog interesa i Dopuni zahtjeva Sluţbe za
gospodarstvo, urbanizam i prostorno planiranje
Općine Kiseljak , Općinsko vijeće Kiseljak na 7.
sjednici odrţanoj dana 26.06.2013. godine, d o n o
s i :
R J E Š E N J E
1.UtvrĊuje se da je od javnog interesa izgradnja
bunara na lokalitetu “Zeĉe polje” u mjestu Lug,
općina Kiseljak, u cilju izgradnje vodovoda za
općinu Kiseljak prema usvojenom projektu
izgradnje vodovoda za općinu Kiseljak, a prema
Elaboratu eksproprijacije , te da se moţe pristupiti
posebnim odlukama uredi pitanja organizovanja,
planiranja i provoĊenja mjera zaštite od poţara na
otvorenim prostorima (šume, šumsko i
poljoprivredno zemljište, drugi prirodni resursi),
kao i druga pitanja iz ove oblasti, koja ovom
Odlukom nisu obuhvaćena.
Ĉlan 28.
U sluĉaju postupanja protivno odredbama ove
Odluke, primjenit će se kaznene odredbe utvrĊene
Zakonom o zaštiti od poţara i vatrogastvu („Sl.
novine FBiH“, br. 64/09, i „Sl. novine SBK/KSB“,
br. 15/12).
Ĉlan 29.
Odluka stupa na snagu narednog dana od dana
donošenja, a objavit će se u „Sluţbenom glasniku
općine Kiseljak“ i na Oglasnoj ploĉi općine
Kiseljak.
PREDSJEDAVAJUĆI OPĆINSKOG VIJEĆA
KISELJAK
Prof. Benis Topalović
Broj:01/1-44-1475/13
Kiseljak 26. 06.2013.godine
Na temelju ĉlana.13.Zakona o naĉelima lokalne
samouprave F BiH (“Sl.novine FBiH” br. 49/06),
ĉlana.25.Statuta općine Kiseljak (“Sl.glasnik
općine Kiseljak br.3/09) , a na temelju ĉlana 14.
Zakona o eksproprijaciji (“Sl. novine F BiH” br.
70/07, 36/10 i 25/12), te ĉlana 200.Zakona o
upravnom postupku (“Sl.novine FBiH br.2/98 i
48/99), rješavajući po Zahtjevu za utvrĊivanje
javnog interesa i Dopuni zahtjeva Sluţbe za
gospodarstvo, urbanizam i prostorno planiranje
Općine Kiseljak , Općinsko vijeće Kiseljak na 7.
sjednici odrţanoj dana 26.06.2013. godine, d o n o
s i :
R J E Š E N J E
1.UtvrĊuje se da je od javnog interesa izgradnja
bunara na lokalitetu “Zeĉe polje” u mjestu Lug,
općina Kiseljak, u cilju izgradnje vodovoda za
općinu Kiseljak prema usvojenom projektu
izgradnje vodovoda za općinu Kiseljak, a prema
Elaboratu eksproprijacije , te da se moţe pristupiti
Službeni glasnik Općine Kiseljak Broj 3. 03.listopad/oktobar 2013. godina Godina XII
Općinsko vijeće Kiseljak Općinsko vijeće Kiseljak
109
potpunoj eksproprijaciji nepokretnosti kako slijedi:
- k.p.broj 1646 zv.”Gromile” , šuma 4.klase
površine 1718m2 i livada 2.klase površine 1432
m2, upisana u DN broj 580 K.O.Gromiljak , na
kojoj je katastarsko knjiţni vlasnik i posjednik
Junuzović (Ramiza) Mulija iz Kazagića, sa 1/1,
(novi premjer) , što po starom premjeru odgovara
dijelovima parcela oznaĉenih kao k.ĉ.broj 28 i
k.ĉ.53 K.O.Višnjica,
-k.p.broj 1820/2 zv.”Luka” , njiva 3.klase površine
3007 m2 i šuma 3.klase površine 605 m2,
upisana u DN broj 656 K.O.Gromiljak , na kojoj je
katastarsko knjiţni vlasnik i posjednik Šunjo
(Marka) Anto iz mjesta Lug sa 1/1, (novi premjer),
što po starom premjeru odgovara djelovima parcela
oznaĉenih kao k.ĉ.broj 1407/3 i k.ĉ. 1408/2
K.O.Šćitovo,
- suvlasniĉkom dijelu od 1/2 Šunjo (Marka) Ante
na parceli oznaĉenoj kao k.p. broj 1829/3,
nekategorisani put ukupne površine 182 m2,
upisana u DN broj 1060 K.O.Gromiljak.
UtvrĊuje se da je Općina Kiseljak korisnik
eksproprijacije zemljišta iz toĉke 1.ovog Rješenja.
Stupanjem na snagu ovog Rješenja, stavlja se van
snage Rješenje Općinskog vijeća Kiseljak broj
01/1-31-2024/12 od 27.08.2012.god.
O b r a z l o ţ e n j e
Sluţba za gospodarstvo, urbanizam i prostorno
planiranje Općine Kiseljak podnijela je Općinskom
vijeću Kiseljak, putem imovinsko-pravne Sluţbe
Zahtjev broj 05-31-665/12 od 24.07.2012. godine i
Dopunu zahtjeva broj 05-31- 665/12 od
30.07.2012.god., kojim traţi da se utvrdi javni
interes u svrhu realizacije projekta “Izgradnje
vodovoda za općinu Kiseljak” u koji ulazi i
izgradnja bunara na lokalitetu “Zeĉe polje” u
mjestu Lug, općina Kiseljak.
Sluţba je u postupku pribavila potrebnu
dokumentaciju, te pripremila Prijedlog Rješenja za
Općinsko vijeće.
Razmatrajući Prijedlog Rješenja, Općinsko vijeće
Kiseljak je na 30.sjednici odrţanoj dana
27.08.2012.god. donijelo Rješenje broj 01/1-31-
2024/12 od 27.08.2012.god.kojim je utvrdilo da je
potpunoj eksproprijaciji nepokretnosti kako slijedi:
- k.p.broj 1646 zv.”Gromile” , šuma 4.klase
površine 1718m2 i livada 2.klase površine 1432
m2, upisana u DN broj 580 K.O.Gromiljak , na
kojoj je katastarsko knjiţni vlasnik i posjednik
Junuzović (Ramiza) Mulija iz Kazagića, sa 1/1,
(novi premjer) , što po starom premjeru odgovara
dijelovima parcela oznaĉenih kao k.ĉ.broj 28 i
k.ĉ.53 K.O.Višnjica,
-k.p.broj 1820/2 zv.”Luka” , njiva 3.klase površine
3007 m2 i šuma 3.klase površine 605 m2,
upisana u DN broj 656 K.O.Gromiljak , na kojoj je
katastarsko knjiţni vlasnik i posjednik Šunjo
(Marka) Anto iz mjesta Lug sa 1/1, (novi premjer),
što po starom premjeru odgovara djelovima parcela
oznaĉenih kao k.ĉ.broj 1407/3 i k.ĉ. 1408/2
K.O.Šćitovo,
- suvlasniĉkom dijelu od 1/2 Šunjo (Marka) Ante
na parceli oznaĉenoj kao k.p. broj 1829/3,
nekategorisani put ukupne površine 182 m2,
upisana u DN broj 1060 K.O.Gromiljak.
UtvrĊuje se da je Općina Kiseljak korisnik
eksproprijacije zemljišta iz taĉke 1.ovog Rješenja.
Stupanjem na snagu ovog Rješenja, stavlja se van
snage Rješenje Općinskog vijeća Kiseljak broj
01/1-31-2024/12 od 27.08.2012.god.
O b r a z l o ţ e n j e
Sluţba za gospodarstvo, urbanizam i prostorno
planiranje Općine Kiseljak podnijela je Općinskom
vijeću Kiseljak, putem imovinsko-pravne Sluţbe
Zahtjev broj 05-31-665/12 od 24.07.2012. godine i
Dopunu zahtjeva broj 05-31- 665/12 od
30.07.2012.god., kojim traţi da se utvrdi javni
interes u svrhu realizacije projekta “Izgradnje
vodovoda za općinu Kiseljak” u koji ulazi i
izgradnja bunara na lokalitetu “Zeĉe polje” u
mjestu Lug, općina Kiseljak.
Sluţba je u postupku pribavila potrebnu
dokumentaciju, te pripremila Prijedlog Rješenja za
Općinsko vijeće.
Razmatrajući Prijedlog Rješenja, Općinsko vijeće
Kiseljak je na 30.sjednici odrţanoj dana
27.08.2012.god. donijelo Rješenje broj 01/1-31-
2024/12 od 27.08.2012.god.kojim je utvrdilo da je
Službeni glasnik Općine Kiseljak Broj 3. 03.listopad/oktobar 2013. godina Godina XII
Općinsko vijeće Kiseljak Općinsko vijeće Kiseljak
110
od javnog interesa izgradnja bunara na lokalitetu „
Zeĉe polje“ u mjestu Lug, općina Kiseljak, u cilju
izgradnje vodovoda za općinu Kiseljak prema
usvojenom projektu izgradnje vodovoda za općinu
Kiseljak, a prema Elaboratu eksproprijacije , te da
se moţe pristupiti potpunoj eksproprijaciji
nepokretnosti koje su pobrojane u Rješenju. Po
donesenom Rješenju, zatraţeno je od Odjela
katastra da izvrši cijepanje parcela za koje je
utvrĊen javni interes kako bi se mogao podnijeti
Prijedlog za potpunu eksproprijaciju. S obzirom da
Odjel katastra nije mogao izvršiti cijepanje parcela
zbog tehniĉkih problema, odluĉeno je da se
postupak eksproprijacije provede po novom
premjeru, odnosno da se stavi van snage Rješenje
kojim je utvrĊen javni interes po podatcima starog
premjera i da se pripremi Prijedlog rješenja za
Općinsko vijeće o utvrĊivanju javnog interesa po
podatcima novog premjera. Na temelju izloţenog
odluĉeno je kao u dispozitivu rješenja.
Pouka o pravnom lijeku: Protiv ovog rješenja ne
moţe se izjaviti ţalba, ali se moţe pokrenuti
upravni spor pred nadleţnim sudom.
PREDSJEDAVAJUĆI OPĆINSKOG VIJEĆA
KISELJAK
Prof. Benis Topalović
Broj: 01/1-31-528/13
Kiseljak, 26.06.2013. godine
Na temelju ĉlanka 45. Stavak 3. Zakona o
graĊevinskom zemljištu(„Sl.novine F BiH,“br.
67/05) i ĉlanka 25.Statuta općine Kiseljak („Sl.
Glasnik općine Kiseljak“,br.3/09), rješavajući po
zahtjevu Gerina Ibrahima iz Sarajeva, za davanje
suglasnosti za otuĊenje nedovršene zgrade, na
graĊevinskom zemljištu, Općinsko vijeće Kiseljak
na 7. sjednici, odrţanoj dana 26.06.2013. godine,
donosi:
R J E Š E N J E
1.DAJE SE SUGLASNOST Gerina Ibrahimu sinu
Nusreta iz Sarajeva, da moţe otuĊiti nedovršenu
zgradu, zajedno sa zemljištem pod zgradom i
zemljištem koje sluţi za reodovnu upotrebu zgrade,
od javnog interesa izgradnja bunara na lokalitetu „
Zeĉe polje“ u mjestu Lug, općina Kiseljak, u cilju
izgradnje vodovoda za općinu Kiseljak prema
usvojenom projektu izgradnje vodovoda za općinu
Kiseljak, a prema Elaboratu eksproprijacije , te da
se moţe pristupiti potpunoj eksproprijaciji
nepokretnosti koje su pobrojane u Rješenju. Po
donesenom Rješenju, zatraţeno je od Odjela
katastra da izvrši cijepanje parcela za koje je
utvrĊen javni interes kako bi se mogao podnijeti
Prijedlog za potpunu eksproprijaciju. S obzirom da
Odjel katastra nije mogao izvršiti cijepanje parcela
zbog tehniĉkih problema, odluĉeno je da se
postupak eksproprijacije provede po novom
premjeru, odnosno da se stavi van snage Rješenje
kojim je utvrĊen javni interes po podatcima starog
premjera i da se pripremi Prijedlog rješenja za
Općinsko vijeće o utvrĊivanju javnog interesa po
podatcima novog premjera. Na temelju izloţenog
odluĉeno je kao u dispozitivu rješenja.
Pouka o pravnom lijeku: Protiv ovog rješenja ne
moţe se izjaviti ţalba, ali se moţe pokrenuti
upravni spor pred nadleţnim sudom.
PREDSJEDAVAJUĆI OPĆINSKOG VIJEĆA
KISELJAK
Prof. Benis Topalović
Broj: 01/1-31-528/13
Kiseljak, 26.06.2013. godine
Na temelju ĉlana 45. Stava 3. Zakona o
graĊevinskom zemljištu(„Sl.novine F BiH,“br.
67/05) i ĉlana 25.Statuta općine Kiseljak („Sl.
Glasnik općine Kiseljak“,br.3/09), rješavajući po
zahtjevu Gerina Ibrahima iz Sarajeva, za davanje
saglasnosti za otuĊenje nedovršene zgrade, na
graĊevinskom zemljištu, Općinsko vijeće Kiseljak
na 7. sjednici, odrţanoj dana 26.06.2013. godine,
donosi:
R J E Š E N J E
1.DAJE SE SAGLASNOST Gerina Ibrahimu sinu
Nusreta iz Sarajeva, da moţe otuĊiti nedovršenu
zgradu, zajedno sa zemljištem pod zgradom i
zemljištem koje sluţi za reodovnu upotrebu zgrade,
Službeni glasnik Općine Kiseljak Broj 3. 03.listopad/oktobar 2013. godina Godina XII
Općinsko vijeće Kiseljak Općinsko vijeće Kiseljak
111
koja se nalazi na graĊevinskom zemljištu k.ĉ.broj
1519/14 zv.”šuma Gromiljka” u površini od 1090
m2, upisana u z.k.ul.broj 314 K.O.Brestovsko.
O b r a z l o ţ e n j e
Gerina Ibrahim podnijeo je Zahtjev Općinskom
vijeću Kiseljak, da mu se da suglasnost za otuĊenje
neovršene stambene zgrade ĉiju je izgradnju
zapoĉeo na graĊevinskom zemljištu koje je
njegovom ocu dodjeljeno radi graĊenja, rješenjem
broj Skupštine opštine Kiseljak broj 04/10-475-
21/74 od 26.02.1974.god. U zahtjevu je naveo da je
njegov otac umro, a zemljište je on naslijedio što se
vidi iz Rješenja o nasljeĊivanju broj 065-0-O-07-
000744 od 21.03.2007.god., te je istakao da nije
bio u mogućnosti nastaviti daljnju gradnju zapoĉete
zgrade iz razloga nedostatka financijskih sredstava,
te je iz tog razloga podnjeo navedeni zahtjev.
Nakon razmatranja podnijetog zahtjeva, Općinsko
vijeće Kiseljako dluĉilo je da je zahtjev osnovan,
i da podnositelju zahtjeva treba dati suglasnost za
otuĊenje nedovršene zgrade.
Na osnovu svega izloţenog odluĉeno je kao u
dispozitivu rješenja.
Ovo rješenje nema karakter upravnog akta i protiv
njega se ne moţe izjaviti ţalba niti pokrenuti
upravni spor.
PREDSJEDAVAJUĆI OPĆINSKOG VIJEĆA
KISELJAK
Prof. Benis Topalović
Broj:01/1-31-529/13
Kiseljak,26.06.2013. godine
Na temelju ĉlanka 13. Zakona o naĉelima lokalne
samouprave ( sl. novine FBiH br. 49/06), ĉlanka
25. Statuta Općine Kiseljak (sl.glasnik općine
Kiseljak br. 3/09)i ĉllanka 95 . Poslovnika o radu
Općinskog vijeća Kiseljak („Sl.glasnik općine
Kiseljak br. 3/09), Općinsko vijeće Kiseljak , na 7.
sjednici od 26. 06. 2013.godine donosi
ODLUKU
o raspodjeli sredstava tekućih transfera za
koja se nalazi na graĊevinskom zemljištu k.ĉ.broj
1519/14 zv.”šuma Gromiljka” u površini od 1090
m2, upisana u z.k.ul.broj 314 K.O.Brestovsko.
O b r a z l o ţ e n j e
Gerina Ibrahim podnijeo je Zahtjev Općinskom
vijeću Kiseljak, da mu se da suglasnost za otuĊenje
neovršene stambene zgrade ĉiju je izgradnju
zapoĉeo na graĊevinskom zemljištu koje je
njegovom ocu dodjeljeno radi graĊenja, rješenjem
broj Skupštine opštine Kiseljak broj 04/10-475-
21/74 od 26.02.1974.god. U zahtjevu je naveo da je
njegov otac umro, a zemljište je on naslijedio što se
vidi iz Rješenja o nasljeĊivanju broj 065-0-O-07-
000744 od 21.03.2007.god., te je istakao da nije
bio u mogućnosti nastaviti daljnju gradnju zapoĉete
zgrade iz razloga nedostatka financijskih sredstava,
te je iz tog razloga podnjeo navedeni zahtjev.
Nakon razmatranja podnijetog zahtjeva, Općinsko
vijeće Kiseljako dluĉilo je da je zahtjev osnovan,
i da podnositelju zahtjeva treba dati suglasnost za
otuĊenje nedovršene zgrade.
Na osnovu svega izloţenog odluĉeno je kao u
dispozitivu rješenja.
Ovo rješenje nema karakter upravnog akta i protiv
njega se ne moţe izjaviti ţalba niti pokrenuti
upravni spor.
PREDSJEDAVAJUĆI OPĆINSKOG VIJEĆA
KISELJAK
Prof. Benis Topalović
Broj:01/1-31-529/13
Kiseljak,26.06.2013. godine
Na temelju ĉlana 13. Zakona o naĉelima lokalne
samouprave ( sl. novine FBiH br. 49/06), ĉlana 25.
Statuta Općine Kiseljak (sl.glasnik općine Kiseljak
br. 3/09)i ĉlana 95 . Poslovnika o radu Općinskog
vijeća Kiseljak („Sl.glasnik općine Kiseljak br.
3/09), Općinsko vijeće Kiseljak , na 7. sjednici od
26. 06. 2013.godine donosi
ODLUKU
o raspodjeli sredstava tekućih transfera za
Službeni glasnik Općine Kiseljak Broj 3. 03.listopad/oktobar 2013. godina Godina XII
Općinsko vijeće Kiseljak Općinsko vijeće Kiseljak
112
2013.godinu
Ĉlanak 1.
Ukupno utvrĊeni transferi u proraĉunu za 2013.
godinu u iznosu od 1.429.250,00 KM rasporeĊuju
se u posebnom dijelu proraĉuna, kako slijedi:
OPĆINSKO VIJEĆE 399.900,00 KM
TRANŠE KLUBOVIMA POLITIĈKIH
STRANAKA U OPĆINSKOM VIJEĆU
120.000,00 KM
Klub HDZ-a KISELJAK - 48.469,56 KM
Klub SDA-a KISELJAK - 16.747,92 KM
Klub SDP-a KISELJAK - 10.173,96 KM
Klub SBB KISELJAK - 10.173,96 KM
Klub HSS-NHI KISELJAK - 6.886,92 KM
Klub SZBIH-a KISELJAK - 6.886,92 KM
Klub HSP KISELJAK - 6.886,92 KM
Klub HDZ 1990 KISELJAK - 6.886,92 KM
Klub NSRZB - 6.886,92 KM
NAKNADE Vijećnika – paušali 85.500,00
KM
NAKNADE PRESJEDAVAJUĆEG I
ZAMJENIKA OPĆINSKOG VIJEĆA 25.000,00
KM
NAKNADE VIJEĆNIKA (dnevnice,troškovi rada)
17.500,00 KM
SUBVENCIJE KOMUNALNIM PODUZEĆIMA
70.000,00 KM
URED NAĈELNIKA 173.250,00 KM
ISPLATE STIPENDIJA 15.000,00 KM
DAN OPĆINE 10.000,00 KM
TRANSFER ZA VJERSKE INSTITUCIJE
16.000,00 KM
Od ĉega;
-katoliĉka crkva 8.000,00 KM
-medţlis islamske zajednice 5.000,00 KM
-pravoslavna crkva 3.000,00 KM
TRANSFER UDRUGAMA (od ĉega)
25.000,00 KM
-Udruga hrvatskih politiĉkih zatvorenika
2.000,00 KM
-Hrvatska udruga logoraša domovinskog rata
950,00 KM
-Udruga nositelja ratnih odliĉja HVO-a Kiseljak
950,00 KM
2013.godinu
Ĉlan 1.
Ukupno utvrĊeni transferi u budţetu za 2013.
godinu u iznosu od 1.429.250,00 KM rasporeĊuju
se u posebnom dijelu budţeta, kako slijedi:
OPĆINSKO VIJEĆE 399.900,00 KM
TRANŠE KLUBOVIMA POLITIĈKIH
STRANAKA U OPĆINSKOM VIJEĆU
120.000,00 KM
Klub HDZ-a KISELJAK - 48.469,56 KM
Klub SDA-a KISELJAK - 16.747,92 KM
Klub SDP-a KISELJAK - 10.173,96 KM
Klub SBB KISELJAK - 10.173,96 KM
Klub HSS-NHI KISELJAK - 6.886,92 KM
Klub SZBIH-a KISELJAK - 6.886,92 KM
Klub HSP KISELJAK - 6.886,92 KM
Klub HDZ 1990 KISELJAK - 6.886,92 KM
Klub NSRZB - 6.886,92 KM
NAKNADE Vijećnika – paušali 85.500,00
KM
NAKNADE PRESJEDAVAJUĆEG I
ZAMJENIKA OPĆINSKOG VIJEĆA 25.000,00
KM
NAKNADE VIJEĆNIKA (dnevnice,troškovi rada)
17.500,00 KM
SUBVENCIJE KOMUNALNIM PODUZEĆIMA
70.000,00 KM
URED NAĈELNIKA 173.250,00 KM
ISPLATE STIPENDIJA 15.000,00 KM
DAN OPĆINE 10.000,00 KM
TRANSFER ZA VJERSKE INSTITUCIJE
16.000,00 KM
Od ĉega;
-katoliĉka crkva 8.000,00 KM
-medţlis islamske zajednice 5.000,00 KM
-pravoslavna crkva 3.000,00 KM
TRANSFER UDRUGAMA (od ĉega)
25.000,00 KM
-Udruga hrvatskih politiĉkih zatvorenika
2.000,00 KM
-Hrvatska udruga logoraša domovinskog rata
950,00 KM
-Udruga nositelja ratnih odliĉja HVO-a Kiseljak
950,00 KM
Službeni glasnik Općine Kiseljak Broj 3. 03.listopad/oktobar 2013. godina Godina XII
Općinsko vijeće Kiseljak Općinsko vijeće Kiseljak
113
-Udruga specijalne policije iz domovinskog rata
„Munje“ 1.600,00 KM
-Udruga hrvatskih vojnih invalida domovinskog
rata HVO HB Kiseljak 3.350,00 KM
-Udruga obitelji poginulih i nestalih hrvatskih
branitelja općine Kiseljak 3.350,00 KM
-Udruga dragovoljaca i veterana domovinskog rata
3.800,00 KM
-Ratni vojni invalidi 1.600,00 KM
-Organizacija porodica šehida i poginulih boraca
Kiseljak 1.600,00 KM
-Udruţenje logoraša 1.600,00 KM
-Patriotska liga 1.600,00 KM
-Udruţenje„Branilaca BiH općine Kiseljak“
1.600,00 KM
TRANSFER ZA ĈLANARINU SAVEZU
OPĆINA I GRADOVA 2.250,00 KM
IZVRŠENJE SUDSKIH PRESUDA 105.000,00
KM
SLUŢBA ZA OPĆU UPRAVU I DRUŠTVENE
DJELATNOSTI 868.000,00 KM
GRANTOVI ZA MZ-ove 10.000,00 KM
TRANSFER ZA KULTURU (po projektima
društava) 20.000,00 KM
TRANSFER ZA IZBORNO POVJERENSTVO
5.000,00 KM
GRANTOVI POJEDINCIMA 650.000,00
KM
-socijalna skrb iz općinskog proraĉuna 50.000,00
KM
-socijalna skrb iz ţupanijskog proraĉuna
550.000,00 KM
-socijalna skrb iz prihoda fiziĉkih lica
50.000,00 KM
TRANSFERNEPROFITNIM
ORGANIZACIJAMA 88.500,00 KM
OPĆINSKO JAVNO PRAVOBRANITELJSTVO
2.000,00 KM
TRANSFER ZA ŠPORT (od ĉega);
50.000,00 KM
-NK „Kiseljak“ 25.860,00 KM
-NK „Brnjaci“ 1.730,00 KM
-NK „Bilalovac“ 3.450,00 KM
-KK „Kiseljak“ 5.750,00 KM
-RK „Kiseljak“ 4.600,00 KM
-Udruga specijalne policije iz domovinskog rata
„Munje“ 1.600,00 KM
-Udruga hrvatskih vojnih invalida domovinskog
rata HVO HB Kiseljak 3.350,00 KM
-Udruga obitelji poginulih i nestalih hrvatskih
branitelja općine Kiseljak 3.350,00 KM
-Udruga dragovoljaca i veterana domovinskog rata
3.800,00 KM
-Ratni vojni invalidi 1.600,00 KM
-Organizacija porodica šehida i poginulih boraca
Kiseljak 1.600,00 KM
-Udruţenje logoraša 1.600,00 KM
-Patriotska liga 1.600,00 KM
-Udruţenje„Branilaca BiH općine Kiseljak“
1.600,00 KM
TRANSFER ZA ĈLANARINU SAVEZU
OPĆINA I GRADOVA 2.250,00 KM
IZVRŠENJE SUDSKIH PRESUDA 105.000,00
KM
SLUŢBA ZA OPĆU UPRAVU I DRUŠTVENE
DJELATNOSTI 868.000,00 KM
GRANTOVI ZA MZ-ove 10.000,00 KM
TRANSFER ZA KULTURU (po projektima
društava) 20.000,00 KM
TRANSFER ZA IZBORNO POVJERENSTVO
5.000,00 KM
GRANTOVI POJEDINCIMA 650.000,00
KM
-socijalna skrb iz općinskog proraĉuna 50.000,00
KM
-socijalna skrb iz ţupanijskog proraĉuna
550.000,00 KM
-socijalna skrb iz prihoda fiziĉkih lica
50.000,00 KM
TRANSFERNEPROFITNIM
ORGANIZACIJAMA 88.500,00 KM
OPĆINSKO JAVNO PRAVOBRANITELJSTVO
2.000,00 KM
TRANSFER ZA SPORT (od ĉega);
50.000,00 KM
-NK „Kiseljak“ 25.860,00 KM
-NK „Brnjaci“ 1.730,00 KM
-NK „Bilalovac“ 3.450,00 KM
-KK „Kiseljak“ 5.750,00 KM
-RK „Kiseljak“ 4.600,00 KM
Službeni glasnik Općine Kiseljak Broj 3. 03.listopad/oktobar 2013. godina Godina XII
Općinsko vijeće Kiseljak Općinsko vijeće Kiseljak
114
-Hrvatski ţenski rukometni klub Kiseljak
1.730,00 KM
-Tea Kwon Do klub - 2.870,00 KM
-Karate klub „Fudoshin“ - 1.140,00 KM
-Karate klub „Đerzelez“ - 1.140,00 KM
-Udruga športskih ribolovaca Kiseljak - 1.730,00
KM
TRANSFER ZA NARODNO SVEUĈILIŠTE
20.000,00 KM
TRANSFER ZA OBNOVU KULTURNOG I
GRADSKOG NASLJEĐA 10.000,00
KM
TRANSFER ZA CRVENI KRIŢ 5.000,00
KM OSTALI TRANSFERI NEPROFITNIM
ORGANIZACIJAMA 1.500,00
KM SUBVENCIJE JAVNIM PODUZEĆIMA I
USTANOVAMA 79.500,00 KM
SUBVENCIJE DJEĈJIM VRTIĆIMA 10.000,00
KM SUBVENCIJE ZA RAD JU „‟DUGA‟‟
9.500,00 KM SUBVENCIJE ZA ŠKOLE - 30.000,00 KM
SUBVENCIJE ZA DVORANU SŠC KISELJAK-
10.000,00 KM SUBVENCIJE ZA SVEUĈILIŠTE U MOSTARU
5.000,00 KM
SLUŢBA ZA CIVILNU ZAŠTITU
70.000,00 KM
Grantovi Pojedincima - 95.000,00 KM
Transfer za obnovu i povratak - 10.000,00 KM
Transfer za potrebe CK - 30.000,00 KM
Transfer za elementarne nepogode -10.000,00 KM
Transfer za PVP - 20.000,00 KM
Ĉlanak.2
Odluka se primjenjuje za period od 01.01.2013. do
31.12.2013.godine i ista će se objaviti u sluţbenom
glasniku Općine Kiseljak.
-Hrvatski ţenski rukometni klub Kiseljak
1.730,00 KM
-Tea Kwon Do klub - 2.870,00 KM
-Karate klub „Fudoshin“ - 1.140,00 KM
-Karate klub „Đerzelez“ - 1.140,00 KM
-Udruga sportskih ribolovaca Kiseljak - 1.730,00
KM
TRANSFER ZA NARODNO SVEUĈILIŠTE
20.000,00 KM
TRANSFER ZA OBNOVU KULTURNOG I
GRADSKOG NASLJEĐA 10.000,00
KM
TRANSFER ZA CRVENI KRIŢ 5.000,00
KM OSTALI TRANSFERI NEPROFITNIM
ORGANIZACIJAMA 1.500,00
KM SUBVENCIJE JAVNIM PODUZEĆIMA I
USTANOVAMA 79.500,00 KM
SUBVENCIJE DJEĈJIM VRTIĆIMA 10.000,00
KM SUBVENCIJE ZA RAD JU „‟DUGA‟‟
9.500,00 KM SUBVENCIJE ZA ŠKOLE - 30.000,00 KM
SUBVENCIJE ZA DVORANU SŠC KISELJAK-
10.000,00 KM SUBVENCIJE ZA SVEUĈILIŠTE U MOSTARU
5.000,00 KM
SLUŢBA ZA CIVILNU ZAŠTITU
70.000,00 KM
Grantovi Pojedincima - 95.000,00 KM
Transfer za obnovu i povratak - 10.000,00 KM
Transfer za potrebe CK - 30.000,00 KM
Transfer za elementarne nepogode -10.000,00 KM
Transfer za PVP - 20.000,00 KM
Ĉlan.2
Odluka se primjenjuje za period od 01.01.2013. do
31.12.2013.godine i ista će se objaviti u sluţbenom
glasniku Općine Kiseljak.
Službeni glasnik Općine Kiseljak Broj 3. 03.listopad/oktobar 2013. godina Godina XII
Općinsko vijeće Kiseljak Općinsko vijeće Kiseljak
115
PREDSJEDAVAJUĆI OPĆINSKOG VIJEĆA
KISELJAK
Prof. Benis Topalović
Broj :01/1-14-1476/13
Kiseljak 26.06.2013.godine
Na temelju ĉlanka 13. Zakona o naĉelima lokalne
samouprave (Sl. Novine F BiH“, broj : 49/06),
ĉlanka 25 Statuta općine Kiseljak („ Sl. Glasnik
općine Kiseljak“, broj:03/09),) i ĉlanka 11. Statuta
Javnog Poduzeća „Vodovod i kanalizacija“ d.
o.o.Kiseljak („Sl. Glasnik općine Kiseljak“, broj
:04/11), Općinsko vijeće Kiseljak, u funkciji, i sa
ovlastima Skupštine J. P. „Vodovod i kanalizacija“
d. o. o. Kiseljak, na 7.sjednici odrţanoj dana
26.06. 2013. godine, d o n o s i :
O D L U K U
O UTVRĐIVANJU CIJENA ZA OSNOVNE
DJELATNOSTI JAVNOG PODUZEĆA „
VODOVOD I KANALIZACIJA“ D. O. O.
KISELJAK
Ĉlanak 1.
Ovom Odlukom utvrĊuje se Cjenik komunalnih
usluga Javnog poduzeća “Vodovod i kanalizacija“
d. o. o. Kiseljak.
Ĉlanak 2.
Cjenik komunalnih usluga Javnog poduzeća
„Vodovod i kanalizacija“ d. o. o. Kiseljak, sastavni
je dio ove Odluke.
Ĉlanak 3.
Ova Odluka stupa na snagu narednog dana od dana
donošenja, a ista će se objaviti na oglasnoj ploĉi
općine Kiseljak i u „Sluţbenom glasniku općine
Kiseljak“.
PREDSJEDAVAJUĆI OPĆINSKOG VIJEĆA
KISELJAK
Prof. Benis Topalović
Broj:01/1- 14-1476 /13
Kiseljak,26 .06. 2013 god.
PREDSJEDAVAJUĆI OPĆINSKOG VIJEĆA
KISELJAK
Prof. Benis Topalović
Broj :01/1-14-1476/13
Kiseljak 26.06.2013.godine
Na temelju ĉlana 13. Zakona o naĉelima lokalne
samouprave (Sl. Novine F BiH“, broj : 49/06),
ĉlana 25 Statuta općine Kiseljak („ Sl. Glasnik
općine Kiseljak“, broj:03/09),) i ĉlana 11. Statuta
Javnog Poduzeća „Vodovod i kanalizacija“ d.
o.o.Kiseljak („Sl. Glasnik općine Kiseljak“, broj
:04/11), Općinsko vijeće Kiseljak, u funkciji, i sa
ovlastima Skupštine J. P. „Vodovod i kanalizacija“
d. o. o. Kiseljak, na 7.sjednici odrţanoj dana
26.06. 2013. godine, d o n o s i :
O D L U K U
O UTVRĐIVANJU CIJENA ZA OSNOVNE
DJELATNOSTI JAVNOG PODUZEĆA „
VODOVOD I KANALIZACIJA“ D. O. O.
KISELJAK
Ĉlan 1.
Ovom Odlukom utvrĊuje se Cjenik komunalnih
usluga Javnog poduzeća “Vodovod i kanalizacija“
d. o. o. Kiseljak.
Ĉlan 2.
Cjenik komunalnih usluga Javnog poduzeća
„Vodovod i kanalizacija“ d. o. o. Kiseljak, sastavni
je dio ove Odluke.
Ĉlan 3.
Ova Odluka stupa na snagu narednog dana od dana
donošenja, a ista će se objaviti na oglasnoj ploĉi
općine Kiseljak i u „Sluţbenom glasniku općine
Kiseljak“.
PREDSJEDAVAJUĆI OPĆINSKOG VIJEĆA
KISELJAK
Prof. Benis Topalović
Broj:01/1- 14-1476 /13
Kiseljak,26 .06. 2013 god.
Službeni glasnik Općine Kiseljak Broj 3. 03.listopad/oktobar 2013. godina Godina XII
Općinsko vijeće Kiseljak Općinsko vijeće Kiseljak
116
Na temelju ĉlanka 13. Zakona o naĉelima lokalne
samouprave („Sl. Novine FBiH,“broj49/06)ĉlanka
25.Statuta općine Kiseljak („Sl. glasnik općine
Kiseljak“,br.3/09), Općinsko vijeće Kiseljak, u
funkciji Skupštine J. P.“Vodovod i kanalizacija“
Kiseljak, na 7. sjednici odrţanoj dana 26.06.2013.
godine donosi:
PRAVILNIK O OPĆIM UVJETIMA
ISPORUKE
komunalne usluge sakupljanja i odvoza
komunalnog otpada
I. OPĆE ODREDBE
Ĉlanak 1.
Ovim Pravilnikom o općim uvjetima isporuke
komunalne usluge sakupljanja i odvoza
komunalnog otpada (u daljnjem tekstu: Pravilnik)
odreĊuje se meĊusobni odnos izmeĊu isporuĉitelja
usluge i korisnika usluge na podruĉju Općine
Kiseljak,te drugim dijelovima Općine u kojima
isporuĉitelj obavlja navedenu komunalnu uslugu.
Ĉlanak 2.
Isporuĉitelj komunalne usluge je Javno Poduzeće
“Vodovod i kanalizacija d.o.o.Kiseljak (u daljnjem
tekstu: isporuĉitelj usluge).
Korisnici komunalne usluge su pravne i fiziĉke
osobe koje su vlasnici ili korisnici nekretnina na
podruĉju na kojem isporuĉitelj obavlja uslugu (u
daljnjem tekstu: korisnik usluge).
Komunalna usluga je sakupljanje i odvoz
komunalnog otpada.
Komunalni otpad je otpad iz kućanstva, te otpad iz
proizvodne i/ili usluţne djelatnosti ako je po
svojstvima i sastavu sliĉan otpadu iz kućanstva, a
sve sukladno odredbama Zakona o otpadu.
II. ISPORUKA KOMUNALNE USLUGE
Ĉlanak 3.
Korisnik usluge obvezan je koristiti usluge
isporuĉitelja usluge na naĉin i pod uvjetima
odreĊenim ovim Pravilnikom.
Korisnik usluge duţan je podnijeti obavijest
isporuĉitelju usluge o poĉetku korištenja
komunalne usluge, kao i dati toĉne i potpune
podatke potrebne za obraĉun raĉuna za korištenje
usluge.
Isporuĉitelj i korisnik usluge zakljuĉit će Ugovor o
Na temelju ĉlana 13. Zakona o naĉelima lokalne
samouprave („Sl. Novine FBiH,“broj49/06)ĉlana
25.Statuta općine Kiseljak („Sl. glasnik općine
Kiseljak“,br.3/09), Općinsko vijeće Kiseljak, u
funkciji Skupštine J. P.“Vodovod i kanalizacija“
Kiseljak, na 7. sjednici odrţanoj dana 26.06.2013.
godine donosi:
PRAVILNIK O OPĆIM UVJETIMA
ISPORUKE
komunalne usluge skupljanja i odvoza
komunalnog otpada
I. OPĆE ODREDBE
Ĉlan 1.
Ovim Pravilnikom o općim uvjetima isporuke
komunalne usluge skupljanja i odvoza komunalnog
otpada (u daljnjem tekstu: Pravilnik) odreĊuje se
meĊusobni odnos izmeĊu isporuĉitelja usluge i
korisnika usluge na podruĉju Općine Kiseljak,te
drugim dijelovima Općine u kojima isporuĉitelj
obavlja navedenu komunalnu uslugu.
Ĉlan 2.
Isporuĉitelj komunalne usluge je Javno Poduzeće
“Vodovod i kanalizacija d.o.o.Kiseljak (u daljnjem
tekstu: isporuĉitelj usluge).
Korisnici komunalne usluge su pravne i fiziĉke
osobe koje su vlasnici ili korisnici nekretnina na
podruĉju na kojem isporuĉitelj obavlja uslugu (u
daljnjem tekstu: korisnik usluge).
Komunalna usluga je skupljanje i odvoz
komunalnog otpada.
Komunalni otpad je otpad iz kućanstva, te otpad iz
proizvodne i/ili usluţne djelatnosti ako je po
svojstvima i sastavu sliĉan otpadu iz kućanstva, a
sve u sukladnu odredbama Zakona o otpadu.
II. ISPORUKA KOMUNALNE USLUGE
Ĉlan 3.
Korisnik usluge obvezan je koristiti usluge
isporuĉitelja usluge na naĉin i pod uvjetima
odreĊenim ovim Pravilnikom.
Korisnik usluge duţan je podnijeti obavijest
isporuĉitelju usluge o poĉetku korištenja
komunalne usluge, kao i dati toĉne i potpune
podatke potrebne za obraĉun raĉuna za korištenje
usluge.
Isporuĉitelj i korisnik usluge zakljuĉit će Ugovor o
Službeni glasnik Općine Kiseljak Broj 3. 03.listopad/oktobar 2013. godina Godina XII
Općinsko vijeće Kiseljak Općinsko vijeće Kiseljak
117
korištenju komunalne usluge (Ugovor o
pristupanju), kojim korisnik prihvaća u svemu ovaj
Pravilnik.
Smatra se kako je Ugovor o korištenju komunalne
usluge zakljuĉen i u sluĉajevima kada korisnik
usluge nije podnio obavijest sukladno stavku 2.
ovog ĉlanka, ali koristi komunalnu uslugu.
Ĉlanak 4.
Smatra se kako je Ugovor o korištenju komunalne
usluge zakljuĉen na neodreĊeno vrijeme.
Korisnik usluge duţan je u roku od 30 (trideset)
dana obavijestiti isporuĉitelja usluge o poĉetku i
prestanku potrebe za pruţanjem usluge, a naroĉito
ako je do poĉetka ili prestanka potrebe za
pruţanjem usluge došlo zbog promjene vlasnika ili
korisnika stambenog ili poslovnog prostora,
prestanka korištenja poslovnog prostora i sl.
Korisnik usluge duţan je u roku od 30 (trideset)
dana obavijestiti isporuĉitelja o svim promjenama
vezanim uz matiĉne podatke korisnika, a posebno o
promjeni naziva, promjeni adrese na koju se šalju
raĉuni, promjeni namjene prostora ili djelatnosti, te
svim drugim relevantnim promjenama koje utjeĉu
na meĊusobne odnose izmeĊu isporuĉitelja i
korisnika usluge.
Korisnik usluge ne moţe otkazati Ugovor o
korištenju komunalne usluge u sluĉaju kada nije
osigurao obavljanje usluge sukladno Zakonu o
komunalnom gospodarstvu, Zakonu o otpadu te
drugim propisima koji ureĊuju ovo podruĉje.
Sve navedeno korisnik usluge je duţan dokazati
odgovarajućom ispravom, ugovorom o
kupoprodaji, izvatkom iz obrtnog registra itd.
III. UVJETI ISPORUKE KOMUNALNE
USLUGE
Ĉlanak 5.
Isporuĉitelj usluge obavlja uslugu sukladno
odredbama Odluke o komunalnom redu Općine
Kiseljak, u kojoj isporuĉitelj obavlja uslugu te
Planu odvoza kojeg donosi isporuĉitelj usluge i
objavljuje na Internet stranici. Isporuĉitelj usluge
upoznat će korisnika s Planom odvoza prilikom
sklapanja ugovora o isporuci komunalnih usluga, te
će o svim eventualnim promjenama isti biti
upoznati preko sredstva javnog priopćavanja ili na
korištenju komunalne usluge (Ugovor o
pristupanju), kojim korisnik prihvaća u svemu ovaj
Pravilnik.
Smatra se da je Ugovor o korištenju komunalne
usluge zakljuĉen i u sluĉajevima kada korisnik
usluge nije podnio obavijest sukladno stavu 2. ovog
ĉlanka, ali koristi komunalnu uslugu.
Ĉlan 4.
Smatra se da je Ugovor o korištenju komunalne
usluge zakljuĉen na neodreĊeno vrijeme.
Korisnik usluge duţan je u roku od 30 (trideset)
dana obavijestiti isporuĉitelja usluge o poĉetku i
prestanku potrebe za pruţanjem usluge, a naroĉito
ako je do poĉetka ili prestanka potrebe za
pruţanjem usluge došlo zbog promjene vlasnika ili
korisnika stambenog ili poslovnog prostora,
prestanka korištenja poslovnog prostora i sl.
Korisnik usluge duţan je u roku od 30 (trideset)
dana obavijestiti isporuĉitelja o svim promjenama
vezanim uz matiĉne podatke korisnika, a posebno o
promjeni naziva, promjeni adrese na koju se šalju
raĉuni, promjeni namjene prostora ili djelatnosti, te
svim drugim relevantnim promjenama koje utjeĉu
na meĊusobne odnose izmeĊu isporuĉitelja i
korisnika usluge.
Korisnik usluge ne moţe otkazati Ugovor o
korištenju komunalne usluge u sluĉaju kada nije
osigurao obavljanje usluge sukladno Zakonu o
komunalnom gospodarstvu, Zakonu o otpadu te
drugim propisima koji ureĊuju ovo podruĉje.
Sve navedeno korisnik usluge je duţan dokazati
odgovarajućom ispravom, ugovorom o
kupoprodaji, izvatkom iz obrtnog registra itd.
III. UVJETI ISPORUKE KOMUNALNE
USLUGE
Ĉlan 5.
Isporuĉitelj usluge obavlja uslugu sukladno
odredbama Odluke o komunalnom redu Općine
Kiseljak, u kojoj isporuĉitelj obavlja uslugu te
Planu odvoza kojeg donosi isporuĉitelj usluge i
objavljuje na Internet stranici. Isporuĉitelj usluge
upoznat će korisnika s Planom odvoza prilikom
sklapanja ugovora o isporuci komunalnih usluga, te
će o svim eventualnim promjenama isti biti
upoznati preko sredstva javnog priopćavanja ili na
Službeni glasnik Općine Kiseljak Broj 3. 03.listopad/oktobar 2013. godina Godina XII
Općinsko vijeće Kiseljak Općinsko vijeće Kiseljak
118
Internet stranicama isporuĉitelja usluge.
Ĉlanak 6.
Isporuĉitelj usluge odvozi komunalni otpad
praţnjenjem posuda za otpad, u skladu s
odredbama ovog Pravilnika.
Broj i vrstu posuda za otpad odreĊuje isporuĉitelj
usluge sukladno uvjetima i mogućnosti odvoza i to:
za domaćinstva u obiteljskim kućama
posude zapremine od 80 l, 120 l,140 l;
za domaćinstva u graĊevinama kolektivnog
stanovanja posude zapremine 240 l i 1100 l;
za domaćinstva u prigradskim i seoskim
naseljima gdje skupljanje i odvoz otpada
nije moguće zbog neureĊenih cesta
postavlja se zajedniĉka posuda zapremine
1100 l;
za korisnike poslovnog prostora odreĊuju
se, s obzirom na veliĉinu poslovnog
prostora, vrstu djelatnosti i broju
zaposlenih, posude zapremine 80 l,120
l,240l i1100 l.
Ĉlanak 7.
Odvoz otpada isporuĉitelj usluge obavlja redovito i
to: posude zapremine 80 l,120 l,140 l,240 l, odvoze
se jedanput tjedno, 240 l i 1100 l minimalno dva
puta tjedno,a posude koje se nalaze kod poslovnih
prostora prazne se po pozivu korisnika usluge ili
ugovorene koliĉine.
Ĉlanak 8.
Posude, koje koriste individualni proizvoĊaĉi
otpada iz domaćinstva i proizvoĊaĉi otpada iz
poslovnih prostora, ne smiju se drţati na javnim
površinama, osim u vrijeme predviĊeno za njihovo
praţnjenje. Izuzetak predstavljaju kiosci kojima
isporuĉitelj usluge osigurava posude koje se
uklapaju u okoliš. Smještaj posuda za sakupljanje
ostalog otpada na javnim površinama i u blizini
objekata kolektivnog stanovanja odreĊuju
dogovorno korisnika i isporuĉitelj usluge, a u
sluĉaju spora mjesto odreĊuje Upravni odjel za
komunalne djelatnosti Općine Kiseljaka. Mjesto za
smještaj posuda za sakupljanje otpada na javnim
površinama i u blizini objekata kolektivnog
Internet stranicama isporuĉitelja usluge.
Ĉlan 6.
Isporuĉitelj usluge odvozi komunalni otpad
praţnjenjem posuda za otpad, u skladu s
odredbama ovog Pravilnika.
Broj i vrstu posuda za otpad odreĊuje isporuĉitelj
usluge sukladno uvjetima i mogućnosti odvoza i to:
za domaćinstva u obiteljskim kućama
posude zapremine od 80 l, 120 l,140 l;
za domaćinstva u graĊevinama kolektivnog
stanovanja posude zapremine 240 l i 1100 l;
za domaćinstva u prigradskim i seoskim
naseljima gdje skupljanje i odvoz otpada
nije moguće zbog neureĊenih cesta
postavlja se zajedniĉka posuda zapremine
1100 l;
za korisnike poslovnog prostora odreĊuju
se, s obzirom na veliĉinu poslovnog
prostora, vrstu djelatnosti i broju
zaposlenih, posude zapremine 80 l,120
l,240l i1100 l.
Ĉlan 7.
Odvoz otpada isporuĉitelj usluge obavlja redovito i
to: posude zapremine 80 l,120 l,140 l,240 l, odvoze
se jedanput tjedno, 240 l i 1100 l minimalno dva
puta tjedno,a posude koje se nalaze kod poslovnih
prostora prazne se po pozivu korisnika usluge ili
ugovorene koliĉine.
Ĉlan 8.
Posude, koje koriste individualni proizvoĊaĉi
otpada iz domaćinstva i proizvoĊaĉi otpada iz
poslovnih prostora, ne smiju se drţati na javnim
površinama, osim u vrijeme predviĊeno za njihovo
praţnjenje. Izuzetak predstavljaju kiosci kojima
isporuĉitelj usluge osigurava posude koje se
uklapaju u okoliš. Smještaj posuda za sakupljanje
ostalog otpada na javnim površinama i u blizini
objekata kolektivnog stanovanja odreĊuju
dogovorno korisnika i isporuĉitelj usluge, a u
sluĉaju spora mjesto odreĊuje Upravni odjel za
komunalne djelatnosti Općine Kiseljaka. Mjesto za
smještaj posuda za sakupljanje otpada na javnim
površinama i u blizini objekata kolektivnog
Službeni glasnik Općine Kiseljak Broj 3. 03.listopad/oktobar 2013. godina Godina XII
Općinsko vijeće Kiseljak Općinsko vijeće Kiseljak
119
stanovanja mora biti ureĊeno te se mora odrţavati u
ĉistom i urednom stanju.
Ĉlanak 9.
Korisnici usluge nisu ovlašteni samovoljno
premještati poloţaj posuda. U sluĉaju da to uĉine,
osobno odgovaraju za štetu koja nastane uslijed
izmjene mjesta. Posude, koje koriste individualni
proizvoĊaĉi otpada iz domaćinstva zapremine 80
l,120 l,itd. duţni su iste ĉuvati i odrţavati,osim u
sluĉaju velikih mehaniĉkih kvarova, ĉiji je servis
obveza isporuĉitelja usluge. Nemarom oštećenu
posudu, posudu koja je namjerno oštećena ili
posudu koja je otuĊena korisnik usluge će platiti
sukladno cjeniku isporuĉitelja usluge. Ukoliko je
do oštećenja posude došlo nepravilnim rukovanjem
djelatnika isporuĉitelja usluge, korisnik ima pravo
na drugu, zamjensku posudu, ali samo uz
predoĉenje zapisnika o postavljanju/preuzimanju
posude za sakupljanje komunalnog otpada, te
dokaza da je do oštećenja došlo rukovanjem
djelatnika isporuĉitelja usluge. Korisnik usluge je
duţan nakon prestanka korištenja odreĊenog
prostora za koji je dobio na korištenje posudu, u
roku od 30 (trideset) dana vratiti posudu
isporuĉitelju usluge na adresu sjedišta. U
suprotnom, isporuĉitelj usluge ima pravo teretiti ga
za 50 % vrijednosti zaduţene posude.
Ĉlanak 10.
Nakon 10 godina od poĉetka korištenja posude za
otpad zapremine 1.100 l, korisnik usluge ima pravo
na besplatnu zamjenu iste,te je duţan u tom sluĉaju
isporuĉitelju usluge dostaviti staru posudu.
Prilikom zamjene stare posude za otpad novom,
korisnik i isporuĉitelj usluge potpisuju novi
Zapisnik o preuzimanju posude za sakupljanje
komunalnog otpada. Korisnik usluge ima pravo na
zamjenu stare posude za otpad novom samo ako je
uredno podmirio sve dospjele raĉune isporuĉitelja
usluge.
Ĉlanak 11.
Isporuĉitelj usluge duţan je redovito odrţavati
(otkloniti eventualne kvarove) sve posude za
sakupljanje otpada koje su njegovo vlasništvo, a
dva puta godišnje oprati, dezinficirati i dezin
sekcirati sve posude za sakupljanje ostalog otpada,
stanovanja mora biti ureĊeno te se mora odrţavati u
ĉistom i urednom stanju.
Ĉlan 9.
Korisnici usluge nisu ovlašteni samovoljno
premještati poloţaj posuda. U sluĉaju da to uĉine,
osobno odgovaraju za štetu koja nastane uslijed
izmjene mjesta. Posude, koje koriste individualni
proizvoĊaĉi otpada iz domaćinstva zapremine 80
l,120 l,itd. duţni su iste ĉuvati i odrţavati,osim u
sluĉaju velikih mehaniĉkih kvarova, ĉiji je servis
obveza isporuĉitelja usluge. Nemarom oštećenu
posudu, posudu koja je namjerno oštećena ili
posudu koja je otuĊena korisnik usluge će platiti
sukladno cjeniku isporuĉitelja usluge. Ukoliko je
do oštećenja posude došlo nepravilnim rukovanjem
djelatnika isporuĉitelja usluge, korisnik ima pravo
na drugu, zamjensku posudu, ali samo uz
predoĉenje zapisnika o postavljanju/preuzimanju
posude za sakupljanje komunalnog otpada, te
dokaza da je do oštećenja došlo rukovanjem
djelatnika isporuĉitelja usluge. Korisnik usluge je
duţan nakon prestanka korištenja odreĊenog
prostora za koji je dobio na korištenje posudu, u
roku od 30 (trideset) dana vratiti posudu
isporuĉitelju usluge na adresu sjedišta. U
suprotnom, isporuĉitelj usluge ima pravo teretiti ga
za 50 % vrijednosti zaduţene posude.
Ĉlan 10.
Nakon 10 godina od poĉetka korištenja posude za
otpad zapremine 1.100 l, korisnik usluge ima pravo
na besplatnu zamjenu iste,te je duţan u tom sluĉaju
isporuĉitelju usluge dostaviti staru posudu.
Prilikom zamjene stare posude za otpad novom,
korisnik i isporuĉitelj usluge potpisuju novi
Zapisnik o preuzimanju posude za sakupljanje
komunalnog otpada. Korisnik usluge ima pravo na
zamjenu stare posude za otpad novom samo ako je
uredno podmirio sve dospjele raĉune isporuĉitelja
usluge.
Ĉlan 11.
Isporuĉitelj usluge duţan je redovito odrţavati
(otkloniti eventualne kvarove) sve posude za
sakupljanje otpada koje su njegovo vlasništvo, a
dva puta godišnje oprati, dezinficirati i dezin
sekcirati sve posude za sakupljanje ostalog otpada,
Službeni glasnik Općine Kiseljak Broj 3. 03.listopad/oktobar 2013. godina Godina XII
Općinsko vijeće Kiseljak Općinsko vijeće Kiseljak
120
koje koriste domaćinstva kolektivnog stanovanja.
Ĉlanak 12.
Broj „zelenih otoka“ za odvojeno sakupljanje
korisnog otpada odreĊuje isporuĉitelj usluge u
skladu s brojem domaćinstava. Smještaj„zelenih
otoka“na javnim površinama odreĊuje isporuĉitelj
usluge uz prethodnu suglasnost i mišljenje
nadleţnih sluţbi Općine Kiseljaka. Vrste otpada
koje će se skupljati na „zelenim otocima“, broj i
veliĉinu pojedinih posuda kao i uĉestalost odvoza
otpada odreĊuje isporuĉitelj usluge.
Ĉlanak 13.
Glomazni otpad odvozi se dva puta godišnje prema
planu odvoza koji donosi isporuĉitelj usluge i to u
proljetnom i jesenskom razdoblju. Isporuĉitelj
usluge duţan je obavijestiti korisnike usluge o danu
i mjestu sakupljanja i odvoza glomaznog otpada
najmanje 3 (tri) dana prije odvoza. Zabranjeno je
iznošenje glomaznog otpada na javne površine
izvan utvrĊenih termina sakupljanja i odvoza.
Isporuĉitelj usluge moţe, na zahtjev i trošak
korisnika usluge, obaviti odvoz istoga i izvan
utvrĊenih termina. Korisnici usluge iz kućanstva
mogu tijekom godine i sami dovoziti glomazni
otpad na reciklirano dvorište ili deponiju, te će isti
biti preuzet uz naknadu prema vaţećem cjeniku.
IV. UVJETI KORIŠTENJA KOMUNALNE
USLUGE
Ĉlanak 14.
Korisnik usluge duţan je posude za otpad
zapremine 80 l,120 l,240 l, na dan sakupljanja i
odvoza otpada iznijeti izvan privatnog posjeda na
mjesto koje je dostupno i vidljivo djelatnicima i
vozilima isporuĉitelja usluge, kako bi se usluga
mogla nesmetano obaviti. Otpad odloţen na drugi
naĉin neće biti preuzet, a isporuĉitelj usluge o
istom će obavijestiti komunalnog (redara)
inspektora .
Vlasnici ili korisnici poslovnih prostora duţni su
posude za otpad svih zapremina postaviti na mjesto
dostupno za djelatnike i vozila isporuĉitelja usluge.
Ĉlanak 15.
Isporuĉitelj usluge odvozi iskljuĉivo otpad koji se
nalazi u posudi. Korisnik usluge moţe u posude
koje koriste domaćinstva kolektivnog stanovanja.
Ĉlan 12.
Broj „zelenih otoka“ za odvojeno sakupljanje
korisnog otpada odreĊuje isporuĉitelj usluge u
skladu s brojem domaćinstava. Smještaj„zelenih
otoka“na javnim površinama odreĊuje isporuĉitelj
usluge uz prethodnu suglasnost i mišljenje
nadleţnih sluţbi Općine Kiseljaka. Vrste otpada
koje će se skupljati na „zelenim otocima“, broj i
veliĉinu pojedinih posuda kao i uĉestalost odvoza
otpada odreĊuje isporuĉitelj usluge.
Ĉlan 13.
Glomazni otpad odvozi se dva puta godišnje prema
planu odvoza koji donosi isporuĉitelj usluge i to u
proljetnom i jesenskom razdoblju. Isporuĉitelj
usluge duţan je obavijestiti korisnike usluge o danu
i mjestu sakupljanja i odvoza glomaznog otpada
najmanje 3 (tri) dana prije odvoza. Zabranjeno je
iznošenje glomaznog otpada na javne površine
izvan utvrĊenih termina sakupljanja i odvoza.
Isporuĉitelj usluge moţe, na zahtjev i trošak
korisnika usluge, obaviti odvoz istoga i izvan
utvrĊenih termina. Korisnici usluge iz kućanstva
mogu tijekom godine i sami dovoziti glomazni
otpad na reciklirano dvorište ili deponiju, te će isti
biti preuzet uz naknadu prema vaţećem cjeniku.
IV. UVJETI KORIŠTENJA KOMUNALNE
USLUGE
Ĉlan 14.
Korisnik usluge duţan je posude za otpad
zapremine 80 l,120 l,240 l, na dan sakupljanja i
odvoza otpada iznijeti izvan privatnog posjeda na
mjesto koje je dostupno i vidljivo djelatnicima i
vozilima isporuĉitelja usluge, kako bi se usluga
mogla nesmetano obaviti. Otpad odloţen na drugi
naĉin neće biti preuzet, a isporuĉitelj usluge o
istom će obavijestiti komunalnog (redara)
inspektora .
Vlasnici ili korisnici poslovnih prostora duţni su
posude za otpad svih zapremina postaviti na mjesto
dostupno za djelatnike i vozila isporuĉitelja usluge.
Ĉlan 15.
Isporuĉitelj usluge odvozi iskljuĉivo otpad koji se
nalazi u posudi. Korisnik usluge moţe u posude
Službeni glasnik Općine Kiseljak Broj 3. 03.listopad/oktobar 2013. godina Godina XII
Općinsko vijeće Kiseljak Općinsko vijeće Kiseljak
121
odlagati samo komunalni otpad, a sav iskoristivi
otpad duţan je odloţiti u skladu s pozitivnim
propisima ili predati ovlaštenim sakupljaĉima.
Korisnik usluge je duţan odvojiti sav iskoristivi
otpad od komunalnog otpada, sukladno odredbama
Zakona o otpadu , te pripadajućih zakonskih
propisa.
Korisnik usluge odgovara isporuĉitelju usluge za
svu štetu koja nastane neodgovornim odlaganjem
drugih vrsta otpada u posude za odlaganje
komunalnog otpada.
Isporuĉitelj usluge duţan je upoznati korisnike
usluge s pravilnim odlaganjem otpada u sredstvima
javnog priopćavanja ili na svojoj internet stranici.
Ĉlanak 16.
Zahtjev za korištenje komunalne usluge, prijava
potrebe korištenja komunalne usluge te sva druga
pitanja vezana uz isporuku komunalne usluge
korisnik usluge prijavljuje u sjedištu isporuĉitelja
usluge na adresi Ţrtava Domovinskog rata broj 6 u
Kiseljaku, od ponedjeljka do petka od 0800
do 13.00
sati .
V. NAĈIN OBRAĈUNA CIJENE
KOMUNALNE USLUGE
Ĉlanak 17.
Cijena komunalne usluge sakupljanja i odvoza
komunalnog otpada utvrĊuje se Cjenikom kojeg
donosi Općina Kiseljak (osnivaĉ) na prijedlog
isporuĉitelja usluge na naĉin propisan zakonom.
O svakoj promjeni cijene isporuĉitelj usluge će
pravovremeno obavijestiti korisnike usluge u
sredstvima javnog priopćavanja i na svojoj
internetskoj stranici.
Ĉlanak 18.
Na cijenu iz ĉlanka 17. ovog Pravilnika utvrĊuju se
popusti za slijedeće kategorije korisnika usluge:
1. korisnici usluge, povremeno nastanjena
domaćinstva-kuće za odmor - obraĉun usluge za
ĉetiri mjeseca godišnje (obraĉun -dva puta godišnje
po 2 mjeseca -svakih 6 mjeseci).
2. korisnici usluge, koji privremeno rade u
inozemstva - obraĉun usluge za dva mjeseca
godišnje (obraĉun- dva puta godišnje po 1 mjeseca
-svakih 6 mjeseci)
Pravo iz stavka 1,2 i 3. ovoga ĉlanka ostvaruje se
odlagati samo komunalni otpad, a sav iskoristivi
otpad duţan je odloţiti u skladu s pozitivnim
propisima ili predati ovlaštenim sakupljaĉima.
Korisnik usluge je duţan odvojiti sav iskoristivi
otpad od komunalnog otpada, sukladno odredbama
Zakona o otpadu , te pripadajućih zakonskih
propisa.
Korisnik usluge odgovara isporuĉitelju usluge za
svu štetu koja nastane neodgovornim odlaganjem
drugih vrsta otpada u posude za odlaganje
komunalnog otpada.
Isporuĉitelj usluge duţan je upoznati korisnike
usluge s pravilnim odlaganjem otpada u sredstvima
javnog priopćavanja ili na svojoj internet stranici.
Ĉlan 16.
Zahtjev za korištenje komunalne usluge, prijava
potrebe korištenja komunalne usluge te sva druga
pitanja vezana uz isporuku komunalne usluge
korisnik usluge prijavljuje u sjedištu isporuĉitelja
usluge na adresi Ţrtava Domovinskog rata broj 6 u
Kiseljaku, od ponedjeljka do petka od 0800
do 13.00
sati .
V. NAĈIN OBRAĈUNA CIJENE
KOMUNALNE USLUGE
Ĉlan 17.
Cijena komunalne usluge sakupljanja i odvoza
komunalnog otpada utvrĊuje se Cjenikom kojeg
donosi Općina Kiseljak (osnivaĉ) na prijedlog
isporuĉitelja usluge na naĉin propisan zakonom.
O svakoj promjeni cijene isporuĉitelj usluge će
pravovremeno obavijestiti korisnike usluge u
sredstvima javnog priopćavanja i na svojoj
internetskoj stranici.
Ĉlan 18.
Na cijenu iz ĉlana 17. ovog Pravilnika utvrĊuju se
popusti za slijedeće kategorije korisnika usluge:
1. korisnici usluge, povremeno nastanjena
domaćinstva-kuće za odmor - obraĉun usluge za
ĉetiri mjeseca godišnje (obraĉun -dva puta godišnje
po 2 mjeseca -svakih 6 mjeseci).
2. korisnici usluge, koji privremeno rade u
inozemstva - obraĉun usluge za dva mjeseca
godišnje (obraĉun- dva puta godišnje po 1 mjeseca
-svakih 6 mjeseci)
Pravo iz stavka 1,2 i 3. ovoga ĉlana ostvaruje se na
Službeni glasnik Općine Kiseljak Broj 3. 03.listopad/oktobar 2013. godina Godina XII
Općinsko vijeće Kiseljak Općinsko vijeće Kiseljak
122
na temelju pisanog zahtjeva korisnika usluge uz
priloţenu potrebnu dokumentaciju:
- izjava ovjerena od stane javnog biljeţnika,
- rješenje Porezne uprave (vikendaši),
- preslika putovnice uz ovjerenu izjavu od
strane javnog biljeţnika (inozemci).
Dokumentacija iz stavka 2. ovog ĉlanka ne smije
biti starija od 30 dana i vrijedi za tekuću godinu,
nakon ĉega je potrebno obnoviti zahtjev.
Promjene kojima se mijenja status korisnika
usluge, potrebno je pismeno podnijeti isporuĉitelju
usluge, najkasnije do 31. sijeĉnja, za tekuću
godinu.
Ĉlanak 19.
Pravne osobe koje su korisnici usluge (obrtnici,
samostalni djelatnici isl.), kod kojih je registrirano
sjedište identiĉno adresi stanovanja korisnika
usluge na kojoj korisnik prebiva, obavezni su
plaćati komunalnu uslugu sakupljanja i odvoza
otpada zasebno za potrebe stanovanja odnosno
obavljanja poduzetniĉke djelatnosti, a prema
cijenama usluge koje se primjenjuju za pojedinu
kategoriju korisnika.
VI. NAĈIN PLAĆANJA KOMUNALNE
USLUGE
Ĉlanak 20.
Korisnik uslugu plaća na temelju ispostavljenih
raĉuna od strane isporuĉitelja usluge. Raĉuni za
komunalnu usluge ispostavljaju se:
za domaćinstva: jedan puta mjeseĉno, s
rokom dospijeća svakog raĉuna 15-og u
sljedećem mjesecu;
za poslovne prostore: svaki mjesec, s rokom
dospijeća svakog raĉuna do 15-og u
sljedećem mjesecu ili prema sklopljenom
Ugovoru.
za vikendice : dva puta godišnje za po
ĉetiri mjeseca (šesto mjeseĉno) sa rokom
dospijeća raĉuna 15-og u 07. mjesecu i 15-
og u 01-og mjeseca tekuće godine.
za domaćinstva u inozemstvu: dva puta
godišnje za po jedan mjesec (šesto
mjeseĉno) sa rokom dospijeća raĉuna 15-og
temelju pisanog zahtjeva korisnika usluge uz
priloţenu potrebnu dokumentaciju:
- izjava ovjerena od stane javnog biljeţnika,
- rješenje Porezne uprave (vikendaši),
- preslika putovnice uz ovjerenu izjavu od
strane javnog biljeţnika (inozemci).
Dokumentacija iz stavka 2. ovog ĉlana ne smije biti
starija od 30 dana i vrijedi za tekuću godinu, nakon
ĉega je potrebno obnoviti zahtjev.
Promjene kojima se mijenja status korisnika
usluge, potrebno je pismeno podnijeti isporuĉitelju
usluge, najkasnije do 31. sijeĉnja, za tekuću
godinu.
Ĉlan 19.
Pravne osobe koje su korisnici usluge (obrtnici,
samostalni djelatnici isl.), kod kojih je registrirano
sjedište identiĉno adresi stanovanja korisnika
usluge na kojoj korisnik prebiva, obavezni su
plaćati komunalnu uslugu sakupljanja i odvoza
otpada zasebno za potrebe stanovanja odnosno
obavljanja poduzetniĉke djelatnosti, a prema
cijenama usluge koje se primjenjuju za pojedinu
kategoriju korisnika.
VI. NAĈIN PLAĆANJA KOMUNALNE
USLUGE
Ĉlan 20.
Korisnik uslugu plaća na temelju ispostavljenih
raĉuna od strane isporuĉitelja usluge. Raĉuni za
komunalnu usluge ispostavljaju se:
za domaćinstva: jedan puta mjeseĉno, s
rokom dospijeća svakog raĉuna 15-og u
sljedećem mjesecu;
za poslovne prostore: svaki mjesec, s rokom
dospijeća svakog raĉuna do 15-og u
sljedećem mjesecu ili prema sklopljenom
Ugovoru.
za vikendice : dva puta godišnje za po
ĉetiri mjeseca (šesto mjeseĉno) sa rokom
dospijeća raĉuna 15-og u 07. mjesecu i 15-
og u 01-og mjeseca tekuće godine.
za domaćinstva u inozemstvu: dva puta
godišnje za po jedan mjesec (šesto
mjeseĉno) sa rokom dospijeća raĉuna 15-og
Službeni glasnik Općine Kiseljak Broj 3. 03.listopad/oktobar 2013. godina Godina XII
Općinsko vijeće Kiseljak Općinsko vijeće Kiseljak
123
u 07. mjesecu i 15-og u 01-og mjeseca
tekuće
VII. ZAŠTITA PRAVA KORISNIKA
USLUGE Ĉlanak 21..
Korisnici usluge imaju mogućnost podnošenja
pisanih prigovora poštom, tele/fax ureĊajem ili
elektroniĉkom poštom, te u sjedištu isporuĉitelja
usluge. Isporuĉitelj usluge je duţan na prigovor
odgovoriti u roku od 15 (petnaest) dana od dana
zaprimanja istog.
Isporuĉitelj usluge je duţan voditi i ĉuvati pisanu
evidenciju prigovora korisnika usluge najmanje
dvije godine od dana primitka prigovora.
U sluĉaju pogrešno obraĉunatih raĉuna za izvršene
komunalne usluge, korisnik je duţan o tome
odmah, a najkasnije u roku od 15 (petnaest) dana
obavijestiti isporuĉitelja usluge .
U sluĉaju da korisnik i isporuĉitelj usluge imaju
meĊusobnih potraţivanja, mogu izvršiti prijeboj
potraţivanja.
U sluĉaju pretplate cijene za komunalnu uslugu,
isporuĉitelj usluge moţe umanjiti obvezu korisnika
za mjesec ili mjesece koji slijede.
Na obraĉun komunalne usluge korisnik ima pravo
prigovora pisanim putem u roku od 15 (petnaest)
dana od dostave raĉuna. U protivnom se smatra da
je obraĉun u redu. Isporuĉitelj usluge duţan je
odgovoriti na isti u roku od 15 (petnaest) dana od
dostave prigovora. Isporuĉitelj usluge duţan je
unijeti promjenu u poslovne knjige ukoliko je
uvaţio prigovor.
Ĉlanak 22.
Isporuĉitelj usluge duţan je osnovati povjerenstvo
za reklamacije korisnika usluge u kojem je
zastupljen predstavnik Udruge za zaštitu potrošaĉa.
Povjerenstvo je duţno pisanim putem odgovoriti na
zaprimljene reklamacije korisnika usluge u roku od
15 (petnaest) dana od dana zaprimanja reklamacije.
VIII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Ĉlanak 23.
Izmjene i dopune Pravilnika vrše se na naĉin
u 07. mjesecu i 15-og u 01-og mjeseca
tekuće
VII. ZAŠTITA PRAVA KORISNIKA
USLUGE Ĉlan 21..
Korisnici usluge imaju mogućnost podnošenja
pisanih prigovora poštom, tele/fax ureĊajem ili
elektroniĉkom poštom, te u sjedištu isporuĉitelja
usluge. Isporuĉitelj usluge je duţan na prigovor
odgovoriti u roku od 15 (petnaest) dana od dana
zaprimanja istog.
Isporuĉitelj usluge je duţan voditi i ĉuvati pisanu
evidenciju prigovora korisnika usluge najmanje
dvije godine od dana primitka prigovora.
U sluĉaju pogrešno obraĉunatih raĉuna za izvršene
komunalne usluge, korisnik je duţan o tome
odmah, a najkasnije u roku od 15 (petnaest) dana
obavijestiti isporuĉitelja usluge .
U sluĉaju da korisnik i isporuĉitelj usluge imaju
meĊusobnih potraţivanja, mogu izvršiti prijeboj
potraţivanja.
U sluĉaju pretplate cijene za komunalnu uslugu,
isporuĉitelj usluge moţe umanjiti obvezu korisnika
za mjesec ili mjesece koji slijede.
Na obraĉun komunalne usluge korisnik ima pravo
prigovora pisanim putem u roku od 15 (petnaest)
dana od dostave raĉuna. U protivnom se smatra da
je obraĉun u redu. Isporuĉitelj usluge duţan je
odgovoriti na isti u roku od 15 (petnaest) dana od
dostave prigovora. Isporuĉitelj usluge duţan je
unijeti promjenu u poslovne knjige ukoliko je
uvaţio prigovor.
Ĉlan 22.
Isporuĉitelj usluge duţan je osnovati povjerenstvo
za reklamacije korisnika usluge u kojem je
zastupljen predstavnik Udruge za zaštitu potrošaĉa.
Povjerenstvo je duţno pisanim putem odgovoriti na
zaprimljene reklamacije korisnika usluge u roku od
15 (petnaest) dana od dana zaprimanja reklamacije.
VIII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Ĉlan 23.
Izmjene i dopune Pravilnika vrše se na naĉin
Službeni glasnik Općine Kiseljak Broj 3. 03.listopad/oktobar 2013. godina Godina XII
Općinsko vijeće Kiseljak Općinsko vijeće Kiseljak
124
njegovog donošenja.
Ĉlanak 24.
Ovaj Pravilnik objaviti će se u „Sluţbenom
glasniku općine Kiseljak“.
Ĉlanak 25.
Ovaj Pravilnik stupa na snagu narednog dana od
dana donošenja, i ima se objaviti u „Sluţbenom
gglasniku općine Kiseljak“.
PREDSJEDAVAJUĆI OPĆINSKOG VIJEĆA
KISELJAK
Prof. Benis Topalović
Broj:01/1-05-1479/13
Kiseljak 26. 06.2013. god.
Na temelju ĉlanka 13. Zakona o naĉelima lokalne
samouprave (Sl. Novine F BiH“, broj : 49/06),
ĉlanka 25 Statuta općine Kiseljak („ Sl. Glasnik
općine Kiseljak“, broj:03/09),) i ĉlanka 3. Odluke o
vodovodu i kanalizaciji ( Broj: 01/1-23-125/02 od
23.01.2002.god), Općinsko vijeće Kiseljak na
7.sjednici odrţanoj dana 26.06. 2013. godine, d o n
o s i :
O D L U K U
O DAVANJU NA UPRAVLJANJE I
KORIŠTENJE KANALIZACIJSKOG
KOLEKTORA ZA NASELJE KISELJAK-
PODASTINJE-BLACE
Ĉlanak 1.
Ovom Odlukom se izgraĊeni kanalizacijski
kolektor za naselja Kiseljak-Podastinje- Blace daje
na upravljanje i korištenje Javnom poduzeću
„Vodovod i kanalizacija“ d.o.o. Kiseljak.
Ĉlanak 2.
IzgraĊeni kanalizacijski kolektor duţine je 650 m
Ø 200mm, sa 16 revizionih otvora.
Ĉlanak 3.
Ova Odluka stupa na snagu narednog dana od dana
donošenja, a ista će se objaviti na oglasnoj ploĉi
općine Kiseljak i u „Sluţbenom glasniku općine
Kiseljak“.
njegovog donošenja.
Ĉlan 24.
Ovaj Pravilnik objaviti će se u „Sluţbenom
glasniku općine Kiseljak“.
Ĉlan 25.
Ovaj Pravilnik stupa na snagu narednog dana od
dana donošenja, i ima se objaviti u „Sluţbenom
gglasniku općine Kiseljak“.
PREDSJEDAVAJUĆI OPĆINSKOG VIJEĆA
KISELJAK
Prof. Benis Topalović
Broj:01/1-05-1479/13
Kiseljak 26. 06.2013. god.
Na temelju ĉlana 13. Zakona o naĉelima lokalne
samouprave (Sl. Novine F BiH“, broj : 49/06),
ĉlana 25 Statuta općine Kiseljak („ Sl. Glasnik
općine Kiseljak“, broj:03/09),) i ĉlana 3. Odluke o
vodovodu i kanalizaciji ( Broj: 01/1-23-125/02 od
23.01.2002.god), Općinsko vijeće Kiseljak na
7.sjednici odrţanoj dana 26.06. 2013. godine, d o n
o s i :
O D L U K U
O DAVANJU NA UPRAVLJANJE I
KORIŠTENJE KANALIZACIJSKOG
KOLEKTORA ZA NASELJE KISELJAK-
PODASTINJE-BLACE
Ĉlan 1.
Ovom Odlukom se izgraĊeni kanalizacijski
kolektor za naselja Kiseljak-Podastinje- Blace daje
na upravljanje i korištenje Javnom poduzeću
„Vodovod i kanalizacija“ d.o.o. Kiseljak.
Ĉlan 2.
IzgraĊeni kanalizacijski kolektor duţine je 650 m
Ø 200mm, sa 16 revizionih otvora.
Ĉlan 3.
Ova Odluka stupa na snagu narednog dana od dana
donošenja, a ista će se objaviti na oglasnoj ploĉi
općine Kiseljak i u „Sluţbenom glasniku općine
Kiseljak“.
Službeni glasnik Općine Kiseljak Broj 3. 03.listopad/oktobar 2013. godina Godina XII
Općinsko vijeće Kiseljak Općinsko vijeće Kiseljak
125
PREDSJEDAVAJUĆI OPĆINSKOG VIJEĆA
KISELJAK
Prof. Benis Topalović
Broj:01/1-23-1481/13
Kiseljak,26.06.2013. god.
Na temelju ĉlanka 13. Zakona o naĉelima lokalne
samouprave F BiH („Sl. novine F BiH“
br. 49/06) ,ĉlanka 25. Statuta općine Kiseljak („Sl.
glasnik općine Kiseljak“ broj 3/09) , ĉlanka.15.
Odluke o graĊevinskom zemljištu (Sl. glasnik
općine Kiseljak br. 2/04), ĉlanka 6. i ĉlanka. 45.
Zakona o graĊevinskom zemljištu („Sl. novine F
BiH „ broj 67/05), te ĉlanka 200. Zakona o
upravnom postupku („Sl. novine F BiH“ broj 2/98 i
48/99) rješavajući po Zahtjevu Cengiz Insaat d.o.o.
Sarajevo , Općinsko Vijeće Kiseljak, na prvoj
izvanrednoj sjednici odrţanoj dana
18.07.2013..godine, d o n o s i :
R J E Š E N J E
1.CENGIZ INSAAT d.o.o. Sarajevo dodjeljuje se,
neposrednom pogodbom, na korištenje u svrhu
izgradnje dijela autoceste na koridoru Vc, uţi
lokalitet Ban brdo, zemljište drţavne svojine
oznaĉeno kao:
- k.ĉ.broj 1714 zv.“Ban brdo“ njiva 7.klase u
površini od 6408 m2, z.k.ul.broj 294 K.O.Kuliješ,
na kojem pravo raspolaganja ima Općina Kiseljak
sa dijelom 1/1,
- k.ĉ.broj 1721/1 zv.“Ban brdo“ njiva 7.klase u
površini od 2165 m2, z.k.ul.broj 294 K.O.Kuliješ,
na kojem pravo raspolaganja ima Općina Kiseljak
sa dijelom 1/1,
- k.ĉ.broj 1722 zv.“Ban brdo“ njiva 7.klase u
površini od 1948 m2, z.k.ul.broj 294 K.O.Kuliješ,
na kojem pravo raspolaganja ima Općina Kiseljak
sa dijelom 1/1.
1.CENGIZ INSAAT d.o.o.Sarajevo duţno je
platiti naknadu za zemljište iz taĉke 1. ovog
Rješenja za dodijeljeno zemljište na ime prirodnih
pogodnosti (rente) iznos od 105.210,00 KM
(slovima stopettisućadvjestodeset i 00/100 KM) na
ţiro raĉun broj 3383402200045068 otvoren kod
PREDSJEDAVAJUĆI OPĆINSKOG VIJEĆA
KISELJAK
Prof. Benis Topalović
Broj:01/1-23-1481/13
Kiseljak,26.06.2013. god.
Na osnovu ĉlana 13. Zakona o naĉelima lokalne
samouprave F BiH („Sl. novine F BiH“
br. 49/06) ,ĉlana 25. Statuta općine Kiseljak („Sl.
glasnik općine Kiseljak“ broj 3/09) , ĉlana.15.
Odluke o graĊevinskom zemljištu (Sl. glasnik
općine Kiseljak br. 2/04), ĉlana 6. i ĉlana. 45.
Zakona o graĊevinskom zemljištu („Sl. novine F
BiH „ broj 67/05), te ĉlana 200. Zakona o
upravnom postupku („Sl. novine F BiH“ broj 2/98 i
48/99) rješavajući po Zahtjevu Cengiz Insaat d.o.o.
Sarajevo , Općinsko Vijeće Kiseljak, na prvoj
izvanrednoj sjednici odrţanoj dana
18.07.2013..godine, d o n o s i :
R J E Š E N J E
1.CENGIZ INSAAT d.o.o. Sarajevo dodjeljuje se,
neposrednom pogodbom, na korištenje u svrhu
izgradnje dijela autoceste na koridoru Vc, uţi
lokalitet Ban brdo, zemljište drţavne svojine
oznaĉeno kao:
- k.ĉ.broj 1714 zv.“Ban brdo“ njiva 7.klase u
površini od 6408 m2, z.k.ul.broj 294 K.O.Kuliješ,
na kojem pravo raspolaganja ima Općina Kiseljak
sa dijelom 1/1,
- k.ĉ.broj 1721/1 zv.“Ban brdo“ njiva 7.klase u
površini od 2165 m2, z.k.ul.broj 294 K.O.Kuliješ,
na kojem pravo raspolaganja ima Općina Kiseljak
sa dijelom 1/1,
- k.ĉ.broj 1722 zv.“Ban brdo“ njiva 7.klase u
površini od 1948 m2, z.k.ul.broj 294 K.O.Kuliješ,
na kojem pravo raspolaganja ima Općina Kiseljak
sa dijelom 1/1.
1.CENGIZ INSAAT d.o.o.Sarajevo duţno je
platiti naknadu za zemljište iz taĉke 1. ovog
Rješenja za dodijeljeno zemljište na ime prirodnih
pogodnosti (rente) iznos od 105.210,00 KM
(slovima stopettisućadvjestodeset i 00/100 KM) na
ţiro raĉun broj 3383402200045068 otvoren kod
Službeni glasnik Općine Kiseljak Broj 3. 03.listopad/oktobar 2013. godina Godina XII
Općinsko vijeće Kiseljak Općinsko vijeće Kiseljak
126
Uni Credit Bank d.d., vrsta prihoda broj 811111, u
korist općine Kiseljak.
1.Na zemljištu iz taĉke 1.ovog Rješenja po
pravosnaţnosti istog Zemljišnoknjiţni ured
Općinskog suda Kiseljak izvršit će uknjiţbu prava
korištenja radi graĊenja u korist CENGIZ INSAAT
d.o.o.Sarajevo.
O b r a z l o ţ e n j e
CENGIZ INSAAT d.o.o.Sarajevo podnijelo je
Zahtjev za dodjelu zemljišta, Općinskom vijeću
Kiseljak, broj 01-31-1604/13 od 17.07.2013.god.
Navedenim zahtjevom traţi da im se dodjele
parcele oznaĉene kao k.ĉ.broj 1714 K.O.Kuliješ u
površini od 6408 m2, 1721/1 K.O.Kuliješ u
površini od 2165 m2 i 1722 K.O.Kuliješ u površini
od 1948 m2, a u svrhu izgradnje dijela autoceste
na koridoru Vc, uţi lokalitet Ban brdo.
Uz zahtjev je priloţena kopija katastarskog plana
od 17.07.2013.god., zemljišnoknjiţni izvadak broj
049 -0 NAR-13-001 946 od 17.03.2013.god iz
kojeg se vidi da su parcele navedene u taĉki
1.dispozitiva ovog Rješenja drţavna svojina a
organ raspolaganja je Općina Kiseljak. Na osnovu
ĉl.45 Zakona o graĊevinskom zemljištu, zemljište
iz taĉke 1. je dodijeljeno neposrednom pogodbom
jer će se na istom graditi dio autoputa na koridoru
Vc, uţi lokalitet Ban brdo.
Obaveza podnosioca zahtjeva da uplati naknadu za
dodijeljeno zemljište utvrĊeno je u skladu sa
odredbama općinske Odluke o graĊevinskom
zemljištu (Sl. glasnik općine Kiseljak br. 2/04) a
koje tretiraju naknade za dodijeljeno graĊevinsko
zemljište u svrhu izgradnje, što je ureĊeno ĉl. 63.
Zakona o graĊevinskom zemljištu.
Uputa o pravnom lijeku: Protiv ovog rješenja ne
moţe se izjaviti ţalba ali se moţe pokrenuti
upravni spor podnošenjem tuţbe Kantonalnom
sudu u Novom Travniku u roku od 30 dana nakon
dostavljanja rješenja. Tuţba se podnosi neposredno
Sudu u dva primjerka.
PREDSJEDAVAJUĆI OPĆINSKOG VIJEĆA
KISELJAK
Prof. Benis Topalović
Uni Credit Bank d.d., vrsta prihoda broj 811111, u
korist općine Kiseljak.
1.Na zemljištu iz taĉke 1.ovog Rješenja po
pravosnaţnosti istog Zemljišnoknjiţni ured
Općinskog suda Kiseljak izvršit će uknjiţbu prava
korištenja radi graĊenja u korist CENGIZ INSAAT
d.o.o.Sarajevo.
O b r a z l o ţ e n j e
CENGIZ INSAAT d.o.o.Sarajevo podnijelo je
Zahtjev za dodjelu zemljišta, Općinskom vijeću
Kiseljak, broj 01-31-1604/13 od 17.07.2013.god.
Navedenim zahtjevom traţi da im se dodjele
parcele oznaĉene kao k.ĉ.broj 1714 K.O.Kuliješ u
površini od 6408 m2, 1721/1 K.O.Kuliješ u
površini od 2165 m2 i 1722 K.O.Kuliješ u površini
od 1948 m2, a u svrhu izgradnje dijela autoceste
na koridoru Vc, uţi lokalitet Ban brdo.
Uz zahtjev je priloţena kopija katastarskog plana
od 17.07.2013.god., zemljišnoknjiţni izvadak broj
049 -0 NAR-13-001 946 od 17.03.2013.god iz
kojeg se vidi da su parcele navedene u taĉki
1.dispozitiva ovog Rješenja drţavna svojina a
organ raspolaganja je Općina Kiseljak. Na osnovu
ĉl.45 Zakona o graĊevinskom zemljištu, zemljište
iz taĉke 1. je dodijeljeno neposrednom pogodbom
jer će se na istom graditi dio autoputa na koridoru
Vc, uţi lokalitet Ban brdo.
Obaveza podnosioca zahtjeva da uplati naknadu za
dodijeljeno zemljište utvrĊeno je u skladu sa
odredbama općinske Odluke o graĊevinskom
zemljištu (Sl. glasnik općine Kiseljak br. 2/04) a
koje tretiraju naknade za dodijeljeno graĊevinsko
zemljište u svrhu izgradnje, što je ureĊeno ĉl. 63.
Zakona o graĊevinskom zemljištu.
Uputa o pravnom lijeku: Protiv ovog rješenja ne
moţe se izjaviti ţalba ali se moţe pokrenuti
upravni spor podnošenjem tuţbe Kantonalnom
sudu u Novom Travniku u roku od 30 dana nakon
dostavljanja rješenja. Tuţba se podnosi neposredno
Sudu u dva primjerka.
PREDSJEDAVAJUĆI OPĆINSKOG VIJEĆA
KISELJAK
Prof. Benis Topalović
Službeni glasnik Općine Kiseljak Broj 3. 03.listopad/oktobar 2013. godina Godina XII
Općinsko vijeće Kiseljak Općinsko vijeće Kiseljak
127
Broj: 01/1-31-1604/13
Kiseljak,18.07.2013. god.
Na temelju ĉlanka 25.Statuta Općine Kiseljak (sl.
glasnik općine Kiseljak br. 03/09), skladno sa
ĉlankom 26. Zakona o popisu stanovništva,
domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini
2013. godine ( „Sluţbeni glasnik BiH“, broj 10/12
i 18/13), Općinsko vijeće Kiseljak na 7. Sjenici
odrţanoj 26.06.2013. godine donosi
RJEŠENJE
O FORMIRANJU POPISNOG
POVJERENSTVA OPĆINE KISELJAK ZA
POPIS
STANOVNIŠTVA, KUĆANSTAVA I
STANOVA U BIH 2013. GODINE
I.
Ovim Rješenjem formira se Popisno povjerenstvo
općine Kiseljak za Popis stanovništva, kućanstava i
stanova.
U sastav Povjerenstva imenuje se:
1. Dario Vujica – predsjednik
2. …………………………zaposlenik Sluţbe
za geodetske, imovinsko – pravne poslove i
katastar – ĉlan
3. Samir Halilovic – ĉlan
4. Radislav Stanišić – ĉlan
II.
Popisno povjerenstvo općine Kiseljak u skladu sa
Zakonom o popisu stanovništva, domaćinstava i
stanova u BiH 2013. godine ( „Sluţbeni glasnik
BiH“ , broj 10/12 i 18/13), obavlja sljedeće
poslove:
rukovodi pripremama, organiziranjem i
provoĊenjem popisa na teritoriji općine;
vrši izbor i imenovanje instruktora i popisivaĉa za
Broj: 01/1-31-1604/13
Kiseljak,18.07.2013. god.
Na osnovu ĉlana 25.Statuta Općine Kiseljak (sl.
glasnik općine Kiseljak br. 03/09) , a u skladu sa
ĉlanom 26. Zakona o popisu stanovništva,
domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini
2013. godine ( „Sluţbeni glasnik BiH“, broj 10/12
i 18/13), Općinsko vijeće Kiseljak na 7. Sjenici
odrţanoj 26.06.2013. godine donosi
RJEŠENJE
O FORMIRANJU POPISNOG
POVJERENSTVA OPĆINE KISELJAK ZA
POPIS
STANOVNIŠTVA, KUĆANSTAVA I
STANOVA U BIH 2013. GODINE
I.
Ovim Rješenjem formira se Popisno komisija
općine Kiseljak za Popis stanovništva, kućanstava i
stanova.
U sastav Komisije imenuje se:
1. Dario Vujica – predsjednik
2. ……………………… zaposlenik Sluţbe za
geodetske, imovinsko – pravne poslove i
katastar – ĉlan
3. Samir Halilovic – ĉlan
4. Radislav Stanišić – ĉlan
II.
Popisno komisija općine Kiseljak u skladu sa
Zakonom o popisu stanovništva, domaćinstava i
stanova u BiH 2013. godine ( „Sluţbeni glasnik
BiH“ , broj 10/12 i 18/13), obavlja sljedeće
poslove:
rukovodi pripremama, organiziranjem i
provoĊenjem popisa na teritoriji općine;
vrši izbor i imenovanje instruktora i popisivaĉa za
Službeni glasnik Općine Kiseljak Broj 3. 03.listopad/oktobar 2013. godina Godina XII
Općinsko vijeće Kiseljak Općinsko vijeće Kiseljak
128
podruĉje općine;
informira stanovništvo o znaĉaju popisa, naĉinu i
vremenu njegovog provoĊenja, o pravima i
duţnostima graĊana i naĉinu izvršavanja obveza u
popisu;
brine o pravilnoj primjeni metodoloških i
organizacionih uputstava;
preuzima tiskani popisni materijal i dijeli ga
instruktorima, koji ga dalje distribuiraju
popisivaĉima;
osigurava prostorije i uvjete za provoĊenje obuke
općinskih instruktora i popisivaĉa;
provodi nadzor nad radom instruktora i ostalih
sudionika u popisu;
izdaje propisana ovlaštenja za rad sudionicima u
popisu;
preduzima mjere koje garantiraju kompletan
obuhvat jedinica popisa;
preuzima popisni materijal od instruktora,
organiziraju i kontroliraju obuhvat i kvalitet
popisnog materijala;
osigurava skladištenja popisnog materijala uz
ispunjenje propisnih sigurnosnih mjera i uslova
odreĊenih Zakonom o zaštiti osobnih podataka;
organizira prijevoz i pravovremeno dostavljanje
popisnog materijala na mjesto unosa;
priprema obraĉun troškova nastalih za pripremu i
provoĊenja popisa sukladno sa instrukcijama;
obavlja druge poslove sukladno Zakonom i
instrukcijama ovlaštenih osoba Federalnog zavoda
za statistiku uz obavezno pridrţavanje postupaka i
definicija koji su dati u Metodologiji za pripremu,
organiziranje i provoĊenje Popisa stanovništva,
kućanstava i stanova u BiH 2013. godine i
Uputstvu za organizaciju i provoĊenje Popisa na
teritoriji Federacija Bosne i Hercegovine;
III.
Za svoj rad Popisno povjerenstvo odgovara
Kantonalnom popisnom povjerenstvu i Federalnom
zavodu za statistiku.
IV.
podruĉje općine;
obavještava stanovništvo o znaĉaju popisa, naĉinu i
vremenu njegovog provoĊenja, o pravima i
duţnostima graĊana i naĉinu izvršavanja obaveza u
popisu;
brine o pravilnoj primjeni metodoloških i
organizacionih uputstava;
preuzima tiskani popisni materijal i dijeli ga
instruktorima, koji ga dalje distribuiraju
popisivaĉima;
osigurava prostorije i uvjete za provoĊenje obuke
općinskih instruktora i popisivaĉa;
provodi nadzor nad radom instruktora i ostalih
sudionika u popisu;
izdaje propisana ovlaštenja za rad sudionicima u
popisu;
preduzima mjere koje garantiraju kompletan
obuhvat jedinica popisa;
preuzima popisni materijal od instruktora,
organiziraju i kontroliraju obuhvat i kvalitet
popisnog materijala;
osigurava skladištenja popisnog materijala uz
ispunjenje propisnih sigurnosnih mjera i uslova
odreĊenih Zakonom o zaštiti osobnih podataka;
organizira prijevoz i pravovremeno dostavljanje
popisnog materijala na mjesto unosa;
priprema obraĉun troškova nastalih za pripremu i
provoĊenja popisa u skladu sa instrukcijama;
obavlja druge poslove u skladu sa Zakonom i
instrukcijama ovlaštenih osoba Federalnog zavoda
za statistiku uz obavezno pridrţavanje postupaka i
definicija koji su dati u Metodologiji za pripremu,
organiziranje i provoĊenje Popisa stanovništva,
kućanstava i stanova u BiH 2013. godine i
Uputstvu za organizaciju i provoĊenje Popisa na
teritoriji Federacija Bosne i Hercegovine;
III.
Za svoj rad Popisna komisija odgovara
Kantonalnom popisnoj komisiji Federalnom
zavodu za statistiku.
IV.
Službeni glasnik Općine Kiseljak Broj 3. 03.listopad/oktobar 2013. godina Godina XII
Općinsko vijeće Kiseljak Općinsko vijeće Kiseljak
129
Sredstva za financiranje rada Popisnog
povjerenstva osiguravaju se sukladno ĉlankom 38.
Zakona o popisu stanovništva, domaćinstava i
stanova u BiH 2013. godine ( „Sluţbeni glasnik
BiH“ , broj 10/12 i 18/13)
V.
Mandat Popisnog povjerenstva traje do završetka
svih poslova Popisa stanovništva, kućanstava i
stanova koji se odnose na terenski rad.
VI.
Rješenje stupa na snagu danom donošenja i
objaviće se u „Sluţbenom glasniku općine
Kiseljak“.
PREDSJEDAVAJUĆI OPĆINSKOG VIJEĆA
KISELJAK
Prof. Benis Topalović
Broj:01/1-05-1480/13
Kiseljak,26.06.2013. god
Na temelju ĉlanka 13. Zakona o naĉelima lokalne
samouprave FBiH (''Sl. novine F BiH'', broj
49/06.), ĉlanka 25. Statuta Općine Kiseljak (Sl
glasnik općine Kiseljak br. 3/09), ĉlanka 11.
Statuta J.P. ''Vodovod i kanalizacija''d.o.o. Kiseljak
(Sl. glasnik općine kiseljak br. 04/11),a na
prijedlog Nadzornog odbora J.P. ''Vodovod i
kanalizacija'' d.o.o. Kiseljak,Općinsko vijeće
Kiseljak, u funkciji i sa ovlastima Skupštine J.P.
''Vodovod i kanalizacija'' d.o.o. Kiseljak, na 7
sjednici odrţanoj dana 26.06.2013. godine, d o n o
s i:
P O S L O V N I K
O RADU ODBORA ZA REVIZIJU
J.P. ''Vodovod i kanalizacija'' d.o.o. Kiseljak
I. OPĆE ODREDBE
Ĉlanak 1.
Sredstva za finansiranje rada Popisne komisije
osiguravaju se u skladu sa ĉlanom 38. Zakona o
popisu stanovništva, domaćinstava i stanova u BiH
2013. godine ( „Sluţbeni glasnik BiH“ , broj 10/12
i 18/13)
V.
Mandat Popisne komisije traje do završetka svih
poslova Popisa stanovništva, kućanstava i stanova
koji se odnose na terenski rad.
VI.
Rješenje stupa na snagu danom donošenja i
objaviće se u „Sluţbenom glasniku općine
Kiseljak“.
PREDSJEDAVAJUĆI OPĆINSKOG VIJEĆA
KISELJAK
Prof. Benis Topalović
Broj:01/1-05-1480/13
Kiseljak,26.06.2013. god
Na osnovu ĉlana 13. Zakona o naĉelima lokalne
samouprave FBiH (''Sl. novine F BiH'', broj
49/06.), ĉlana 25. Statuta Općine Kiseljak (Sl
glasnik općine Kiseljak br. 3/09), ĉlana 11. Statuta
J.P. ''Vodovod i kanalizacija''d.o.o. Kiseljak (Sl.
glasnik općine kiseljak br. 04/11),a na prijedlog
Nadzornog odbora J.P. ''Vodovod i kanalizacija''
d.o.o. Kiseljak,Općinsko vijeće Kiseljak, u funkciji
i sa ovlastima Skupštine J.P. ''Vodovod i
kanalizacija'' d.o.o. Kiseljak, na 7 sjednici
odrţanoj dana 26.06.2013. godine, d o n o s i:
P O S L O V N I K
O RADU ODBORA ZA REVIZIJU
J.P. ''Vodovod i kanalizacija'' d.o.o. Kiseljak
I. OPĆE ODREDBE
Ĉlan 1.
Službeni glasnik Općine Kiseljak Broj 3. 03.listopad/oktobar 2013. godina Godina XII
Općinsko vijeće Kiseljak Općinsko vijeće Kiseljak
130
Poslovnikom o radu Odbora za reviziju JP
«Vodovod i kanalizacija» d.o.o. Kiseljak (u
daljnjem tekstu: Poslovnik) ureĊuje se rad Odbora
za reviziju, pripremanje i sazivanje sjednica, naĉin
rada, odluĉivanje te druga pitanja vezana za rad
Odbora za reviziju JP «Vodovod i kanalizacija»
d.o.o. Kiseljak ( u daljnjem tekstu: Odbor) u skladu
sa odredbama zakona, Statuta i drugih propisa koji
se primjenjuju na rad i ovlaštenja Odbora.
Ĉlanak 2.
Nadleţnosti, djelokrug rada i obim ovlaštenja
Odbora utvrĊeni su Zakonom o javnim poduzećima
FBiH, Zakonom o gospodarskim društvima FBiH,
Statutom JP «Vodovod i kanalizacija» d.o.o.
Kiseljak ( u daljnjem tekstu: Društvo) i drugim
propisima koji reguliraju ovu oblast.Odbor u okviru
svojih ovlaštenja: zauzima stavove, daje mišljenje,
preporuke, donosi odluke, zakljuĉke, razmatra
dokumentaciju o javnim nabavama Društva,
izvještaje o poslovanju Društva, sastavlja izvještaje
i dostavlja ih mjerodavnim tijelima Društva, kao i
druge poslove utvrĊene zakonom i Statutom
preduzeća.
Ĉlanak 3.
Rad Odbora odvija se u skladu sa zakonom,
Statutom Društva i ovim poslovnikom.Odredbe
ovog poslovnika odnose se na ĉlanove Odbora i
druge osobe koje su prisutne sjednicama i sudjeluju
u radu Odbora.
II.SJEDNICE ODBORA
Ĉlanak 4.
O organiziranju, pripremanju i sazivanju sjednica
Odbora, brine se predsjednik Odbora.Ĉlanovima
Odbora osigurava se pravovremena priprema
izvještaja i drugih materijala umnoţenih u
potrebnom broju primjeraka za sjednicu Odbora od
strane direktora društva ili lica koje on odredi.
Poslovnikom o radu Odbora za reviziju JP
«Vodovod i kanalizacija» d.o.o. Kiseljak (u
daljnjem tekstu: Poslovnik) ureĊuje se rad Odbora
za reviziju, pripremanje i sazivanje sjednica, naĉin
rada, odluĉivanje te druga pitanja vezana za rad
Odbora za reviziju JP «Vodovod i kanalizacija»
d.o.o. Kiseljak ( u daljnjem tekstu: Odbor) u skladu
sa odredbama zakona, Statuta i drugih propisa koji
se primjenjuju na rad i ovlaštenja Odbora.
Ĉlan 2.
Nadleţnosti, djelokrug rada i obim ovlaštenja
Odbora utvrĊeni su Zakonom o javnim poduzećima
FBiH, Zakonom o gospodarskim društvima FBiH,
Statutom JP «Vodovod i kanalizacija» d.o.o.
Kiseljak ( u daljnjem tekstu: Društvo) i drugim
propisima koji reguliraju ovu oblast.Odbor u okviru
svojih ovlaštenja: zauzima stavove, daje mišljenje,
preporuke, donosi odluke, zakljuĉke, razmatra
dokumentaciju o javnim nabavama Društva,
izvještaje o poslovanju Društva, sastavlja izvještaje
i dostavlja ih mjerodavnim tijelima Društva, kao i
druge poslove utvrĊene zakonom i Statutom
preduzeća.
Ĉlan 3.
Rad Odbora odvija se u skladu sa zakonom,
Statutom Društva i ovim poslovnikom.Odredbe
ovog poslovnika odnose se na ĉlanove Odbora i
druge osobe koje su prisutne sjednicama i sudjeluju
u radu Odbora.
II.SJEDNICE ODBORA
Ĉlan 4.
O organiziranju, pripremanju i sazivanju sjednica
Odbora, brine se predsjednik Odbora.Ĉlanovima
Odbora osigurava se pravovremena priprema
izvještaja i drugih materijala umnoţenih u
potrebnom broju primjeraka za sjednicu Odbora od
strane direktora društva ili lica koje on odredi.
Službeni glasnik Općine Kiseljak Broj 3. 03.listopad/oktobar 2013. godina Godina XII
Općinsko vijeće Kiseljak Općinsko vijeće Kiseljak
131
Ĉlanak 5.
Sjednicu Odbora za reviziju u pravilu saziva
predsjednik Odbora. U sluĉaju sprijeĉenosti
predsjednika, sjednicu Odbora moţe sazvati jedan
od ĉlanova odbora.
Ĉlanak 6.
Pisani poziv za sjednicu Odbora dostavlja se
ĉlanovima najkasnije pet dana prije odrţavanja
sjednice. U hitnim sluĉajevima taj rok moţe biti i
kraći, a sjednica se moţe sazvati i putem
telefonskog poziva. U pozivu za sjednicu obavezno
se navodi vrijeme i mjesto odrţavanja sjednice te
dnevni red sjednice Odbora. Uz poziv za sjednicu
Odbora dostavlja se materijal za svaku taĉku
dnevnog reda sjednice.
Ĉlanak 7.
Odbor se sastaje se po potrebi, a najmanje
tromjeseĉno tokom godine.
Ĉlanak 8.
Na sjednicu Odbora mogu se pozvati i druge osobe
radi davanja objašnjenja za pojedina pitanja koja su
na dnevnom redu sjednice Odbora, ukoliko to
odluĉe ĉlanovi Odbora.
Ĉlanak 9.
Sjednicama Odbora predsjedava predsjednik
Odbora.Ako je predsjednik sprijeĉen ili odsutan,
sjednicom rukovodi ĉlan Odbora kojeg odredi
predsjednik, odnosno odrede sami ĉlanovi Odbora
Ĉlanak 10.
Ĉlan Odbora koji je sprijeĉen da sudjeluje u radu
Odbora, duţan je pravovremeno o tomu izvijestiti
predsjednika Odbora.
Ĉlanak 11.
Ĉlan 5.
Sjednicu Odbora za reviziju u pravilu saziva
predsjednik Odbora.
U sluĉaju sprijeĉenosti predsjednika, sjednicu
Odbora moţe sazvati jedan od ĉlanova odbora.
Ĉlan 6.
Pisani poziv za sjednicu Odbora dostavlja se
ĉlanovima najkasnije pet dana prije odrţavanja
sjednice. U hitnim sluĉajevima taj rok moţe biti i
kraći, a sjednica se moţe sazvati i putem
telefonskog poziva. U pozivu za sjednicu obavezno
se navodi vrijeme i mjesto odrţavanja sjednice te
dnevni red sjednice Odbora. Uz poziv za sjednicu
Odbora dostavlja se materijal za svaku taĉku
dnevnog reda sjednice.
Ĉlan 7.
Odbor se sastaje se po potrebi, a najmanje
tromjeseĉno tokom godine.
Ĉlan 8.
Na sjednicu Odbora mogu se pozvati i druge osobe
radi davanja objašnjenja za pojedina pitanja koja su
na dnevnom redu sjednice Odbora, ukoliko to
odluĉe ĉlanovi Odbora.
Ĉlan 9.
Sjednicama Odbora predsjedava predsjednik
Odbora.Ako je predsjednik sprijeĉen ili odsutan,
sjednicom rukovodi ĉlan Odbora kojeg odredi
predsjednik, odnosno odrede sami ĉlanovi Odbora
Ĉlan 10.
Ĉlan Odbora koji je sprijeĉen da sudjeluje u radu
Odbora, duţan je pravovremeno o tomu izvijestiti
predsjednika Odbora.
Ĉlan 11.
Službeni glasnik Općine Kiseljak Broj 3. 03.listopad/oktobar 2013. godina Godina XII
Općinsko vijeće Kiseljak Općinsko vijeće Kiseljak
132
Za odrţavanje sjednice Odbora potreban je
kvorum od dvije trećine (2/3) ukupnog broja
ĉlanova Odbora.
Ĉlanak 12.
Predsjednik Odbora prije otvaranja sjednice
utvrĊuje da li je prisutna potrebna većina ĉlanova
Odbora (kvorum) za rad i o tome izvještava ostale
ĉlanove Odbora. Ako utvrdi da je prisutna potrebna
većina ĉlanova Odbora ( kvorum), predsjednik
Odbora otvara sjednicu i predlaţe dnevni red
sjednice. Odbor usvaja dnevni red većinom
glasova na sjednici nazoĉnih ĉlanova Odbora.
Predsjednik ili ĉlan Odbora moţe na samoj sjednici
predloţiti i da se odreĊena pitanja unesu u dnevni
red sjednice.Poslije usvajanja dnevnog reda,
razmatraju se pojedine toĉke dnevnog reda.
Ĉlanak13.
Odbor u pravilu pod prvom toĉkom dnevnog reda
usvaja Zapisnik s prethodne sjednice Odbora.
Ĉlanak 14.
U radu Odbora s pravom odluĉivanja ravnopravno
sudjeluju svi ĉlanovi Odbora.Druge osobe koje su
pozvane na sjednicu Odbora mogu sudjelovati u
radu, ali bez prava odluĉivanja.
Ĉlanak 15.
Svaka toĉka dnevnog reda sjednice razmatra se
posebno.
Ĉlanak 16.
Red na sjednici Odbora odrţava predsjednik
Odbora. Ukoliko Odbor ocjeni da ne moţe
odrţavati red na sjednici, odluĉit će o prekidu
sjednice i o nastavku rada kada se za to steknu
uslovi.
Ĉlanak 17.
Na sjednici se vodi rasprava o svakom pitanju
dnevnog reda prije nego se o njemu odluĉuje,
izuzev ako Odbor odluĉi da se o nekom pitanju
odluĉuje bez rasprave. Nakon provedene rasprave
Odbor zauzima stav, koje izraţava kroz mišljenje,
ocjenu ili na drugi odgovarajući naĉin.
Za odrţavanje sjednice Odbora potreban je
kvorum od dvije trećine (2/3) ukupnog broja
ĉlanova Odbora.
Ĉlan 12.
Predsjednik Odbora prije otvaranja sjednice
utvrĊuje da li je prisutna potrebna većina ĉlanova
Odbora (kvorum) za rad i o tome izvještava ostale
ĉlanove Odbora. Ako utvrdi da je prisutna potrebna
većina ĉlanova Odbora ( kvorum), predsjednik
Odbora otvara sjednicu i predlaţe dnevni red
sjednice. Odbor usvaja dnevni red većinom
glasova na sjednici prisutnih ĉlanova Odbora.
Predsjednik ili ĉlan Odbora moţe na samoj sjednici
predloţiti i da se odreĊena pitanja unesu u dnevni
red sjednice.Poslije usvajanja dnevnog reda,
razmatraju se pojedine taĉke dnevnog reda.
Ĉlan13.
Odbor u pravilu pod prvom taĉkom dnevnog reda
usvaja Zapisnik s prethodne sjednice Odbora.
Ĉlan 14.
U radu Odbora s pravom odluĉivanja ravnopravno
sudjeluju svi ĉlanovi Odbora.Druge osobe koje su
pozvane na sjednicu Odbora mogu sudjelovati u
radu, ali bez prava odluĉivanja.
Ĉlan 15.
Svaka taĉka dnevnog reda sjednice razmatra se
posebno.
Ĉlan 16.
Red na sjednici Odbora odrţava predsjednik
Odbora. Ukoliko Odbor ocjeni da ne moţe
odrţavati red na sjednici, odluĉit će o prekidu
sjednice i o nastavku rada kada se za to steknu
uslovi.
Ĉlan 17.
Na sjednici se vodi rasprava o svakom pitanju
dnevnog reda prije nego se o njemu odluĉuje,
izuzev ako Odbor odluĉi da se o nekom pitanju
odluĉuje bez rasprave. Nakon provedene rasprave
Odbor zauzima stav, koje izraţava kroz mišljenje,
ocjenu ili na drugi odgovarajući naĉin.
Službeni glasnik Općine Kiseljak Broj 3. 03.listopad/oktobar 2013. godina Godina XII
Općinsko vijeće Kiseljak Općinsko vijeće Kiseljak
133
Ĉlanak 18.
Prijedlog teksta odluke stavlja na glasanje
predsjednik Odbora redom kako se o istom
raspravljalo.
Ĉlanak 19.
O pitanjima iz svoje nadleţnosti Odbor odluĉuje
većinom glasova nazoĉnih ĉlanova na sjednici
Odbora za reviziju. Odluĉivanje na sjednici Odbora
vrši se javnim glasanjem dizanjem ruku.Po
završetku glasanja, predsjednik utvrĊuje i
objavljuje rezultate glasanja, konstatirajući koliko
je ĉlanova Odbora glasalo «za», koliko «protiv » i
da li je prijedlog o kojem se glasalo prihvaćen ili
odbijen.Odbor moţe odluĉiti da se kod utvrĊivanja
rezultata glasanja prihvati glas ĉlana Odbora koji
iz opravdanih razloga nije prisutan na sjednici, a
dostavio je Odboru pisano izjašnjenje o
prihvaćanju prijedloga akta o kojem se glasa.
Ĉlanak 20.
O radu na sjednici Odbora se saĉinjava zapisnik i
izvještaj sa sjednice, koji saĉinjava tajnik društva,
odnosno zaduţeni ĉlan Odbora za reviziju.Zapisnik
sa sjednice Odbora potpisuje Predsjednik Odbora i
lice koje je vodilo zapisnik, dok Izvještaj sa
sjednice Odbora potpisuju predsjednik i ĉlanovi
Odbora.Izvještaj sa sjednice Odbora se dostavlja na
usvajanje ĉlanovima Nadzornog Odbora.Zapisnici
i drugi materijali sa sjednica Odbora, ĉuvaju se
trajno na naĉin utvrĊen zakonom, a Uprava društva
odgovorna je za ĉuvanje istih.Odbor u skladu sa
zakonom podnosi Nadzornom odboru saţete
izvještaje o svojim sastancima sa donesenim
zakljuĉcima sukladno tim zakonom.
Ĉlanak 21.
Pored rada na sjednicama, Odbor svoje tekuće
aktivnosti organizira i putem internih sastanaka, te
kolektivnog ili pojedinaĉnog rada radi razmatranja
i utvrĊivanja relevantnih ĉinjenica za pitanja za
koja se ocijeni potrebnim. Svrha internih sastanaka
je da Odbor organizira svoj rad, da planira zadatke
Ĉlan 18.
Prijedlog teksta odluke stavlja na glasanje
predsjednik Odbora redom kako se o istom
raspravljalo.
Ĉlan 19.
O pitanjima iz svoje nadleţnosti Odbor odluĉuje
većinom glasova prisutnih ĉlanova na sjednici
Odbora za reviziju. Odluĉivanje na sjednici Odbora
vrši se javnim glasanjem dizanjem ruku.Po
završetku glasanja, predsjednik utvrĊuje i
objavljuje rezultate glasanja, konstatirajući koliko
je ĉlanova Odbora glasalo «za», koliko «protiv » i
da li je prijedlog o kojem se glasalo prihvaćen ili
odbijen.Odbor moţe odluĉiti da se kod utvrĊivanja
rezultata glasanja prihvati glas ĉlana Odbora koji
iz opravdanih razloga nije prisutan na sjednici, a
dostavio je Odboru pisano izjašnjenje o
prihvaćanju prijedloga akta o kojem se glasa.
Ĉlan 20.
O radu na sjednici Odbora se saĉinjava zapisnik i
izvještaj sa sjednice, koji saĉinjava sekretar
društva, odnosno zaduţeni ĉlan Odbora za
reviziju.Zapisnik sa sjednice Odbora potpisuje
Predsjednik Odbora i lice koje je vodilo zapisnik,
dok Izvještaj sa sjednice Odbora potpisuju
predsjednik i ĉlanovi Odbora.Izvještaj sa sjednice
Odbora se dostavlja na usvajanje ĉlanovima
Nadzornog Odbora.Zapisnici i drugi materijali sa
sjednica Odbora, ĉuvaju se trajno na naĉin utvrĊen
zakonom, a Uprava društva odgovorna je za
ĉuvanje istih.Odbor u skladu sa zakonom podnosi
Nadzornom odboru saţete izvještaje o svojim
sastancima sa donesenim zakljuĉcima u skladu sa
zakonom.
Ĉlan 21.
Pored rada na sjednicama, Odbor svoje tekuće
aktivnosti organizira i putem internih sastanaka, te
kolektivnog ili pojedinaĉnog rada radi razmatranja
i utvrĊivanja relevantnih ĉinjenica za pitanja za
koja se ocijeni potrebnim. Svrha internih sastanaka
je da Odbor organizira svoj rad, da planira zadatke
Službeni glasnik Općine Kiseljak Broj 3. 03.listopad/oktobar 2013. godina Godina XII
Općinsko vijeće Kiseljak Općinsko vijeće Kiseljak
134
koji ga oĉekuju, te da se kroz kolektivni ili
pojedinaĉni rad po odreĊenim pitanjima utvrde
podaci za sastavljanje izvještaja, koja Odbor
sastavlja iz domene svog rada.
III PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Ĉlanak 22.
Ovaj poslovnik na prijedlog Nadzornog odbora
donosi Skupština Društva. Izmijene i dopune ovog
poslovnika vrše se na naĉin i po postupku za
njegovo donošenje.
Ĉlanak 23.
Ovaj poslovnik stupa na snagu i primjenjuje se
danom donošenja i ima se objaviti u Sluţbenom
glasniku općine Kiseljak.
PREDSJEDAVAJUĆI OPĆINSKOG VIJEĆA
KISELJAK
Prof. Benis Topalović
Broj:01/1-05-1479/13
Kiseljak,26.06.2013. god
Na temelju ĉlanka 15. Pravilnika o javnoj nabavi
roba, vršenju usluga i ustupanju radova br. 01-05-
2830/09 od 09.12.2009. godine, i ĉlanka 46.
Zakona o javnim nabavkama BiH (''Sluţbeni
glasnik BiH''br: 49/04;19/05;52/05/;8/06; i 24/06),
a po zahtjevu Sluţbe za gospodarstvo, urbanizam i
prostorno planiranje Općine Kiseljak, br. 03-27-
1405/13 od 18.06.2013. godine, Naĉelnik općine
donosi
O D L U K U
O pokretanju postupka javne nabavke usluga
konkurentskim pozivom – za usluge nabavke
Betona MB 20 i 30, za potporne zidove za
nekategorisane putove na podruĉju općine Kiseljak.
1.Ovom Odlukom odobrava se i pokreće postupak
javne nabavke usluga konkurentskim pozivom, za
nabavku betona MB 20 i 30, koji potreban za
potporne zidove za nekategorisane putove na
podruĉju općine Kiseljak.
2.Predmet ove javne nabavke je vršenje usluga
koji ga oĉekuju, te da se kroz kolektivni ili
pojedinaĉni rad po odreĊenim pitanjima utvrde
podaci za sastavljanje izvještaja, koja Odbor
sastavlja iz domene svog rada.
III PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Ĉlan 22.
Ovaj poslovnik na prijedlog Nadzornog odbora
donosi Skupština Društva. Izmijene i dopune ovog
poslovnika vrše se na naĉin i po postupku za
njegovo donošenje.
Ĉlan 23.
Ovaj poslovnik stupa na snagu i primjenjuje se
danom donošenja i ima se objaviti u Sluţbenom
glasniku općine Kiseljak.
PREDSJEDAVAJUĆI OPĆINSKOG VIJEĆA
KISELJAK
Prof. Benis Topalović
Broj:01/1-05-1479/13
Kiseljak,26.06.2013. god
Na osnovu ĉlana 15. Pravilnika o javnoj nabavi
roba, vršenju usluga i ustupanju radova br. 01-05-
2830/09 od 09.12.2009. godine, i ĉlana 46. Zakona
o javnim nabavkama BiH (''Sluţbeni glasnik
BiH''br: 49/04;19/05;52/05/;8/06; i 24/06), a po
zahtjevu Sluţbe za gospodarstvo, urbanizam i
prostorno planiranje Općine Kiseljak, br. 03-27-
1405/13 od 18.06.2013. godine, Naĉelnik općine
donosi
O D L U K U
O pokretanju postupka javne nabavke usluga
konkurentskim pozivom – za usluge nabavke
Betona MB 20 i 30, za potporne zidove za
nekategorisane putove na podruĉju općine Kiseljak.
1.Ovom Odlukom odobrava se i pokreće postupak
javne nabavke usluga konkurentskim pozivom, za
nabavku betona MB 20 i 30, koji potreban za
potporne zidove za nekategorisane putove na
podruĉju općine Kiseljak.
2.Predmet ove javne nabavke je vršenje usluga
Službeni glasnik Općine Kiseljak Broj 3. 03.listopad/oktobar 2013. godina Godina XII
Općinsko vijeće Kiseljak Općinsko vijeće Kiseljak
135
navedenih u toĉki 1. ove Odluke.
3.Procijenjena vrijednost javne nabavke iznosi cca
40.000,00 KM, odnosno 350,00 tona iista će se
financirati iz sredstava namijenjenih za materijal za
popravku i odrţavanje komunalnih infrastruktura
proraĉuna Općine, ekonomski kod:13714.
4.Okvirno vrijeme u kojem će se realizirati ova
javna nabavka je 30 dana od potpisivanja ugovora.
5.Nabavka iz toĉke 1. ove Odluke financirat će se
iz sredstava proraĉuna Općine Kiseljak.
6.Postupak javne nabavke vršit će se po
konkurentskom zahtjevu, a izbor najpovoljnije
ponude izvršit će se sukladno kriterijima u
tenderskoj dokumentaciji.
7.Provedbu postupka javne nabavke utvrĊenog
ovom Odlukom izvršit će Općinsko povjerenstvo
za provoĊenje postupka javnih nabavki Općine
Kiseljak za proraĉunsku 2013. godinu.
8.Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja.
NAĈELNIK
OPĆINE KISELJAK
Mladen Mišurić-Ramljak, dipl.ing.
Broj:01-27-1405/13
Kiseljak, 20.06.2013. godine
Na temelju ĉlanka 38. i 46. Zakona o javnim
nabavkama Bosne i Hercegovine (“Sl .glasnik
BiH“, broj: 49/04,19/05, i 52/05/), ĉlanka 15.
Zakona o naĉelima lokalne samouprave („Sl.
novine FBiH“ broj: 49/06) i ĉlanka 39. Statuta
općine Kiseljak („Sluţbeni glasnik Općine
Kiseljak“ broj: 3/09), Naĉelnik općine kao
ugovorni organ d o n o s i:
O D L U K U
1.Poništava se postupak javne nabavke općine
Kiseljak u svezi konkurentskog zahtjeva za javnu
nabavku – usluge: Nabava betona MB 20. i MB 30.
za potporne zidove za nekategorizirane putove na
podruĉju općine Kiseljak iz razloga što su
dostavljene manje od tri odgovarajuće ponude.
O b r a z l o ţ e n j e
navedenih u taĉki 1. ove Odluke.
3.Procijenjena vrijednost javne nabavke iznosi cca
40.000,00 KM, odnosno 350,00 tona iista će se
finansirati iz sredstava namijenjenih za materijal za
popravku i odrţavanje komunalnih infrastruktura
proraĉuna Općine, ekonomski kod:13714.
4.Okvirno vrijeme u kojem će se realizirati ova
javna nabavka je 30 dana od potpisivanja ugovora.
5.Nabavka iz taĉke 1. ove Odluke finansirat će se iz
sredstava budţeta Općine Kiseljak.
6.Postupak javne nabavke vršit će se po
konkurentskom zahtjevu, a izbor najpovoljnije
ponude izvršit će se sukladno kriterijima u
tenderskoj dokumentaciji.
7.Provedbu postupka javne nabavke utvrĊenog
ovom Odlukom izvršit će Općinska komisija za
provoĊenje postupka javnih nabavki Općine
Kiseljak za budţetsku 2013. godinu.
8.Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja.
NAĈELNIK
OPĆINE KISELJAK
Mladen Mišurić-Ramljak, dipl.ing.
Broj:01-27-1405/13
Kiseljak, 20.06.2013. godine
Na osnovu ĉlana 38. i 46. Zakona o javnim
nabavkama Bosne i Hercegovine (“Sl .glasnik
BiH“, broj: 49/04,19/05, i 52/05/), ĉlana 15.
Zakona o naĉelima lokalne samouprave („Sl.
novine FBiH“ broj: 49/06) i ĉlana 39. Statuta
općine Kiseljak („Sluţbeni glasnik Općine
Kiseljak“ broj: 3/09), Naĉelnik općine kao
ugovorni organ d o n o s i:
O D L U K U
1.Poništava se postupak javne nabavke općine
Kiseljak u svezi konkurentskog zahtjeva za javnu
nabavku – usluge: Nabava betona MB 20. i MB 30.
za potporne zidove za nekategorizirane putove na
podruĉju općine Kiseljak iz razloga što su
dostavljene manje od tri odgovarajuće ponude.
O b r a z l o ţ e n j e
Službeni glasnik Općine Kiseljak Broj 3. 03.listopad/oktobar 2013. godina Godina XII
Općinsko vijeće Kiseljak Općinsko vijeće Kiseljak
136
Ugovorni organ je uputio konkurentski zahtjev za
dostavljanje ponuda u svezi javne nabavke –
usluga: Nabava betona MB 20. i MB 30. za
potporne zidove za nekategorizirane putove na
podruĉju općine Kiseljak u kojem su navedeni
traţeni uvjeti za uĉešće kao i kriteriji za dodjelu.
U roku odreĊenom za prijem ponuda javila su se
dva ponuĊaĉa, da bi se 09.07.2013. godine u 13:00
h. od strane Povjerenstva za javne nabavke općine
Kiseljak, uz nazoĉnost ovlaštenih predstavnika
ponuĊaĉa, pristupilo otvaranju ponuda.
Prilikom pristupanja javnom otvaranju ponuda
Povjerenstvo je konstatiralo da su u zakonskom
roku dostavljene dvije ( 2. ) ponude i to:
a)Ponuda pod brojem 01-27-1405/13-1 od
05.07.2013. godine ponuĊaĉa „W&PMilos“
Kamen-Beton d.o.o. Kiseljak, i
b)Ponuda pod brojem 01-27-1405/13-2 od
08.07.2013. godine ponuĊaĉa „GRAMING“ d.o.o.
Kiseljak.
Obzirom da su u ovom sluĉaju prikupljene manje
od tri odgovarajuće ponude na temelju ĉlanka 46.
stavka 1. toĉke 6. Zakona o javnim nabavkama
Ugovorni organ je donio Odluka kao u
dispozitivu.Protiv ove Odluke dopušten je
prigovor koji se podnosi ugovornom organu u roku
od pet ( 5. ) dana od dana prijema Odluke,
sukladno ĉlanku 51. Zakona o javnim nabavkama.
NAĈELNIK
OPĆINE KISELJAK
Mladen Mišurić-Ramljak, dipl.ing.
Broj:01-27-1405/13
Kiseljak, 10.07.2013. godine
Na temelju ĉlanka 15. Pravilnika o javnoj nabavi
roba, vršenju usluga i ustupanju radova br. 01-05-
2830/09 od 09.12.2009. godine, i ĉlanka 46.
Zakona o javnim nabavkama BiH (''Sluţbeni
glasnik BiH''br: 49/04;19/05;52/05/;8/06; i 24/06),
Ugovorni organ je uputio konkurentski zahtjev za
dostavljanje ponuda u svezi javne nabavke –
usluga: Nabava betona MB 20. i MB 30. za
potporne zidove za nekategorizirane putove na
podruĉju općine Kiseljak u kojem su navedeni
traţeni uvjeti za uĉešće kao i kriteriji za dodjelu.
U roku odreĊenom za prijem ponuda javila su se
dva ponuĊaĉa, da bi se 09.07.2013. godine u 13:00
h. od strane Komisije za javne nabavke općine
Kiseljak, uz prisutnost ovlaštenih predstavnika
ponuĊaĉa, pristupilo otvaranju ponuda.
Prilikom pristupanja javnom otvaranju ponuda
Komisija je konstatiralo da su u zakonskom roku
dostavljene dvije ( 2. ) ponude i to:
a)Ponuda pod brojem 01-27-1405/13-1 od
05.07.2013. godine ponuĊaĉa „W&PMilos“
Kamen-Beton d.o.o. Kiseljak, i
b)Ponuda pod brojem 01-27-1405/13-2 od
08.07.2013. godine ponuĊaĉa „GRAMING“ d.o.o.
Kiseljak.
Obzirom da su u ovom sluĉaju prikupljene manje
od tri odgovarajuće ponude na temelju ĉlana 46.
stavka 1. taĉke 6. Zakona o javnim nabavkama
Ugovorni organ je donio Odluka kao u
dispozitivu.Protiv ove Odluke dopušten je
prigovor koji se podnosi ugovornom organu u roku
od pet ( 5. ) dana od dana prijema Odluke,
sukladno ĉlanu 51. Zakona o javnim nabavkama.
NAĈELNIK
OPĆINE KISELJAK
Mladen Mišurić-Ramljak, dipl.ing.
Broj:01-27-1405/13
Kiseljak, 10.07.2013. godine
Na osnovu ĉlana 15. Pravilnika o javnoj nabavi
roba, vršenju usluga i ustupanju radova br. 01-05-
2830/09 od 09.12.2009. godine, i ĉlana 46. Zakona
o javnim nabavkama BiH (''Sluţbeni glasnik
BiH''br: 49/04;19/05;52/05/;8/06; i 24/06), a po
Službeni glasnik Općine Kiseljak Broj 3. 03.listopad/oktobar 2013. godina Godina XII
Općinsko vijeće Kiseljak Općinsko vijeće Kiseljak
137
a po zahtjevu Sluţbe za gospodarstvo, urbanizam i
prostorno planiranje Općine Kiseljak, br. 03-27-
1400/13 od 18.06.2013. godine, Naĉelnik općine
donosi
O D L U K U
O pokretanju postupka javne nabavke usluga
konkurentskim pozivom – za usluge nabavke
nasipnog materijala, koji je potreban za nasipanje
nekategorisanih putova na podruĉju općine
Kiseljak.
1 . Ovom Odlukom odobrava se i pokreće postupak
javne nabavke usluga konkurentskim pozivom, za
nabavku nasipnog materijala koji potreban za
nasipanje nekategorisanih putova na podruĉju
općine Kiseljak.
2. Predmet ove javne nabavke je vršenje usluga
navedenih u toĉki 1. ove Odluke.
3. Procijenjena vrijednost javne nabavke iznosi cca
50.000,00 KM, odnosno 10.000,00 tona iista će se
financirati iz sredstava namijenjenih za materijal za
popravku i odrţavanje komunalnih infrastruktura
proraĉuna Općine, ekonomski kod: 613714.
4.Okvirno vrijeme u kojem će se realizirati ova
javna nabavka je 30 dana od potpisivanja ugovora.
5.Nabavka iz toĉke 1. ove Odluke financirat će se
iz sredstava proraĉuna Općine Kiseljak.
6.Postupak javne nabavke vršit će se po
konkurentskom zahtjevu, a izbor najpovoljnije
ponude izvršit će se sukladno kriterijima u
tenderskoj dokumentaciji.
7. Provedbu postupka javne nabavke utvrĊenog
ovom Odlukom izvršit će Općinsko povjerenstvo
za provoĊenje postupka javnih nabavki Općine
Kiseljak za proraĉunsku 2013. godinu.
8.Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja.
NAĈELNIK
OPĆINE KISELJAK
Mladen Mišurić-Ramljak, dipl.ing.
Broj:01-27-1400/13
Kiseljak, 20.06.2013. godine
zahtjevu Sluţbe za gospodarstvo, urbanizam i
prostorno planiranje Općine Kiseljak, br. 03-27-
1400/13 od 18.06.2013. godine, Naĉelnik općine
donosi
O D L U K U
O pokretanju postupka javne nabavke usluga
konkurentskim pozivom – za usluge nabavke
nasipnog materijala, koji je potreban za nasipanje
nekategorisanih putova na podruĉju općine
Kiseljak.
1 . Ovom Odlukom odobrava se i pokreće postupak
javne nabavke usluga konkurentskim pozivom, za
nabavku nasipnog materijala koji potreban za
nasipanje nekategorisanih putova na podruĉju
općine Kiseljak.
2. Predmet ove javne nabavke je vršenje usluga
navedenih u taĉki 1. ove Odluke.
3. Procijenjena vrijednost javne nabavke iznosi cca
50.000,00 KM, odnosno 10.000,00 tona ista će se
finansirati iz sredstava namijenjenih za materijal za
popravku i odrţavanje komunalnih infrastruktura
budţeta Općine, ekonomski kod: 613714.
4.Okvirno vrijeme u kojem će se realizirati ova
javna nabavka je 30 dana od potpisivanja ugovora.
5.Nabavka iz taĉke 1. ove Odluke finansirat će se iz
sredstava budţeta Općine Kiseljak.
6.Postupak javne nabavke vršit će se po
konkurentskom zahtjevu, a izbor najpovoljnije
ponude izvršit će se sukladno kriterijima u
tenderskoj dokumentaciji.
7. Provedbu postupka javne nabavke utvrĊenog
ovom Odlukom izvršit će Općinska komisija za
provoĊenje postupka javnih nabavki Općine
Kiseljak za budţetsku 2013. godinu.
8.Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja.
NAĈELNIK
OPĆINE KISELJAK
Mladen Mišurić-Ramljak, dipl.ing.
Broj:01-27-1400/13
Kiseljak, 20.06.2013. godine
Službeni glasnik Općine Kiseljak Broj 3. 03.listopad/oktobar 2013. godina Godina XII
Općinsko vijeće Kiseljak Općinsko vijeće Kiseljak
138
Na temelju ĉlanka 38. i 46. Zakona o javnim
nabavkama Bosne i Hercegovine (“Sl .glasnik
BiH“, broj: 49/04,19/05, i 52/05/), ĉlanka 15.
Zakona o naĉelima lokalne samouprave („Sl.
novine FBiH“ broj: 49/06) i ĉlanka 39. Statuta
općine Kiseljak („Sluţbeni glasnik Općine
Kiseljak“ broj: 3/09), Naĉelnik općine kao
ugovorni organ d o n o s i:
O D L U K U
1.Poništava se postupak javne nabavke općine
Kiseljak u svezi konkurentskog zahtjeva za javnu
nabavku – usluge: Nabava nasipnog materijala za
nasipanje nekategoriziranih putova na podruĉju
općine Kiseljak iz razloga što su dostavljene manje
od tri odgovarajuće ponude.
O b r a z l o ţ e n j e
Ugovorni organ je uputio konkurentski zahtjev za
dostavljanje ponuda u svezi javne nabavke –
usluga: Nabava nasipnog materijala za nasipanje
nekategoriziranih putova na podruĉju općine
Kiseljak u kojem su navedeni traţeni uvjeti za
uĉešće kao i kriteriji za dodjelu.
U roku odreĊenom za prijem ponuda javila su se
dva ponuĊaĉa, da bi se 09.07.2013. godine u 13:00
h. od strane Povjerenstva za javne nabavke općine
Kiseljak, uz nazoĉnost ovlaštenih predstavnika
ponuĊaĉa, pristupilo otvaranju ponuda.
Prilikom pristupanja javnom otvaranju ponuda
Povjerenstvo je konstatiralo da su u zakonskom
roku dostavljene dvije ( 2. ) ponude i to:
a)Ponuda pod brojem 01-27-1400/13-1 od
05.07.2013. godine ponuĊaĉa „W&PMilos“
Kamen-Beton d.o.o. Kiseljak, i
b)Ponuda pod brojem 01-27-1400/13-2 od
08.07.2013. godine ponuĊaĉa „GRAMING“ d.o.o.
Kiseljak.
Obzirom da su u ovom sluĉaju prikupljene manje
od tri odgovarajuće ponude na temelju ĉlanka 46.
stavka 1. toĉke 6. Zakona o javnim nabavkama
Ugovorni organ je donio Odluka kao u
dispozitivu.
Na osnovu ĉlana 38. i 46. Zakona o javnim
nabavkama Bosne i Hercegovine (“Sl .glasnik
BiH“, broj: 49/04,19/05, i 52/05/), ĉlana 15.
Zakona o naĉelima lokalne samouprave („Sl.
novine FBiH“ broj: 49/06) i ĉlana 39. Statuta
općine Kiseljak („Sluţbeni glasnik Općine
Kiseljak“ broj: 3/09), Naĉelnik općine kao
ugovorni organ d o n o s i:
O D L U K U
1.Poništava se postupak javne nabavke općine
Kiseljak u svezi konkurentskog zahtjeva za javnu
nabavku – usluge: Nabava nasipnog materijala za
nasipanje nekategoriziranih putova na podruĉju
općine Kiseljak iz razloga što su dostavljene manje
od tri odgovarajuće ponude.
O b r a z l o ţ e n j e
Ugovorni organ je uputio konkurentski zahtjev za
dostavljanje ponuda u svezi javne nabavke –
usluga: Nabava nasipnog materijala za nasipanje
nekategoriziranih putova na podruĉju općine
Kiseljak u kojem su navedeni traţeni uvjeti za
uĉešće kao i kriteriji za dodjelu.
U roku odreĊenom za prijem ponuda javila su se
dva ponuĊaĉa, da bi se 09.07.2013. godine u 13:00
h. od strane Komisije za javne nabavke općine
Kiseljak, uz prisutnost ovlaštenih predstavnika
ponuĊaĉa, pristupilo otvaranju ponuda.
Prilikom pristupanja javnom otvaranju ponuda
Komisija je konstatiralo da su u zakonskom roku
dostavljene dvije ( 2. ) ponude i to:
a)Ponuda pod brojem 01-27-1400/13-1 od
05.07.2013. godine ponuĊaĉa „W&PMilos“
Kamen-Beton d.o.o. Kiseljak, i
b)Ponuda pod brojem 01-27-1400/13-2 od
08.07.2013. godine ponuĊaĉa „GRAMING“ d.o.o.
Kiseljak.
Obzirom da su u ovom sluĉaju prikupljene manje
od tri odgovarajuće ponude na temelju ĉlana 46.
stavka 1. taĉke 6. Zakona o javnim nabavkama
Ugovorni organ je donio Odluka kao u
dispozitivu.
Službeni glasnik Općine Kiseljak Broj 3. 03.listopad/oktobar 2013. godina Godina XII
Općinsko vijeće Kiseljak Općinsko vijeće Kiseljak
139
Protiv ove Odluke dopušten je prigovor koji se
podnosi ugovornom organu u roku od pet
( 5. ) dana od dana prijema Odluke, sukladno
ĉlanku 51. Zakona o javnim nabavkama.
NAĈELNIK
OPĆINE KISELJAK
Mladen Mišurić-Ramljak, dipl.ing.
Broj:01-27-1400/13
Kiseljak, 10.07.2013. godine
Na temelju ĉlanka 15. Pravilnika o javnoj nabavi
roba, vršenju usluga i ustupanju radova br. 01-05-
2830/09 od 09.12.2009. godine, i ĉlanka 46.
Zakona o javnim nabavkama BiH (''Sluţbeni
glasnik BiH'' br: 49/04;19/05;52/05/;8/06; i 24/06),
a po zahtjevu Sluţbe za gospodarstvo, urbanizam i
prostorno planiranje Općine Kiseljak, br. 03-27-
1613/13 od 18.07.2013. godine, Naĉelnik općine
donosi
O D L U K U
O pokretanju postupka javne nabavke usluga
konkurentskim pozivom – za usluge nabavke
Betona MB 20 i 30, za potporne zidove za
nekategorisane putove na podruĉju općine Kiseljak.
1.Ovom Odlukom odobrava se i pokreće postupak
javne nabavke usluga konkurentskim pozivom, za
nabavku betona MB 20 i 30, koji potreban za
potporne zidove za nekategorisane putove na
podruĉju općine Kiseljak.
2.Predmet ove javne nabavke je vršenje usluga
navedenih u toĉki 1. ove Odluke.
3.Procijenjena vrijednost javne nabavke iznosi cca
40.000,00 KM, odnosno 350,00 tona iista će se
financirati iz sredstava namijenjenih za materijal za
popravku i odrţavanjekomunalnih infrastruktura
proraĉuna Općine, ekonomski kod: 613714.
4.Okvirno vrijeme u kojem će se realizirati ova
javna nabavka je 30 dana od potpisivanja ugovora.
5.Nabavka iz toĉke 1. ove Odluke financirat će se
iz sredstava proraĉuna Općine Kiseljak.
Protiv ove Odluke dopušten je prigovor koji se
podnosi ugovornom organu u roku od pet
( 5. ) dana od dana prijema Odluke, sukladno ĉlanu
51. Zakona o javnim nabavkama.
NAĈELNIK
OPĆINE KISELJAK
Mladen Mišurić-Ramljak, dipl.ing.
Broj:01-27-1400/13
Kiseljak, 10.07.2013. godine
Na osnovu ĉlana 15. Pravilnika o javnoj nabavi
roba, vršenju usluga i ustupanju radova br. 01-05-
2830/09 od 09.12.2009. godine, i ĉlana 46. Zakona
o javnim nabavkama BiH (''Sluţbeni glasnik BiH''
br: 49/04;19/05;52/05/;8/06; i 24/06), a po zahtjevu
Sluţbe za gospodarstvo, urbanizam i prostorno
planiranje Općine Kiseljak, br. 03-27-1613/13 od
18.07.2013. godine, Naĉelnik općine donosi
O D L U K U
O pokretanju postupka javne nabavke usluga
konkurentskim pozivom – za usluge nabavke
Betona MB 20 i 30, za potporne zidove za
nekategorisane putove na podruĉju općine Kiseljak.
1.Ovom Odlukom odobrava se i pokreće postupak
javne nabavke usluga konkurentskim pozivom, za
nabavku betona MB 20 i 30, koji potreban za
potporne zidove za nekategorisane putove na
podruĉju općine Kiseljak.
2.Predmet ove javne nabavke je vršenje usluga
navedenih u taĉki 1. ove Odluke.
3.Procijenjena vrijednost javne nabavke iznosi cca
40.000,00 KM, odnosno 350,00 tona iista će se
finansirati iz sredstava namijenjenih za materijal za
popravku i odrţavanje komunalnih infrastruktura
budţeta Općine, ekonomski kod: 613714.
4.Okvirno vrijeme u kojem će se realizirati ova
javna nabavka je 30 dana od potpisivanja ugovora.
5.Nabavka iz taĉke 1. ove Odluke finansirat će se iz
sredstava budţeta Općine Kiseljak.
Službeni glasnik Općine Kiseljak Broj 3. 03.listopad/oktobar 2013. godina Godina XII
Općinsko vijeće Kiseljak Općinsko vijeće Kiseljak
140
6.Postupak javne nabavke vršit će se po
konkurentskom zahtjevu, a izbor najpovoljnije
ponude izvršit će se sukladno kriterijima u
tenderskoj dokumentaciji.
7. Provedbu postupka javne nabavke utvrĊenog
ovom Odlukom izvršit će Općinsko povjerenstvo
za provoĊenje postupka javnih nabavki Općine
Kiseljak za proraĉunsku 2013. godinu.
8.Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja.
NAĈELNIK
OPĆINE KISELJAK
Mladen Mišurić-Ramljak, dipl.ing.
Broj:01-27-1613/13
Kiseljak, 22.07.2013. godine
Na temelju ĉlanka 15. Pravilnika o javnoj nabavi
roba, vršenju usluga i ustupanju radova br. 01-05-
2830/09 od 09.12.2009. godine, i ĉlanka 46.
Zakona o javnim nabavkama BiH (''Sluţbeni
glasnik BiH''br: 49/04;19/05;52/05/;8/06; i 24/06),
a po zahtjevu Sluţbe za gospodarstvo, urbanizam i
prostorno planiranje Općine Kiseljak, br. 03-27-
1618/13 od 18.07.2013. godine, Naĉelnik općine
donosi
O D L U K U
O pokretanju postupka javne nabavke usluga
konkurentskim pozivom – za usluge nabavke
nasipnog materijala, koji je potreban za nasipanje
nekategorisanih putova na podruĉju općine
Kiseljak.
1 . Ovom Odlukom odobrava se i pokreće postupak
javne nabavke usluga konkurentskim pozivom, za
nabavku nasipnog materijala koji potreban za
nasipanje nekategorisanih putova na podruĉju
općine Kiseljak.
2. Predmet ove javne nabavke je vršenje usluga
navedenih u toĉki 1. ove Odluke.
3. Procijenjena vrijednost javne nabavke iznosi cca
50.000,00 KM, odnosno 10.000,00 tona i ista će se
financirati iz sredstava namijenjenih za materijal za
popravku i odrţavanje komunalnih infrastruktura
6.Postupak javne nabavke vršit će se po
konkurentskom zahtjevu, a izbor najpovoljnije
ponude izvršit će se sukladno kriterijima u
tenderskoj dokumentaciji.
7. Provedbu postupka javne nabavke utvrĊenog
ovom Odlukom izvršit će Općinska komisija za
provoĊenje postupka javnih nabavki Općine
Kiseljak za budţetsku 2013. godinu.
8.Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja.
NAĈELNIK
OPĆINE KISELJAK
Mladen Mišurić-Ramljak, dipl.ing.
Broj:01-27-1613/13
Kiseljak, 22.07.2013. godine
Na osnovu ĉlana 15. Pravilnika o javnoj nabavi
roba, vršenju usluga i ustupanju radova br. 01-05-
2830/09 od 09.12.2009. godine, i ĉlana 46. Zakona
o javnim nabavkama BiH (''Sluţbeni glasnik
BiH''br: 49/04;19/05;52/05/;8/06; i 24/06), a po
zahtjevu Sluţbe za gospodarstvo, urbanizam i
prostorno planiranje Općine Kiseljak, br. 03-27-
1618/13 od 18.07.2013. godine, Naĉelnik općine
donosi
O D L U K U
O pokretanju postupka javne nabavke usluga
konkurentskim pozivom – za usluge nabavke
nasipnog materijala, koji je potreban za nasipanje
nekategorisanih putova na podruĉju općine
Kiseljak.
1 . Ovom Odlukom odobrava se i pokreće postupak
javne nabavke usluga konkurentskim pozivom, za
nabavku nasipnog materijala koji potreban za
nasipanje nekategorisanih putova na podruĉju
općine Kiseljak.
2. Predmet ove javne nabavke je vršenje usluga
navedenih u taĉki 1. ove Odluke.
3. Procijenjena vrijednost javne nabavke iznosi cca
50.000,00 KM, odnosno 10.000,00 tona i ista će se
finansirati iz sredstava namijenjenih za materijal za
popravku i odrţavanje komunalnih infrastruktura
Službeni glasnik Općine Kiseljak Broj 3. 03.listopad/oktobar 2013. godina Godina XII
Općinsko vijeće Kiseljak Općinsko vijeće Kiseljak
141
proraĉuna Općine, ekonomski kod: 613714.
4. Okvirno vrijeme u kojem će se realizirati ova
javna nabavka je 30 dana od potpisivanja ugovora.
5.Nabavka iz toĉke 1. ove Odluke financirat će se
iz sredstava proraĉuna Općine Kiseljak.
6.Postupak javne nabavke vršit će se po
konkurentskom zahtjevu, a izbor najpovoljnije
ponude izvršit će se sukladno kriterijima u
tenderskoj dokumentaciji.
7. Provedbu postupka javne nabavke utvrĊenog
ovom Odlukom izvršit će Općinsko povjerenstvo
za provoĊenje postupka javnih nabavki Općine
Kiseljak za proraĉunsku 2013. godinu.
8.Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja.
NAĈELNIK
OPĆINE KISELJAK
Mladen Mišurić-Ramljak, dipl.ing.
Broj:01-27-1618/13
Kiseljak, 22.07.2013. godine
Na temelju ĉlanka 15. Pravilnika o javnoj nabavci
roba, vršenju usluga i ustupanju radova br. 01-05-
2830/09 od 09.12.2009. godine, i ĉlanka 46.
Zakona o javnim nabavkama BiH (''Sluţbeni
glasnik BiH''br: 49/04;19/05;52/05/;8/06; i 24/06),
a po zahtjevu Sluţbe za gospodarstvo, urbanizam i
prostorno planiranje Općine Kiseljak br. 03-27-
1502/13 od 05.08.2013. godine, Naĉelnik općine
donosi
O D L U K U
O pokretanju postupka javne nabavke radova
konkurentskim zahtjevom – za radove izgradnje i
asfaltiranja lokalnog nekategoriranog javnog puta u
MP Borina, duţine 120 m i širine 3 m sa
potrebnom izgradnjom propusta i kanala za
odvodnju površinske vode.
1.Ovom Odlukom odobrava se i pokreće postupak
javne nabavke za radove izgradnje i asfaltiranja
lokalnog nekategoriranog javnog puta u MP
Borina, duţine 120 m i širine 3 m sa potrebnom
proraĉuna Općine, ekonomski kod: 613714.
4. Okvirno vrijeme u kojem će se realizirati ova
javna nabavka je 30 dana od potpisivanja ugovora.
5.Nabavka iz taĉke 1. ove Odluke finansirat će se iz
sredstava proraĉuna Općine Kiseljak.
6.Postupak javne nabavke vršit će se po
konkurentskom zahtjevu, a izbor najpovoljnije
ponude izvršit će se sukladno kriterijima u
tenderskoj dokumentaciji.
7. Provedbu postupka javne nabavke utvrĊenog
ovom Odlukom izvršit će Općinska komisija za
provoĊenje postupka javnih nabavki Općine
Kiseljak za budţetsku 2013. godinu.
8.Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja.
NAĈELNIK
OPĆINE KISELJAK
Mladen Mišurić-Ramljak, dipl.ing.
Broj:01-27-1618/13
Kiseljak, 22.07.2013. godine
Na osnovu ĉlana 15. Pravilnika o javnoj nabavci
roba, vršenju usluga i ustupanju radova br. 01-05-
2830/09 od 09.12.2009. godine, i ĉlana 46. Zakona
o javnim nabavkama BiH (''Sluţbeni glasnik
BiH''br: 49/04;19/05;52/05/;8/06; i 24/06), a po
zahtjevu Sluţbe za gospodarstvo, urbanizam i
prostorno planiranje Općine Kiseljak br. 03-27-
1502/13 od 05.08.2013. godine, Naĉelnik općine
donosi
O D L U K U
O pokretanju postupka javne nabavke radova
konkurentskim zahtjevom – za radove izgradnje i
asfaltiranja lokalnog nekategoriranog javnog puta u
MP Borina, duţine 120 m i širine 3 m sa
potrebnom izgradnjom propusta i kanala za
odvodnju površinske vode.
1.Ovom Odlukom odobrava se i pokreće postupak
javne nabavke za radove izgradnje i asfaltiranja
lokalnog nekategoriranog javnog puta u MP
Borina, duţine 120 m i širine 3 m sa potrebnom
Službeni glasnik Općine Kiseljak Broj 3. 03.listopad/oktobar 2013. godina Godina XII
Općinsko vijeće Kiseljak Općinsko vijeće Kiseljak
142
izgradnjom propusta i kanala za odvodnju
površinske vode.
2. Predmet ove javne nabavke je izvoĊenje radova
navedenih u toĉki 1. ove Odluke.
3.Procijenjena vrijednost javne nabavke iznosi cca
20.000,00 KM iista će se financirati iz transfera za
ceste, nogostupe i mostove proraĉuna Općine,
ekonomski kod: 821612, i sredstvima graĊana MP
Borina, u omjeru 50:50.
4.Okvirno vrijeme u kojem će se realizirati ova
javna nabavka je 3 mjeseca od potpisivanja
ugovora.
5. Nabavka iz toĉke 1. ove Odluke financirat će se
iz sredstava proraĉuna Općine Kiseljak i
sredstvima graĊana MP Borina, u omjeru 50:50.
6.Postupak javne nabavke vršit će se po
konkurentskom zahtjevu, a izbor najpovoljnije
ponude izvršit će se sukladno kriterijima u
tenderskoj dokumentaciji.
7.Provedbu postupka javne nabavke utvrĊenog
ovom Odlukom izvršit će Općinsko povjerenstvo
za provoĊenje postupka javnih nabavki Općine
Kiseljak za proraĉunsku 2013. godinu.
8.Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja.
NAĈELNIK
OPĆINE KISELJAK
Mladen Mišurić-Ramljak, dipl.ing.
Broj:01-27-1502/13
Kiseljak, 12.08.2013. godine
Na temelju ĉlanka 47. Zakona o javnim nabavkama
BiH (''Sluţbeni glasnik BiH'' br:
49/04;19/05;52/05/;8/06; i 24/06) i ĉlanka 2. i 5.
Pravilnika o postupku izravnog sporazuma Općine
Kiseljak br: 01-05-2831/09 od 09.12.2009. godine,
a po zahtjevu Sluţbe za gospodarstvo, urbanizam i
prostorno planiranje Općine Kiseljak, br. 03-23-
1731/13 od 05.08.2013. godine, Naĉelnik općine
donosi
O D L U K U
O pokretanju postupka izravnog sporazuma – za
usluge izrade ĉeliĉnih pocinĉanih stupova za javnu
rasvjetu na kruţnom toku spoj M.5.1 i R 442 u
izgradnjom propusta i kanala za odvodnju
površinske vode.
2. Predmet ove javne nabavke je izvoĊenje radova
navedenih u taĉki 1. ove Odluke.
3.Procijenjena vrijednost javne nabavke iznosi cca
20.000,00 KM iista će se finansirati iz transfera za
ceste, nogostupe i mostove proraĉuna Općine,
ekonomski kod: 821612, i sredstvima graĊana MP
Borina, u omjeru 50:50.
4.Okvirno vrijeme u kojem će se realizirati ova
javna nabavka je 3 mjeseca od potpisivanja
ugovora.
5. Nabavka iz taĉke 1. ove Odluke finansirat će se
iz sredstava budţeta Općine Kiseljak i sredstvima
graĊana MP Borina, u omjeru 50:50.
6.Postupak javne nabavke vršit će se po
konkurentskom zahtjevu, a izbor najpovoljnije
ponude izvršit će se sukladno kriterijima u
tenderskoj dokumentaciji.
7.Provedbu postupka javne nabavke utvrĊenog
ovom Odlukom izvršit će Općinska komisija za
provoĊenje postupka javnih nabavki Općine
Kiseljak za budţetsku 2013. godinu.
8.Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja.
NAĈELNIK
OPĆINE KISELJAK
Mladen Mišurić-Ramljak, dipl.ing.
Broj:01-27-1502/13
Kiseljak, 12.08.2013. godine
Na osnovu ĉlana 47. Zakona o javnim nabavkama
BiH (''Sluţbeni glasnik BiH'' br:
49/04;19/05;52/05/;8/06; i 24/06) i ĉlana 2. i 5.
Pravilnika o postupku izravnog sporazuma Općine
Kiseljak br: 01-05-2831/09 od 09.12.2009. godine,
a po zahtjevu Sluţbe za gospodarstvo, urbanizam i
prostorno planiranje Općine Kiseljak, br. 03-23-
1731/13 od 05.08.2013. godine, Naĉelnik općine
donosi
O D L U K U
O pokretanju postupka izravnog sporazuma – za
usluge izrade ĉeliĉnih pocinĉanih stupova za javnu
rasvjetu na kruţnom toku spoj M.5.1 i R 442 u
Službeni glasnik Općine Kiseljak Broj 3. 03.listopad/oktobar 2013. godina Godina XII
Općinsko vijeće Kiseljak Općinsko vijeće Kiseljak
143
Kiseljaku.
1. Ovom Odlukom odobrava se i pokreće postupak
izravnog sporazuma za usluge izrade ĉeliĉnih
pocinĉanih stupova koji su potrebni za dovršetak
javne rasvjete na kruţnom toku spoj M.5.1 i R 442
u Kiseljaku.
2. Predmet ovog izravnog postupka je vršenje
usluga navedenih u toĉki 1. ove Odluke.
3. Procijenjena vrijednost usluge iznosi cca
6.000,00 KM plus PDV ista će se financirati iz
transfera za javnu rasvjetu proraĉuna Općine,
ekonomski kod:821611
4. Okvirno vrijeme u kojem će se realizirati ova
usluga je 3 mjeseca od Potpisivanja Ugovora.
5. Nabavka iz toĉke 1. ove Odluke financirat će se
iz sredstava proraĉuna Općine Kiseljak.
6.Postupak obavljanja usluge vršit će se po
postupku izravnog sporazuma.
7.Provedbu postupka ovog izravnog sporazuma
vršit će Ugovorni organ.
8.Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja.
NAĈELNIK
OPĆINE KISELJAK
Mladen Mišurić-Ramljak, dipl.ing.
Broj:01-23-1731/13
Kiseljak, 12.08.2013.godine
Na temelju ĉlanka 15. Pravilnika o javnoj nabavci
roba, vršenju usluga i ustupanju radova br. 01-05-
2830/09 od 09.12.2009. godine, i ĉlanka 46.
Zakona o javnim nabavkama BiH (''Sluţbeni
glasnik BiH''br: 49/04;19/05;52/05/;8/06; i 24/06),
a po zahtjevu Sluţbe za gospodarstvo, urbanizam i
prostorno planiranje Općine Kiseljak br. 03-27-
2001/13 od 20.09.2013. godine, Naĉelnik općine
donosi
O D L U K U
O pokretanju postupka javne nabavke radova
konkurentskim zahtjevom – za radove izgradnje i
asfaltiranja lokalnog nekategorisanog javnog puta
u MP Rauševac, duţine 580 m i širine 2,80 m.
1.Ovom Odlukom odobrava se i pokreće postupak
Kiseljaku.
1. Ovom Odlukom odobrava se i pokreće postupak
izravnog sporazuma za usluge izrade ĉeliĉnih
pocinĉanih stupova koji su potrebni za dovršetak
javne rasvjete na kruţnom toku spoj M.5.1 i R 442
u Kiseljaku.
2. Predmet ovog izravnog postupka je vršenje
usluga navedenih u taĉki 1. ove Odluke.
3. Procijenjena vrijednost usluge iznosi cca
6.000,00 KM plus PDV ista će se finansirati iz
transfera za javnu rasvjetu proraĉuna Općine,
ekonomski kod:821611
4. Okvirno vrijeme u kojem će se realizirati ova
usluga je 3 mjeseca od Potpisivanja Ugovora.
5. Nabavka iz taĉke 1. ove Odluke finansirat će se
iz sredstava budţeta Općine Kiseljak.
6.Postupak obavljanja usluge vršit će se po
postupku izravnog sporazuma.
7.Provedbu postupka ovog izravnog sporazuma
vršit će Ugovorni organ.
8.Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja.
NAĈELNIK
OPĆINE KISELJAK
Mladen Mišurić-Ramljak, dipl.ing.
Broj:01-23-1731/13
Kiseljak, 12.08.2013.godine
Na osnovu ĉlana 15. Pravilnika o javnoj nabavci
roba, vršenju usluga i ustupanju radova br. 01-05-
2830/09 od 09.12.2009. godine, i ĉlana 46. Zakona
o javnim nabavkama BiH (''Sluţbeni glasnik
BiH''br: 49/04;19/05;52/05/;8/06; i 24/06), a po
zahtjevu Sluţbe za gospodarstvo, urbanizam i
prostorno planiranje Općine Kiseljak br. 03-27-
2001/13 od 20.09.2013. godine, Naĉelnik općine
donosi
O D L U K U
O pokretanju postupka javne nabavke radova
konkurentskim zahtjevom – za radove izgradnje i
asfaltiranja lokalnog nekategorisanog javnog puta
u MP Rauševac, duţine 580 m i širine 2,80 m.
1.Ovom Odlukom odobrava se i pokreće postupak
Službeni glasnik Općine Kiseljak Broj 3. 03.listopad/oktobar 2013. godina Godina XII
Općinsko vijeće Kiseljak Općinsko vijeće Kiseljak
144
javne nabavke za radove izgradnje iasfaltiranja
lokalnog nekategorisanog javnog puta u MP
Rauševac, duţine 580 m i širine2,80 m.
2. Predmet ove javne nabavke je izvoĊenje radova
navedenih u toĉki 1. ove Odluke.
3.Procijenjena vrijednost javne nabavke iznosi cca
40.000,00 KM i ista će se financirati iz sredstava
namijenjenih za rekonstrukciju cesta i mostova
proraĉuna Općine, ekonomski kod: 821612,
sredstava Ministarstva prostornog ureĊenja,
graĊenja,zaštite okoliša, povratka i stambenih
poslova KSB i sredstava prikupljenih od
graĊanaMP-a Rauševac.
4.Okvirno vrijeme u kojem će se realizirati ova
javna nabavka je 3 mjeseca od potpisivanja
ugovora.
5. Nabavka iz toĉke 1. ove Odluke financirat će se
iz sredstava proraĉuna Općine Kiseljak,sredstava
Ministarstva prostornog ureĊenja, graĊenja, zaštite
okoliša, povratka i stambenih
poslova KSB i sredstava graĊana MP-a Rauševac.
6.Postupak javne nabavke vršit će se po
konkurentskom zahtjevu, a izbor najpovoljnije
ponude izvršit će se sukladno kriterijima u
tenderskoj dokumentaciji.
7.Provedbu postupka javne nabavke utvrĊenog
ovom Odlukom izvršit će Općinsko povjerenstvo
za provoĊenje postupka javnih nabavki Općine
Kiseljak za proraĉunsku 2013. godinu.
8.Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja.
NAĈELNIK
OPĆINE KISELJAK
Mladen Mišurić-Ramljak, dipl.ing.
Broj:01-27-2001/13
Kiseljak, 24.09.2013.godine
Na temelju ĉlanka 15. Pravilnika o javnoj nabavi
roba, vršenju usluga i ustupanju radova br. 01-05-
2830/09 od 09.12.2009. godine, i ĉlanka 46.
Zakona o javnim nabavkama BiH (''Sluţbeni
glasnik BiH'' br: 49/04;19/05;52/05/;8/06; i 24/06),
a po zahtjevu Sluţbe za gospodarstvo, urbanizam i
prostorno planiranje Općine Kiseljak, br. 03-33-
javne nabavke za radove izgradnje iasfaltiranja
lokalnog nekategorisanog javnog puta u MP
Rauševac, duţine 580 m i širine2,80 m.
2. Predmet ove javne nabavke je izvoĊenje radova
navedenih u taĉki 1. ove Odluke.
3.Procijenjena vrijednost javne nabavke iznosi cca
40.000,00 KM i ista će se finansirati iz sredstava
namijenjenih za rekonstrukciju cesta i mostova
budţeta Općine, ekonomski kod: 821612,
sredstava Ministarstva prostornog ureĊenja,
graĊenja,zaštite okoliša, povratka i stambenih
poslova KSB i sredstava prikupljenih od
graĊanaMP-a Rauševac.
4.Okvirno vrijeme u kojem će se realizirati ova
javna nabavka je 3 mjeseca od potpisivanja
ugovora.
5. Nabavka iz taĉke 1. ove Odluke financirat će se
iz sredstava proraĉuna Općine Kiseljak,sredstava
Ministarstva prostornog ureĊenja, graĊenja, zaštite
okoliša, povratka i stambenih
poslova KSB i sredstava graĊana MP-a Rauševac.
6.Postupak javne nabavke vršit će se po
konkurentskom zahtjevu, a izbor najpovoljnije
ponude izvršit će se sukladno kriterijima u
tenderskoj dokumentaciji.
7.Provedbu postupka javne nabavke utvrĊenog
ovom Odlukom izvršit će Općinska komisija za
provoĊenje postupka javnih nabavki Općine
Kiseljak za budţetaku 2013. godinu.
8.Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja.
NAĈELNIK
OPĆINE KISELJAK
Mladen Mišurić-Ramljak, dipl.ing.
Broj:01-27-2001/13
Kiseljak, 24.09.2013.godine
Na osnovu ĉlana 15. Pravilnika o javnoj nabavi
roba, vršenju usluga i ustupanju radova br. 01-05-
2830/09 od 09.12.2009. godine, i ĉlana 46. Zakona
o javnim nabavkama BiH (''Sluţbeni glasnik BiH''
br: 49/04;19/05;52/05/;8/06; i 24/06), a po zahtjevu
Sluţbe za gospodarstvo, urbanizam i prostorno
planiranje Općine Kiseljak, br. 03-33-1999/13 od
Službeni glasnik Općine Kiseljak Broj 3. 03.listopad/oktobar 2013. godina Godina XII
Općinsko vijeće Kiseljak Općinsko vijeće Kiseljak
145
1999/13 od 27.09.2013. godine, Naĉelnik općine
donosi
O D L U K U
O pokretanju postupka javne nabavke usluga
konkurentskim zahtjevom – za usluge – radove
hidrogeološkog ispitivanja terena za izradu bunara
LUG II, na lokalitetu Lug-Zeće polje.
1.Ovom Odlukom odobrava se i pokreće postupak
javne nabavke za usluge - radove hidrogeološkog
ispitivanja terena za izradu bunara LUG II, na
lokalitetu Lug-Zeće polje.
2. Predmet ove javne nabavke je vršenje usluga
navedenih u toĉki 1. ove Odluke.
3. Procijenjena vrijednost javne nabavke iznosi cca
15.000,00 KM i ista će se financirati iz sredstava
namijenjenih za objekte vodovoda i kanalizacije
ProraĉunaOpćine, ekonomski kod: 821224
4. Okvirno vrijeme u kojem će se realizirati ova
javna nabavka je 3 mjeseca od potpisivanja
ugovora.
5. Nabavka iz toĉke 1. ove Odluke financirat će se
iz sredstava proraĉuna Općine Kiseljak.
6.Postupak javne nabavke vršit će se po
konkurentskom zahtjevu, a izbor najpovoljnije
ponude izvršit će se sukladno kriterijima u
tenderskoj dokumentaciji.
7. Provedbu postupka javne nabavke utvrĊene
ovom Odlukom izvršit će Općinsko povjerenstvo
za provoĊenje postupka javnih nabavki Općine
Kiseljak za proraĉunsku 2013. godinu.
8.Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja.
NAĈELNIK
OPĆINE KISELJAK
Mladen Mišurić-Ramljak, dipl.ing.
Broj:01-33-1999/13
Kiseljak, 01.10.2013.godine
27.09.2013. godine, Naĉelnik općine donosi
O D L U K U
O pokretanju postupka javne nabavke usluga
konkurentskim zahtjevom – za usluge – radove
hidrogeološkog ispitivanja terena za izradu bunara
LUG II, na lokalitetu Lug-Zeće polje.
1.Ovom Odlukom odobrava se i pokreće postupak
javne nabavke za usluge - radove hidrogeološkog
ispitivanja terena za izradu bunara LUG II, na
lokalitetu Lug-Zeće polje.
2. Predmet ove javne nabavke je vršenje usluga
navedenih u taĉki 1. ove Odluke.
3. Procijenjena vrijednost javne nabavke iznosi cca
15.000,00 KM i ista će se financirati iz sredstava
namijenjenih za objekte vodovoda i kanalizacije
Budţeta Općine, ekonomski kod: 821224
4. Okvirno vrijeme u kojem će se realizirati ova
javna nabavka je 3 mjeseca od potpisivanja
ugovora.
5. Nabavka iz taĉke 1. ove Odluke finansirat će se
iz sredstava budţeta Općine Kiseljak.
6.Postupak javne nabavke vršit će se po
konkurentskom zahtjevu, a izbor najpovoljnije
ponude izvršit će se sukladno kriterijima u
tenderskoj dokumentaciji.
7. Provedbu postupka javne nabavke utvrĊene
ovom Odlukom izvršit će Općinska komisija za
provoĊenje postupka javnih nabavki Općine
Kiseljak za budţetsku 2013. godinu.
8.Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja.
NAĈELNIK
OPĆINE KISELJAK
Mladen Mišurić-Ramljak, dipl.ing.
Broj:01-33-1999/13
Kiseljak, 01.10.2013.godine
Službeni glasnik Općine Kiseljak Broj 3. 03.listopad/oktobar 2013. godina Godina XII
Općinsko vijeće Kiseljak Općinsko vijeće Kiseljak
146
KAZALO/SADRŢAJ
AKTI OPĆINSKOG VIJEĆA
1. Rješenje o ukidanju statusa javnog dobra-Mato Nikaĉević..................................................1
2. Mišljenje na Odluku o utemeljenju lovišta na podruĉju Srednjobosanskog kantona...........2
3. Program razvoja zaštite i spašavanja za podruĉje općine Kiseljak 2013.-2018.godina.......4
4. Odluka o organiziranju i funkcioniranju zaštite od poţara i vatrogastvu na podruĉju
općine Kiseljak....................................................................................................................96
5. Rješenje o utvrĊivanju javnog interesa za izgradnju bunara na lokalitetu Zeĉe Polje.......108
6. Rješenje o davanju suglasnosti za otuĊenje nedovršene zgrade-Ibrahim Gerina...............110
7. Odluka o tekućim transferima............................................................................................111
8. Odluka o cjeniku komunalnih usluga.................................................................................115
9. Pravilnik o općim uvjetima isporuke komunalne usluge sakupljanja i odvoza
komunalnog otpada...........................................................................................................116
11. Odluka o davanju na upravljanje i korištenje kanalizacijskog kolektora za naselje
Kiseljak –Podastinje –Blace ............................................................................................124
12. Donošenje Rješenja o dodjeli zemljišta neposrednom pogodbom, na korištenje
CENGIZ INSAAT d.o.o. Sarajevo, u svrhu izgradnje dijela autoceste na
koridoru Vc....................................................................................................................125
13. Rješenje o formiranju popisnog Povjerenstva Općine Kiseljak za popis
stanovništva,kućanstva i stanova u BIH 2013. godine…………………………………...127
14. Poslovnik o radu odbora za reviziju J.P. ''Vodovod i kanalizacija'' d.o.o. Kiseljak......129
AKTI OPĆINSKOG NAĈELNIKA
1.Odluka o pokretanju postupka javne nabavke usluga konkurentskim pozivom – za usluge
nabavke Betona MB 20 i 30, za potporne zidove za nekategorisane putove na podruĉju općine
Kiseljak.......................................................................................................................................134
2. Odluka o poništavanju postupak javne nabavke općine Kiseljak u svezi konkurentskog
zahtjeva za javnu nabavku – usluge: Nabava betona MB 20. i MB 30. za potporne zidove za
nekategorizirane putove na podruĉju općine Kiseljak iz razloga što su dostavljene manje od tri
odgovarajuće ponude…………………………………………………………………………..135
Službeni glasnik Općine Kiseljak Broj 3. 03.listopad/oktobar 2013. godina Godina XII
Općinsko vijeće Kiseljak Općinsko vijeće Kiseljak
147
3.Odluka o pokretanju postupka javne nabavke usluga konkurentskim pozivom – za usluge
nabavke nasipnog materijala, koji je potreban za nasipanje nekategorisanih putova na podruĉju
općine Kiseljak............................................................................................................................136
4.Odluka o poništavanju postupak javne nabavke općine Kiseljak u svezi konkurentskog zahtjeva
za javnu nabavku – usluge: Nabava nasipnog materijala za nasipanje nekategoriziranih putova na
podruĉju općine Kiseljak iz razloga što su dostavljene manje od tri odgovarajuće
ponude..........................................................................................................................................137
5.Odluka o poništenju postupaka javne nabavke općine Kiseljak u svezi konkurentskog zahtjeva
za javnu nabavku – usluge: Nabava betona MB 20. i MB 30. za potporne zidove za
nekategorizirane putove na podruĉju općine Kiseljak iz razloga što su dostavljene manje od tri
odgovarajuće ponude...................................................................................................................138
6.Odluka o poništenju postupaka javne nabavke općine Kiseljak u svezi konkurentskog zahtjeva
za javnu nabavku – usluge: Nabava nasipnog materijala za nasipanje nekategoriziranih putova na
podruĉju općine Kiseljak iz razloga što su dostavljene manje od tri odgovarajuće
ponude........................................................................................................................................139
7.Odluka o pokretanju postupka javne nabavke radova konkurentskim zahtjevom – za radove
izgradnje i asfaltiranja lokalnog nekategoriranog javnog puta u MP Borina, duţine 120 m i širine
3 m sa potrebnom izgradnjom propusta i kanala za odvodnju površinske vode........................140
8.Odluka o pokretanju postupka izravnog sporazuma – za usluge izrade ĉeliĉnih pocinĉanih
stupova za javnu rasvjetu na kruţnom toku spoj M.5.1 i R 442 u Kiseljaku..............................141
9.Odluka o pokretanju postupka javne nabavke radova konkurentskim zahtjevom – za radove
izgradnje i asfaltiranja lokalnog nekategorisanog javnog puta u MP Rauševac, duţine 580 m i
širine 2,80 m..............................................................................................................................143
10.Odluka o pokretanju postupka javne nabavke usluga konkurentskim zahtjevom – za usluge –
radove hidrogeološkog ispitivanja terena za izradu bunara LUG II, na lokalitetu Lug-Zeće
polje.........................................................................................................................................145
IZDAVAĈ: OPĆINSKO VIJEĆE KISELJAK, UL. J.B. JELAĈIĆA
ODGOVORNI UREDNIK: ZDENKA BLAŢEVIĆ DIPL. IUR., TAJNIK OPĆINSKOG
VIJEĆA KISELJAK
TELEFON: 877-808
GRAFIĈKA PRIPREMA I TISAK: OPĆINSKO VIJEĆE KISELJAK